-
Naslov izvomika: The Bhagavad Gita - A Walkthrough for
Westerners
2001. Jack Hawley, Ph. D. Originally published in U.S.A. by New
World Library 14 Pamaron Way Novato, California 94949
EastWest Books Edition 2001. East West Books (Madras) Pvt. Ltd.
571, Poonamallee High Road, Aminj ikarai, Chennai - 600 029
3-5-1108m Narayanaguda, Hyderabad - 500 029 PrajaBhavan, I Floor,
53/2, Bull Temple Road, Basavangudi, Bangalore -560 019
2006. Sathya Sai Sredisnje vijece Hrvatske Za nakladnika:
Adriano Bratovic Urednica: Vesna Cuk
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveucilisna knji
znica - Zagreb
UDK 294 .518 (02 .062)
HAWLEY. Jack Bhagavadgila : vedic za zapadnjake I
Jack Hawley; prevela s engleskog , Jarmila Hanuska, - Zagreb:
Sathya Sai Sredisnje vijece Hrvatske, 2006 .
Prijevod djela : The Bhagavad Gila.
ISBN 953-6311-59-3
300921075
JACK HAWLEY Prevela s engleskog:
Jarmila Hanuska
Sathya Sai Sredisnje vijece Hrvatske Zagreb 2006.
-
Jack Hawley je napisao i knjigu Budenje duhovnosti u poslovanju:
Snaga
dhanniCkog menadimenta
(koju Sathya Sai Baba cesto naziva i 'Gitom modemog poslovanja')
Knjiga je prevedena i mozete ju nabaviti u Nakladnistvu Sathya
Sai
Sredisnjeg vijeca Hrvatske, Zagreb, ~ubieeva 20.
Preporuke za citanje Bhagavadgite: vodifa za Zapadnjake
Bhagavadgitii je jedinstveno djelo medu dobro poznatim tekstov
ima koji se pojavljuju u svijetu jer njezina privlacnost prelazi
granice vremena i prostora . Postoje brojni prijevodi i turnacenja
Gite na engleskom jeziku, od djela Sir Edwina Arnolda pod nazivom
Song Celestial do sjajnog prijevoda gospode Annie Bessant. Vedic
dr. Jacka Hawleya nije sarno prijevod, vee izlaganje Gitine poruke
jednog siidhake na jednostavan, ostrouman nacin, Zato je njezina
vjecna poruka bliska citateljima sa Zapada . Nitko ne moze 'proci
kroz' ovu knjigu bez dubokog uvida u ta vjecna nacela koja je
dobilo cjelokupno covjecanstvo.
- V. K. Narasimhan, novinar i urednik (dobitnik nagrade Goenka
kojaje indijska Pulitzerova nagrada)
Citanje ove knjige za mene je predstavljalo lutanje koje je
pobudilo dusu na potragu za skrivenim blagom . Filozofija Istoka
predstavljena je na mastovit, ali dubok nacin kako bi ju mogla
razumjeti danasnja generacija citatelja na Zapadu i u svim ostalim
zemljama koje su usmjerene na praktican vid stvari.
- Venkatesh Varan, poslovni savjetnik
Dr. Jack Hawley napisao je ovaj sazeti prijevod ulazuci u njega
cijelo svoje srce i urn i jasno je prepoznatljivo da je to plod
vjecnih i prakticnih ucenja koja nisu podlozna utjecajima pojedinih
sekti. Cak stovise, on i njegova supruga zive ucenje Gite. Ovu
knjigu smatram lako razumljivom i poticajnom, ne samo za
zapadnjacki urn, vee i za svakoga tko se zeli upoznati stirn
nacelima, a da se pri tom ne dovede u zabunu. Autor je na krasan
nacin sacuvao znacenje i poruku stihova i predstavio ih
jednostavnim, lako citljivim i razumljivim jezikom. Jackje izuzetno
dobro obradio cak i najslozenije dijelove teksta. Ova Bhagavadgitii
zaista je dostojna da se Citatelj moze u nju pouzdati i cijeniti
je.
- Ram Prasad, upravitelj americkog drustva 'American Gita
Society'
-
Kao da sam plovio kroz nju ...Ona mi je upotpunila cjelokupnu
sliku, narocito u onim dijelovima gdje su prije bile praznine i
nedostajali dijelovi.
-1. Narain, upravitelj drustva 'Association ofGraduate
Education'
Nije ni pretjerano tajnovita niti preopsima, vee je postignuta
prava ravnoteza. Ni jedna recenica nije previse, ali niti jedna ne
nedostaje - na primjer, dugacko i dojmljivo poglavlje 0 meditaciji
pravo je savrsenstvo.
- S. M. Nanjundaya, ravnatelj Sveucilista
avo tumacenje Gite zaokupit ce pozomost citatelja od prve do
posljednje stranice.
- Anil Kumar, sveucilisni profesor
Velicanstveno. Izuzetno si dobro obavio taj posao. - S.
Raghavan, urednik
predavac na temu Bhagavadgite na medunarodnoj razini
avo je izuzetna knjiga koja je istinski djelovala na moju
svijest tijekom zadnjih nekoliko dana dok sam ju citao. Zahvaljujem
ti sto si ovu poruku snaznije unio u moj fivot. U njoj je skrivena
tajna. Carobna je to knjiga
- Glen Hovemann, nakladnik, Dawn Publications
Ovo djelo-svim sr.cem tposveCujem Sri Sa#i/J,ya Sai Bahi
-
,..
Ovaj znak na sanskrtu predstavlja om, prvobitni zvuk koji se
pojavio u univerzumu , temeljni zvuk od kojeg su nastali svi ostali
zvukovi. 01'J'l se nalazi na svakom mjestu, u svakom umu i
sreu.
Cesto se izgovara kao ADM, obicno ga mozete cuti kao zvuk pracen
dahom, a u svijesti kao i ustima izgovara se kao 'Omrn ... '.
Kratka tisina koja slijedi na kraju jednako je vazna kao i sam
zvuk.
Kaze se da izgovaranje svetog sloga om uz istodobno promisljanje
o tajanstvenom znaku koji ga predstavlja , pomaze da se stisaju cak
i valovi zaglusne snage.
s;o\mRZAJ: ZAHVA L:E xi
PREDGOVORIZDAAe A xv UVODNA RIJEQ xvii PREDGOV0R xxiii
DIO I I Spoznaja istinskoga unutarnjeg Sebstva i nesebicno
djelovanje
POOLAVUE 1 3 Arjunina tjeskoba (arjuna visadayoga)
POOLAVUE 2 II Put znanja (sa1}khyayoga)
POOLAVUE 3 2.7 Put djelovanja (karmayoga)
POOLAVUE 4 39 Kako objediniti znanje, djelovanje i odrieanje
(jnana - karma - samnyiisayoga)
POOLAVUE 5 49 Promisljanje 0 eilju (sa1'J'lnyasayoga)
POOLAVUE 6 57 Kako ukrotiti urn i osjetila (dhyanayoga)
DIO II 65 Prava priroda Boga
POOLAVUE 7 67 I spoznaja i iskustvo Boga (jnana-vijnanayoga)
POOLAVUE 8 75 Neunistivi Bog (aksara brahmayoga)
POOLAVUE 9 83 Kraljevsko znanje i tajna nad tajnama
(rajavidya - riijaguhyayogai
-
paOLAVUE 10 91 Bozanske velicanstvenosti (vibhtuiyogay
paOLAVUE II 99 Kozmicka vizija ivisvarilpa darsanayogay
POOLAVUE 12 107 Put ljubavi (bhaktiyoga)
DIO III III Kako sada ostvariti oslobodenje
paOLAVUE 13 II3 Polje i njegov Znalac: razlike izmedu materije i
Duha
(Hetra ksetrajiiavlbhagayogay
paOLAVUE 14 123 Kako nadvladati tri sile prirode
(gunatraya vibhagayoga)
/ paOLAVUE 15 12.9 Posvecenost vrhovnom Sebstvu
(purusottamayogay
paOLAVUE 16 135 Dvije sudbine: bozanska i demonska (daiva -
iisura sampad vibhagayoga)
paOLAVUE 17 141 Put trostruke vjere
(Sraddhii traya vibhagayoga)
paOLAVUE 18 149 Oslobodenje uz pomoc znanja, djelovanja i
ljubavi
(moksa samnyiisayoga)
POGOVOR 167 ZAVRSNA RUEe 169
OAUTORU 177
Bhagavadgitii predstavlja opce znanje koje su stoljecima
prenosile brojne ruke i umovi. Ova verzija moj je rad i ja sam za
nju odgovoran. Dok sam je pisao, crpio sam podatke iz preko
trideset tumacenja Gite, bogatih raznim vizijama. (vidi
Bibliografiju) Neka od njih bila su mi od izuzetne pornoci.
Klasicno izdanje Penguina Bhagavad Gita autora Juana Mascaro
bilo je moje upoznavanje s Gitom jo~ davne 1975. godine. Nekoliko
godina kasnije pruzila mi se prilika procitati knjigu Gitiiviihini:
The Divine Gospel' - bozansko evandelje. U Indiji postoje razliciti
nacini pisanja toga naslova. Autor ove Gite je Bhagavan Sri Sathya
Sai Baba. Mojoj gladnoj dusi to je bila hrana i do danas ostaje moj
glavni poticaj.
Nekoliko godina kasnije dobivam knjigu s komentarima u izdanju
organizacije Ramakrishna, autora Svamija Chidbhavanande. To je
knjiga od 1008 stranica pod jednostavnim nazivom The Bhagavad Gita.
Godinama je lezala na mojoj polici tiho me pozivajuci, ali sarno
sam povremeno otvarao njezine stranice, da bi
xi
-
xii BHAGAVADGITA
kasnije one postale moj najvazniji izvor podataka . Proslo je
jos nekoliko godina dok nisam donie konacnu odluku
da napisem ovu knjigu, a tada se pokrenula i Providnost. U
kratkom vremenu dobio sam jos nekoliko knjiga: M. K. Ghandi
Interprets the Bhagavadgita (M. K. Ghandi tumaci Bhagavadgitu) Ova
knjiga je osobito dirljivajer je Ghandi vrlo otvoreno zivio ta
nacela pred ocima javnosti. To je jednostavno dzepno izdanje Gite,
privatno izdano (izdavac nepoznat) s Novog Zelanda, pod nazivom
Bhagavad Gitii. Zatim je tu malena, dobro napisana Bhagavad-Gita:
The Song of God, u prijevodu Svamija Prabhavanande i Christophera
Isherwooda. Uvodnu rijec je napisao Aldous Huxley.
I na kraju, u pravom trenutku pojavila su se cetiri pozitivna
utega: 736 stranica komentara Srimad Tattvavivecani autora
Jayadayala Goyandka, komplet od osamnaest tomova komentara o Giti,
autora Svamija Chinmayanande i komplet od tri toma jasnih ucenja
pod nazivom The Bhagavad Gita for Daily Living koji je objavljen u
Sjedinjenim Americkim Drzavama, autora Eknatha Easwarana te konacno
685 stranica komentara na dzepno izdanje Gite koje je gore
spomenuto pod naslovom Message of the Lord, takoder u izdanju
nepoznatog nakladnika s Novog Zelanda.
Postoje i druge prekrasne knjige 0 Giti koje su se pojavile u
pravom trenutku i dale svoj doprinos, ali razlog zbog kojeg navodim
sarno ove je taj sto su mi one bile u krilu i posvuda oko mene,
vise ad godine dana a iz njih su proizasle moje biljeske, iz kojih
je na kraju nastala i ova knjiga. Covjek postane privrzen onorne
sro mu se tako dugo vremena nalazi u krilu.
Uz navedene knjige, odredeni su pojedinci velikodusno posluzili
kao savjetnici i osobe koje su glasno izrazavale svoja misljenja
tijekom nastajanja ove knjige. Zelio bih zahvaliti uvazenim
clanovima skupova na kojima je uvodno predstavljena, kako u
Sjedinjenim Drzavama tako i u Indiji, na njihovim brojnim
primjedbama koje su mi mnogo pornogle te na zamislima koje su se
odnosile na uredivacki dio posla: Robertu Ahemu, Steveu Hawleyu,
Glenn Hovemann, M. Nanjundaiyau, Jagdis Narainu, V. K. Narasimhanu,
V. Panditu, S. Raghavanu, K. V. Sundar Rajanu. N.
ZAHVALE xiii
S. Venkatesh Varanu. Laurie Viera i G. Venkataramanu.
Ja sam, kao i uvijek, zahvalan Louise, mojoj voljenoj supruzi
koja mi je darovana da me uci i voli u ovom zivotu. Zajednicki
dijelimo radosti Gite od dana kad smo ju zajedno otkrili na
vrhovima planine u Ootikamundu u jugozapadnoj Indiji. 'Sisyas te
ham.. . .
Zahvalan sam Sathya Sai Babi koji ne sarno da je napisao
poticajno djelo Giuiviihini koju sam vee spomenuo, vee je potaknuo
izvomu Bhagavadgitu i do danas ju zivi do savrsenstva i na taj
nacin nepopustljivo poucava primjerom i izravnim iskustvom
svakodnevno tim istim tajnama tisuce 'Arjuna' koji dolaze u Njegov
asram Prasanthi Nilayam, Boraviste najviseg mira. Bez Njega u
rneni, ni jedna rijec ne bi bila napisana .
-
Kad je umro Mahatma Gandhi poznat kao 'velika dusa', indijski
voda koji je nenasilnim metodama oslobodio svoju zemlju od
britanske vladavine - snimljena je, danas svima dobro poznata
fotografija, na kojoj su se nalazili svi predmeti sto ih je
posjedovao: obican komad bijeloga pamucnog platna koji je koristio
kao odjecu, njegove naocale, sandale i njegov prilicno istroseni
primjerak Bhagavadgite. To je bila knjiga koju je svakoga dana
uzimao u ruke i citao, koja mu je predstavljala izvor trajnog
nadahnuca.
Gitu danas svakodnevno citaju milijuni ljudi u Indiji, ajednako
tako i sirom svijeta, ona je nasla svoje mjesto u domovima stotina
milijuna ljudi i mnogi ju smatraju najboljim izvorom duhovnih
ucenja u svijetu.
Kad nam je Jack Hawley ponudio ovu izuzetnu verziju u prozi,
koja prica pricu tako jasno i lijepo, svi su u naso] nakladnickoj
kuci osjecali da namje poklonjen veliki dar. Smatramo se
blagoslovljenima sto taj dar mozemo objaviti i podijeliti s ostalim
svijetom.
xv
-
xvi BHAGA VADGITA
Na ovim je stranicama zabiljezena beskrajna mudrost i poticaj.
Gila se dokazala stotinama generacija kao jedan od najvecih darova
sto su ikad bili poklonjeni covjecanstvu, jedan od najvecih svetih
tekstova koji je ikad napi san.
Procitajte ju cijelu, kao velic anstvenu pncu ispunjenu uzvisen
im ucenjem, IIi napro sto dopu stite da se sarna otvori na bilo
kojoj stranici i procitajte rijeci, razmislite 0 njima i
primijenite ih u zivotu, kako bi prerasle u vase zivotno
iskustvo.
Ona je i vise od knj ige, viSe od bilo kakvih zapisa koje je
zabiljezio neki smrtnik, bio on muskarac iii zena. Ona je bozansko
otkrice, ispunjeno rijecima koje je izgovorila velika,
prosvijetljena . dusa - a te vas rijeci mogu dovesti do vecega
zivotnog isku stva, cak i do samog prosvjetljenja.
Marc Allen New World Library
ZASTO BHAGAVADGITA?
'Drevna, ali neobicno bliska i poznata ...
Gila je spjev, misticna pjesma 0 zivotu, smrti.Ijubavi i
duznosti koju su nam ostavili ljudi naseljeni uz rijecne doline u
jugoistocnoj Aziji i ondje razvili profinjenu kulturu prije mnogo
tisuca - a vrlo vjerojatno i prije dvadeset tisuca godina. To je
knjizica debela centimetar i pol , a predstavlja sredi snji dio
petnaest centimetara debelog spjeva, Mahabhiirata, remek djela
knjizevnosti, koja govori o vrhuncima i dubinama Ijudske duse.
Bhagavadgitii u sebi cuva unutamju sri Indije, moralna i duhovna
nacela koja se mogu pronaci u najranijim tekstovima ove drevne
zemlje. Za jedno od njih, Rgvedu, tvrdi se da je najstariji zapi
sani tekst covjecanstval Stoga, procitati Bhagavadgitu znaci
posegnuti daleko u proslost, a ipak, nakon sto sam se snasao u tim
zapletenim poukama, poceo sam osjecati da su mi bliske i poznate.
Kao da me je neka sila napokon uspjela uzeti za ruku i povesti ne
tako mimim i tihim putom do vaznih i znacajnih istina, kao da je
meni - jednom pretjerano svijetu okrenutom poslovnom covjeku sa
Zapada, koji sada zivi iza izblijedjelih, u bijelo olicenih
zidova
xvii
-
xviii BHAGAVADGTTA
jednog asrama na jugu Indije - konacno dopu~teno da steknem uvid
u najdublje tajne Covjecanstva.
Ovaj drevni sveti tekst ne govori 0 povlacenju iz zivota kak~ bi
se meditiralo u nekoj spilji daleko od ostalog svijeta, kao sto bi
neki od vas mogli ocekivati. Vise se radi 0 prirucniku koji ce vas
jos vise pribliziti duhovnosti, vodicu koji ce yam pomoci da da~as
zivite zivot koji ce biti prozet duhovnoscu - koji ce imati vise
smisla i biti ispunjeniji cak iako sve to vrijeme ostanete potpuno
aktivni u svjetovnom smislu. Gitii u velikoj mjeri savjetuje kako
ukloniti tu~u i bol iz zivota i na taj nacin postici zadovoljstvo i
smirenost, sto je prekrasan cilj. I jos vise od toga, ona govori 0
apsolutno najvee~~ nagradi koju je moguce osvojiti: 0 oslobodenju .
i samospozn~JI tijekom ovog zivota. Ona ne predstavlja sarno
zahtjev za raskosnim stvarima, ona predstavlja detaljnu kartu koja
ce dovesti do blaga. T~ je prirucnik koji pokazuje kako zivjeti na
visoj razini, ~ivotom ~?JI ce nam prufiti vise zadovoljstva sada i
ovdje, u teskim I hremenitim trenucima danasnjice.
Gitii govori i 0 tome kako umrijeti i 0 tome sto se dogada nakon
smrti.
Ook sam proucavao Gitu, cesto sam se nasao posve zaokupljen ovim
drevnim tekstom, ipak primjerenim i nasem vremenu, pa sam pazljivo
radio na svakom od 700 stihova - sloka. jednom po jednom. To sam
nazvao 'prolazenjern'. No ta setnja uopce nije bila lagana. Poruka
koju nosi Giti: puna je rnisaonih, ponekad i zagonetnih duhovnih
koncepata. Mnogi od pomnih prijevoda, koje su napravili duhovni
znalci i namijenili ih drugim autoritetima na duhovnom podrucju,
savrseni su do bola. Sanskrt, drevni jezik kojim je zapisana Gitii
sadrfi tocno odredene pojmove za duhovne i filozofske pristupe
koji. kad se prevedu na engleski jezik, mogu zvucati pretjeran?
safeti _ kao ~to je to nekad bio slucaj s telegramima koji su se
placali prema broju rijeci . Zbog ustede bi njihov sadrzaj cesto
bio ~vakav: "~tiz~m utorak podne cekaj". Nedostaju vazne
pojedinosti, cesto Je bilo nemoguce dokuciti sto je stvarno
receno,
Zelio sam razumjeti knjigu na nacin koji ce najizravnije moci
odgovoriti na moje svakodnevne borbe i prilike u kojima se
zaticern,
UVOD xix
i zato sam usvojio nacin rada da koristeci svoju vjestinu,
rasporedim pet iii sest prijevoda Gite po pisacern stolu i krilu,
praveci biljeske na rnarginama, medusobno ih usporedujuci, a nakon
toga ispisujuci vlastitu sintezu svakog stiha suvremenim
americko-engleskim jezikom. To mi je pomoglo da razvijem nesmetani
tijek misli, a da pri tom ne pravim prekide citanjem svih rijeci
kako bih objasnio znacenje nekih od zakljucaka do kojih jebilo
tesko doci, Na kraju sam zavrsio proucavajuci otprilike tridesetak
razlicitih verzija, od kojih su mnoge imale vise od 1000 stranica,
a neke od njih su imale dva iii tri toma (jedna ih je imala cak
sedamnaest).
To nije bilo tako tesko iii znanstveno kao ~to to mozda izgleda
jer sam tijekom godina vee razvio vezu s Gitom. lako je moje
kultumo porijeklo (bio sam prakticar na podrucju konzultacija u
vezi s organizacijama iz Kalifornije, u koju sam dosao nakon mnogo
godina rada u New Yorku) vrlo daleko od indijskog, za mene su pouke
iz Gite bile stvame i bliske. Tijekom dvanaest godina moja supruga
Louise i ja zivjeli smo sest mjeseci svake godine u duhovnoj
zajednici u ruralnom podrucju Indije gdje kultumo naslijede Gite
jos uvijek predstavlja znacajan dio svakodnevnog zivota. Stoga sam
mogao provjeravati i preispitivati ta ucenja na zivotnim
iskusenjima koja sam ondje prozivljavao.
Na kraju svakog dana svoje bih biljeske procitao Louise, kojaje
takoder zavoljela to veliko djelo, kako bih provjerio ima Ii za
nekoga drugog zainteresiranog Zapadnjaka srnisla ono, ~to sam
zabiljezio tijekom dana. Radovali smo se tim vecernjirn sastancima
i sto smo bolje upoznavali Gitu, jos smo joj se vise divili i
vjerovali u nju.
Skidajuci prasinu s dragulja mudrosti pohranjenih u Giti i
nizuCi ih na ogrlicu, nas se svakodnevni zivot promijenio, postao
je ljepsi (a mozda je nase uranjanje u Gitu spasilo zivot Louise,
~to cu objasniti kasnije u Pogovoru.) Javlja se odredena vrsta
poniznosti koja nastaje kad se ponovno otkriju ovi stari biseri
koji su dotakli nebrojene milijune dusa tijekom mnogih tisuca
godina. Javlja se i strahopostovanje kad se uvjerite kako su slicni
poteskocama danasnjeg svijeta.
Metafora koju sam upotrijebio, 'prolazenje', sadrzavala je
-
xxi xx BHAGA vADGITA
u sebi mnogo vise nego sto sam mogao predvidjeti. U pocetku je
ona predstavljala sarno prikladan pojam koji je znacio nacin
citanja. Ali, kako je posao napredovao, moja je zadaca postajala
sve jasnija, ovo jetrebala biti potpuno drukcija vrsta Gite.
Tradicionalni nacin prenosenja drevnih istina jest predstaviti ih u
obliku kratkih ucenja, koja ce nalikovati aforizmu (kao sto je to
slucaj s telegramom koji se placa po broju rijeci), a nakon toga
objasniti ih 'kornentarom' na nekoliko stranica.
Za danasnje prilike, takav je nacin neprikladan. avo treba biti
zanimljivija Gitd, prikladnija Gitii, koju ce se moci citati od
korica do korica bez vracanja na prethodno procitane stranice da bi
se prisjetiIi nekih rijeci, bez trazenja rijeci u prirucnicima kako
bi se otkrilo sto nesto zaista znaci, Ova Gitii treba stajati na
vlastitim nogama, bez icije pomoci. Sve sto morate uciniti jest
odvojiti malo vremena, prosetati kroz nju od pocetka do kraja i
uzivati u toj setnji.
Zbog toga sam se joil vise upustio u vjestinu zongliranja s jos
vecim brojem knjiga i prirucnika, osiguravajuci na kraju nesmetanu
setnju, a Louise ce rnoci s lakocom slusati, s punim
razumijevanjem. Morao sam ponoviti znacenje nepoznatih rijeci i
nekoliko puta preoblikovati objasnjenje pojedinih pojmova koji se
koriste u Giti posve drukcije nego sto ih koriste Zapadnjaci (na
primjer, definicija pojma stvarnosti), Odlucio sam ponoviti ta
objasnjenja kao dodatak iIi u zagradama, kako bi citanje moglo teci
nesmetano.
"Jasnoca i citkost" postale su mojom mantrom kako je rad
napredovao, ali jednako tako sam trebao sprijeciti da to ne
preraste u jos jednu zanimljivu pomozi-si-sam knjigu - vee da
zadrfi svoju posebnu energiju i ostane Gita u svojoj punoj snazi,
neoslabljena. Rukopis sam dao na citanje nekolicini poznavatelja
sanskrta i Gite, ukljucujuci i prijatelje profesore koji se nisu
ustrucavali dati svoju kritiku. Neki su u cudu podigli obrvu ("samo
za Zapadnjake?"), ali nakon sto su se upustiIi u citanje rukopisa,
svima se svidio i dali su brojne prijedloge. Neki od njih su
priznali da su i sami mnogo naucili tijekom citanja, Ni jedan od
njih nije smatrao cesto koristene napomene pretjeranim
ponavljanjem. Istina je da Krsna, bozanski lik koji se javlja u
Giti, ponovno izrazava iste istine uvijek iznova
UVOD
u razlicitim kontekstima i u vezi s razlicitim pojmovima - kao
sto majka uvijek iznova ponavlja djetetu ono sto ga zeli
nauciti,
Tako je knjiga nastajala. Na taj sasvim prirodan nacin polagano
se ostvarivala ova nova verzija Bhagavadgite - sazeta, ali snazna
knjiga koja priziva drevne, ali na cudan nacin bliske i poznate
zamisli u nas zivot i pruza nam novo razumijevanje drevnih
istina.
JAH Prasanthi Nilayam Manhattan Beach
Sijecanj 2001.godine
-
BEZVREMENA, CISTA ISTINA
'Gitu morate citati srcem.'
Citanje Bhagavadgite je poput laganog ljuljuskanja naprijed i
natrag, od glave do srca, ad svjetovnog do duhovnog, ono povezuje
steceno znanje i njegovu primjenu u danasnjern svakadnevnom zivotu
i svijetu. U tom ljuljanju ad covjecnosti do bozanskosti lezi tajna
pradoma snaga mudrosti Gite, njezina sposobnost da nas uzdigne i
pokrene.
Godina je 3141. prije Krista. Arjuna, cijenjeni prine i ratnik
na vrhuneu svoje mocl, najveei covjek od akcije svoga vremena,
sprema 58 krenuti u bitku. To je pravedna borba kojom ce ponovno
osvojiti kraljevstvo koje mu po svim pravima pripada. Cijeli svoj
zivot on je bio odvafan, uspijevao je u svemu ~to je poduzimao,
poznat po podvizima u bltkama. Ali sada, u predvecerje najveeeg
sukoba u njegovoj karijeri dogada se nesto neobicno. Ruke mu
poeinju drhtati. Arjuna je ,u svojoj veltcanstvenej ratnoj kociji u
koju su
.xxiii
-
xxiv BHAGAVADGITA
upregnuta cetiri bijela konja. Vozac kocije j~ Arj~ni.n najbolji
prijatelj iz djetinjstva, KrsQa, avatar, u.t~elov~e~Je Boga na
zemlji. Arjuna, koji zapravo ne ra~~mIJe KrsQ~nu bozanskost naredio
mu je da odveze koclJu na sredmu cistine na kojo] ce uskoro
zapoceti velika bitka, Protivnicke vojske okupile su se svaka na
svojoj strani. To je epski prizor: dva usamljena lika smjeStena
izmedu legija dobra i zla, mnostvo vojnika, satorl, .ogn~~sta na
kojima se kuha, konji koji njiste, zastave koje vijore .n~ ranom
poslijepodnevnom povjetarcu, vreva, zvukovi I mirisi skore borbe
ispunjavaju zrak, Arjuna promatra protivnicke snage, pogled ~u .se
zaustavlja na nekadasnjim prijateljima, uvazemm stricevima,
uciteljima koji su ga podueavali vojni~ vjestinama. Svi se odvazno
pripremaju za medusobm sukob. On iznenada zapada u krizu, pocinje
tesko disati i upitnim pogledom promatra KrSQu.
CitajuCi Gitu, pocinjemo bolje razumijevati zivot i promatrati
ga kao unutamju bitku, borbu za urn. sree, tije~o i d~h. Ne.~a
g~es~e, to je borba koja traje cijeli zivot. Ucimo da nasi
pravrneprijatelji msu izvan nas vee u nama: to su nase vlastite
zelje, ljutnja i pohlepa. To je ono sto'sve otezava. Ti glavni
neprijatelji~d~zili s~ sna~e i postali tako mocnirnada ih je
nemoguce nadvladati.MI gubimo bitku,
Gitii hrabro objavljuje da je duhovnost jedini nacin da se
postigne pobjeda. Okrenite se prema sebi, u~ue.uje nas, uzdignite
se. Nemojte traziti dalje od istinskog Sebstva koje Je u vama.
Sjedeci u kociji usred bojnog polja, princ Arjuna, kojeg je
zahvatila slabost, jedva cujnim glasom pita: "ZaSto ja ovo cinim
Krina? Zivot je tako okrutan, tako zahtjevan, ne znam'im~~ Ii viSe
dovoljno sreanosti za borbu," Njegove su oCi ispunjene suzama,
koljena mu klecaju i on se jos dublje spusti u sjedalo koeije.
"Voljeni prijatelju," kaze on, ''molim te reci mi - 0 cemu se ovdje
radi?"
PREDGOVOR xxv
Poput vode koja se prociscava polagano se probijajuCi kroz
slojeve zemlje i izvire na povrsinu svjeza i cista, tako se i vazne
zamisli, koje se provlace kroz piescane sIojeve vremena, postupno
prociste i pretvaraju u cistu istinu. Iako ih razliciti Ijudi
izrazavaju na razlicite nacine u razno vrijeme, te su istine
poznate covjecanstvu vee stoljecima, tisucljecima. Iako sve Ijudske
rase i povijesna razdoblja imaju vlastiti pristup Bogu, svi oni
priznaju Boga, istinu i dobrotu. Sve vece religije i fiIozofski
sustavi gotovo se potpuno slazu s tim temeljnim postavkama.
Bhagavadgitii je jedan od nairanijih, najjasnijih i
najrazumljivijih tumaca tih vjecnih istina. U Giti Bog dolazi svom
prijatelju covjeku usred okrutnog rata i pazljivo mu izlaze zakone
i nacela koji upravljaju Ijudskimzivotom.
Vidimo Arjunu na bojnom polju, velicanstvenog ratnika, pognutog,
mislima opterecenog, oci mu sjaje, moleeivo trazi da mu se objasni
smisao zivota. KrSQa,posve smiren, odgovara mu : "0, zar ti zaista
zelis znati?" Nakon toga, u sljedecih dvadeset minuta, Arjuna
dobiva odgovor _ izravno s izvora!
Osamnaest poglavlja Gite moze se podijeliti u tri ejeline. Prvih
sest poglavlja uglavnomje usredoroceno na spoznaju istinskog
Sebstva i u skIadu s tirn, na potrebu za djelotvornim provodenjem
nasih svjetovnih duznosti za dobrobit drustva, SIjedeCih sest
poglavlja usredotoeeno je na pravu prirodu Boga i duboku Ijubav
spram Njega koja izvire iz bliskog poznanstva s Njim. Zadnjih sest
poglavlja pruzaju odredenu spoznaju i mudrost za ostvarenje same
svrhe postojanja, to jest da se osIobodimoneizbjezne boli i tuge
koje nam donosi zivot ida se na kraju sjedinimo s tim Bogom, sa
samom bozanskoscu.
Sve te zamisli imaju izuzetnu velicinu i snagu s brojnim
istancanostima i nijansama misljenja. Krs1)a nam predstavlja svaku
od tih velikih ideja postupno, dio po dio, poglavlje za poglavljem,
sve dok cjelokupna sIika ne postane jasno vidljiva.
-
xxvi BHAGA VADGlTA
Zamislite! Covjek s kojim bi se svatko od nas mogao
poistovjetiti, najednom se nasao u strasnom skripcu, nalazi se na
raskrizju, doveden do toga da je pao na koljena pod velikim
pritiscima i slozenoscu zivota, say potresen pokusava pronaci
izlaz. A njegov najbolji prijatelj, utjelovljenje Boga, uzima ga za
ruku i vodi sve dok ne dode do odgovora - objaSnjavajuci mu korak
po korak najzagonetnije tajne svih vremena.
Prolazak kroz Gitu vjerojatno necebiti bez prepreka. Neke rijeci
nije moguce izgovoriti, a neke ideje su nam toliko nove ili
razlicite u odnosu na nasu Zapadnu kulturu da bismo ih mogli
propustiti, iii ~to bi bilo jo~ stra~nije, zanemariti. Primjeriee
pojam iitmana, bozanskosti u nama, moze se Zapadnjacima ciniti
cudnim ("Ja da sam Bog?") sve dok se iitmana ne pocne razumijevati
kao verziju duse, Pojmovi 0 nevezanosti i predanosti predstavljaju
anatemu za vecinu Zapadnjaka. Za neke je koneept utjelovljenja
Boga, avatara nepojmljiv, a drugima je on prihvatljiv sarno ako i
oni slucajno tako poimaju Boga koji nastanjuje tijelo.
Na pocetku price vecina ce se citatelja sloziti s Arjuninim
osjecajima koji se protive ratnom sukobu, koji ce nas dovesti do
malodusnosti kad mu Krsna, naizgled odobravajuCi rat, govori da
krene u bitku i bori se! Zaprep~tenje se pocinje smanjivati nakon
~to postupno naucimo da se ovdje ne radi 0 tomu jesmo li za rat iii
protiv njega, niti 0 tomu da nekoga pogubimo iii da budemo
pogubljeni, vee se radi 0 tomu da zivimo u skladu sa svojom
unutarnjom istinom i obavljamo svoje duznosti. Neprestano se moramo
podsjecati da se radi 0 bitki koja se koristi kao metafora, da se
bitka odvija u svakom od nas i trajat cei dalje cijeli zivot.
Nailazit cemo i na druge prepreke. Mnoge od rijeci koje se
izvomo koriste na sanskrtu imaju viSestruko znacenje (kao na
primjer karma), dok se neki od pojmova mogu smatrati nepopulamima
za nase vrijeme (kao sto su poZrtvovnost. duinost i cistoca) .
Vjerojatno ce ih biti jos,
Smisao je taj da pokusarno ustrajati kako nas nista ne bi
odvratilo, iii da nesto ~to je navedeno u Giti prerano ne
odbacimo.
PREDGOVOR xxvii
Ove su istine. n~~zivje~e vrijeme koje ih je brusilo i ono sto
je ~reos~lo ~a~lvlJuJuce je cisto i prakticno. Ovo je snazno djelo
ispunjeno istmom koja nadilazi sve utjeeaje intelekta. .. Git~
~orate Cita~i sreem. Raspolozenje koje ce vas preplaviti tijekom
citanja ornogucit ce da vase putovanje kroz ovaj drevni tekst
prote~e glatko. Budite sto otvoreniji, spremniji na prihvacanje,
OdloZlt~ na neko vrijeme nelagodu i sumnjicavost na polieu.
Pokusajte s~ suzd~ati od nepromisljenih prosudbi, budite
strpljiviji s n~po~natlI~ nacinom koristenja poznatih rijeci,
Dopustite da novi pnstup jedinstva i bozanskosti ude u vas i
prosiri vase vidike te d~v~de. do n?vog nacina razmisljanja i
postojanja. Pazljivo ju
~~oc~taJte 1 budite spremni zastati usput i promisliti 0
pojedinim rijecima, Dopustite da vas tekst ispuni, da vas prozme. U
ovakvom nacinu citanja krije se velika carolija. . ~ar~lija se
krije u opcem pristupu Citatelja. Ovakav pristup p~~vaeanJa.upravo
predstavlja nacin na koji nas Gitii potice da zlVlmo..To je sta~je
u~a koje je od neproejenjive vrijednosti i koje nas vodi do
~retmJe~ zivotal Nakon sto usvojimo to drevno ucenje u to~ dU~u ,
nJego:a izuzetno vrijedna poruka pocinje se kap po kap ulijevati u
.nas~ bice, poticuci i prozimajuci svaku nasu misao i djelo. Ona
p~staJe ~1O. nas, ami dio nje. Na taj nacin citanje Gite
postaje
stvar~llm ~ozl:lJavanjem dubokih istina koje ona donosi.
Citajuci je na taj nacin rru postajemo sama Gitii !
. Git~. se, na.kraj~ krajeva, ne odnosi na teologiju iii na
religiju to ~.e p~zlJa . :0 je umverzalna ljubavna pjesma koju Bog
pjeva svom
~~Jat~lJ~ ~o:Jeku. Ne moze se ograniciti niti na jednu rasu.
Gitii lZJ~v~JuJe istme 0 srfi onoga u ~to mi vee vjerujemo, sarno
sto ona te istme cini jasniji~a, tako da ih mozemo istog trenutka
primijeniti u svakodnevnom ZlVOtU. Te istine namijenjene su nasern
sreu a ne samo nasoj glavi. '
G~tii je vi~e od knjige, vise od pukih rijeci iii pristupa. U
njoj se nalazi na.teuplJena skrivena snaga. Citati Gitu znacibiti
potaknut u pr~:om s~slu te rijeci: biti 'potaknut' da se udabne
drevni, a ipak uvijek nov1 dab duhovne energije.
-
xxviii
Sada se i mi nalazimo na tom nekadaSnjem, a ipak cudesno
suvremenom bojnom polju kako bismobili KrSQinoga velikog ucenja, I
mi smo nam je da budemo upuceni u tajne, Promatramo i slusamo
samoga Gospoda, koji se s lakocom krece od ushita do prakticnosti,
usadujuci nam najdublje i pouke. I mi prolazimo kroz ispunjene
odgovore na pitanja koja nas naj vise muce i koja su najvainija za
covjecanstvo danasnjice.
BH AGAVADGTTA
svjedoci ovdje, dopusteno
najuzvisenije Bozje jasne, Ijubavlju
Dio I
-
ARJUNINA TJESKOBA arjuna viiiidayoga
Zasto bih se upustio u krvavi rat ? .... Smrt bi za mene bila
bolje rjeienjel
Ocima koje ne vide, slijepi stari kralj Dhrtarastra trepnuo je
nekoliko puta tijekom obracanja svom ministru Sanjayi. Uznemirio se
i procistio grlo. "Reci rni, Sanjaya, sto se dogada na posvecenom
bojistu na kojem su se mocne vojske moga sina Duryodhane i njegovog
rodaka Arjune okupile spremne za bitku?"
Starac je znao da je odluka njegovog sina Duryodhane da krene u
rat, pogresna. On je znao da je prosudba mladoga kralja bila
zasjenjena njegovom ljubomorom i mrZnjom prema rodaku. Starac je
osjecao silnu dusevnu bol koju mu je uzrokovala njegova savjest,
ali nista nije rekao kad je njegov sin prevario Arjuninu obitelj
oduzirnajuci im kraljevstvo koje im je po svim pravima pripadalo, a
nakon toga je odbio njihov zahtjev da im prepusti barem djelic
zemlje kojaje ionako bila njihova . Starac je i dalje zagonetno
sutio i onda kad je njegov sin javno ponizio Arjuninu zenu i cijelu
njegovu obitelj naredivsi svom stitonosi dajoj pokusa
3
I
-
BHAGAVADGITA ARJUNINA TJESKOBA4
svuci odjecu. On nije osudio taj gnusan pokusaj svoga sina da
smakne cjelokupnu Arjuninu obitelj . Niti je taj starac pokusao
promijeniti urn svoga sina nakon sto je mladi kralj podrugljivo
ismijao sve nedavne pokusaje Arjunine obitelji da pregovaraju 0
miru.
Zaista, taj starac je bio toliko zaokupljen nerazumnim podrza
vanjem svoga sina da ni eticki ni duhovni osjecaji nisu mogli
pronaci svoj put do njegova srca. Sve dobre i ispravne prosudbe
bile su izgubljene. Nepravedan i pogresno poveden rat tek sto nije
zapoceo, i premda je on bio jedina osoba koja je u tom trenutku
mogla sprijeciti neumoljiv pokolj, nije ni pomislio uciniti to.
:l Ministru Sanjayi , zahvaljujuci njegovom postenju i karakteru
, privremeno su bile darovane joginske moci, kako bi mogao vidjeti
i cuti sto se dogada na udaljenom bojnom polju (Sanjaya znaci
"pobjednik nad samim sobom"). Smirenim glasom odgovorio je na
pitanje koje mu je stari kralj postavio : "Tvoj sin, kralj
Duryodhana, sada po prvi puta gleda protivnicku vojsku princa
Arjune koja se postrojila spremna za bitku. To je ocito bilo
opasnije od onoga sto je Duryodhana ocekivao i zbog toga je postao
uznemiren. Tvoj se sin okrenuo prema svojoj vojsci kao da nesto ili
nekoga trazi, Gotovo djetinjast u svom ponasanju, on pronalazi
Dronu, svoga starog ucitelja strelicarstva, medu mnostvom i hitro
mu prilazi."
Sanjaya se zaustavlja i saginje se k starcu. "Zasto je tvoj sin
otrcao do svoga nekadasnjeg ucitelja? Mozda mu se poljuljalo
samopouzdanje iIi ga muci vlastita savjest."
Stari kralj nije odmah reagirao na ono sto je CUO, a to je
Sanjayi bilo dokaz da je duh toga starca bio jednako tako zloslutan
kao i duh njegova sina, Sanjaya je nastavio s opisivanjem prizora
na udaljenom bojistu: "Tvoj sin, kao da rijecima siba postovanja
vrijednog ucitelja, gotovo
podrugljivo izgovara: 'Dakle, Orona, pogledaj vojsku koju
predvodi tvoj nadareni ucenik Arjuna. Zasto si ga prihvatio za svog
ucenika i poucio ga ratnim vjestinama?' Postavljeno pitanje u sebi
krije porugu, dajuci naslutiti daje prije mnogo godina Orona ucinio
pogresku poucavajuci toga princa koji je sada postao njegov
neprijatelj."
Sanjaya je negodujuci zamahnuo glavom: "Nitko se nikada ne bi
smio na takav nacin obracati svom uCitelju, to sarno otkriva da je
tvoj sin postao nervozan. "
Ne cekajuc! reakciju staroga kralja, Sanjaya je nastavio 4-6
govoriti, sam za sebe:"Tvoj sin sada nabraja imena, jedno po jedno,
uvazenih voda u Arjuninoj protivnickoj vojsci, od kojih su neki
takoder bili Dronini ucenici . On istice, dok izgovara, svako
pojedino ime na taj nacin neizravno, ali ipak ocito osuduje svoga
bivseg ucitelja za ogromnu snagu kojom raspolaze protivnicka
vojska."
"Sada je tvoj sin shvatio da je prekoracio granice i okrece 7-8
se vodama na svojoj strani kako bi njih poslusao, Na celo popisa
stavlja svoga ucitelja, Dronu, sto jasno pokazuje da se prema njemu
nastoji ophoditi pokroviteljski. Dok tvoj sin nastavlja govoriti,
vojskovodama koji stoje u njegovoj blizini postaje nelagodno, dok
on s velikom pozornoscu pocinje izgovarati njihova imena."
Sanjaya je pricekao trenutak, kao da nastavlja promatrati !)-IO
prizor na udaljenom bojistu, a nakon toga nastavlja govoriti.
"Osjetivsi nelagodu svojih vojskovoda, tvoj sin odjednom prekida s
prozivkom. 'Mi na nasoj strani imamo velik broj junaka,' kaze,
'koji su spremni poloziti svoje zivote za mene. ' Ali jos jednom,
njegove rijeci nisu u skladu s njegovim ponasanjem. U njegovom se
glasu osjeca usiljeno hvalisanje i nije potpuno jasno je li on to
ponizava vlastitu vojsku ili vojsku svoga protivnika. Cini se kao
da tvoj sin i ne znajuci sam sebi prorice propast, a samim tim i
nasim
-
BHAG AvADGITA6
snagama usprkos nastojanju da oslabi svoje neprij atelje.'
II "On tu pogresku pokusava ispraviti i izdaje nalog svojim
vojskovodama: 'Zauzmite svoje polozaje! ' nareduje im i nakon toga
dodaje: 'I pod svaku cijenu zastitite feldrn arsala Bhismu .'
Njegove rijeci i nacin pon asanja ponovno odrazavaju sumnju, kao da
ne vjeruje svojim vlastitim vojskovodama. IIi je mozda njegova skrb
da zastiti Bhismu , eijenjenoga starog covjeka kojeg obje vojske
nazivaju svojim 'djedom' , pokusaj stvaranja privida ispravnog
postupka s njegove strane.'
12 Sanjaya je prestao govoriti i dalje nastavljajuci promatrati
razvoj dogadanja na udaljenom bojnom polju, a nakon toga je
nastavio svoju pricu: "Sada Bhisma kao da pokusava udobrovoljiti
tvoga sina i spa siti situaeiju koja se naglo pogorsala, odjednom
zapocinje rikati poput lava i puhati u skoljku, naznacujuci time da
je bitka zapocela!"
13 "Cjelokupna vojska koja je stajala iza njega odjednom kao
daje ozivjela, poceli su puhati u skoijke, udarati u bubnjeve,
zvoniti zvoncicima, trubiti u rogove i trube. Nastala je
gromoglasna i neop isiva buka.'
"Sada protivnici pod vodstvom prinea Arjune i njegova
dugogodisnjeg prijatelja Krsne odgovaraju na tu gromoglasnu buku
dugim i zavijajuCim trubljenjem u svoje skoljke."
16-18 "To nagoni njihove snage da se udruze u trubljenju i
udaranju u bubnjeve - pri cemu nastaje buka koja ispunjava zemlju i
nebo i koja odjekuje posvuda. Graja se cini vecorn cak i od one na
strani tvoga sina iako je Arjunina voj ska brojcano manja.'
19 "Poput grmljavine, buka koju stvara protivnicka vojska cini
se kao da para srea vojnika koji su na strani tvoga
ARJUNINA TJESKOBA 7
sina. Cini se kao da buka koja pripada svakoj od strana odrazava
opravdanost njihovih namjera. Vece komesanje u
pr~ti.vni~k~j vojsci cini se da strasno prodire do srea tvojih
vojnika 1 djeluje na svijest tvoj ih snaga.'
Arjuna se koleba u svojoj odluci St.ari i.~ l ijepi kralj se
sjedeci na svom tronu savija od bola, 2 0-23 ali uvijek odani
Sanjaya kao da to ne primjenjuje, vee
na~tavlja i~vje stav ati : "Krvni neprijatelj tvoga sina, prine
ArJ~na, ~vJestan da bitka tek sto nije zapocela, podize sVOJ luk 1
progovara s ocevidnorn - gotovo pretjeranom
gorljivoscu. 'Krsna,' rece Arjuna, 'odvezi moju kociju tako da
bude izmedu dvije vojske! Zelio bih vidjeti one koji cese usuditi
boriti za opakog Duryodhanu. '
"Svi s obje proti vnicke strane promatraju kako Krsna dovozi
Arjuninu prekrasnu bojnu kociju na otvoreno bojis~e izmedu dv ije
protivnieke vojske i srnjesta ju ispred neprijateljskih generala.
'Pogledaj sarno neprijatelje kako su se okupili .' progovori Krsna
dok mu se u glasu osjecala ostrina.
"Arjuna sada promatra obje vojske, dugo zadrzavajuci 26-28
pogled na stricevima s oceve strane, ucitelj ima, rodacima i drugim
dobrociniteljima, prijateljima i suboreima s obje stra~~. D~~
njegov pogled pada na one koji su sada njegovi nep~J~teIJl, on
postaje neodlucan i doima se zbunjen. Pocinje se obracati Krsni ,
ali mu rijeci zastaju u grlu . Prine se ponovno sabere i jos jednom
zapocne: 'Kad vidim ovdje moje rodake koji su se okupili spremni na
borbu,' kaze 'odjednom su me preplavili osjecaji.' '
" 'Krsna, ruke i noge postale su mi otezale, usta se osusila
29'"30
i k?sa s~ nak~strijesila - a tijelo pocelo drhtati. Pogledaj!'
Arjuna ISpruZI ruku i iznenaden je kolikom silinom ona drhti . On
procisti grlo i nastavlja: 'Jedva mogu drzati luk . Koza po cijelom
tijelu kao da mi gori. Urn mi je pomucen. Jedva mogu stajati. Sto
mi se to dogada?' "
-
8 BHAGAVADGITA
31-32 Na ove znakove Arjunine slabosti, na lieu staroga kraIja
pojavljuje se blagi smijesak. Sanjaya ga je primijetio i nastavio
govoriti sam sebi: "Arjuna duboko udahne i nastavlja: 'Vidim lose
znakove za nasu stranu , Krsna, Ne mogu vidjeti nista dobro sto bi
moglo proizaci iz pogibije mojih rodaka. To nimaIo ne slici ranijim
danima slave, Krsna, stari moj prijatelju. Sada mi vi~e nije do
pobjede, kraIjevstva iii zadovoljstava. ad kakve su oni koristi?
Koja je korist od zivota. Krsna? ' "
33-35 " iZbog ljudi koji se nalaze na nasoj strani - zbog nasih
ucitelja, rodaka i prijatelja - mi tezimo za zadovoljstvom pobjede
i za kraljevstvom. ani su se nasli ovdje u borbi spremni da se
odreknu svoje imovine pa cak i svoga zivota. Sve to nema smisla, od
toga nema nikakve koristi , Kr~Qa. Iako me ti neprijatelji zele
ubiti, ja ne zelim ubiti njih - cak ni po cijenu kraljevstva
cijeloga svijeta ni po cijenu nebeskoga kraljevstva. Kad me te
visoke i vrijedne nagrade ne zanimaju, zasto bih se upustao u taj
krvavi rat samo radi bezvrijednoga kraljevstva?' "
36-37 "Krsna, vjecno bih se sramio kad bih morao ubiti svoje
rodake. Nikad ne bih mogao pronacizadovoljstvo u takvom pokolju.
Iako su njihovi lukovi napeti i spremni da ubiju, pogubiti te ljude
bio bi grijeh . Sto onda ako su oni zli? ani su ipak moji rodaei.
Kako bih nakon toga ikad mogao biti sretan?' "
38-39 "'Znam da je njima ovladala pohlepa. I znam da su
zaslijepljeni zlom u cijeloj toj izdaji. Ali, opravdava li to i
mene da budem slijep?' "
40-41 "'Stari moj prijatelju,' nastavi se Arjuna obracati Kr~Qi,
'kad se odnosi u obitelji pogorsaju, unistava se obiteljska
tradicija, a cijela obitelj gubi osjecaj jedinstva. Ako nema
jedinstva, zene postaju povodljive, a s pogorsanjem polozaja zene i
cijeli svijet zapada u kaos.' "
ARJUNINA TJ ESKOBA 9
" 'Previranja u drustvu predstavljaju pakao, Krsna, za 4.2.-45
obitelj , za one koji su unistili obitelj i za ejelokupno drustvo.
Kaze se da oni koji razore jedinstvo obitelji moraju zivjeti u
paklu. lao! A ja sam sada ovdje , potaknut pohlepom, spreman ubiti
vlastite rodake!' ..
" 'Krsna, ako ce me ti isti rodaci napasti i ubiti, iako ne 46
budem pruzao otpor i premda cu biti nenaoruzan, neka tako i bude.
Za mene ce smrt biti bolje rjesenje. ' ..
Nakon tih zavrsnih, teskom mukom izrecenih Arjuninih 47 rijeci,
Sanjaya je na trenutak prekinuo svoju pricu , a nakon toga je rekao
slijepom starom kralju ono sto je vidio: "Sada veliki ratnik, prine
Arjuna, svladan tjeskobom usred bojnog polja, pada na sjedaIo svoje
kocije i odbaeuje luk i strijele na pod kocije."
-
PUTZNANJA siimkhyayoga
... prestanak tvoje boli i patnje ovisit ce 0 tomu koliko ces
uspjeti nadvladati neznanje 0 svom istinskom Sebstvu koje
boravi u tebi.
Arjunine oci bile su otecene od prolivenih suza suosjecanja i
zbunjenosti. Slijepi stari kralj uzivao je , misleci da je laka
pobjeda nadohvat ruke. Sanjaya je nastavio svoje izvjestavanje
dogadanjima na udaljenom bojistu:
Dok Krsna promatra nekad odvaznog princa ratnika kako zapada u
slabost vrijednu zaljenja, njegove oci koje su uvijek bIage, sada
ga promatraju celicnim pogledom, dok progovara: "Arjuna, odakle
potjece sve to ocajanje? Sebicno popustanje samome sebi u trenucima
krize sramno je i nije te dostojno. Ti si vrlo ucen, kulturan
covjek koji bi trebao zivjeti zivotom temeljenim na istini, zivotom
ispravnosti dharma. A sada je tvoj zbunjeni um zapao u uznemirenost
i ne bi mogao prepoznati istinu ni kad bi ti udarila u glavu."
"Znam da si zapanjen sto nemam samilosti, ali to te ne bi smjelo
dovesti do klonulosti! Oni koji su slabi nikad
II
2
-
BHAGAVADGITA12
ne mogu ostvariti istinu i ispravnost. Ti si veliki ratnik,
provjereni pobjednik. Odbaci tu malodusnost, Ustani, ti koji si
unistio mnoge neprijatelje!"
Arjuna ga prekida: "Ne mogu vjerovati da mi upravo ti govoris da
se borim!" Negodujuai potresa glavom kao da pokunava procistiti
urn. Krsna sjedi u tisini, Arjuna duboko udahne pa rece: "Kako?"
Rijec ostane visjeti izmedu njih u zraku. "Kako?", ponovi on. "Kako
ne bih bio slab, Krsna? Napasti Bhismu, koji mi je bio poput djeda,
iIi navaliti na svoga nekadasnjega voljenog ucitelja ratnih
vjestina Dronu, za mene bi bio pogresan korak! Kao starije trebao
bih ih postovati, a ne ubiti. Ne zelim pobjedu koja ce biti
okaljana krvlju."
6 " Krsna.. , kad bih ih ubio, vise ne bih zelio zivjeti. Bilo
bi
bolje da me ubiju. Oh,' promnnlja on say jadan, "ne znam na koju
stranu bih se okrenuo. Ovako iIi onako, dobio bitku iIi ju izgubio,
ja sam gubitnik."
Arjuna postaje ucenik, a Krsna boianski Uiitelj
"Potpuno sam zbunjen," nastavlja govoriti Arjuna, " i ne znam
sto je u stvari moja duznost, Ne mogu pronaci nikakav lijek za ovu
strasnu patnju koja rni je iserpila svu energiju, Krsna, Kad bih
trebao steel veliko bogatstvo ili moe, sto bih time dokazao? Molim
te da mi pomognes, a ne sarno da rni kaZes da krenem u borbu. Molim
te, reci mi sto bih trebao uciniti. Ja sam tvoj ucenik, budi moj
Ucitelj, moj guru. U tvom okrilju trazim svoje utociste i predajem
ti se. Molim te, savjetuj me, moj dragi Krsna, pokazi mi put."
9 Veliki prine ratnik, koji nikad nije znao za povlacenje, jos
dublje tone u svoju potistenost, Mrmlja sam za sebe: "Necu se
boriti." A nakon toga zapada u tisinu,
PUT ZNANJA 13
Sada, nakon sto se Arjuna predao kao ucenik, Krsna 10 preuzima
svoju pravu ulogu bozanskog Ucitelja. On' j~s cvrsce stisce uzde u
svojim rukama i dugim pogledom promatra pokunjene ratnikove oei te
pocne govoriti.
"Ti mozes iskreno zaliti, Arjuna, ali to nema nikakva smisla. II
Tvoje rijeci se mogu cinit! mudrima, ali onaj tko je istinski mudar
nece tugovati ni za zivima ni za mrtvima!" .
"Nikad nije bilo vrijeme u kojem ja ili ti iIi bilo tko od ovih
12 kraljeva ili vojnika ovdje nisu postojali - i nikad nece doci
vrijeme da cemo prestati postojati. Tijela se u fizickom obliku
pojavljuju i nestaju, ali ne i zivotna snaga, dusa _ atman koja
zivi u tijelima."
"~:a se zivotna snaga pojavljuje i bora vi u tijelu odredeno
13
vnjeme, Dok se u njemu nalazi, prozivljava iskustvo novorodenog
djeteta, djetinjstvo, mladost i starost a tada nakon smrti tijela,
konacno prelazi u novo tijelo . Promjene kao sto su srnrt odnose se
sarno na tijelo, ali ne i na zivotni
duh - -t A . .
. ~. man. ~un~, .mudar covJek necese zaplesti u privid da je
tijelo , Ovaj pnvid odreduje pojam ega."
"~?una , dodir osjetila s predmetima i privlacnostima sVIJeta
stv:u-a osjecaje kao 5tO su tuga i radost i osjete para 14
suprotnostI kao 5tO su toplina iIi hladnoca All' s t ..
. ' . . . ve 0 nIJe trajno, prol~no je, ~.olazl I odlazi poput
oblaka 5tO plove ne~om. SUcCI se s njima strpljivo i smiono, nauci
kako da OnI na tebe ne djeluju .'
"~OVj~.k. koj.i je s.miren, na koga ne djeluju ovi svjetovni
ISOSJeCajl I pojave, jednako se ponasa i u boli i u radosti .
dOPU5t~ da ga bilo 5tO poljulja iIi dovede na stranpu~e:~ Ta"!'a je
osoba spremna za besmrtnost. Ostvari to i v ti SVOjU SA' '. raS b
nagu, rjuna, Nemoj POlstovjecivati svoje istinsko
e stvo samo sa svojim smrtnim tijelom."
-
14 BH AG AVADGITA
"Stvarno u smislu u kojem se koristi u duhovnosti odreduje ono
sto je vjecno, to sto se nikada ne mijenja, sto je neunistivo To je
pravo znacenje rijeCi 'stvamost' . Ono sto je stvamo nikad nece
prestati postojati. Sve sto nije trajno, iako mozda traje dugo
vremena i izgleda daje trajno, vremenom ce se promijeniti i zbog
toga nema obiljezja prave stvamosti. Oni koji su mudri razumiju
razliku izmedu stvarnog i nestvamog. Kad ces u potpunosti shvatiti
ovu dubokoumnu cinjenicu, doseci ces vrhunac svega znanja."
"Ljudsko tijelo, u skladu s tim, nije stvarno. Ali ipak, postoji
nesto sto se nalazi u tijelu a sto je stvarno: duh zivota iitman
koji je sam bitak, Svijest, cista Svijest.'
"Spoznaj tu istinsku stvarnost. Ona prozima cijeli kozmos,
nepromjenjiva je i neunistiva. Nikakva sila ne moze na nju
djelovati. Nitko ne moze promijeniti nesto sto je nepromjenljivo
."
"Ovaj iitman, Arjuna, profima sve, poput zraka Hi neba. Oblaoi
se skupljaju na nebu, ali nebo se nece razmicati kako bi stvorilo
prostor za oblake. Jednako tako, iitman , istinsko Sebstvo koje je
u covjeku uvijek ostaje ono sto je i bilo. Stvari koje su
materijalne prirode dolaze i odlaze, nastaju i nestaju, ali se
iitman, istinsko Sebstvo u covjeku, nikad ne mijenja."
"Sarno je tijelo smrtno. Samo ce tijelo prestati postojati. Ali
atman. istinsko Sebstvo, besmrtno je i nikad nece dozivjeti kraj.
Stoga. bori se, ratnice!"
"Ti govoris 0 ubijanju i 0 tomu da ces biti ubijen, znaj da samo
tijelo moze biti ubijeno, ali Stvamost koja boravi u njemu, odnosno
atman. nikad ne moze biti ubijena. Reci da netko ubija Hi da je
netko drugi ubijen, moze biti ispravno s fizicke, svjetovne tocke
gledista, ali to nije prava stvarnost."
P UT Z N A NJ A IS
"Atman, ono sto mi istinski jesmo, nikad nije roden i nikad nece
umrijeti. U stvari, ta vjecna unutamja stvamost nikad nije
unistena, nikad podlozna bilo kakvim promjenama. Kada te nadvlada
ego, pocinjes se pogresno poistovjecivati s tijelom, mislis da je
fizicka smrt tvoja smrt, i to te plasi,
~.li Sebstvo ~ iitman nikada ne moze biti 'ubijeno' . Kad je
tijelo pogublje no, iitman ostaje nepovrijeden."
2 0
"Onaj tko razumije to tesko dokucivo nacelo iitmana istinskog
Sebstva koje je u njemu i koje je vjecno, neunistivo i
nepromjenljivo - spoznaje da na ovoj razini poimanja ne postoji
'ubijanje' ni 'razlog da netko nekoga ubije.' "
21
"Kao sto covjek odbacuje iznosenu odjecu, Onaj tko boravi u
tijelu povlaci se iz vremenom istrosena tijela i odijeva novo."
2 2
"Onaj tko boravi u tijelu - Sebstvo, iitman - ostaje netaknut
promjenama u svijetu. Njega ne moze raniti nikakvo oruzje, vatra ga
ne moze opeci, vjetar ga ne moze isusiti kao sto ga ni voda ne moze
srnociti. Sebstvo koje boravi u tijelu prozima sve (sto znaci da je
posvuda). Ono je i vjecno i nepromjenljivojer se nalazi iznad
svjetovnih okvira vremena - vrijeme na njega ne djeluje."
"Arjuna, kraj tvojoj sadasnjoj boli i tuzi ovisit ce 0 tomu
koliko ces uspjesno prevladati svoje neznanje 0 istinskom Sebstvu
koje zivi u tebi."
Obiljeija iitmana "Kao sto sam rekao, Arjuna, nije lako
proniknuti u dubinu ovoga tajanstvenog pristupa istinskom Sebstvu.
Sve ostalo
~ sV.ij.etu podlozno je promjenama. Svako stvorenje , kamen,
list Iii travka, ljudsko bice, svaki element ili sastavnica bilo
koje vrste podlozni su promjenama. Sarno se iitman nikad ne
mijenja! Buduci da nikad nije podlozan promjenama naziva se i
nepromjenljiv. Zato jer je nevidljiv, jer nema
-
BHAGA VADGITA 16
nikakva oblika niti gaje moguce cuti , omirisati ili dotaknuti,
naziva se i neodtovani. Ljudski urn ga ne moze primijetiti ni
shvatiti pa se stoga naziva i nespoznatljiv. Zasto tugovati nad
Sebstvom koje je nepromjenjivo, neocitovano i nespoznatljivo1"
Krsl)a dopusta da se ti pojmovi staloze, a nakon toga nastavlja.
"Cak ako odlucis promatrati sebe kao svjetovno tijelo koje umire,
zasto prozivljavati tu tjeskobu? Tvoja malodusnost ti oduzima
snagu. Smrt je neizbjezna za sve sto zivi. Ti znas da je smrt
siguma za sve sto postoji u prirodi, zasto onda tugovati za necirn
sto je sasvim prirodno? Nista - apsolutno nista u prirodi nije
trajno ."
28 "Sva bica su prolazne prirode. Prije rodenja ona su
neizrazena (nematerijalizirana). Rodenjem se izraZavaju. Na kraju
svog postojanja sva bica opet postaju neizrazena. Sto je to u svima
njima nad cim bi trebalo ocajavati? Ocajavati nad necim sto je
prolazne prirode naprosto iscrpljuje tvoju energiju i usporava tvoj
duhovni rast."
"Arjuna, nitko uistinu ne moze razumjeti iitmana. Netko ce ga
vidjeti kao cudesnog, drugi ce govoriti 0 njegovoj
velicanstvenosti, ostali ce reci da je neobican, a postoje i mnogi
koji ce slusati 0 njemu, ali nista nece razumjeti. Tek mali broj
ljudi pomislja istraziti nesto sto se nalazi izvan ovoga fizickog
svijeta."
30 "Znam da sam se upustio u duboku filozofiju, ali moras
shvatiti da sva bica, neovisno 0 tomu nazivamo li ih 'prijateljima'
ili 'neprijateljima' u sebi imaju taj neunistivi iitman. Moras se
izdignuti iznad ove tuge koja te iscrpljuje."
PUT ZNANJA 17
Osobna karma ratnika
"Osobna duznost svakog pojedinca tijekom zivota, njegova 31
sV~dh.arma trebala bi se promatrati kao odgovomost pojedinca prema
svom najvisern Sebstvu, iitmanu. Ta izuzetn.o visoka razina
duznosti nosi sa sobom zahtjev d~ cov~ek .n i~ad ne ucini nesto sto
bi bilo u suprotnosti s njegovim istinskirn Sebstvom koje je u
njemu . Cak ako prornatras svoju osobnu duznost, svadharmu, u uzern
smislu, ne bi se trebao predavati i odustajati od borbe. Za rat~ik~
j.e borba protiv zla, pohlepe, okrutnosti, mrznje i zavisn njegova
najvisa duznost."
"Ali s~eea nadolazi kao plima, vrlo rijetko. Ovaj ti je rat
velika, neocekivana prilika da se boris za ispra vnost za ratnika
je to nista manje, nego besplatna ulaznica za raj. Zato se raduj,
Arjuna. Budi sretan. Ovo je tvoj pravi trenutak!"
"No ako se ne upustis u ovu bitku dobra nad zlom 33 z:memarit
ees svoje svjetovne duznosti, a i duznosti prem~ samom Sebstvu.
Povrijedit ees svoju svadharmu. Ne ciniti o~~ ~to je isp~avno onda
kad se to zahtijeva, losije je nego ciniti ono sto je krivo."
"Ako ne izvrsavas svoju duznost, prica 0 tvojoj necasnosti 34
neprestano ce se ponavljati. Biti zapisan u povijest kao necasna
osoba, za casna je covjeka sudbina strasnija od smrti. ~rosjecni
ljudi prirodno teze sacuvati svoj zivot, ali za ratnika postoji
drukciji put. Ratnici moraju uvijek biti spremni ne sarno
zastititi, vee i zrtvovan svoj zivot za visi cilj. Svjesno
zrtvovanje vlastita zivota za ideale uvecat ce tvoju slavu."
"Ali tvoji sjajni vojnici srnatrat ce da si se povukao zbog 35
straha. Iako su te prije cijeniIi, sada ce se ismijavati tebi i
tvom imenu ."
-
18 BHAGAVADGlTA
36 "Tvoji neprijatelji koji su skrivali zavidno postovanje prema
tvojirn uspjesima u bitkama, sada ce te ogovarati i ismijavati
tvoju odvaznost, Mislis li zaista da ce vjerovati da si se povukao
zbog ljubavi prema svojoj rodbini? Oni koji su strahovali od same
pomisli da ce se morati boriti s tobom, sada ce te nemilice
ismijavati zbog tvoje rnalodusnosti. Neuspjeh u izvrsavanju
duznosti unistit ce tvoj posteno zasluzeni dobar glas koji si
stekao hrabro se boreci u brojnih junackim bitkama."
37 "Razlog za ovu bitku je pravedan, Arjuna. Bez obzira sto ce
se dogoditi, ti si pobjednik. Ako budes ubijen, odmah ces dospjeti
u nebo, ako pobijedis steel ces slavu i postat ces poznat. Ovako
iIi onako, ti pobjedujes, Zato ustani, Arjuna. Bori se!"
3B "I nemoj zaboraviti ovu vaznu stvar koja se odnosi na zivot
opcenito: u ovom velikom ratu izvojevat ces pobjedu ako ces se na
isti nacin odnositi prema bolu i zadovoljstvu, dobitku iIi gubitku,
pobjedi ili porazu.'
Tajna nesebicnog djelovanja 39 Krsna, kao da zeli naglasiti
znacenje ovog trenutka, zastaje
na cas a tada nastavlja. "Sada si cuo intelektualno objasnjenje
nacela iitmana. istinskog Sebstva i 0 potrebi razlucivanja izmedu
stvamog (nepromjenljivog) i nestvarnog (svega sto se mijenja).
Sada, molim te, obrati pozornost dok ti budem objasnjavao prakticnu
duhovnu disciplinu koja se naziva karmayoga uz pomoe koje se moze
zivjeti bolje i sretnije u ovom uzburkanom svijetu podloznom
stalnoj promjeni. To je put nesebicnog djelovanja koji je posvecen
Bogu. Odabiruci taj put mozes zivjeti duhovnim zivotom, a ipak i
nadalje ostati potpuno aktivan u svjetovnom zivotu. I nadalje mozes
biti covjek od akcije, koji postize najbolje rezultate i daje sve
od sebe, ada ipak nisi vezan ni zarobljen svjetovnim
dogadajima.'
PUT ZNANJA 19
"Karmayoga (koja bi se doslovce mogla prevesti kao 40
'sjedinjenje s Bogom kroz djelovanje') ne krije u sebi nikakvu
opasnost, prijatelju mojo Na ovom putu ni jedno nastojanje ne
ostaje zapostavljeno, ne postoji neuspjeh. Cak i najmanje
provodenje takvog djelovanja zastitit ce te od kruga umiranja i
ponovnog rodenja.'
"Kad se covjekova djela ne temelje na zeljama za osobnom 41
nagradom, on lakse moze umiriti urn i usmjeriti ga na iitmana,
istinsko Sebstvo u sebi . Za osobu postojana uma, Arjuna, postoji
uvijek sarno jedna odluka, ali za urn koji se koleba i razvlaci u
tisucu smjerova, odluke koje ga muce su beskrajne i to iscrpljuje
njegovu mentalnu snagu. Ljudi s tako nestalnim umom neizbjezno
dozivljavaju neuspjeh, dok oni s postojanim umom postizu velike
uspjehe.'
"Postoje ljudi koji ne znaju za ovo nacelo i odusevljavaju
4.2-43 se vlastitim vjerskim nacelom, izjavljujuCi da ne postoji
nista drugo. Njihovo poimanje 'raja' je njihovo vlastito
zadovoljstvo. Glavni razlog njihovih aktivnosti je ostvariti
zadovoljstvo i moe koje 'nebo' obecava. Na taj nacin, iako je
njihov motiv opci i pozitivan, zapravo su ispunjeni prilicno
sebicnim zeljama."
"S umovima koji su tako zaokupljeni sebicnim zeljama za 44
stalnim zadovoljstvom i moci, oni ne mogu razviti potpunu
usredotocenost potrebnu za sjedinjenje s Bogom, sto je jedini
stvarni cilj covjecanstva."
"Drevni tekstovi navode tri promjenljiva svojstva prirode 45
koja se nazivaju gune. Kasnije CU ih podrobnije opisati, ali za
sada se usredotoci na to da nadvladas sva ta svojstva. Usredotoci
se na nacin kako se uzdici nad cjelokupnu prirodu i sve svjetovne
vezanosti. Biti vezan za stvari svjetovne prirode ni u kom slucaju
nije svrha zivota. Bolje je usredotociti se na ono vjecno i na ono
iznad svjetovnosti. Usredotoci se na oslobadanje od nasilja tako
zvanih parova
-
BHAOAVADOTTA 20
suprotnosti. Oslobodi se pokusaja da uvijek sve vrednujes i
prosudujes. Dslobodi se obrazaca navike da stvari promatras kao
dobre iii lose, kao nesto sto volis iii ne volis, kao nesto sto ti
stvara ugodu iii ti nanosi bol i tomu slicno. Sklonost da budes
zarobljen u prividne suprotnosti uobicajena je bolest koja
iscrpljuje. Umjesto toga ostani smiren i usredotoci se na Sebstvo,
na iitmana. Pobrini se da ne tezis za priznanjem iii gomilanjem
zemaljskih dobara."
46 "Spremnik vode koji je izuzetno vazan u susnim razdobijima,
nece biti ni od kakve koristi kad je poplava. Slicno tomu, onomu
koji je prosvijetijen cak su i sveti spisi nepotrebni. Da, zivi u
prijateIjskimodnosima sa svime sto je svjetovno, ali znaj da to
moras nadviadati. Pripremi se na nista manje od samog sjedinjenja s
Bogom."
47 "Arjuna, dok si na tom svijetu, radi ustrajno, ali same radi
posla koji obavljas. Imas pravo na rad, ali ne smijes teziti za
njegovim plodovima. lako ti nitko ne mozeosporiti plodove tvojih
nastojanja, ti mozes, primjenorn razIueivanja, odbiti da budes
vezan ili ees snositi posljedice onoga sto je tim djelovanjem
nastalo, bez obzira na to bili ti rezultati povoljni ili
nepovoljni."
"Ono sto je vazno naglasiti, Arjuna, su zelja i nedostatak
unutarnjeg mira. Zelja za plodovima djelovanja donosi brigu zbog
moguceg neuspjeha - vee sam ti spominjao urn koji strepi. Kad si
previse zaokupljen krajnjim rezultatima, povlacis se iz stvamosti u
nestvarnu huducnost, obicno ispunjenu strahom. Tada te tvoja
tjeskoba lisava energije, i stvari postaju jos losije pa zapadas u
neaktivnost i lijenost."
"D, ratnice, nitko ne postize velike rezultate u nekoj dalekoj
buduenosti. Sarno u sadasnjosti mozes iskovati stvarne podvige. Urn
koji je zabrinut sklon je odlutati od jedinoga pravog cilja - od
ostvarenja iitmana. sjedinjenja s Bogom, s istinskim Sebstvom."
PUT ZNANJA 21
"Najbolje je, Arjuna, biti zaokupljen poslom do krajnjih granica
i pri tom nemati nikakvih sebicnih pobuda, nikakvih misli 0 osobnom
uspjehu ili neuspjehu. Duznost koja nije opterecena feIjom vodi do
unutamjeg mira i vece djelotvornosti. To je tajno umijece zivota
koji je ispunjen
. pravim uspjehom!"
"Raditi nesto bez zelje moze izgledati nemogucirn, ali nacin na
koji se to moze postici jestda se misli koje se odnose na feIju
zamijene mislima koje se odnose na bozanskost. Obavljaj svoje
poslove u ovom svijetu tako da ti srce bude usredotoceno na Boga
umjesto na rezultate. Ne brini se 0 rezultatima. lednako se odnosi
i prema uspjehu i prema neuspjehu. Ta rnentalna ravnoteza se smatra
jogom jedinstvom s Bogom. Zaista, smirenost jest joga!"
48
"Djelo koje se obavlja s osjecajem brige 0 rezultatima mnogo je
losije od onoga koje se obavlja u stanju stalozenosti. Smirenost -
stalozeno stanje uma oslobada te osjecaja da nesto volis iii ne
volis, da te nesto privlaci iii odbija - to je zaista savrseni
pristup nacinuna koji bi trebalo fivjeti. Biti u takvom stanju uma
znaci predati se Bogu. Oni koji su vodeni plodovima svoga
djelovanja vrijedni su zaljenja."
49
"Kad si obdaren tom temeljnom nevezanoscu, ti se rjesavas
posljedica karme kako svojih dobrih, tako i losih djela, i
ostavljas po strani neizbjezne rezultate tih djela. Nikad nemoj
gubiti iz vida cilj koji sve nadilazi, a to je osloboditi se
vezanosti tijekom ovoga zivota, odbaciti vezanost za svjetovne
stvari, odvojiti se od ega i istinski se osloboditi kruga ponovnog
radanja i umiranja. Kada to ucinis, ti zapravo postajes jedno s
Bogom."
50
"Arjuna, vidim da tefis tom uzvisenom cilju koji ti oduzima dah.
Znaj da to mozes postici tako da najprije svoje srce sjedinis s
Bogom, a tek tada obavis svjetovne stvari, Nastavi
-
22 BHAGAVADGITA
tako i dalje, nikad nemoj ciniti nista suprotno. Tada ce tvoja
djela biti povezana sa samom svrhom zivota - a to je, naglasit cu
jos jednom, sjedinjenje s Bogom."
"Jogin je istinski mudra osoba Cija je svijest sjedinjena s
Bogom, Brahmanom. Jogini nisu vezani. Oni nisu ni najmanje
zabrinuti za rezultate svojih djela pa su tako oslobodeni svih
tjeskoba. Nevezanost je nacin da se karma (koja u ovom slucaju
predstavlja vezanost za posljedice vlastitih djela) pretvori u
zivo; bez patnje. Nevezanost je sredstvo kojim se covjek moze
uzdici iznad svjetovnih aktivnosti i postici stanje koje nadilazi
svjetovno."
"Postigni tu transcendentnost", Arjuna, i upusti se u bitku ne
sarno kao vojnik vee i kao covjek obdaren pravom mudroscu, kao
jogin. Ova uzvisena duhovna ucenja nisu namijenjena sarno onima
koji su se odlucili za isposnistvo, ona su namijenjena i ljudima
koji su aktivni poput tebe, koji su utonuli u strku i zbrku ovoga
svijeta.'
"Kada tvoj urn prijede mocvaru u koju ga je uvukao privid i kad
se tvoj intelekt procisti otklonivsi zbunjenost 0 istini tko si ti
uistinu, tko je tvoje istinsko Sebstvo, tada ees postati nepristran
u odnosu na rezultate svih svojih djela."
53 "Arjuna, sada je tvoj urn zbunjen zbog oprecnih iamisli i
filozofija. Kad se taj urn dovede u stanje smirenosti i kad bude
neometan u promisljanju 0 istinskom Sebstvu koje je u tebi, bit ees
prosvijetljen i posve sjedinjen u ljubavi s Bogom. To je stanje u
kojem joga doseze svoj vrhunac: sjedinjenje svijesti pojedinca s
kozmickom Svijescu, To je i pravi cilj zivota!"
* brahman. najvisi Bog je vrhovna bozanska prisutnost - Apsolut,
sveprozimajuca Svijest - pojam se ne bi smio poistovjetiti s pojmom
Boga Stvoritelja - brahmii niti s pojmom briihmana koji se odnosi
na pripadnika svecenickog reda.
** transcendentnost - svojstvo, nadnaravno stanje, stanje izvan
iskustva
PUT ZNANJA
Kakvi su prosvijet/jeni /judi Arjuna pozomo slusa, ali prekida
Krsnu: "Ali Krsna, kako 54 prepoznati prosvijetljenog covieka, kako
opisujes onoga tko je uronjen u Boga? Kako ce takav covjek
govoriti, sjediti iii
n~ koji ce se nacin kretati, na primjer? Kad bih to znao, bolje
bih mogao za tim teziti." 1
KrsJ:la odgovara: "Prijatelju stari, ti bi trebao teziti da 55
postanes takav! Takav se covjek naziva prosvijetljenim _
sthitapriijfia (doslovce onaj koji je utemeljen u mudrosti). To je
covjek koji napusta sve sebicne zelje, teznje i tjeskobe srca,
zadovoljan je s istinskim Sebstvom - iitman i ne zeli nista izvan
toga Sebstva. Takav covjek zna da se pravo blazenstvo moze pronaci
jedino u sebi ."
"To je muskarac ili zena ciji je urn neuznemiren tugom iii
nesklonoscu, koji ne zudi za ugodom i osloboden je triju obiljezja
koja u najvecoj mjeri kaljaju urn - a to su vezanost, strah i
ljutnja. Takav je covjek prosvijetljen - sthitaprajiia,"
"Onaj tko nije vezan, nema zelja, ne raduje se niti je potisten
57 kad se succi s cinjenicom da mu je sudbina donijela nesto dobro
ili lose - takav je covjek uravnotezen u mudrosti koja je iznad
svjetovnih previranja i stoga se smatra prosvijetljenim."
"Prosvijetljeni covjek naucio je na koji nacin vjesto povuci
osjetila od svjetovnih privlacnosti, kao sto kornjaca prirodno
uvlaci svoje udove u oklop kako bi se zastitila, To je izuzetno
vazno, Arjuna. Objasnit cu ti to jos bolje."
"Kad se ljudi odmaknu od svjetovnih uzitaka, njihovo 59-60
znanje 0 Bogu raste, a ta im spoznaja omogucuje da teznja za ugodom
postupno izblijedi. No u sebi, oni jos uvijek mogu teziri za
ugodom. Neobuzdana osjetila mogu odvuci s duhovnog puta i one koji
su upoznati s njirn."
-
BHAGAVADGITA 24
"Veliki dio duhovne vjefbe covjeka mora se stoga usredotociti na
nadziranje samovoljnih osjetila i uvijek valja biti na oprezu pred
mogucom izdajom do koje osjetila mogu dovesti. Ugladenost nekog
pojedinca ili drustva odreduje se mjerom u kojoj se pohlepa i zelje
drfe pod nadzorom."
61 "Prosvijetljeni su obuzdali svoja osjetila i drze ih pod
nadzorom tako da umom uvijek nastoje postici uzviseni cilj
sjedinjenja s Bogom. Takvi ljudi razvijaju naviku da privlacnost
koju stvaraju osjetila zamijene mislima 0 bozanskom,"
"Strmoglavi pad koji dovodi do propasti pojedinca sastoji 62-63
se od sljedeceg postupka: Prepustanje mracnim mislima, ili sarno
razmisljanje 0 svjetovnim privlacnostima, razvija vezanost za njih.
Iz vezanosti za predmete koje opazaju osjetila proizlaze sebiene .
zelje. Neostvarene zelje uzrokuju provalu ljutnje. Iz ljutnje
nastaje zabluda. To stvara zbunjenost uma i eovjek zaboravlja
lekcije dobivene iskustvom. To zamagljuje razboritost, sto ima za
posljedicu gubitak sposobnosti razluCivanja (izmedu istine i
neistine, stvamosti i nestvarnosti). Konacno. kad se izgubi
sposobnost razlucivanja, covjek se okrece od jedine svrhe svoga
zivota, od postizanja jedinstva s Bogom koji je u njemu. Tadaje, na
zalost, njegov zivot prosao uzalud.'
"Ali ako se uspijes kretati u svijetu koji te okruzuje sa svim
privlacnostime za osjetila, a ipak si slobodan od bilo kakve
privlacnosti ili odbojnosti u odnosu na njih, pojavljuje se
smirenost i ona ostaje u tvom srcu - a ti postajeS uronjen u mir i
mudrost Sebstva koje je u tebi. Arjuna, smirenost je stanje u kome
prestaje sva tuga!"
"Ovo znanje 0 istinskom Sebstvu, koje mozemo nazvati66 i mudrost
aimana, nije namijenjeno svakomu. Oni ciji su umovi uznemireni i
bez nadzora ne mogu cak ni naslutiti da se u njima nalazi litman .
Kako se rnoze meditirati ako nema
PUT ZNANJA
tiS~n~? Bez meditacije, kako postici mir? Ako nema mira gdje je
sreca?" ,
"U ~ kOJI" 1uta naokolo i veze se uz sve sto privlaci osjetila
gubi . sposobnost razlucivanja, E ose ga valovi pa tako postaje
brodom bez kormila
. Cak i najm .. . vuci ce . anJI vjetar 0 d
ga sa slgu~o od~edenog smjera. Oni koji koriste sve svoje
sposOb~OStl da ~1 ~granieili osjetila, umirili urn i oslobodili se
pn;-laenostl I nesklonosti - obdareni su istinskom mudroscu, to su
prosvijetljeni ljudi ."
"Svjetovni ljudi poimaju zivot razlicito od ljudi koji 69 su
duhov,no mudri. To je poput noci i dana, sto jednima
~re~stavIJa noc, to je drugima dan. Ono sto svjetovni ljudi
dozivljavaju kao stvamost tijel ... - 0, svjetovne
teznje, .~ad?v~IJstvo, patnja, bolest, osjetilna privlacnost -
pro~:IJ~tIJ~m to vide kao nestvarno i nevazno. Ono sto
~ro~vIJetlJen~ pr~~o~naju kao istinsku stvamost - duh, tisinu 1
.sheno - om koji msu prosvijetljeni smatraju nestvamim i mod kakve
vrijednosti."
"V~e mnogih rijeka na kraju ce se uliti u ocean, ali ocean 70
s~~lk~d nece preliti. Slicno tomu , zelje i vezanosti stalno se
slijevaju u ~m o~ih prosvijetljenih, ali takav covjek, poput o~eana
u njegovim najvecim dubinama, potpuno je miran i mkad se ne
uznemiruje.'
"K.ako bi osigurao pristup takvom stanju nepornucena uma 71
Arjuna, moras se osloboditi ega (osjecaja za 'ja ' ' . . ') ,z' . .
l' 1 moje te
ivjeti isen teznji. Moras zaboraviti zelje." "To " . .
. je ~~~no stanje mirnoce prosvijetljenoga, mudroga
-sthitapriijiia, onoga tko je cvrsto utemeljen u jedinstvu s
.Bogom. Jednom kad covjek postigne to stanje, vise se mkad. ne
vraca u stanje zablude. Cak stoviSe, onaj tko se
~alazl ~ t~m stanju .~ trenutku smrti, sjedinjuje se s Bogom 1
posta~e jedno s Njim. A to je, Arjuna, kao sto sam cesto ponavljao,
stvami cilj zivota!''
-
PUT DJELOVANJA karmayoga
IzvrSavaj svoje svjetovne duinosti, ali nemoj se za njih vezati
ni teiiti za njihovim plodovima. Tvoj um neka stalno bude
usredotocen na Boga ... Pusti da se to dogada sdmo
od sebe, poput disanja iii kucanja srca.
Arjuna ga prekine: "Krsna, ti me samo jos vise zbunjujesl 1-2
Tvrdis da je znanje uzvisenije oct djelovanja, a onda me guras u
ovaj grozan rat. Slazern se, borba je djelovanje! Molim te, budi
jasniji: koji je put ispravniji za mene, put znanja iii put
djelovanja, koji oct njih ce me svakako dovesti do ostvarenja
najviseg cilja?"
Krsna mu na to odgovori: "Sve ove godine ti i ja bili smo vrlo
bliski, poput brace, i sve ovo vrijeme nisam ti to posve uspio
razjasniti, ali sada cu to uciniti, Znaj da sam na samom pocetku ja
ustolicio oba duhovna puta: i put znanja i put djelovanja. Put
znanja za one koji su skloniji kontemplaciji, a put djelovanja za
one koji su aktivni i usmjereni na djelovanje."
27
-
BHAGAVADGITA
"Zapamti, Arjuna, pravo znanje predstavlja spoznaju ~~man~:
istinskog Sebstva. Kad procistis urn kontemplacijorn III
nesebicnirn djelovanjem, spoznat ces atmana . Oba puta vode do
spoznaje Sebstva.'
"ani koji naprosto izbjegavaju izvrsavati sVjetov~e aktivnosti,
misleci da se pri tom 'odricu' djelovanja, ne mogu postici najvisi
cilj . Najprije moras. dj~l?vat~: Beskorisno je sarno odbijati
djelovanje. Cak ru cilj kOJ~ se smatra 'neaktivnim' a sastoji se u
prociscavanju uma I stjecanju znanja, ne moze se postici bez
djelovanja: Pogled~j prirodu! Plod vocke koji je zaokupljen
i~vr.sav~Jem svoje zadace dozrijevanja ne 'odrice' se te zadace I
ostaje povezan sa stablom dok ne dozrije. Zaista, Arjuna, ni
trenutak ne moze proci bez djelovanja. Uzimanje hrane, sp~vanje:
disanje, kucanje srca, cak i podsvjesne mentalne aktivnosti _ sve
je to djelovanje. Svatko je neminovno doveden u stanje djelovanja
po svojoj prirodi i od strane same ~riro~e. Cjelokupnoj prirodi
svojstveno je djelovanje. ad n~JmanJeg atoma koji se pokrece, do
cijelog univerzuma, sve Je pokret, djelovanje.'
6 "Iako netko nepomicno sjedi, njegov je urn zaokupljen mislima
0 osjetilnim privlacnostima, i taj se bavi djelovanjem. Ako mislis
da sjediti nepomicno znaci biti neaktivan, to je lazno i time
zavaravas sam sebe .'
7 "Upusti se u djelovanje, obavljaj svo~ posao, ali. strogo
nadziri svoj urn i osjetila. I budi svjestan da bi pos~~ koji
obavljas trebao na neki nacin doprinijeti, izravno III neizravno,
vecem boljitku covjecanstva,"
8 "Covjek je duzan raditi, djelovati pa i odrzavati svoje tijelo
pranjem, uzimanjem hrane, spavanjem, disanje~. Stog~, obavljaj
poslove koje si duzan obavljati, Arjuna. ?Jelo ~~Je se obavlja radi
duznosti, mnogo je bolje od neaktivnosti.
PUT DJELOVANJA 29
Zakon poirtvovnosti
"Djelovanje, karma obicno veze ljudsko bice uz krug radanja i
umiranja, ali ne ako se to djelovanje obavlja kao Cin pozrtvovnosti
- ne ako covjek ponudi Bogu i djelovanje i plodove toga djelovanja.
Tada ga njegovo djelo ne veze. Covjekova je zadaca djelovati
nesebicno, s osjecajem posvecenosti Bogu, ne razrnisljati 0
vlastitoj dobrobiti. Mozes znatno napredovati i moralno i duhovno i
u svjetovnom zivotu, a da se istovremeno ne vezes za negativne
posljedice svoga djelovanja.'
9
"U pocetku, kad sam stvorio ovaj svijet , postavio sam nacelo
zrtvovanja koje kaze: 'Pozrtvovnoscu cete napredovati i mnoziti se.
' Moja rijec 'pozrtvovnost' ni u kom slucaju nije povezana s opcim
pojmom mucenistva i nemara prema sebi iii kaznjavanja samoga sebe.
Ovdje se ta rijec koristi na vrlo osobit nacin i znaci davati,
pomagati i posvetiti se dobrobiti cjelokupnog covjecanstva. To
znaci uzajamnost zivota sa svim ostalim bicima, Pozrtvovnost u ovom
duhovnom znacenju predstavlja opce pravilo, temeljni zakon prirode,
ona je duh davanja koji prozima sve stvoreno. Pozrtvovnost je nacin
na koji ce covjecanstvo bijedu svijeta pretvoriti u radost.'
10
"Stovanje, na primjer je takoder rijec koja se vrlo cesto
pogresno tumaci, a znaci postivanje i duboko stovanje. Znacajan je
oblik pozrtvovnosti u smislu u kojem koristim taj pojam. Stoga
Arjuna, iskazuj duboko stovanje i stuj bozanska bica - deva,
suptilne sile prirode koje se nalaze u pozrtvovnosti. Stuj ih pa ce
i ona voljeti tebe . Ova uzajamnostje dobra za cijelo
covjecanstvo."
II
"Dragi moj prijatelju stari , u zivotu bi trebao postici sklad
izmedu davanja i primanja. Kad se bavis nesebicnim sluzenjern koje
je pozrtvovnost, priroda ispunjava tvoje zelje, ne trebas ju za to
ni moliti. Pravicni ljudi daju vise
12
-
BHAGA VA DGITA 30
no sto primaju, duznici primaju vise nego sto daju. Onaj tko
prima a ne daje, taj krade.'
13 "Cak bi i svoju hranu trebao uzimati u duhu zrtve. Tada si
osloboden snazne vezanosti za oku s i zadovolj stvo koje covjeka
vrlo brzo moze vezati za ugadanje tijelu i osjetilima, sto
predstavlja lonae bez dna . Onaj tko uzima hranu sarno zbog
uzivanja, odvraca se od prave svrhe zivota: spoznaje Boga. Uistinu,
sama definieija grijeha ne znaci, kao sto mnogi rnozda misle,
izvrsavati zla djela, vee odvratiti se od Boga. U tom smislu,
grijeh je uzimati hranu sarno zbog fizickog zadovoljstva."
14 "Sam krug zivota pocinje suptilnim djelovanjem pozrtvovnosti
koje je ovdje objasnjeno, Objasnit cu ti sada taj krug: sva ziva
bica zive od hrane, hranu odrzava kisa, a kisa predstavlja vodu
zivota, koja nastaje iz prirode, prizvana s neba, besplatno
darovana (zrtvovana) za opcu dobrobit covjecanstva. Cjelokupni je
zivot, Arjuna, nastao iz pozrtvovnosti, hranjen je i odrzavan
nesebicnim djelovanjem, pozrtvovnoscu ."
"Pozrtvovnost je najplemenitiji oblik djelovanja. Rad obavljen s
ispravnim stavom uma postaje zrtva, Sluzenje je pozrtvovno st. Ova
razina u sebi zapravo sadrzi bozanskost, njezinim provodenjem u
djelo ona postaje suptilna, ali snazna mentalna sila. To sam zivot
Cini svetim. Konacno ce sva tvoja djelovanja, mentalna i fizicka,
postati davanje, zrtva za dobrobit cijelog univerzuma."
15 "Kao sto sam rekao, svako nesebicno, Bogu posveceno djelo,
svaka zrtva rada se iz Apsoluta, brahmana, Boga, iz najvise
Svijesti. Bog je svjesno prisutan u svakom cinu sluzenja. Rad koji
je izvrsen s najboljim motivima postaje pozrtvovnost. I sam zivot
pretvara se u zrtvu kad se usmjeri na sluzenje Bogu. Kad ljudi
obavljaju sluzenje kao zrtvu, neovisno 0 tome sto rade i koje im je
zanimanje, cak se i
PUT DJ ELO VA NJ A
univerzum uzdize i postaje velicanstven. Cjelokupni sustav
djelovanj a u prirodi nije usredotocen na uzimanje, vee na dar
nesebicnog davanja, sto je zrtva."
"Arj una, ovaj izuzetno vazan zivotni zakon moze se covjeku
ciniti nevaznim, ali to nije tako . Svako nesebicno djelo, neovi
sno 0 tome tko ga je izvrsio, znacajno doprinosi toj tajanstvenoj
cjelini ."
"Sve zivo pokrece ovaj zakon pozrtvovnosn, koji se jos 16 naziva
i ciklusom zrtvenog obreda - yaj iia. Oni koji to ne prihvacaju,
vee umjesto toga nastoje udovoljavati osjetiIima za osobnu dobrobit
i zanemaruju potrebe drugih, zive uzalud i trate svoj zivot. Zasto
sam ja, Stvoritelj , ovo pokrenuo? Jer je ovaj svijet vjezbaliste ,
prostor na kojem se discipIiniraju, uvjezbavaju i uzdizu sva bica.
Ako odbijas uciti, ne mozes imati koristi od skolovanja."
Sebstvo iitman nadilazi karmu
"Arjuna, oni koji su nasli cisto zadovoljstvo, ispunjenje i 17
mir dtmana. istin skog Seb stva koje je u njima, ostvareni suo Oni
u ovom svijetu nemaju vise sto postici , nikakve obveze izvrsiti .
Potpuno svjesni dtmana, ti su se ljudi vinuIi iznad karrne."
"Onaj tko je cvrsto utemeljen u iitmanu. istinski zna sto 18
znaci biti samodostatan. Takav covjek ni u cemu ne ovisi ni 0 komu
i ne moze nista dobiti ni izgubiti ako nesto cini iii ne cini."
Radi onako kao Ito Bog radi
"Evo 0 cemu se radi , dragi moj prijatelju - a to je izuzetno 19
vazno - obavljaj svoje svjetovne duznosti , ali obavljaj ih bez
ikakve vezanosti za njih iii zelje za njihovim plodovima. Urn neka
ti uvijek bude usredotocen na Boga, na iitmana. Sebstvo. Neka to
postane automatsko, kao sto je disanje iii
-
BHAGAVADGITA
kucanje srca. To je nacin na koji mozes ostvariti najvisi cilj,
a to je sjedinjenje s Bogom."
20 "Mnogi su to ucinili, Poznati kraIj Janaka, koji je slijedio
put nesebicnog djelovanja - karmayoga, postigao je sjedinjenje s
Bogom obavljajuci svoje svjetovne duznosti u tom duhu. Arjuna,
neznalica ne moze voditi zajednicu. Najbolji sluge drustva su oni
koji su prosvijetljeni. Zbog toga obavljaj svoj svjetovni posao bez
vezanosti, kako bi na najboIji nacin zadovoljio interese svih."
21 "Sve sto cini velik covjek. cinit ce i ostali. Uvazeni Ijudi
moraju u interesu javnosti pokazati svoje najbolje vrline. Tada ce
se i obicni ljudi pokusati uzdici na tu razinu."
"Uzmi mene za primjer, Arjuna. Nema nicega sto nemam. Zato ne
postoji nista sto bih trebao steci na ovom ili na drugom svijetu. A
ipak, ja i dalje radim. Kada bih ja, Bog, prestao raditi,
covjecanstvo bi slijedilo moj primjer i to bi uzrokovalo
pustosenje. Zaista, kad bih ja prestao djelovati, nastao bi
kozmicki kaos, a posljedica bi bila pomutnja i propast
covjecanstva."
"Ljudi koji nisu upoznati s istinskim Sebstvom koje je u njima
djeluju kao da su snazno upregnuti u djelovanje i rade za viastitu
dobrobit. Ali prosvijetijene osobe, koje su spoznale istinsko
Sebstvo, djeluju za dobrobit svijeta, nevezane su, uvijek pomazu
usmjeriti covjecanstvo prema ispravnom djelovanju - dharma, (zivotu
temeIjenom na istini)."
"Pa ipak, nemoj zbunjivati neznalice koje su zeljni sebicnog
djelovanja. Neka oni nastave svoj posao, ali pokazi im primjerom da
rad moze biti svet kad se obavija u pravom duhu, sa srcem
usredotocenim na Boga."
PUT DJELOVANJA 33
"Neznalica koji se pogresno poistovjecuje s tijelom, krivo
misIi: 'Ja sam onaj koji obavlja posao.' To je obiljezje egoizma. U
stvamosti, Arjuna, sva djela obavlja svjetovna priroda, a ne
iitman. Zapamti da iitman, Sebstvo, nadilazi svu karmu."
27
"Onaj tko istinski poznaje prirodu - sto cu ti kasnije podrobno
objasniti - zna da se tek priroda veze za prirodu kad se osjetila,
koja su takoder dio prirode, vezu za svjetovne predmete, koji su
takoder dio prirode. To nije 'ja', ego, koji radi ovo iIi ono. Oni
koji su mudri i toga svjesni, ostaju po strani i same promatraju
ovu igru prirode."
28
"Oni mudri koji to razumiju ne smiju se ustezati od djelovanja,
jer to bi mogio zbuniti umove onih koji ne znaju i koji su
zapleteni i vezani za posIjedice karme. Nema nista lose u tome da
neki ljudi obavIjaju svoje duznosti vezanoscu, jer rad S osjecajem
vezanosti ima svoje mjesto u Ijudskom razvoju.'
29
Preobrazba covjekove prirode "Sada kad si svjestan neizbjezne
potrebe za djelovanjem, reci cu ti koji je najbolji put za tebe,
stari prijatelju mojo Odbaci ovu ljusturu neznanja koja te je
ovila. Oslobodi se svoga ega. Prestani razmisljati 0 svjetovnim
nagradama. Usredotoci svoj urn na mene, istinu, iitmana , na Boga u
sebi. Znaj da je Bog onaj koji potice sva djela u univerzumu.
Posveti sva svoja djela meni, Bogu. A tada, potpuno cista uma i
srca kreni daIje, bori se u ovoj bitki zivota!"
30
"Arjuna, ovakav nesebican nacin zivota izuzetno je koristan, ali
ti to ne mozes ostvariti bez cvrste vjere. Ova se nacela moraju
zivjeti, a ne intelektualizirati. Oni koji ih iskreno zive
oslobodeni su svoje karme, posljedica svojih djela."
31
-
BHAGA V ADGIT A 34
32 "Ali oni koji prigovaraju ovim ucenjima i ne provode ih u
zivot, zaslijepljeni su i nisu sposobni duhovno razlucivati. Oni su
uzrok vlastite patnje i propasti te su izgubljeni."
33 'Sva ziva stvorenja, cak i mudri sveci, ponasali su se u
skladu sa svojom prirodom .To je vazno naglasiti. Ponasanje svakog
pojedinea ima svoje izvoriste u mislima i sklonostima koje u njemu
prevladavaju. To je znacenje pojma ' priroda' pojedinea. Stoga, ako
je priroda nekog eovjeka tako mocna, on bi mogao u velikoj mjeri
posumnjati u vrijednost cak i samog pokusaja da zivi u skladu s
duhovnim uputama prema kojima bi trebalo 'einiti ovo, ne ciniti ono
'. Mogao bi postaviti pitanje: Ako smo sarno pioni nase prirode,
zasto bismo ju trebali obuzdavati?"
34 "Evo odgovora: ne trebate obuzdavati svoju prirodu , vee ju
trebate svakim danom sve vise poboljsavati. Razmotrite pozomije sto
nazivamo prirodom. Vlastita osjetila predstavljaju glavni kamen
spotieanja za duhovna postignuca. Osjetila erpe svoju snagu iz
brojnih sklonosti i nesklonosti koje su usadene u umu od obitelji ,
kultumim naslijedem i nasim djelima u ovom i prethodnim fivotima.
Ovaj duboko ukorijenjen, u velikoj mjeri nesvjestan sustav
sklonosti i nesklonosti pokretac je nasih misli, zelja i sklonosti.
Taj mentalni obrazae predstavlja velik dio onoga sto smatramo
necijom 'prirodom' ."
'Arjuna, najbolje sto mozes uciniti s tirn mislima i zeljama
jest da ih preobratis u duhovna nastojanja, u teznju za Bogom. Kad
takav pristup pocne prevladavati, sustav sklonosti i nesklono sti
se rasplinjuje, sto uzrokuje da se silna moe osjetila postupno
iserpi. Zelje su neprijatelji kad su okrenute prema izvanjskom, ali
su suradnici ako se usmjere prema unutra, k bozanskosti."
"Zapamti, Arjuna, zivot u tijelu i osjetila ne predstavljaju
nikakav eilj, to je samo prolazno stanje. Zaista, ako nam oei
PU T DJELOV A NJA 35
ne mogu pornoci da vidimo Boga u svemu sto promatramo , bolje je
biti slijep. Ako nas usi odvlace slusanju nemoralnih p~ ~a. i
zaglusne buke, bolje je biti gluh. Osjetil a ne smiju bit)
Instrument koji ce te odvlaciti u pokvarenost, vee moraju sluziti
tvojirn interesima, nadzirat i tvoje teznje i pornoci ti da se
zadrf iS uz Boga."
"Nemoj misliti, Arjuna, stari moj prijatelju, da bi bilo lakse
odbaeiti svoje sadasnje odgovomosti. Duznost svakog covjeka u
zivotu je njego va dharma. To znaci da moras zivjeti svoj zivot u
skladu sa svojom unutamjom istinom, a ne biti voden svojim sebicnim
felj ama. Svatko mora izvrsavati svoju duzno st, Ma kako ti se
tvoje odgovomosti i obveze einile bezvrijednima, njima moras dati
predno st pred odgovomostima drugih, bez obzira na to kako bi ih ti
~obro mogao obaviti. Arjun a, ti si ratnik i prine po rodenju ) po
obrazovanju. Ako sada pokusas izbjeci svoju duznost i pretvoris se
u isposnika - samnyiisin usmjerenog na duho vnost samo zato sto si
suocen s cinjenicom da moras obaviti nesto sto mislis da je bolno ,
takvim ees postupkom povrijediti svoj u unutarnju istinu, svoju
savjest, svoju dharmu, koja predstavlja ishodiste i temelj tvoga
zivota l Cak je bolje i umrijeti izvrsavajuci svoju duznost nego
pokusavati obaviti neciju tudu duznost."
35
Rat protiv ljutnje i ielje Arjun ina glava klone i on upita:
"Kakva je to grozna sila koja nas vuce, cak i protiv nase volje, da
budemo sebicni?"
36
Kr~J:la odgovara: "Ta grozna sila zove se zelja . Zelja je sila
koja te vuce - sebicna zelja sto nastaje iz tvoje prirode koja je
usmjerena na djelovanje. Sebicne zelje su nezasitne, sto ih vise
zadovoljavas, one stvaraju sve vecu eeznju . Na to sam mislio kad
sam rekao da je to 'lonae bez dna ' . Zelje nikad ne~e reci: 'Do
sta. ' A sa feljama je uvijek povezana Ijutnja ko~a sve pokvari .
Dvojae felja-Ijutnj a je tvoj najpogubniji , najopasnij i
neprijatelj ovdje na zernlji."
37
-
BHAGAVADGTTA
38 "ZeIje zamagljuju tvoju duhovnu svjetlost i ti zaboravljas na
sposobnost razlucivanja, Kao sto dim prekriva plamen, a prasina
ogledalo, kao sto je zametak skriven u utrobi , tako je istinsko
znanje skriveno zeljom. Za ljude koji su duhovno napredovali, zelja
je poput dima i lako ju je otpuhnuti kako bi se otkrila svjetlost
znanja. Za ljude koji su zapleteni u svjetovna zbivanja, zelja je
poput prasine koja zahtijeva odlucno Ciseenje kako bi svjetlost
mogla ponovno zasjati . Ljude koji su otupjeli zelja toliko
zaokuplja da su oni poput embrija pohranjenog negdje u tami. Sarno
ce im vrijeme i novi zivot donijeti svjetlost. Zaparnti, Arjuna, da
na svim ovim razinama duhovnog nastojanja zelja prekriva sjaj
istinskog Sebstva u covjeku.'
39 "Pohlepa nije nista drugo vee zelja koja je narasla do
grotesknih razmjera. Mudar covjek zna da je zelja vjecni, krvni
neprijatelj i pokusava je se kloniti. Ali unatoc najboljim
nastojanjima, zelja se ipak javlja u mnogim prikrivenim oblicirna,
maskira se, i pokusava se potajno usuljati u srce i urn."
40 "Potrebno je pronaci kljuc utvrde ovoga strasno razomog
neprijatelja prije no sto te on pocne opsjedati. Zelja koja pljacka
zarobila te i sada cvrsto okupira.sva tri tvoja tjelesna podrucja :
osjetila, urn i intelekt. Iz ta tri stozera smjestena na bojnom
polju zelja te napada i ubija tvoju mudrost i sposobnost
razlucivanja, ona zavija u rnrtvacki plast iumana u tebi."
41 'Zato, Arjuna, dragi moj prijatelju i najveci od svih
ratnika, napadni ove pljackase, te zelje. Ponovno osvoji svoja
osjetila, urn i intelekt, visi urn - buddhi, 0 kojem cu ti govoriti
kasnije, te ih upotrijebi u bozanske svrhe. Kad ubijes zelju, dtman
ce zasjati svim svojim sjajem."
42 'Odredi strateske polozaje koje bi trebao zauzeti u ovom ratu
. Zelja cvrsee prianja uz suptilno, ono sto je plemenitije
PUT DJELOVANJA 37
i teze zamijetiti, nego uz ono sto je ocigledno, Osjetiia su
suptilnija od tijela, urn je suptilniji od osjetila, dok je
intelekt suptilniji od uma. Visoko iznad svega toga je iitman,
najsuptiIniji od svih, iznad bilo koje zelje i iznad svih
zelja."
"Zato, Arjuna, spoznati istinu 0 svom pravom Sebstvu, u 43
dtmanu, tvoje je gIavno oruzje za iskorjenjivanje zeIje.
Samospoznaja je istinsko duhovno znanje - jniina. Ova razina znanja
nadilazi sve tvoje nize odlike, bez obzira na to koliko su
prociscene, ukljucujuci tvoj urn pa cak i tvoj intelekt. Neka
zaviada tvoje najvise Sebstvo, tvoja prava priroda. Nadziri sebe uz
pomoc svoga Sebstva."
-
KAKO OBJEDINITI ZNANJE, DJELOVANJE I ODRICANJE
jiiana , karma. samnyiisayoga
Bilo kojim putem krenete k meni, to je moj put ... Svi putovi
vode k meni.
Krsna tada rece: "Arjuna, poucavao sam ovim istim vjecnim
istinama i boga Sunca, Suryu. On ih je prenio na svoga sina Manua,
koji je bio prvi covjek, da bi ih on prenio na svoga sina Iksvakua,
koji je bio prvi kralj, kako bi mogao bolje obavljati svoje
svjetovne duznosti. "
"Takvim prenosenjem tijekom stoljeca, uvazeni su sveci 2-3
naucili ove velike tajne. Ali vremenom, takvih je ispravnih ljudi
bilo sve manje, a provodenje ovog znanja u djelo polako se gubilo.
Koristim rijec tajne ne zato jer su te istine bile skrivene, vee
zato jer je mali broj ljudi danas spreman cuti ih. Sada te istine
prenosim na tebe, Arjuna, jer te volim i zato sto ti zavredujes
primiti tu milost.'
39
-
BHAGAVADGITA40
4 Arjuna izgleda zbunjen i prekida ga: "Ali, Krsna, kako moze
covjek danasnjice pouciti nekoga tko pripada drevnim vremenima? Mi
smo bili bliski prijatelji dugi niz godina i ja te iskreno volim,
ali ti si same pet ili sest godina stariji od mene. Ti si roden
stoljecima poslije Surye i svih ostalih. Oni pripadaju proslosti
koja je tako daleka da se ne moze ni zamisliti. Zasto kaZes da si
ti onaj koji je poucavao tim istinama na pocetku? I molim te, sarno
mi nemoj reci da si to bio ti u svom proslorn zivotu! To sve cini
jos cudnijim."
Krsna se nasmije u sebi, jer je znao da je dosao pravi trenutak.
"Arjuna,' rece Krsna, "ljudi kazu da sunce izlazi i zalazi, ali one
u stvari niti 'izlazi' niti 'zalazi', one se naprosto nalazi izvan
njihova vidokruga. Sa mnom je jednako tako. Ja sam isto takav. Ja
se ne radam, niti umirem, ali obicni smrtnici, vidjevsi me kako 'se
radam' i 'umirem' , dolazim i odlazim, misle da sam se rodio mnogo
puta. Kako bih stvari pojednostavnio, reci cu ti da smo i ti i ja
prosli kroz mnogo zivota. U ovom sadasnjem zivotu ti si zaboravio
na one zivote, dok se ja svih sjecam. Ja sam svjestan neprestanoga
svog postojanja kao iitmana kroz nebrojena stoljeca, dok ti nisi
svjestan svoga iitmana, svoje prave bozanske stvamosti. Po tome se
ti i ja razlikujemo"
Krsnina objava 6 "I znaj jednako tako, Arjuna, kao Bog u svim
stvorenjima
i u cijeloj prirodi, ja se nikad ne radam niti umirem. Pa ipak,
s vremena na vrijeme pojavim se utjelovljen u liku i zivim naizgled
svjetovnim zivotom. Ja mogu izgledati kao ljudsko bice, ali to je
tek moja snaga privida - maya jer sam ja zapravo stvarnost iznad
svega povezanog s ljudskom vrstorn, ja sam sarno sjedinjen s
prirodom, koja je moja."
7-8 "Uvijek kad dobrota i ispravnost -dharma oslabe, a zlo
ojaca, ja se utjelovljujem. To cinim da uzdignem i promijenim
drustvo, da ponovno uspostavim ravnotezu izmedu dobrote
KAKO OBJEDINITI ZNANJE. DJELOVANJE 10DRICA