IZVJEŠĆE o radu Gradske knjižnice Rijeka za 2017. …...Izvješće o radu Gradske knjižnice Rijeka za 2017. godinu. Na temelju članka 66. stavka 3. Poslovnika Gradskog vijeća

TOČKA 10.

IZVJEŠĆE o radu Gradske knjižnice Rijeka za 2017. godinu

1

R E P U B L I K A H R V A T S K A PRIMORSKO-GORANSKA ŽUPANIJA GRAD RIJEKA

Gradonačelnik Rijeka, 4. 9. 2018.

Gradsko vijeće Grada Rijeke n/r predsjednika Andreja Poropata

Na temelju članka 58. Statuta Grada Rijeke ("Službene novine Primorsko-goranske

županije“ broj 24/09, 11/10 i 5/13 i "Službene novine Grada Rijeke" broj 7/14, 7/16-pročišćeni

tekst, 12/17 i 9/18) podnosim Gradskom vijeću Grada Rijeke na razmatranje i usvajanje

Izvješće o radu Gradske knjižnice Rijeka za 2017. godinu.

Na temelju članka 66. stavka 3. Poslovnika Gradskog vijeća Grada Rijeke („Službene

novine Primorsko-goranske županije“ broj 29/09, 14/13, 22/13-ispravak i 25/13-pročišćeni

tekst i „Službene novine Grada Rijeke“ broj 10/17) za izvjestitelje na sjednici Gradskog vijeća

Grada Rijeke određujem mr.sc. Vojka Obersnela, Ivana Šarara, pročelnika Odjela gradske

uprave za kulturu te Nika Cvjetkovića, ravnatelja Gradske knjižnice Rijeka.

GRADONAČELNIK mr.sc. Vojko OBERSNEL

2

IZVJEŠĆE o radu Gradske knjižnice Rijeka za 2017. godinu

A) KNJIŽNIČNA MREŽA Knjižnična mreža GKR sastoji se od Središnjih odjela: Modello, Filodrammatica, Dječji odjel Stribor, Odjel periodike i Narodna čitaonica i Ogranaka: Turnić, Zamet, Drenova, Trsat, i Knjižnica Čavle. Gradski bibliobus svakodnevno obilazi gradska stajališta radnim danom te dvije subote u mjesecu. Ima ukupno 23 stajališta u naseljima, pored vrtića, doma umirovljenika, u poduzećima. Županijski bibliobus svakodnevno radnim danom obilazi 47 stajališta u 37 naselja na području 12 jedinica lokalne samouprave. Matična djelatnost za narodne i školske knjižnice PGŽ: praćenje rada knjižnica, analiza stanja, stručni nadzor; stručna savjetodavna pomoć i edukacija zaposlenika; održavanje i širenje mreže knjižnica na području PGŽ; stručne konzultacije na svim aktivnim projektima uređenja prostora knjižnica u PGŽ; organizacija stručnih seminara.

B) ČLANOVI, USLUGE, GRAĐA

Tablica 1. Broj članova GKR u 2017.

Odjeli i ogranci

Središnji odjel

Narodna čit. Stribor Turnić Zamet Dre

nova Trsat Gradski bus

Žup. bus Čavle

Sveukupno člano va

Usp. 2016.

Br. članova 8637 314 2267 1744 2292 907 1154 891 1204 681 20091 19903

Broj članova u 2017. godini iznosi 20.091. U odnosu na 2016. godinu radi se o porastu broja članova za 188 ili 0,94 %. Uzmemo li u obzir porast broja članova u 2016. godini od gotovo 10%, 2017. godine uspijelo se dodatno povećati broj članova te je sada taj broj, u odnosu na 2015. godinu povećan za 1905 članova. Riječ je o najvećem broju članova u posljednjih 15 godina - brojem je Knjižnica premašila stanje iz 2003. godine te se približila svom povijesno najvećem članstvu iz 2002. godine (tada je imala 20.849 članova). Vrlo je važno napomenuti da je to broj članova koji su se učlanili ili obnovili članarinu u razdoblju od 1. 1. 2017. do 31. 12. 2017. godine, a da je broj članova koji su te godine posuđivali u Knjižnici izražen kroz broj Aktivnih članova koji je i veći. Aktivni članovi su oni koji su u 2017. bili realni korisnici Knjižnice, jer su tijekom te godine koristili usluge knjižnice, ali tijekom godine nisu produžili članstvo1. Aktivnih članova u 2017. godini bilo je 25.016 što je, u odnosu na prethodnu godinu porast od 629 članova ili 3%. Tablica 2. Aktivni članovi 2017. 2017. 2016. Indeks Aktivni članovi 25016 24387 103%

1 Npr. učlanjenima u prosincu 2016. godine članstvo vrijedi do siječnja 2018. godine.

3

Odraslih članova ukupno je 14.709 ili 73,5 % a djece do 14 godina 5.220 ili 26,5 % te je omjer učlanjane djece u blagom porastu u odnosu na prethodne godine (3,5%). Broj djece porastao je za 541 ili 12 % dok je broj odraslih u padu za 515 članova ili 3,5 % u odnosu na broj članova u ove dvije kategorije u 2016. godini. Tablica 3. Brojčani pokazatelji posjetitelja knjižničnih programa i manifestacija 2017. 2017. 2016. Djeca Mladi i

odrasli Ukupno Djeca Mladi i

odrasli Ukupno Indeks

ukupno Redovni programi

45 28 73 33 17 50 146%

Programske aktivnosti

681 279 960 551 214 765 125%

Posjetitelji i sudionici

8983 7800 16783 7539 7079 14618 115%

U 2017. godini, a u odnosu na 2016. godinu, povećan je broj posjetitelja i sudionika knjižničnih programa i manifestacija. Ukupno je bilo 16.783 posjetitelja što je porast od 15% u odnosu na 2016. godinu. Pogotovo je osjetan porast broja djece kojih je ove godine bilo 8.983 u odnosu na lanjskih 7.539 (povećanje od 19%). Rezultat je to i povećanog broja programskih aktivnosti kojih je ove godine bilo 960 u usporedbi s prošlogodišnjig 765 (rast od 25%). Tijekom 2017. godine, a u odnosu na 2016. godinu, Knjižnica bilježi znatno povećanje posjeta online kataloga kao i weba Knjižnice (Web stranice Knjižnice, SveVida i Magazina). Iz priložene tablice vidljivo je da je porastao broj korisnika katloga za 17 %, a broj korisnika weba za 6%. Pri čemu ističemo i broj posjetitelja kataloga kojih je 1.539.035 te posjetitelja weba 514.771 . Tablica 4. Posjetitelji online kataloga i weba u 2017. 2017. 2016. Indeks Jedinstveni

pregled Pregled Jedinstveni

pregled Pregled

Web 428.837 514.771 403.060 487.371 106% Katalog 1.142.394 1.539.035 989.827 1.311.901 117% Tablica 5. Posudba i korištene knjižnične građe u 2017. Posudba knjižnične građe Korištenje knjižnične građe Posudba

2017. Usp.2016. Korištenje

2017. Usp. 2016.

Knjige 521.198 102%

Knjižne građe u prostoru Knjižnice

41.494 196%

Zvučna građa 2.190 100% Novine i

časopisi 261.817 88%

Video građa 30.088 96% Jezični paketi 4 (30%) Elektronička gr. 638 73% Posjetitelji 429.115 82%

Posudba knjiga veća je za 2% u odnosu na prethodnu godinu, što, između ostalog možemo pripisati i činjenici da je porastao broj članova. Konstantna je posudba zvučne građe dok je posudba video građe u manjem opadanju. Zamjetan je pad posudbe elektroničke građe što možemo pripisati činjenici da korisnici toj vrsti građe sve učestalije pristupaju online. Korištenje novina i časopisa bilježi pad od 12% što pripisujemo novom načinu bilježenja s

4

obzirom da Odjel periodike više nije izdvojen već je formiran integrirani odjel Stručne knjige, publicistike i periodike, ali i činjenici da je sve veći broj časopisa dostupan u online izdanjima. U značajnom porastu je korištenje knjižnične građe u knjižnici i to gotovo na svim lokacijama (priručne i posebne zbirke, građa iz otvorenog pristupa…) te iznosi ukupno 41.494 jedinica što je povećanje od 96% u odnosu na 2016. godinu. Broj korisnika računala manji je za 48% u odnosu na prethodnu godinu, a korisnika tableta 25%. Ove dvije kategorije već su nekoliko godina u opadanju, a za pretpostaviti je da je više razloga zbog kojih je došlo do pada korištenja računala i tableta. Smatramo da osnovni razlozi polaze od činjenice da je računalna tehnologija sve rasprostranjenija i dostupnija. Korištenje jezičnih paketa je u padu, mada je općenito na simboličnoj razini pa su tako u 2017. zabilježena 4 korisnika dok ih je u 2016. bilo 12. Usluga je ovo koja je svoj vrhunac doživjela u trenucima kada je Knjižnica imala odjel za samoučenje jezika. Realizirano je 10 međuknjižničnih posudbi drugim knjižnicama i 22 iz drugih knjižnica, ukupno 32 međuknjižničnih posudbi što je porast od 68% u usporedbi 2016. godinom. Tablica 3. Nabava knjižnične građe u 2017. Knjige 347363 Periodika 7513 - naslova časopisa 564 - naslova novina 68 Neknjižna građa Video-kasete 815 Zvučna građa 6464 Vizualna građa 6205 Elektronička građa 1020

Nabava knjiga u 2017. godini bila je za 5.3 % veća no godinu ranije, dok je nabava neknjižne građe porasla za 0,7%. Nabava knjižnične građe temelji se na Standardima za narodne knjižnice i Smjernicama nabavne politike Gradske knjižnice Rijeka. Časopisi i novine dostupni su korisnicima u Odjelu Stručna knjiga, publicistika i periodika, Narodnoj čitaonici, Dječjem odjelu Stribor i ograncima. Nastavlja se unos periodičke građe u elektronički katalog i nova inventarizacija te ćemo po završetku tog postupka imati precizan uvid u stanje fonda periodičke građe. Sva nabavljena građa inventarizirana je, katalogizirana, klasificirana i stručno obrađena po standardima struke. U 2017. godini otpisano je ukupno 13.662 svezaka knjižne građe, što predstavlja 3,9% fonda, dok Pravilnik o reviziji i otpisu knjižnične građe dozvoljava 5%.

C) PROGRAMI I SURADNJA Redovni programi: 73 (45 za djecu, 28 za mlade i odrasle) Ukupan broj održanih programskih aktivnosti: 960 (681 za djecu, 279 za mlade i odrasle) Ukupan broj posjetitelja i sudionika: 16783 (8983 djece, 7800 mladi i odrasli) Izvan knjižnice održane: 71 programskih aktivnosti Sudjelovanje u manifestacijama, akcijama, projektima i kampanjama: 33 Naglasci iz programskih aktivnosti: - kontinuirane višegodišnje pričaonice za predškolce u Dječjem odjelu Stribor i ograncima - čitateljski klubovi za sve generacije – od osnovnoškolaca do 50+ - predstavljanja knjiga, predavanja

5

- provođenje natječaja za Književnu nagradu Drago Gervais - organizacija manifestacije Tjedan dobre dječje knjige - bogata programska aktivnost tijekom Mjeseca hrvatske knjige - suradnja u organizaciji dječjeg festivala Tobogan

D) FINANCIJSKI POKAZATELJI POSLOVANJA Bilanca Tablica 1. Prikaz imovine i obveza

Stanje na dan Gradska knjižnica Rijeka 31.12.2016. 31.12.2017. Index IMOVINA 30.897.916 31.861.224 103.1 Nefinancijska imovina - postrojenja i oprema-dugotrajna imovina - knjige

29.681.246 1.107.466 28.573.780

30.266.542 1.269.981 28.996.561

102.0 114.7 101.5

Financijska imovina - novac u banci i blagajni - ostala potraživanja - potraživanja za prihode poslovanja - potraživanja za prihode iz proračuna - potraživanja od prod.nefinanc.im. - rashodi budućih razdoblja

1.216.670 500.514 6.949 46.384 29.847 632.976

1.594.682 145.644 11.229 726.970 41.384 28.105 641.350

131.1 29.1 161.6 89.2 94.2 101.3

OBVEZE I VLASTITI IZVORI 30.897.915 31.861.224 103.1 Obveze -obveze za zaposlene -obveze za materijalne rashode -obveze za financijske rashode -ostale tekuće obveze -obveze za nabavu dugotrajne imovine

648.999 598.488 14.698 1.326 34.487

1.175.535 605.531 392.620 661 59.345 117.378

181.1 101.2 2.671.2 49.8 172.1

Vlastiti izvori -vlastiti izvori -višak prihoda poslovanja -obračunati prihodi

30.248.916 29.673.045 499.640 76.231

30.685.689 30.258.341 357.859 69.489

101.4 102.0 71.6 91.2

Prihodi i rashodi Tablica 2. Prikaz planiranih i ostvarenih prihoda u 2017.

Gradska knjižnica Rijeka Godišnji plan Ostvarenje Index 1. Proračun Grada Rijeke 8.134.000 7.775.190 95,58 - za naknade zaposlenih - za materijalne rashode - za nabavu knjižnične građe - za programsku djelatnost - za nabavku opreme - EPK 2020 - pokriće troškova nastalih u 2016.

6.445.000 1.311.000 200.000 103.000 25.000 50.000

6.308.618 1.113.183 179.397 101.482 18.909 33.965 19.636

97,88 84,91 89,70 98,53 75,64 67,93

2. Ministarstvo kulture RH

1.068.540 1.070.039 100,14

3.Primorsko – goranska županija 320.000

333.750

104,30

4. Općine PGŽ

168.000

195.000

116,07

6

5. Općina Čavle

283.500 266.156

93,88

6. Pomoći od izvanpr.koris-HZZZ 5.700 7.058 123,82

6. Pomoći od inozemnih vlada 90.000 80.000 88,88

7. Vlastiti prihodi 1.312.000 1.402.867 106,93 -članarine, zakasnine i ostalo -prihodi od kamata po viđenju -prihod od prodaje stana -ostali prihodi

1.300.000 2.000 10.000

1.392.307 49 511 10.000

107,10 25,55 100,00

9. Preneseni višak iz 2016. godine 515.104 0,00 UKUPNO PRIHODI (1-12/2017.) 11.896.844 11.130.060 93,55

Tablica 3. Prikaz planiranih i ostvarenih rashoda u 2017.

Gradska knjižnica Rijeka Godišnji plan Ostvarenje Index 1. Rashodi za zaposlene 7.454.340 7.162.801 96,09 -plaće zaposlenih -ostali rashodi za zaposlene -doprinosi na plaće

6.193.959 164.319 1.096.062

5.982.568 155.221 1.025.012

96,59 94,46 93,52

2. Materijalni rashodi 2.535.070 2.419.258 95,43 -naknade troškova zaposlenima -rashodi za materijal i energiju -rashodi za usluge -nakn.trošk. osobama izvan rad.odnosa -ostali nespomenuti rashodi

318.400 759.700 1.351.470 13.500 92.000

316.231 708.753 1.291.422 5.982 96.869

99,32 93,29 95.56 44,31 105,29

3. Financijski rashodi 11.500 9.259 80,51 4. Rashodi za nefinancijsku imovinu 1.895.934 1.680.522 88,63 UKUPNO RASHODI (1-12/2017.) 11.896.844 11.271.840 94,75

Tablica 4. Usporedni prikaz ukupnih prihoda i rashoda u 2016. i 2017.

Gradska knjižnica Rijeka 2016.g. 2017.g. Index Sveukupno prihodi 10.910.442 11.130.059 102,0 Sveukupno rashodi 10.647.669 11.271.840 105,9

Prosječna bruto plaća Tablica 5. Prikaz broja zaposlenih i ostvarene bruto plaće

Stanje na dan Gradska knjižnica Rijeka 31.12.2016. 31.12.2017. Index Stvarni broj zaposlenih 57 59 103,5 Ostvarena prosječna bruto plaća 9.102,86 8.976,64 98,6

E) ZAKLJUČAK

Tijekom 2017. godine Gradska knjižnica Rijeka uredno je ispunjavala sve svoje obveze, kako financijske, tako i redovne djelatnosti i programske aktivnosti. Korisnicima su ponuđene nove usluge kao što su Poslovni kutak i Američki kutak te korištenje Rijeka City Card kartice kao identifikacijske kartice u Knjižnici. Ostvarena je vrlo visoka razina stručne aktivnosti – zaposlenici Knjižnice aktivno sudjeluju i izlažu na stručnim skupovima te sudjeluju u svim važnijim nacionalnim aktivnostima u stručnoj knjižničarskoj zajednici.

7

Oformljen je integrirani Odjel stručne knjige, publicistike i periodike čime je smanjen broj lokacija na kojima djeluje Središnji odjel; s pet lokacija, ovime je broj djelovanja smanjen na četiri lokacije. U prosincu 2017. godine, pet godina nakon pokretanja web stranica Gradske knjižnice Rijeka, one su dorađene, čime se nastojalo potaknuti dodatnu funkcionalnost (Moj GKR) te olakšati njihovo korištenje. Aktivnim sudjelovanjem u organizaciji i provođenju dječjeg festivala Tobogan, posebno je obogaćena programska ponuda za djecu Gradske knjižnice Rijeka, a i Tjedan dobre dječje knjige manifestacija je koja je s gradske razine proširena na PGŽ. Ove, 2017. godine bila je posebno jaka programska aktivnost za vrijeme Mjeseca hrvatske knjige kada su, između ostalih u Gradskoj knjižnici Rijeka gostovali i od publike rado čitani, a od kritike priznati pisci: Kristian Novak, Zoran Ferić, Ivana Bodrožić i Goran Vojnović. Većina pokazatelja o broju članova, korištenju usluga, posjetitelja programa i manifestacija, korisnika web usluga te nabave i obrade građe premašuju razinu od prošle godine što pokazuje stalnu potrebu i interes građana za knjižničnim uslugama. Unatoč činjenici što su napravljeni određeni infrastrukturni pomaci (uređenje SO Modello, dovršetak uređenja SO Filodrammatica i ogranka Trsat) i organizacijski promjenama (formiranje integriranog odjela stručne knjige, publicistike i periodike) te promijene unutarnjeg ustrojstva, najveću prepreku u daljnjem razvoju i unaprjeđenju usluga, i dalje, predstavlja neadekvatno prostorno rješenje Središnjeg odjela koji djeluje na četiri različite lokacije. To je otežavajuća okolnost kako za organizaciju rada, tako i za korištenje usluga Knjižnice. Stoga, i dalje ostaje kao prioritet izgradnja nove zgrade Gradske knjižnice Rijeka u T-objektu i Dječjoj kući kompleksa ex-Benčić.