Top Banner
1 JAVNE FINANCIJE T-2 Javna dobra i politička ekonomija javnog sektora Zagreb 20. ožujka 2013.
20

Javna Dobra i PE Javnog Sektora

Feb 15, 2016

Download

Documents

kety22

Petak, javne financije. tema javna dobra i pe javnog sektora
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Page 1: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

1

JAVNE FINANCIJE

T-2 Javna dobra i politička ekonomija javnog sektora

Zagreb 20. ožujka 2013.

Page 2: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

2

Javni sektor u računu nacionalnog dohotka

Javni sektor u društvenom proizvodu DRŽAVNE NABAVKE (G, kao dio C+G+I) Plaće Nabavke od poduzeća Nabavke faktora i nabavke proizvoda (država plaća zaposlenike u javnoj upravi i javnim službama, ali kupuje i opremu, potrošni materijal u javnom sektoru ...) Potrošnja i investicije (državno formiranje akumulacije – ceste, luke, željeznice, elektrane ...)

Page 3: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

3

Javni sektor u računu nacionalnog dohotka

Nacionalni dohodak = zbroj faktorskih dohodaka (plaće, kamate, rente, profiti) - Porez na profit korporacija - Doprinos na socijalno osiguranje + Transferi države pojedincima

Osobni dohodak - Plaćanja na osobne dohotke

Raspoloživi osobni dohodak - Osobni izdaci (potrošnja) Osobna štednja

Page 4: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

4

Elementi javne potrošnje

Isplate dohodaka u javnom sektoru (vojska, policija, obrazovanje, zdravstvo...) Transferna plaćanja (stanovništvo, JLS, NGO...) Materijalni troškovi rada uprave Subvencije Kapitalna infrastruktura Vraćanje javnog duga

Page 5: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

5

Mogućnost isključivanja neplatiša (EXCLUDABILITY OF FREE RIDERS)

Konkurentnost u potrošnji (RIVALNESS IN CONSUMPTION)

Konkurentnost Nekonkurentnost

Mogućnost isključivanja

PRIVATNA DOBRA

DOBRA S PLAĆANJEM NAKNADE (Toll goods)

Nemogućnost isključivanja

ZAJEDNIČKA DOBRA (Commons)

JAVNA DOBRA(Public goods)

Tipologija dobara

Page 6: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

6

Što država treba raditi ?

Javna potrošnja

Oporezivanje

Regulacija

Page 7: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

7

RAST ULOGE DRŽAVE

Zemlja Δ 60.-95.

1960. 1974. 1995.

AUSTRALIJA 15.9 21.2 31.6 37.1AUSTRIJA 17.1 35.7 41.9 52.8BELGIJA 20.3 34.6 45.6 54.9DANSKA 37.6 24.8 45.9 62.4FINSKA 31.0 26.6 32.0 57.6FRANCUSKA 19.1 34.6 39.3 53.7GRČKA 28.6 17.4 25.0 46.0IRSKA 14.0 28.0 43.0 42.0ITALIJA 21.8 30.1 37.9 51.9JAPAN 18.1 17.5 24.5 35.6

Page 8: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

8

RAST ULOGE DRŽAVE

Zemlja Δ 60.-95. 1960. 1974. 1995.KANADA 17.6 28.6 36.8 46.2NIZOZEMSKA 17.2 33.7 47.9 50.9NORVEŠKA 29.9 29.9 44.6 47.4NJEMAČKA 17.1 32.4 44.6 49.5PORTUGAL 26.1 17.0 24.7 43.1SAD 6.1 27.2 32.1 33.3ŠPANJOLSKA (26-27) - 23.1 44.3ŠVEDSKA 35.2 31.0 48.1 66.2ŠVICARSKA 19.7 17.2 24.5 35.6VELIKA BRITANIJA 11.2 32.2 44.8 43.4

Page 9: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

9

RAST ULOGE DRŽAVE, 1870.-2009.Zemlja 1870 191

31920 193

7196

01980 199

62002

2009

AUSTRAL

18.3 16.5 19.3 14.8 21.2 34.1 35.9 35.6 -

AUSTRIJA

10.5 17.0 14.7 20.6 35.7 48.1 51.6 51.3 52.3

FRANCUSK

12.6 17.0 27.6 29.0 34.6 46.1 55.0 53.6 56.0

ITALIJA 13.7 17.1 30.1 31.1 30.1 42.1 52.7 48.0 51.9JAPAN 8.8 8.3 14.8 25.4 17.5 32.0 35.9 39.8 39.7KANADA - - 16.7 25.0 28.6 38.8 44.7 41.4 43.8NJEMAČKA

10.0 14.8 25.0 34.1 32.4 47.9 49.1 48.5 47.6

ŠVEDSKA

5.7 10.4 10.9 16.5 31.0 60.1 64.2 58.3 52.7

ŠVICARSKA

16.5 14.0 17.0 24.1 17.2 32.8 33.5 34.3 36.7

SAD 7.3 7.5 12.1 19.7 27.0 31.4 32.4 34.1 42.2V.BRITANIJ

9.4 12.7 26.2 30.0 32.2 43.0 43.0 41.1 47.2

Prosjek 10.8 13.1 19.6 23.8 28.0 41.9 45.0 43.5 47.5

Page 10: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

10

Komparativna uspješnost političko-ekonomskih

sustava

Harold Wilensky, RICH DEMOCRACIES: POLITICAL ECONOMY, PUBLIC POLICY AND PERFOMANCE (2002.)

Uspješnost pojedinih sustava političke ekonomije u dugom vremenskom razdoblju, 1950.-2000.

Page 11: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

11

Sustavi političkih ekonomijaKorporativni s dominacijom lijevih stranaka (Švedska, Norveška, Finska, Danska); AKorporativni bez dominacije lijevih ili katoličkih stranaka (Nizozemska, Belgija, Austrija); BKatolički, korporativni (Italija, Njemačka); CKorporativni, bez fundamentalnog utjecaja organiziranog rada (Francuska, Japan, Švicarska); DNeoliberalni (SAD, Velika Britanija, Novi Zeland, Australija, Kanada, Irska). E

Page 12: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

12

Uspješnost sustava PE

RAST PRODUKTIVNOSTI

EKONOMSKE NEJEDNAKOSTI

A 2 2.96

B 1.5 3.18

C 1.1 3.89 (IT 4.48)

D 1.2 (1.7)* 3.78

E 1.7 (1.4)* 4.38 (US 5.45)

Page 13: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

13

Objašnjenja razlika u JP među zemljama

Kulturna matrica

Ekonomski uvjeti

Politički uvjeti

Institucionalni okvir

Page 14: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

14

Kulturna matrica

OBITELJI NACIJA

Anglosaksonska Skandinavska Kontinentalno-zapadnoeuropska Južnoeuropska

F. Castles

Page 15: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

15

Ekonomsko objašnjenje

Kratkoročni uvjeti EKONOMSKA KONJUKTURA I OPSEG JP

Dugoročni trendovi STARENJE STANOVNIŠTVA

Page 16: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

16

STARENJE STANOVNIŠTVA

Odnos zaposlenih i uzdržavanih

1960. 2000. 2040.KAN 7.7 4.9 2.3JAP 11.2 4.0 2.1ŠVE 5.5 3.7 2.0VBR 5.5 4.1 2.8SAD 6.5 5.4 2.7

Page 17: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

17

Utjecaj političkih čimbenika

Uloga lijevih političkih stranaka u vlasti VEĆA SKLONOST JAVNOJ POTROŠNJI TIH STRANAKA

Utjecaj jednostranačkih vlada MANJA SKLONOST POVEĆANJU JAVNE POTROŠNJE

Page 18: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

18

Utjecaj institucionalne strukture

Utjecaj formalnih institucija vlasti FEDERATIVNE VS. UNITARNE DRŽAVE PREDSJEDNIČKI VS. PARLAMENTARNI SUSTAVI

Utjecaj neformalnih institucija ORGANIZACIJSKA KULTURA SOCIJALNI KAPITAL

Page 19: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

19

Razlike u razini intervencije države

Uloga kulturne tradicije: obitelji nacija Socijalni trendovi: starenje stanovništva Utjecaj lijevih stranaka u vlasti Utjecaj jednostranačkih vlada

Page 20: Javna Dobra i PE Javnog Sektora

20

Utjecaj lijevih stranakaPovećanje izdataka za

Obrazovanje

Zdravstvo

Zaštitu okoliša

Zaštitu od rizika tržišta rada