-
1
JAVNE FINANCIJE
1. Objasnite pojam javnih financija!
(Public Finance) grana ekonomike koja se bavi analizom dravnih
prihoda i rashoda.
Javne financije, poznata i kao ekonomika javnog sektora ili
javna ekonomika, usmjerene su
na oporezivanje i potronju drave, te na njihov utjecaj na
alokaciju resursa i raspodjelu
dohotka.
Javne financije (eng. Public Economics ili Public Sector
Economics) - ekonomska analiza
djelovanja drave putem upotrebe dravnih prihoda i rashoda, pri
emu se dravni prihodi i
rashodi raunski predstavljaju u proraunima javnog sektora.
Dravni prihodi i rashodi
primjenjuju se kao instrumenti fiskalne politike. Osim putem
prihoda i rashoda, drava
svoje funkcije obavlja i primjenom drugih instrumenata: nadzor,
regulacija, donoenje
zakona, monetarna politika.
2. to ini javni sektor?
-
2
Javni sektor su sve institucije kojima je drava vlasnik i koje
proizvode javna dobra i usluge.
Javni sektor ini opa drava ( sredinja drava, izvanproraunski
fondovi, lokalne jedinice) te
javne institucije- javna poduzea, monetarne javne institucije te
fiskalne institucije: depozitne(
banke u vlasnitvu drave) i nedepozitne fiskalne institucije
(mirovinski fond, hrvatski zavod za
privatizaciju)
Javni sektor obuhvaa dravu na svim razinama vlasti, sredinju
banku, razne dravne fondove i
agencije te poduzea u dravnom vlasnitvu. Problem nastaje kad
treba utvrditi kome pripadaju
poduzea u mjeovitom vlasnitvu i drugi subjekti koji su u dravnom
vlasnitvu, ali im je
primarni cilj stjecanje profita. Obino se u tom sluaju kao
kriterij razgranienja uzima nain
postavljanja poslovodstva takvih subjekata, odnosno gleda se
predstavljaju li ih tijela iji su
lanovi izabrani u procesu javnog glasovanja te stoji li iza
provoenja odluka tih subjekata
dravna prisila ili ne.
3. to ini javni sektor Republike Hrvatske!
Politika javnog sektora je potrebna kako bi usmjeravala,
korigirala i dopunjavala djelovanje
privatnog sektora. Javni sektor Republike Hrvatske ini:
1.sredinja drava ( ministarstva te
agencije), izvanproraunski fondovi (hrvatski zavod za mirovinsko
osiguranje, hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje, hrvatski zavod za zapoljavanje, hrvatske
vode, hrvatske ceste, hrvatski
fond za privatizaciju), lokalne jedinice(opine, gradovi i
upanije) te 2. javne institucije:
monetarne javne institucije(ukljuujui Hrvatsku Narodnu Banku,
fiskalne institucije(depozitne) i
ostale institucije ( ne depozitne) te javna poduzea.
Sredinja drava:
13 ministarstava
4 sredinja dravna ureda
13 ureda
9 dravnih upravnih organizacija
agencije, zavodi, dravni uredi
-
3
Lokalna drava - jedinice lokalne i regionalne (podrune)
samouprave:
20 upanija
124 grada
426 opina
Izvanproraunski fondovi:
Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje
Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje
Hrvatski zavod za zapoljavanje
Hrvatske vode
Fond za zatitu okolia i energetsku uinkovitost
Hrvatske autoceste
Hrvatske ceste
Dravna agencija za sanaciju banaka i osiguranje tednih uloga
Hrvatski fond za privatizaciju
4. Po emu se drava razlikuje od ostalih sektora?
Institucije javnog sektora karakterizira prije svega: pruaju
javna dobra i usluge, nisu osnovane
radi stjecanja dobiti- ostvarenu dobit(viak prihoda) duni su
uplatiti u proraun te financiraju se
porezima, doprinosima i ostalim dravnim(ili lokalnim) prihodima
te potporama.
Ostali kriteriji razgranienja drave i ostalih sektora:
dravne ustanove nude dobra za kolektivnu, a ne privatnu upotrebu
(javna, a ne
privatna dobra),
drava ima funkcije koje se razlikuju od funkcija privatnog
sektora,
drava se rukovodi naelom opskrbe, a privatni sektor naelom
stjecanja dobiti,
drava i privatni sektor razlikuju se u pogledu vlasnitva.
-
4
5. Objasnite metode pozitivne analize koje se primjenjuju u
podruju javnih financija.
Metode pozitivne analize
Modeli polaze od onog to tvrdi ekonomska teorija ona pomae
odrediti imbenike koji
mogu utjecati na odreeno ponaanje
Metode pozitivne analize imaju cilj utvrditi posljedice promjene
ekonomske politike
Empirijska istraivanja pokuavaju mjeriti smjer i veliinu uinaka
promjene dravne
politike na ponaanje ljudi
Uobiajeni naini prouavanja su intervjui, drutveni i
laboratorijski pokusi te
ekonometrijska analiza
Da bi se donio stav o poeljnosti dravnih aktivnosti, potreban je
neki opi okvir.
Veina strunjaka u podruju javnih financija koristi se ekonomikom
blagostanja kao takvim
opim okvirom.
6. to je ekonomika blagostanja?
(Welfare economics) grana ekonomske teorije koja se bavi
drutvenom prihvatljivou
alternativnih ekonomskih stanja.
Teorija blagostanja koristi se da bi se razlikovale okolnosti u
kojima je trite neuspjeno od
onih u kojima trite uspjeno djeluje. Da bi se donio stav o
poeljnosti dravnih aktivnosti,
potreban je neki opi okvir. Veina strunjaka u podruju javnih
financija koristi se
ekonomikom blagostanja kao takvim opim okvirom.
7. Grafiki, pomou Edgeworthove kutije prikaite kako se postie
Pareto uinkovita
alokacija.
(Edgeworthova kutija) grafiko oslikavanje raspodjele u uvjetima
'dva dobra dvije osobe'.
-
5
Krivulja indiferencije u Edgeworthovoj kutiji
(Pareto Efficient) alokacija resursa u kojoj ni jednoj osobi ne
moe biti bolje, a da drugoj ne
bude gore.
-
6
U Pareto uinkovitoj toki, krivulje indiferencije se gotovo
dodiruju one su tangenta, a
njihove su kosine jednake.
Paretova uinovitost standard za procjenu poeljnosti raspodjele
sredstava i izvora.
Edgeworthova kutija (svaka toka unutar ) prikazuje podjelu dvaju
dobara izmeu dvije
osobe( ako promatramo ekonomiju koja se sastoji od dvoje ljudi
koji troe dvije robe ija je
ponuda nepromjenjiva). Te dvije osobe imaju skup krivulja
indiferencija koje opisuju njihove
sklonosti prema tim dvama dobrima. to se vie krivulje
indiferencije pomiu od ishodita,
raste korisnost za tu osobu
8. to je Pareto uinkovita alokacija?
Pokazatelj uinkovitog djelovanja gospodarstava je Pareto
uinkovitost. Pareto uinkovita
alokacija ostvaruje se kada ne postoji osoba iji e se poloaj
poboljati na raun pogoranja
poloaja neke druge osobe. Paretova uinkovitost esto slui kao
standard za procjenu poeljnosti
raspodjele sredstava i izvora. Ako alokacija nije Pareto
uinkovita, ona je rastrona u smislu da
je mogue poboljati poloaj jedne osobe bez pogoranja bilo ijeg
drugog poloaja.
Graf gore
-
7
9. to pokazuje krivulja ugovora? Prikaite je grafiki!
Postoji niz Pareto uinkovitih toaka unutar Edgeworthover
krivulje. Krivulja ugovora je spoj
svih Pareto uinkovitih toaka. Da bi alokacija bila Pareto
uinkovita(da je na krivulji
ugovora), mora postojati toka u kojoj se krivulje indiferencije
dviju osoba unutar
Edgeworthove kutije dodiruju. U Pareto uinkovitoj alokaciji,
krivulje indiferencije se
gotovo dodiruju- one su tangenta, a njihove su kosine
jednake.
10. Koji je uvjet potrebno zadovoljiti da bi se postigla Pareto
uinkovitost? Objasnite to.
Pod pretpostavkom da je ponuda dobara nepromjenjiva, uvjet
Paretove uinkovitosti jest da
granina stopa supstitucije bude jednaka za svakog potroaa.
Apsolutna vrijednost kosine
krivulje indiferencije pokazuje stopu po kojoj je pojedinac
spreman trgovati jednom robom za
dodatni iznos druge robe, a zove se granina stopa
supstitucije
(Pareto efficient) alokacija resursa u kojoj ni jednoj osobi ne
moe biti bolje, a da drugoj ne
bude gore.
U Pareto uinkovitoj toki, krivulje indiferencije se gotovo
dodiruju one su tangenta, a
njihove su kosine jednake.
-
8
Granina stopa supstitucije - apsolutna vrijednost kosine
krivulje indiferencije. To je stopu
pri kojoj je pojedinac spreman trgovati jednom robom za dodatni
iznos druge robe. Pareto
uinkovitost zahtijeva da bude zadovoljen sljedei uvjet:
MRSjsAdam= MRSjsEva
11. O emu govori osnovni teorem ekonomike blagostanja?
Osnovni teorem ekonomike blagostanja govori da dokle god
proizvoai i potroai djeluju
kao savreni konkurenti, tj. dok prihvaaju cijene kakve su
zadane, tada se uz odreene uvjete
pojavljuje Pareto uinkovita alokacija sredstava i izvora.
o Adam maksimizira korisnost kada je MRSjsAdam = Pj / P s . o
Eva maksimizira korisnost kada je MRSjsEva = Pj / P s . o
Konkurentska tvrtka maksimizira korisnost kada je MCj / MC s =
MRTjs = Pj / P s .
Iz toga slijedi da je MRTjs=MRSjsAdam = MRSjsEva .
12. to pokazuje krivulja moguih korisnosti? Prikaite je
grafiki!
(Utility Possibilities Curve) grafikon koji pokazuje maksimalni
iznos korisnosti pojedinca
uz danu razinu korisnosti drugog pojedinca. Izvedena je iz
krivulje ugovora
Sve toke na krivulji moguih korisnosti su Pareto uinkovite, ali
one oznauju razliite
distribucije dohotka izmeu dva pojedinca.
Kriterij Pareto uinkovitosti sam po sebi nije dovoljan da bi se
vrednovale alternativne
alokacije sredstava i izvora.
-
9
13. to pokazuje funkcija drutvenog blagostanja?
Izbor najbolje toke na krivulji moguih korisnosti proizlazi iz
funkcije drutvenog
blagostanja.
Funkcija drutvenog blagostanja predstavlja stavove drutva o
relativnoj zaslunosti
pojedinih lanova drutva. Drutvena dobrobit ovisi o korisnostima
svakog lana drutva,
odnosno:
o W = F (UAdam, UEva).
14. to su meritorna dobra?
Meritorno dobro ili dobro posebne namjene je pojam koji je
1959.g. uveo Musgrave da bi opisao
robu koja mora biti pribavljena ak i ako ju lanovi drutva ne
trae. Dravna pomo umjetnosti
esto se opravdava upravo na toj osnovi. Opere i koncerti morali
bi biti financirani iz javnih
sredstava ak i ako pojedinci nisu spremni dovoljno platiti kako
bi se pokrili trokovi tih
izvedaba.
15. Kada se moe opravdati dravna intervencija u
gospodarstvo?
Sluajevi alokativne neuinkovitosti trita tj. situacija kada ne
postoje uvjeti za postizanje
uinkovitog trinog rjeenja:
-
10
(1) Opadajui prosjeni trokovi, monopol i ostali sluajevi kada je
naruena savrena
konkurencija
(2) Nepotpune informacije ili visok rizik
(3) Javna dobra
(4) Postojanje eksternih efekata/vanjskih uinaka
Politika alokacije mjere koje se poduzimaju radi promjene naina
i veliine ulaganja
gospodarskih resursa, a posebice radi uklanjanja nedovoljne
uinkovitosti
16. Navedite sluajeve alokativne neuinkovitosti trita.
Sluajevi alokativne neuinkovitosti trita tj. situacija kada ne
postoje uvjeti za postizanje
uinkovitog trinog rjeenja:
(1) Opadajui prosjeni trokovi, monopol i ostali sluajevi kada je
naruena savrena
konkurencija
(2) Nepotpune informacije ili visok rizik
(3) Javna dobra
(4) Postojanje eksternih efekata/vanjskih uinaka
(1) Uzroci monotono opadajuih prosjenih trokova:
prinosi koji rastu s obujmom proizvodnje ili
nedjeljivost kapitala uloenog u proizvodnju
Rezultat visoki fiksni trokovi => minimalni kapaciteti
potrebni za obavljanje takvih
usluga zahtijevaju visoko ulaganje kapitala.
Zbog opadajuih prosjenih trokova, ponuai s povoljnijom razinom
trokova istiskuju
s trita slabije konkurente, nudei proizvod po nioj cijeni.
Na tritu preostaje jedan ponua koji odreuje monopolnu cijenu i
neuinkovitu
koliinu ponude dobra prirodni monopol.
Trini rezultati se mogu popraviti npr. tako da drava regulira
politiku cijena takvih
poduzea, ili da proizvodi sama.
-
11
(2) Nepotpune ili asimetrino raspodijeljene informacije jedan su
od uzroka trinih
neuinkovitosti koje nastaju kada ne postoje trita osiguranja,
ili je njihovo djelovanje
nedovoljno.
Asimetrine informacije nastaju kada pojedinac koji se eli
osigurati od teta nastalih
nastupanjem odreenog dogaaja ima bolje informacije od
osiguravatelja.
Rizici koje trite ne moe osigurati i drutveni rizici (inflacija,
ratovi, duboke krize),
zatim rizici investiranja u istraivanje i razvoj, velike tehnike
projekte...
Politika alokacije mjere koje se poduzimaju radi promjene naina
i veliine ulaganja
gospodarskih resursa, a posebice radi uklanjanja nedovoljne
uinkovitosti
17. Kako drava moe utjecati na ispravljanje trinih neuspjeha u
sluaju monopolistikog
ponaanja?
Trini rezultati se mogu popraviti npr. tako da drava regulira
politiku cijena takvih poduzea,
ili da proizvodi sama.
Monopolist koji maksimizira dobit ne nastoji ostvariti uvjet
MC=p, ve MC=MR ne ispunjavaju se Paretovi uvjeti
optimalnosti, a monopolist nudi koliinu manju od optimalne.
Drava moe utjecati na poveanje ponude:
plaanjem jedinine subvencije u visini razlike izmeu p i MC
uvoenjem poetnih pomoi novim ponuaima, radi poveanja
konkurencije
mjerama poticanja konkurencije (one poveavaju anse za uspjenost
politike alokacije
usmjerene su stvaranju pretpostavki)
U nekim sluajevima i same mjere dravne politike prihoda i
rashoda mogu uzrokovati
poremeaje u trinoj utakmici i poticati monopolistiko
ponaanje.
Konkurenciju naruavaju porezi i porezni zakoni, subvencije
(osobito subvencije za
odravanje postojeih kapaciteta), porezne povlastice (za odreena
podruja, za istraivanje i
-
12
razvoj), razliiti propisi, naredbe i sl. (u njima se najbolje
snalaze velika poduzea), te
dravni protekcionizam.
Openito, zbog dravne regulacije gospodarstvo postaje
nefleksibilno i nesklono riziku, te
ovisno o prosudbama dravne uprave.
Trokovi regulacije izravni trokovi administracije i provedbe
propisa, neizvjesnost i
oklijevanje u donoenju odluka, trokovi povezani s
rent-seeking-om.
18. Objasnite kako drava moe djelovati na naruavanje
konkurencije.
U nekim sluajevima i same mjere dravne politike prihoda i
rashoda mogu uzrokovati
poremeaje u trinoj utakmici i poticati monopolistiko
ponaanje.
Konkurenciju naruavaju porezi i porezni zakoni, subvencije
(osobito subvencije za
odravanje postojeih kapaciteta), porezne povlastice (za odreena
podruja, za istraivanje i
razvoj), razliiti propisi, naredbe i sl. (u njima se najbolje
snalaze velika poduzea), te
dravni protekcionizam.
Openito, zbog dravne regulacije gospodarstvo postaje
nefleksibilno i nesklono riziku, te
ovisno o prosudbama dravne uprave.
Trokovi regulacije izravni trokovi administracije i provedbe
propisa, neizvjesnost i
oklijevanje u donoenju odluka, trokovi povezani s
rent-seeking-om.
19. Definirajte pojam javnog dobra!
Javno dobro (Public good) Dobro koje nije konkurentno u
potronji; injenica da jedna
osoba ima koristi od tog dobra ne spreava drugu osobu da se
istodobno koristi tim dobrom.
isto javno dobro dobro koje nije konkurentno u potronji =>
kada je raspoloivo, dodatni
trokovi resursa druge osobe koja troi to dobro = 0.
Privatno dobro konkurentno u potronji.
20. Pronaite primjer za javno dobro i objasnite to to dobro ini
javnim dobrom.
-
13
Nacionalna obrana i kontrola zagaenja imaju znaajke nesuparnitva
u potronji i
neiskljuivosti (iskljuivanje iz potronje pojedinaca koji ne
plaaju za dobro ili uslugu je vrlo
skupo ili gotovo nemogue).
Takoer, primjer za javno dobro je svjetionik. Javno dobro ili
usluga pruaju se jednoj osobi, a
mogu biti dostupni i drugima bez dodatnih trokova . Kad
svjetionik upali svoja svjetla, svi
brodovi u blizini imaju od toga koristi. Javno dobro je
nekonkurentno u potronji( injenica da
jedna osoba troi javno dobro, ne sprjeava nikoga drugog da radi
to isto.). injenica da jedna
osoba ostvaruje dobrobit od usluge svjetionika ne sprjeuje
nekoga drugoga da istodobno to radi i
on. Koristei se svjetionikom, ljudi mogu imati poticaj da
skrivaju svoje prave sklonosti. Budui
da znam da mogu koristitin njegova svjetla bez obzira na to da
li sam platio njegovu izgradnju ili
ne, mogu tvrditi da mi svjetionik nita ne znai i vercati se.
21. Grafiki prikaite kako se izvodi krivulja potranje za
privatnim dobrom.
(Demand curve krivulja potranje) grafiki prikaz rasporeda
potranje.
Izvoenje trine krivulje potranje za privatnim dobrom vodoravno
zbrajanje krivulja
potranje (pretpostavka: drutvo se sastoji od dvoje ljudi,
postoje dva privatna dobra)
22. Grafiki prikaite kako se uspostavlja ravnotea na tritu
privatnog dobra.
-
14
Uspostavljanje ravnotee na tritu privatnog dobra uspostavlja se
kada su potranja i
ponuda jednake. Takva je raspodjela Pareto uinkovita - u
ravnotenoj toki vrijedi:
MRTjs = MRSjsAdam = MRSjsEva
(krivuljama trine potranje dodaje se krivulja trine ponude)
-
15
23. Grafiki prikaite kako se izvodi agregatna krivulja potranje
za javnim dobrom.
Da bi se pronala zajednika spremnost za plaanje javnog dobra
treba zbrojiti cijene koje su dvije osobe spremne platiti za
odreenu koliinu okomito zbrajanje krivulja potranje (pretpostavka:
drutvo se sastoji od dvoje ljudi, postoji jedno privatno dobro)
Svatko troi jednaku koliinu, ali postoje razliite granine stope
supstitucije.
-
16
24. Grafiki prikaite kako se uspostavlja ravnotea na tritu
javnog dobra.
25. Koji uvjet je potrebno zadovoljiti kako bi se postigla
ravnotea na tritu javnog dobra?
Obrazloite to.
Uinkovita koliina ponude- u toki u kojoj je spremnost dvije
osobe da plate dodatnu koliinu
dobra upravo jednaka graninom troku proizvodnje te jedinice.
Ravnotea je zadana uvjetom:
MRTra=MRSraAdam + MRSraEva , gdje su MRSraAdam + MRSraEva zbroj
cijena koji su dva
potroaa spremna platiti, MRS je granina voljnost plaanja nekog
dobra. Sa strane proizvodnje,
cijene jo ine i MRT. Za isto javno dobro zbroj graninih stopa
supstitucije mora biti jednak
graninoj stopi transformacije. Budui da svatko mora troiti
jednak iznos javnog dobra, njegova
uinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuene
jedinice- zbroj MRS- bude
jednaka poveanom troku drutva da tu jedinicu ponudi, MRT.
Uinkovita ponuda zahtijeva da
ukupna ocjena posljednje ponuene jedinice bude jednaka troku
drutva da ponudi tu jedinicu.
Uinkovita koliina ponude - u toki u kojoj je spremnost dvije
osobe da plate dodatnu koliinu dobra upravo jednaka graninom troku
proizvodnje te jedinice. Ravnotea je zadana uvjetom:
MRTra=MRSraAdam+ MRSraEva
Uinkovita ponuda zahtijeva da ukupna ocjena posljednje ponuene
jedinice bude jednaka troku drutva da ponudi tu jedinicu.
-
17
26. Objasnite problem vercera/slijepog putnika.
Problem vercera/slijepog putnika (eng. free rider problem)
situacija u kojoj pojedinac
doputa da netko plaa koritenje javnog dobra, a on uiva u
njegovim.
Za javno dobro koje nije iskljuivo, ljudi mogu nastojati sakriti
svoje stvarne sklonosti
(primjer ulina rasvjeta, liftovi, nacionalna obrana, vanjska
politika).
Budui da svi imaju sklonosti ponaati se kao slijepi
putnici,trite nije uinkovito u ponudi
javnih dobara.
27. Definirajte pojam eksternalija.
(externality) Eksternalija ili vanjski uinak - uinak koji je
posljedica djelovanja jedne
jedinke izravno na blagostanje druge jedinke, pri emu se to
djelovanje ne ostvaruje putem
trinih cijena.
o Za razliku od uinaka koji se prenose putem trinih cijena,
eksternalije nepovoljno djeluju na ekonomsku uinkovitost.
o Eksternalije su posljedica pogreke ili nemogunosti da se
uspostave vlasnika prava. Jedna od najvanijih primjena teorije
eksternalija u raspravi o kvaliteti
okolia.
o Eksternalije se pojavljuju uvijek kada odluka pojedinca o
proizvodnji ili potronji izravno utjee na proizvodnju ili potronju
drugih jedinki, ali ne posredstvom trinih
mehanizama.
o Eksternalije predstavljaju situaciju u kojoj su narueni uvjeti
Pareto optimalnosti, a cijene ne odraavaju sve trokove i koristi,
tj. ne postoji podudarnost izmeu privatnih
i drutvenih trokova i koristi.
o U situaciji postojanja eksternalija, uvjet za drutveno
optimalnu proizvodnju je jednakost graninog drutvenog troka i
granine drutvene koristi. U uvjetima
postojanja eksternalija trini mehanizmi ne dovode do optimalnog
rjeenja i zato je
nuna intervencija drave bilo mjerama regulative, porezima ili
uspostavljanjem
vlasnikih prava.
-
18
Dvije osnovne vrste su eksterne ekonomije i eksterne
disekonomije koje se pojavljuju u
proizvodnji i u potronji.
1. U situaciji postojanja eksternih ekonomija, aktivnosti
donositelja ekonomskih odluka
stvaraju koristi za druge, koji za njih ne plaaju.
2. U uvjetima eksternih disekonomija aktivnosti donositelja
ekonomskih odluka drugima
stvaraju troak koji im se ne nadoknauje.
28. Koja su osnovna obiljeja eksternalija?
Obiljeja eksternalija:
1. Mogu ih stvarati potroai i proizvoai. 2. Po svojoj su prirodi
eciproni. 3. Mogu biti pozitivni. 4. Javna dobra mogu se promatrati
kao posebna vrsta eksternalije.
-
19
29. Navedite primjer pozitivnih i negativnih eksternalija.
Objasnite zato u tim sluajevima
dolazi do eksternalija.
Visoko obrazovanje (pozitivna externalija) Potpora - Savezna
drava pomae na razliite
naine visoko obrazovanje jo od sredine 60-ih. U 1997 izravne
stipendije, programi studija uz
rad i drugi oblici pomoi iznosili 7,5 milijardi dolara.
Studentima je dodijeljeno i 33,7 milijardi
dolara kredita. Od tih 33,7 milijardi, 17 milijardi dolara
odreeno je za program studentskih
kredita za koje je savezna drava jamila privatnim kreditorima da
e vratiti kredite ako to ne
uine studenti, te da e potpomoi u nadoknadi razlike izmeu
ugovorene i trine kamatne stope.
o Jedan od razloga potpore visokog obrazovanja jest to to ono
stvara vanjske uinke. Visoko obrazovanje poveava proizvodnost.
Zarade onih koji su zavrili fakultete
mnogo su vee od zarada onih bez fakulteta.
o Ekonomisti rada procjenjuj da, uz ostale nepromijenjene
uvjete, svaka godina kolovanja poveava godinje prihode za otprilike
5 11 posto.
Primjer negativne eksternalije je npr. tvornica koja baca otpad
u rijeku koja nije niije
vlasnitvom i u toj rijeci netko lovi ribu. Ili kada netko
pui.
Tada govorimo o eksternalijama jer djelovanje jedne jedinke
utjee na blagostanje druge, a da se
to ne ostvaruje putem trinih cijena.
30. Grafiki prikaite kako se uspostavlja ravnotea ako postoje
negativne eksternalije!
Prilikom prelaska na uinkovitu razinu proizvodnje:
o proizvoa gubi dobit u iznosu dcg o potroa ostvaruje dobitak u
zbog smanjenja tete u iznosu abef to je jednako cdgh o neto dobit
za drutvo je razlika izmeu cdgh i dcg, odnosno dgh
-
20
Dobici i gubici od
smanjenja proizvodnje
(prelaska na uinkovitu razinu
proizvodnje)
31. Koja su privatna, a koja drutvena rjeenja za izbjegavanje
neuinkovitosti nastalih
eksternalijama?
Privatna rjeenja:
1. spajanja poduzea i internalizacija eksternalija 2. primjena
drutvenih konvencija i moralnih pravila
Dravna rjeenja:
1. porezi 2. potpore 3. stvaranje trita 4. utvrivanje vlasnikih
prava 5. regulacija
-
21
32. Objasnite pojam Pigouovog poreza!
Pigouov porez porez nametnut na svaku jedinicu oneiivaeve
proizvodnje u iznosu
jednakom graninoj teti pri uinkovitoj razini proizvodnje
Pigou (1930-te): oneiivai proizvode previe jer se susreu s
preniskim trokovima
proizvodnje kako bi se to ispravilo, mogu se nametnuti porezi i
time poveati cijene inputa
Pigouov porez
33. Grafiki prikaite djelovanje Pigouovog poreza.
za postizanje uinkovitosti nije nuno davati nadoknade
rtvama oneienja
teko je pronai odgovarajuu stopu poreza
primjena poreza pretpostavlja da je poznat oneiiva i
stupanj oneienja
34. Objasnite djelovanje Pigouove potpore.
-
22
Uinkovita razine proizvodnje moe se postii plaanjem oneiivau
zato to ne oneiuje
(uz pretpostavku fiksnog broja oneiivaa) potpora za oneienje
Za razine proizvodnje vee od Q* oportunitetni troak proizvodnje
(MPC + cd) je vei od
granine koristi (MB)
Posljedice poreza i potpora na raspodjelu se razlikuju umjesto
plaanja poreza ijcd
oneiiva prima potporu dfhc
Potpora vodi veim profitima, pa e na dulji rok proizvodnja koja
dovodi do oneienja
postati atraktivna za vei broj poduzea to moe dovesti do porasta
ukupnog oneienja
Za isplatu potpore treba prikupiti poreze. Porezi izazivaju
trokove (smanjuju poticaje za rad
i ulaganja) koji mogu premaivati koristi od uklanjanja
eksternalija.
Potpore mogu biti etiki nepoeljne
35. Grafiki prikaite djelovanje Pigouove potpore.
36. Objasnite izbjegavanje neuinkovitosti nastalih
eksternalijama pomou stvaranja
trita.
Izbjegavanje neuinkovitosti nastalih eksternalijama: Stvaranje
trita
-
23
Drava moe potaknuti uinkovitost prodajui dozvole za oneienje i
stvarajui
trite istog zraka ili vode
Cijena koja se plaa za dozvolu za oneienje naknada za
oneienje
Drava moe dodijeliti pravo na oneienje aukcijom, ili ih
dodijeliti poduzeima koja
ih dalje mogu slobodno prodati razlikuju se posljedice na
raspodjelu
Naknade za oneienje smanjuju neizvjesnost u pogledu konane
koliine oneienja,
za razliku od Pigouova poreza
37. O emu govori Coaseov teorem?
(Coase Theorem) postavka prema kojoj se, kada su transakcijski
trokovi zanemarivi,
uinkovito rjeavanje vanjskog uinka postie sve dok je netko kome
su dodijeljena vlasnika
prava neovisan o onome tko ta prava dodjeljuje.
Osnovni uzrok eksternalija nedostatak vlasnikih prava prirodni
nain rjeavanja
problema je privatizacija odgovarajuih resursa. Razlozi za
pregovaranje postoje sve dok je
MD > (MB MPC).
Uinkovito rjeenje moe se postii neovisno o tome kome su
dodijeljena vlasnika prava. O
tome govori Coaseov teorem.
-
24
Coaseov teorem (jednom kada se utvrde vlasnika prava nije vie
potrebna dravna intervencija za rjeavanje problema
eksternalija)
Dva razloga zato se drutvo ne moe uvijek osloniti na Coaseov
teorem pri rjeavanju problema eksternalija:
1. teorem zahtijeva da trokovi pregovaranja budu dovoljno niski
da ga ne spreavaju, i
2. teorem pretpostavlja da vlasnici resursa mogu utvrditi izvor
koji uzrokuje tetu na
njihovu vlasnitvu i zakonski sprijeiti tetu
Dodjela vlasnikih prava utjee na raspodjelu dohotka.
38. Objasnite kako se pomou utvrivanja vlasnikih prava mogu
izbjei neuinkovitosti
nastale eksternalijama.
Osnovni uzrok vanjski uinaka je nedostatak vlasnikih prava. Zbog
toga je prirodni nain
rjeavanja problema da se odgovarajui resursi privatiziraju.
Promatramo odnos izmeu dvije
osobe A i B(poduzea), i pretpostavljamo da je za njih meusobno
pogaanje besplatno. Kada
vlasnika prava glase na oneiivaa A-ta osoba je voljna ne
proizvoditi danu jedinicu
proizvoda, sve dok dobiva iznose koji premauju neto porast
dobitaka od proizvodnje te jedinice
(MB-MPC), a osoba B na koju djeluje oneienje spremna je platiti
sve dok su plaanja manja
od njezine granine tete(MD). Sve dok iznos koji je druga osoba
spremna platiti oneiivau
premauje njegov troak proizvodnje , postoje razlozi za
pregovaranje- MD> (MB-MPC).
-
25
Kada su vlasnika prava dodijeljena osobi B, osoba A joj za plaa
dozvolu za oneienje.
Osoba B je spremna prihvatiti oneienje sve dok je plaanje vee od
granine tete MD. A
osoba A oneiiva e platiti sve dok je iznos plaanja manji od
vrijednosti MB-MPC. Iz toga
proizlazi da da se uinkovito rjeenje moe postii neovisno o tome
kome su dodijeljena
vlasnika prava, sve dok su nekome dodijeljena. To je Coaseov
teorem koji Coaseov teorem
podrazumijeva da jednom kad se utvrde vlasnika prava vie nije
potrebna dravna intervencija
za rjeavanje problema eksternalija.
39. Kako regulacija djeluje na izbjegavanje neuinkovitosti
nastalih eksternalijama?
Kod primjene regulacije svaki oneiiva mora pristati na smanjenje
oneienja za odreeni iznos ili snositi zakonske sankcije. Takva
regulacija vodi tome da neka poduzea
proizvode premalo, a neka previe. Vjerojatnije je da e trino
usmjerena rjeenja postii
uinkovite ishode nego izravna regulacija.
40. to je javni izbor?
javni izbor Analiza dravnog procesa odluivanja
-
26
Javni izbor (public choice), istrauje mehanizme pomou kojih se
donose kolektivne odluke o prikupljanju javnih prihoda, namjeni
javne potronje, transfernim plaanjima, regulaciji i
ostalim fiskalnim politikama. U privatnom sektoru pojedinci
donose individualne odluke koje
se usklauju na tritu: potroai donose odluke o visini svoje
potronje, poduzea donose
svoje odluke o visini proizvodnje, a sustav cijena osigurava da
koliine koje pojednici
potrauju, poduzea stvarno i proizvedu. Postupak donoenja
kolektivnih odluka mnogo je
sloeniji jer se trebaju donijeti odluke o dobarima i uslugama za
koja ne postoje trita. Zato
se u politikom procesu moraju donijeti odluke koje e voditi
rauna o razliitim interesima i
eljama mnogih glasaa. U diktatorskim politikim sustavima
donoenje kolektivnih odluka
je jednostavno, jer su individualne preferencije diktatora
nametnute drutvenim
preferencijama. Zato je jedan od glavnih zadataka teorije j.i.
da izuava kako se kolektivne
odluke donose u demokratskim drutvima. U tu se svrhu
upotrebljavaju razliiti modeli
sustava glasovanja kao to je jednoglasan izborni sustav, sustav
obine veine i dvotreinski
izborni sustav.
41. Objasnite pojam Lindahlovih cijena.
(Lindahl Prices) dio poreza to ga neki pojedinac mora platiti po
jedinici javnog dobra.
Lindahlove cijene ako pojedinci snose svoju cijenu za jedinicu
javnog dobra, ovisnu o
njihovu udjelu u porezima, postoji koliina opskrbe javnim
dobrima koja svima odgovara, i ta
je koliina Pareto uinkovita Problemi u primjeni:
- pretpostavlja se da ljudi glasuju iskreno
- dok se ne pronau uzajamno prihvatljivi porezni udjeli moe
potrajati dugo
jednoglasnost je teko postii
-
27
42. to je paradoks glasovanja i kada nastaje?
(Voting Pradox) pojava da u sustavu veinskoga glasovanja
preferencije zajednice mogu
biti nekonzistentne iako su preferencije svakog pojedinca
konzistentne.
Glasa
Izbor Cosmo Elaine George
Prvi A C B
Drugi B A C
trei C B A
U izabiru izmeu A i B, A mala koliina pobijedila bi 2 prema 1. U
izabiru izmeu B i C, B
usmjerena koliina pobijedila bi 2 prema 1. Konano, u izabiru A i
C, C bi pobijedio 2
prema 1. Taj nas rezultat samo zbunjuje jer prvi izabir govori
da je A poeljniji od B, a drugi
da je B poeljnije od C. Logika govori da bi A mala koliina ba
stoga trebala biti
poeljnija od C velike koliine, ali u posljednjem izabiru
dobivamo suprota reultat.
43. to su preferencije s dvostrukim, a to preferencije s jednim
vrhom.
(Double-Peak Preferences) stanje koje nastaje ako se glasa odmie
od ishoda kojemu je
najvie sklon, pa se korist najprije smanjuje, a onda se opet
poveava.
-
28
(Single-Peak Preferences) korisnost koja kontinuirano pada kako
se glasa udaljava od
toke kojoj daje najveu prednost.
Pojavu paradoksa glasovanja uzrokuje postojanje preferencija s
dvostrukim vrhom.
- Preferencija s dvostrukim vrhom udaljavanjem od ishodita
kojemu je glasa najvie
sklon korisnost najprije pada, pa onda opet raste
- Preferencija s jednim vrhom korisnost kontinuirano pada kako
se glasa udaljava od
toke koja mu daje najveu korisnost Kada postoji privatna zamjena
za javno ponuena
dobra, poveava se vjerojatnost preferencija s vie vrhova. Kada
se glasuje za razliite
stvari, preferencije s vie vrhova su vrlo este.
44. O emu govori teorem medijanskog glasaa?
(Median Voter Theorem) naelo prem kojemu, sve dok sve
preferencije imaju samo jedan
vrh, uz zadovoljenje jo nekoliko pretpostavki, rezultat veinskog
glasovanja odraava
preferencije sredinjega glasaa.
-
29
Teorem medijanskog glasaa dok god su sve preferencije jednovrne,
rezultat veinskog
glasovanja odraava sklonost medijanskog glasaa.
Medijanski glasa onaj ije se preferencije nalaze na sredini
skupine preferencija svih glasaa
Budui da preferencije s vie vrhova mogu biti vane u mnogim
stvarnimsituacijama, ne moemo
se osloniti na veinsko glasovanje radi postizanja rezultata u
skladu s javnim izborom.
Za otkrivanje intenziteta preferencija i uspostavljanje stabilne
ravnotee mogue je koristiti
razmjenu glasova. Razmjena glasova moe pogorati, ali i poboljati
blagostanje.
45. to govori Arrowljev teorem o nemogunosti?
(Arrow's Impossibility Theorem) Nemoguost prevoenja
individualnih preferencija u
kolektivne bez naruavanja barem jednog niza etiki razumnih
uvjeta.
Arrow (1951) predloio da u demokratskim zemljama pravilo
donoenja odluka treba
zadovoljavati sljedee uvjete:
1. Da se moe donijeti odluka bez obzira na konfiguraciju
glasakih preferencija.
2. Mora biti mogue rangirati sve rezultate
3. Pravilo donoenja odluka mora odgovarati individualnim
preferencijama.
4. Pravilo mora biti konzistentno (A>B i B>C, onda
A>C)
5. Drutveno rangiranje A i B ovisi samo o individualnom
rangiranju A i B.
6. Nije doputeno diktatorstvo.
46. Objasnite razliku izmeu izravne i predstavnike
demokracije.
IZRAVNE DEMOKRACIJE (nerealno shvaanje drava) demokratska drutva
koriste se
razliitim glasakim postupcima za odluivane o javnim
izdacima.
1. Lindahlove cijene dovode do jednoglasne odluke o odabiru
uinkovite koliine
javnih dobara, uz uvjet potenog prikazivanja preferencija.
2. Veinsko glasanje moe rezultirati nedosljednim odlukama glede
javnih dobara ako
preferencije nekih glasaa imaju vie vrhova
-
30
3. Razmjena glasova omoguuje glasaima da izraze jainu svojih
preferencija trgujui
glasovima. Ipak, ponekad manjina moe ostvariti svoje elje na
teret veine koja e
snositi trokove.
Arrowov teorem o nemogunosti govori da nije mogue pronai pravilo
koje e sa
sigurnou jamiti zadovoljavanje svih tih kriterija od
demokratskih drutava ne moe se
oekivati da donosi konzistentne odluke.
PREDSTAVNIKE DEMOKRACIJE (realno shvaanje drava) Drava je veliko
raunalo
koje izvlai na vidjelo preferencije glasaa i zatim se koristi
tim informacijama za donoenje
drutvenih odluka. Ona u tome nema nikakvih vlastitih interesa,
ona je neutralna i dobroudna.
U stvarnosti, dravom upravljaju ljudi politiari, suci, birokrati
itd. Stoga realan politiko-
ekonomski model mora prouavati ciljeve i ponaanje ljudi koji
vladaju dravom dakle,
modeli vladinih postupaka utemeljenih na motivacijama i ponaanju
pojedinaca koji vladaju
dravom. Ti modeli pretpostavljaju da ljudi u vladi, poput
ostalih pojedinaca, pokuavaju
maksimizirati osobnu korist.
----------------------------------------------------------------------------------------------
Objanjavanje ponaanje drave zahtijeva prouavanje meusobnog
utjecaja izabranih
dravnih dunosnika, javnih slubenika i posebnih interesnig
skupina.
Uz ograniavajue pretpostavke, izabrani dravni dunosnici svojim
djelovanjem nastoje
ostvariti elje medijanskog glasaa.
Dravni slubenici imaju vaan utjecaj na razvoj i ostvarivanje
ekomske politike. Jedna
teroija predvia a e pokuaj birokrata da maksimiziraju veliinu
prorauna svojih ureda
rezultirati prevelikom ponudom njihovih usluga.
Graani osnivaju posebne interesne skupine za utjecaj na
djelatnosti drave. Posebne
interesne skupine mogu se osnivati na temelju izvora dohotka,
veliine dohotka, podruja,
gospodarske grane ili nekih osobnih obiljeja.
-
31
47. O emu govori Wagnerov zakon?
(Wagner's Law) Pojava da dravni rashodi rastu bre od
dohodaka.
Wagnerov zakon najstarija poznata tvrdnja o kretanju javnih
rashoda u podruju javnih
financija. Prema Wagneru (prijelaz iz XIX. u XX. stoljee), s
kulturnim napretkom redovito je
povezano proirenje dravnih aktivnosti, iz ega proizlazi i
apsolutno i relativno poveanje
dravnih rashoda.
48. to je razmjena glasova? Objasnite razmjenu glasova na
primjeru.
Sustav razmjena glasova doputa ljudima da mijenjaju glasove i
tako pokau jainu svojih
preferencija za razne opcije.
E.g. Pretpostavimo da glasai Smith i Jones ne preferiraju vie
raketa, i to u njih nije osobito
izraeno. Brown, pak, definitivno eli vie raketa. Sustavom
razmjene glasova Brown moe
uvjeriti Jonesa da glasa za vie raketa bude li Brown glasao za
novu vestu koja prolazi pokraj
Jonesove tvornice.
49. Na emu se moe temeljiti osnivanje interesnih skupina?
1. Izvor dohotka: kapital ili rad Prema marksistikoj teoriji,
politike interese ljudi odreuje injenica jesu li kapitalisti ili
radnici.
2. Veliina dohotka bogati i siromani imaju razliite pogleda na
mnogo politiko-ekonomska pitanja, bez obzira na izvore njihovih
dohodaka.
3. Izvor dohotka: ista gospodarska grana Radnici i vlasnici
tvrtki iste gospodarske grane imaju zajednike interes: da drava ba
podri njihovu djelatnost.
4. Stanovnici regija Stanovnici istih regija esto dijele iste
interese. 5. Demografska i osobna obiljeja Stari ljudi podravaju
potpore za zdrastvenu zatitu i
izdane mirovinske programe, dok su mladi brani parovi
zainteresirani za dobre kole i
niske poreze na dohodak.
-
32
50. to je eljezni trokut?
(Iron triangle) suradnja triju skupina: zakonodavca koji je
donio program, inovnika koji ga
provode te posebnih interesnih skupina koje imaju koristi od
programa, radi postizanja
meusobno korisnog rezultata.
51. to je lobiranje?
(Rent-seeking) koritenje drave kako bi se ostvarili povrati viih
od normalnih (tzv. rente)
(?????)
52. Na koji bi se nain, prema vaem miljenju, mogao kontrolirati
rast dravne potronje?
- Teko je kontrolirati dravnu potronju jer je veliki dio zadan
od prije, odlukama prethodnih
vlada- mirovine, zdravstveno, socijalna skrb, otplata duga,
potpore te politiki sustav ima
ugraene defekte. Mogunosti kontroliranja dravne potronje su:
1. Konkurencija privatnog sektora
2. Promjene pobuda birokrata- Niskanen koji misli da je
birokracija kriva za rast dravn
epotronje, predlae financijske poticaje birokratima- npr. porast
plae ako smanjuju
potronju (opasno, mogli bi previe smanjiti proraun- ispod one
toke gdje je MC=MB),
npr. socijalni radnik dobije veu plau kad smanji socijalnu pomo
siromanima
3. Promjene proraunskog postupka- Saboru se npr. nametne skup
stalnih ciljeva za
smanjenje prorauna i/ili deficita u odreenom razdoblju- npr.
2005-2007 smanjiti
proraun za neki %BDP-a; toliko i toliko svake godine .-SAD
Gramm-Rudman-
Hollingsov zakon Zakon o nunom proraunu i nadzoru nad proraunom.
Dobre strane
su- zastupnici se mogu opravdati pred biraima, slabosti-
automatsko smanjivanje svih
rashoda programa u jednakom postotku
4. Ustavna ogranienja- npr. izdaci=primici; primici ne smiju
biti vei od rasta BDP-a
-
33
5. Problematino je to da: predvianja ekonomista nisu pouzdana,
razlikuju se, ije podatke
uzeti, moe se manipulirati(npr. BDP u Hrvatskoj) te definicija
primitaka i izdataka je
upitna; raunovodstvenim trikovima su mogue manipulacije.
53. Navedite glavne ciljeve programa socijalne skrbi?*
Tri osnovna obrasca socijalne politike (te politike zapoljavanja
i socijalne skrbi)
liberalni (naglasak na uinkovitosti trita, restriktivnoj
politici pomoi i velikoj drutvenoj
stratifikaciji - to su npr. SAD, Kanada i Australija, a u irem
smislu vicarska i Velika Britanija),
korporatistiki tip (u kojemu teite nije toliko na uinkovitosti
trita ve na ouvanju
postojee drutvene strukture kao to je u Austriji, Francuskoj,
Njemakoj i Italiji), te
socijalno-demokratski tip (koji je preteito nastao politikim
djelovanjem srednje klase, a
teite mu je na ostvarivanju to vee drutvene jednakosti, a
zastupljen je u vedskoj, Norvekoj te djelomino u Danskoj i
Finskoj).
U ublaavanju siromatva pomae sustav socijalne skrbi programi
pomoi siromanima.
Znanstvena i politika koplja u svijetu uvelike se lome oko
uinkovitosti programa socijalne
skrbi jer se esto navodi da socijalna skrb, poput mnogih drugih
izraza plemenitih namjera,
sadri klicu kvarenja.
Formalno veliko izdvajanje sredstava za socijalne potrebe nisu i
jamstvo njihovog djelotvornog
usmjeravanja i koritenja.
Drava treba biti ponajvie usmjerena na stvaranje mogunosti da
ljudi rade i
zarade, a to manje bi trebala biti posveena preraspodjeli
postojeeg bogatstva u drutvu.
Najvaniji cilj socijalne politike je omoguiti ljudima novo
zapoljavanje ili povratak u svijet
rada.
U ublaavanju siromatva neophodan je ekonomski razvoj, ali ne i
dovoljan preduvjet uspjeha.
Gospodarski je razvoj ipak presudan jer poveava mogunosti
zapoljavanja, a rad je ba onaj
kapital o kojem siromani najvie ovise.
-
34
Odgovarajuom ekonomskom i socijalnom politikom treba se
osigurati da i siromani imaju
koristi od gospodarskog rasta i razvoja.
54. Objasnite probleme ovisnosti o socijalnoj skrbi.
Javna rasprava o AFDC poticajima obuhvaa ira pitanja od broja
sati rada u tjednu. Jedno je
pitanja jest stvara li primanje AFDC naknada 'mentalitet
socijalne skrbi' koji smanjuje
mogunosti da korisnik ikad postane sposoban brinuti se za sebe.
Unutar uobiajenoga
ekonomistikog modela razmatranja odluka o radu pitanje je
mijenja li korisnik socialne skrbi
nagib svojih krivulja indiferencije dokolice i dohotka. Postaju
li ljudi 'lijeni', tako da za bilo
koji postojei skup mogunosti zarade rade manje nego to bi radili
da nisu ukljueni u
socijalnu skrb.
ini se da pojedinci ostaju na socijalnoj skrbi jer su njihove
mogunosti i dalje slabe. Dosad
nijedna empirijska studija nije uspjela razluiti te dvije
mogunosti. Stoga i nadalje ostake
pretpostavka da program AFDC mijenja sklonista korisnika.
2 nain na koji program AFDC moe stvoriti dugotrajnu ovisnost o
socijalnoj skrbu jest
utjecaj na strukturu obitelji. Pravo na AFDC program ostvarivale
su obitelji samohranih
roditelja. Tvrdi se da to potie oeve na naputanje obitelji.
Majke ne mogu zaraditi dovoljno
novca da izvedu obitelj iz siromatva niti mogu stvoriti
odgovarajue uvjete za odgoj djece.
Tako se ovisost o socijalnoj skrbi prenosi na idue narataje.
55. Opiite sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj.
Dravne pomoi- pomo za uzdravanje, osobna invalidnina, doplatak
za pomo i njegu, naknada
plae roditelju djeteta sa smetnjama u razvoju, jednokratna pomo,
pomo u prehrani, pomo za
odjeu i obuu, podmirenje trokova ogrjeva, pogrebnih trokova,
jednokratna pomo za kupnju
udbenika...
Lokalna i regionalna pomo- pomo za podmirenje trokova
stanovanja, pomo za ogrjev
-
35
56. Kako se financira sustav socijalne skrbi u Hrvatskoj i na to
se troe sredstva?
Financira se iz dravnog prorauna, pomoi i naknade, bruto plae
zaposlenika, materijalni
trokovi, vlastiti prihodi ustanova socijalne skrbi.
Sredstva se troe na- gore odgovoreno
57. to je granica siromatva i kako se ona rauna a to je jaz
siromatva?
granice siromatva (poverty line) - je utvrena razina realnog
dohotka koji se smatra
dovoljnim za osiguranje minimalno dolinog ivotnog standarda.
Izraunavanje broja ljudi koji su ispod granice siromatva
(poverty line)
(Poverty Gap) iznos novca kojim bi se razina dohotka svih
siromanih kuanstava podigla
do linije siromatva, uz pretpostavku da transferi ne bi
prouzroili promjenu ponaanja.
jaz siromatva (poverty gap) odreuje iznos novca kojim bi se
razina dohotka svih
siromanih kuanstava podigla do granice siromatva.
-
36
58. Koje su glavne metodoloke potekoe u mjerenju siromatva?
1. Popisni podaci o dohotku odnose se samo na gotovinski dohodak
u obitelji (zanemaruju
se primici u naturi).
2. Svi podaci o dohotku odnose se na dohodak prije
oporezivanja.
3. Slubeni podaci ne obuhvaaju transfere u naturi koje daje
drava.
4. Dohodak se izraunava godinje.
5. Postoje problemi u definiranju jedinice promatranja.
6. Promjena vrijednosti, navika i stavova (neto to je nekada bio
luksuz, danas se smatra
neophodnou).
59. to je jednostavni utilitarizam, te koje su njegove
pretpostavke?
Utilitarizam povezan s ostvarivanjem najvee mogue sree za najvei
broj ljudi u drutvu,
tako da maksimin kriterij ostvaruje ako najvei broj ljudi ima
najveu graninu korist od
dohotka.
Ako postoji n pojedinaca u drutvu, a njihova je i-ta pojedinana
koristnost Ui, tada je
drutveno blagostanje W, funkcija F pojedinanih korisnosti:
o W = F (U1, U2, ..., Un) Utilitaristika funkcija drutvenog
bagostanja (Utilitarian social welfare function)
o Pretpostavlja se da porast bilo kojeg od Ui uz nepromijenjene
ostale uvjete, poveava W. Promjena koja nekoga dovodi u bolji
poloaj bez pogoravanja poloaja drugih
poveava drutveno blagostanje.
Dohodak se treba raspodjeljivati sve dok to poveava W. Da bi se
ostvario podrobniji uvid,
korisno je razmotriti vani poseban sluaj jednabe
o W = U1 + U2 + ... Un zbrojna funkcija drutvenog blagostanja o
Dakle, drutveno je blagostanje jednostavno zbroj individualnih
korisnosti o Pretpostavlja se da je cilj drave ostvariti najveu
moguu vrijednost W iz jednabe
(zfdb).
-
37
Pretpostavlja se da:
1. Pojedinci imaju potpuno jednake funkcije korisnosti koje
ovise samo o razini njihovih
dohodaka;
2. te funkcije korisnosti pokazuju smanjenje granine korisnosti
dohotka, jer kako
dohoci pojedinaca rastu, oni postaju sve bogatiji, ali uz
opadajuu stopu;
3. Ukupna je vrijednost raspoloivog dohotka fiksna
(nepromjenjiva)
Uz te pretpostavke i zbrojne funkcije drutvenog blagostanja
drave treva preraspodijeliti
dohodak tako da se postigne potpuna jednakost.
60. to je maksimin kriterij i kakva je moralna vrijednost tog
prijedloga?
(Maximin Criterion) ovisnost drutvenog blagostanja o korisnosti
to je ostvaruje pojedinac
koji ima minimalnu korisnost u drutvu.
Cilj je maksimizirati korisnost pojedinca koji ima minimalnu
korisnost u drutvu.
W = minimum (U1, U2, ... , Un) - ne podrazumijeva da je drutvo
ravnoduno prema
raspodjelu dohodaka kaka je pretpostavljano pod uvjetima
jednostvni utilitarizma.
Moralna vrijednost je kontroverzna? Pg.154
61. to je egalitarizam u robama?
- To je ideja prema kojoj neke robe moraju biti dostupne svima.
Razvio ju je Tobin 1970. Moe
pomoi u objanjenju velike privlanosti javno ponuenog
obrazovanja- ljudi vjeruju da svatko
treba imati pristup bar nekoj minimalnoj razini kolovanja. Takav
se stav pojavljuje i u tekuoj
raspravi o medicinskoj skrbi. Veina ljudi vjeruje da svi trebaju
imati pravo glasovanja, kao to u
doba rata treba biti na sve jednako rasporeena potronja. Trebaju
li svi imati istu koliinu
zdravstvene zatite.
-
38
62. Navedite glavne obiljeja siromatva u Hrvatskoj te na temelju
raspoloivih informacija
navedite koja je stopa siromatva u Hrvatskoj?
Siromatvo se sastoji od dvije najvanije skupine:
onih koji su uvijek bili siromani (veinom nezaposleni ili
sezonski radnici, samohrane majke,
stare osobe koje su ivjele same i bez obitelji, bolesni i
hendikepirani) i
novih siromanih (uglavnom osiromaenih radnika i umirovljenika
koji su relativno pristojno
ivjeli u bivoj dravi). Biti siromaan u Hrvatskoj znai ivjeti u
loim uvjetima, nekvalitetno se
hraniti, veinom ne imati redovno zaposlenje i imati nezavreno
osnovno obrazovanje.
Siromatvo prema apsolutnom pokazatelju u Hrvatskoj je razmjerno
nisko, pogotovo ako se
usporedi s drugim zemljama u tranziciji (osim Slovenije) Samo 4%
stanovnitva ivjelo je s
manje od 4,30 USD po osobi dnevno. Ipak, siromatvo u Hrvatskoj
je trajne prirode: oni koji su
postali siromani trebaju mnogo vremena
da iz njega pobjegnu.
Opasnost od marginalizacije je neposredno povezana s
iskljuivanjem iz svijeta rada. Ako je
zaposlenost ili nezaposlenost jedna od odrednica potreba za
socijalnom pomoi, druga odrednica
je visina dohotka koja se ostvaruje. U mnogim zemljama niski (i
neredoviti) dohodak vaan je
uzrok siromatva. Potrebno je istaknuti da se u Hrvatskoj
raspolae s malo statistikih
pokazatelja, mali je broj dosad provedenih istraivanja, a i
Vlada nije usvojila slubenu granicu
siromatva.
Stope siromatva u Hrvatskoj
(2001.-2003.) u %
-
39
Postoji nekoliko dominantnih skupina meu siromanima: stariji i
slabije obrazovani,
nezaposlene i neaktivne osobe. Ujedno, veoj opasnosti od
siromatva izloena su samaka
kuanstva. Iako nezaposleni i neaktivni ine mali dio siromanog
stanovnitva (2,9 i 5,4%), oni
su izloeni najveoj opasnosti od siromatva, dok je zaposlenost
prilino sigurna zatita od
siromatva.
63. Objasnite pojmove nepovoljnog izbora i paternalizma.
Trokovi zdravstvene njege mogu biti neoekivani i vrlo veliki. U
takvoj situaciji ljudi e
eljeti nekakvo osiguranje. Veina opih rasprava iz prethodnih
poglavlja o moguim
problemima na tritu privatnog osiguranja u se ovom dijelu
primjenjuje posebno na
zdravstvo.
Npr. ako Monika vjeruje da joj prijeti vea opasnost od sranog
udara, a Rahela smatra da
njoj ne prijeti, tada e ga, ako im je ponueno osiguranje po
istoj cijeni, vjerojatnije kupiti
Monika. Taj problem nepovoljnog izbora rezultira time prosjeni
kupac osiguranja ima vei
rizik nego prosjena osoba u skupina. Ako se mnogo osiguranih
osoba razboli, organizacija
za zdravstveno osiguranje gubit e novac. Da bi to sprijeila,
organizacija mora povisiti
premije osiguranja. Uz vie premije pojedinci relativno nieg
rizika naputat e trite. (Poto
su premije vie, Monika e kupovati osiguranje samo ako ona
stvarno sli da je u opasnosti od
-
40
sranog udara.) Spirala se nastavlja, pa sve vie ljudi odluuje ne
kupovati osiguranje. Uz
ostale nepromijenjene uvjete, trite moe ostati nedovoljno
pokriveno zdrastvenim
osiguranjem.
Paternaliznam Ljudi moda ne razumiju kako osiguranje djeluje ili
nisu dovoljno
dalekovidni da ga uplate. Paternalistiki argument navodi da
ljude treba prisiljavati na
osiguranje radi njihova osobnog dobra. ini se da postoji snana
drutvena suglasnost o tome
kako bi svi trebali imati barem osnovne medicinske usluge.
64. Navedite opasnosti od siromatva i ekonomske
nejednakosti.
Siromatvo prijetnja gospodarskom rastu, pojaavaju krize vezane
za vanjske okove, konflikti
bogatih i siromanih u raspodjeli dohotka mogu ugroziti
funkcioniranje pogotovo novostvorenih
demokracija, moe doi do veeg nasilnikog kriminala, naruavanja
socijalnog kapitala, slabo
sudjelovanje u ivotu i drutvu.
Ekonomska nejednakost - dovodi do socijalnih napetosti i
smanjenja uinkovitosti gospodarskog
sustava,demotivira ulaganja, oteava smanjivanje siromatva,
stvara politiku nesiurnost
65. Navedite najznaajnije tekoe suvremenih sustava socijalne
zatite i skrbi, te
odgovorite u kojem smjeru idu promjene u svijetu.
-
41
66. Objasnite najvanija obiljeja mirovinske reforme u
Hrvatskoj.
Prva bitna intervencija u mirovinski sustav, tzv. mala
mirovinska reforma, bila je usmjerena na
racionalizaciju i kontrolu tekuihmirovinskih trokova. Obiljeja
te reforme jesu:
pootreni kriteriji odlaska u mirovinu postupnim podizanjem dobi
umirovljenja za mukarce na
65 i za ene na 60 godina
promijenjena formula izrauna mirovina (umjesto deset najboljih
godina u obzir se uzima cijeli
radni vijek)
promijenjen nain usklaivanja ve ostvarenih mirovina (umesto samo
prema plaama,
primjenjuje se estomjesena indeksacija za polovicu zbroja stopa
porasta trokova ivota i
porasta plaa prema tzv. vicarskoj formuli)
izmijenjena definicija invalidnosti, pa je zbog restriktivnijih
kriterija smanjen broj novih
invalidskih mirovina
Prvi stup obveznoga mirovinskog osiguranja zadrao je naelo tekue
raspodjele i
meugeneracijske solidarnosti. Samo u prvom stupu ostali su
trajno osigurani zateeni
umirovljenici i osiguranici stariji od 50 godina, odnosno oni
izmeu 40 i 50 godina koji se nisu
opredijeli za drugi stup, pa e oni ostvarivati mirovinu samo iz
tog oblika osiguranja. Svi ostali
osiguranici ostaju u prvom stupu, ali sudjeluju i u
kapitaliziranome modelu.
Drugi (obvezni) stup temelji se na individualnoj kapitaliziranoj
tednji dijela mirovinskih
doprinosa. Zateeni osiguranici, mlai od 40 godina, odnosno oni
izmeu 40 i 50 godina koji su
se za to
dobrovoljno opredijelili, dijelom svog doprinosa ulaze u drugi
stup obvezne kapitalizirane
tednje u mirovinskom fondu koji sami odaberu. Tri etvrtine
doprinosa te kategorije osiguranika
ide u prvi stup, a jedna u drugi stup. Osiguranici koji su
osigurani u drugom stupu ostvarivat e
dvije mirovine iz prvoga i drugoga stupa.
Trei stup mirovinskog sustava utemeljen je, kao i drugi, na
kapitalnom financiranju,
odreenim doprinosima i osobnim tednim raunima.
U njemu se osiguravaju samo one osobe koje se same ele dodatno
osigurati od rizika starosti,
invalidnosti i smrti, odnosno ne postoji obveza osiguranja.Trei
stup zasniva se na tednji slinoj
ivotnom osiguranju, pri emu se svaki sudionik samostalno odluuje
o visini uloga i
-
42
roku tednje. U razdoblju akumulacije mirovinske tednje doprinosi
e se prikupljati u
dobrovoljnim mirovinskim fondovima i na osobnim raunima
mirovinske tednje.
67. Navedite dvije glavne vrste mirovinskog osiguranja i
objasnite razlike meu njima?
Postoje dvije vrste mirovinskih sustava:
1. Sustav generacijske solidarnosti (Pay-As-You- Go) Sustav
mirovinskog osiguranja
u kojem se naknade isplaaju postojeim umirovljenicima od tekuih
doprinosa.
2. Mirovni fondovi s kapitalnim pokriem (Fully Funded) -
Mirovinski sustav u kojem
se naknada pojedincima plaa iz pologa koji je formiran tokom
njihovog radnog
vijeka kao i iz prikupljenih kamata.
68. Koje su glavne funkcije mirovinskog sustava?
Mirovinski sustav u suvremenom drutvu ima vie funkcija.
Najvanije su:
1. Rasporeivanje dohotka pojedinaca i obitelji tijekom cijelog
ivotnog vijeka,
2. Pojedinana i nacionalna tednja,
3. Te odravanje socijalne kohezije ublaavanjem siromatva za
vrijeme starosti i radne
neaktivnosti.
69. Koja su glavna obiljeja mirovinskoga osiguranja (sustava
meugeneracijske
solidarnosti) u Hrvatskoj do kraja 1999. godine i kako se on
financirao***?
Tako je mirovinski sustav postao jedan od najvanijih izvora
deficita prorauna sredinje i
konsolidirane drave.
Procjenjuje se da su u Hrvatskoj transferi iz prorauna sredinje
drave za mirovinski sustav
ve poetkom novog tisuljea iznosili oko 6% BDP-a, odnosno nakon
ukljuenosti u
proraun sredinje drave oko 15%.
Poboljati razmjerno slabu povezanost doprinosa i mirovina.
-
43
U Hrvatskoj je takoer do mirovinske reforme i promjena odredbi
vezanih uz javno
mirovinsko osiguranje postojala slaba povezanost doprinosa i
mirovine, te su s obzirom na
dobnu strukturu ene dobivale vie nego mukarci, dok se invalidske
i obiteljske mirovine i
nadalje odreuju na povoljniji nain od starosnih mirovina.
Prva znaajna reformska intervencija u mirovinski sustav (mala
mirovinska reforma)
usmjerena na racionalizaciju i kontrolu tekuih mirovinskih
trokova, te su pootreni kriteriji
odlaska u mirovinu - prije svega postupnim podizanjem dobi
umirovljenja za mukarce na 65
i za ene na 60 godina.
Za budunost mirovinskog sustava presudna je druga mirovinska
reforma, nazvana velikom,
definirana Zakonom o mirovinskom osiguranju (NN 102/98) kojim je
predvieno uvoenje
trodijelnog mirovinskog osiguranja: drugog i treeg stupa
osiguranja, kapitalno financiranje,
odreeni doprinosi i osobni rauni mirovinske tednje.
70. Navedite glavne potekoe s kojima se susree Hrvatski sustav
mirovinskog osiguranja?
Dva su temeljna razloga tome: demografski i
financijsko-sistemski. Oni su meusobno usko
povezani.
Starenje stanovnitva je najvaniji uzrok poveanog pritiska na
mirovinske rashode.
o Krajem 1980. godine na etiri osiguranika dolazio jedan
umirovljenik, danas na priblino tri zaposlena dolaze dva
umirovljenika.
-
44
Tijekom devedesetih godina, mirovinski sustav je na razliite
naine bio posljednje utoite za
zbrinjavanje postojeih vikova radne snage. Pogoranju omjera
broja uplatitelja doprinosa i
umirovljenika pogodovali su i
Nisko utvrena zakonska dob za odlazak u starosnu i prijevremenu
starosnu mirovinu,
Mogunost ostvarenja starosne mirovine neovisno o starosti to je
dovelo do rairenog
prijevremenog umirovljenja,
iroko primjenjivanje definicije invalidnosti,
Te smanjivanje broja osiguranika (zbog zatvaranja poduzea i
ogranienih mogunosti
zapoljavanja).
71. Navedite glavne vrste mirovina u Hrvatskom sustavu
mirovinskog osiguranja?
72. Zato se drava treba ukljuiti u trite zdravstvenih
usluga?
Slabe informacije i njihova asimetrija Nepovoljan izbor -
prosjeni kupac osiguranja ima vei
rizik nego prosjena osoba u skupini.
Moralni hazard - ako ljudi znadu da su osigurani,moda e manje
izbjegavati opasnosti.
Paternalizam - ljude treba prisiljavati na osiguranje radi
njihova osobnog dobra.
Vana odrednica osobnog i drutvenog blagostanja.
-
45
Ugroeno zdravlje i ograniena radna sposobnost te ozbiljnija
bolest u obitelji ugroavaju
mogunost zapoljavanja, profesionalnog napredovanja i izlaska iz
siromatva.
73. Nacrtajte grafikon i objasnite moralni hazard na tritu
zdravstvenih usluga.
Osiguranje moe iskriviti ponaanje ljudi. Ako ljudi snaju da su
osigurani, moda e manje
izbjegavati opasnosti. Stoga osigurane osobe mogu prihvatiti
nezdrav nain ivota (jesti
nezdravu hranu i ne vjebati dovoljno) jer osiguranje ublaava
negativne posljedice njihova
ponaanja. Nadalje, ljudi su skloni pretjerano iskoritavati
zdrastvenu njegu, jer osiguranje
plaa neke ili sve trokove. Ti se problemi poticaja nazivaju
moralnim hazardom.
Uobiajena slika ponude i potranje.
Trina je krivulja potranje medicinckih usluga obiljeena s Dm .
Pretpostavimo da je
granini troak pruanja medincinskih usluga stalan, Po.
Ravnotea je na krianju ponude i potranje cijena i koliina su Po
i Mo . Ukupni izdaci za
medicinske usluge umnoak su cijene po jedinici vremena pomnoene
brojem jedinica,
odnosno OPo vremena OMo. Ili pravokutnik PoOMoa.
M1 Mo 0
h
b a
2Po
Po Sm
Dm
Godinje zdrastvene usluge
Cije
na p
o je
dini
ci Dodatni izdaci nastali
osiguranjem
Izvorni trokovi osiguranja
-
46
74. Tko su osiguranici u Hrvatskom sustavu zdravstvenog
osiguranja?
U Republici Hrvatskoj, u skladu sa Zakonom o zdravstvenom
osiguranju zdravstveni
osiguranici su:
Aktivni osiguranici
Korisnici mirovina i invalidnina
Nezaposlene osobe prijavljene Zavodu za zapoljavanje
Ostale osigurane osobe.
75. Kako se financira zdravstvo u Hrvatskoj i tko su
korisnici?
FINANCIRANJE SUSTAVA:
od 1993.g. odvija se proces privatizacije primarne zdrav.
zatite, proces ugovaranja zdrav.
zatite stabilizirao se na brojci 4.188.407 osoba u 1999.g.;
Od 1993-1997.g. plaali su se rauni bolnica za izvrne usluge;
od 1997.g. (lipanj) uvedeni su prorauni bolnica na bazi
fakturirane realizacije iz 1995.g.
uveani za 20%;
1999.g. sudjelovanje participacije u ukupnim prihodima iznosi
0,859%;
izdvajanja iz i na plae iznosi ukupno 16%;
1,2 mil. osiguranika snosi trokove zdravstvene zatite za oko 90%
stanovnitva.
financiranje
1. HZZO
2. upanije (Grad Zagreb), te,
3. vlastiti izvori
Korisnici pitanje prije
-
47
76. Koji su problemi hrvatskog zdravstva i koje su najvanije
mjere za poboljanje stanja?
Problemi: - financijska nelikvidnost Hrvatskog zavoda za
zdravstveno osiguranje
- neformalna plaanja u zdravstvu
- preveliki udio nezdravstvenog osoblja
- neplanski razvoj zdravstvenih kapaciteta doveo je do
koncentracije
specijalistike medicine u velike gradove
-- nedostatak inf. i suvremen tehnologije
- slaba ulaganja,bolnice u loem stanju
- sustav kontrole i unapreenja kvalitete zatite je
neravnomjeran
-Izrazito koncentrirano u veim gradovima, pogotovo u Zagrebu,
dok su pojedina podruja
imaju kadrovski i materijalno slabe ekipirane zdravstvene
ustanove
- oteana i nejednaka dostupnost zdravstvene zatite
- zapostavljena prevencija i openita nebriga stanovnitva o
vlastitom zdravlju
Mjere i reforme :
- produljenje trajanja ivota, poboljanje kvalitete ivota u vezi
sa zdravljem, smanjenje
razlike u zdravlju i zdravstvu
- ogranienje rasta zdravstvenih trokova i uspostavljanje
stabilnosti sustava ;uvoenje
planiranja i upravljanja u sustav zdravstva; reorganizacija
sustava financiranja i plaanja
usluga; jaanje preventivne i primarne zdravstvene zatite.
- Osnaiti menaderska znanja u zdravstvu, te sustavno
osposobljavati novi narataj
upravljakog osoblja zdravstvenih ustanova
- Privlaenje medicinskog osoblja u siromanijim dijelovima
zemlje
- osigurati dugotrajnu financijsku odrivost zdravstvenog sustava
u cjelini
- Poboljati odnos ovlasti i odgovornosti nositelja funkcija,
jasnije i preciznije definirati, te
stalno usklaivati minimalne financijske standarde u zdravstvenoj
zatiti
-
48
77. Opiite kretanja i obiljeja nezaposlenosti u Hrvatskoj.
Smanjuje se ukupan broj nezaposlenih (za gotovo 100.000 u odnosu
prema rekordnoj 2002. godini
(390.000)), ali se udio ena poveao s 53% u 1999. na vie od 60% u
2006.
Znaajno se smanjuje apsolutni broj mladih nezaposlenih osoba do
24. godine ivota te se smanjuje i
njihov udio meu nezaposlenima (s treine 1999. na petinu u
2006.)
Uglavnom se blago smanjuje broj nezaposlenih srednje dobi, od
30-40 godina, dok se prilino naglo
poveava broj nezaposlenih starijih od 50 godina. Tijekom
tranzicije je zabiljeila znaajan pad ukupne
zaposlenosti (za oko 35%) i porast nezaposlenosti (vie od tri
puta) sa 123.000 u 1986. na 380.000 u 2001.
Postoji gotovo stalan rast udjela dugotrajno nezaposlenih,
odnosno onih koji ekaju na zaposlenje godinu
ili dvije. Vie od 50% svih nezaposlenih eka na posao due od
jedne godine.
78. Navedite najvanija prava koja se ostvaruju u sustavu za
zapoljavanje?
Postoji vie oblika materijalnih prava: poput novane naknade,
novane pomoi i naknade
trokova za vrijeme obrazovanja, jednokratne novane pomoi,
naknade putnih i selidbenih
trokova, te pravo an zdravstveno i mirovinsko osiguranje
(najznaajnija je novana naknada,
oko 1000 kn) .
79. to znai aktivna politika zapoljavanja? Navedite nekoliko
njezinih pojavnih oblika.
dokolovanje, usavravanje, prekvalifikacija, rehabilitacija
Ne utjee na ukupnu razinu zaposlenosti, ali mogu
preraspodijeliti teret nezaposlenosti na vie
ljudi tako da manji broj osoba postane dugotrajno nezaposlen i
korisnici u sustavu socijalne skrbi.
U RH mjere su: poticanje samozapoljavanja, krediti malim i
srednjim tvrtkama, te javni radovi.
80. U emu su opasnosti aktivne politike zapoljavanja
Programi sadre znatan dio mrtvog tereta, odnosno u programima
financiranja zapoljavanja
sudjeluju osobe koje bi se ionako zaposlile. Nedovoljna
uinkovitost vjerojatno je proizlazila iz
nedovoljne selektivnosti u pogledu ciljanih skupina, iz njegove
pretjerane sloenosti, te iz
nedovoljne jasnoe ciljeva i nedovoljne poticajnosti
sredstava.
-
49
2. KOLOKVIJ 81. to je dravni Proraun? Dravni proraun je proraun
na razini drave. To je program Vlade izraen u brojkama. U njemu je
dan plan prihoda i primitaka, te rashoda i izdataka drave za jednu
fiskalnu godinu. Osnovna mu je uloga financiranje najvanijih javnih
izdataka kao to su ope javne slube, obrana, obrazovanje,
poljoprivreda, socijalno osiguranje itd. Iz njega je najuoljivija
alokacijska funkcija drave, jer prua uvid u raspodjelu oskudnih
gospodarskih resursa na javna dobra. Znaajke prorauna su
jednogodinjost, uravnoteenost i planski znaaj. Proraunom se oituje
zadaa Vlade da: prikupi dostatna sredstva iz gospodarstva na
prikladan nain, te da odgovorno i uinkovito raspodijeli i iskoristi
prikupljena sredstva. 82. Tko je proraunski korisnik i koji su
kriteriji za dobivanje tog statusa? Dravna i tijela lokalnih
jedinica (ministarstva, agencije, lokalna administracija) Ustanove
(kole, vrtii, domovi zdravlja itd.) proraunski fondovi (za razvoj i
zapoljavanje, regionalni razvoj, mirovinski), mjesna samouprava
Proraunski korisnici dravnog prorauna i prorauna lokalnih jedinica
su institucije: (1)iji je osniva drava i/ili lokalna jedinica,
(2)izvor prihoda im je dravni proraun i/ili proraun lokalnih
jedinica u iznosu 50% ili vie, i (3)koji su navedeni u registru
korisnika prorauna. 83. to je proraunski proces i koje su glavne
faze proraunskog procesa? Proraunski proces predstavlja sustav
glavnih pravila (formalnih i neformalnih) koja omoguuju izvrnoj
vlasti donoenje odluka to vode pripremi prorauna, njegovu
predlaganju i prihvaanju u Saboru te, konano, provedbu prorauna.
Proraunskim procesom drava definira ukupni plan prorauna (kao
planiranu razinu prihoda i rashoda), unutar kojega se donose i
odluke o raspodjeli proraunskih sredstava. Raspodjelom sredstava
proraunski proces postaje korisno sredstvo u osiguranju uinkovitog
upravljanja dravom. Faze proraunskog procesa su: (1) Faza pripreme;
(2) Faza odobrenja; (3) Faza izvravanja. 84. to je proraun ope
drave i od ega se sastoji? Proraun ope drave sastoji se od tri
razine: (1) Dravni proraun (ministarstva, dr. agencije); (2)
Proraun izvanproraunskih fondova i agencija (HZZO, HZMO); (3)
Proraun jedinica lokalne i regionalne samouprave (upanije, opine,
gradovi, grad Zagreb). Proraun ope drave je zbroj sve tri vrste
prorauna, a cilj mu je prikazati ukupnu javnu potronju. 85.
Navedite glavna obiljeja i vrste izvanproraunskih fondova.
Izvanproraunski korisnici na razini drave i lokalnih jedinica su
institucije koje ispunjavaju tri kriterija: 1. drava i/ili lokalna
jedinica ima odluujui utjecaj na upravljanje, 2. izvor financiranja
je namjenski prihod, 2. evidentirane su u registru korisnika
prorauna.
Izvanproraunski korisnici na razini drave su izvanproraunski
fondovi (Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje, Hrvatski zavod za
zdravstveno osiguranje, Hrvatski zavod za zapoljavanje, Hrvatski
fond za privatizaciju, Hrvatske ceste i drugi), a kod lokalnih
jedinica to su komunalna poduzea iji su osnivai i veinski vlasnici
lokalne jedinice i financiraju se iz komunalne naknade (namjenskog
prihoda).
86. to je proraun po stavkama (line items) i navedi njegove
glavne prednosti i nedostatke? * Prihodi po stavkama: Izvori
financiranja: -opi prihodi i primici ine prihodi od poreza, prihodi
od imovine, prihodi od administrativnih (upravnih) pristojbi,
prihodi po posebnim propisima (dio prihoda kojima nije utvrena
posebna namjena), prihodi od kazna, primici od financijske imovine
i zaduivanja (nenamjenski). -vlastiti prihodi ine prihodi ostvareni
obavljanjem poslova na tritu. -prihodi za posebne namjene ine
prihodi ije su koritenje i namjena utvreni posebnim propisima.
-donacije ine prihodi ostvareni od fizikih osoba, neprofitnih
organizacija, trgovakih drutava i ostalih subjekata izvan ope
drave. -pomoi ine prihodi ostvareni od inozemnih vlada i prihodi od
meunarodnih organizacija (pomoi iz Europske unije), drugih
prorauna, te ostalih subjekata unutar ope drave (ostale pomoi).
-
50
* Rashodi po stavkama: Financijski plan Plan rashoda i izdataka
u kojem proraunski korisnici sve rashode i izdatke veu uz programe,
odnosno aktivnosti, kapitalne i tekue projekte te izvore iz kojih e
se financirati.
87. to je proraun po programima i navedi njegove glavne
prednosti? Programska klasifikacija prikaz je programa i njihovih
sastavnih dijelova. Plan razvojnih programa planiranje je rashoda
za investicije i kapitalne pomoi i donacije U programima se
iskazuju planirani prihodi i primici te rashodi i izdaci koji su
razraeni:
po vrstama prihoda i primitaka, po pojedinim programima
proraunskih korisnika, po godinama u kojima e teretiti proraun.
Programi proraunskih korisnika sadre: a) naziv programa, b) opis
programa (opih i posebnih ciljeva), c) zakonsku osnovu za uvoenje
programa, d) potrebna sredstva za provoenje programa, e) potreban
broj djelatnika za provoenje programa, f) procjenu rezultata, g)
procjenu nepredvienih rashoda i rizika.
Plan programa mijenja se i usklauje svake godine. 88. to je
dravno raunovodstvo i koja su glavna financijska izvjea drave?
Dravno raunovodstvo razvija raunovodstvene standarde za javni
sektor, obavlja poslove to se odnose na razvoj i operativu sustava
dravnog raunovodstva, kao to su sastavljanje raunskog plana, voenje
Glavne knjige Dravne riznice, razvija i oblikuje sustav
financijskog izvjeivanja, oblikuje i razvija sustav za upravljanje
financijskim informacijama, razvija domau i meunarodnu strunu
suradnju, daje podrku raunovodstvenim slubama korisnika Dravne
riznice te obavlja i druge poslove iz djelokruga Dravne riznice.
Glavna financijska izvjea drave su izvjea:
o Konsolidirane sredinje drave o Dravnog prorauna o
Izvanproraunskih fondova i agencija o Jedinica lokalne i podrune
samouprave o Ope drave
Financijska su izvjea: 1. bilanca, 2. izvjetaj o prihodima i
rashodima, primicima i izdacima 3. izvjetaj o novanim tijekovima,
4. izvjetaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza,
5. izvjetaj o ostvarenim vlastitim prihodima i rashodima 6. biljeke
uz financijska izvjea.
89. to su proraunske klasifikacije, navedi glavne vrste i
njihova glavna obiljeja? Prihodi, primici, rashodi i izdaci
prorauna i financijskog plana iskazuju se prema proraunskim
klasifikacijama. Proraunske klasifikacije jesu:
o organizacijska klasifikacija- prikaz je rashoda i izdataka
prema strukturi ustroja drave i jedinica lokalne i podrune
(regionalne) samouprave, razraena na razdjele i glave,
o ekonomska klasifikacija - sadri prihode i primitke po
prirodnim vrstama te rashode i izdatke prema ekonomskoj namjeni za
koju slue
o funkcijska klasifikacija- skup je poslova, funkcija i programa
drave i jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave
organiziranih i razvrstanih prema namjeni za koju slue
o lokacijska klasifikacija - prikaz je rashoda i izdataka prema
teritorijalnom ustroju Republike Hrvatske o programska
klasifikacija- prikaz je programa i njihovih sastavnih
dijelova.
90. to je dravna riznica? Dravna riznica je upravna organizacija
u sastavu Ministarstva u kojoj se obavljaju poslovi to se odnose na
pripremu i konsolidaciju prorauna, izvravanje dravnog prorauna,
dravno raunovodstvo te upravljanje gotovinom i javnim dugom. 91.
emu slui jedinstveni raun riznice?
-
51
Svi financijski poslovi sredinje drave obavljaju se preko
jedinstvenog rauna Dravne riznice, koji je u depozitu sredinje
banke (HNB). Model upravljanja javnim izdacima temelji se na
principu postojanja jednog jedinstvenog novanog rauna preko kojeg
se obavljaju sve financijske transakcije dravnog prorauna, pri emu
pojedini proraunski korisnici nemaju svoj individualni novani raun,
nego su njihovi rauni podrauni (sastavnice) jedinstvenog novanog
rauna - Dravne riznice. 92. to su porezi i navedite njihova osnovna
obiljeja? Porezi su prisilno plaanje dravi za koje se ne dobiva
protunaknada; cijena javnih dobara. Bitne znaajke poreza:
o porezi su prisilna davanja porezi se nameu, oni nisu
dobrovoljni, za razliku od trinih prihoda drave koji se temelje na
ugovorima, dravnih kredita i prihoda od poduzetnike
djelatnosti,
o porezi su transferi u novcu, a ne u naravi usluge uinjene za
dravu kao posljedica vojne obveze s pravnog se stajalita ne
smatraju porezima,
o porezi nisu specijalna vrsta protuusluge za posebnu uslugu
drave, a ne postoji niti meuovisnost iznosa plaenog poreza i
koristi od javnih dobara i usluga koje prua drava,
o pravo prikupljanja poreza imaju samo administrativne jedinice
javnog prava, o porezi se prikupljaju na osnovi zakona porez treba
platiti tek kada postoji injenica za koju zakon vezuje obvezu
plaanja poreza. 93. Navedi i objasni glavne objekte
oporezivanja? Objekti oporezivanja su mogue toke za koje se vezuje
oporezivanje:
o osobe porezni obveznici su uvijek osobe. Meutim, osoba ne moe
biti porezni izvor za to su potrebni imovina ili dohodak iz kojih
se porezi mogu plaati
o imovina npr. porezi na imovinu, nekretnine, motorna vozila.
Prilikom oporezivanja imovine moraju se rijeiti problemi
definiranja, obuhvata i procjene.
o gospodarska aktivnost najvaniji objekti oporezivanja su
veliine (tokovi) koje proizlaze iz gospodarske aktivnosti (npr.
porez na dohodak, porez na promet), pri emu se ti tokovi mogu
oporezivati kao primici ili kao izdaci.
94. Koje su poeljne karakteristike poreznog sustava? Slijedea
porezna naela odlikuju dobar porezni sustav:
1. Efikasnost. Porezi moraju to je manje mogue utjecati na
odnose cijene kako bi se efikasno upotrijebili rijetki gospodarski
resursi.
2. Pravednost. Porezi trebaju biti pravedno rasporeeni izmeu
lanova neke zajednice. 3. Izdanost. Porezi moraju osigurati
dovoljan iznos javnih prihoda za pokrivanje razumne visine javnih
rashoda. 4. Jednostavnost. Porezi moraju biti to jednostavniji,
jasniji i razumljiviji kako bi trokovi ubiranja poreza za
poreznu
administraciju i porezne obveznike bili to nii. 5. Stabilnost.
Porezni se sustavi ne smiju esto mijenjati jer je poduzeima i
kuanstvima potrebna stabilnost za donoenje
ispravnih ekonomskih odluka. Ta su naela u biti suprotstavljena,
pa niti jedan porezni sustav ne potuje podjednako sva neela. 95.
Navedi i objasni glavna naela raspodjela poreza? Postoje dva
osnovna naela raspodjele poreza:
o naelo ekvivalencije (eng. benefit principle) o naelo
gospodarske snage (eng. ability to pay principle)
Prema naelu ekvivalencije, odnosno naelu plaanja prema
korisnosti porezi se tumae kao prihodi koji su u blioj ili daljnjoj
vezi s dobrima i usluga koje nudi drava. Naelo gospodarske snage
prema tom naelu na raspodjelu poreza ne bi trebalo utjecati tko ima
koristi od dravnih dobara i usluga, ve bi svatko u prikupljanju
poreznih prihoda trebao sudjelovati u skladu sa svojom gospodarskom
snagom. 96. Objasnite razliku izmeu zakonske i ekonomske
incidencije poreza. Zakonska incidencija upuuje na onoga tko prema
zakonu treba snositi porez. Ekonomska incidencija poreza pokazuje
stvarno snosi teret. 97. Objasnite zato samo pojedinci mogu snositi
poreze.
-
52
98. Navedite o emu sve ovisi incidencija.
o Nain na koji su utvrene cijene o Raspolaganju poreznim
prihodima o Elastinost ponude i potranje
99. Objasnite kako se moe mjeriti progresivnost poreza. Postoje
razliite mjere progresivnosti, kao npr.
o razlika izmeu granine i prosjene stope o stopa promjene
prosjene porezne stope kod promjene porezne osnovice o elastinost
poreznog iznosa s obzirom na promjenu porezne osnovice o rezidualna
elastinost (omjer relativne stope promjene porezne osnovice nakon
odbitka poreznog iznosa i relativne
stope promjene porezne osnovice) o promjena granine porezne
stope kod promjene porezne osnovice (ova mjera ne moe objasniti
indirektnu progresiju)
100. Objasnite povezanost incidencije i ulogu elastinosti
potranje i ponude, te raspodjelu poreznog tereta. Incidencija
jedininog poreza ovisi o elastinosti ponude i potranje. to je
elastinija krivulja potranje, to manje poreza snose potroai. Na
slian nain, ceteris paribus, elastinija krivulja ponude znai da
manji dio poreza snose proizvoai. Elastinost pokazuje priblinu
mjeru sposobnosti ekonomskog subjekta da izbjegne porez. to je
potranja elastinija, to se potroaima lake pri porastu cijene
okrenuti drugim proizvodima, pa stoga vei dio poreza moraju snositi
proizvoai. Naprotiv, ako potroai kupuju istu koliinu proizvoda, bez
obzira na cijenu, cijeli teret moe biti prenesen na njih. Slina
razmatranja vrijede i na strani ponude. 101. Koje sve vrste trokova
izaziva ubiranje poreza? (Rosen 348.)
Trokovi rukovoenja poreznim sustavom administrativni trokovi
(trokovi porezne uprave) Trokovi ispunjavanja porezne obveze
(trokovi poreznih obveznika) obuhvaaju izdatke za raunovoe i
porezne
savjetnike, vrijednost vremena koje obveznici utroe na
ispunjavanje poreznih prijava i voenje arhive Trokovi pridravanja
zakona nisam ziher dal ovi spadaju pod trokove obveznika
102. Objasnite kako se izraunava porezna obveza poreza na
dohodak u Hrvatskoj? -zbroje se svi oporezivi dohoci (plae, kamate,
najamnine, dividende), oduzmu se svi osobni odbitci ( dobrotvorni
doprinosi, izdaci za lijeenje, dravni porez na dohodak).Nakon toga
se tako dobivena porezna osnovica (oporezivi dohodak) gleda po
iznosu u rasporedu stopa, i izrauna se ukupni godinji porez na taj
dohodak po odreenoj stopi, i na taj se iznos poreza (godinji) jo
izraunava prirez (ako postoji) i na kraju se dobi porezna obveza
poreza na dohodak u RH. 103. Koji su to oporezivi dohoci u poreznom
sustavu Hrvatske? -1.dohodak od nesamostalnog rada-plae, mirovine,
2. dohodak od samostalne djelatnosti-obrt, slobodna zanimanja, 3.
dohodak od imovine i imovinskih prava- iznajmljivanje stanova,
autorska prava, 4. dohodak od kapitala, 5. dohodak od osiguranja,
6. drugi dohodak-sportai, trgovaki putnici, upravni odbori 104.
Navedite porezne poticaje u smislu hrvatskog Zakona o porezu na
dohodak. -povrati poreza, nestandardne olakice (ili se daju kao
porezno priznati izdaci tzv. premije osiguranja ili kao dodatna
uveanja osobnog odbitka)-trokovi zdravstvenih usluga, kupnja ili
gradnja prvog stambenog prostora, dana darovanja 105. to je flat
tax? -Flat tax je proporcionalni porez na dohodak
-
53
106. Objasnite Haig-Simonovu definiciju dohotka. -H-S definicija
dohotka- dohodak je novana vrijednost neto poveanja mogunosti
potronje pojedinca u odreenom vremenu .. To je jednako stvarnom
iznosu potronje u nekom vremenu uveano za neto prirast
bogatstva(tednja),a ona mora biti ukljuena u dohodak jer ini porast
potencijalne tednje. 107. Objasnite pojam pripisane rente.
-Pripisana renta predstavlja dohodak u naturi. Odnosno, neto novanu
vrijednost usluga to ih neka osoba dobiva (npr. vrijednost
najamnine stanova i kua u kojima stanuje vlasnik- one njemu pruaju
mnogo usluga) 108. Objasnite kapitalni dobitak i kapitalni gubitak.
-Kapitalni dobitak predstavlja porast vrijednosti imovine- zemlje,
zgrada, automobila, strojeva, vrijednosnica. Odnosno pokazuje
razliku vrijednosti izmeu prodajne cijene i cijene kojom smo tu
imovinu ranije kupili. Kapitalni gubitak smanjenje vrijednosti
imovine. 109. Trebaju li se kapitalni dobici u Hrvatskoj
oporezivati porezom na dohodak (obrazloite svoje stajalite)?
-Kapitalni dobici u Hrvatskoj bi se trebali oporezivati porezom na
dohodak jer predstavljaju jedan od naina dodatne zarade, te bi na
taj nain uli u ukupni osobni odbitak. 110. Objasnite izravne i
neizravne poreze. -Izravni porez-porez koji konano snosi poduzee
ili pojedinac te se ne moe prevaliti na drugoga (npr. porez na
dohodak i porez na dobit) -Neizravni porez- porez koji ne snosi
onaj tko ga uplauje u dravni proraun, ve se najee prevaljuje na
druge. Porezni obveznici kroz cijenu svojih dobara i usluga
prevaljuju teret tih poreza na krajnjeg potroaa, tj. na graane
(npr. PDV) 111. Objasnite regresivno i progresivno oporezivanje.
-Progresivni porez- porez kojemu prosjena porezna stopa raste s
porastom dohotka pojedinca -Regresivni porez- porez kojemu prosjena
porezna stopa pada s porastom dohotka pojedinca 112. Objasnite to
su porezni rashodi. -Porezni rashod- gubitak prihoda prouzroen
iskljuenjem neke stavke iz porezne osnovice (lista stavaka izuzetih
od oporezivanja) 113. Po kojim se stopama u Hrvatskoj oporezuje
dohodak ostvaren u 2005. godini? Stopa 15% - dio porezne osnovice
do 38 400 kn god Stopa 25% - dio porezne osnovice od 38 400 do 96
000 kn god Stopa 35% - dio porezne osnovice iznad 96 000 i do 268
800 kn god 114. Objasnite pojam osnovnog osobnog odbitka u
hrvatskom sustavu oporezivanja dohotka. -Osnovni osobni odbitak-
iznosi dohotka koji nisu oporezivi tj. koji ne umanjuju poreznu
osnovicu jer se smatra da ne treba oporezivati dohodak koji slui za
pokrivanje osnovnih ivotnih potreba poreznog obveznika. 115. Kome u
Hrvatskoj pripada prihod od poreza na dohodak? -Prihod od poreza na
dohodak pripada dravnom proraunu RH. 116. Objasnite razlike poreza
i doprinosa. -Doprinosi su kao i porezi javna davanja dravi. No,
razlika je u tome to za poreze nema unaprijed odreene namjene
njihova troenja, a za doprinose ona postoji 117. Objasnite pojam
Lafferove krivulje. (Sl. 17.6., str. 411. Rosen)
-
54
Lafferova krivulja pokazuje odnos porezna stopa-porezni prihodi.
Pri vrlo niskoj stopi poreza, ubrani su porezi niski. Kako porezne
stope rastu, rastu i porezni prihodi, te doseu maksimum pri stopi
tA. Za stope koje prelaze tA prihodi poinju padati, te se konano
smanje na nulu (jer kako se porezna stopa pribliava 100 posto,
ljudi prestaju raditi i porezni prihodi padnu na nulu). Bilo bi
besmisleno da drava odabere poreznu stopu koja prelazi tA jer se
porezne stope mogu sniziti, a da drava ne trpi gubitak prihoda.
118. Objasnite zato se provodi integracija poreza na dohodak i
poreza na dobit. Provodi se kako bi se rijeio problem koji nastaje
stoga to se dohodak koji potjee iz korporacijskog sektora, bilo da
je rije o zadranoj ili raspodijeljenoj dobiti, ne oporezuje u
skladu s graninim stopama poreza na dohodak. Dohodak iz
korporacijskog sektora dodatno je oporezovan porezom na dohodak
korporacija. Osobito kod raspodijeljene dobiti javlja se problem
dvostrukog oporezivanja dohotka jedanput na razini poduzea, porezom
na dobit, a drugi put na razini pojedinca porezom na dohodak. U
veini zemalja taj se problem nastoji rijeiti, uglavnom tako da se
raspodijeljena dobit integrira sa sustavom oporezivanja dohotka
kako bi se u potpunosti ili djelomino izbjeglo dvostruko
oporezivanje tog dijela dohotka. 119. Tko prema hrvatskom Zakonu o
porezu na dobit, obveznik poreza na dobit? Porezni obveznik (1)
Trgovako drutvo i druga pravna i fizika osoba koja gospodarsku
djelatnost obavlja samostalno, trajno i radi ostvarivanja dobiti,
(rezidenti Republike Hrvatske), koji ima sjedite u R. Hrvatskoj.
Tuzemna poslovna jedinica inozemnog obveznika, tj. onoga koji u
Hrvatskoj nema sjedite ili upravu, (nerezident). Porezni obveznici
su pravne osobe ( trgovaka drutva a od 2006. godine porezni
obveznici poreza na dobit su i fizike osobe, koje su do kraja 2005.
godine plaale porez na dohodak, a od 2006. godine plaaju porez na
dobit uz ispunjenje zakonom utvrenih uvjeta Porezni obveznik fizika
osoba (2) Fizika osoba koja ostvaruje dohodak od obrta i s obrtom
izjednaenih djelatnosti: ako je u prethodnom poreznom razdoblju
ostvario ukupni primitak vei od 2.000.000 ili ako je u prethodnom
poreznom razdoblju ostvario dohodak vei od 400.000 kn, ili ako ima
dugotrajnu imovinu u vrijednosti veoj od 2.000.000 kn, ili ako u
prethodnom poreznom razdoblju prosjeno zapoljava vie od 15 radnika.
Porezni obveznik fizika osoba (3) Fizika osoba koja ostvaruje
dohodak prema propisima o oporezivanju dohotka, ako izjavi da e
plaati porez na dobit umjesto poreza na dohodak. Porezna uprava
donosi rjeenje da se plaa porez na dobit umjesto poreza na dohodak.
To rjeenje obvezuje poreznog obveznika 5 godina (to je po zahtjevu
poreznog obveznika). 120. to je porezna osnovica poreza na dobit? -
Porezna osnovica je dobit koja se utvruje prema raunovodstvenim
propisima kao razlika prihoda i rashoda. Polazna veliina je
rezultat poslovanja iskazan u raunu dobiti I gubitka i bilanci.
Dobit, prije oporezivanja, se umanjuje ili uveava za prihode I
rashode koji se priznaju za svrhe oporezivanja, propisane Zakonom o
porezu na dobit.Za rezidenta oporezuje se ukupna dobit ostvarena u
Hrvatskoj i u inozemstvu, a za nerezidenta dobit ostvarena u
Hrvatskoj. U poreznu osnovicu ulazi i dobit od likvidacije,
prodaje, podjele poreznog obveznika, a utvruje se prema trinoj
vrijednosti imovine. OVO JE IZ KNJIGE HRVATSKI POREZNI SUSTAV
Porezna osnovica dobiva se na temelju raunovodstvene dobiti koja se
umanjuje ili uveava za odreene stavke. Na tu (uveanu ili umanjenu)
osnovicu primjenjuje se porezna stopa i dobiva iznos poreza na
dobit.
-
55
Porezna osnovica poreza na dobit= ukupni prihodi-ukupni rashodi=
dobit ili gubitak + poveanje porezne osnovice/smanjenje gubitka
smanjenje porezne osnovice(poveanje poreznog gubitka) prenseni
porezni gubitak- osloboenja i poticaji= porezna osnovica za
primjenu propisane porezne stope. 121. to je porezni gubitak u
hrvatskom sustavu poreza na dobit? - Porezni gubitak nastaje kada
su porezno priznati rashodi vei od porezno priznatih prihoda tj.
kad je osnovica za obraun poreza negativna. Nastali porezni gubitak
moe se prenijeti na razdoblje od pet go