1 INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE Institute of Croatian Language and Linguistics IZVJEŠĆE O RADU INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE U 2017. GODINI Ravnatelj: dr. sc. Željko Jozić Pomoćnica ravnatelja: dr. sc. Kristina Štrkalj Despot
81
Embed
IZVJEŠĆE O RADU - ihjj.hrihjj.hr/uploads/ef2367b1d3599d1847a70e3f69634ce0.pdf · obzirom na to da su frazemi u hrvatskome jeziku iznimno brojna skupina čvrstih sveza, tijekom rada
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
INSTITUT ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE Institute of Croatian Language and Linguistics
IZVJEŠĆE O RADU
INSTITUTA ZA HRVATSKI JEZIK I JEZIKOSLOVLJE
U 2017. GODINI
Ravnatelj: dr. sc. Željko Jozić
Pomoćnica ravnatelja: dr. sc. Kristina Štrkalj Despot
2
1. ODJEL ZA HRVATSKI STANDARDNI JEZIK
Voditeljica: dr. sc. Milica Mihaljević
1.1. RAD NA PROJEKTIMA
1.1.1. Projekti financirani iz vanjskih izvora
Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik (HRZZ) Voditeljica: dr. sc. Lana Hudeček Suradnici na projektu: dr. sc. Milica Mihaljević (urednica), dr. sc. Kristian Lewis (tajnik), dr. sc. Matea Birtić, dr. sc. Goranka Blagus Bartolec, dr. sc. Joža Horvat, dr. sc. Željko Jozić, dr. sc. Barbara Kovačević, dr. sc. Ivana Matas Ivanković, dr. sc. Bruno Nahod, dr. sc. Dinka Pasini, dr. sc. Ermina Ramadanović, dr. sc. Domagoj Vidović, vanjski suradnik: dr. sc. Nikola Ljubešić U okviru projekta suradnici na projektu sudjelovali su u 2017. u ovim aktivnostima usavršavanja i diseminacije:
Suradnjom do kvalitete, konferencija u organizaciji Europske komisije, Glavne uprave za pismeno prevođenje, Službe za hrvatski jezik (European Commision, DG Translation, Croatian Language Department), Kuća Europe, 8. prosinca 2017., Zagreb (Lana Hudeček, Kristian Lewis i Milica Mihaljević: Planiranje i provedba terminološke politike u Hrvatskoj)
Dijete i jezik danas: Razvoj pismenosti u materinskom i inom jeziku, međunarodni znanstveni skup u organizaciji Fakulteta za odgojne i obrazovne znanosti Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 1. – 2. prosinca 2017., Osijek (Lana Hudeček i Milica Mihaljević: Uloga e-učenja i e-rječnika u usvajanju hrvatskoga jezika)
INFuture 2017: The Future of Information Sciences: Integrating ICT in Society, međunarodna konferencija u organizaciji Odsjeka za informacijske i komunikacijske znanosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu i Leksikografskoga zavoda Miroslav Krleža, 8. – 10. studenoga 2017., Zagreb (Lana Hudeček i Milica Mihaljević: A New Project – Croatian Web Dictionary Mrežnik)
MUMTTT 2017: The 3rd Workshop on Multi-word Units in Machine Translation and Translation Technology, 13. studenoga 2017., London, UK, http://rgcl.wlv.ac.uk/europhras2017/mumttt-2017/ (Goranka Blagus Bartolec i Ivana Matas Ivanković: The Corpus Analysis of Path Elements of the Verb otići/oditi ‘leave’ in Croatian and Slovene)
Europhras 2017: Computational and Corpus-based Phraseology: Recent advances and interdisciplinary approaches, 13. – 14. studenoga 2017., London, UK http://rgcl.wlv.ac.uk/europhras2017/ (Goranka Blagus Bartolec: Synonymy between theory and practice: The corpus-based approach to determining synonymy in lexicographic descriptions in Croatian i Ivana Matas Ivanković: Contrastive analysis of antonymous prepositional pairs in Croatian and Russian)
eLex 2017: Lexicography from Scratch, 19. – 21. rujna 2017., Leiden, Nizozemska (Lana Hudeček i Milica Mihaljević: Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik (poster) i Željko Jozić)
Communication Management Forum: Living in Crisis Mode, međunarodni znanstveni skup održan 12. – 13. svibnja 2017. u Zagrebu u organizaciji Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays (Lana Hudeček i Igor Ćutuk: Nazivlje odnosa s javnošću)
Terminologia słowiańska: dziś i jutro, međunarodna znanstvena konferencija u organizaciji Komiteta za slavenske studije pri Poljskoj akademiji znanosti i Instituta za specijaliziranu i međukulturnu komunikaciju pri Sveučilištu u Varšavi, Varšava, Poljska, 25. – 26. svibnja 2017. (Lana Hudeček: Terminološki podatci u hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku, Milica Mihaljević: Računalno nazivlje u Hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku i Kristian Lewis: Hrvatske terminološke baze – normativni i deskriptivni pristup)
Zasjedanje Terminološke komisije Međunarodnoga slavističkog komiteta, Varšava, Poljska, 24. svibnja 2017. (Lana Hudeček, Milica Mihaljević i Kristian Lewis: Višejezične mrežne terminološke baze kao podloga za izradu baze „Slavenska terminografija”)
HDPL 2017: Jezik i njegovi učinci. XXXI. međunarodni znanstveni skup, Rijeka, 4. – 6. svibnja 2017. (Lana Hudeček: Pragmatički elementi u e-rječniku, Milica Mihaljević: Muško i žensko u e-rječniku i Goranka Blagus Bartolec: Glagolske kolokacije u administrativnome funkcionalnom stilu)
Institut für deutsche Sprache, usavršavanje, Mannheim, Njemačka, 26. – 28. travnja 2017. (Lana Hudeček i Milica Mihaljević: Croatian Web Dictionary – Mrežnik)
Jezikoslovne rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, predstavljanje istraživačkoga projekta HRZZ-a Hrvatski mrežni rječnik – MREŽNIK, Zagreb, 11. travnja 2017. (Lana Hudeček, Milica Mihaljević i Bruno Nahod: Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik).
U okviru projekta suradnici na projektu sudjelovali su na ovim radionicama: Lexicom 2017 Europe, an intensive workshop in lexicography and lexical
computing, 12. – 16. rujna 2017., Leiden, Nizozemska (Bruno Nahod) Radionica ReLDi: Empirical Data in Linguistics: From Research Design to Data
Analysis, Ljubljana, Slovenija, 21. – 23. lipnja 2017. (Lana Hudeček, Milica Mihaljević, Goranka Blagus Bartolec, Ivana Matas Ivanković i Matea Birtić).
U okviru projekta suradnici na projektu objavili su u 2017. ove radove:
1. Blagus Bartolec, Goranka. 2017. Synonymy between theory and practice: The corpus-based approach to determining synonymy in lexicographic descriptions in Croatian. Computational and Corpus-based Phraseology: Recent Advances and Interdisciplinary Approaches. Proceedings of the Conference EUROPHRAS, London, UK, November 13-14 2017. Volume II. 132–136. http://www.tradulex.com/varia/Europhras2017-II.pdf
2. BLAGUS BARTOLEC, GORANKA; MATAS IVANKOVIĆ, IVANA. 2017. Kad nam korpus ispunjava želje. Hrvatski jezik 4/3. 25–28. https://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=276206
4
3. BLAGUS BARTOLEC, GORANKA. 2017. Glagolske kolokacije u administrativnome funkcionalnom stilu. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2: 285–309. https://hrcak.srce.hr/file/281430
4. HUDEČEK, LANA; ĆUTUK, IGOR. 2017. Croatian Public Relations Terminology – Overview and Guidelines for Terminological Regulation. Communication Management Review 2/2. 30–53. http://www.commreview.hr/english/2017-vol-2-no-2_18/
5. HUDEČEK, LANA; MIHALJEVIĆ, MILICA. 2017. The Croatian Web Dictionary Project – Mrežnik. Electronic lexicography in the 21st century. Proceedings of eLex 2017 conference. Ur. Kosem, Iztok i dr. Lexical Computing CZ s.r.o. Brno – Leiden. 172–192. https://elex.link/elex2017/wp-content/uploads/2017/09/paper10.pdf
6. HUDEČEK, LANA; MIHALJEVIĆ, MILICA. 2017. A New Project – Croatian Web Dictionary MREŽNIK. The Future of Information Sciences. INFuture2017, Integrating ICT in Society. Ur. Atanassova, Iana i dr. Department of Information and Communication Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences. Zagreb. 205–213.
7. HUDEČEK, LANA; MIHALJEVIĆ, MILICA. 2017. Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik. Hrvatski jezik 4/4. 1–8.
8. MATAS IVANKOVIĆ, IVANA. 2017. A Contrastive Analysis of Antonymous Prepositional Pairs in Croatian and Russian. Computational and Corpus-based Phraseology: Recent Advances and Interdisciplinary Approaches. Proceedings of the Conference EUROPHRAS, London, UK, November 13-14 2017. Volume II. 143–148. http://www.tradulex.com/varia/Europhras2017-II.pdf
U tisku se nalazi još šest radova izrađenih na projektu Mrežnik. Članovi skupine za tehnološka rješenja sudjelovali su u dogovorima o uspostavi osnovnih tehnoloških pretpostavki za početak izrade Mrežnika s Nikolom Ljubešićem (korpusi, abecedarij, gramatika skica, korekcija gramatike skice prema vrstama riječi) i Brunom Nahodom (okvir za obradu u TLexu za sva tri rječnička modula). Lana Hudeček i Milica Mihaljević radile su na izradi strukture natuknice za sva tri modula te na izradi abecedarija za sva tri modula. Lana Hudeček i Milica Mihaljević radile su na sastavljanju uputa za obrađivače. Napravljene su probne obrade za imenice, pridjeve, priloge, glagole, usklike i zamjenice. Lana Hudeček, Milica Mihaljević i Domagoj Vidović osmislili su strukturu baze etnika i ktetika te savjeta za školski modul. Lana Hudeček, Kristian Lewis, Joža Horvat i Milica Mihaljević uredili su građu za mrežne stranice projekta te izradili nacrt njihove strukture. Lana Hudeček za mrežne je stranice projekta sastavila pojmovnik od 120 naziva i imena. U sklopu projekta održano je nekoliko izlaganja i referata o Mrežniku (Leiden, Mannheim, Varšava, HDPL) i napisano nekoliko radova, troje članova Odjela i suradnika projekta sudjelovalo je na radionici ReLDI (Hudeček, Mihaljević, Blagus Bartolec) u Ljubljani te na radnome posjetu Institutu za njemački jezik u Mannheimu (Hudeček, Mihaljević).
1.1.2. Projekti u okviru osnovne djelatnosti Religijski pravopis
Voditeljice: Lana Hudeček i Milica Mihaljević Suradnici: Marina Čubrić, Kristian Lewis i Krešimir Sučević Međeral
Nastavljen je rad na dopunjavanju i usklađivanju radnoga abecedarija riječi s pravopisnim problemima (Rječnik stranih riječi i Opći religijski leksikon).
Započet je rad na pisanju pravila za prvi dio Religijskoga pravopisa. Razrađena je struktura Religijskoga pravopisa koja vjerno slijedi strukturu
Hrvatskoga pravopisa IHJJ-a (pravopisna pravila, pravopisni rječnik, jezični savjeti).
Izrađen je mrežni dokument (Googleov dokument) kojemu mogu istodobno pristupiti svi suradnici na projektu i u kojemu se nalazi sva građa za Religijski pravopis.
Članovi projekta istraživali su pojedine teme. U okviru projekta u 2017. objavljeni su radovi L. Hudeček i M. Mihaljević: Religijski rječnik Jeronima Šetke kao izvor za Religijski pravopis IHJJ-a (Neretvanski zbornik), K. Lewis i M. Čubrić: Pisanje imena svetaca s predmetcima (Hrvatski jezik). Krešimir Međeral napisao je rad Preuzimanje religijskih naziva iz jezika koji se ne služe latinicom (rad je prošao urednička čitanja i bit će objavljen u 1. broju Hrvatskoga jezika 2018. godine.).
Mali školski pravopis Voditeljice: Lana Hudeček i Milica Mihaljević Suradnici: Kristian Lewis i Željko Jozić
Izrađene su igre koje prate građu Prvoga školskog pravopisa, koji je objavljen
2016. godine. Igre se nalaze na portalu Hrvatski u školi. Igre su izrađene u
suradnji s informatičarom Josipom Mihaljevićem.
Izrađene su dodatne pravopisne vježbe koje su objavljene uz Prvi školski pravopis
u Jutarnjemu listu. Te vježbe prate gradivo cijele knjige. Mrežna inačica vježba
(računalna podrška Josip Mihaljević) nalazi se na portalu Hrvatski u školi.
Igre i vježbe predstavljene su učenicima tijekom Dana otvorenih vrata Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje.
Na skupu Dijete i jezik 1. i 2. prosinca 2017. na Učiteljskome fakultetu u Osijeku u
sklopu izlaganja Uloga e-učenja i e-rječnika u usvajanju hrvatskoga jezika
(Hudeček, Mihaljević) predstavljen je Prvi školski pravopis i jezične igre na
portalu Hrvatski u školi. Rad s ovoga skupa napisan je i predan na recenzije za
zbornik skupa.
Autori i urednici Prvoga školskog pravopisa dobitnici su nagrade Ivan Filipović.
Time je rad na ovome projektu završen.
Muško i žensko u hrvatskome jeziku (od 1. studenoga 2017.) Voditeljice: Lana Hudeček i Milica Mihaljević Suradnici: Goranka Blagus Bartolec, Marijana Horvat, Barbara Kovačević, Kristian Lewis, Ivana Matas Ivanković
6
Izrađen je Mali rječnik mocijskih parova (dostupan u demoinačici na stranici http://ihjj.hr/projekt/musko-i-zensko-u-hrvatskome-jeziku/72/)
Uređuje se veliki popis muško-ženskih parnjaka koji se mogu pretraživati s pomoću tražilice (izrađena je demoinačica na stranici http://ihjj.hr/projekt/musko-i-zensko-u-hrvatskome-jeziku/72/, računalna podrška Josip Mihaljević)
Radi se na izradi odostražnoga rječnika mocijskih tvorenica (izrađena je demoinačica odostražnoga rječnika, dostupna na stranici http://ihjj.hr/projekt/musko-i-zensko-u-hrvatskome-jeziku/72/). Demoinačicu je izradio Josip Mihaljević.
Izrađeno je nekoliko igara za učenje mocijskih parnjaka (dostupne na stranice Hrvatski u školi i http://ihjj.hr/projekt/musko-i-zensko-u-hrvatskome-jeziku/72/). Igre je u suradnji s članovima projektnoga tima izradio Josip Mihaljević.
Prikupljeni su savjeti koji se odnose na mocijsku tvorbu. Prikupljeni su radovi članova projekta koji se odnose na mocijsku tvorbu i
muško-ženske odnose te su poveznice na te radove stavljene na stranicu projekta.
Radi se na pisanju kratkih osvrta o muško-ženskim parovima za Povijesni kutak na mrežnoj stranici projekt. (Marijana Horvat)
Kolokacijska baza hrvatskoga jezika
Voditeljica: dr. sc. Goranka Blagus Bartolec Suradnici: dr. sc. Barbara Kovačević, dr. sc. Ivana Kurtović Budja, dr. sc. Ivana Matas Ivanković, dr. Stefan Rittgasser (vanjski suradnik), Vedran Cindrić, suradnik za izradu računalnoga sučelja Baze
U 2017. svi su suradnici na projektu surađivali u pripremi i izdvajanju frazemskih sveza iz ukupne kolokacijske baze u samostalnu Bazu frazema hrvatskoga jezika, koja je kao podbaza ovoga projekta dostupna na adresi http://frazemi.ihjj.hr./. S obzirom na to da su frazemi u hrvatskome jeziku iznimno brojna skupina čvrstih sveza, tijekom rada na projektu nametnula se potreba da se frazemi izdvoje kao samostalna kategorija. U bazi se frazemske sveze donose pod svakom frazemskom sastavnicom, tako da baza sadržava približno 37 000 pojavnica, odnosno približno 12 000 frazemskih sveza.
Nakon što je dr. sc. Barbara Kovačević pregledala sve primjere frazema u skladu s načelima za njihovu obradu, voditeljica projekta uredila je konačnu inačicu te baze za prikaz na mrežnim stranicama.
Ivana Kurtović Budja, kao pripremu za daljnji rad na bazi, prema potvrdama iz drugih leksikografskih natuknica, provjerava homografne natuknice (s dopunom je došla do slova I), a Barbara Kovačević dodatno skuplja i obrađuje nove primjere frazemskih sveza.
S obzirom na to da je prva inačica Kolokacijske baze u završnoj fazi, voditeljica projekta samostalno radi na konačnome uređivanju i provjeri cijele Baze za objavu na mrežnim stranicama.
Planirano je da prva inačica Baze sadržava šest stupaca (natuknicu, vrstu riječi, primjer sveze, sinonimnu svezu ili jednorječni sinonim, oznaku vrste sveze, te odrednicu stilske ili stručne uporabe).
7
Rječnik velikoga i maloga početnog slova
Voditeljica: dr. sc. Goranka Blagus Bartolec Suradnici: dr. sc. Ivana Matas Ivanković, dr. sc. Ermina Ramadanović, dr. sc. Perina Vukša Nahod, dr. sc. Željko Jozić, Katarina Cvijanović, prof. (vanjska suradnica), dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga (suradnica za onomastiku), dr. sc. Bruno Nahod (suradnik za oblikovanje natukničke strukture u TLex-u)
Tijekom 2017. obrađeno je približno 2500 novih natuknica. Suradnici su obrađivali natuknice prema tematskoj podjeli.
Goranka Blagus Bartolec obradila je 1884 natuknice (države, gradovi, etnici, ktetici, dani (međunarodni, svjetski) i ostale natuknice koje je bilo potrebno obraditi jer su sadržajno povezane s natuknicama koje obrađuje)
Ivana Matas Ivanković obradila je 400 natuknica (sporazumi, ugovori, dogovori, mirovi, bolesti, hrvatski vladari, poučci, pravila i natuknice tvorbeno povezane s navedenima)
Ermina Ramadanović obradila je 56 natuknica (oronimi, vulkani) Perina Vukša Nahod obradila je 85 natuknica (hidronimi, doline, dani
(međunarodni, svjetski).
Konceptualni rječnik hrvatskih somatskih frazema Voditeljica: Barbara Kovačević Suradnici: Ermina Ramadanović, Kristina Štrkalj Despot, Ines Virč, Vedran Cindrić (računalna potpora)
Usustavljen je prikupljeni korpus hrvatskih somatskih frazema, oblikovane su frazemske nadnatuknice i natuknice te su natuknicama pridružena odgovarajuća značenja. Tako je na projektu obrađeno oko 1500 frazema, a oko 700 ih ima pridružene odgovarajuće primjere. Znanstveno vijeće u prosincu 2017. godine odobrilo je molbu kojom se Konceptualni rječnik hrvatskih somatskih frazema stavlja u mirovanje zbog obaveza i rada voditeljice projekta na drugim projektima: projektima Hrvatske zaklade za znanost, projektu Sveučilišta u Zagrebu i internim institutskim projektima (ukupno pet projekata).
1.1.3. Sudjelovanje na međunarodnim projektima i COST akcijama
Слов’янське термінознавство кінця ХХ – початку XXI ст. (Slavenska
terminologija na kraju 20. i na početku 21. stoljeća), međunarodni projekt pri Terminološkoj komisiji Međunarodnoga slavističkog komiteta, surađuju: Lana Hudeček, Kristian Lewis i Milica Mihaljević Za kolektivnu monografiju glavne urednice prof. dr. Viktorije Ivaščenko te za terminološku bibliografiju poslani su tekstovi:
1. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica: Hrvatske nazivoslovne monografije i disertacije 2. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica: Hrvatsko nazivlje i nazivoslovlje na kraju 20. i
na početku 21. stoljeća
8
3. Lewis, Kristian: Hrvatski terminološki rječnici i terminološke baze na kraju 20. i na početku 21. stoljeća
4. Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica: Hrvatska terminološka bibliografija 1990. – 2016., Hrvatska terminološka bibliografija 1900. – 2016., Hrvatska terminološka bibliografija 1900. – 2016.
5. Lewis, Kristian: Tablica hrvatskih terminoloških rječnika 1990. – 2000. po broju jezika i struci, Tablica hrvatskih terminoloških rječnika 2001. – 2010. po broju jezika i struci, Tablica hrvatskih terminoloških rječnika 2011. – 2016. po broju jezika i struci.
Objavljivanje monografije (Milica Mihaljević urednica je za Hrvatsku) predviđeno je u 2018. godini.
PARSEME Goranka Blagus Bartolec sudjeluje na međunarodnome projektu PARSEME shared task on automatic identification of verbal MWEs, edition 1.1 u okviru COST akcije: PARSEME (PARSing and Multi-word Expressions).
DEMGOL Krešimir Sučević Međeral sudjeluje na projektu DEMGOL – Dizionario etimologico della lingua greca (Università degli Studi di Trieste, Dipartimento di Scienze dell'Antichità „Leonardo Ferrero“ (voditelj projekta prof. Ezio Pellizer) kao prevoditelj hrvatske inačice rječnika.
1.1.4. Sudjelovanje na domaćim projektima drugih institucija CONMUSTERM
Problemi temeljnoga suvremenoga glazbenog nazivlja u Hrvatskoj Krešimir Sučević Međeral surađuje je na projektu Problemi temeljnoga suvremenoga glazbenog nazivlja u Hrvatskoj (Muzička akademija u Zagrebu i IHJJ, pod financiranjem Hrvatske zaklade za znanost, voditelj projekta akademik Nikša Gligo) kao glavni terminolog.
TIDA – Povijesne perspektive transnacionalizma i interkulturnog dijaloga u
vrijeme Austro-Ugarske (Institut za antropologiju, pod financiranjem Hrvatske zaklade za znanost, voditeljica projekta dr. Anita Sujoldžić) Krešimir Sučević Međeral sudjeluje na projektu TIDA i radi na prikupljanju primarne građe na mađarskome jeziku vezanu uz Rijeku.
Genetikon – Genetički leksikon (Zavod za molekularnu biologiju Prirodoslovno-
matematičkog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, pod financiranjem Hrvatske zaklade za znanost, voditeljica projekta prof. dr. sc. Mirjana Pavlica) Krešimir Sučević Međeral bio je terminolog na projektu Genetikon.
Animalističke slike u frazeološkom blagu (voditeljica: dr. sc. Ivana Vidović Bolt,
red. prof.). Barbara Kovačević suradnica je na projektu Animalističke slike u frazeološkom blagu.
Primjena frazeološke teorije na frazeografiju (voditeljica: dr. sc. Željka Fink
Arsovski, red. prof.) Barbara Kovačević surađivala je na dopunama Bibliografije
9
hrvatske frazeologije i Frazeobibliografskom rječniku koji su objavljeni u prosincu 2017. godine kao jedan od rezultata treće godine znanstvenoga projekta Primjena frazeološke teorije na frazeografiju. Bibliografski i rječnički dio knjige (969 stranica) objavljen je kao e-knjiga na stranicama izdavačke kuće Knjigra (http://www.knjigra.hr/wp-content/uploads/2017/12/bibligraf_hrv_fraz-frazeolos_rjec.pdf).
Pintarić, Neda; Vasung, Ana. 2017. Rječnik hrvatskih animalističkih frazema.
Školska knjiga. Zagreb.
4.
b) poglavlja u knjizi
1. Blagus, Bartolec, Goranka 2017. Synonymy between theory and practice: The corpus-based approach to determining synonymy in lexicographic description. Computational and Corpus-based Phraseology: Recent Advances and Interdisciplinary Approaches (Proceedings of the Conference II). Ur. Mitkov, Ruslan. Editions Tradulex. Geneva. 132–136.
2. Kovačević, Barbara; Ramadanović, Ermina. 2018. Izražavanje negativnih primarnih emocija u hrvatskoj frazeologiji. Slavofraz 2016 – Phraseologie und (naive) Psychologie / Phraseology and (naїve) psychology / Фразеология и (наивная) психология. Ur. Bedkowska-Kopczyk, Agnieszka; Pfandl, Heinrich. Verlag Dr. Kovač. Hamburg.
3. Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica. 2017. Croatian Language and Literacy. In Road through Croatia. MATE and Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta. Zagreb. (e-knjiga)
4. Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica. 2017. Croatian Literature. In Road through Croatia. MATE and Zagrebačka škola ekonomije i menadžmenta. Zagreb. (e-knjiga)
c) znanstveni radovi
1. Blagus Bartolec, Goranka. 2017. Glagolske kolokacije u administrativnome funkcionalnom stilu. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2. 285–309.
2. Blagus Bartolec, Goranka. 2017. Slobodno i čvrsto u jeziku. Jezik kao predmet proučavanja i jezik kao predmet poučavanja: Zbornik radova s međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku održanoga od
primarnih emocija u hrvatskoj frazeologiji. Rasprave Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje 42/2. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. 505–527.
6. Mihaljević, Milica. 2017. Terminologija kao deskriptivna ili preskriptivna znanost
– stanje u Hrvatskoj. Словенска терминологија данас: Urednici Predrag Piper,
Vladan Jovanović. Српскa академијa наука и уметности. Beograd. 383–403.
7. Hudeček, Lana, Mihaljević, Milica. 2017. The Croatian Web Dictionary Project –
Mrežnik. Electronic lexicography in the 21st century. Proceedings of eLex 2017
conference. Iztok Kosem, Carole Tiberius, Miloš Jakubiček, Jelena Kallas, Simon
Krek, Vit Baisa (eds.), Lexical Computing CZ s.r.o., Brno – Leiden. 172–192.
8. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2017. Divkovićeva sintaksa u suvremenome i
današnjemu kontekstu. Zbornik radova sa skupa Matija Divković i kultura pisane
riječi II. Dolores Grmača, Marijana Horvat, Marko Karamatić (ur.). Sarajevo –
Zagreb. 195–211.
9. Mihaljević, Milica. 2017. O jeziku i slovopisu djela Uspomena povistna o kugi
makarskoj godine 1815 Luigja Cesara Pavišića. Kuga u Makarskoj i Primorju 1815.
Marinko Tomasović (ur.). Gradski muzej Makarska. Makarska. 387–402.
10. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2016. Znanstveni funkcionalni stil u
kajkavskome književnom jeziku 19. stoljeća. Rasprave: Časopis Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje 42(2). 443–464. (objavljeno u 2017. i nije navedeno u
izvješću za 2016.)
d) prikazi, ocjene
1. Blagus Bartolec, Goranka 2017. Priručnik utemeljen na dobroj suradnji (prikaz knjige Hrvatski egzonimi). Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2. 471–473.
e) stručni radovi (popularno-znanstveni radovi)
1. Blagus Bartolec, Goranka; Matas Ivanković, Ivana. 2017. Kad nam korpus ispunjava želje. Hrvatski jezik 4/3. 25–28.
2. Hudeček, Lana, Mihaljević, Milica. 2017. A new project – Croatian web dictionary MREŽNIK. The Future of Information Sciences. INFuture2017, Integrating ICT in Society. Iana Atanassova, Wajdi Zaghouani, Bruno Kragić, Kuldar Aas, Hrvoje Stančić, Sanja Seljan (eds.). Department of Information and Communication
Sciences, Faculty of Humanities and Social Sciences. Zagreb: 205-2013. (project proposal)
3. Hudeček, Lana, Mihaljević, Milica. 2017. Funkcionalni pravopis: Pravopis i novinski tekst. Hrvatski jezik 4/2: 1-10.
4. Hudeček, Lana, Mihaljević, Milica. 2017. Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik. Hrvatski jezik 4/4: 1–7.
5. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2017. Kršćanska terminologija Jeronima Šetke kao izvor za Religijski pravopis IHJJ-a. Hrvatski neretvanski zbornik 9/2017. Urednik Domagoj Vidović. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagreb. Zagreb.
6. Kovačević, Barbara. 2017. Basne kao izvorište frazema. Hrvatski jezik 4/3. Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb. 29–31.
7. Kovačević, Barbara. 2017. Indijanci u hrvatskim frazemima. Hrvatski jezik 4/2. 27–29.
8. Kovačević, Barbara. 2017. Mačak u vreći. Hrvatski jezik 4/4. 24–26. 9. Kovačević, Barbara. 2017. Sveti Petar i kajgana. Hrvatski jezik 4/1. 10. Lewis, Kristian. 2017. Kad pravopisni provjernik zadrijema. Hrvatski jezik IV/2.
22–26. 11. Lewis, Kristian; Čubrić, Marina. 2017. Svetci u pravopisu. Hrvatski jezik IV/4. 27–
29. 12. Mihaljević, Milica. 2017. Hrvatski u školi. Hrvatski jezik 4/2: 13–15. 13. Mihaljević, Milica. 2017. Muke po videu i audiju. Hrvatski jezik 4/1: 24-26. 14. Mihaljević, Milica. 2017. O hrvatskome jeziku u Hrvatskome jeziku. Bašćina:
glasilo Društva prijatelja glagoljice 18. 114–115. 15. Miloš, Irena. 2017. Znanje jezika i znanje o jezicima. Hrvatski jezik 4/3: 14-16. 16. Miloš, Irena. 2017. Digitalni urođenici i digitalne pridošlice. Hrvatski jezik 4/3. 14-
17. 17. Miloš, Irena. 2017. Komu je jezik majka, a komu maćeha? Hrvatski jezik 4/4: 8-10. 18. Miloš, Irena. 2017. Stoljeća hrvatskoga službenog jezika iz europske perspektive.
Hrvatski jezik 4/1: 12-13. 19. Mrčela, Marin; Lewis, Kristian. 2017. I u pravu treba biti u pravu – o jeziku
hrvatskih pravnih tekstova. Hrvatski jezik IV/3. 32–34.
1.2.2. Sudjelovanja na znanstvenim skupovima a) u inozemstvu
1. Blagus Bartolec, Goranka. Synonymy between theory and practice: The
corpusbased approach to determining synonymy in lexicographic description. EUROPHRAS. London, 13. i 14. studenoga 2017.
2. Blagus Bartolec, Goranka; Matas Ivanković, Ivana. Corpus analysis of the Path elements of the verb otići / oditi in Croatian and Slovene. MUMTTT 3: Workshop on Multi-word Units in Machine Translation and Translation Technology. London, 14. studenoga 2017.
3. Blagus Bartolec, Goranka; Matas Ivanković, Ivana. Ptice u hrvatskom jeziku na putu od prototipnoga do figurativnoga značenja: rječnička i korpusna perspektiva. Humanistyka w przyrodzie – przyroda w humanistyce: Słowiańszczyzna z ptasiej perspektywy, Poznanj, 23. i 24. studenoga 2017.
4. Hudeček, Lana. Terminološki podatci u hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku. Terminologia słowiańska: dziś i jutro, Varšava, Poljska, 26. svibnja 2017.
5. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. The Croatian Web Dictionary Project – Mrežnik. eLex 2017. Lexicography from Scratch. Leiden, Nizozemska, 19. – 21. rujna
6. Kovačević, Barbara. Međunarodna znanstvena konferencija Slavofraz 2017. Имињата и фразеологијата / Имена и фразеология, Катедра за македонски јазик и јужнословенски јазици, Катедра за славистика, Филозофски факултет „Блаже Конески“, Универзитет „Св. Кирил и Методиј“ во Скопје; Skoplje, 21. – 23. 4. 2017. (izlaganje: Frazeološka ortografija – uvod u veliko i malo početno slovo).
7. Lewis, Kristian. Hrvatske terminološke baze – normativni i deskriptivni pristup. Međunarodna znanstvena konferencija Terminologia słowiańska: dziś i jutro. Varšavsko sveučilište, Varšava, Poljska, 26. svibnja 2017.
8. Mihaljević, Milica. Računalno nazivlje u hrvatskome mrežnom rječniku – Mrežniku. Terminologia słowiańska: dziś i jutro, Varšava, Poljska, 26. svibnja 2017.
9. Sučević Međeral, Krešimir. Ethnicity: Businessman – The case of Ossoinack family and Fiume. International Conference on Culture and History. Barcelona, Španjolska, 23. kolovoza 2017.
b) u Hrvatskoj
1. Blagus Bartolec, Goranka. Glagolske kolokacije u administrativnome funkcionalnom stilu. XXXI. međunarodni znanstveni skup Jezik i njegovi učinci. Rijeka, 4. – 6. svibnja 2017.
2. Hudeček, Lana; Ćutuk, Igor: Nazivlje odnosa s javnošću. Communication Management Forum: Living in Crisis Mode, međunarodni znanstveni skup održan 12. – 13. svibnja 2017. u Zagrebu u organizaciji Visoke škole za komunikacijski menadžment Edward Bernays, 13. svibnja 2017.
3. Hudeček, Lana; Ćutuk, Igor: Odnosi s javnošću: jezična vjerodostojnost kao preduvjet komunikacijske vjerodostojnosti. PRpitch: 1. konferencija o PR-u za male i srednje poduzetnike, 4. svibnja 2017.
4. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2017. A new project – Croatian web dictionary MREŽNIK. The Future of Information Sciences. INFuture2017, Integrating ICT in Society. Zagreb, 8. – 10. studenoga
5. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Uloga e-učenja i e-rječnika u usvajanju hrvatskoga jezika, Jezik i dijete, Osijek, 1. – 2. prosinca
6. Hudeček, Lana. Pragmalingvistički elementi u e-rječniku XXXI. međunarodni znanstveni skup HDPL‐a Jezik i njegovi učinci. Rijeka, 4. – 6. svibnja
7. Mihaljević, Milica. Muško i žensko u e-rječniku. XXXI. međunarodni znanstveni skup HDPL‐a Jezik i njegovi učinci. Rijeka, 4. – 6. svibnja
1.2.3. Pozvana izlaganja u inozemstvu
Hudeček, Lana; Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica. Višejezične mrežne terminološke baze kao podloga za izradu baze Slavenska terminografija. Zasjedanje Terminološke komisije Međunarodnoga slavističkog komiteta. Poljska akademija znanosti, Varšava, Poljska, 25. svibnja 2017.
1.2.4. Ostala izlaganja
13
1. Horvat, Marijana; Mihaljević, Milica. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog
književnog jezika u današnjemu kontekstu, Osnovna škola Oranice, 5. travnja
2. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Riječ po riječ, predavanje za učenike osnovne i
srednje škole, Zadar, 13. ožujka
3. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica; Nahod, Bruno. Predstavljanje projekta Mrežnik
na Jezikoslovnim raspravama, 11. travnja
4. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Različiti jezici – različite izražajne mogućnosti
(prevoditeljske dvojbe i najčešće pogreške), Integra, Zagreb, 6. travnja
5. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Seminar za prevoditelje i lektore ESB-a i HNB-a,
Zagreb, 5. lipnja
6. Hudeček, Lana. Najčešće jezične i pravopisne pogreške u pismenoj poslovnoj
komunikaciji. Zaklada Hrvatska za djecu. 4. travnja
7. Hudeček, Lana. Okrugli stol: Suvremeni jezični izazovi – 50 godina nakon
Deklaracije Hrvatsko katoličko sveučilište, 14. ožujka
8. Hudeček, Lana. Radionica u Coca-Coli HBC Hrvatska: Poslovni jezik, 10. ožujka
9. Hudeček, Lana; Lewis, Kristian; Mihaljević, Milica. Planiranje i provedba
terminološke politike u Hrvatskoj. Terminološki okvir u prevođenju dokumenata
EU-a: temelj kvalitete i pravne sigurnosti. Konferencija Suradnjom do kvalitete.
Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Središnja uprava za prevođenje,
Kuća Europe, Zagreb, 8. prosinca 2017.
10. Kovačević, Barbara. Ilirizam i hrvatski standardni jezik za učenike sedmoga
razreda Osnovne škole Miroslava Krleže u Dječjoj knjižnici „M2“.
11. Lewis, Kristian. Lažni prijatelji i prevođenje. Predstavništvo Europske komisije u Hrvatskoj, Središnja uprava za prevođenje, Kuća Europe, Zagreb, 8. ožujka 2017.
12. radionice na Danima otvorenih vrata Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
1. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica: posjet Hrvatskome nacionalnom vijeću Crne Gore u Donjoj Lastvi, sastanci s predsjednikom Vijeća Zvonimirom Dekovićem, ministricom u Vladi Crne Gore i predsjednicom Hrvatske građanske inicijative Marijom Vučinović te sudjelovanje na skupu Cetinjski filološki dani, Cetinje, Boka kotorska 6. – 10. rujna
2. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica: posjet Institut für Deutsche Sprache, Mannheim, sastanci s Christine Möhrs, Stefanom Engelbergom, Frankom Michaelisom i drugim suradnicima Instituta; izlaganje Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Croatian Web Dictionary – Mrežnik, 27. i 28. travnja
b) usavršavanja
14
1. Blagus Bartolec, Goranka; Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. Radionica RELDI, Ljubljana, Slovenija, 21. – 23. lipnja 2017.
2. Sučević Međeral, Krešimir: sudjelovanje kao slušač na 11. međunarodnoj konferenciji o terminologiji i ontologiji (TOTh) u Chambéryju, Francuska (8. – 9. lipnja 2017.)
3. Sučević Međeral, Krešimir: sudjelovanje kao slušač na XXXI. međunarodnom znanstvenom skupu HDPL-a Jezik i njegovi učinci u Rijeci (4. – 6. svibnja 2017.)
1.4. SUDJELOVANJE U NASTAVI
1.4.1. Sudjelovanje u izvođenju nastave
1. Hudeček, Lana. jezični predmeti, Veleučilište Vern' 2. Mihaljević, Milica. Hrvatski jezik u inženjerskoj praksi, Fakultet elektrotehnike i
računarstva, Zagreb
1.4.2. Članstva u povjerenstvima za obranu doktorskih i magistarskih radova
1. Blagus Bartolec, Goranka: članica Povjerenstva za ocjenu teme Glagolsko-imeničke kolokacije u općeznanstvenom hrvatskom i njemačkom jeziku pristupnice Mirjane Šnjarić na poslijediplomskome doktorskom studiju Lingvistike (ostale članice Povjerenstva: prof. dr. Bernardina Petrović, dr. sc. Marija Lütze-Miculinić, doc.)
2. Hudeček, Lana: obrana sinopsisa, Igor Gligorić: Usklici i veznici u hrvatskome jeziku
3. Hudeček, Lana: obrana doktorskoga rada, Igor Gligorić: Usklici i veznici u hrvatskome jeziku
1.4.3. Mentorstva u izradi diplomskih, magistarskih i doktorskih radova
2. Kovačević, Barbara: mentorica doktorandici Ani Sarić na modulu Lingvistika. Naslov doktorskoga rada: Frazemi s komponentom boje u hrvatskoj, engleskoj i njemačkoj frazeologiji.
3. Mihaljević, Milica: Lingvistika, Dalibor Vrgoč, Terminološki aspekti stvaranja hrvatskoga suvremenog vojno-obrambenog i sigurnosno-obavještajnog nazivlja (radni naslov, sumentorica s Bernardinom Petrović)
1.5. ORGANIZACIJA SKUPOVA, RADIONICA, SEMINARA
1. Blagus Bartolec, Goranka članica je Organizacijskoga odbora XXXI. međunarodnoga znanstvenog skupa Jezik i njegovi učinci
15
2. Blagus Bartolec, Goranka i Hudeček, Lana članice su Organizacijskoga odbora 6. međunarodnoga znanstvenog skupa Hrvatski sintaktički dani – Sintaksa zavisnosložene rečenice
3. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica članice su Programskoga odbora međunarodne konferencije CONMUSTERM
4. Kovačević, Barbara članica je Programskoga odbora međunarodnoga znanstvenog skupa Komparativnoslavističke lingvokulturalne teme koji će se održati 9. i 10. veljače 2018. godine.
5. Sučević Međeral, Krešimir član je Organizacijskoga odbora međunarodne konferencije CONMUSTERM.
1.6. ČLANSTVA U UREDNIŠTVIMA, STRUČNIM I ZNANSTVENIM TIJELIMA TE POVJERENSTVIMA
1. Blagus Bartolec, Goranka članica je Državnoga povjerenstva za natjecanje iz hrvatskoga jezika u šk. god. 2016./2017.
2. Blagus Bartolec, Goranka članica je Nadzornoga odbora Hrvatskoga društva za primijenjenu lingvistiku
3. Blagus Bartolec, Goranka recenzentica je testova za državnu maturu iz Hrvatskoga jezika u šk. god. 2016./2017. pri Nacionalnome centru za vanjsko vrednovanje obrazovanja
4. Hudeček, Lana članica je Savjeta za jezik i govor HRT-a 5. Hudeček, Lana do ožujka 2017. bila je članica Matičnoga odbora za filologiju 6. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica članice su uredništva časopisa Rasprave 7. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica članice su uredništva časopisa Вісник
Термінологічної комісії при МКС / Bulletin of the Terminology Commission under ICSS
8. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica urednice su časopisa Hrvatski jezik 9. Kovačević, Barbara bila je članica povjerenstva za izbor u zvanje dr. sc. Ane
Vasung za znanstvenoga suradnika 10. Kovačević, Barbara urednica je rubrike Od A do Ž u časopisu Hrvatski jezik 11. Lewis, Kristian urednik je rubrike Lektorske bilješke u časopisu Hrvatski jezik 12. Mihaljević, Milica članica je Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU-
a 13. Miloš, Irena urednica je rubrike Jezik i društvo u časopisu Hrvatski jezik 14. Sučević Međeral, Krešimir član je povjerenstva za izradu zadataka za državnu
maturu iz mađarskoga kao materinskoga jezika, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Zagreb.
1.7. OSTALO 1.7.1. Recenziranje članaka i knjiga, uredništva knjiga
Suradnici Odjela za hrvatski standardni jezik u prošloj su godini recenzirali radove za ove časopise i zbornike: Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, zbornik HDPL-a za 2017., Fluminensiju, Suvremenu lingvistiku, Zbornik 6. Dani Petra Šegedina, sažetke za skup Jezik i njegovi učinci, sažetke za Hrvatske sintaktičke dane i Conmusterm, Jezikoslovlje, HDPL, Croatica et Slavica
16
Iadertina, Zbornik radova VI. hrvatskoga slavističkog kongresa, Zbornik u čast Marije Turk, Linguistics and Literature Studies
Hudeček, Lana recenzija knjige Matea Birtić i sur. Valencijski rječnik psiholoških glagola
1.7.2. Popularizacija znanosti a) objavljivanje članaka
1. Blagus Bartolec, Goranka; Hudeček, Lana; Jozić, Željko; Matas Ivanković, Ivana; Mihaljević, Milica. 2017. Hrvatski za svaki dan, Večernji list, 1. veljače 2017.
4. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica. 2017. Hrvatska školska gramatika. Jutarnji list. b) televizijske i radijske emisije, intervjui
1. Blagus Bartolec, Goranka jezični savjet Alarmirana vrata za emisiju Govorimo
hrvatski Prvoga programa Hrvatskoga radija, 2. Blagus Bartolec, Goranka sudjelovanje s prilozima na temu jezičnih savjeta u
emisiji Jezik za svakoga Hrvatske televizije 3. Hudeček, Lana 14. siječnja intervju, Radio Split (o 555 jezičnih savjeta) 4. Hudeček, Lana 14. prosinca Pravac na treću (o jeziku i dizajnu), HRT – HTV 3 5. Hudeček, Lana 14. prosinca RTL Direkt (o anglizmima: roll up, standstill, lex
Agrokor) 6. Hudeček, Lana 21. veljače Dobro jutro, Hrvatska (gostovanje u povodu Dana
materinskoga jezika) 7. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica 16. studenoga Bilješke o jeziku, HRT – HTV 3
(gostovanje u povodu objave Hrvatske školske gramatike) 8. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica Bilješke o jeziku, HRT – HTV 3, 16. studenoga 9. Mihaljević, Milica intervju Interview with Croatian terminologist, Milica Mihaljević,
for the 4th edition of Why is terminology your passion? e-book published by Terminology Coordination Unit
10. Sučević Međeral, Krešimir Jezik za svakoga Školskoga programa HTV-a (proljeće 2017.)
c) predstavljanja knjiga
1. Hudeček, Lana; Mihaljević, Milica na Interliberu su predstavile Hrvatsku školsku gramatiku, Zagreb, 11. studenoga
2. Hudeček, Lana u Društvu književnika predstavila je 3. godište Hrvatskoga jezika, 17. ožujka
3. Kovačević, Barbara sa suautorima je na Interliberu sudjelovala u promociji Rječnika hrvatskih animalističkih frazema
4. Mihaljević, Milica u Društvu književnika predstavila je knjigu Kristiana Lewisa Lažni prijatelji, Zagreb, 17. ožujka
17
5. Mihaljević, Milica u Knjižnici Pučišća predstavila je knjigu Domagoja Vidovića O rodu jezikom i pokoja fraška, Pučišća, 7. kolovoza
d) ostalo
1. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica redovito su pisale savjete za portal Bolje je
hrvatski (u 2017. godini 60 savjeta)
2. Hudeček, Lana i Mihaljević, Milica uređivale su institutske portale Hrvatski u školi
(s G. Blagus Bartolec, Ž. Jozićem i I. Matas Ivanković), Bolje je hrvatski i mrežne
stranice Jezični savjetnik
3. Hudeček, Lana; Lewis, Kristian i Mihaljević, Milica dobitnici su Nagrade Ivan Filipović za Prvi školski pravopis hrvatskoga jezika
4. Miloš, Irena je od 16. rujna 2015. upućeni nacionalni stručnjak u Europskoj komisiji u Luxembourgu.
5. Svi članovi Odjela redovito daju jezične savjete na adresi e-pošte i na dežurnome telefonu.
18
2. ODJEL ZA OPĆE JEZIKOSLOVLJE
Voditeljica: dr. sc. Matea Birtić
2.1. RAD NA PROJEKTIMA
2.1.1. Projekti financirani iz vanjskih izvora
Izgradnja hrvatskoga strukovnog nazivlja – Struna (HRRZ)
Voditelj: dr. sc. Bruno Nahod
Suradnici s Odjela: dr. sc. Ana Ostroški Anić, dr. sc. Ivana Brač, dr. sc. Tomislava Bošnjak
Botica, dr. sc. Maja Lončar, dr. sc. Ivana Oraić Rabušić, Siniša Runjaić
Rad na terminološkoj bazi Struna
dovršen projekt Izgradnja hrvatskoga drvnotehnološkog nazivlja (DRVNA) –
1445 zaključanih naziva.
dovršen projekt Hrvatsko farmakološko nazivlje (FARMANA) – 1228 zaključanih
naziva.
dovršen projekt Hrvatsko kemijsko i laboratorijsko nazivlje (KELANA) – 1138
zaključanih naziva.
odrađena dva od tri polugodišnja ciklusa projekta Pojmovnik antičke arheologije
– trenutačno 1189 naziva.
odrađena dva od tri polugodišnja ciklusa projekta Genetički leksikon – trenutačno
922 naziva.
odrađena dva od tri polugodišnja ciklusa projekta Hrvatsko oftalmološko nazivlje
(HON) – trenutačno 1012 naziva.
Stalni zadatci
uređivanje stranica s novostima i objavljenim radovima na struna.ihjj.hr.
administriranje sadržaja i novosti na Hrvatskom terminološkom portalu.
uređivanje sadržaja i novosti na stranici Strune/HTP-a na društvenoj mreži
Facebook.
odgovaranje na pitanja e-poštom korisnika stranica struna.ihjj.hr i nazivlje.hr
Suradnja s Hrvatskim zavodom za norme
Maja Lončar
Znanstveni razvoj (objavljeni radovi, sudjelovanje na skupovima, ljetne škole itd.)
19
Objavljena monografska publikacija: Nahod, Bruno. O umu stručnjaka. Zagreb:
Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 2017.
Objavljen članak u mrežnom časopisu: Lončar, Maja. Creation of terminology
database for EU law terminology. Terminfo. 2, 1(2017).
Objavljen članak u časopisu: Kiš Žuvela, Sanja; Ostroški Anić, Ana. Terminološko
planiranje i normiranje temeljnoga hrvatskoga glazbenog nazivlja. Rasprave
Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 1, 43(2017), str. 67–78.
Objavljen članak u časopisu: Nahod, Bruno, Vukša Nahod, Perina; Bjeloš, Mirjana.
Three Aspects of Processing Ophthalmological Terminology in a “Small
Language”: A Case of Croatian Term Bank Struna. Jazykovedný časopis:
Jazykovedný ústav Ludovíta Štúra Slovenskej akadémie vied. 2, 68(2017), str. 287–
296.
Objavljen članak u časopisu: Vuletić, Lea, Stjepan Špalj, Kristina Peroš, Hrvoje
Jakovac, Ana Ostroški Anić, Marin Vodanović. Assessing the influence of the
English language on the professional vocabulary of Croatian dental students by
analysing their word choice for the translation of medical/dental terms.
Terminology: International Journal of Theoretical and Applied Issues in Specialized
Communication. 2, 23(2017), 181–206.
Objavljen članak u zborniku radova: Bratanić, Maja, Ana Ostroški Anić, Siniša
Runjaić. Od baze do portala – razvoj nacionalne terminološke infrastrukture.
Slovenska terminologija danas: zbornik referata izloženih na međunarodnom
simpozijumu Slovenska terminologija danas. Beograd, 11. – 13. svibnja 2016. ur.
Predrag Piper, Vladan Jovanović. Beograd : SANU, Institut za srpski jezik SANU,
2017. Str. 657–666.
Objavljen članak u zborniku radova: Ostroški Anić, Ana. Developing a national
term bank: The case of Struna. The language of science and the science of
language. Ur. Ekaterina Petkova, Miglena Mihaylova-Palanska, Sia Kolkovska.
Sofia: Bulgarian Academy of Sciences, 2017. 216–222.
održano izlaganje: Jirouš-Rajković, Vlatka, Siniša Runjaić, Barbara Štebih Golub.
Izgradnja hrvatskoga drvnotehnološkog nazivlja. 14. Drvno-tehnološka
konferencija. Opatija, 5. – 6. lipnja 2017.
održano izlaganje: Nahod, Bruno, Perina Vukša Nahod, Mladen Bušić. O
problemima implementacije i harmonizacije visokospecijaliziranoga
medicinskog nazivlja u veliku nacionalnu terminološku bazu podataka. XXXI.
međunarodni znanstveni skup HDPL-a Jezik i njegovi učinci. Rijeka: Filozofski
fakultet Sveučilišta u Rijeci, 4. – 6. svibnja 2017.
održano izlaganje: Nahod, Bruno, Perina Vukša Nahod, Mirjana Bjeloš. Three
Aspects of Processing Ophthalmological Terminology in a “Small Language”: A
Case of Croatian Term Bank Struna. 9th International Conference Slovko 2017:
NLP, Corpus Linguistics, Terminology, e-Terminology. Bratislava: Slovak
National Corpus, Ľ. Štúr Institute of Linguistics, SAS. 25. – 27. listopada 2017.
20
održano izlaganje: Ostroški Anić, Ana, Sanja Kiš Žuvela. The embodied and the
cultural in the conceptualization of pitch space in Croatian. 3rd International
Symposium on Figurative Thought and Language. Osijek: Filozofski fakultet
Sveučilišta u Osijeku, 26. – 28. travnja 2017.
održano izlaganje: Ostroški Anić, Ana, Sanja Kiš Žuvela. poster The
conceptualization of music in semantic frames based on word sketches. 9th
International Corpus Linguistics Conference. Birmingham: University of
Birmingham. 25. – 28. srpnja 2017.
održano izlaganje: Ostroški Anić, Ana. Terminology and Lexicography in Croatia:
From paper to apps. Resources for terminology and lexicography: What we have
and what we need. Wales: Sveučilište Bangor, 4. rujna 2017.
održano izlaganje: Ostroški Anić, Ana. The role of discourse in defining
specialized knowledge categories. Terminologie(s) et traduction. Les termes de
l'environnement et l'environnement des termes. Bukurešt: Université de
Bucarest, 13. i 14. studenoga 2017.
održano izlaganje: Runjaić, Siniša, Barbara Štebih Golub. Univerbizacija u
hrvatskom nazivlju. Univerbacija/univerbizacija u slavenskim jezicima:
Osamnaesta međunarodna naučna konferencija Komisije za tvorbu riječi
Međunarodnoga komiteta slavista, Sarajevo, 4. 4 – 7. 4. 2017. Sarajevo: Filozofski
fakultet, 6. travnja 2017.
održano izlaganje: Vuletić, Lea, Ivana Šutej, Ivana Brač, Kristina Peroš. Croatian
Special Field Terminology. 2nd International Scientific Conference on
Terminology. Vilnius, 1. i 2. lipnja 2017.
održano predavanje: Bruno Nahod; Presentation of a project for sharing
translators' glossaries at the Croatian Terminology Portal, TranslatingEurope,
Workshop; Terminology All Around Us: Examples From (a Translator's) Life,
Zagreb 7. prosinca 2017.
Suradnja
Potpora podnositeljima prijava za novi krug natječaja terminoloških projekata
HRZZ-a.
Pokrenuta suradnja s Središnjim državnim uredom za razvoj digitalnog društva
(DIGURED) za uključivanje pojmovnika Eurovoc u sustav za pretraživanje na
Hrvatskom terminološkom portalu.
Repozitorij metafora hrvatskoga jezika – MetaNet.HR (HRZZ)
Voditeljica: dr. sc. Kristina Štrkalj Despot
Suradnici s Odjela: dr. sc. Bruno Nahod (kognitivni neuroznanstvenik), dr. sc. Ana
Ostroški Anić (kognitivni lingvist), Ivan Pandžić (doktorand)
21
Vanjski suradnici: prof. dr. Mario Brdar (savjetnik za kognitivnolingvističku analizu),
prof. dr. Mario Essert (voditelj računalnoga tima), dr. sc. Mirjana Tonković (kognitivni
psiholog), dr. sc. Benedikt Perak (kognitivni lingvist)
U 2017. godini na projektu su ostvareni ovi rezultati iz radnoga plana:
Metafore emocija s pripadajućim okvirima, predodžbenim shemama i kogovima
dodane u repozitorij nakon teorijske i korpusne analize
Objavljen znanstveni rad o konceptualizaciji emocija međunarodnome ili A1
hrvatskome časopisu
Izvještaj nakon šeste točke provjere (metafore emocija)
Projektni sastanci (održana tri projektna sastanka)
Kaskade metafora s pripadajućim okvirima, predodžbenim shemama i
kogovima dodane u repozitorij nakon teorijske i korpusne analize
Skalarne metafore s pripadajućim okvirima, predodžbenim shemama i
kogovima dodane u repozitorij nakon teorijske i korpusne analize
Vizualizacija metafora u obliku grafova uporabom JS alata za obradu
Završena konstrukcija repozitorija povezanih podataka (linked data) u
RDF/OWL formatu
Izrada alata za pretragu i razvrstavanje podataka
Izrada programa u Pythonu za ekstrakciju metaforičnih jedinica iz teksta
Najmanje dva rada u međunarodnim ili A1 hrvatskim časopisima (objavljeno je
10 radova i jedna knjiga u relevantnim publikacijama Q1 i Q2 te kod uglednih
međunarodnih izdavača, a još je niz radova i jedna knjiga u tisku)
Najmanje dva izlaganja na javnim predavanjima ili konferencijama (ostvareno
ih je 25)
Najmanje dva sažetka objavljena u knjižici sažetaka sa znanstvenih skupova
(ostvareno 25)
Organizirana radionica o novim pristupima istraživanju metafore Hand Made
by Machines: A Computational Perspective on Linguistic Creativity
Organiziran trodnevni znanstveni skup 3rd International Symposium on
Figurative Thought and Language i okrugli stol o stanju u istraživačkom polju
figurativnoga jezika
Usavršavanje University College Dublin, mentor Tony Veale (Kristina Štrkalj
Despot, svibanj 2017.)
Seminari za mlade istraživače (održan je niz izlaganja i predavanja za mlade
– 22. – 27. kolovoza 2017. za potrebe projekta Hrvatski glazbeni i liturgijski kodeksi
srednjega vijeka: Interdisciplinarna obrada – CROMUSCODEX70 stručno usavršavanje u
Oslu, University of Oslo, Department of Literature, Area Studies and European
Languages, Faculty of Humanities.
dr. sc. Amir Kapetanović
– 15. ‒ 25. svibnja 2017. Leiden University Centre for Linguistics. Nizozemska.
– 20. – 26. studenoga 2017. Institut für Slavische Sprachen und Literaturen, Universität
Bern. Švicarska.
dr. s. Martina Kramarić
– 25. – 29. rujna 2017. Beogradski centar za digitalnu humanistiku, Beograd.
3.3.2. Seminari, radionice, škole itd.
dr. sc. Amir Kapetanović
– tečaj ruskoga jezika u IHJJ-u
dr. sc. Sanja Perić Gavrančić
– 24. i 25. travnja 2017. Split, DARIAH Digital Philology workshop
– tečaj ruskoga i njemačkoga jezika u IHJJ-u
dr. sc. Martina Kramarić
– 4. – 8. prosinca 2017. Berlin, LEXMc (Lexical Data Master Class), radionica iz digitalne
humanistike
– tečaj njemačkoga jezika u IHJJ-u
3.4. SUDJELOVANJE U NASTAVI
3.4.1. Sudjelovanje u izvođenju nastave
54
dr. sc. Amir Kapetanović: Tekstologija. Filozofski fakultet Sveučilišta u Rijeci, u
sklopu studija Povijest i dijalektologija hrvatskoga jezika (koncem ožujka /
početkom travnja)
dr. sc. Željka Brlobaš: izborni kolegij Hrvatsko gramatičko nazivlje (nositelj
kolegija: prof. dr. Ivo Pranjković) – na Dodiplomskome studiju Odsjeka za
kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u zimskome semestru
akad. god. 2016./2017.; izborni kolegij Hrvatsko gramatičko nazivlje (nositelj
kolegija: prof. dr. Krešimir Mićanović) – na Dodiplomskome studiju Odsjeka za
kroatistiku Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u Zagrebu u zimskome semestru šk.
god. 2016./2017.
3.4.2. Mentorstva u izradi diplomskih, magistarskih i doktorskih radova
dr. sc. Marijana Horvat: sumentorica (uz prof. dr. Ivu Pranjkovića) Martini
Horvat (Poslijediplomski doktorski studij kroatistike, Filozofski fakultet
Sveučilišta u Zagrebu, tema o Lanosovićevoj gramatici)
3.5. ORGANIZACIJA SKUPOVA, RADIONICA, SEMINARA dr. sc. Martina Kramarić: organizirala okrugli stol i predstavljanje knjige Besjede
fra Matije Divkovića 10. svibnja 2017. u Europskom parlamentu u Bruxellesu pod
pokroviteljstvom neformalne skupine Prijatelji Bosne i Hercegovine u Europskom
parlamentu
Martina Horvat: 2017. članica Organizacijskoga odbora 16. znanstvenoga
skupa Kajkavski jezik, književnost i kultura kroz stoljeća, Krapina, 4. rujna 2017.
3.6. ČLANSTVA U UREDNIŠTVIMA, STRUČNIM I ZNANSTVENIM TIJELIMA TE POVJERENSTVIMA dr. sc. Marijana Horvat: u časopisu Hrvatski jezik urednica rubrike Vremeplov;
članica uredništva Rasprava i Moslavačkoga zrcala; članica Društva profesora
hrvatskoga jezika, MH; članica Znanstvenoga vijeća za obrazovanje i školstvo HAZU
i Radne sekcije za hrvatski jezik; članica/predsjednica povjerenstava za izbore u
zvanja i na radna mjesta; članica Povjerenstva za unutarnji sustav osiguravanja i
unapređivanja kvalitete IHJJ-a
55
dr. sc. Amir Kapetanović: član Panela za filologiju Hrvatske zaklade za znanost; član
suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti; član Vijeća poslijediplomskoga
studija; član Komisije za etnolingvistiku pri Međunarodnom komitetu slavista
dr. sc. Barbara Štebih Golub: izvršna urednica časopisa Rasprave: Časopis Instituta
za hrvatski jezik i jezikoslovlje. 43; urednica rubrike Čitaonica u časopisu Hrvatski
jezik; predstavnica RH u Komisiji za tvorbu riječi Svjetskoga slavističkoga odbora
dr. sc. Željka Brlobaš: 13. ožujka 2017. godine članica stručnoga povjerenstva za
davanje mišljenja o ispunjavanju uvjeta pristupnice dr. sc. Ive Nazalević Čučević za
izbor u znanstveno zvanje znanstvene suradnice za područje humanističkih
znanosti, polje filologija, grana kroatistika
dr. sc. Ivana Lovrić Jović: izvršna urednica časopisa Rasprave: Časopis Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje, svezak 42, broj 2, god. 2016. (objavljen u veljači 2017.)
dr. sc. Vuk-Tadija Barbarić: tajnik 4. godišta (4 broja) popularno-znanstvenoga
časopisa Hrvatski jezik (Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje)
3.7. OBVEZE NA DOKTORSKOME STUDIJU
Martina Horvat: na Poslijediplomskom studiju kroatistike Filozofskoga fakulteta
Sveučilišta u Zagrebu u pripremi je izradbe kvalifikacijskoga rada
3.8. OSTALO
3.8.1. Terenski i arhivski rad
a) Arhivski rad
dr. sc. Marijana Horvat
– 30. svibnja – 1. lipnja 2017. u okviru projekta CROMUSCODEX70 istraživanje u
6. Lovrić Jović, Ivana. 2017. Je li Držić vjerno prenosio dubrovački organski idiom?
Dubrovnik 3. 44–52.
7. Lovrić Jović, Ivana. 2017. Dubrovački sveti Vlaho – parac grada podno Srđa.
Hrvatski jezik 4/1. 34–38.
8. Barbarić, Vuk-Tadija. 2017. Na kraju dana, nadahnuće korumpiranim jezikom
medija masivnih je razmjera. Hrvatski jezik 4/2. 30–31.
9. Kramarić, Martina. 2017. Uz 200. godišnjicu smrti Joakima Stullija. Dubrovnik,
časopis za književnost i znanost XXVIII. 2–3. 5–12.
10. Horvat, Martina. 2017. Mijer, mijer, mijer vam. Hrvatski jezik 4/2. 35–38.
b) televizijske i radijske emisije, intervjui
dr. sc. Marijana Horvat: 7. veljače 2017. snimila TV prilog za HRT 3 o franjevačkoj
djelatnosti i Matiji Divkoviću, emisija Bilješka o jeziku; prilog emitiran 11. travnja
2017. i 30. studenoga 2017. (naslov emisije: Bogoljubni bogoslovac – fra Matija
Divković)
dr. sc. Marijana Horvat i dr. sc. Martina Kramarić: izjave za medije nakon izlaganja
u Europskom parlamentu u Bruxellesu 10. svibnja 2017. (HRT, emisija Pogled
preko granice)
dr. sc. Barbara Štebih Golub za Hrvatski radio snimila dva priloga: 1. Tomaš
Mikloušić – najveći kajkavski prosvjetitelj (esej). Emisija Kozmopolis – književnost
58
u kontekstu. HR 1. prvo emitiranje: listopad 2017.; 2. Okazionalizmi u jeziku
medija. Emisija Jezik i predrasude. HR 2. prvo emitiranje: prosinac 2017.
dr. sc. Ivana Lovrić Jović
Radio Dalmacija, srpanj 2017., u povodu prilagodbe teksta scenarija Otvaranja 68.
Dubrovačkih ljetnih igara
6. rujna 2017. intervju u Portalu Oko: Ivana Lovrić Jović: Cilj radionice je
osluhnuti koliki je stvaran interes dubrovačke djece za dubrovačkim idiomom
kao povremeni stručni suradnik za emisiju Govorimo dubrovački radijske postaje
Soundset Ragusa prilozi u 10 emisija (o značenju i podrijetlu određenih
dubrovačkih riječi)
dr. sc. Martina Kramarić: pismeni intervju s docenticom Tanjom Kuštović o
zborniku Meandrima hrvatskoga glagoljaštva posvećenu akademiku Stjepanu
Damjanoviću za časopis Hrvatski jezik
c) predstavljanja knjiga
u okviru predavanja o franjevačkoj djelatnosti i Matiji Divkoviću dva predstavljanja
knjige Besjede fra Matije Divkovića:
dr. sc. Marijana Horvat i dr. sc. Vuk-Tadija Barbarić 23. ožujka 2017. u Mostaru
dr. sc. Marijana Horvat, dr. sc. Sanja Perić Gavrančić i dr. sc. Martina Kramarić 10.
svibnja 2017. u Bruxellesu
prosinca 2017. na Franjevačkoj teologiji u Sarajevu dr. sc. Marijana Horvat uime
urednika predstavila zbornik Matija Divković i kultura pisane riječi II.
11. prosinca 2017. dr. sc. Amir Kapetanović sudjelovao na zagrebačkom
predstavljanju novoga izdanja Kamenoga spavača Maka Dizdara
dr. sc. Barbara Štebih Golub: predstavljanje knjige B. Schubert U suton kajkavskoga
književnog jezika. HAZU. Zagreb, svibanj 2017.
u okviru Mjeseca hrvatskoga jezika predstavljanje institutskih izdanja 17. ožujka
2017. u Društvu hrvatskih književnika u Zagrebu: dr. sc. Željka Brlobaš predstavila
Voltićevu Ilirsku gramatiku Marijane Horvat i Sanje Perić Gavrančić; dr. sc. Vuk-
Tadija Barbarić predstavio knjigu Besjede fra Matije Divkovića
dr. sc. Sanja Perić Gavrančić: predstavljanje knjige Osorsko-hvarska pjesmarica
Kristine Štrkalj Despot. Split, 20. travnja 2017.
59
dr. sc. Ivana Lovrić Jović: u okviru Mjeseca hrvatskoga jezika u Dubrovniku 16.
ožujka 2017. predstavila knjigu dr. sc. Domagoja Vidovića O rodu jezikom i pokoja
fraška
d) Ostalo
dr. sc. Marijana Horvat: u povodu Mjeseca hrvatskoga jezika i Dana otvorenih vrata
IHJJ-a održala četiri predavanja; napisala dva obrazloženja za Nagradu Ivan
Filipović; organizirala predavanje prof. Björna Hansena Dijakronijski korpus
hrvatskoga jezika – CroDi (IHJJ, 28. rujna 2017.); sudjelovanje u izradbi
monografije Povijest hrvatskoga jezika, 5. knjiga
dr. sc. Amir Kapetanović: održao predavanje u IHJJ-u: Hrvatska jezična slika doma u
slavenskom kontekstu (30. siječnja 2017.); održao predavanje u Srednjoj školi
Pakrac o starohrvatskom jeziku u povodu Dana hrvatskoga jezika (11. ožujka
2017.)
dr. sc. Željka Brlobaš: sudjelovanje u izradbi monografije Povijest hrvatskoga jezika,
5. knjiga
dr. sc. Ivana Lovrić Jović: prilagodila na stari dubrovački govor tekst scenarija
Otvaranja 68. Dubrovačkih ljetnih igara; osmislila i izradila sinopsis za Radionicu
dubrovačkoga govora – Đir po govoru Straduna
Martina Horvat: lektura i korektura monografije 100 godina Sestara karmelićanki
BSI i knjige Tri koraka vjere; lektura časopisa Prisutnost i knjige Nasljeduj Mariju
60
4. ODJEL ZA ONOMASTIKU I ETIMOLOGIJU
Voditeljica: dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga
4.1. RAD NA PROJEKTIMA
4.1.1. Projekti u okviru osnovne djelatnosti
Baza suvremenih hrvatskih osobnih imena
Voditeljica: dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga – zadužena za koncepciju, vođenje, obradu
imenskih natuknica i redakturu
Suradnici: dr. sc. Dubravka Ivšić Majić, dr. sc. Domagoj Vidović, dr. sc. Branimir Brgles,
Joža Horvat, mag. educ. dr. sc. Bruno Nahod
Rad u 2017. godini:
etimologija osobnih imena
obrada imenskih natuknica
redaktura
ekscerpiranje najstarijih imenskih potvrda i prikaz zemljopisne
rasprostranjenosti najčešćih imena
unos imenskih istovrijednica iz odabranih stranih jezika i imendana prema HKR-
u
Etimološki rječnik hrvatskoga jezika, II. svezak: O‒Ž
Voditelj: akademik Rako Matasović
Suradnik: dr. sc. Dubravka Ivšić Majić
Rad u 2017. godini:
unos i obrada natuknica koje počinju slovima O, P (oko 950 natuknica)
prebacivanje natuknica koje počinju slovima V, Z, Ž iz programa Word u TLex
(oko 950 natuknica)
tjedni radni sastanci
4.1.2. Sudjelovanje na međunarodnim projektima i COST akcijama
61
Dizionario etimologico della mitologia Greca
Institutska voditeljica: dr. sc. Sanja Perić Gavrančić
Suradnik: dr. sc. Dubravka Ivšić Majić
– prevođenje natuknica na hrvatski (20-ak natuknica)
COST ENeL
Suradnik: dr. sc. Dubravka Ivšić Majić
– sudjelovanje na Training School 2017 – The Lexical and Phraseological Landscape: Old
Boundaries, New Beginnings
Slovačka onomastička terminološka baza
Voditeljica: dr. sc. Iveta Valentová, Jezikoslovni institut Ljudovita Štura, Bratislava
Suradnik: dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga
– od listopada 2017. suradnik za hrvatsku onomastičku terminologiju
4.1.3. Međuodjelna i međuprojektna suradnja
Documentation and Interpretation of the Earliest Croatian (HRZZ, šifra 2698,
voditelj dr. sc. Amir Kapetanović)
Suradnici s Odjela: dr. sc. Branimir Brgles ( rad na unošenju povijesnih potvrda;
prikupljanje literature; interpretacije dijela korpusa) i dr. sc. Dubravka Ivšić Majić
(ekscerpiranje najstarijih potvrda hrvatskog jezika iz zbirke Codex diplomaticus;
uređivanje zajedničke baze potvrda; interpretacija potvrda; sudjelovanje na konferenciji
XLVI международная филологическая конференция, Sankt Peterburg, Rusija, 13. – 22.
3. 2017.)
Hrvatski mrežni rječnik – Mrežnik (HRZZ, IP-2016-06-2141, voditeljica dr. sc.
Lana Hudeček)
Suradnici s Odjela: Joža Horvat, mag. educ. (pomoćnik tajnika projekta; surađuje u
izradi materijala za mrežnu stranicu projekta; usustavljivanje i korektura materijala) i
dr. sc. Domagoj Vidović (počeo s obradom naglasno-morfološkoga bloka te
sastavljanjem baze etnika i ktetika).
4.1.4. Sudjelovanje na domaćim projektima drugih institucija
Ad fontes Centra za komparativnohistorijska i interkulturalne studije pri
Filozofskome fakultetu Sveučilišta u Zagrebu
Voditelj: prof. dr. sc. Drago Roksandić
Suradnik: dr. sc. Branimir Brgles
Strana geografska imena Voditeljica: dr. sc. Ivana Crljenko, Leksikografski zavod Miroslav Krleža Suradnici: dr. sc. Ankica Čilaš Šimpraga i dr. sc. Domagoj Vidović ( standardizacija imena otočnih oblika, imena kopnenih voda, imena obalnih reljefa i imena regija)
62
General Slavic Linguistic Atlas (OLA) and European Linguistic Atlas (ALE)
(HRZZ, šifra 8706, voditelj akademik Ranko Matasović) Suradnik: dr. sc. Dubravka Ivšić Majić (obrada zadanih natuknica u sklopu ALE)
4.2. ZNANSTVENA PRODUKTIVNOST
4.2.1. Objavljeni radovi
a) knjige
1. Brgles, Branimir; Zrinjan, Snježana i dr. 2017. Općina Brdovec. Općina Brdovec.
Zaprešić.
b) poglavlja u knjizi
1. Benić, Mislav; Hadžihalilović, Sandra. 2017. Kontrastivna analiza govora otoka
Ugljana s naglaskom na kaljski govor. Kali. Ur. Faričić, Josip. Sveučilište u Zadru –
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Općina Kali. Zadar.
2. Benić, Mislav. 2017. Пересказывание дискурса на примере говора Осиека и
окрестностей. 12. letno srečanje Združenja za slovansko jezikoslovje. Povzetki
prispevkov. Ur. Repanšek, Luka; Šekli, Matej. Inštitut za slovenski jezik Frana
Ramovša. Ljubljana.
3. Čilaš Šimpraga, Ankica; Ivšić, Dubravka. 2017. Reflections of the saintly name
Anthony in Croatian anthroponymy. Мултикултурализъм и многоезичие.
Сборник c доклади тринадесетите международни славистични четения,
София, 21–23 април 2016 г. Toм I. Издателство „Фабер“. Велико Търново. 511–
520.
4. Vidović, Domagoj. 2017. Vidonjska prezimena. Proslava 400. obljetnice crkve sv.
Ivana Krstitelja u Vidonjama. Ur. Vidović, Mile. Ogranak Matice hrvatske Metković –
Župni ured Vidonje. Metković. 30–65.
c) znanstveni radovi
1. Brgles, Branimir. 2016. Prilog raspravi o agrarnom dualizmu i tranziciji iz feudalizma u kapitalizam u suvremenoj historiografiji. Ekonomska i ekohistorija: časopis za gospodarsku povijest i povijest okoliša 12. 151–172.
2. Brgles, Branimir. 2016. Model obradbe protostatističkih vrela na primjeru analize najstarijih registara desetinskoga kotara Glavnice. Historijski zbornik 69. 293–333.
3. Brgles, Branimir; Čilaš Šimpraga, Ankica. 2017. Imenska osnova bog u hrvatskoj antroponimiji s osobitim osvrtom na osobna imena. Onomastica 61.
4. Čilaš Šimpraga, Ankica; Crljenko, Ivana. 2017. Prilog standardizaciji imena stranih zemljopisnih objekata u hrvatskome jeziku. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/1. 31–53.
5. Kladnik, Drago; Crljenko, Ivana; Čilaš Šimpraga, Ankica; Geršič, Matjaž. 2017. A comparison of Croatian and Slovenian exonyms. Acta geographica Slovenica 57/1. 109–118.
6. Ivšić, Dubravka; Ivšić, Trpimir. 2016. Hrvatski nazivi kemijskih elemenata kod Franje Račkoga. Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine 42/2. 331–352.
7. Vidović, Domagoj. 2016. Prilog proučavanju odraza svetačkoga imena Ilija u hrvatskoj antroponimiji. Folia onomastica Croatica 25. Zagreb. 167–182.
8. Jeić Baguzej, Jadran; Vidović, Domagoj. 2017. Žuljanska prezimena i toponimija. Rasprave: Časopis Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje 43/2. 359–380.
11. Vidović, Domagoj. 2017. Imena u djelima fra Matije Divkovića. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Matija Divković i kultura pisane riječi, 2. Ur. Grmača, Dolores; Horvat, Marijana; Karamatić, Marko. Kulturno-povijesni institut Bosne Srebrene – Hrvatska sveučilišna zaklada. Sarajevo – Zagreb. 265–277.
12. Vidović, Domagoj. 2017. Toponimija Makarskoga primorja. Kuga u Makarskoj i Primorju 1815. Ur. Tomasović, Marinko. Gradski muzej Makarska. Makarska. 549–609.
d) prikazi, ocjene, nekrolozi
1. Čilaš Šimpraga, Ankica. 2016. Hrvatski egzonimi I. Imena država, glavnih gradova i njihovih stanovnika. Ivana Crljenko (ur.), Zagreb: Lekikografski zavod Miroslav Krleža, 2016., 227 str. Folia onomastica Croatica 25. 199–203. (prikaz)
2. Čilaš Šimpraga, Ankica. 2016. Toponimija šibenskih otoka. V. Skračić (ur.), Zadar: Centar za jadranska onomastička istraživanja Sveučilišta u Zadru, 2016., 374 str. Folia onomastica Croatica 25. 204–207. (prikaz)
3. Vidović, Domagoj. 2017. Sava u Opuzenu, Neretva u Zagrebu – putositnice i paljetci uza knjigu Stjepana Šešelja S Neretve i Save – ogledi i zapisi o likovnosti. Stolačko kulturno proljeće 15. 312–315. (prikaz)
4. Vidović, Domagoj. 2017. Djelovati ili ne djelovati, pitanje je sad. Zadarska smotra 66/3–4. 367–369. (prikaz)
5. Vidović, Domagoj. 2017. U večeri kao ova, izlila su svu toplinu – uza katalog Metković u dolini Neretve. Hrvatski neretvanski zbornik 9. Ur. Vidović, Domagoj. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Zagreb. 320–323. (prikaz)
6. Vidović, Domagoj. 2017. Sličica s opuzenskoga poliptiha. Gradska glazba Opuzen 1947. – 2017. Ur. Kapović, Zdravko; Rajković, Dražen. Gradska glazba Opuzen. Opuzen. 8. (ocjena)
7. Vidović, Domagoj. (7. srpnja) 2017. Vrtoglava predigra. Hrvatsko slovo 22. (prikaz) 8. Vidović, Domagoj. 2017. Sjećanje na Radoslava Dodiga (Prolog, 6. travnja 1954. –
lipnja 2016.). Hrvatski neretvanski zbornik 9. Ur. Vidović, Domagoj. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Zagreb. 117–119. (nekrolog)
10. Vidović, Domagoj. 2017. Umro je Mile Babić. 2017. Hrvatski neretvanski zbornik 9. Ur. Vidović, Domagoj. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Zagreb. 123–124. (nekrolog)
13. Vidović, Domagoj. 2017. Sjećanje na Matu Mustapića (6. veljače 1958. – 16. svibnja 2017.). Hrvatski neretvanski zbornik 9. Ur. Vidović, Domagoj. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Zagreb. 125–128. (nekrolog)
sudbine, prostori; Znanstveni skup, Sveučilište u Zagrebu; Filozofski fakultet; Centar za komparativnohistorijske i interkulturne studije.
2. Brgles, Branimir. 2017. Zemljovid: Vergerijeva putovanja po Europi. Književna smotra 186/4. str. 90. (članak Sanje Roić, Drugi na sjeveroistočnoj granici talijanske književnosti, str. 91–102).
3. Čilaš Šimpraga, Ankica. 2017. U desetom selu živi Antuntun. Hrvatski jezik 3/4. 22–24.
5. Ivšić Majić, Dubravka; Vukša Nahod, Perina. 2017. Tko će poć va ocat, a tko otić na kvasinu? Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 4/2. 39–40.
6. Ivšić Majić, Dubravka. 2017. O brendiranju žigova i pečata. Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 4/3. 43–44.
7. Ivšić Majić, Dubravka; Vukša Nahod, Perina. 2017. Paradajzi i pomidori – od rajske do zlatne jabuke. Hrvatski jezik: znanstveno-popularni časopis za kulturu hrvatskoga jezika 4/4. 39–40.
8. Vidović, Domagoj. 2017. Oliver, Nadalina i Pjesan o Rolandu. Hrvatski jezik 4/1. 21–23.
9. Vidović, Domagoj. 2017. Oprosti mi, Gospodine, jer sam Dalmatinac. Hrvatski jezik 4/2. 16–21.
10. Vidović, Domagoj. 2017. Kuje li se sreća? Hrvatski jezik 4/4. 16–18. 11. Vidović, Domagoj; Vidović, Dragan. 2016. Pogled u toponimiju Zijemlja.
12. Vidović, Domagoj. 2017. Alineja nakon svečanosti – o Slamnigu i Metkoviću. Hrvatski neretvanski zbornik 9. Ur. Vidović, Domagoj. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Zagreb. 57–60.
14. Vidović, Domagoj. 2017. O ćirilici i ćirilicama. Hrvatski neretvanski zbornik 9. Ur. Vidović, Domagoj. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Zagreb. 100–105.
15. Vidović, Domagoj. 2017. Od Ključa do Kruča, od Brača do Drača. Hrvatski neretvanski zbornik 9. Ur. Vidović, Domagoj. Društvo Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu. Zagreb. 330–332.
4.2.2. Sudjelovanja na znanstvenim skupovima
a) u inozemstvu
65
1. Benić, Mislav. Пересказывание дискурса на примере говора Осиека и
окрестностей. 12. godišnji susret Društva za slavensko jezikoslovlje (Slavic
Linguistic Society). Ljubljana, Slovenija, 21. – 24. rujna 2017.
2. Brgles, Branimir. What can historical toponyms tell us about rural landscape?
Examples from medieval Croatia. Rural History 2017. International Conference of
European Rural History Organisation. Leuvel, Belgija, 11. – 14. rujna 2017.
3. Brgles, Branimir. Attestations of personal names in oldest Croatian historical
sources. XXVI. International Congress of Onomastic Sciences. Debrecen, Mađarska,
27. kolovoza – 1. rujna 2017.
4. Čilaš Šimpraga, Ankica; Frančić, Anđela. Pogled u hrvatsku onomastičku
terminologiju. XX. slovenská onomastická konferencia Konvergencie a divergencie v
propriálnej sfére. Banska Bystrica, Slovačka, 26. – 28. lipnja 2017.
5. Ivšić Majić, Dubravka. The oldest medieval attestations of Croatian island names.
XLVI международная филологическая конференция. Sankt Peterburg, Rusija,
13. – 22. ožujka 2017.
b) u Hrvatskoj
1. Brgles, Branimir. River Sava between 12th and 16th century. People and Communities in a Changing Environment. ESEH 2017. Natures in between Environments in areas of contact among states economic systems, cultures and religions. European Society for Environmental History Biennial Conference. Zagreb, 28. lipnja – 2. srpnja 2017.
2. Ivšić Majić, Dubravka; Ivšić Trpimir. Kemijski nazivi u latinsko-hrvatskim rječnicima 16. – 19. st. Hrvatska filozofija i znanost: jučer, danas, sutra 3. Zagreb, 25. – 26. svibnja 2017.
3. Vidović, Domagoj. Pogled u pelješku toponimiju. Domaća rič. Zadar, 22. travnja 2017.
4. Vidović, Domagoj. Povijesne, književne i jezikoslovne veze povijesnoga područja Crvene Hrvatske i Molize. Međudržavni književni susret hrvatske književnosti. Ston – Dubrovnik, 22. svibnja 2017.
4.2.3. Pozvana predavanja u inozemstvu
Čilaš Šimpraga, Ankica; Frančić, Anđela. Razvoj hrvatske onomastičke
terminologije. 4. radna sjednica Slovačke onomastičke komisije pri Institutu za
jezik Ljudovita Štura Slovačke akademije znanosti. Bratislava, Slovačka, 11.
listopada 2017.
4.2.4. Ostala izlaganja
1. Brgles, Branimir. 490. obljetnica osnivanja franjevačkog samostana na Mariji Gorici i dolaska ikavskog stanovništva u sutlanski kraj. Marija Gorica,16. lipnja 2017.
2. Brgles, Branimir. Povijesna vrela o utemeljenju samostana. Okrugli stol o dolasku franjevaca u Mariju Goricu. 3. prosinca 2017.
66
3. Vidović, Domagoj. Osobna imena i prezimena na primjeru osobnih imena i prezimena učenika. Vidović, Domagoj. Otvoreni dani Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Zagreb, 13. i 14. ožujka 2017.
4. Vidović, Domagoj. Osobna imena i prezimena u Metkoviću na primjeru osobnih imena i prezimena učenika Osnovne škole Stjepana Radića. Metković, 29. ožujka 2017.
5. Vidović, Domagoj. Makaronština od Držića do Slamniga, Dani Ivana Slamniga (priredila Udruga „Dobra”). Metković, 1. srpnja 2017.
6. Vidović, Domagoj. Mala antroponomastička radionica za osnovnoškolce. Pučišća, 24. listopada 2017.
7. Vidović, Domagoj. Osobna imena i prezimena u Metkoviću na primjeru osobnih imena i prezimena učenika Osnovne škole Stjepana Radića. Metković, 3. studenoga 2017.
4.3. USAVRŠAVANJA
a) seminari, radionice, škole itd.
1. Branimir Brgles – Sudjelovanje na ljetnoj školi Lancaster summer schools in
corpus linguistics and other digital methods. Lancaster, Ujedinjeno Kraljevstvo. 27.
– 29. lipnja 2017.
2. Dubravka Ivšić Majić – COST ENeL TRAINING SCHOOL 2017 – The Lexical and Phraseological Landscape: Old Boundaries, New Beginnings. Waterford, Irska. 7. – 9. lipnja 2017.
3. Ankica Čilaš Šimpraga – Slovački za neslovakiste. Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, zimski semestar 2017./2018.
4.4. SUDJELOVANJE U NASTAVI
4.4.1. Članstva u povjerenstvima za obranu doktorskih i magistarskih
1. Brgles, Branimir. 2017. Štef, Stjepan i Stipe. Prigorski kaj 294. 11–12. 2. Brgles, Branimir. 2017. Prezimena nastala od osobnih imena Stjepan i Gašpar.
Prigorski kaj 295. 17.
70
3. Brgles, Branimir. 2017. Zrinski Zrinjani i Zrinšćaki. Prigorski kaj 296. 18. 4. Brgles, Branimir. 2017. Prezimena motivirana osobnim imenom Bartol. Prigorski kaj
287. 18 5. Brgles, Branimir. 2017. Mali bratec Bača. Zaprešićki kraj 1. 40. 6. Brgles, Branimir. 2017. Što nam priimci i prezimena govore o migracijama
ikavskoga stanovništva u 16. stoljeću. Zaprešićki kraj 2. 40. 7. Brgles, Branimir. 2017. Tko pije vodu a tko vino?. Zaprešićki kraj 3. 40. 8. Brgles, Branimir. 2017. Rujan, malomašnjak ili miholščak. Zaprešićki kraj 4. 40. 9. Brgles, Branimir. 2017. Sveti Martin u našoj antroponimiji. Zaprešićki kraj 5. 40. 10. Brgles, Branimir. 2017. O simbolici i važnosti obilježavanja dolaska franjevaca u
Sanctus monticulus Zaprešićki kraj 6. 40. 11. Čilaš Šimpraga, Ankica. 2017. U desetom selu živi Antuntun. Hrvatski jezik 3/4. 22–
24. 12. Domagoj Vidović – 10 članaka u Hrvatskome slovu (onomastičke i dijalektološke
studije), 22 rada na podstranici Rodu o jeziku portala Boćarskoga kluba „Neretva”, 4 rada o metkovskim prezimenima na portalu likemetkovic.hr te tri o aktivnostima metkovske podružnice IHJJ-a.
b) televizijske i radijske emisije, intervjui
Branimir Brgles – Treći program hrvatskoga radija. Povijesne kontroverze, Franjo Tahi; emitirano u studenome 2017. – Hrvatski velikani (snimano 29. svibnja 2017.)
Dubravka Ivšić Majić
– 12 etimoloških priloga u emisiji HRT-a Jezik za svakoga Domagoj Vidović
– 3 nastupa u emisiji Navrh jezika i 2 u emisiji Bilješke o jeziku, kraći intervju za Dnevni avaz i Radio Sarajevo, više sudjelovanja u emisijama Radija Narona, Radija Delta i Radija Dubrovnik te jezičnih savjeta za tportal.hr.
c) predstavljanja knjiga:
Domagoj Vidović: – predstavio vlastitu knjigu O rodu jezikom i pokoja fraška u Narodnoj knjižnici Grad u Dubrovniku, 16. ožujka 2017. te u Knjižnici Hrvatski skup u Pučišćima, 7. kolovoza 2017. – predstavio knjigu Zapisi s Neretve i Save: ogledi i zapisi o likovnosti u Gradskoj knjižnici u Opuzenu, 20. travnja 2017. – predstavio zbornik Fra Jeronim Šetka u Hrvatskome slovu u Zagrebu, 27. travnja 2017. – predstavio knjigu Gradska glazba Opuzen 1947. – 2017. u sklopu Dana Neretve u Zagrebu, u Klovićevim dvorima u Zagrebu, 14. listopada 2017. – predstavio Hrvatski neretvanski zbornik, br. 9, u Društvu Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu, 16. prosinca 2017.
71
e) Ostalo
1. Ankica Čilaš Šimpraga i Domagoj Vidović – dali više desetaka jezičnih savjeta
2. Joža Horvat – sudjelovao kao savjetnik za kajkavsko narječje u manifestaciji Zadar čita 2017. – Šuma Striborova na stranim jezicima, u sklopu koje su pripremani prijevodi.
3. Domagoj Vidović: – razgovor uživo o hrvatskome jeziku i osobnim imenima u povodu Dana materinskoga jezika, stranice na Facebooku Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj, 6. ožujka 2017. – uspostavio suradnju sa Sveučilištem Magellanes u Čileu u istraživanju podrijetla hrvatskih iseljenika i njihovih prezimena. – u suradnji s Južnohrvatskim ogrankom Društva hrvatskih književnika nastavio sa suradnjom za Zakladom „Agostina Piccoli” u Mundimitru u istraživanju toponimije i antroponimije moliških Hrvata. – sudjelovao u Danima otvorenih vrata Instituta.
4.9. RAD U PODRUŽNICI
Domagoj Vidović:
1. voditelj akcije darivanja najuspješnijih učenika u poznavanju hrvatskoga jezika u
Metkoviću, Opuzenu, Neum i Stonu u suradnji Podružnice Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje u Metkoviću, Hrvatskoga slova, Neretvanske riznice umjetnina i inih
vrijednosti te Društva Neretvana i prijatelja Neretve u Zagrebu, 21. lipnja 2017.
2. održao antroponomastičke radionice za osnovnoškolce u Metkoviću i Pučišćima.
3. terenska istraživanja, predavanja i predstavljanja u Dubrovniku, Stonu, Metkoviću,
Opuzenu i Pučišćima.
4. sudjelovao u manifestacijama Pučiško kulturno ljeto, Mjesec hrvatskoga jezika (u
Dubrovniku) i Mjesec hrvatske knjige (u Pučišćima).
5. surađivao s Južnohrvatskim ogrankom Društva hrvatskih književnika, Društvom
hrvatskih književnika Herceg-Bosne, Društvom dubrovačkih pisaca, Ogrankom Matice
hrvatske u Metkoviću, Gradskom knjižnicom Metković, Narodnom knjižnicom Ploče,
Knjižnicom „Hrvatski skup” u Pučišćima, Neretvanskom riznicom umjetnina i inih
vrijednosti, Udrugom „Dobra”, Galerijom i muzejom u Neumu, Gradskim muzejom
Makarska te Općinom Ravno u BiH.
72
5. ODJEL ZA DIJALEKTOLOGIJU
Voditeljica: Ivana Kurtović Budja
5.1. RAD NA PROJEKTIMA
5.1.1. Projekti financirani iz vanjskih izvora
Govori Makarskoga primorja – dijakronija i sinkronija (IP-2016-06-8448)
Voditeljica: Ivana Kurtović Budja
Suradnici:
Ivana Kurtović Budja istražila je govore Brela i Podgore te napisala fonološke
opise tih dvaju govora i unijela ih u program; transkribirala je 240 stranica djela
Theologia Moralis / Bogoslovje diloredno (1729.) Antonija Kadčića; radila je na
računalnoj pripremi Upitnika za HJA i stranice projekta
Dijana Ćurković: transkribirala je djelo Ivana Josipa Pavlovića Lučića Deset
pokornih razgovora (1785.); provela prvi dio terenskoga istraživanja govora
Baške Vode.
5.1.2. Projekti u okviru osnovne djelatnosti
Govori Hrvatskoga zagorja
Voditeljica dr. sc. Anita Celinić
Dr. sc. Anita Celinić obavila je terensko istraživanje govora
Lepoglave (Nalazeći se razmjerno blizu Bednje, govor Lepoglave nikada do sad
nije bio dijalektološki istraživan, premda je riječ o mjestu od velikoga značenja za
hrvatsku kulturu i povijest (sveučilišno središte, djelovanje pavlina, osobito Ivana
Belostenca...). Istraživanje je pokazalo da je govor Lepoglave akcenatski dijelom
podudaran s govorom Bednje, no u njemu izostaje progresivni pomak starih psl.
cirkumfleksta na zatvorenu ultimu, a naknadno produljena prednaglasna
penultima ima vokalizam različit od stalno duge. Vokalizam je razveden, osobito
se ističe razvoj kratkoga i naknadno produženoga o > ə (kˈəkəš)
Svetoga Ilije (Sveti Ilija mjesto je koje se nalazi u blizini Varaždina, s njegove
južne strane. Govor je troakcenatski, bez nenaglašenih dužina, s promjenom
akuta u cirkumfleks u ultimi. Vokalizam karakterizira prisutnost dvoglasa, ne
73
samo u dugome, nego i u kratkom slogu, te utjecaj nazalnih sonanata na
zatvaranje vokala.)
Movrača (Riječ je o govoru u okolici Kraljevca na Sutli, područja koje do sad nije
bilo istraživano. Govor je jednoakcenatski gornjosutlanskoga tipa, s izraženom
prefonologizacijom, s provedenim progresivnim pomakom starih psl.
cirkumfleksa i s vrlo karakterističnom vokalskom strukturom),
Gornjega Macelja (dovršetak) (Gornji Macelj mjesto je koje se nalazi na granici
Republike Hrvatske prema Republici Sloveniji, pripada Općini Đurmanec u
Krapinsko-zagorskoj županiji. Riječ je o području iz kojega do sad u
dijalektološkoj literaturi podataka nije bilo. Govor je troakcenatski, bez
oksitoneze tipa žena, s provedenim progresivnim pomakom starih psl.
cirkumfleksa na zatvorenu ultimu (na otvorenu ne), s dijelom provedenim
duljenjem nezadnjih naglašenih slogova. Govor uglavnom nema nenaglašenih
dužina – kako primarnih, tako ni sekundarnih. Polazne su prednaglasne dužine
naglašene u penultimi i u slogovoima ispred. Vokalizam je vrlo razveden, pod
utjecajem akcentuacije, s diftonzima i labijaliziranim vokalima.)
Zbog pokretanja novoga projekta ("Rječnik Bednje") i obaveza na njemu projekt "Govori
Hrvatskoga zagorja" na voditeljičinu molbu stavljen je u mirovanje.
Hrvatski jezični atlas Anita Celinić istražila je prema Upitniku za HJA govore Svetoga Ilije i Štrigove
(Štrigova je mjesto na sjeverozapadu Međimurja. Govor mjesta je jednoakcenatski.
Vokalizam karakteriziraju izjednačeni refleksi ə, e, ę te i u, što ga povezuje i s drugim
gornjomeđimurskim govorima, kao i postojanje dvojine. Vokalizam je pod znatnim
utjecajem nazalnih sonanata (zatvaranje vokala). Na kraju riječi dolazi do zamjena
sonanata m i n.).
Rječnik Bednje voditeljica: dr. sc. Anita Celinić
– Anita Celinić od travnja svakoga mjeseca više dana provodila je terenska istraživanja
s izvornim govornicima na području Bednje i okolice za Rječnik te je prikupljenu građu
interpretirala, leksikografski obrađivala i unosila u računalo
– Perina Vukša Nahod suradnica je na projektu Rječnik velikoga i maloga početnoga
slova u sklopu djelatnosti Odjela za hrvatski standardni jezik te je za potrebe projekta
obradila 900 hidronima
Poljički rječnik
autor: Srećko Lorger
voditeljica institutske faze projekta: dr. sc. Ivana Kurtović Budja
– Dijana Ćurković, Ivana Kurtović Budja i Perina Vukša Nahod akcentuirale su
rječnik
74
5.1.3. Sudjelovanje na međunarodnim projektima i COST akcijama
Djelatnici Odjela surađuju na ovim međunarodnim projektima i COST akcijama:
Općeslavenski lingvistički atlas (OLA)
[projekt 12 slavenskih zemalja i Njemačke; voditelj i predsjednik Međunarodne
komisije Općeslavenskoga lingvističkog atlasa pri Međunarodnome slavističkom
komitetu: dr. sc. Tatjana Ivanovna Vendina]
Anita Celinić
– interpretirala je i digitalizirala dio građe iz Upitnika OLA za punktove Trnovac, Brinje,
Trebarjevo Desno, Mala Peratovica, Sali, Magića Mala, Strizivojna, Valpovo, Komiža,
Trogir, Vrbanj, Kruč, Otok, Gradište, Lastovo, Cavtat; radila je korekture i komentare
dijela hrvatske građe *i za slovenski fonetsko-gramatički tom; radila je korekture za
ukrajinski leksičko-gramatički tom "Transport"; izrađivala je kartu L 1903 ‘веснушки’
za ruski leksičko-gramatički tom (s dr. M. Menac-Mihalić); izrađivala je kartu korijena u
značenju 'dijete' na osnovi materijala iz spojenih indeksa L 1775 ‘ребенок’ i L 1776 Nsg
‘dětę’ (s dr. M. Menac-Mihalić); dovršila je kartu Npl f. zamjenice *v6s6 za makedonski
fonetsko-gramatički tom.
Encyclopedia of Slavic Languages and Linguistic (Brill Publishers)
(Perina Vukša Nahod, vanjska suradnica na projektu)
COST akcija TextLink – Structuring Discourse in Multilingual Europe
(članica Dijana Ćurković)
5.1.4. Sudjelovanje na domaćim projektima drugih institucija
Općeslavenski lingvistički atlas i Europski lingvistički atlas
voditelj: akademik Ranko Matasović, HAZU
Anita Celinić
– na projektu Hrvatske zaklade za znanost pri Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti
kojim se osigurava sudjelovanje Hrvatske u međunarodnom projektu OLA je radila sve
navedeno u točki 1.3.
Hrvatsko oftalmološko nazivlje – HON
voditelj: prof. dr. dc. Mladen Bušić
Perina Vukša Nahod
– kao suradnica na projektu Kliničke bolnice Sveti Duh u sklopu programa Izgradnja
hrvatskoga strukovnoga jezika Hrvatske zaklade za znanost jezično i terminološki je
uređivala nazivlje
75
5.1.5. Međuodjelna i međuprojektna suradnja
Kolokacijska baza hrvatskoga jezika (voditeljica dr. sc. Goranka Blagus)
Ivana Kurtović Budja
–na projektu je uredila frazeme koji počinju slovima A B C D E I R S T U V Z; uredila i
dopunila homonime A B C D E F G HI;
Rječnik velikoga i maloga početnoga slova (voditeljica dr. sc. Goranka Blagus Bartolec)
Perina Vukša Nahod
– u sklopu projekta Rječnik velikoga i maloga početnoga slova obradila je oko 900
hidronima
5.2. ZNANSTVENA PRODUKTIVNOST
5.2.1. Objavljeni radovi
a) knjige
1. Vukša Nahod, Perina. 2017. Slivanjski govori: fonologija i morfologija. Institut za
i harmonizacije visokospecijaliziranoga medicinskog nazivlja u veliku nacionalnu
terminološku bazu podataka, HDPL, Jezik i njegovi učinci, Rijeka, 3. – 6. svibnja
2017.
5.2.3. Ostala izlaganja
77
Jozić, Željko; Kurtović, Budja Ivana. Zvučno putovanje hrvatskim mjesnim
govorima. Zadar, 13. ožujka 2017.
Vukša Nahod, Perina. Ča, kaj, što – izlaganje o hrvatskim dijalektima za polaznike
Croaticuma, Zagreb, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, 11. svibnja 2017.
Vukša Nahod, Perina. Ambliopija ili slabovidnost – pitanje je sad, Okrugli stol
projekta Hrvatsko oftalmološko nazivlje – HON, Zagreb, Klinička bolnica Sveti Duh,
25. kolovoza 2017.
5.3. USAVRŠAVANJA a) seminari, radionice, škole itd. Perina Vukša Nahod SHARP OR FLAT? Seminar on music terminology, domain loss and LSP teaching, terminološka radionica, Muzička akademija, Zagreb, predavač: Henrik Nilsson, 10. travnja 2017. – Usavršavanje u sklopu projekta Hrvatsko oftalmološko nazivlje na konferenciji Tuji
jeziki stroke: Priložnosti in izzivi poučevanja in raziskovanja, Rimske terme, Slovenija, 18.
– 20. svibnja 2017.
5.4. SUDJELOVANJE U NASTAVI
5.4.1. Sudjelovanje u izvođenju nastave
Anita Celinić
– obavljala poslove voditelja kolegija "Kajkavsko narječje" na Poslijediplomskome
doktorskom studiju dijalektologije i povijesti hrvatskoga jezika Rijeka – Zagreb
(Filozofski fakultet u Rijeci i Institut za hrvatski jezik) Perina Vukša Nahod
Perina Vukša Nahod
– od akademske godine 2017./2018. održavam nastavu iz kolegija Hrvatski jezik (4 sata
tjedno, zimski i ljetni semestar, nositeljice kolegija: prof. dr. Zrinka Jelaska i prof. dr.
Ivana Vidović Bolt) na Odsjeku za zapadnoslavenske jezike i književnosti Filozofskoga
fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.
5.4.3. Mentorstva u izradi diplomskih, magistarskih i doktorskih
radova
Anita Celinić
– mentorica je poslijediplomantici Mateji Šporčić (Poslijediplomski studij opće
lingvistike, Filozofski fakultet u Zagrebu; tema iz dijalektologije još nije potpuno
definirana)
78
5.5. ORGANIZACIJA SKUPOVA, RADIONICA, SEMINARA
Perina Vukša Nahod
– članica Programskoga odbora XXXII. međunarodnoga znanstvenog skupa Jezik i um
(HDPL).
– tajnica jezikoslovnoga i kroatističkoga seminara Jezikoslovne rasprave Instituta za
hrvatski jezik i jezikoslovlje.
5.6. ČLANSTVA U UREDNIŠTVIMA, STRUČNIM I ZNANSTVENIM
TIJELIMA TE POVJERENSTVIMA
Anita Celinić
– član Odbora za dijalektologiju HAZU
– član Etičkoga povjerenstva IHJJ-a
Željko Jozić
– ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje
– glavni i odgovorni urednik Rasprava: Časopisa Instituta za hrvatski jezik i
jezikoslovlje
– glavni i odgovorni urednik časopisa Hrvatski jezik
– član Vijeća za učenje i poučavanje hrvatskoga kao drugoga, stranog i nasljednog
jezika
Ivana Kurtović Budja
– voditeljica Odjela za dijalektologiju
– predsjednica Znanstvenoga vijeća
– članica uredništva Rasprava
– sindikalni povjerenik Nezavisnoga sindikata znanosti i visokog obrazovanja
– članica Povjerenstva za nematerijalnu kulturnu baštinu Ministarstva kulture
Republike Hrvatske
Perina Vukša Nahod
– povjerenstvo Nacionalnoga centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja za postavljanje
razine postignuća u ispitu državne mature iz Hrvatskoga jezika u školskoj godini
2017./2018.
5.9. OSTALO
5.9.1. Terenski rad
Anita Celinić
79
– u okviru rada na projektima "Govori Hrvatskoga zagorja" i "Rječnik Bednje" obavila
brojna terenska istraživanja organskih govora hrvatskoga jezika
Dijana Ćurković
– od 16. – 25. svibnja 2016. provela je terensko istraživanje za punkt Baška Voda
– terensko istraživanje Donjih, Srednjih i Gornjih Poljica
Ivana Kurtović Budja
– terensko istraživanje Donjih i Srednjih Poljica
– istražila je govor Brela, Podgore, Jezera (otok Murter)
Perina Vukša Nahod
– povodila dijalektološka istraživanja govora Komina, Slivna Ravnoga, Blaca, Mihalja i
Podgradine u Neretvanskoj krajini.
5.9.3. Suradnja s drugim odjelima IHJJ-a
Ivana Kurtović Budja
– sudjeluje u radu Odjela za standardni hrvatski jezik u sklopu projekta Kolokacijska
baza hrvatskoga jezika
Perina Vukša Nahod
– surađuje u radu Odjelu za hrvatski standardi jezik u sklopu projekta Rječnik velikoga i
maloga početnoga slova.
– sudjeluje u radu Odjela za opće jezikoslovlje u sklopu projekta Hrvatsko oftalmološko
nazivlje.
– sudjelovala je u pisanju uspostavnoga projekta Korpusno utemeljen mrežni rječnik
govorenoga dubrovačkog idioma s dr. sc. Ivanom Lovrić Jović s Odjela za povijest
hrvatskoga jezika i povijesnu leksikografiju te je pomagala u prijavi projekta Hrvatsko
jezikoslovno nazivlje voditeljice dr. sc. Milice Mihaljević s Odjela za hrvatski standardni
jezik na natječaj Izgradnja hrvatskoga strukovnoga jezika.
5.9.4. Recenziranje članaka i knjiga, uredništva knjiga
Anita Celinić
– recenzirala je radove iz dijalektologije i srodnih područja za više znanstvenih
časopisa u Hrvatskoj te je recenzirala jednu knjigu
Dijana Ćurković
– recenzentica članka za časopis Književna smotra.
– recenzentica članka za časopis Filozofska istraživanja.
80
recenzentica zbirke poezije na kajkavskome narječju Gorana Gatalice Jezerač zmulenih
noči.
Ivana Kurtović Budja
– recenzije članaka za Rasprave
– recenzija za Hrvatski dijalektološki zbornik
– recenzija knjige Josipa Lisca Izabrani spisi. O povijesti hrvatskoga književnog
jezika. Sveučilište u Zadru, Matica hrvatska, 2017.
– recenzija knjiga Ante Uglešića Čakavski harvatski slovnik. Element, 2017.
– recenzija knjige Ante Uglešića Sažeeta čakavska harvatska sloovnica. Element.
2017.
– urednica knjige Mile Japunčić: Lovinac / studija o životu, običajima i govoru,
autorova vlastita naklada. Zagreb. 2017.
Perina Vukša Nahod
– recenzirala je članak za časopis Fluminensia
5.9.5. Popularizacija znanosti
a) objavljivanje članaka
2. Ivšić Majić, Dubravka; Vukša Nahod, Perina. 2017. Paradajzi i pomidori – od
rajske do zlatne jabuke. Hrvatski jezik 4/4.
3. Ivšić Majić, Dubravka; Vukša Nahod, Perina. 2017. Tko će poć va ocat, a tko otić
na kvasinu? Hrvatski jezik 4/2. 39–40.
b) televizijske i radijske emisije, intervjui
Ivana Kurtović Budja
– u emisiji Hrvatskoga radija Govorimo hrvatski dala savjete:
Hipopotomonstroseskvipedaliofobija, Bitno nije važno, Kojeg je roda varoš?, Kućni
kovčežić, Rajngle i teće, Buldožder, Diđejing, Zanovijet, Savjet za nogometnog
dragulja, Duljina je važna, Potrebit savjet (11)
– u emisiji Hrvatske televizije Kod nas doma u studiju je obradila sljedeće teme: