Gra evinski Fakultet Univerzitet u Sarajevu Odsjek za
saobraajnice Predmet: Putevi II
Faculty of Civil Engineering University of Sarajevo Department
of roads
Oteenja asfaltnobetonskih kolovoznih konstrukcija
Prof.dr. Branko Mazi dipl.ing.gra . Ass. Mirza Pozder
dipl.ing.gra
Student: Anel Kopi
Sadraj:1. Tipovi savremenih fleksibilnih kolovoznih konstrukcija
........................................... 3
Posteljica........................................................................................................................
5 Donja podloga Tampon
..............................................................................................
5 Gornja podloga
..............................................................................................................
6 Zastor
.............................................................................................................................
7 2. Oteenja asfaltno betonskih kolovoznih konstrukcija
................................................. 8 2.1. Pukotine
......................................................................................................................
8 2.1.1. Pukotine usljed
zamora........................................................................................
9 2.1.2. Grupne pukotine
................................................................................................
11 2.1.3. Pukotine du ivice ili ruba
.................................................................................
12 2.1.4. Uzdune pukotine
..............................................................................................
13 2.1.5. (Refektujue) Pukotine na mjestu spojeva
........................................................ 14 2.1.6.
Poprene pukotine
.............................................................................................
15 2.2. Rupe i zakrpe
............................................................................................................
17 2.2.1. Zakrpe
................................................................................................................
17 2.2.2. Rupe
...................................................................................................................
18 2.3. Povrinske deformacije
............................................................................................
20 2.3.1. Stavaranje kolotraga
..........................................................................................
20 2.3.2. Guvanje
............................................................................................................
21 2.4. Povrinska oteenja kolovozne konstrukcije
.......................................................... 23
2.4.1. Istjecanje bitumena iz kolovzne
konstrukcije.................................................... 23
2.4.2. Poliranje agregatna
............................................................................................
24 2.4.3. Runjenje agregata
..............................................................................................
25 2.5. Ostala oteenja
........................................................................................................
26 2.5.1. Propadanje bankine
...........................................................................................
26 2.5.2. Izlivanje i pumpanje vode iz kolovoza
..............................................................
27
1.1. Slojevi kolovoznih konstrukcija
.................................................................................
4
Putevi II
Kopi Anel
1. Tipovi savremenih fleksibilnih kolovoznih
konstrukcijaSavremene fleksibilne kolovozne konstrukcije su
vieslojne konstrukcije sastavljene od slojeva bitumenom vezanih
materijala, asvaltnog zastora i noseih slojeva. Nosei slojevi su
izgra eni od nevezanog zrnastog kamenom materijala, vezanog
zrnastog kamenog materijala vezani pogodnom vrstom veziva ili od
kombinacije ovih materijala. Pojedini od ovih materijala su
proizvedeni i ugra eni savremenim tehnikim postupcima. Sastav,
debljina i raspored slojeva za pojedine tipove fleksibilnih
kolovoznih konstrukcija zavise najvie od saobraajnog optereenja,
svojstava tla i klimatsko-hidrolokih uslova. Zavisno od primjene i
kombinacije odre enih vrsta materijala i njihovog kvaliteta, sastav
fleksibilnih kolovoznih konstrukcija se u principu razlikuje prema
vrsti podloge ispod bitumenom vezanih materijala u zastoru. Na
sljedeim slikama su prikazana tipska reenja savremenih fleksibilnih
kolovoznih konstrukcija:
Slika 1. Savremene tipske kolovozne konstrukcije TIP 1
Slika 2. Savremene tipske kolovozne konstrukcije TIP 2
Strana 3 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Slika 3. Savremene tipske kolovozne konstrukcije TIP 3
Slika 4. Savremene tipske kolovozne konstrukcije TIP 4
Slika 5. Savremene tipske kolovozne konstrukcije TIP 5
Slika 6. Savremene tipske kolovozne konstrukcije TIP 6
1.1. Slojevi kolovoznih konstrukcijaOsnovni slojevi kolovoznih
konstrukcija su: posteljica, donja podloga, gornja podloga
zastor
Strana 4 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Razlike u rasporedu slojeva postoje i zavise od tipa primjenjene
kolovozne konstrukcije. Posteljica Posteljica predstavlja temelj
kolovozne konstrukcije. Ona je u usjeku od prirodnog tla, dok je u
nasipu od prirodnog tla transformiranog iz usjeka ili pozajmita u
oklini trasde. Ako je nosivost posteljica zadovoljavajua u
izuzetnim sluajevima preko nje e se direktno polau slojevi od
bitumenom ili cementom vezani materijal. Donja podloga se najee
postavlja preko posteljice radi zatite od dejstva mraza. Sa
ekonomske take gledita se vie isplati ulagati u poboljanje
nosivoszi posteljice nego u poveenje debljine ili kvalitete slojeva
iznad nje. Najvanija karakteristika posteljice kod kolovoznih
konstrukcija je ujednaavanje nosivosti, dok je njena numerika
vrijednost manje znaajna. Posteljice su klasificirane u tri tipa:
slabe, normalne i vrlo vrste. vrstoa slabo nosivih posteljica moe
biti poboljana mehaniki i hemiski. Mehaniki postupak se sastoji od
poboljanja granulometriskog sastava temeljnog tla i njegovog
sabijanja. Hemiski postupak koristi veziva kao to su: cement, kre,
pepeo i td. Osnovna uloga posteljice je: da omogui pravilnu
izgradnju slojeva iznad nje, zatiti trup puta do poetka gra enja
viih slojeva, da prui ujednaenu nosivost. Donja podloga Tampon Po
zavretku posteljice, to je mogue bre, pristupa se izgradnji donje
podloge. Nju ine jedan ili vie slojeva od prirodnog ili mehaniki i
hemiski stabilizovanog tla, drobljenog agregata, ljunkovito
pjeskovitog agregata ili otpadnog materijala kao to su drobljeni
beton i ljaka. Osnovna uloga donje podloge u kolovoznoj
konstrukciji je da prui ujednaenu nosivost, poveava nosivost
konstrukcije, smanji negativne uticaje nastale zbog promjene
zapremine u posteljici i da sprijei dejstvo mraza. Tako e njena
uloga je da povea debljinu kolovozne konstrukcije na najekonomini
nain. U zavisnosti od saobraajnog optereenja, dejstva mraza i
kvaliteta materijala debljina donje podloge jeod 15 cm do 30 cm.
Ako je nosivost posteljice velika (CBR >10%) i nema opasnosti od
dejstva mraza, donja podloga se moe izostaviti kao sloj kolovozne
konstrukcije. Kod upotrebe materijala potrebno je teiti mjeavinama
koje omoguavaju odvodnjavanje u svim uslovima. Nosivost donje
podloge izraava se istim pokazateljima kao i nosivost posteljice
(povratni modul, modul reakcije, modul stiljivosti itd.). U
zavisnosti od nosivosti posteljice i na osnovu iskustva, potrebne
debljine donje podloge za betonske kolovozne konstrukcije su
prikazane u Tabeli 1.
Strana 5 od 27
Putevi II Tabela 1. Potrebne debljine donje podloge kod
betonskih kolovoznih konstrukcija
Kopi Anel
CBR na posteljici (%) 15 %
Debljine donje podloge (cm) 28 18 13 8 0
S obzirom na veliku cijenu betona i potrebu za odravanjem
konstantne debljine betonskih ploa, najvea odstupanja u visini kota
na povrini donje podloge ne bi smela da prelaze granicu od + 10 do
- 30 mm (na ravnjai duine 3 m). Kod nearmiranih betonskih
kolovoznih konstrukcija stavlja se odgovarajua folija da bi trenje
izme u ploe i podloge, koje se javlja pri dilatiranju ploe zbog
promjene temperature ili vlage, bilo manje. Kod neprekidno
armiranih podloga se zahtjeva da trenje ploe i podloge bude to vee.
Folija tako e, spreava gubitak finih estica iz mjeavina kroz donju
poroznu podlogu. Folije se najee prave od polietilena debljine od
65 do 125 mm, koji se preklapa na irinu od 300 mm. Upotreba
rasprenih bitumena bitumena u ovu svrhu je nedopustiva (poveava
trenje). Kod donjih podloga od cementom vezanih stabilizovanih
materijala, mogu se upotrijebiti emulzije kao odvajajue folije.
Gornja podloga Gornja podloga predstavlja jedan ili vie slojeva
koji su postavljeni neposredno ispod zastora. Za gornju podlogu moe
biti upotrijebljen svaki materijal koji ima CBR 80 %, a otporan je
na dejstvo vode i mraza. Najee upotrebljavani materijali su
drobljeni agregati, mravi betoni, cementom i bitumenom
stabilizovani materijali (za lako opterereene puteve). Ponekad se,
kod krutih kolovoznih konstrukcija, sloj ispod betonske ploe naziva
donjom podlogom. Uloga gornje podloge zavisi od tipa kolovoza. Kod
krutih kolovoznih konstrukcija gornja podloga se koristi da sprei
pumpanje i dejstvo mraza, odvodnjava, smanji negativno dejstvo
promjene zapremine u posteljici i povea nosivost konstrukcije. Kod
fleksibilnih kolovoznih konstrukcija uloga gornje podloge je da
povea nosivost kolovoza, pobolja odvodnjavanje i sprijei dejstvo
mraza. Najpoznatije vrste gornjih podloga su makadamske, betonske i
od cementom ili bitumenom vezanih materijala. Termin makadam
oznaava podlogu sastavljenu od drobljenog agregata. Tri osnovne
vrste makadamske podloge su suho vezani makadami, vodom vezani
makadami i penetrisani makadami. Suho vezani makadam se radi od
krupnijeg agregataveliine od 4 do 7 cm i sitnozrnijeg. U prvi sloj
debljine 4 do 10 cm se posle poetnog valjanja, vibriranjem utiskuje
sitnozrni agregat.
Strana 6 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Kod vodom zasienih makadama voda se dodaje zajedno sa sitnim
agregatom da bi se olakalo njegovo utiskivanje u osnovni sloj.
Stabilnost mjeavine zavisi od postignutog ukljetenja zrna agregata
i vezujuih karakteristika sitnozrnijih frakcija. Penetrisani
makadam dobije se kada se u krupnozrni sloj agregata posle poetnog
sabijanja, penetrie bitumensko vetivo. Penetracija moe biti potpuna
ili djelimina. Po zavretku prodiranja veziva i valjanja, povrina se
najee zatvara sitnozrnim frakcijama agregata. Podloge od cementom
vezanih materijala mogu biti od mravog betona ili stabilizacije
cementom. Mravi beton izgleda kao normalni beton izuzev to je odnos
agregata i cementa od 20:1 do 15:1, odnosno 100 do 140 kg/m3.
vrstoa na pritisak posle 28 dana iznosi 1ko 10 MN/m2. Najmanja
debljina gornje podloge ne moe biti manja od 15 cm, niti vea od 30
cm. Podloge od cementom vezanih materijala su sline po sastavu sa
materijalima u zastoru, izuzev to koriste manje koliine veziva.
Debljina gornje podloge je u praksi najee os 6 do 30 cm. U pogledu
metoda ispitivanja fizikohemiskih karakteristika, nema bitnih
razlika od postupka koji se koriste za mjeavine kod zastora.
Ograniavajui faktor je najee veliina zrna agregata koja vai za
pojedine metode ispitivanja. Zastor Ovaj sloj direktno prima
uticaje od optereenja i faktora sredine. To znai: sa jedne strane,
dejstva pneumatika (vertikalno i tangencijalno) i habanja sa druge,
dejstva temperature, sunevih zraka (oksidacija veziva) i vode Od
pneumatika vozila, intenzitet vertikalnih napona na pritisak iznosi
od 0.5 do 0.8 MN/m2 (kod aviona do 1.4 MN/m2), a napon na smicanje
u blizini povrine habajueg sloja od 0.5 do 2 intenziteta pritiska u
pneumaticima (0.35 do 1.6 2). U zonama koenja ili ubrzanja naponi
dostiu vrijednost od 3 do 5 puta veu od pritiska u pneumatiku.
Temperaturne razlike mogu iznositi i do 30 stepeni u toku dana, a
godinje i do 80 stepeni celzijusa. U najveem broju sluajeva ovi
slojevi se projektuju i grade kod fleksibilnih kolovoznih
konstrukcija od bitumenom vezanih materijala (tzv. asfalt betona),
a kod krutih od portland cementnih betona. Zastor fleksibilnih
kolovoznih konstrukcija sainjen je od habajueg i veznog sloja.
Uloga veznog sloja ja da povea habajui sloj sa podlogom. On poveava
nosivost, otpornost na trajne deformacije, ini promjenu kvaliteta
od habajueg ka niim slojevima postepenijom i prua uslove za
kvalitetnu gradnju habajueg sloja. to se tie kvaliteta materijala
nema bitnih razlika od habajuag sloja. Kad se primjenjuje to je
najee asfalt betonska mjeavina. Debljina veznog sloja je od 5 do 10
cm. Debljina habajueg sloja od asfalt betona kree se u granicama od
2.5 cm do 8 cm.Debljina zastora kod krutih kolovoza, odnosno
betonskih ploa je od 10 do 35 (40) cm. Kod puteva debljina ploa u
praksi je od 20 do 25 cm, a kod aerodroma oko 35 cm. U principu je
to najkvalitetniji sloj u kolovoznoj konstrukciji, ije su najmanje
vrijednosti precizirane standardima. Dozvoljeno odstupanje u
ravnosti zastora na ravnjai duine od 4 m je 4 mm. Popreni nagib
kolovoza u pravcu je 2.0 (2.5)%.
Strana 7 od 27
Putevi II
Kopi Anel
2. Oteenja asfaltno betonskih kolovoznih konstrukcijaOvo
poglavlje obuhvata asfaltno-betonske (AB) kolovozne konstrukcije,
ukljuujui AB kolovozne konstrukcije sa asfalt betonom (AB) ili
portland cementom (PC). Sve vrste oteenja AB kolovozne konstrukcije
moemo svrstati u jednu od sljedeih kategorija: 1. Pukotine, 2.
Zakrpe i rupe 3. Deformacije kolovozne konstrukcije, 4. Povrinska
teenja kolovozne konstrukcije i 5. Ostala oteenja.
2.1. PukotineOvaj dio ukljuuje sljedea oteenja: 1. Pukotine
usljed zamora, 2. Grupne pukotina, 3. Pukotine du ivice (ruba),
4.a. Uzdune pukotine du kolotraga, 4.b. Uzdune pukotine van
kolotraga, 5. Pukotine oko spojeva, 6. Poprene pukotine Mjerenje
irine pukotina je ilustrirano na Slici 1. Slika 2. Prikazuje efekat
nivoa ozbiljnosti oteenja.
Slika 1. Mjerenje irine povrinskih pukotina AB kolovoznih
konstrukcija
Strana 8 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Slika 2. Prikaz nivo oteenja
2.1.1. Pukotine usljed zamora Opis Javlja se u podrujima
podvrgnutim ponovljenim prometnim optereenjima (u podruju
kolotraga). Mogu se javiti kao niz me usobno povezanih pukotina u
ranim fazama razvoja. Razvijaju se u svim smjerovima, s otrouglim
segmentima, obino manjim od 0,3 metara (m) na najduoj strani, to
supukotine oblika mreaste iane ograde odnosno aligator pukotine u
kasnijim fazama. Moraju imati kvantitativno podruje. Nivo
ozbiljnost oteenja: Nizak: Povrina je bez pukotina ili samo
nekoliko pukotina, pukotine nisu zatvorene, pumpanje vode nije
prisutno. Umjeren: Podruje me usobno povezanih pukotina formira
potpuni uzorak, pukotine mogu biti male irine; zatvorene su,
pumpanje vode nije prisutno. Visok: Povrina umjereno ili jako
ispucala. Pukotine me usobno tvore potpuno ispucali uzorak. Komadi
se mogu kretati usljed odvijanja sobraaja. Pukotine mogu biti
zatvorene, pumpanje vode moe biti vidljivo. Kako se mjere Snimanje
kvadratnih metara zahvaenog podruja na svakom nivou oteenja. Ako
unutar posmatranog podruja postoji dva ili sva tri nivoa oteenja
usvaja se najvei nivo oteenja za itavo podruje.
Strana 9 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Slika 3. Pukotine usljed zamora
Slika 4. Aligator pukotine, tipine pukotine usljed zamora.
Slika 5. Pukotine usljed zamora sa niskim nivoom oteenja
Slika 6. Pukotine usljed zamora sa umjerenim nivoom oteenja
Slika 7. Pukotine usljed zamora sa visokim nivoom oteenja
Strana 10 od 27
Putevi II
Kopi Anel
2.1.2. Grupne pukotine Opis Pukotine koje dijele AB kolovoznu
konstrukciju u priblino pravougaone dijelove. Pravougaoni blokovi
su u rasponu od oko 0,1 m2 do 10 m2. Nivo ozbiljnosti oteenja
Nizak: Pukotine s prosjenom irinom 6 milimetara (mm) ili pukotine
zapunjene sitnim materijalom irine koja se ne moe utvrditi.
Umjeren: Pukotine s prosjenom irinom izme u 6 mm i 19 mm, ili
pukotine sa srednjom irinom 19 mm i pukotine sa niskim stepenom
oteenja. Visok: Pukotine s prosjenom irinom izme u > 19 mm, ili
pukotine sa srednjom irinom 19 mm sa umjerenim ili visokim nivoom
oteenja. Kako se mjeri Mjerenjem kvadratnih metara zahvaenog
podruja na svakom nivou oteenja. Ako unutar prostora zahvaenog
grupnim pukotinama postoje i pukotine usljed zamora onda pukotine
usljed zamora smanjuju prostor koji zahvataju grupne pukotine.
Slika 8. Grupne pukotine
Slika 9. Grupne pukotine sa pukotinama usljed zamora unutar
kolotraga
Slika 10. Visok nivo oteenja kod grupnih pukotina
Strana 11 od 27
Putevi II
Kopi Anel
2.1.3. Pukotine du ivice ili ruba Opis Pojavljuju se samo na
kolovoznim konstrukcijama sa neasfaltiranom bankinom. Ove pukotine
u obliku polumjeseca ili kao kontinuirane pukotine presijecaju
ivicu kolovoza a nalaze se u pojasu od 0,6 m od ruba kolovoza uz
bankinu. U ove pukotine spadaju uzdune pukotine izvan kolotraga a u
nutar pojasa od 0,6 m od ruba kolovoza. Nivo ozbiljnosti oteenja
Nizak: Pukotine bez raspadanja ili gubitka materijala. Umjeren:
Pukotine sa vrlo malo raspadanja i gubitkom materijala do 10 posto
od ukupne zahvaene duine kolovoza Visok: Pukotine sa znatnim
raspadanjem materijala i gubitkom materijala za vie od 10 posto od
ukupne zahvaene duine kolovoza Kako se mjeri Mjeri se duina u
metrima ivice kolovoza zahvaene ovim pukotinama na svakom nivou
oteenja.
Slika 11. Pukotine du ivice (ruba)
Slika 12. Nizak nivo oteenja kod pukotina du ivice
Strana 12 od 27
Putevi II
Kopi Anel
2.1.4. Uzdune pukotine Opis To su pukotine uglavnom paralelne sa
sredinom kolovoza. Poloaj u traci (du kolotraga ili izvan kolotrga)
je veoma znaajan. Nivo ozbiljnosti oteenja Nizak: Pukotine s
prosjenom irinom 6 mm, ili zatvorene pukotine ispunjene sitnim
materijalom i sa irinom koja se ne moe utvrditi. Umjeren: Pukotine
s prosjenom irinom izme u 6 mm i 19 mm, ili pukotine sa srednjom
irinom 19 mm i susjedne pukotine sa niskim stepenom oteenja. Visok:
Pukotine s prosjenom irinom izme u > 19 mm, ili pukotine sa
srednjom irinom 19 mm sa umjerenim ili visokim nivoom oteenja.
Slika 13. Longitudinalne (uzdune) pukotine
Kako mjeriti Mjeriti posebno: A. Uzdune pukotine du kolotraga
Mjeriti duljinu u metrima uzdunih pukotina unutar kolotraga na
svakom nivou oteenja. Mjeriti duljinu u metrima uzdunih pukotina
ispunjenih materijalom za zaptivanje u dobrom stanju na svakom
nivou oteenja. Napomen. Svaka poduna pukotina du kolotraga koja je
nasumino povezana ocijenjena je kao pukotina usljed zanora. Svaka
poduna pukotina du kolotraga koja vijuga i ima kvantitativno
podruje ocijenjean je kao pukotina naspala usljed zamora. B. Uzdune
pukotine van kolotraga Mjeriti duljinu u metrima uzdunih pukotina
izvan kolotraga na svakom nivou oteenja. Mjeriti duljinu u metrima
uzdunih pukotina van kolotraga ispunjenih materijalom u dobrom
stanju na svakom nivou oteenja.Strana 13 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Slika 14. Umjeren nivo oteenja uzdunih pukotina unutar
kolotraga
Slika 15. Visok nivo oteenja uzdunih pukotina izvan
kolotraga
2.1.5. (Refektujue) Pukotine na mjestu spojeva Opis To su
pukotine u vieslojnim kolovoznim konstrukcijama koje se javljaju na
mjestu spojeva. Napomena: Dimenzija slojeva ispod AC kolovozne
konstrukcije mora biti poznata za identifikaciju pukotina na mjestu
spojeva. Nivo ozbiljnosti oteenja Nizak: Otvorene pukotine sa
prosjenom irinom 6 mm, ili zatvorene pukotine ispunjene materijalom
u dobrom stanju i irine koja se nemoe utvrditi. Umjeren: Pukotine s
prosjenom irinom izme u 6 mm i 19 mm, ili bilo koje pukotine sa
srednjom irinom 19 mm i sve susjedne pukotine sa malim stepenom
oteenja. Visok: Pukotine s prosjenom irinom izme u > 19 mm, ili
pukotine sa srednjom irinom 19 mm sa umjerenim ili visokim nivoom
oteenja.
Slika 16. Reflektirajue pukotine oko spojeva
Kako se mjere Evidentiraju se sve uzdune ili poprene pukotine
prilikom LTPP istraivanja.
Strana 14 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Slika 17. Visok stepen oteenja reflektujuih pukotina oko
spojeva
2.1.6. Poprene pukotine Opis Pukotine koje su preteno okomite na
sredinu kolovoza. Nivo ozbiljnosti oteenja Nizak: Otvorene pukotine
sa prosjenom irinom 6 mm, ili zatvorene pukotine ispunjene
materijalom u dobrom stanju i irine koja se nemoe utvrditi.
Umjeren: Pukotine s prosjenom irinom izme u 6 mm i 19 mm, ili
pukotine sa srednjom irinom 19 mm i sve susjedne pukotine sa malim
stepenom oteenja. Visok: Pukotine s prosjenom irinom izme u > 19
mm, ili pukotine sa srednjom irinom 19 mm sa umjerenim ili visokim
nivoom oteenja. Kako se mjere Mjeri se broj i duina poprenih
pukotina na svakom nivou oteenja. Ocijeni se cijela poprena
pukotina na najveem stepenu oteenja prenesena na najmanje 10
procenata ukupne duine pukotine. Duljina zabiljeena u metrima, je
ukupna duljina pukotina, a dodjeljuje se na najviu razinu
ozbiljnosti oteenja procijenjenu za najmanje 10 posto od ukupne
duljine pukotine. Tako er snimiti duljinu u metrima poprenih
pukotina ispunjenih materijalom u dobrom stanje na svakom stepenu
oteenja. Napomena: Izmjerena duljina je ukupna duljina pukotina
ispunjenih materijalom u dobrom stanju i dodijeljena stepenu
oteenja pukotine. Mjeriti samo kada je materijal koji ispunjava
pukotine u dobrom stanju za vie od 90 posto duljine pukotine. Ako
poprene pukotine prolaze kroz podruje koje zahvataju pukotine
usljed zamora onda se ove poprene pukotine ne mjere odnosno ne
uzimaju se u obzir prilikom ispitivanja.U ovom sluaju poprena
pukotina se smatra kao da je sama ali se duina reducira. Pukotine
duine manje od 0,3 m se ne uzimaju u obzir prilikom snimanja
odnosno mjerenja.
Strana 15 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Slika 18. Poprene pukotine
Slika 20. Poprene pukotine sa umjerenim nivoom oteenja
Slika 19. Nizak nivo oteenja kod poprenih pukotina
Slika 21. Poprene pukotine sa visokim nivoom oteenja
Strana 16 od 27
Putevi II
Kopi Anel
2.2. Rupe i zakrpeOvo poglavlje ukljuuje sljedea oteenja: 1.
Krpljenje 2. rupe 2.2.1. Zakrpe Opis Dio kolovozne povrine vee od
0,1 m2, koja je uklonjena i zamijenjana novim materijalom nakon
prvobitne izgradnje kolovozne konstrukcije. Nivo ozbiljnosti
oteenja Nizak: Zakrpe imaju, u veini sluajeva, nizak nivo oteenja
bilo koje vrste, ukljuujui visinu brazde 12 mm, ili imaju jo i
razliit material u novom sloju od onog korietnog za prijanji
kolovoz; pumpanje moe biti prisutno. Kako mjeriti Mjeri se broj
zakrpa i povrina u metrima kvdratnim zahvaene povrine na svakom
nivou oteenja. Napomena: Svako oteenje zkrpe na rubovima zakrpe
uzima se u obzir prilikom ukupnog ocjenjivanja oteenja zakrpe.
Brazde mogu biti na obodu ili u unutranjosti zakrpe.
Slika 20. Zakrpe
Strana 17 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Slika 21. Nizak nivo oteenja nakon krpljenja asfaltne
konstrukcije
Slika 22. Umjeren nivi oteenja nakon krpljenja asfaltne
konstrukcije
Slika 23. Visok nivo oteenja nakon krpljenja asfalta
2.2.2. Rupe Opis Udubljenje na povrini kolovoza razliite
veliine. Minimalna dimenzija je 150 mm. Nivoi ozbiljnosti oteenja
Nizak 50 mm dubine. Kako mjeriti Odre uje se broj rupa i kvadratnih
metara zahvaenog podruja na svakom nivou oteenja. Dubina rupe je
najvea dubina od povrine kolovoza. Ako se rupe pojavljuju u podruju
zahvaenom pukotinama usljed zamora povrina koju zahvataju pukotine
usljed zamora se smanjuje za veliinu povrine rupe.
Strana 18 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Slika 24. Rupe
Slika 25. Rupe sa niskim nivoom oteenja
Slika 26. Rupe sa umjerenim nivoom oteenja
Strana 19 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Slika 27. Rupe sa visokim nivoom oteenja
2.3. Povrinske deformacijeOvaj odjeljak ukljuuje sljedee vrste
povrinskih deformacija: 1. kolotrazi 2. guvanje 2.3.1. Stavaranje
kolotraga Opis Stvaranje ljebova odnosno kolotraga predstavlja
stvaranje uzdunog udubljenja na povrini kolovoza. Moe izazvati
popreni pomak. Nivo ozbiljnosti oteenja Nije mogue odrediti stepene
oteenja. Stepen oteenja mogao bi se odrediti nakon to se izvri
mjernje svrstavanjem u odre ene grupe na osnovu rezultata mjernja.
Mnogo vanije od odre ivanja nivoa oteenja jeste paljivo zapisivanje
mjerenja izvrenih na posmatranoj lokaciji jer su takvi podatci
taniji od onih dobivenih svrstavanjem u odre eni nivo oteenja. Kako
mjeriti Mjeri se samo na osnovu SPS-a (Specific Pavement Studies)
3. Mjere se maksimalne dubine lijeba (kolotrag) u milimetrima na
svakih 15,25 m a na udaljenosti 1,2 m od ruba kolovoza za svaki
kolotrag. Popreni profile kolovoza snimaju se jo pomou dipstick
profajlera koji snima profile na svakih 15,25 m.
Strana 20 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Slika 28. Kolotrazi
Slika 29. Zdravanje vode u kolotrazima
Slika 30. Primjer kolotraga
2.3.2. Guvanje Opis Guvanje je uzduni pomak lokaliziran na
povrini kolovozne konstrukcije. Obino je uzrokovano koenjem ili
ubrzavanjem vozila, te se obino nalazi na breuljcima ili krivinama,
ili na raskrijima. Nivo ozbiljnosti oteenja Nije mogue odrediti. Me
utim, stepen oteenja se moe definirati na osnovu utjecaja relativne
snage guranja na kvalitete vonje. Kako mjeriti Mjerimo broja pojava
i kvadratnih metara zahvaene povrine.
Strana 21 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Slika 31. Guvanje asfalta
Slika 32. Guvanje na povrini kolovozne konstrukcije
Strana 22 od 27
Putevi II
Kopi Anel
2.4. Povrinska oteenja kolovozne konstrukcijeOvaj odjeljak
ukljuuje sljedee vrste povrinskih oteenja: 1. Istjecanje bitumena
iz kolovoza, 2. Poliranje agregatna i 3. Runjenje agregata 2.4.1.
Istjecanje bitumena iz kolovzne konstrukcije Opis Viak bitumena se
pojavljuje na povrini kolovoza, obino se javlja u kolotrazima. Moe
varirat od kolovoza promijenjene boje u odnosu na ostali dio
kolovoza do kolovoza koji gubi prvobitnu teksturu usljed istecanja
bitumena tj. stanja u kojem agregat moe biti prekriven vikom
bitumena sa mogue sjajnom, poput stakla, reflektirajuom podlogom
ljepljivom na dodir. Prisustvo istjecanja bitumena ukazuje na mogue
greke prilikom sastavljanja asfaltno betonskih mjeavina Kako
mjeriti Snimanje kvadratnih metara zahvaene povrine. Napomena:
Preventivni tretmani odravanja ponekad pokazuju svojstvo
istjecanja. Ove pojave trebaju biti navedene, ali ne i ocijenjeno
kao istjecanje.
Slika 33. Promjena boje
Slika 34. Gubitak prvobitne teksture
Slika 35. Prekrivanje agregata bitumenom
Strana 23 od 27
Putevi II
Kopi Anel
2.4.2. Poliranje agregatna Opis Na povrini kolovoza usljed
troenja veziva (bitumena) razotkrivaju se zrna agregata. Nivo
obiljnosti oteenja Ne odre uje se. Me utim, stupanj poliranja moe
se odraziti na smanjenje povrine trenja. Kako se vri mjerenje
Snimanjem kvadratnih metara zahvaene povrine. Poliranje agregat ne
treba biti ocijenjeno na testnim dionicama koje su podvrgnute
preventivnim mjerama odravajnja, koje prekrivaju izvornu kolovoznu
povrinu.
Slika 36. Poliranje agregata
Strana 24 od 27
Putevi II
Kopi Anel
2.4.3. Runjenje agregata Opis Runjenje agregata predstavlja
oteenje povrine kolovoza uzrokovano pomjeranjem zrna agregata i
gubitkom veziva me u njima. Runjenje agregata kree se od runjenja
sitnih estica preko runjenja neto krupnih estica i na kraju do
runjenja velikih zrna agregata uz vidno nestajanje agregata sa
povrine kolovoza. Nivo ozbiljnosti oteenja Nije mogue odrediti.
Prisutnost runjenjna agragata ukazuje na mogue greke prilikom
projektovanja asfaltno-betonske mjeavine. Kako se mjeri Snimanjem
kvadratnih metara zahvaene povrine. Runjenje agregat ne bi terbalo
biti mjereno na povrinski obra enim asfaltima (chip seals).
Slika 37. Gubitak sitnog agregata
Slika 38. Gubitak sitnog i dijela krupnog agregata
Strana 25 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Slika 39. Gubitak krupnog agregata
2.5. Ostala oteenjaOvaj odjeljak ukljuuje sljedee oteenja
Propadanje bankine Isticanje i pumpanje vode 2.5.1. Propadanje
bankine Opis Predstavlja visinsku razliku izme u povrine kolovoza i
povrine bankine. Obino se javlja kada se bankina slegne kao
rezultat razlike materijala u kolovoznoj konstrukciji. Odre ivanje
nivo oteenja Nije primjenjivo. Nivoi oteenja mogu se definisati
kategorizacijom na osnovu rezultata mjernja. Zapisivanje rezultat
mjernja mnogo je vanije jer su podaci dobiveni mjernjem taniji od
onih dobivenih na osnovu nivo oteenja. Kako se mjeri Nije
zabiljeeno u LTTP istraivanjima.
Slika 40. Propadanje bankine uz ivicu kolovoza
Slika 42. Mjerenje dubine propadanja bankine
Strana 26 od 27
Putevi II
Kopi Anel
Slika 43. Prpadanje bankine du ivice kolovoza
2.5.2. Izlivanje i pumpanje vode iz kolovoza Opis Curenje ili
izbacivanje vode ispod plonika kroz pukotine. U nekim sluajevima,
povezano je sa nanosom sitnog materijala koji se pojavljuje na
kolovozu i prlja kolovoz a biva erodiran iz slojeva ispod asfaltno
betonskih slojeva. Odre ivanje nivoa oteenja Nije primjenjivo. Odre
ivanje nivoa oteenja se ne primjenjuje jer se isticanje vode i
pumpanje vode mijenja zavisno od promjene vlage. Kako mjeriti
Zabiljeiti broj pojava isticanja i pumpanja vode i duljinu kolovoza
zahvaenu ovom pojavom ako je ona vea od 1 m. Napomena: Zbir duine
pumpanja i istjecanja vode ne moe prei duinu mjerenja.
Slika 44. Isticanje i izbacivanje vode iz kolovozne
konstrukcije
Slika 45. Pojava sitnog materijala na kolovozu usljed isticanja
i izbacivanja vode
Strana 27 od 27