1 Izveštaj nezavisnog revizora AKCIONARIMA BANCA INTESA A.D. BEOGRAD Izveštaj o pojedinačnim finansijskim izveštajima Izvršili smo reviziju priloženih pojedinačnih finansijskih izveštaja Banca Intesa a.d. Beograd (u daljem tekstu: „Banka“) koji se sastoje od pojedinačnog bilansa stanja na dan 31. decembar 2015. godine, pojedinačnog bilansa uspeha, pojedinačnog izveštaja o ostalom rezultatu, pojedinačnog izveštaja o promenama na kapitalu i pojedinačnog izveštaja o tokovima gotovine za godinu koja se završava na taj dan, kao i napomena, koje sadrže pregled osnovnih računovodstvenih politika i druge napomene. Odgovornost rukovodstva za pojedinačne finansijske izveštaje Rukovodstvo je odgovorno za sastavljanje i poštenu prezentaciju priloženih pojedinačnih finansijskih izveštaja u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja, i za uspostavljanje takvih internih kontrola za koje rukovodstvo utvrdi da su neophodne za pripremu pojedinačnih finansijskih izveštaja, koji ne sadrže materijalno značajne greške, nastale bilo zbog pronevere ili zbog grešaka u radu. Odgovornost revizora Naša odgovornost je da na osnovu izvršene revizije izrazimo mišljenje o priloženim pojedinačnim finansijskim izveštajima. Reviziju smo izvršili u skladu sa Zakonom o reviziji Republike Srbije, Odlukom o spoljnoj reviziji banaka i Međunarodnim standardima revizije. Ovi standardi zahtevaju da se pridržavamo etičkih zahteva i da reviziju planiramo i obavimo na način koji nam omogućuje da steknemo razumni nivo uveravanja da finansijski izveštaji ne sadrže materijalno značajne greške. Revizija obuhvata obavljanje procedura u cilju prikupljanja revizorskih dokaza o iznosima i obelodanjivanjima u finansijskim izveštajima. Izbor procedura zavisi od naše procene, uključujući i procenu rizika od materijalno značajnih grešaka u finansijskim izveštajima, nastalih bilo zbog pronevere ili zbog grešaka u radu. U proceni rizika uzimamo u obzir interne kontrole, koje su relevantne za sastavljanje i istinito i pošteno prikazivanje finansijskih izveštaja, sa ciljem kreiranja odgovarajućih revizorskih procedura, ali ne i za svrhe izražavanja mišljenja o efektivnosti primenjenih internih kontrola. Takođe, revizija obuhvata i ocenu adekvatnosti primenjenih računovodstvenih politika i opravdanosti značajnih procenjivanja, koje je rukovodstvo izvršilo, kao i ocenu opšte prezentacije finansijskih izveštaja.
158
Embed
Izveštaj nezavisnog revizora...Revizija obuhvata obavljanje procedura u cilju prikupljanja revizorskih dokaza o iznosima i obelodanjivanjima u finansijskim izveštajima. Izbor procedura
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
Izveštaj nezavisnog revizora AKCIONARIMA BANCA INTESA A.D. BEOGRAD Izveštaj o pojedinačnim finansijskim izveštajima Izvršili smo reviziju priloženih pojedinačnih finansijskih izveštaja Banca Intesa a.d. Beograd (u daljem tekstu: „Banka“) koji se sastoje od pojedinačnog bilansa stanja na dan 31. decembar 2015. godine, pojedinačnog bilansa uspeha, pojedinačnog izveštaja o ostalom rezultatu, pojedinačnog izveštaja o promenama na kapitalu i pojedinačnog izveštaja o tokovima gotovine za godinu koja se završava na taj dan, kao i napomena, koje sadrže pregled osnovnih računovodstvenih politika i druge napomene. Odgovornost rukovodstva za pojedinačne finansijske izveštaje Rukovodstvo je odgovorno za sastavljanje i poštenu prezentaciju priloženih pojedinačnih finansijskih izveštaja u skladu sa Međunarodnim standardima finansijskog izveštavanja, i za uspostavljanje takvih internih kontrola za koje rukovodstvo utvrdi da su neophodne za pripremu pojedinačnih finansijskih izveštaja, koji ne sadrže materijalno značajne greške, nastale bilo zbog pronevere ili zbog grešaka u radu. Odgovornost revizora Naša odgovornost je da na osnovu izvršene revizije izrazimo mišljenje o priloženim pojedinačnim finansijskim izveštajima. Reviziju smo izvršili u skladu sa Zakonom o reviziji Republike Srbije, Odlukom o spoljnoj reviziji banaka i Međunarodnim standardima revizije. Ovi standardi zahtevaju da se pridržavamo etičkih zahteva i da reviziju planiramo i obavimo na način koji nam omogućuje da steknemo razumni nivo uveravanja da finansijski izveštaji ne sadrže materijalno značajne greške. Revizija obuhvata obavljanje procedura u cilju prikupljanja revizorskih dokaza o iznosima i obelodanjivanjima u finansijskim izveštajima. Izbor procedura zavisi od naše procene, uključujući i procenu rizika od materijalno značajnih grešaka u finansijskim izveštajima, nastalih bilo zbog pronevere ili zbog grešaka u radu. U proceni rizika uzimamo u obzir interne kontrole, koje su relevantne za sastavljanje i istinito i pošteno prikazivanje finansijskih izveštaja, sa ciljem kreiranja odgovarajućih revizorskih procedura, ali ne i za svrhe izražavanja mišljenja o efektivnosti primenjenih internih kontrola. Takođe, revizija obuhvata i ocenu adekvatnosti primenjenih računovodstvenih politika i opravdanosti značajnih procenjivanja, koje je rukovodstvo izvršilo, kao i ocenu opšte prezentacije finansijskih izveštaja.
NAPOMENE
UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE
za period od 01.01. do 31.12.2015. godine
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
4
SADRŽAJ:
1. OSNOVNE INFORMACIJE O BANCI.................................................................................................................. 5 2. OSNOVE ZA SASTAVLJANJE I PRIKAZIVANJE FINANSIJSKIH IZVEŠTAJA I PREGLED
ZNAČAJNIH RAČUNOVODSTVENIH POLITIKA ............................................................................................ 6 3. PRIHODI I RASHODI OD KAMATA ................................................................................................................. 24 4. PRIHODI I RASHODI OD NAKNADA I PROVIZIJA ....................................................................................... 25 5. NETO DOBITAK PO OSNOVU FINANSIJSKIH SREDSTAVA NAMENJENIH TRGOVANJU ................... 25 6. NETO DOBITAK/(GUBITAK) OD FINANSIJSKIH SREDSTVA KOJA SE INICIJALNO PRIZNAJU
KROZ BILANS USPEHA .................................................................................................................................... 26 7. NETO DOBITAK PO OSNOVU FINANSIJSKIH SREDSTAVA RASPOLOŽIVIH ZA PRODAJU ............... 26 8. NETO PRIHODI OD KURSNIH RAZLIKA I EFEKATA UGOVORENE VALUTNE KLAUZULE............... 27 9. OSTALI POSLOVNI PRIHODI ........................................................................................................................... 27 10. NETO RASHOD PO OSNOVU OBEZVREĐENJA FINANSIJSKIH SREDSTAVA I KREDITNO RIZIČNIH
VANBILANSNIH STAVKI ................................................................................................................................. 27 11. TROŠKOVI ZARADA, NAKNADA ZARADA I OSTALI LIČNI RASHODI .................................................. 28 12. TROŠKOVI AMORTIZACIJE ............................................................................................................................. 29 13. OSTALI RASHODI .............................................................................................................................................. 29 14. POREZ NA DOBIT .............................................................................................................................................. 29 15. ZARADA PO AKCIJI ........................................................................................................................................... 31 16. GOTOVINA I SREDSTVA KOD CENTRALNE BANKE ................................................................................. 31 17. KLASIFIKACIJA FINANSIJSKIH SREDSTAVA .............................................................................................. 34 18. KREDITI I POTRAŽIVANJA OD BANAKA, KOMITENATA I DRUGIH FINANSIJSKIH
ORGANIZACIJA .................................................................................................................................................. 37 19. NEMATERIJALNA ULAGANJA ........................................................................................................................ 40 20. NEKRETNINE, POSTROJENJA, OPREMA, INVESTICIONE NEKRETNINE I STALNA SREDSTVA
NAMENJENA PRODAJI I SREDSTVA POSLOVANJA KOJE SE OBUSTAVLJA ........................................ 41 21. OSTALA SREDSTVA .......................................................................................................................................... 44 22. FINANSIJSKE OBAVEZE PO FER VREDNOSTI KROZ BILANS USPEHA NAMENJENE TRGOVANJU 44 23. DEPOZITI I OSTALE OBAVEZE PREMA BANKAMA, KOMITENTIMA, DRUGIM FINANSIJSKIM
ORGANIZACIJAMA I CENTRALNOJ BANCI ................................................................................................. 45 24. REZERVISANJA .................................................................................................................................................. 50 25. OSTALE OBAVEZE ............................................................................................................................................ 51 26. KAPITAL .............................................................................................................................................................. 53 27. VANBILANSNE POZICIJE ................................................................................................................................. 55 28. OBELODANJIVANJE ODNOSA SA POVEZANIM LICIMA ........................................................................... 57 29. UPRAVLJANJE RIZICIMA ................................................................................................................................. 60 30. POTENCIJALNE OBAVEZE............................................................................................................................... 93 31. USAGLAŠAVANJE MEĐUSOBNIH OBAVEZA I POTRAŽIVANJA ............................................................. 94 32. DEVIZNI KURS ................................................................................................................................................... 95 33. DOGAĐAJI NAKON DATUMA BILANSA STANJA ....................................................................................... 95
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
5
1. OSNOVNE INFORMACIJE O BANCI
Banca Intesa a.d. Beograd (u daljem tekstu “Banka“) je osnovana kao deoničarsko društvo, na osnovu zaključenog
Ugovora o osnivanju i poslovanju mešovite banke “Delta banke“ deoničkog društva, Beograd od 16. septembra
1991. godine. Narodna banka Jugoslavije je dana 19. septembra 1991. godine donela rešenje i izdala dozvolu za
Emisiona premija, koja na dan 31. decembra 2015. godine iznosi 20,432,569 hiljade dinara (31. decembar 2014.
20,432,569 hiljade dinara), nastala je kao rezultat statusne promene Banke, odnosno spajanja uz pripajanje Panonske
banke a.d. Novi Sad u iznosu od 2,989,941 hiljada dinara, kao i po osnovu 4., 5. i 6. emisije običnih akcija Banke
bez javne ponude radi povećanja osnovnog kapitala.
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
54
26. KAPITAL(nastavak)
/iii/ Rezerve
u hiljadama dinara
2015
2014
Rezerve iz dobiti za procenjene gubitke 47,484,121
47,484,121
Revalorizacione rezerve po osnovu promene vrednosti nematerijalnih
ulaganja i osnovnih sredstava - 559,125
Revalorizacione rezerve po osnovu promene vrednosti hartija od vrednosti
raspoloživih za prodaju 897,575
142,739
Nerealizovani gubici po osnovu hartija od vrednosti raspoloživih za prodaju (103,312)
(152,435)
Stanje na dan 31. decembra 48,278,384
48,033,550
(b) Pokazatelji poslovanja Banke – usaglašenost sa zakonskim pokazateljima
Banka je dužna da obim i strukturu svog poslovanja i rizičnih plasmana uskladi sa pokazateljima poslovanja
propisanim Zakonom o bankama i relevantnim odlukama Narodne banke Srbije donetim na osnovu navedenog
Zakona.
Na dan 31. decembra 2015. godine, Banka je usaglasila sve pokazatelje poslovanja sa propisanim vrednostima.
Pokazatelji poslovanja Propisani
Ostvareni
31.
decembar
2015.
godine
31.
decembar
2014.
godine
Kapital
Minimum
EUR 10
miliona
469 miliona
EUR
412 miliona
EUR
Adekvatnost kapitala Minimum 12% 20,72%
19,40%
Ulaganja Banke Maksimum 60% 15,72%
13,03%
Izloženost prema licima povezanim sa Bankom Maksimum 20% N/P*
16,86%
Veliki i najveći mogući krediti u odnosu na kapital Maksimum 400% 78,60%
108,42%
Pokazatelj likvidnosti Minimum 0,8 2,63
2,31
Uži pokazatelj likvidnosti Minimum 0,5 2,05
1,69
Pokazatelj deviznog rizika Maksimum 20% 0,59%
1,30%
Izloženosti Banke prema jednom licu ili grupi
povezanih lica Maksimum 25% 19,76%
22,82%
Ulaganja Banke u lice koje nije u finansijskom sektoru Maksimum 10% 0,04%
0,04%
* limit nije primenljiv u skladu sa važećom zakonskom regulativom na dan 31. decembar 2015. godine
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
55
27. VANBILANSNE POZICIJE
a) Podela vanbilansne aktive po klasifikaciji:
Vanbilansna aktiva
2015
2014
Vanbilansna aktiva koja se klasifikuje
86,243,194
89,658,837
Vanbilansna aktiva koja se ne klasifikuje 576,127,151
313,056,079
Stanje na dan 31. decembra
662,370,345
402,714,916
U skladu sa Odlukom o klasifikaciji bilansne aktive i vanbilansnih stavki, vanbilansne stavke po kojima ne može
doći do plaćanja svrstane su u kategoriju vanbilansna aktiva koja se ne klasifikuje.
Vanbilansna aktiva
koja se klasifikuje
Rezervisanja
po
vanbilansnoj
aktivi koja se
klasifikuje
Neklasifikovan
a vanbilansna
aktiva
Vanbilansn
e pozicije
31.
decembar
2015.
Poslovi u ime i za račun trećih lica (b) . . 3,848,872 3,848,872
Garancije i ostale preuzete neopozive obaveze
(d) 61,206,415 (1,261,061) 16,637,407 76,582,761
Derivati (d) . . 110,482,515 110,482,515
Druge vanbilansne pozicije (e) 26,297,840 . 445,158,357 471,456,197
Stanje na dan 31. decembra 87,504,255 (1,261,061) 576,127,151 662,370,345
Vanbilansna
aktiva koja
se
klasifikuje
Rezervisanja
po
vanbilansnoj
aktivi koja se
klasifikuje
Neklasifikovana
vanbilansna
aktiva
Vanbilansne
pozicije 31.
decembar
2014.
Poslovi u ime i za račun trećih lica (b) . . 4,003,849 4,003,849
Garancije i ostale preuzete neopozive obaveze (d) 61,155,561 (1,171,777) 16,530,011 76,513,795
Derivati (d) . . 90,211,506 90,211,506
Druge vanbilansne pozicije (e) 29,675,053 . 202,310,713 231,985,766
Stanje na dan 31. decembra 90,830,614 (1,171,777) 313,056,079 402,714,916
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
56
27. VANBILANSNE POZICIJE (Nastavak)
b) Poslovi u ime i za račun trećih lica
u hiljadama dinara
2015 2014
Plasmani po poslovima u ime i za račun trećih lica
- dugoročni 3,848,872
4,003,849
Stanje na dan 31. decembra 3,848,872 4,003,849
c) Garancije i ostale preuzete obaveze
u hiljadama dinara
2015
2014
Plative garancije:
– u dinarima 9,190,002
9,482,359
– u stranoj valuti 12,489,925
13,568,853
21,679,927
23,051,212
Činidbene garancije:
– u dinarima 13,491,893
11,852,670
– u stranoj valuti 1,416,203
1,751,753
14,908,096 13,604,423
Nepokriveni akreditivi u stranoj valuti 220,932 1,138,710
Avali i akcepti menica 1,113 2,190
Jemstva 15,538,399
15,487,883
Preuzete neopozive obaveze za nepovučene kredite 24,211,119
23,209,000
Ostale preuzete neopozive obaveze 20,636
17,590
Hartije od vrednosti primljene u zalog 2,539
2,787
39,994,738
39,858,160
Stanje na dan 31. decembra 76,582,761
76,513,795
d) Derivati
u hiljadama dinara
2015
2014
Valutni SWAP ugovori 107,253,699
89,838,929
Valutni Forward ugovori 3,228,816
372,577
Stanje na dan 31. decembra 110,482,515
90,211,506
e) Druga vanbilansna evidencija
u hiljadama dinara
2015 2014
Loro garancije 51,310,582
45,369,040
Obveznice deponovane devizne štednje 302,467
421,487
Evidenciona kamata 10,348,366
9,458,916
Prenos iz bilansa 21,519,235
22,662,235
Preuzete opozive obaveze za nepovučene kredite 26,297,485
29,675,053
Potraživanja po osnovu sporazuma o rekupovini 10,000,000
-
Ostalo 351,678,062
124,399,035
Stanje na dan 31. decembra 471,456,197
231,985,766
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
57
28. OBELODANJIVANJE ODNOSA SA POVEZANIM LICIMA
U svom redovnom poslovanju Banka ostvaruje poslovne transakcije sa svojim akcionarima i drugim povezanim licima.
a) Banka ulazi u poslovne odnose sa matičnim pravnim licem i drugim članicama Intesa Sanpaolo grupacije. Stanja potraživanja i obaveza na dan 31. decembra 2015.
2014. godine, kao i prihodi i rashodi u toku godine, proistekli iz transakcija sa pravnim licima u okviru Intesa Sanpaolo grupe prikazana su u sledećoj tabeli:
2015 Intesa
Sanpaolo
S.p.A.,
Italija,
Engleska,
SAD;
Nemačka;
Irska;
Rumunija;
Turska;
Albanija
Privredna
bank d.d.,
Zagreb,
Hrvatska
Intesa
Leasing
d.o.o.,
Beograd
Vseobecna
Uverova
banka A.S.,
Slovačka
Banka
Koper d.d.,
Slovenija
Bank of
Alexandria,
Egipat
Intesa
Sanpaolo
Banka D.D.
Bosna i
Hercegovina
Intesa
Sanpaolo
Card d.o.o.,
Ljubljana
Intesa
Sanpaolo
Card d.o.o.,
Zagreb
CIB Bank,
Mađarska
Soeciete
europeenn
de banque
S.A.
Intesa
Sanpaolo
Holding
International
S.A.,
Luxemburg
Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih
29.2. Rizik likvidnosti i upravljanje finansijskim sredstvima (Nastavak)
u hiljadama dinara
Do mesec
dana
Od mesec do
tri meseca
Od tri
meseca do
godinu dana
Od godinu
dana do pet
godina
Preko pet
godina
Bez definisane
ročnosti
Ukupno
PASIVA
Finansijske obaveze po fer vrednosti kroz bilans
uspeha namenjene trgovanju
-
-
-
-
-
74,358
74,358
Depoziti i ostale obaveze prema bankama, drugim
finansijskim organizacijama i centralnoj banci
4,820,257
1,098,282
4,854,976
15,444,914
4,188,961
687,672
31,095,062
Depoziti i ostale obaveze prema drugim
komitentima
216,289,639
24,982,302
70,198,030
16,622,291
1,131,905
2,106,501
331,330,668
Rezervisanja
-
-
-
-
-
1,729,001
1,729,001
Tekuće poreske obaveze - - - - 679,444 679,444
Ostale obaveze
4,686,266
13,331
61,087
1,362
-
3,530,647
8,292,692
UKUPNO OBAVEZE
225,796,162
26,093,915
75,114,093
32,068,566
5,320,866
8,807,623
373,201,226
UKUPNO KAPITAL
-
-
-
-
-
114,597,944
114,597,944
UKUPNO PASIVA
225,796,162
26,093,915
75,114,093
32,068,566
5,320,866
123,405,567
487,799,169
ROČNA NEUSKLAĐENOST
(48,022,783)
(4,313,222)
9,902,531
136,673,909
39,846,627
(134,087,062)
KUMULATIVNI GAP
(48,022,783)
(52,336,005)
(42,433,476)
94,240,435
134,087,062
Tabela o analizi rokova dospeća sredstava i obaveza Banke na dan 31. decembar 2015. godine je prikazuje buduće novčanih tokova primenom izuzetno konzervativnih
pretpostavki, kao što je istovremeno dospeće svih depozita po viđenju u narednih mesec dana. Ovakve pretpostavke ne daju pravu sliku stanja likvidnosti, obzirom da se shodno
vremenskim serijama stanja depozita po viđenju u prethodnim godinama može zaključiti da predstavljaju izuzetno stabilan izvor finansiranja.
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
80
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.2. Rizik likvidnosti i upravljanje finansijskim sredstvima (Nastavak)
Tabela u nastavku predstavlja analizu rokova dospeća sredstava i obaveza Banke na dan 31. decembar 2014. godine:
u hiljadama dinara
Do mesec
dana
Od mesec do
tri meseca
Od tri meseca
do godinu
dana
Od godinu
dana do pet
godina
Preko pet godina
Bez
definisane
ročnosti
Ukupno
AKTIVA
Gotovina i sredstva kod centralne banke
78,528,567
-
-
-
-
24,894
78,553,461
Finansijska sredstva po fer vrednosti kroz bilans
uspeha namenjena trgovanju
-
-
-
-
-
174,934
174,934
Finansijska sredstva koja se inicijalno priznaju po
fer vrednosti kroz bilans uspeha
78,970
-
-
-
-
-
78,970
Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju
1,280,741
7,926,090
18,178,230
30,319,907
-
-
57,704,967
Krediti i potraživanja od banaka i drugih
finansijskih organizacija
64,669,051
530,122
5,176,313
162,557
22,775
(128,807)
70,432,011
Krediti i potraživanja od komitenata
51,915,058
19,884,063
65,474,732
100,662,312
44,106,046
(28,695,963)
253,346,248
Investicije u zavisna društva
-
-
-
-
-
962,496
962,496
Nematerijalna ulaganja
-
-
-
-
-
801,047
801,047
Nekretnine, postrojenja i oprema
-
-
-
-
-
6,239,234
6,239,234
Investicione nekretnine
-
-
-
-
-
230,628
230,628
Tekuća poreska sredstva
-
-
-
-
-
298,079
298,079
Odložena poreska sredstva
-
-
-
-
-
224,804
224,804
Stalna sredstva namenjena prodaji i sredstva
poslovanja koje se obustavlja
-
-
-
-
-
256,058
256,058
Ostala sredstva
-
-
-
-
-
3,654,344
3,654,344
UKUPNA AKTIVA
196,472,387
28,340,275
88,829,274
131,144,775
44,128,821
(15,958,251)
472,957,281
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
81
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.2. Rizik likvidnosti i upravljanje finansijskim sredstvima (Nastavak)
u hiljadama dinara
Do mesec
dana
Od mesec do
tri meseca
Od tri
meseca do
godinu dana
Od godinu
dana do pet
godina
Preko pet
godina
Bez definisane
ročnosti
Ukupno
PASIVA
Finansijske obaveze po fer vrednosti kroz bilans
uspeha namenjene trgovanju
19,668
-
-
-
-
-
19,668
Depoziti i ostale obaveze prema bankama, drugim
finansijskim organizacijama i centralnoj banci
4,194,606
2,097,263
7,296,237
16,292,778
5,887,835
941,464
36,710,183
Depoziti i ostale obaveze prema drugim
komitentima
176,682,846
25,276,189
77,240,617
23,823,399
1,226,252
2,314,108
306,563,411
Rezervisanja
-
-
-
-
-
1,647,473
1,647,473
Ostale obaveze
19,544,975
7,905
54,864
276
-
3,199,122
22,807,141
UKUPNO OBAVEZE
200,442,095
27,381,357
84,591,718
40,116,453
7,114,088
8,102,166
367,747,876
UKUPNO KAPITAL
-
-
-
-
-
105,209,405
105,209,405
UKUPNO PASIVA
200,442,095
27,381,357
84,591,718
40,116,453
7,114,088
113,311,571
472,957,281
ROČNA NEUSKLAĐENOST
(3,969,708)
958,919
4,237,557
90,959,472
37,014,733
(129,200,973)
KUMULATIVNI GAP
(3,969,708)
(3,010,789)
1,226,768
92,186,240
129,200,973
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
82
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.3. Tržišni rizik
U 2015. godini, Banka je prisvajala pozicije trgovačke knjige i shodno tome bila izložena kamatnom, cenovnom
riziku koji mogu nastati po osnovu knjige trgovanja. Sa druge strane, bankarska knjiga je bila izložena deviznom
riziku, ali ne preko iznosa koji je dozvoljen Odlukom Upravnog odbora Banke.
Devizni rizik je rizik mogućnosti nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled promene
deviznog kursa. Bankarsko poslovanje u različitim valutama uslovljava izloženost oscilacijama deviznih kurseva
više valuta.
Banka poseduje sistem merenja deviznog rizika koji se zasniva na limitima prvog i drugog reda.
Limitom prvog reda se smatra FX VaR limit koji se obračunava i izveštava na dnevnom nivou. Metodologija
obračuna FX VaR je propisana regulativom ISP Grupe koja primenjuje EWMA istorijski metod, sa intervalom
poverenja od 99% i vremenskim horizontom od jednog dana. Do 2014. godine, FX VaR je uzimao u obzir devizne
pozicije u EUR, USD i CHF valuti, dok su ostale valute smatrane nematerijalnim i agregirane su u okviru EUR
pozicije. Od 2014. godine, FX VaR se obračunava na poziciju po svakoj valuti, kako zbog zahteva Matične banke
tako i zbog povećanje volatilnosti nekih valuta koje Banka ima u svom portfoliju. Ipak, vrednost izračunatog FX
VaR je najvećim delom određena volatilnošću EUR jer je tokom 2015.godine učešće EUR u proseku iznosilo 87%
ukupne otvorene devizne pozicije.
Limitom drugog reda se smatra limit neto otvorene devizne pozicije koja predstavlja razliku između devizno
osetljive aktive i devizno osetljive pasive. Izloženost po osnovu limita drugog reda se obračunava i izveštava na
dnevnom nivou.
U toku 2015. godine, Odlukom Matične banke i Upravnog odbora smanjen je limit prvog reda (FX VaR limit) uz
nepromenjen nivo limita drugog reda odnosno limita neto otvorene devizne pozicije. U toku 2015. godine je
registrovan proboj limita prvog i drugog reda.
U toku 2015. godine, Banka je bila usklađena sa regulatornim pokazateljem deviznog rizika koji je izražen kao 20%
regulatornog kapitala. Na 31. decembar 2015. godine regulatorni pokazatelj deviznog rizika je iznosio 0,64%.
Tabela u nastavku predstavlja otvorenu deviznu poziciju Banke na dan 31. decembar 2015. godine:
u hiljadama dinara
31. decembar 2015. godine
Knjigovodstvena
vrednost
Trgovačka
knjiga
Bankarska
knjiga
Aktiva u skladu sa tržišnim rizicima 328,625,543 1,167,545 327,457,998
Gotovina i sredstva kod centralne banke 63,937,209 - 63,937,209
Finansijska sredstva po fer vrednosti kroz bilans uspeha
namenjena trgovanju 1,167,545 1,167,545 -
Finansijska sredstva koja se inicijalno priznaju po fer vrednosti
kroz bilans uspeha 70,974 - 70,974
Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju 28,560,735 - 28,560,735
Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija 23,517,435 - 23,517,435
Krediti i potraživanja od komitenata 211,123,651 - 211,123,651
Ostala sredstva 247,995 - 247,995
Pasiva u skladu sa tržišnim rizicima 264,521,288 - 264,521,288
Depoziti i ostale obaveze prema bankama, drugim finansijskim
organizacijama i centralnoj banci 27,921,782 - 27,921,782
Depoziti i ostale obaveze prema drugim komitentima 234,713,270 - 234,713,270
Ostale obaveze 1,886,236 - 1,886,236
Finansijski derivati koji utiču na deviznu poziciju a vode se u
vanbilansu Banke (48,146,084) - (48,146,084)
Ispravka vrednosti (16,038,629) - (16,038,629)
Neto otvorena devizna pozicija (80,458) 1,167,545 (1,248,003)
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
83
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.3. Tržišni rizik (Nastavak)
Tabela u nastavku predstavlja otvorenu deviznu poziciju Banke na dan 31. decembar 2014. godine:
u hiljadama dinara
31. decembar 2014. godine
Knjigovodstvena
vrednost
Trgovačka
knjiga
Bankarska
knjiga
Aktiva u skladu sa tržišnim rizicima 321,906,175 - 321,906,175
Gotovina i sredstva kod centralne banke 42,982,630 - 42,982,630
Finansijska sredstva koja se inicijalno priznaju po fer vrednosti
kroz bilans uspeha 78,970 - 78,970
Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju 9,766,721 - 9,766,721
Krediti i potraživanja od banaka i drugih finansijskih organizacija 68,486,342 - 68,486,342
Krediti i potraživanja od komitenata 200,240,681 - 200,240,681
Ostala sredstva 350,831 - 350,831
Pasiva u skladu sa tržišnim rizicima 272,554,253 - 272,554,253
Depoziti i ostale obaveze prema bankama, drugim finansijskim
organizacijama i centralnoj banci 29,885,328 - 29,885,328
Depoziti i ostale obaveze prema drugim komitentima 227,097,863 - 227,097,863
Ostale obaveze 15,571,063 - 15,571,063
Finansijski derivati koji utiču na deviznu poziciju a vode se u
vanbilansu Banke (29,962,944) - (29,962,944)
Ispravka vrednosti (18,730,356) - (18,730,356)
Neto otvorena devizna pozicija 658,619 - 658,619
Tabela u nastavku predstavlja valutnu strukturu otvorene devizne pozicije Banke na dan 31.decembar 2015. godine i
31. decembar 2014. godine:
u hiljadama dinara
Neto otvorena devizna pozicija po valutama 2015 2014
EUR (276,230) 476,574
USD 33,677 23,500
CHF 9,291 (6,679)
Ostale valute 101,119 113,645
Zlato i drugi plemeniti metali 51,685 51,579
Ukupno (80,458) 658,619
u eurima
Devizni VaR 31. decembar Prosek Maksimum Minimum
2015 24,112 44,701 169,450 2,403
2014 96,454 14,778 127,203 739
Sledeća tabela pokazuje uticaj promena deviznog kursa na rezultat i regulatorni kapital Banke:
u hiljadama dinara
Scenario Efekat 2015 Efekat 2014
10% depresijacija dinara (8,046) 65,862
20% depresijacija dinara (16,092) 131,704
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
84
29.4. Rizik od promene kamatnih stopa
Kamatni rizik je rizik smanjenja profita ili neto vrednosti imovine Banke usled promena u visini kamatnih stopa.
Izloženost kamatnom riziku zavisi od odnosa kamatno osetljive aktive i pasive Banke.
Kamatni rizik se računa odvojeno za Bankarsku knjigu (portfolio hartija od vrednosti raspoloživih za prodaju) i za
knjigu Trgovanja (portfolio hartija od vrednosti raspoloživih za trgovanje).Indikatori koji se koriste za izračunavanje
kamatnog rizika u Bankarskoj knjizi su osetljivost neto vrednosti imovine na promenu kamatnih stopa od 100 baznih
poena i osetljivost kamatnih prihoda i rashoda na promenu kamatnih stopa od 100 baznih poena.
Metodologija ISP Grupe za obračun kamatnog rizika je izmenjena početkom 2014. godine i usvojena od strane
Banke kroz interna dokumenta i tehničko rešenje ERMAS net 5,. Izmene metodologije su podrazumevale: tretman
margine kao fiksnog budućeg novčanog toka, obračun budućih novčanih tokova korišćenjem FTP cena umesto
ugovorenih cena, modeliranje depozita po viđenju i diskontovanje budućih novčanih tokova upotrebom krivih
prinosa koje su modifikovane istorijskim vrednostima PD (verovatnoćama defaulta).
Pored metodoloških izmena, tokom 2015. godine došlo je i do izmena u sistemu merenja izloženosti kamatnom
riziku. Naime, dugoročni pod-limit osetljivosti neto imovine na promenu kamatne stope od 100 baznih poena je
uvećan na predlog Matične banke, a Odlukom Upravnog odbora za 25% u odnosu na limit iz 2014. godine. Sistem
pod-limita podrazumeva pojedinačan obračun izloženosti kamatnom riziku na kratak rok (do 18 meseci), srednji rok
(od 18 meseci do 5 godina) i na dugi rok (preko 5 godina).
Osetljivost neto vrednosti imovine na promenu tržišnih kamatnih stopa od 100 baznih poena, 200 baznih poena i
minus 200 baznih poena se izračunava, prati i dostavlja ALCO Odboru kao i Matičnoj banci na mesečnom nivou.
Mere koje se koriste za obračun kamatnog rizika u Bankarskoj knjizi su osetljivost neto vrednosti imovine na
promenu kamatne stope od 100 baznih poena i osetljivost kamatnih prihoda i rashoda na promenu kamatnih stopa od
100 baznih poena.
U toku 2015. godine, Odlukom Matične banke i Upravnog odbora uspostavljen je VaR limit kamatne stope knjige
trgovanja dok je nivo ukupnog limita izloženosti riziku kamatne stope bankarske knjige ostao nepromenjen.
Kamatni rizik se meri i izveštava na dnevnom nivou na portfolio finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju
(AFS) kao i na portfolio hartija od vrednosti raspoloživih za trgovanje (HFT). Za portfolio finansijskih sredstava
raspoloživih za prodaju se računaju sledeće mere kamatnog rizika: IRR VaR, duracija i stres test (scenario promene
od 50 baznih poena, 100 baznih poena i 200 baznih poena). Za portfolio hartija od vrednosti raspoloživih za
trgovanje se računa IRR VaR kao mera kamatnog rizika.
Prihvatljiv nivo kamatnog rizika je definisan limitom na najveću moguću vrednost pod kamatnim rizikom (IRR
VaR) za portfolio finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju kao i za portfolio hartija od vrednosti raspoloživih
za trgovanje.
Vrednost pod kamatnim rizikom (IRR VaR) predstavlja najveći mogući gubitak vrednosti portfolija hartija od
vrednosti raspoloživih za prodaju odnosno hartija od vrednosti raspoloživih za trgovanje na dnevnom nivou koji
Banka može da pretrpi usled promene kretanja kamatnih stopa. Metodologija obračuna IRR VaR je propisana
regulativom ISP Grupe koja primenjuje EWMA istorijski metod, sa intervalom poverenja od 99% i vremenskim
horizontom od jednog dana.
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
85
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.4. Rizik od promene kamatnih stopa (Nastavak)
Tabela u nastavku predstavlja otvorenu kamatnu poziciju Banke (Repricing Gap) na dan 31. decembar 2015. godine:
Do mesec
dana
Od mesec do
tri meseca
Od tri meseca
do godinu
dana
Od godinu
dana do pet
godina
Preko pet godina
Bez
definisane
ročnosti
Ukupno
AKTIVA
Gotovina i sredstva kod centralne banke
98,921,611
-
-
-
-
17,709
98,939,321
Finansijska sredstva po fer vrednosti kroz bilans
uspeha namenjena trgovanju
-
-
974,228
193,317
-
264,237
1,431,783
Finansijska sredstva koja se inicijalno priznaju po
fer vrednosti kroz bilans uspeha
70,974
-
-
-
-
-
70,974
Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju
43,067
5,616,057
21,240,902
51,170,609
-
(21,810)
78,048,825
Krediti i potraživanja od banaka i drugih
finansijskih organizacija
35,270,919
118,928
793,097
16,430
-
(30,993)
36,168,381
Krediti i potraživanja od komitenata
122,923,087
80,998,334
42,053,917
34,422,569
3,652,618
(26,201,916)
257,848,609
Investicije u zavisna društva
-
-
-
-
-
962,496
962,496
Nematerijalna ulaganja
-
-
-
-
-
818,694
818,694
Nekretnine, postrojenja i oprema
-
-
-
-
-
8,718,461
8,718,461
Investicione nekretnine
-
-
-
-
-
224,358
224,358
Tekuća poreska sredstva
-
-
-
-
-
79,396
79,396
Odložena poreska sredstva
-
-
-
-
-
220,561
220,561
Stalna sredstva namenjena prodaji i sredstva
poslovanja koje se obustavlja
-
-
-
-
-
256,254
256,254
Ostala sredstva
-
-
-
-
-
4,011,057
4,011,057
UKUPNA AKTIVA
257,229,659
86,733,318
65,062,144
85,802,925
3,652,618
(10,681,496)
487,799,169
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
86
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.4. Rizik od promene kamatnih stopa (Nastavak)
Do mesec
dana
Od mesec do
tri meseca
Od tri
meseca do
godinu dana
Od godinu
dana do pet
godina
Preko pet
godina
Bez definisane
ročnosti
Ukupno
PASIVA
Finansijske obaveze po fer vrednosti kroz bilans
uspeha namenjene trgovanju
-
-
-
-
-
74,358
74,358
Depoziti i ostale obaveze prema bankama, drugim
finansijskim organizacijama i centralnoj banci
4,839,444
12,917,149
9,984,542
2,666,254
-
687,672
31,095,062
Depoziti i ostale obaveze prema drugim
komitentima
220,246,753
29,787,531
66,571,523
12,087,174
531,185
2,106,501
331,330,668
Rezervisanja
-
-
-
-
-
1,729,001
1,729,001
Tekuće poreske obaveze - - - - - 679,444 679,444
Ostale obaveze
4,686,266
13,331
61,087
1,362
-
3,530,647
8,292,692
UKUPNO OBAVEZE
229,772,464
42,718,012
76,617,153
14,754,790
531,185
8,807,623
373,201,226
UKUPNO KAPITAL
-
-
-
-
-
114,597,944
114,597,944
UKUPNO PASIVA
229,772,464
42,718,012
76,617,153
14,754,790
531,185
123,405,567
487,799,169
ROČNA NEUSKLAĐENOST
27,457,195
44,015,307
(11,555,009)
71,048,135
3,121,433
(134,087,062)
KUMULATIVNI GAP
27,457,195
71,472,502
59,917,493
130,965,628
134,087,061
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
87
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.4. Rizik od promene kamatnih stopa (Nastavak)
Tabela u nastavku predstavlja otvorenu kamatnu poziciju Banke (Repricing Gap) na dan 31.decembar 2014. godine:
u hiljadama dinara
Do mesec dana
Od mesec do tri
meseca
Od tri meseca
do godinu dana
Od godinu dana
do pet godina
Preko pet
godina
Kamatno
neosetljivo
Ukupno
AKTIVA
Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju
19,011,220
7,588,111
15,345,736
13,877,745
-
-
55,822,812
Krediti po viđenju prema komitentima,
bankama i drugim finansijskim
organizacijama
92,103,043
-
-
-
-
-
92,103,043
Krediti prema komitentima, bankama i
drugim finansijskim organizacijama
8,180,803
157,381,366
46,054,869
43,283,673
15,520,741
31,334,585
301,756,037
Ostala aktiva
-
-
-
-
-
23,275,390
23,275,390
UKUPNA AKTIVA
119,295,066
164,969,477
61,400,604
57,161,418
15,520,741
54,609,975
472,957,281
Do mesec dana
Od mesec do tri
meseca
Od tri meseca
do godinu dana
Od godinu dana
do pet godina
Preko pet
godina
Kamatno
neosetljivo
Ukupno
PASIVA
Depoziti po viđenju od komitenata, banaka
i drugih finansijskih organizacija
92,927,632
30,420,563
13,488,926
16,421,295
-
-
153,258,417
Oročeni depoziti od komitenata, banaka i
drugih finansijskih organizacija
15,534,205
59,297,274
89,109,287
23,837,488
1,149,268
1,087,656
190,015,178
Ostala pasiva
-
-
-
-
-
24,474,281
24,474,281
Kapital
-
-
-
-
-
105,209,406
105,209,406
UKUPNO PASIVA
108,461,837
89,717,837
102,598,213
40,258,783
1,149,268
130,771,343
472,957,281
ROČNA NEUSKLAĐENOST
10,833,229
75,251,641
(41,197,609)
16,902,635
14,371,473
(76,161,369)
KUMULATIVNA NEUSKLAĐENOST
10,833,229
86,084,869
44,887,260
61,789,896
76,161,369
-
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
88
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.4. Rizik od promene kamatnih stopa (Nastavak)
Sledeća tabela prikazuje uticaja promene kamatnih stopa na neto prihod i neto vrednosti imovine Banke primenom
standardnog scenarija, ne uzimajući u obzir pretpostavke o asimetričnim promenama krive prinosa. Standardni
scenario podrazumeva paralelno pomeranje krive prinosa za 100 baznih poena i 200 baznih poena.
U hiljadama dinara
Povećanje od
100bp Smanjenje od 100bp Povećanje od 200bp Smanjenje od 200bp
Osetljivost neto prihoda banke na promenu kamatne stope
2015
Na 31. decembar (195,818) 195,818 (391,636) 391,636
Prosek za period (104,476) 104,476 (208,952) 208,952
Maksimum za period 191,054 512,025 382,107 1,024,050
Minimum za period (512,025) (191,054) (1,024,050) (382,107)
2014
Na 31. decembar (111,990) 112,556 (223,980) 225,111
Prosek za period (162,717) 163,422 (325,434) 326,844
Maksimum za period 473,190 599,541 946,380 1,199,082
Minimum za period (598,518) (472,599) (1,197,037) (945,197)
Osetljivost neto vrednost imovine banke na promenu kamatne stope
2015
Na 31. decembar (971,530) 971,530 (1,817,094) 2,447,331
Prosek za period (786,846) 786,846 (1,440,785) 2,155,138
Maksimum za period (599,305) 974,464 (1,066,595) 2,587,001
Minimum za period (974,464) 599,305 (1,817,094) 1,644,336
2014
Na 31. decembar (801,890) 801,890 (1,474,071) 2,054,593
Prosek za period (783,793) 783,793 (1,447,903) 1,827,307
Maksimum za period 12,752 1,056,889 42,892 2,587,759
Minimum za period (1,056,889) (12,752) (2,055,225) (20,866)
Sledeća tabela prikazuje vrednost pod rizikom za portfolio finansijskih sredstava raspoloživih za prodaju:
U eurima
IRR AFS VaR 31. Decembar Prosek Maksimum Minimum
2015 505,374 859,737 1,312,175 446,897
2014 1,178,994 304,786 1,235,543 156,292
Sledeća tabela prikazuje vrednost pod rizikom za portfolio finansijskih sredstava raspoloživih za trgovanje:
U eurima
IRR HFT VaR 31. Decembar Prosek Maksimum Minimum
2015 47,497 21,283 50,047 1,649
U 2014. godini Banka nije imala pozicije trgovačke knjige i shodno tome nije bila izložena kamatnom riziku.
29.5. Operativni rizik
Operativni rizik je rizik nastanka negativnih efekata na finansijski rezultat i kapital banke usled propusta u
obavljanju poslovnih aktivnosti (procesa), ljudskih grešaka, grešaka u sistemu, ili dejstva spoljnih faktora. Ova
definicija uključuje pravni rizik, ali isključuje strateški i reputacioni rizik.
Cilj Banke je da upravlja operativnim rizikom tako da se izbalansira sprečavanje finansijskih gubitaka i štete nanete
ugledu sa sveukupnom ekonomskom isplativošću i inovacijama. Politika Banke zahteva poštovanje svih važećih
zakonskih i regulatornih zahteva.
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
89
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.5. Operativni rizik (Nastavak)
Banka je razvila i primenjuje određene standarde za upravljanje operativnim rizicima u sledećim oblastima:
identifikovanje operativnog rizika, koje obuhvata:
prikupljanje podataka o operativnim rizicima i gubicima – identifikovanje, evidentiranje i klasifikaciju
podataka o gubicima Banke,
integrisani proces Procene izloženosti banke operativnim rizicima
procenu operativnog rizika prilikom uvođenja novog proizvoda, procesa i sistema
merenje operativnog rizika,
nadzor i izveštavanje o operativnom riziku,
ublažavanje operativnog rizika.
Najmanje jednom godišnje, Interna revizija Banke, vrši nezavisnu procenu adekvatnosti sistema za upravljanje
operativnim rizicima. Rezultati ove procene iznose se u okviru izveštaja o reviziji koji sadrži sve nalaze i predloge
za unapređenje.
Za obračun kapitalnog zahteva za operativni rizik Banka koristi standardizovani pristup, Kapitalni zahtev za
operativni rizik Banke, izračunat standardizovanim pristupom na 31. decembar 2015. godine iznosi u hiljadama
RSD 4,327,257 (31. decembar 2014: RSD 4,143,295 hiljada),
29.6. Rizici izloženosti banke
Sektor za upravljanje rizicima prati, meri i izveštava nadležne odbore Banke o izloženostima riziku izloženosti
prema jednom licu ili grupi povezanih lica, riziku ulaganja Banke u druga pravna lica i u osnovna sredstva, riziku
zemlje porekla lica prema kome je Banka. U 2015. godini, Banka je vodila računa o usklađenosti pokazatelja rizika
izloženosti i rizika ulaganja, i sprovođenjem odgovarajućih aktivnosti predviđenih relevantnim procedurama i
odlukama o odobravanju kredita i ulaganjima u finansijsku i nefinansijsku imovinu, obezbedila usklađenost svojih
plasmana i ulaganja sa pokazateljima poslovanja propisanim od strane Narodne banke Srbije, kao i limitima
ulaganja propisanih od strane Banke.
Rizici izloženosti Banke obuhvataju rizike izloženosti Banke prema jednom licu ili prema grupi povezanih lica, kao
i rizike izloženosti Banke prema licima povezanim sa Bankom.
U skladu sa politikom upravljanja rizicima, rukovodstvo Banke utvrđuje limite, odnosno koncentraciju plasmana po
pojedinim pravnim licima ili grupi povezanih lica, i licima povezanim sa Bankom.
Rukovodstvo Banke i odgovarajući organi i lica sa ovlašćenjima u Banci navedenim merama nastoje da obezbede
usklađenost izloženosti Banke sa propisanim limitima, odnosno obezbeđuju da izloženost Banke prema jednom licu
ili prema grupi povezanih lica ne bude veća od 25% kapitala Banke, da zbir svih velikih izloženosti Banke ne bude
veći od 400% kapitala Banke.
29.7. Rizici ulaganja banke
Rizici ulaganja Banke, obuhvataju rizike ulaganja u druga pravna lica i u osnovna sredstva. U skladu sa regulativom
Narodne banke Srbije, Sektor za upravljanja rizicima prati nivo trajnih ulaganja i o tome obaveštava Izvršni Odbor
Banke. Na ovaj način se obezbeđuje da ulaganje Banke u jedno lice koje nije u finansijskom sektoru ne pređe 10%
kapitala Banke, te da ulaganja Banke u lica koja nisu u finansijskom sektoru i u osnovna sredstva Banke ne pređu
60% kapitala Banke.
29.8. Rizik zemlje
Pod rizikom koji se odnosi na zemlju porekla lica prema kome je Banka izložena podrazumevaju se negativni efekti
koji bi mogli uticati na finansijski rezultat i kapital banke zbog nemogućnosti Banke da naplati potraživanja od ovog
lica iz razloga koji su posledica političkih, ekonomskih ili socijalnih prilika u zemlji porekla tog lica.
Izloženost Banke riziku zemlje je niska iz razloga što je učešće nerezidenata u ukupnom kreditnom portfoliju Banke
zanemarljivo.
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
90
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.9. Upravljanje kapitalom
Cilj upravljanja kapitalom je da Banka zadrži sposobnost da nastavi sa svojim poslovanjem u neograničenom
periodu u predvidljivoj budućnosti, kako bi očuvala optimalnu strukturu kapitala sa ciljem da smanji troškove
kapitala, a akcionarima obezbedila dividende.
Banka kontinuirano upravlja kapitalom kako bi ostvarila sledeće:
- obezbedila usaglašenost sa zahtevima u vezi sa kapitalom koji su definisani od strane Narodne banke
Srbije;
- obezbedila adekvatan nivo kapitala za nastavak poslovanja po načelu stalnosti poslovanja; i
- održala kapital na nivou koji će omogućiti budući razvoj poslovanja,
- održala kapital na nivou koji je adekvatan za pokriće interno procenjenih kapitalnih zahteva za sve
materijalno značajne rizike identifikovane u procesu interne procene adekvatnosti kapitala (ICAAP)
Adekvatnost kapitala, kao i korišćenje kapitala Banke se prati mesečno od strane rukovodstva Banke. Narodna
banka Srbije je definisala minimalni koeficijent adekvatnosti kapitala od 12%, s tim da Banka može slobodno
raspolagati ostvarenom dobiti samo ukoliko je adekvatnost kapitala veća od 14,5%.
Ukupan kapital Banke se sastoji od osnovnog i dopunskog kapitala i odbitnih stavki:
- Osnovni kapital čini: akcijski kapital po osnovu običnih akcija, emisiona premija, rezerve iz dobiti,
neraspoređeni dobitak/gubitak, kapitalna dobit/gubitak po osnovu otkupljenih sopstvenih akcija, i
nematerijalna ulaganja i otkupljene sopstvene akcije (isključujući prioritetne kumulativne akcije) kao
minusne stavke osnovnog kapitala,
- Dopunski kapital čini: akcijski kapital po osnovu prioritetnih akcija, emisiona premija po osnovu
prioritetnih akcija, revalorizacione rezerve koje se odnose na osnovna sredstva i učešća u kapitalu,
subordinirane obaveze u nivou do 50% osnovnog kapitala, i otkupljene sopstvene prioritetne akcije kao
minusna stavka dopunskog kapitala,
- Odbitne stavke od ukupnog kapitala čini: potrebna rezerve za procenjene gubitke, učešća u kapitalu
banaka ili drugih finansijskih organizacija koja prelaze 10% kapitala organizacije u koju se ulaže kao i
10% kapitala banke koja vrši ulaganja i iznos dopunskog kapitala banke koji prelazi njen osnovni kapital.
Regulatorni kapital po godinama :
( u hiljadama dinara)
Naziv pozicije 31.12.2015. 31.12.2014
KAPITAL 57,038,090 49,837,271
OSNOVNI KAPITAL 57,237,647 50,203,182
Nominalna vrednost uplaćenih akcija, osim preferencijalnih
kumulativnih akcija 21,315,900 21,315,900
Emisiona premija 20,432,569 20,432,569
Rezerve iz dobiti 47,484,121 47,484,121
Dobit iz tekuće godine -
Nematerijalna ulaganja (818,694) (801,047)
Regulatorna usklađivanja vrednosti (31,176,249) (38,228,361)
Nerealizovani gubici po osnovu hartija od vrednosti raspoloživih za
prodaju (103,312) (152,435)
Potrebna rezerva iz dobiti za procenjene gubitke po bilansnoj aktivi
i vanbilansnim stavkama banke (31,072,937) (38,075,926)
DOPUNSKI KAPITAL 762,939 596,585
Deo revalorizacionih rezervi banke 762,939 596,585
ODBITNE STAVKE OD KAPITALA (962,496) (962,496)
Od čega: umanjenje osnovnog kapitala (481,248) (365,911)
Od čega: umanjenje dopunskog kapitala (481,248) (596,585)
Direktna ili indirektna ulaganja u banke i druga lica u finansijskom
sektoru u iznosu većem od 10% kapitala tih banaka, odnosno drugih lica (962,496) (962,496)
Potrebna rezerva iz dobiti za procenjene gubitke po bilansnoj aktivi i
vanbilansnim stavkama banke u skladu sa tačkom 427, stav 1, odluke
kojom se uređuje adekvatnost kapitala banke - -
UKUPAN OSNOVNI KAPITAL 56,756,399 49,837,271
UKUPAN DOPUNSKI KAPITAL 281,691 -
BANCA INTESA A.D. BEOGRAD
NAPOMENE UZ FINANSIJSKE IZVEŠTAJE ZA 2015. GODINU
91
29. UPRAVLJANJE RIZICIMA (Nastavak)
29.10. Fer vrednost finansijskih sredstava i obaveza
Poslovna politika Banke je da obelodani informacije o pravičnoj (fer) vrednosti aktive i pasive za koju postoje
zvanične tržišne informacije i kada se pravična vrednost značajno razlikuje od knjigovodstvene vrednosti.
Određivanje fer vrednosti finansijski instrumenti koji se ne iskazuju po amortizovanoj vrednosti mora uvažavati
principe, kriterijume i hijerarhiju propisanu Politikom fer vrednosti, koja je usklađena sa pravilima fer vrednovanja
ISP Grupe. Merenje fer vrednosti finansijskih instrumenti koji se ne iskazuju po amortizovanoj vrednosti poštuje
sledeću hijerarhiju koja reflektuje uverljivost inputa korišćenih pri određivanju fer vrednosti:
Nivo 1: inputi su kotirane tržišne cene (bez korekcija) na aktivnom tržištu za identične instrumente;
Nivo 2: input koji nisu kotirane cene uključene u nivo 1, ali su ili direktno ili indirektno (izvedeni iz cena)
kotirani na tržištu. Ova kategorija podrazumeva: tržišne kamatne stope, tržišne kotacije CDS (credit default
swap), tržišne cena obveznica sa primarnih aukcija ili tržišnih deviznih kurseva pri određivanju vrednosti
instrumenata,
Nivo 3: inputi koji nisu sa tržišta dostupna informacija. Ova kategorija uključuje sve instrumente za koje
informacija o vrednosti inputa nije direktno ili indirektno merljiva na tržištu.
Primena navedene hijerarhije nije opciona i Banka nije slobodna u izboru informacija koje koristi za određivanje fer
vrednosti finansijskih instrumenata koji se ne iskazuju po amortizovanoj vrednosti, već mora poštovani gore
navedenu hijerarhiju.
Finansijskih instrumenata koji se ne iskazuju po amortizovanoj vrednosti i na koje se primenjuju pravila Politike fer
vrednosti su:
državne FX obveznice, državne obveznice koje je emitovala Republika Italija za koje postoji likvidno i
aktivno tržište koje pruža direktnu informaciju o kotiranim tržišnim cenama (nivo 1);
finansijska sredstva raspoloživa za prodaju obuhvataju državne obveznice Republike Srbije koje se
Finansijske obaveze po fer vrednosti kroz bilans uspeha
namenjene trgovanju
Depoziti i ostale obaveze prema bankama, drugim
finansijskim organizacijama, centralnoj banci i drugim
komitentima
Rezervisanja
Ostale obaveze
Ukupno obaveze
Finansijska sredstva po fer vrednosti kroz bilans uspeha
namenjena trgovanju i finansijska sredstva koja se
inicijalno priznaju po fer vrednosti kroz bilans uspeha
Finansijska sredstva raspoloživa za prodaju
Krediti i potraživanja od banaka, drugih fin. organizacija i
komitenata
Investicije u zavisna društva
Nematerijalna ulaganja, nekretnine, postojenja i oprema,
investicione nekretnine i stalna sredstva namenjena
prodaji i sredstva poslovanja koje se obustavlja
Ostala sredstva, tekuća i odložena poreska sredstva
Porez na dobit
Neto dobitak od odloženih poreskih sredstava i obaveza
Dobitak posle oporezivanja
BILANS STANJA
Gotovina i sredstva kod centralne banke
Banca Intesa Beograd
BILANS USPEHA
Neto dobitak po osnovu kamata
Neto dobitak po osnovu naknada i provizija
Dobitak pre oporezivanja
3
u 000 dinara
2015 2014
1.98% 1.50%
8.45% 6.74%
5.21% 5.89%
1.07% 1.43%
20.72% 19.40%
162,060 156,350
3,010 3,025
Dobitak pre oporezivanja / Ukupan kapital
Banca Intesa Beograd
POKAZATELJI POSLOVANJA
Dobitak pre oporezivanja / Ukupna aktiva
Prihodi od kamata / Ukupna aktiva
Rashodi od kamata / Ukupna pasiva
Koeficijent adekvatnosti kapitala
Ukupna aktiva po zaposlenom
Broj zaposlenih
4
2. Pismo predsednika Upravnog odbora
Dame i gospodo, Sa velikim zadovoljstvom vam predstavljam poslovne rezultate koje je Banca Intesa ostvarila u 2015. godini i koji su odraz naše čvrste usmerenosti ka klijentima, naše duboko ukorenjene kulture u vezi sa rizikom i disciplinovanog upravljanja troškovima, podržanih stabilnim pozicijama likvidnosti i kapitala. Ti preduslovi su nam omogućili da se uspešno nosimo sa zahtevnom poslovnom klimom u toku prethodne godine i da još jednom potvrdimo svoju vodeću poziciju na tržištu, uz neprestano stvaranje vrednosti za naše klijente, zaposlene, akcionare i širu zajednicu. Šire posmatrano, ekonomija Srbije je 2015. godine izašla iz recesije, uglavnom zahvaljujući odlučnim reformskim merama koje je sprovela Vlada, u kombinaciji sa povoljnijom situacijom na globalnom tržištu, uz projekciju rasta BDP-a od 0,8 procenata (za celu godinu). Vlada je preduzela odlučne napore u pravcu fiskalne konsolidacije koji su doneli dobre rezultate, uz konsolidovani budžetski deficit od 1,8 procenata BDP-a u prva tri kvartala 2015. godine, što je znatno ispod planiranih 5,3 procenta, kao i važne korake ka realizaciji strukturnih reformi, prevashodno usvajanjem ključnih sistemskih zakona. To je potvrđeno u okviru prethodne revizije stand-by aranžmana sa Međunarodnim monetarnim fondom (MMF), kao i kroz uspon zemlje na rang-listi Izveštaja Svetske banke o lakoći poslovanja (Doing Business). U isto vreme, poboljšana fiskalna i makroekonomska pozicija je omogućila da lokalna valuta ostane relativno stabilna u odnosu na evro i izgubi samo 0,5 procenta vrednosti na međugodišnjem nivou. I strane direktne investicije su porasle za 30 procenata na 1.2 milijarde evra u prva tri kvartala u odnosu na isti period 2014. godine, a stopa inflacije je ostala ispod donje granice cilja, tj. na nivou od 1,5 procenata, uglavnom zbog niske tražnje, niskih cena primarnih proizvoda i sporog rasta regulisanih cena. U uslovima niske inflacija Narodna banka Srbije je bila u mogućnosti da nastavi sa relaksacijom monetarne politike koja je započeta sredinom 2013. godine, u okviru koje je referentna stopa snižena na rekordno nizak nivo krajem 2015. godine. Samo u prethodnoj godini je Narodna banka u sedam navrata snižavala referentnu kamatnu stopu, sa 8 na 4,5 procenta, što je bankama omogućilo da produže sa snižavanjem kamatnih stopa na dinarske kredite, koje su pale za 4,4 procentna poena u poslovima sa stanovništvom i za 4,2 procentna poena u poslovima sa privredom u periodu od januara do novembra. To je, zajedno sa povoljnijim kamatnim stopama na kredite indeksirane u evrima zahvaljujući rekordno niskim nivoima stope EURIBOR, stvorilo uslove za oporavak kreditne aktivnosti. S obzirom na to da banke postepeno ublažavaju kreditne standarde i tražnja polako počinje da raste, ukupni krediti na nivou bankarskog tržišta su na kraju novembra 2015. dostigli 1,9 biliona dinara, što predstavlja porast od 3,1 procenta u odnosu na isti period 2014. godine, uglavnom zahvaljujući ekspanziji kredita odobrenih stanovništvu. S druge strane, ukupni depoziti u iznosu od 1,8 biliona dinara, koji su porasli za 6,5 procenta na međugodišnjem nivou, još jednom su potvrdili da klijenti, kako iz sektora stanovništva tako i iz sektora privrede, imaju poverenja u domaće bankarstvo. U isto veme, posebne dijagnostičke studije najvećih banaka u Srbiji koje su sprovedene u okviru aranžmana sa MMF-om potvdile su dobru kapitalizaciju domaćeg finansijskog sektora, gde pokazatelj adekvatnosti kapitala ni u jednoj od 14 analiziranih banaka nije ispod regulatognog praga od 12 procenata. U teškim ekonomskim uslovima, stopa problematičnih kredita je ostala na visokom nivou i iznosila 22 procenta na kraju trećeg kvartala, ali je u potpunosti pokrivena rezervisanjima. Pored toga, očekuje se da će u narednom periodu opasti udeo problematičnih kredita, s obzirom na usvojeni akcioni plan za Strategiju za rešavanje problematičnih kredita, kao i unapređenja poreske politike.
6
3. Uvodna reč predsednika Izvršnog odbora
Poštovani,
Poslujući na principima odgovornog korporativnog upravljanja utemeljenog na visokim
etičkim normama koji štite interese klijenata, zaposlenih, akcionara i društvene zajednice,
Banca Intesa deceniju rada na tržištu Srbije obeležava još jednom uspešnom poslovnom
godinom. Rezultati koje smo ostvarili u 2015. godini potvrđuju delotvornost strategije
usmerene ka potrebama klijenata, održivom rastu i operativnoj efikasnosti. Delujući na ovim
osnovama, i u uslovima vrlo zahtevnog poslovnog okruženja, uspeli smo da očuvamo
lidersku tržišnu poziciju, pružajući pritom punu podršku ekonomskom oporavku domaće
privrede i poboljšanju kvaliteta života građana.
Tokom 2015. godine, privreda Srbije izašla je iz zone recesije, a jačanje ekonomske
aktivnosti prevashodno je bilo rezultat rastuće spoljne tražnje kao posledice postepenog
oporavka evrozone, značajnijeg priliva investicija, kao i preduzetih reformskih aktivnosti
kojima je unapređen poslovni ambijent. Mere fiskalne konsolidacije Vlade Srbije, dovele su
do smanjenja fiskalnog deficita, dok je proces strukturnih reformi iniciran izmenom ključnih
zakona i restrukturiranjem javnih preduzeća. Stopa inflacij se kretala ispod donje granice
definisanog okvira, u najvećoj meri usled niskog doprinosa rasta regulisanih cena i pada
cena primarnih proizvoda. Pored cenovne stabilnosti, Narodna banka Srbije je
pravovremenim delovanjem na domaćem tržištu obezbedila stabilnost domaće valute,
potpomognutu povoljnijim trendom oporavka privrede i rasta izvoza.
Preovlađujući trendovi na domaćem i stranom tržištu, usmereli su aktivnosti Centralne
banke ka daljoj monetarnoj relaksaciji, tako da je referentna kamatna stopa na kraju godine
bila na rekordno niskom nivou. Posledično, pad referentnih kamatnih stopa, kreirao je
prostor za banke da nastave sa snižavanjem cena kredita kako bi uslovi zaduživanja za
građane i privredu bili što povoljniji, što je uz oporavak tražnje dovelo i do blagog rasta
kreditne aktivnosti na nivou bankarskog tržišta. Ostvaren je dalji rast depozitnog potencijala
sektora i pored činjenice da su pasivne kamatne stope dostigle istorijski minimum. Tokom
2015. godine, sprovedena su dijagnostička ispitivanja bankarskog sektora Srbije koja su
potvrdila visok stepen kapitalizovanosti i stabilnosti vodećih banaka, i pored još uvek
prisutnog problema visokog procenta učešća nenaplativih plasmana. Važan korak u pravcu
rešavanja statusa loših plasmana bilo je usvajanje nacionalne Strategije za rešavanje
problematičnih kredita, što će dati solidan okvir za buduće aktivnosti u ovom domenu.
Prilagođavajući se uslovima poslovanja i tržišnim kretanjima Banca Intesa je nastavila da
efikasno sprovodi opredeljenu poslovnu strategiju fokusirajući se na tri ključne oblasti –
zadovoljstvo klijenata, inovativnost i efikasnost poslovanja. Stavljen je akcenat na
unapređenje pozitivnog iskustva naših klijenata u radu sa bankom, razvoj novih proizvoda i
jačanje digitalnih kanala distribucije, uz stalni rad na poboljšanju poslovnih procesa. U delu
poslovanja sa stanovništvom ostvareni su izuzetni rezultati, posebno vezano za rast
gotovinskih kredita. Održali smo tržišno vođstvo i u segmentu odobrenih stambenih kredita,
lideri smo i kada je reč i broju izdatih platnih kartica i obimu izvršenih transakcija. Nastavili
smo da unapređujemo kvalitet svojih servisa za sve kategorije naših klijenata, tako da je
značajno povećanje obima poslovanja ostvareno kako sa pojedincima, tako i sa
registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima i malim biznisom. Novouvedeni koncept unapred
odobrenih kredita u segmentu poslovanja sa malim i srednjim preduzećima i malim biznisom
doprineo je rastu portfolija i broja klijenata. Takođe, sa međunarodnim finansijskim
8
4. Makroekonomsko okruženje i bankarski sektor
Ekonomiju Srbije su u 2015. godini obeležili izlazak iz recesije, izuzetno niska inflacija koja se cele godine kretala ispod donje granice cilja i relativna stabilnost kursa dinara prema evru kao posledica poboljšane makroekonomske i fiskalne perspektive zemlje. Srbija je postigla izuzetan napredak u sferi makroekonomske stabilnosti, fiskalne konsolidacije i započela strukturne reforme izmenom nekih od ključnih zakona što je potvrđeno uspešnim završetkom tri revizije MMF-a. Međutim, u isto vreme, došlo je i do određenog kašnjenja, posebno u oblasti racionalizacije sektora opšte države, reforme sistema zarada kao i finalizacije procesa privatizacije javnih preduzeća. Svetska banka je prepoznala proces strukturnih reformi, tako što je svrstala Srbiju na 59. mesto liste Doing Business, koja je sačinjena prema kriterijumu lakoće poslovanja, a najznačajnije sprovedene reforme zabeležene su u oblastima izdavanja građevinskih dozvola i lakoće plaćanja poreza. Naredne godine se očekuje nastavak oporavka ekonomske aktivnosti a osnovni ciljevi ekonomske politike biće usmereni na nastavak sprovođenja fiskalne konsolidacije i održavanje makroekonomske stabilnosti uz zaustavljanje daljeg rasta javnog duga, jačanje stabilnosti finansijskog sektora rešavanjem pitanja problema nenaplativih kredita kao i na otklanjanje prepreka održivom privrednom rastu i podizanju konkurentnosti nastavkom sprovođenja strukturnih reformi. Makroekonomsko okruženje Ekonomska aktivnost Srbija je u drugom i trećem tromesečju 2015. godine zabeležila pozitivne stope rasta i izašla iz recesije dok se prema poslednjim projekcijama Narodne banke i MMF-a očekuje ukupni rast ekonomske aktivnosti od 0.8% u 2015. godini. Posmatrano sa proizvodne strane, fiskalno prilagođavanje se negativno odrazilo na aktivnost uslužnih sektora dok je negativan doprinos BDP-u dao i sektor poljoprivrede usled suše. S druge strane, industrijska proizvodnja, po osnovu pozitivnih rezultata preređivačke industrije i oporavka energetskog sektora, kao i građevinska aktivnost dali su pozitivan doprinos rastu ekonomske aktivnosti. Grafikon 1 - Doprinosi godišnjoj stopi rasta BDP-a, u %
9
U 2016. godini, Narodna banka Srbije očekuje rast BDP-a od 1.8% koji će biti vođen investicijama i izvozom, dok će potrošnja domaćinstva prvi put posle četiri godine takođe dati pozitivan doprinos. Posmatrano sa proizvodne strane, glavni pokretač rasta u 2016. godini biće industrijska proizvodnja ali i poljoprivreda, usled oporavka od suše. Inflacija Međugodišnja inflacija se od marta 2014. godine kretala ispod donje granice dozvoljenog odstupanja od cilja (4%±1,5%) i u decembru 2015. godine je iznosila 1,5%. Podbacivanje cilja je u najvećoj meri bilo posledica neuobičajeno niskog doprinosa rasta regulisanih cena i snažnog pada cena primarnih proizvoda. Prema projekciji Narodne banke Srbije, povratak inflacije u granice cilja očekuje se u drugoj polovini 2016. godine. Na rast međugodišnje inflacije uticaće rast cena primarnih proizvoda (nafte i primarnih poljoprivrednih proizvoda) dok se od sredine 2016. godine očekuje i rast neprehrambenih proizvoda i usluga. S druge strane, agregatna tražnja i niska inflacija u međunarodnom okruženju će nastaviti da deluju dezinflatorno. Narodna banka Srbije se „Memorandumom o ciljanim stopama inflacije do 2018. godine“ obavezala da cilja inflaciju od 4,0% sa odstupanjem od 1,5% do kraja 2018. godine. Grafikon 2 - Kretanje međugodišnje inflacije i referentne kamatne stope, u %
Izvor: NBS
Monetarna politika Niska inflacija tokom 2015. godine ostavljala je prostor za znatno monetarno ublažavanje, pa je tako Narodna Banka Srbije snizila referentnu kamatnu stopu za 350 baznih poena i ona je na kraju 2015. godine iznosila 4,5%, što je istorijski najniži nivo. U tekućem ciklusu ublažavanja monetarne politike, koji je započet maja 2013. godine, referenta kamatna stopa je smanjena za ukupno 725 baznih poena. Narodna Banka Srbije je pokrenula dodatno relaksiranje monetarne politike polovinom septembra 2015. godine kada je otpočelo smanjenje stope devizne obavezne rezerve za po jedan procentni poen u periodu septembar 2015-februar 2016. To znači da će od februara 2016. godine stope devizne obavezne rezerve na izvore ročnosti do dve godine iznositi 20%, a na izvore dužih ročnosti 13%. Stope dinarske obavezne rezerve su ostale nepromenjene (5% na izvore do dve godine i 0% na izvore dužih ročnosti). Navedene mere monetarne politike, smanjenje referentne kamatne stope i postepeno smanjenje stope obavezne rezerve bi trebalo da doprinesu daljem snižavanju kamatnih stopa na kredite i rastu kreditnog potencijala banaka, i time oporavku kreditne aktivnosti.
10
Karakter monetarne politike u 2016. godini zavisiće od eksternih rizika u vezi sa kretanjima na međunarodnom finansijskom i robnom tržištu dok će nastavak fiskalne konsolidacije, podržane aranžmanom sa MMF-om, i sprovođenje strukturnih reformi povećati prostor za dalje potencijalno monetarno ublažavanje. Kurs dinara Dinar je u 2015. godine nominalno depresirao prema evru za 0,5% i prema dolaru za 10,6% dok je NBS intervenisala na deviznom tržištu prodajući 450 i kupujući 970 miliona evra kako bi sprečila velike dnevne oscilacije dinara. Relativna stabilnost kursa dinara prema evru bila je rezultat oporavka ekonomske aktivnosti, smanjenja deficita tekućeg računa, rasta izvoza i veće potražnje za domaćim hartijama od vrednosti usled povoljne percepcije rizika imajući u vidu sporazum sa MMF-om, restriktivnu fiskalnu politiku i bolju spoljnu poziciju zemlje. S druge strane, depresijacija dinara u poslednja tri meseca bila je posledica iščekivanja FED-ove odluke kao i sezonskih faktora (korporativnih transakcija i povećane tražnje za devizama u energetskom sektoru). Grafikon 3 - Kretanje kursa dinara
11
Grafikon 4 - Mesečne promene kursa, u %
Izvor: NBS
Deficit tekućeg računa i spoljni dug Trend smanjenja deficita tekućeg računa i značajno popravljanje spoljnje neravnoteže nastavljeno je i tokom 2015. godine. Na poboljšanje platnobilansne pozicije zemlje uticali su veći priliv doznaka, pozitivni efekti fiskalne konsolidacije kao i veoma niske cene nafte i oporavak eksterne tražnje koji su povoljno delovali na spoljnotrgovinsku razmenu. Prema projekcijama Narodne banke Srbije, deficit tekućeg računa će na kraju 2015. godine iznositi oko 4,6% BDP-a, što predstavlja njegovo osetno smanjenje u odnosu na 2014. godinu kada je iznosio 6% BDP-a. Deficit tekućeg računa će u potpunosti biti pokriven neto prilivom stranih direktnih investicija, što smanjuje potrebu za eksternim finansiranjem. Oporavak eksterne tražnje kao i nastavak sprovođenja strukturnih reformi doprineće daljem poboljšanju tekućeg bilansa i naredne godine. Grafikon 5 - Deficit tekućeg računa (u % BDP-a)
Izvor: NBS
12
Spoljni dug Srbije je na kraju septembra 2015. godine iznosio 26,3 milijarde evra ili 80,3% BDP-a što je na dozvoljenoj granici visoke zaduženosti koja je propisana od strane Svetske Banke (80% BDP-a). Povećanje spoljnog duga za 516 miliona evra od početka godine posledica je jačanja dolara u odnosu na evro kao i povlačenja sredstava početkom godine za obnovu štete nastale usled poplava. I pored povećanja spoljnog duga, indikator eksterne solventnosti (racio spoljnog duga prema izvozu robe i usluga) blago je poboljšan tako što je smanjen sa 178,5% u 2014. godini na 171,4% u trećem kvartalu 2015. godine usled većeg rasta izvoza od rasta spoljnog duga. Kod indikatora eksterne likvidnosti zabeleženo je poboljšanje u učešću otplate duga u izvozu robe i usluga smanjenjem sa 32,7% u 2014. godini na 24,5% u trećem kvartalu 2015. godine. Prema Fiskalnoj strategiji, ukupan spoljni dug Srbije bi od kraja 2017. godine trebalo da beleži silazni trend najvećim delom zbog stabilizacije i smanjenja javnog spoljnog duga. Grafikon 6 - Spoljni dug
Izvor: NBS
Strane direktne investicije U prvih devet meseci 2015. godine ostvaren je neto priliv stranih direktnih investicija u iznosu od 1,2 milijardi evra što je za oko 30% više nego u istom periodu prethodne godine dok je na nivou godine projektovan priliv od 1,7 milijardi evra. Sektorski gledano, priliv stranih direktnih investicija je dobro diversifikovan unutar prerađivačke industrije što je u skladu sa trendom koji je prisutan poslednjih godina a odnosi se na rast udela stranih direktnih investicija u razmenjive sektore, što će na srednji rok doprineti daljem rastu izvoza i poboljšanju održivosti eksterne pozicije zemlje. Prema projekciji Narodne banke Srbije, očekivani nivo stranih direktnih investicija u 2016. godini biće na sličnom nivou kao u 2015. godini i biće podržan daljim napretkom u evro-integracijama, poboljšanom percepcijom rizika od strane investitora i nastavkom fiskalne konsolidacije i ubrzanjem sprovođenja strukturnih reformi.
13
Grafikon 7 - Strane direktne investicije (u milionima evra)
Izvor: NBS
Spoljna trgovina Pad cene nafte i blag ekonomski oporavak glavnih spoljnotrgovinskih partnera Srbije povoljno su uticali na spoljnotrgovinsku razmenu i smanjenje deficita tokom 2015. godine. Ukupna spoljnotrgovinska razmena Srbije u 2015. godini iznosila je 28,42 milijardi evra, odnosno 6,6% više u odnosu na prethodnu godinu. Izvoz robe imao je vrednost od 12,03 milijardi evra (+7,8%) dok je uvoz bio na nivou od 16,39 milijardi evra (+5,8%) što je rezultiralo ukupnim trgovinskim deficitom od 4,36 milijardi evra (-0,6%). Drumska vozila su i u 2015. godini bila najznačajniji izvozni proizvod, uprkos padu izvoza od 8,2%, sa učešćem u ukupnom izvozu od 11,7%. Kompanija Fijat ostala je najveći izvoznik iz Srbije sa ukupnom vrednošću izvezenih proizvoda od 1,18 milijardi evra dok je ukupna vrednost izvoza 15 najvećih izvoznika iznosila oko 3,5 milijardi evra. Takođe, ponovno pokretanje proizvodnje u Železari Smederevo je uticalo na povećanje izvoza dok su pozitivan doprinos nastavili da pružaju i i izvoz hemijskih i farmaceutskih proizvoda i proizvoda od gume i plastike. U isto vreme, rast investicija uzrokovao je i povećan uvoz tokom godine, pre svega kapitalne opreme, s obzirom da je Srbija uvozno zavisna ekonomija. Oko dve trećine spoljne trgovine Srbije bilo je usmereno ka zemljama Evropske unije pa je tako izvoz u ove zemlje iznosio 65,7% ukupnog izvoza Srbije dok je uvoz iz ovih zemalja iznosio 62,4% ukupnog uvoza. Glavni spoljnotrgovinski partneri u izvozu bili su Italija (1,95 miljarde evra), Nemačka (1,50 milijarde evra) i Bosna i Hercegovina (1,06 miliona evra) dok su u uvozu bili Nemačka (2,03 miljardi evra), Italija (1,73 milijardi evra) i Ruska Federacija (1,57milijarde evra).
(u milionima evra) sa glavnim partnerima (u milionima evra)
Izvor: Republički zavod za statistiku
Fiskalna politika U 2015. godini je nastavljeno sa sprovođenjem mera fiskalne konsolidacije a značajnu podršku poboljšanju javnih finansija pružilo je i sklapanje trogodišnjeg aranžmana sa MMF-om koji je dodatno ojačao kredibilitet politike koju sprovodi Vlada u domenu javnih finansija i obezbedio povoljniji status i percepciju investitora na međunarodnom finansijskom tržištu. Fiskalna prilagođavanja na rashodnoj strani budžeta obuhvatala su smanjenje plata u javnom sektoru i penzija, smanjenje finansijske pomoći preduzećima u vlasništvu države kroz smanjenje subvencija i strožu kontrolu izdavanja novih garancija kao i racionalizaciju broja zaposlenih u javnom sektoru i reorganizaciju velikih privrednih sistema u vlasništvu države. Na prihodnoj strani, nastavljena borba protiv sive ekonomije dala je vidne rezultate naročito u domenu naplate poreza na dohodak i doprinosa, kontroli prometa akciznih proizvoda i prometa uopšte. Konsolidovani deficit je u periodu januar-septembar 2015. godine iznosio 1,8% BDP-a što je bilo znatno ispod kriterijuma dogovorenog sa MMF-om od 5,3% BDP-a. Imajući u vidu povoljne trendove, učešće konsolidovanog fiskalnog deficita u BDP-u biće za oko 2,5 procentna poena niže u odnosu na 2014. godinu i iznosiće oko 4% na kraju 2015. godine.
15
Grafikon 10 - Konsolidovani budžetski deficit (u % BDP-a)
Izvor: NBS
Trend rasta javnog duga nastavljen je i u 2015. godini pa je na kraju godine iznosio 24,81 milijardi evra ili 75,5% BDP-a, što je daleko iznad zakonski propisanog limita od 45% BDP-a i Mastriškog limita od 60% BDP-a. Javni dug je u odnosu na prethodnu godinu porastao za 2,05 milijardi evra dok je racio javni dug/BDP zabeležio rast od 4,5 procentnih poena čemu je u najvećoj meri doprinela snažna depresijacija dinara prema američkom dolaru, dok ostatak rasta duga predstavlja posledicu zaduživanja države radi finansiranja deficita. Nivo zaduženosti Republike Srbije je izrazito osetljiv na promene deviznih kurseva zbog loše valutne strukture javnog duga s obzirom da je oko 78% denominovano u stranoj valuti pri čemu dolarske obaveze čine čak 33%. Fiskalna strategija predviđa kretanje javnog duga u periodu do 2018. godine ispod 80% BDP-a sa jasnom tendencijom smanjenja nakon 2016. godine. Međutim, nepovoljna valutna struktura će i u narednom periodu predstavljati najveći rizik za kretanje javnog duga Srbije. Grafikon 11 - Javni dug (u % BDP-a)
Izvor: Uprava za javni dug
16
Kada je reč o očekivanjima za 2016. godinu, nastavak oporavka ekonomske aktivnosti biće podržan daljim rastom investicija i oporavkom eksterne tražnje. Predviđen je nastavak fiskalne konsolidacije i sprovođenja strukturnih reformi a glavni izazovi biće dalje smanjenje fiskalnog deficita, racionalizacija zaposlenih u javnom sektoru i okončanje statusa preduzeća u restrukturiranju. Takođe, Srbija je krajem 2015. godine otvorila prva pregovaračka poglavlja sa EU što će doneti novu dinamiku i ubrzati proces evropskih integracija zemlje u narednim godinama. Bankarski sektor Bankarski sektor Srbije je u 2015. godine brojao 30 banaka, od čega su 23 banke bile u većinskom vlasništvu stranih lica, čineći oko tri četvrtine ukupne bilansne sume, dok je 7 banaka u vlasništvu domaćih lica, uglavnom u većinskom vlasništvu države. Bilansna suma bankarskog sektora premašila je nivo od 3,4 biliona dinara (28 milijardi evra), beležeći nominalni rast od 3,7% u odnosu na prošlu godinu. Kreditna aktivnost se oporavila tokom godine, što je dovelo do povećanja ukupnih plasmana za 3,1%, dostignuvši nivo od 1,9 biliona dinara (16,0 milijardi evra). Glavni nosioci ovog povećanja su i dalje krediti stanovništva, koji su ostvarili rast od 4,8%, dok je i sektor privrede zabeležio rast od 2,0%, uprkos postepenom dospeću subvencionisanih kredita koji su plasirani u toku 2014. godine. Zahvaljujući ublažavanju monetarne politike usled niskih inflatornih pritisaka, Narodna banka Srbije je putem smanjenja referentne kamatne stope i relaksacijom stopa obavezne rezerve uspešno uticala na rast plasmana. Posledično, oporavak kreditne aktivnosti u segmentu privrede je zabeležen sredinom godine, a nastavljen je i u narednim mesecima. Povećanje zaduženja je pre svega bilo primetno u sektorima energetike i poljoprivrede, uglavnom se odnoseći na kredite za obrtna sredstva. Međutim, pozitivan signal predstavlja povećanje učešća investicionih kredita u novoodobrenim kreditima, što se povoljno odrazilo i na produženje ročnosti kreditnog portfolija. Pokazalo se da je subvencionisani program imao kratkoročni efekat na dinarizaciju privrede Srbije, te je njegovim prestankom značajno smanjeno učešće novoodobrenih dinarskih kredita. Dodatni razlog za takav trend se ogleda i u relativno stabilnom deviznom kursu i značajno niskom nivou kamatnih stopa na evroindeksirane kredite usled pada Euribor-a, ali i smanjenja stopa obavezne devizne rezerve. Uprkos postojećem riziku vezanom za naplatu potraživanja i aktivaciju kolaterala, banke su u toku 2015. godine u određenoj meri radile na ublažavanju kreditnih standarda privredi, pre svega usled visoke konkurencije i nižih troškova izvora. Sa druge strane, rast tražnje je dominantno proizišao iz potrebe za restruktuiranjem dugova i finansiranjem obrtnih sredstava, što je trend koji se može očekivati i u narednom periodu. Krediti stanovništva su ostvarili relativno stabilan rast tokom cele godine. Kao i u prethodnom periodu, primetna je povećana tražnja za gotovinskim kreditima, usled potrebe za finansiranjem postojećih obaveza pod povoljnijim uslovima. Za razliku od privrede, fizička lica se već duže vreme pretežno zadužuju u dinarima, dok se plasmani indeksirani u stranoj valuti pre svega odnose na stambene kredite. U 2015. je primetno ublažavanje kreditnih standarda kod nekih banaka, kako za dinarske, tako i za devizne kredite, dok je prisutno i smanjenje kamatnih marži i pratećih troškova, prevashodno kao posledica pojačane konkurencije. Očekuje se da će tražnja i dalje biti najveća za gotovinskim i kreditima za refinansiranje, dok je moguć i blagi oporavak tražnje za stambenim kreditima, što je trend primetan i u drugoj polovini 2015. godine.
17
Prilikom plasiranja sredstava, banke su se pretežno oslanjale na domaće izvore finansiranja, pre svega na dinarske i devizne depozite stanovništva i privrede. Ukupni depoziti banaka su tako i u prethodnoj godini nastavili sa rastom, dostignuvši nivo od približno 1,8 biliona dinara (14,8 milijardi evra), što predstavlja povećanje od 6,5%. Iako je sektor stanovništva ostvario stabilan rast od 3,5%, depoziti privrede su bili glavni nosioci ukupnog povećanja sa nominalnim rastom od 12,4%. Iako su kamatne stope na devizne depozite na istorijsko niskom nivou, a devizni kurs veoma stabilan u toku 2015. godine, fizička lica se i dalje uglavnom opredeljuju da drže svoja sredstva u stranoj valuti. Jedan od faktora koji negativno utiče na kreditnu aktivnost je i dalje relativno visok nivo nenaplativih plasmana (22,0% na kraju trećeg kvartala 2015. godine), koji se u velikoj meri odnosi na sektor privrede. Kako bi doprinela rešenju ovog veoma ograničavajućeg faktora za bankarski sektor Srbije, Vlada Republike Srbije je u drugoj polovini godine usvojila Strategiju za rešavanje problematičnih kredita, što je pored Akcionog plana Vlade koji definiše aktivnosti svih državnih institucija, rezultiralo i Akcionim planom Narodne banke Srbije za sprovođenje pomenute Strategije. Ključne aktivnosti se odnose na unapređenja u oblasti supervizije banaka i primene međunarodnih računovodstvenih standarda, izveštavanje banaka, kao i na podršku adekvatnoj proceni vrednosti kolaterala. Uprkos relativno visokom učešću NPL u ukupnim kreditima, stabilnost bankarskog sektora Srbije nije ugrožena, što pokazuje i veoma visok nivo adekvatnosti kapitala koji na nivou sektora iznosi 21,2% (9,2 p.p. više u odnosu na zakonski propisan minimum). U sklopu aranžmana iz predostrožnosti zaključenim sa Međunarodnim monetarnim fondom, sprovedena su i posebna dijagnostička ispitivanja kojima je obuhvaćeno 14 banaka za koje je utvrđeno da imaju sistemski značaj na finansijski sektor Srbije, a čija ukupna bilansna suma čini 88% ukupne aktive bankarskog tržišta. Ni za jednu banku nije utvrđen pokazatelj adekvatnosti kapitala ispod 12%, čime je još jednom potvrđena visoka kapitalizovanost i solventnost bankarskog sektora Srbije. Banca Intesa je u 2015. godini potvrdila svoju lidersku poziciju sa najvećim tržišnim učešćem u ukupnoj aktivi (16,0%), plasmanima (15,6%) i depozitima klijenata (17,0%), na kraju trećeg kvartala. Takođe, Banka drži prvo mesto u poslovima sa platnim karticama i platnom prometu, sa bazom od približno 1,7 miliona klijenata. Banka svoje poslovanje ostvaruje preko rasprostranjene mreže koja se sastoji od 170 ekspozitura, uz podršku najveće mreže bankomata i POS terminala na tržištu.
18
5. Elementi strategije i planiranog razvoja Banke
Banca Intesa teži da učvrsti lidersku poziciju na bankarskom tržištu Srbije, pružajući održiva rešenja i aktivnu podršku procesu oporavka lokalne ekonomije. Za svoj strateški cilj, Banka je opredelila jačanje svoje tržišne pozicije kroz selektivni rast proizvoda namenjenim klijentima više platežne sposobnosti (tzv. ’upper mass’ i ’affluent’ segmenti) u kategoriji poslovanja sa fizičkim licima i malim biznisom, dok će u segmentu poslovanja sa privredom, veći fokus biti stavljen na izvozno orijentisana preduzeća. Istovremeno, Banka će se težiti unapređenju kvaliteta kreditnog portfolija sa ciljem minimiziranja cene rizika, kao i na poboljšanje IT sistema kako bi se podržao planirani rast poslovnih aktivnosti. Strateške inciijative u okviru kojih se planira dostizanje strateških ciljeva, grupisane su u tri glavne oblasti: I Rast prihoda putem realizacije neiskorišćenog potencijala Jedan od najvažnijih ciljeva Banke ogleda se u povećanju obima poslovanja sa klijentima niskog rizika kako u segmentu fizičkih lica i malog biznisa, tako i u pogledu privrednih klijenata. U oblasti poslovanja sa stanovništvom i malim biznisom, banka planira korišćenje potencijala za kreditiranje ’upper mass’ segmenta i poboljšati pozicioniranje na tržišnoj niši ’affluent’ klijenata, unapređujući standard poslovanja personalizovanog poslovnog modela. U okviru poslovanja sa privredom, najveći fokus će biti usmeren na poslovanje sa klijentima niže rizičnosti uz postepeno smanjivanje obima poslovanja sa velikim i državnim kompanijama nižeg kreditnog rejtinga. Takođe, Banka namerava da ostvari planiran rast putem aktivne podrške stranim direktnim investicijama, povećanjem unakrsne prodaje klijentima, kao i poboljšanjem cenovne efikasnosti. Plan predviđa i ubrzan prelazak sa tradicionalnog modela ekspoziture kao glavnog prodajnog kanala ka integrisanom pristupu direktnim kanalima, koji ima za cilj efikasnije obavljanje poslovnih aktivnosti i bolje razumevanje potreba klijenata. Razvoj većeg broja kanala će biti promovisan kroz unapređenje internet sajta, veće učešće društvenih medija i integraciju sa CRM sistemom. II Održanje visoke troškovne efikasnosti kroz kontinuirano upravljanje troškovima Banka planira da i u narednom periodu nastavi sa snažnom posvećenošću održivoj efikasnosti, uzimajući u potpunosti u obzir neophodnost stalne kontrole troškova i produktivnosti. Glavna područja unapređenja troškova obuhvataju optimizaciju mreže Banke, unapređenje efikasnosti kroz racionalizaciju poslovnih procesa i smanjenje radno intenzivnih aktivnosti. Banka planira korišćenje jeftinijih kanala distribucije i komunikacije, kako bi aktivno pratila savremene tehnologije i nove bankarske operacije. Takođe, Banka planira dalju stabilizaciju IT platforme, kao i razvoj integrisane IT infrastrukture sa mogućnostima brzog obračuna i obrade, sa ciljem unapređenja opšteg kapaciteta Banke kao odgovor na brzo i dinamično tržišno okruženje. III Dinamično upravljanje plasmanima i rizicima Jedan od glavnih ciljeva Banke ostaje kontinuirano jačanje aktivnosti na polju upravljanja rizicima, sa težnjom ograničavanja cene rizika, kreiranja i unapređenja procedura i alatki za upravljanje potraživanjima u docnji, kao i održavanja rezervi na stabilnom nivou. Banka će standardizovati celokupan proces odobravanja kreditnih proizvoda i automatizovati funkcije kreditne analize unapređujući prediktivne i deskriptivne tehnike praćenja rizika i operacija ranog upozorenja koje pravovremeno ukazuju na eventualni pad kvaliteta kreditnog portfolija.
19
20
Napredni pristup za praćenje kvaliteta plasmana ima za cilj da dovede do potpune implementacije AIRB modela koji će omogućiti analitičko odlučivanje i kreirati osnove za uvođenje Basel III standarda. Banka će nastaviti da primenjuje i integriše u svoje svakodnevno poslovanje limite definisane okvirom izloženosti rizicima (’Risk Appetite Framework’), usklađenim sa Matičnom bankom. Pored toga, u predstojećem periodu Banka će nastaviti da efikasno upravlja likvidnošću, istovremeno zadržavajući stabilnu bazu depozita i adekvatnu rezervu likvidnosti sa nižom cenom, uz postepeno smanjenje depozita velikih klijenata i dodatno korišćenje pristupačnog finansiranja od strane supranacionalnih organizacija. U narednom periodu, Banka će težiti da maksimizira prinos na rizičnu aktivu i efikasno upravlja adekvatnošću kapitala usmeravajući poslovanje ka poboljšanju prinosa na rizik u skladu sa Basel III standardom.
21
6. Poslovanje sa stanovništvom i malim biznisom
Iako je 2015. godinu nezadovoljavajući nivo primarne tražnje prouzrokovanim rastom troškova života i neizvesnošću na domaćem tržištu rada, Banca Intesa je uspela da unapredi svoje poslovanje u radu sa stanovništvom. Segment klijenata fizičkih lica 2015. godinu je obeležilo primetno smanjenje cena izvora finansiranja. Značajan pad referentnih stopa, kao i evidentan pad kapaciteta zaduženja stanovništva, prouzrokovali su intenzivnu konkurentsku aktivnost na bankarskom tržištu Srbije, a koja se najviše očitovala na tržištu gotovinskih i kredita za refinansiranje gotovinskih kredita, prvenstveno kroz značajno sniženje cena i produženje rokova odobravanja ove vrste plasmana. Nastojeći da sa svojim klijentima i dalje gradi odnos baziran na uzajamnom poverenju i transparentnosti, Banca Intesa je ostala verna konceptu transparentne ponude u pogledu svih cenovnih i necenovnih aspekata, ali i zaštite svojih klijenata kroz preuzimanje kamatnog rizika. Naime, Banca Intesa je i u 2015. godini zadržala koncept ponude gotovinskih kredita sa fiksnom kamatnom stopom u izazovnom tržišnom okruženju u kojoj je konkurencija nudila atraktivne uslove kreditiranja sa varijabilnom kamatnom stopom. Rekordni plasmani u 2015. godini ojačali su lidersku poziciju Banke, potvrdivši da su klijenti u Banca Intesa prepoznali pravog partnera za realizaciju svojih finansijskih ciljeva. Ukupni plasmani stanovništvu u 2015. godini ostvarili su rast od 7,4%, pri čemu je ukupan iznos novoodobrenih plasmana stanovništvu premašio 200 miliona evra. Adekvatnim odgovorom na dinamično poslovno okruženje, kao i kroz kontinuiranu težnju da svojim klijentima pruži najkvalitetniju uslugu, Banca Intesa je ostvarila međugodišnji rast produkcije gotovinskih kredita od 37%, sa ukupnim plasmanima koji su premašili 150 miliona evra.
Zahvaljujući dobrim rezultatima koncepta unapred odobrenih kredita u prethodnom periodu, ista praksa je nastavljena i tokom 2015. godine. Naime, klijentima sa urednom kreditnom istorijom i adekvatnom kreditnom sposobnošću stavljeni su na raspolaganje unapred odobreni gotovinski krediti sa definisanim rokom otplate i iznosom. I pored pada primarne tražnje za stambenim kreditima, prouzrokovane stagnacijom građevinske industrije sa jedne, i padom životnog standarda sa druge strane, Banca Intesa se i u 2015. godini dokazala kao lider u oblasti stambenog kreditiranja na srpskom bankarskom tržištu sa 49 miliona evra plasmana i uvećanjem tržišnog učešća sa 15,4% na 25% na međugodišnjem nivou. Imajući u vidu lidersku poziciju u oblasti stambenog kreditiranja stanovništva, kao i rasprostranjenu mrežu ekspozitura i snažan potencijal u klijentskoj bazi, Banca Intesa je u 2015. godini dobila značajnu podršku Evropske banke za obnovu i razvoj kroz izuzetno povoljna sredstva namenjena finansiranju kupovine stambenih objekata stanovništva, što je dalje omogućilo dodatno značajno sniženje kamatnih stopa na ovu vrstu plasmana.
22
Grafikon 12 - Krediti stanovništva (u milionima dinara)
Grafikon 13 – Tržišno učešće Banke u kreditima stanovništva
Kao posledica trenda snižavanja troškova finansiranja i u toku 2015. godine nastavljen je pad kamatnih stopa na depozite fizičkih lica. I pored toga, zahvaljujući dugogodišnjem poverenju klijenata, depoziti stanovništva su u 2015. godini uvećani za 8,2% u odnosu na prethodnu godinu. Rast depozita stanovništva ostvaren je po stopi višoj od tržišne uz istovremeno povećanje tržišnog učešća Banke sa 16,6% u decembru 2014. na 17,4% u decembru 2015. godine. Grafikon 14 - Depoziti stanovništva (u milionima dinara)
23
Grafikon 15 – Tržišno učešće Banke u depozitima stanovništva
Dugogodišnjim pristupom unapređenja standarda poslovanja personalizovanog poslovnog modela Magnifica i rastom klijentske baze ovog segmenta za 6% na međugodišnjem nivou, Banca Intesa je potvrdila lidersku poziciju na polju privatnog bankarstva za visokoplatežne klijente. Daljem unapređenju kvaliteta usluge ka ovoj kategoriji klijenata značajno je doprinelo unapređenje investicione ponude, i to proizvoda osiguranja, uvođenjem premijum proizvoda zdravstvenog osiguranja, osiguranja sa investicionom komponentom, kao i brokerskih usluga i pružanja saveta prilikom investiranja u državne hartije od vrednosti. Segment malog biznisa i poljoprivrede Nakon dužeg perioda ekonomske krize koji je uzrokovao pad kreditnog zaduženja segmenta preduzetnika/malih preduzeća, tržište je u drugoj polovini godine pokazalo znake oporavka. Uprkos novim izazovima poslovanja usled povećane konkurencije, neki od najvažnijih ciljeva Banke bili su zadržavanje ključne pozicije lidera, povećanje kreditne aktivnosti mikro segmenta kao i broja kreditnih klijenata. U delu segmenta malog biznisa, Banca Intesa je značajno pojačala svoju ulogu, pre svega kroz inoviranje kreditne ponude i unapredjenje poslovnih procesa, ostvarujući učešće od skoro 18% u broju korisnika kratkoročnih i dugoročnih kredita datim preduzetnicima i malom biznisu. Banka takođe učestvuje u finansiranju približno 20% ukupne klijentske baze ovog segmenta. Ukupan broj aktivnih klijenata predstavlja trećinu ukupnog tržišta za oba segmenta (mali biznis i registrovana poljoprivredna gazdinstva). Drugu polovinu godine obeležio je i značajniji pad prosečnih kamatnih stopa uslovljenih pre svega regulatornim razlozima i uticaju tržišne konkurencije. Unapredjenje procesa i ponude, kao i blagi oporavak tražnje, rezultirali su povećanjem realizacije u drugoj polovini godine za 40% u odnosu na prvu polovinu. U segmentu plasmana registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, Banca Intesa je od početka godine dostigla rast od 5% uz i dalje konstantan rast broja klijenata, pre svega fokusirajući se na male indivudualne proizvodjače i ostvarujući veliki broj kreditnih zahteva (preko 8 hiljada). Takođe, Banka je aktivno učestvovala u programu državnog subvencionisanja kreditiranja ovog segmenta. Odsustvo Programa subvencionisanih kredita Vlade Republike Srbije za pravna lica, u 2015. godini je nadomešteno inoviranjem kreditne ponude Banca Intesa kroz specijalne ponude namenjene kako postojećim, tako i novim klijentima Banke.
24
Dodatno olakšan pristup finansiranju privrede je postignut uvođenjem unapred odobrenih iznosa kredita za sve klijente segmenta malog biznisa što podrazumeva preduzetnike, pravna lica kao i registrovana poljoprivredna gazdinstva. S obzirom na to da je ovakav koncept naišao na izuzetno dobar odjek od strane klijenata, plan je da se sa njima kontinuirano nastavi i u narednom periodu. Napredak je postignut i u delu unapređenja poslovnih procesa čime je ostvaren najveći uticaj na skraćenje vremena obrade zahteva za kreditne proizvode. Početak godine je obeležilo i uspešno implementiranje Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga za segment Preduzetnika i RPG, kao i drugi deo implementacije novog Zakona o platnim uslugama. Tokom 2015. nastavljena je uspešna i aktivna saradnja sa istaknutim međunarodnim i državnim institucijama, kao što su:
Kreditanstalt für Wiederaufbau (KfW) – potpisan je ugovor za kreditnu liniju čime je omogućen pristup kreditima za finansiranje projekata u ruralnim predelima Republike Srbije što podrazumeva kompletnu teritoriju osim grada Beograda i Novog Sada. Predviđeno je finansiranje svih vrsta investicionih projekata kao i obrtnih sredstava. Takođe, potpisan je i ugovor za kreditnu liniju koja je predviđena za namenu finansiranja obrtnih sredstava u ratarskoj poljoprivrednoj proizvodnji sa osiguranjem useva kao dodatnim benefitom, koja je obezbeđena putem saradnje sa osiguravajućom kućom Generali, što predstavlja potpunu novinu na našem tržištu
European Bank for Reconstruction and Development (EBRD) – u drugoj polovini godine potpisan je ugovor sa EBRD-om čime je omogućen pristup kreditima za finansiranje obrtnih sredstava i investicija koji su namenjeni isključivo ženama u biznisu odnosno preduzetničkim radnjama u vlasništvu žena kao i pravnim licima ukoliko je žena jedan od članova višeg rukovodstva
Garancijski fond Vojvodine – kroz nastavak projekta finansiranja žena preduzetnica i omogućavanja pristupa dugoročnim kreditima za kupovinu poljoprivrednog zemljišta i opreme za poljoprivrednike sa teritorije Vojvodine
Ministarstvo poljoprivrede – program subvencionisanih kredita
Lokalne samouprave i korporativni klijenti – realizovani su plasmani po osnovu subvencionisanja kamate i zajedničkog učešća u finansiranju kroz programe saradnje sa lokalnim samoupravama i opštinama, a koji podrazumevaju kreditiranje za nabavku obrtnih i osnovnih sredstava po povoljnijim uslovima
Pored komercijalnih dostignuća, Banca Intesa je tokom 2015. godine imala zapažene rezultate i kroz sledeće akcije:
Izbor Intesa Farmer godine – najbolji farmeri su imali prilike da posete svetsku izložbu EXPO u Milanu
Učestvovanje na Sajmu poljoprivrede
Program edukativnih seminara za žene preduzetnice u saradnji sa EBRD i Frankfurtskom školom menadžmenta
Dodatnu potvrdu uspešnosti poslovanja u segmentu malog biznisa, predstavlja kontinuirani rast depozitnog portfolija od 22,7% u poređenju sa prethodnom godinom, kao i unapredjenje ponude i rezultata u delu ostalih usluga (pre svega u pogledu ponude tekućih računa za preduzetnike i poljoprivrednike)
25
Poslovanje sa platnim karticama Banca Intesa je i tokom prethodne godine zadržala lidersku poziciju kada je reč o broju izdatih platnih kartica, kao i broju i obimu izvršenih transakcija, što potvrđuje činjenica da je u 2015. godini Banka izdala milionitu debitnu karticu. Pored značajnog sniženja kamatnih stopa na plasmane po osnovu platnih kartica, 2015. godinu karakteriše značajno unapređenje tehničke podrške u delu prihvatanja platnih kartica čime su obezbeđene nove funkcionalnosti u procesiranju platnih kartica i na taj način stvoreni preduslovi za pružanje još kvalitetnijeg servisa u poslovima prihvatanja platnih kartica. Prateći najsavremenije tehnološke trendove u procesima plaćanja, lansirana je jedinstvena Wave2Pay usluga beskontaktnog plaćanja putem mobilnog telefona zasnovana na HCE (Host Card Emulation) tehnologiji, kao trenutno najsavremenijoj platnoj tehnologiji na globalnom tržištu, a koja korisnicima omogućava brzo, efikasno i sigurno plaćanje približavanjem mobilnog uređaja beskontaktnom čitaču na prodajnom mestu. U cilju standardizacije i povećanja kvaliteta usluga na samim prodajnim mestima, značajno je optimizovana i unificirana mreža prihvatnih terminala za platne kartice. Takođe, u sklopu implementacije nove tehnologije, uložen je značajan napor u dodatne obuke trgovaca na prodajnim mestima. Broj transakcija obavljen platnim karticama Banca Intesa je i u 2015. godini bio u konstantnom porastu, beležeći rast od 9,5% za transakcije obavljene u zemlji i rast od 19% za transakcije obavljene u inostranstvu, gde su uključene i transakcije putem interneta. Posmatrajući obim poslova sa POS terminalima, broj transakcija povećan je za 1,8%, dok je obim prometa povećan za 5,8% u odnosu na prethodnu godinu. Takođe je ostvaren rast učešća prodaje na rate u ukupnom prometu: broj transakcija povećan je za blizu 10%, dok je u odnosu na prethodnu godinu obim prometa povećan za 12,3%. I tokom 2015. godine sprovedeno je niz aktivnosti usmerenih na zajednički nastup banke i renomiranih trgovaca koji su obezbedili značajne popuste i pogodnosti za korisnike Banca Intesa platnih kartica. Ovakve aktivnosti su rezultirale znatnim povećanjem prometa kreditnih kartica Banca Intesa i to kod izabranih partnera od 30% do čak više i od 100% povećanja prometa, a posmatrano u odnosu na isti period u 2014. godini. Promet BIB kreditnih kartica na BIB prodajnim mestima u zemlji je ukupno porastao za 5,3% u odnosu na 2014. godinu. Direktni kanali i e-servisi Kontinuirana fokusiranost ka savremenim i inovativnim tehnologijama i kanalima prodaje rezultirala je snažnim trendom migracije klijenata iz ekspozitura na elektronske kanale poslovanja (Internet i Mobilno bankarstvo, ATM i E-banking terminale), posredstvom kojih je ostvareno oko 1,65 miliona transakcija više nego u prethodnoj godini. Danas se 65% ukupnih plaćanja u Banca Intesa obavi elektronskim putem, u poređenju sa 20% u prethodnoj godini, dok je ukupan iznos transakcija obavljenih elektronskim putem uvećan za 76%. Mobilno bankarstvo i dalje beleži najsnažniji rast, te se broj transakcija putem ovog kanala u 2015. uvećao za 191% na međugodišnjem nivou. Poslovna mreža I u 2015. godini Banka je nastavila da osluškuje potrebe klijenata i saglasno njima unapredila izgled ekspozitura, kao i organizaciju rada poslovne mreže.
26
27
Na kraju 2015. godine, poslovnu mrežu Banke je činilo 170 ekpozitura i osam specijalizovanih centara/kancelarija za stambene kredite Intesa casa u 99 mesta širom Srbije. U cilju podizanja kvaliteta usluga i zadovoljstva klijenata u januaru je otvorena još jednu ekpozituru u Beogradu, dok je tokom 2015. unapređen izgled 16 ekpozitura u 10 gradova. Sistem za upravljanje redovima (tzv. „Queue Management System“ ili „QMS“) proširen je na dodatne 33 ekspoziture. Na ovaj način omogućeno je bolje sagledavanje potreba klijenata i unapređenje organizacije rada u 48% ekspozitura koje uslužuju gotovo 63% aktivnih klijenata. Kako bi povećala prepoznatljivost Banka je uvela nove uniforme koje su ispratile savremene korporativne trendove oblačenja i želje naših klijenata i zaposlenih. Novi dizajn uniformi koja prati trendove i duh Banca Intesa je rezultat konkursa za mlade srpske dizajnere koji je organizovan krajem 2014. godine U nastojanju da na najbolji način odgovori na rastuće potrebe klijenata, Banca Intesa je i u 2015. godini nastavila da unapređuje svoju poslovnu mrežu kako kroz alokacije i renoviranje ekspozitura tako i putem poboljšane organizacije rada i usklađenog radnog vremena. Ovakav pristup, upotpunjen inovativnom ponudom i stručnošću zaposlenih omogućio je da Banca Intesa ostane prepoznatljiva po usluzi najvišeg standarda. Uz produženje radnog vremena ekspozitura i van glavnog grada, kontinuirana modernizacija opreme omogućila je povećanje produktivnosti zaposlenih, posebno u sklopu transakcionih usluga, čime je dodatno smanjeno prosečno vreme čekanja. I tokom 2015. godine klijentima velikih ekspozitura je bio omogućen besplatan pristup internetu, kao i dnevna štampa.
28
7. Poslovanje sa privredom
Najavljivana kao godina reformi u kojoj je nakon višegodišnje stagnacije trebalo uspostaviti temelje za privredni rast, 2015-tu godinu obeležio je nizak ekonomski rast, deficit državnog budžeta, rast javnog duga i visoka stopa nezaposlenosti. Sa druge strane pozitivna dešavanja ogledaju se u činjenici da je zabeležena stabilna inflacija, započeto je restrukturiranje preduzeća u državnom vlasništvu i stvoreni su uslovi za relativnu stabilnost deviznog tržišta. Takođe povećane su i investicije i izvozna aktivnost, a smanjen je spoljnotrgovinski robni deficit. Banca Intesa je u 2015. godini akcenat stavila na poboljšanje kvaliteta portfolija, unapređenje odnosa sa klijentima, visok kvalitet usluga i efikasnost procesa, kao i mogućnost usklađivanja postojećih i kreiranja novih proizvoda u skladu sa potrebama tržišta. Segment poslovanja sa privredom u 2015. godini je bio uspešan, uprkos padu ukupne poslovne i kreditne aktivnosti na tržištu što je uglavnom rezultat uspešnih prodajnih kampanja, povećanja unakrsne prodaje, ponude atraktivnih proizvoda i optimizacije procesa koji su prilagodjeni poslovnim potrebama klijenata. Uzimajući u obzir kretanja na tržištu i smanjenu kreditnu sposobnost privrede smanjio se potencijal za rast kredita, tako da je posebna pažnja posvećena unapređenju nekreditnih proizvoda i usluga. S obzirom da je u kontinuiranom fokusu Banke klijent i zadovoljenje njegovih potreba, u tom cilju unapredjena je i organizaciona struktura Divizije za poslovanje sa privredom. Osnovano je Odeljenje za medjunarodne privredne subjekte čime je nastavljena i poboljšana uspešna poslovna saradnja sa velikim multinacionalnim kompanijama i stranim investitorima. Takođe osnovano je i Odeljenje za CRM i podršku poslovnoj mreži privrede kao podrška prodajnim segmentima, kao i Tim za transakciono bankarstvo koji pruža podršku klijentima u neprodajnim aktivnostima. Grafikon 16 – Krediti privrede (u milionima dinara)
29
Grafikon 17 – Tržišno učešće Banke u kreditima privrede
U segmentu depozita uprkos padu pasivnih kamatnih stopa nije došlo do smanjenja volumena depozita, što je potvrda da klijenti ipak ispred cene stavljaju sigurnost, kvalitet saradnje i mogućnost korišćenja ostalih bankarskih proizvoda i usluga kod svoje poslovne banke. Grafikon 18 – Depoziti privrede (u milionima dinara)
Grafikon 19 – Tržišno učešće Banke u depozitima privrede
16.8
%
16.1
%
15
.8%
15.4
%
15.9
%
15.5
%
2013 2014 Q1 2015 Q2 2015 Q3 2015 Q4 2015
30
KfW kreditna linija za javni sektor Banka je nastavila sa tradicijom pružanja aktivne podrške i kreditiranja javnih preduzeća i lokalnih samouprava iz sredstava KfW kreditne linije u cilju realizacije infrastrukturnih i drugih investicionih projekata. Od početka saradnje sa ovom finansijskom institucijom Banka je odobrila više od 88 miliona evra kredita namenjenih za više od 370 projekata za finansiranje kapitalnih investicija lokalnih samouprava kojima se unapređuje kvalitet života lokalnog stanovništva. KfW kreditna linija za energetsku efikasnost i zaštitu životne sredine za javni sektor U skladu sa opredeljenjem da kontinuirano doprinosi lokalnoj zajednici, Banka je potpisala Ugovor o kreditu sa KfW institucijom kojim se obezbeđuje 10 miliona evra za finansiranje klijenata javnog sektora i to za projekte poboljšanja energetske efikasnosti i zaštite životne sredine. Krediti se odobravaju na rok do 9 godina uz grace period do 3 godine i po fiksnoj kamatnoj stopi. Specifičnost kreditne linije je da ova linija omogućava potencijalni grant EU u iznosu do 20% iznosa kredita ukoliko projekat dokaže uštedu energije odnosno poboljšanje uslova zaštite životne sredine. Koristeći mogućnost da i projekti iz ove oblasti finansirani u 2012. godini učestvuju u ovom programu, Banka je prijavila ukupno 11 projekata, za 7 lokalnih samouprava i 4 javna preduzeća, čijom verifikacijom bi se obezbedilo približno 580 hiljada evra bespovratnih sredstava za klijente. Iz ove kreditne linije je do sada plasirano nešto više od 6 miliona eura. EBRD kreditna linija za energetsku efikasnost Banca Intesa i Evropska banka za obnovu i razvoj su potpisale ugovor o korišćenju kreditne linije za energetsku efikasnost u iznosu od 10 miliona evra, čiji korisnici mogu biti privatna preduzeća bez obzira na veličinu kao i lokalne samouprave i javna komunalna preduzeća. Sredstva kreditne linije namenjena su finansiranju ulaganja u osnovna sredstva koja dovode do uštede energije od minimalno 20% sa maksimalnim rokom otplate od 5 godina i maksimalnim iznosom kredita od 2 miliona evra za privatna preduzeća i 2,5 miliona evra za klijente iz javnog sektora. Specifičnost ove kreditne linije su bespovratna sredstva u visini od 5-15% iznosa kredita koja krajnji korisnik dobija nakon realizacije investicije. Iz ove kreditne linije je do sada plasirano nešto više od 6,5 miliona eura.
TRANSAKCIONO BANKARSTVO U 2015-oj unapređeni su poslovi i aktivnosti iz oblasti transakcionog bankarstva, tako da je pored već standardne podrške prodaji u delu garancijskih i dokumentarnih poslova, dodatna pažnja usmerena na povećanje kvaliteta neprodajnih usluga namenjenih klijentima u okviru Divizije za poslovanje sa privredom. Imajući u vidu da se u 2016. godini očekuje povećanje konkurencije u oblasti pružanja platnih usluga, jedan od osnovnih zadataka Tima za transakcione poslove je kontinuirano unapredjenje i poboljšanje ovih usluga u cilju očuvanja liderskog položaja na tržištu. Dokumentarni i garancijski proizvodi doprineli su širenju i razvoju međunarodne trgovine i kao takvi predstavljaju proizvode od vitalnog značaja za globalnu ekonomiju. Ovi proizvodi sa jedne strane doprinose ublažavanju rizika, poboljšanju likvidnosti i omogućavaju malim i srednjim preduzećima lakši pristup finansijskim sredstvima. Sa druge strane, ovi proizvodi bankama pružaju više sigurnosti i manje rizika, što sve zajedno može doprineti razvoju kvalitetnije tržišne ekonomije i bržem privrednom razvoju.
31
Kao lider na domaćem tržištu, Banca Intesa je kontinuirano angažovana na polju inovativnog razvoja i unapređenju svoje ponude, kako bi klijentima obezbedila najsavremenije proizvode i usluge. Tendencije koje su primetne u pogledu načina plaćanja, kao posledica smanjenih finansijskih mogućnosti privrede, je da se sve veći broj uvoznika odlučuje za alternativne i jeftinije instrumenate plaćanja (npr. open account) čime se preuzima veći rizik, a rezultira u manjem korišćenju dokumentarnih i garancijskih proizvoda. Primetno je i veće prisustvo zahteva za konsalting uslugama oko komercijanih pitanja, odnosno pružanja kompletnih usluga koje se odnose na poslovanje klijenata sa njihovim inopartnerima. U ovom pogledu, Banca Intesa je u 2015. godini bila posvećena edukaciji klijenata i promociji svih prednosti koje korišćenje ovih proizvoda može da ima za njihovo poslovanje što će biti nastavljeno i u narednom periodu. S druge strane, u cilju pružanja što kvalitetnijih usluga, Banka nastavlja i sa kontinuiranim usavršavanjem zaposlenih kako bi u svakom trenutku bila spremna da odgovori na zahteve tržišta. Grafikon 20 – Garancije i ostale preuzete obaveze (u milionima dinara)
STRUKTURNO FINANSIRANJE U 2015. godini Banca Intesa je nastavila da pruža podršku razvoju različitih projekata sa fokusom na finansiranju izgradnje rezidencijalnih objekata. Osim finansiranja izgradnje rezidencijalnih i komercijalnih nepokretnosti, namenjenih prodaji, odnosno izdavanju, posebnu pažnju je Banka posvećivala projektima u vezi sa obnovljivim izvorima energije. Pored projektnog finansiranja, tokom 2015. godine Banka je aktivno učestvovala i u specijalnim aranžmanima između banaka, sindiciranom kreditiranju, kao i tzv. club deal programima, što će se nastaviti i u narednom periodu.
FAKTORING Na obim aktivnosti po osnovu faktoring transakcija u 2015. godini značajan uticaj imala je ukupna privredna aktivnost, kao i implementacija Zakona o rokovima plaćanja, tako da je u toku godine otkupljeno blizu 10 milijardi potraživanja, a iznos prometa ostao je na prošlogodišnjem nivou. Zbog zakonom definisanih kraćih rokova naplate po fakturama, ubrzan je ciklus obrta po otkupljenim fakturama što je rezultiralo porastom prihoda od faktoring naknada.
32
U 2015. ostvaren je rast prometa po osnovu poslova diskotnovanja rata po platnim karticama BIB u odnosu na prethodnu godinu u iznosu od 11%. Kao i prethodnih godina, Banka posebnu pažnju pridaje usavršavanju svojih zaposlenih, kao i edukaciji klijenata, u cilju podizanja svesti o karakteristikama i svim prednostima koje faktoring proizvodi nude. Grafikon 21 – Faktoring
33
8. Upravljanje sredstvima i investiciono bankarstvo
Banca Intesa je i u 2015. godini zadržala lidersku poziciju u segmentu poslova kupoprodaje deviza sa klijentima, sa tržišnim učešćem od 14,8%. Osim ponude standardnih proizvoda, nastavljeno je promovisanje i edukacija kljenata u oblasti savremenih proizvoda kojima se klijentima olakšava upravljanje finansijskim rizicima u poslovanju, a pre svega deviznim rizikom. U saradnji sa Divizijom za poslovanje sa fizičkim licima i malim biznisom razvijen je novi proizvod EUR-NET kurs koji se primenjuje u transakcijama kupoprodaje deviza putem e-bankinga i aplikacije Intesa Mobi. EUR-NET kurs je najpovoljniji tržišni kurs koji u realnom vremenu prati dešavanja na medjubankarskom deviznom tržištu. Tabela 1 – Kupoprodaja deviza (u milionima evra)
Grafikon 22 – Učešće klijenata stanovništva i privrede u kupoprodaji deviza
I tokom 2015. godine, Banca Intesa je kontinuirano učestvovala u primarnim i sekundarnim aukcijama obveznica Republike Srbije, aktivno podržavajući razvoj ovog ključnog segmenta tržišta kapitala i fiskalne politike države. U uslovima pada kamatnih stopa na devizne depozite u celom bankarskom sektoru, uočen je pojačan interes domaće javnosti za ulaganjem u hartije od vrednosti, kao alternative depozitnim poslovima. U tom smislu, Banca Intesa je proaktivno pristupila informisanju klijenata o mogućnostima investiranja u državne obveznice i stavila na raspolaganje svoje brokerske i kastodi usluge svim zainteresovanim institucionalnim i individualnim investitorima. Kao rezultat promocije ovih usluga, klijenti stanovništva su nastavili sa aktivnim investiranjem u dužničke HoV Republike Srbije, zabeleživši pozitivan trend i u 2015. godini. U drugoj polovini 2015. godine izvršena je promena vlasničke strukture kroz prodaju učešća International Financial Cooperation (IFC) u iznosu od 7% Grupi Intesa Sanpaolo, te na poslednji dan 2015. godine strukturu vlasništva Banca Intesa čini 100% Intesa Sanpaolo, i to Intesa Sanpaolo Holding International S.A. 84,79% i Intesa Sanpaolo SPA 15,21%.
2010 2011 2012 2013 2014 2015
Privreda 2,769 4,217 3,066 3,058 2,772 2,915
Stanovništvo 298 355 299 242 229 226
Druge banke 1,584 2,659 2,789 1,510 899 1,313
NBS 218 10 117 73 157 94
7.21%
92.79%
Ukupnostanovništvo
Ukupnokorporativni klijenti
34
Portfolio hartija od vrednosti je diversifikovan i osim učešća dužničkih hartija od vrednosti emitovanih na domaćem tržištu u Republici Srbiji, portfolio čine i obveznice sa medjunarodnog tržišta, kao što su italijanske obveznice u evrima i Serbian Eurobond 2017 u dolarima. Banca Intesa je u 2015. godini bila vodeća banka u pogledu ponude finansijskih instrumenata za upravljanje dinarskom i deviznom likvidnošću (valutni swap ugovori), pre svega namenjenih investicionim investitorima u obveznice Republike Srbije denominovane u dinarima koji žele da potpuno ili delimično eliminišu devizni rizik. U odnosu na 2014. godinu, Banka je povećala obim zaključenih valutnih swap ugovora za 120,7 %, čime je potvrdila da je u ovim poslovima daleko ispred ostalih domaćih banaka.
35
9. Društveno odgovorno poslovanje
Integrišući koncept korporativne društvene odgovornosti u svoju dugoročnu poslovnu strategiju, Banca Intesa je i tokom 2015. godine nastavila da sa posebnom pažnjom prati i odgovara na potrebe svih zainteresovanih strana – svojih zaposlenih, klijenata, akcionara i čitave društvene zajednice, težeći istovremeno da umanji negativan uticaj na životnu sredinu. Društveno odgovorno delovanje Banke i protekle godine bilo je primarno usmereno u pravcu pružanja podrške zajednici kroz dalje jačanje kulture korporativnog volonterstva i nastavak izdvajanja direktne finansijske pomoći, uz stalni akcenat na finansijsku inkluziju specifičnih društvenih i privrednih grupa, povećanje zadovoljstva klijenata, kao i kreiranje stimulativnog radnog okruženja za zaposlene. Pored toga, nastavljen je i rad na daljem unapređenju upravljačkog modela Banke na planu održivosti. Usvojena je Procedura za upravljanje procesom izrade godišnjeg izveštaja o održivosti u skladu sa globalnom metodologijom Global Reporting Initiative (GRI) koju Banka primenjuje već tri godine i započet rad na izradi nove donatorske strategije. Potvrdu ispravnosti ovako sveobuhvatnog pristupa korporativnoj odgovornosti donele su Banca Intesa i brojne nagrade i priznanja na ovom planu koja su joj ukazana tokom 2015. Godine. DRUŠTVENA ZAJEDNICA Korporativno volonterstvo Prepoznajući volontiranje kao važan izraz svoje korporativne odgovornosti i težnje da pokrene pozitivne društvene promene, Banca Intesa je tokom protekle godine nastavila da inkorporira nove aktivnosti u program korporativnog volonterstva Intesa od srca. U program je tako uključena velika akcija podrške gerontološkim centrima u svim Regionalnim centrima Banke – Beogradu, Kragujevcu, Nišu i Novom Sadu. Gotovo 100 volontera doniralo je svoju energiju, dobro raspoloženje i više od 400 sati slobodnog vremena kako bi pomogli da se poboljšaju uslovi života za oko 1.500 osoba smeštenih u centrima za stare u ova četiri grada. U okviru programa Intesa od srca sedmu godinu zaredom organizovan je i najobimniji volonterski projekat Banke, Zapakuj poklon, izmami osmeh, u sklopu kojeg su zaposleni Banca Intesa pripremili novogodišnje paketiće za decu sa smetnjama u razvoju i bez roditeljskog staranja. Više od 800 novogodišnjih paketića sa igračkama, slatkišima, priborom za školu i ličnu higijenu zaposleni su odneli mališanima u 10 škola i vrtića u 5 gradova i u projekat uložili skoro 3.000 volonterskih sati tokom radnog vremena. Kao i ranijih godina, zaposleni Banca Intesa su i 2015. godine, peti put zaredom, bili deo velike volonterske akcije Naš Beograd u okviru koje su učestvovali u uređenju Gerontološkog centra Bežanijska kosa koji ima blizu 600 korisnika, što ga čini najvećim u zemlji i jednim od najvećih u Evropi. Pored toga, Banka je ohrabrivala zaposlene i da se kao individualni volonteri uključe u društvene incijative. Zaposleni Banca Intesa tako su tokom 2015. godine učestvovali u nekoliko seminara i radionica na temu upravljanja finansijama i unapređenja poslovanja namenjenih ženama u biznisu, a u okviru tradicionalnog projekta Bankarski službenik, koji ima za cilj edukaciju učenika i profesora u srednjim školama u kojima postoji ovaj obrazovni profil, održali i predavanje u Ekonomskoj školi iz Čačka na temu finansijska analiza.
36
Značaj volonterskog doprinosa Banca Intesa u 2015. godini potvrđuju i nagrade koje je Banka dobila u ovoj sferi korporativne društvene odgovornosti. Forum za odgovorno poslovanje i Smart kolektiv proglasili su program korporativnog volonterstva Intesa od srca najboljim u Srbiji u protekloj godini, dok je Udruženje ekonomskih propagandista istom programu dodelilo priznanje u kategoriji najboljih društveno-odgovornih kampanja u Srbiji realizovanih u profitnom sektoru 2015. godine. Korporativna filantropija Tokom protekle godine, Banca Intesa je nastojala da aktivno doprinese rešavanju aktuelnih društvenih pitanja i kroz pružanje direktne finansijske pomoći, što joj je donelo i priznanje Planeta Biznis ekonomskih časopisa Ekonometar i Magazin Biznis za banku koja je uložila najviše sredstava u razvoj društva i lokalne zajednice. Konstantno prateći potrebe zajednice u kojoj posluje, Banka je u 2015. godine za filantropske svrhe opredelila preko 10,3 miliona dinara pomoći koje je usmerila za promociju umetnosti i kulture, kao i podršku realizacije projekata iz oblasti sporta, obrazovanja i zdravstva. Među brojnim projektima finansijske podrške izdvajaju se obnova zgrade Dečjeg pozorišta Boško Buha, kao i rekonstrukcija dečjeg vrtića Bubamara iz Novog Sada namenjenog romskoj deci i mališanima iz porodica teškog materijalnog stanja koja je započeta krajem godine u saradnji sa Fondacijom Novak Đoković. Pored toga, Banka je izdvojila i značajna sredstva za opremanje više obrazovnih institucija i predškolskih ustanova savremenim nastavnim učilima i pomogla Opštu bolnicu Studenica iz Kraljeva, kao i Društvo za cerebralnu i dečiju paralizu iz Priboja kako bi podigla nivo i dostupnost zdravstvenih usluga na lokalnom nivou. Zalaganje Banca Intesa u oblasti korporativne filantropije prepoznale su i relevantne institucije, o čemu svedoči i nagrada za doprinos lokalnoj zajednici koju joj je dodelilo neprofitno i nevladino udruženje Mojа Srbijа, u sаrаdnji sа Privrednom komorom Beogrаdа i uz podršku Grаdа Beogrаdа. AKTIVNOSTI ISTRAŽIVANJA I RAZVOJA Upravljanje zadovoljstvom klijenata Posmatrano iz ugla zadovoljstva klijenata, 2015. godina se može okarakterisati kao godina stabilnosti. Dobri odnosi i saradnja sa klijentima koji su ostvareni u prethodnim godinama, negovani su i tokom ove godine. Kao i prethodnih godina, visoko postavljeni ciljevi na otklanjanju uzroka nezadovoljstva klijenata uz stalne inovacije, slušanjem glasa klijenata u vidu sugestija i molbi, doprineli su daljem jačanju zajedničke saradnje. Briga o klijentima i postupanje po svakom pojedinačnom zahtevu ili obraćanju doprinelo je održanju zavidnog nivoa lojalnosti klijenata. U skladu sa trendom ubrzanog tehnološkog razvoja, Banka se skoncentrisala na unapređenje svojih alata za elektronsko bankarstvo, sa ciljem da omogući svojim klijentima još jednostavniju i dostupniju uslugu. Prateći ovaj trend, Odeljenje za upravljanje zadovoljstvom klijenata je, koristeći napredne i inovativne alate neuromarketing metodologije, sprovelo istraživanje zadovoljstva klijenata servisima elektronskog bankarstva poredeći Intesa Online i Intesa Mobi sa aplikacijama konkurenata. Koristeći pomenutu tehnologiju, koja veoma brzo osvaja interesovanje najvećih svetskih kompanija i nalazi prostor za primenu u raznim sferama poslovanja, Banca Intesa želela je da, uporedjujući mišljenja klijenata o različitim platformama za e-bankarstvo, ustanovi u kojoj meri su iste jednostavne za korišćenje, ali i da definiše pravac za dalja unapređenja. Rezultati koji su, izmedju ostalog, merili i emocije, pokazali su izražen osećaj smirenosti klijenata prilikom
37
korišćenja aplikacija za e-bankarstvo. Korišćene neuromarketing metode, su, između ostalog, merile napor (eng. cognitive load) koji je potrebno da klijenti ulože prilikom korišćenja funkcionalnosti sadržanih u aplikacijama. Tako, manji „cognitive load“ označava brže i lakše razumevanje i korišćenje opcija funkcionalnosti same aplikacije. Ovi uporedni rezultati pokazuju srednji nivo napora u slučaju Intesa Online aplikacije u odnosu na konkurente. Sa druge strane, Intesa Mobi se pokazala kao najlakša aplikacija za korišćenje u poredjenju sa aplikacijama konkurenata. Grafikon 23 - Online banking
Grafikon 24 - Mobile banking
Kao i do sada, stavljajući klijenta u prvi plan, Banka se posvetila dodatnom unapređenju zadovoljstva klijenata koji koriste usluge Banke kroz mrežu ekspozitura. U tom smislu, u nekoliko ekspozitura su postavljeni tablet uređaji koji su svakodnevno tokom godinu dana prikupljali mišljenje klijenata o raznim iskustvima koje su imali u ekspozituri. Koristeći ovaj alat, blizu šezdeset hiljada klijenata je podelilo svoje iskustvo u realnom vremenu tokom samog boravka u ekspozituri, i ukazalo na dalje pravce razvoja. Rezultati jasno pokazuju da su uloženi napori prepoznati od strane klijenata uzimajući u obzir da je 85% ispitanika izjavilo da je veoma ili uglavnom zadovoljno uslugom u ekspozituri.
38
Grafikon 25 - Sveukupno iskustvo
Grafikon 26 - Proizvodi i usluge
Grafikon 27 – Odnos zaposlenih prema klijentima
39
Razvoj proizvoda i usluga Fokus razvojnih aktivnosti Banke u 2015. godini bio je usmeren na usklađivanju poslovanja Banke sa novim finansijskim zakonima. Procesi, proizvodi i usluge Banke prilagođeni su novim zakonima, izvršene su izmene prateće dokumentacije i odgovarajućih aplikativnih rešenja. Prošla godina donela je i detaljnu analizu alternativa za unapređenje osnovnih bankarskih aplikacija u Banci, a u cilju dugoročnog obezbeđenja informacione infrastrukture koja će podržati brži razvoj novih proizvoda kao odgovor na tržišne promene i zadržavanje liderske pozicije Banke. U cilju povećanja efikasnosti poslovnih procesa Banke, nastavljeno je sa unapređivanjem operativnih poslova sa platnim karticama. Urađena je sveobuhvatna automatizacija procesa izdavanja kreditnih kartica. Započeta je implementacija unapređenog modela automatizacije odobravanja kredita fizičkim licima. Takođe, završena je centralizacija procesa nabavke uz harmonizaciju jedinstvenog procesa nabavke na nivou Grupe. Prateći globalni trend povećanja upotrebe elektronskog bankarstva i mobilnih uređaja, nastavljen je razvoj novih funkcionalnosti u oblasti digitalnih kanala i komunikacija u okviru novih verzija Intesa Online i Intesa MOBI aplikacija. Nove aplikacije su donele unapređen korisnički interfejs, integraciju sa CRM rešenjem kao i sigurniji način autentifikacije klijenata prilikom plaćanja. Takođe, važno je istaknuti da su u prethodnoj godini značajno unapređeni kreditni procesi, što je dovelo do skraćenja vremena od podnošenja kreditnog zahteva do isplate, dok je unapređena i kreditna ponuda i snižene kamatne stope na veliki broj proizvoda, kako u segmentu stanovništva, tako i privrede. Značajno angažovanje u prethodnoj godini je bilo na unapređivanju sistema ranog upozorenja za korporativne klijente i klijente malog biznisa sa visokom kreditnom izloženošću uz proaktivni pristup za smanjenje rizika izloženosti. Podrška poljoprivredi U želji da promoviše značaj poljoprivrede kao značajne komparativne prednosti Srbije i jednog od važnih izvora njenog dugoročnog ekonomskog rasta, Banca Intesa je 2015. godine organizovala treći ciklus konkursa Intesa Farmer, godišnjeg izbora za najbolje poljoprivredne proizvođače u Srbiji. Najbolje proizvođače u kategorijama povrtarstvo, ratarstvo, voćarstvo i stočarstvo Banka je nagradila posetom svetskoj izložbi EXPO Milano 2015 posvećenu inovacijama i održivoj proizvodnji hrane, kao i vaučerima u vrednosti od 100.000 dinara za kupovinu stočne hrane i repromaterijala. Poseta svetskoj izložbi bila je prilika za srpske poljoprivrednike da se upoznaju sa najnaprednijim svetskim tehnologijama i održivim praksama u proizvodnji hrane i tako unaprede poslovanje sopstvenih gazdinstava. Finansijska inkluzija Finansijska inkluzija je važna strateška odrednica društveno odgovornog delovanja Banca Intesa, zbog čega Banka kontinuirano razvija proizvode namenjene specifičnim segmentima društva i privrede. Tokom 2015. godine potpisan je sporazum sa EBRD o pokretanju programa podrške ženskom preduzetništvu pod nazivom Žene u biznisu u sklopu kojeg Banca Intesa iz kreditne linije ove finansijske institucije odobrava povoljne kredite za finansiranje investicija i obrtnih sredstava malim i srednjim preduzećima kojima upravljaju žene. Projekat je uključio i
40
seminare za preduzetnice na kojima su predstavnici Banca Intesa i EBRD, ugledni predavači i stručnjaci u oblasti finansija i bankarstva predočili učesnicama kako da unaprede vođenje sopstvenih finansija, ali i kako da obezbede adekvatnu podršku banaka za dalji razvoj poslovanja. Svesna značaja ženskog preduzetništva za dalji rast domaće ekonomije, Banca Intesa je nastavila i sa programom kreditne podrške za nezaposlene žene i žene preduzetnice na teritoriji Vojvodine u vidu pozajmica za kupovinu opreme i kredita za finansiranje pokretanja biznisa. Kroz Senior Cash kredite Banka je nastavila da pomaže finansijsko osnaživanje najstarije populacije i njeno integrisanje u društvene tokove, dok su građanima na raspolaganju bili i Intermezzo keš krediti, specifični po mogućnosti pauziranja otplate rate, i povoljne pozajmice za refinansiranje finansijskih obaveza, obe sa osiguranjem u slučaju gubitka posla i invaliditeta, kao i Intesa Vita krediti za finansiranje zdravstvenih usluga. U segmentu kartičarstva, studentima su bile namenjene platne kartice Intesa Visa Electron Easy Travel Card (ETC) i Maestro ISIC sa besplatnim otvaranjem i održavanjem računa, a nastavljeno je i sa izdavanjem Visa Classic Paralympic kartice, prve dobrotvorne platne kartice u zemlji koju je je Banca Intesa predstavila 2008. godine u saradnji sa Paraolimpijskim komitetom Srbije u cilju uspostavljanja nezavisnog i jakog mehanizma za dugoročnu podršku sportistima sa invaliditetom. U skladu sa svojim strateškim opredeljenjem da pruža podršku privrednom razvoju, Banca Intesa je i 2015. godine nastavila da daje doprinos jačanju ekonomske aktivnosti kroz povoljne kredite namenjene različitim segmentima privrede. Tako su malim preduzećima bili dostupni subvencionisani krediti za finansiranje likvidnosti i obrtnog kapitala, a poljoprivrednicima pozajmice sa subvencionisanom kamatnom stopom za ulaganja u stočarstvo, ratarstvo, voćarstvo i povrtarstvo. Poljoprivrednicima su na raspolaganju i povoljni krediti za investicije u kupovinu opreme, poljoprivredne mehanizacije i obradivog zemljišta u saradnji Banca Intesa sa Garancijskim fondom pokrajine Vojvodine, kao i sredstva iz EFSE kreditne linije za finansiranje nabavke nove opreme i mehanizacije za poljoprivredu, kao i ukrupnjavanja poseda za individualne poljoprivredne proizvođače. Mala i srednja preduzeća u Niškom, Pčinjskom, Topličkom and Pirotskom regionu mogla su dobiti kredite za finansiranje investicionih projekata i obrtnih sredstava iz iz LEDIB (Local Economic Development in the Balkans) programa, dok je sa nemačkom KfW razvojnom bankom krajem godine potpisan ugovor o tri kreditne linije čija će sredstva Banca Intesa plasirati u vidu povoljnih kredita za mikro, mala i srednja preduzeća, registrovana poljoprivredna gazdinstva i lokalne samouprave za finansiranje investicionih projekata i obrtnih sredstava. Uticaj na životnu sredinu Banca Intesa ulaže kontinuirane napore u pravcu optimizacije korišćenja resursa i unapređenja sistema upravljanja otpadom kako bi umanjila svoj uticaj na životnu sredinu. Kao rezultat toga, preko 150 tona papirnog otpada predato je na reciklažu. Tokom 2015. godine nastavljena je i primena automatskog mehanizma za daljinsko gašenje računara na kraju radnog dana, koja je donela uštedu od 31,6 % odnosno 224,106.48 Kwh električne energije, kao i inicijativa za smanjenje potrošnje papira u vidu konsolidacije printing sistema, koji obuhvata dvostranu štampu u svim poslovnim procesima. O čvrstom opredeljenju Banke da doprinese očuvanju životne sredine govori i njen razvijeni portfolio finanasijskih proizvoda namenjenih unapređenju energetske efikasnosti i korišćenju obnovljivih izvora energije. Za ove namene Banca Intesa u saradnji sa EBRD i KfW odobrava dugoročne kredite malim i srednjim preduzećima i javnom sektoru, dok se iz kreditne linije The Green for Growth Fund SouthEast Europe plasiraju zajmovi za domaćinstva, klijente u
41
segmentu malog biznisa i poljoprivredne proizvođače. Pored toga, prošle godine potpisan je i novi sporazum sa Garancijskim fondom Vojvodine koji registrovanim poljoprivrednim gazdinstvima, preduzetnicima, kao i mikro, malim i srednjim preduzećima stavlja na raspolaganje dugoročne kredite za poboljšanje energetske efikasnosti i upotrebu obnovljivih izvora energije. Radna sredina Biti lider na tržištu zahteva spremnost za stalnim unapređenjem i promenom. U želji da saznamo na koji način međusobno sarađujemo, kako pristupamo poslu i šta bismo mogli da promenimo kako bismo postali bolji, početkom oktobra 2015. godine, pokrenut je projekat istraživanja korporativne kulture u Banci. Odlučili smo da istražimo sopstveni identitet, da utvrdimo naše jake, ali i slabe strane, i na taj način spoznamo prostor i mogućnosti za novi razvoj i afirmaciju prepoznatih vrednosti. Rezultati merenja ukazaće nam na pravac kojem ćemo težiti u svakodnevnom radu, kako bismo unapredili svoje poslovanje i dalji organizacioni razvoj u narednim godinama. Brojne aktivnosti osmišljene i realizovane tokom 2015. godine, sa ciljem daljeg profesionalnog i ličnog razvoja ljudi, nastale su kao rezultat osluškivanja potreba naših zaposlenih. Banca Intesa tim čine posvećeni, stručni i obrazovani ljudi koji svojim znanjem, iskustvom i idejama unapređuju poslovanje Banke. U svakodnevnom obavljanju naših poslovnih aktivnosti poštujemo marljivost, lojalnost, posvećenost, orijentaciju na rezultat i ostvarenje ciljeva, ali smo pre svega fokusirani na ljude i brigu o zaposlenima. Odlučili smo se za transparentnost, te su svim kolegama zagarantovane jednake mogućnosti, primenom kriterijuma objektivnosti i transparentnosti u proceni i nagrađivanju. Zaposleni u Poslovnoj mreži uključeni su u incentive sistem, deo global performance sistema, putem kojeg im se na kvartalnom nivou dodeljuju ciljevi. Banka prati ostvarenja svojih zaposlenih, uvažava zasluge, te na taj način jača motivaciju i nagrađuje postizanje dobrih rezultata. I 2015. godina bila je u znaku nadogradnje i širenja znanja naših zaposlenih. Projekat „Mreža znanja“ započet 2014. godine, uključio je i pokrenuo najbolje ljude kako iz Poslovne mreže tako i iz Centrale, kroz tri ciklusa koje je pohađalo preko 160 kolega. Izvedeno je blizu 2400 trening dana u učionici, kao i oko 3.200 dana mentorskog rada. Učenje putem e-learninga je intenzivirano putem 26 različitih e-learning programa koje je prošlo blizu 20.000 zaposlenih. Prosečno je svaki zaposleni proveo više od 7 dana na edukaciji. Fokus na razvoj prvih ljudi ekspozitura, uz učešće segment menadžera, ogledao se u regionalnim komunikacionim radionicama kroz koje su prošli svi direktori ekspozitura. Započeta su dva edukativna projekta za kolege iz Mreže za poslovanje sa privredom pod nazivom „InCorporated“ kao i niz treninga za kolege iz Sektora za upravljanjem kreditiranjem pod imenom „Credit Risk Management Akademija“. Razvijen je i Program za nove kolege u Poslovnoj mreži koji se ogleda u aktivnoj komunikaciji sa mentorima, podršku kroz priručnike i sastanke sa novozaposlenima. Ove godine su prvi put novopostavljeni direktori ekspozitura prošli kroz program edukacije „Novi BIB BM – veštine, znanja i motivacija“. Kao članica velike Intesa Sanpaolo grupacije, Banka je i tokom 2015. godine podsticala internacionalni razvoj karijere, sticanje novih profesionalnih znanja, kroz razmenu iskustva sa kolegama iz ISP grupe, kao i sa kolegama iz drugih banaka članica naše Grupe.
42
Projekti za decu zaposlenih Banca Intesa je 2015. godine, jedanesti put zaredom, omogućila deci svojih zaposlenih da provedu dvonedeljno letovanje u Toskani, u malom mestu Folonika. Ovo je ujedno bila i prilika da deca iz Srbije upoznaju svoje vršnjake iz Italije i Egipta, provedu vreme u druženju sa njima i izgrađuju samostalnost. U avgustu ovaj deo Italije posetilo je 56 dece zaposlenih u Banci. Kroz saradnju sa Fondacijom za internacionalnu obrazovnu razmenu, Intercultura, Banca Intesa je i u 2015. godini podržala program jednogodišnjeg školovanja u inostranstvu. Program je namenjen učenicima srednjih škola, uzrasta od 15 do 18 godina, koji se lako prilagođavaju promenama, radoznali su i otvoreno prihvataju kulturološke i druge različitosti. Dvoje dece zaposlenih u Banci su prethodnu školsku godinu završili u Italiji, iskoristivši priliku da nauče italijanski jezik, žive u drugačijem kulturnom okruženju i steknu nova i značajna iskustva. Obrazovna, starosna i polna struktura Zaposleni u Banca Intesa čine kombinaciju entuzijazma i energije novopridošlih i mladih kolega sa jedne strane, ali i za iskustva i stabilnosti u radu starijih kolega. U pitanju je kombinacija koja garantuje poslovni uspeh. Tabela 2 – Obrazovni nivo zaposlenih
Grafikon 28 – Polna struktura
Stepen stručne
spreme
do 30
godina
30-40
godina
40-50
godina
50-60
godina
preko 60
godinaUKUPNO
I - - - 1 - 1
II - - - 1 - 1
III 1 16 12 5 - 34
IV 49 278 245 221 11 804
V - 2 3 1 - 6
VI 68 363 139 75 3 648
VII/1 206 873 285 127 7 1498
VII/2 - 6 8 2 - 16
VIII - - 1 1 - 2
Ukupno 324 1538 693 434 21 3010
Decembar 2015
43
44
10. Sistem upravljanja rizicima
Banca Intesa identifikuje, procenjuje, prati i kontroliše rizike kojima je izložena u svom poslovanju i upravlja tim rizicima u skladu sa Zakonom o bankama i podzakonskim aktima Narodne banke Srbije, kao i međunarodnim standardima i najboljom bankarskom praksom (Basel 3, IFRS, regulativa EU). U navedenom smislu Upravni odbor Banke je svojim aktima uspostavio adekvatan sistem upravljanja rizicima i sistem internih kontrola u Banci, koji uključuje i nadzor nad tim sistemom od strane nadležnih organa Banke – Upravnog odbora, Izvršnog odbora, Odbora za reviziju, Odbora za kvalitet aktive (AQC) i Odbora za upravljanje aktivom i pasivom (ALCO). Funkcionisanje navedenog sistema uređeno je politikama i procedurama donetim pojedinačno za svaki materijalno značajan tip rizika. Osnovni principi u domenu upravljanja rizicima podrazumevaju nezavisnu funkciju upravljanja rizicima u odnosu na centre preuzimanja rizika. Takođe, neophodno je da informacije koje se koriste u podršci procesu odlučivanja i praćenja budu pravovremeno generisane, dok metodologija procenjivanja i kriterijumi koji se koriste za merenje i upravljanje rizicima mora da obezbedi transparentnost. Glavni ciljevi u procesu upravljanja rizicima se odnose na zaštitu kapitala Banke i uvećanje ekonomske vrednosti za akcionare, optimizaciju procesa alokacije kapitala, kao i identifikovanje limita i sistema ovlašćenja u saglasnosti sa nivoima odgovornosti. Dodatno, sistem za upravljanje rizicima obezbeđuje da svi preuzeti i potencijalni rizici budu identifikovani, mereni, kontrolisani i obuhvaćeni pravovremenim izveštajima odgovarajućim organima, u skladu sa domaćom i međunarodnom regulativom i smernicama Matične grupe. Najvažniji rizici kojima je Banka izložena u svom poslovanju uključuju kreditni rizik, rizik druge ugovorne strane i rizik koncentracije, devizni rizik, kamatni rizik, rizik likvidnosti i operativni rizik. Tokom 2015. godine Banka je nastavila sa unapređenjem sistema upravljanja rizicima. Revidirane su i dopunjene politike i procedure u cilju usklađivanja sa izmenama smernica i politika Matične banke, kao i izmenama domaće i međunarodne (EU) regulative, preporukama Interne revizije i nalaza Kontrole Narodne banke Srbije. Takođe, nastavljen je rad na AIRB projektu u cilju implementacije naprednog pristupa za merenje kreditnog rizika, dok je novi sistem za upravljanje kolateralima (COLMS) doprineo kvalitetnijem upravljanju instrumentima kreditne zaštite. Banka je organizaciono i metodološki unapredila sistem za rano upozorenje na povećanje kreditnog rizika (Early Warning System). Formiran je poseban organizacioni deo koji će proaktivno identifikovati i upravljati klijentima sa povećanim rizikom (Proactive Credit Exposure Management). Cilj je pravovremeno identifikovanje potencijalno problematičnih dužnika i sprovođenje adekvatnih akcija za predupređenje problema i smanjenje kreditnog rizika. U pogledu upravljanja rizikom likvidnosti, u 2014. godini je implementirana CRR/CRD IV regulativa koja je dopunjena EU Delegated Act pravilima tokom 2015. godine i u potpunosti usklađena sa pravilama ISP Grupacije, relaksirajući obračun LCR pokazatelja. Pored toga je primenjena i dopuna regulative iz januara 2014. godine u obračunu NSFR pokazatelja. Banka je setom limita vezanih za kapitalnu adekvatnost, likvidnost i kreditni rizik formalno definisala sklonost ka riziku (Risk Appetite Framework) i uspostavila redovan sistem izveštavanja menadžmenta i Matične banke o usklađenosti sa tako definisanim limitima. Kreditni rizici Kreditni rizik se prati na više nivoa: procenom kreditne sposobnosti klijenata pre odobravanja kredita, praćenjem njihove urednosti u izmirivanju obaveza i kreditne sposobnosti tokom trajanja kreditnog odnosa, kao i naplatom i upravljanjem potraživanjima u docnji.
45
46
Uprkos i dalje nepovoljnom ekonomskom ambijentu u 2015. godini, nivo kreditnih rizika je zabeležio značajan pad u odnosu na prethodnu godinu, kako u apsolutnom tako i u relativnom smislu. Aktivnim sprovođenjem svoje kreditne strategije Banka je uspela značajno da smanji nivo problematičnih kredita (NPL). Kvalitet kreditnog portfolija je rigorozno proveravan i u procesu Posebnog dijagnostičkog ispitivanja (PDI) koje je Narodna banka Srbije u saradnji sa eksternim revizorima sprovela tokom 2015. godine. Rezultati ovog dijagnostičkog ispitivanja su potvrdili kvalitet procesa i procedura u oblasti kreditnog rizika i pokazali da i sa konzervativnim pretpostavkama u vrednovanju aktive i kapitala banka ima kapitalnu adekvatnost značajno veću od zahtevanog nivoa Banka je nastavila sa konzervativnom politikom klasifikacije i rezervisanja, izvršivši značajna rezervisanja za kreditne gubitke kako bi adekvatno pokrila kreditni rizik problematičnih (NPL) klijenata. U saradnji sa drugim kreditorima, Banka je ostala veoma aktivna u traženju razumnih i održivih rešenja za najveće klijente u statusu neizmirenja obaveza, kroz restruktuiranje i planove finansijske kondolidacije. Rizik koncentracije se nije značajno menjao i u okviru je regulatorno dozvoljenog nivoa kao i internih limita definisanih od strane Upravnog odbora. Oprezna politika rezervisanja za kreditne gubitke, uzeta sredstva obezbeđenja i visok nivo kapitala obezbeđuju adekvatnu zaštitu kreditora i deponenata Banke. Grafikon 29 – Kvalitet kreditnog portfolija po klasama
*Tokom 2015 godine uvedena je nova klasa Unlikely to Pay koja je obuhvatila Substandard i Restructured klase
Najveće učešće u kreditnom portfoliju Banke imaju velika (Large) i mala i srednja preduzeća (SME), čineći oko dve trećine ukupnog portfolija kredita. Sa druge strane, krediti stanovništvu i malom biznisu (SB) čine oko jedne trećine ukupnog portfolija kredita. Grafikon 30 – Distribucija portfolija po segmentima
Distribucija kreditnog portfolija po granama delatnosti ukazuje na relativno dobru diversifikovanost portfolija. Najveće učešće u kreditnom portfoliju imaju Država i javna preduzeća, sektor trgovine, a slede građevinarstvo i prehrambena industrija.
47
Grafikon 31 – Distribucija portfolija po industrijama
Banka je tokom 2015. godine nastavila razvoj internih kreditnih rejting modela u cilju približavanjima standardima naprednih pristupa merenju kreditnih rizika. Banka je razvila PD modele („Probability of default“) za sve segmente klijenata iz privrede,projektno finansiranje i banke. U toku je izrada PD modela za segment stanovništva i LGD („Loss given default“) modela. U prvoj polovini godine Banka je sprovela proces interne procene adekvatnosti kapitala (ICAAP) i putem ICAAP izveštaja (ICAAP knjiga) prezentovala rezultate procene regulatoru i Matičnoj banci. ICAAP je sproveden prema metodologiji Matične banke i interno razvijenoj proceduri. Tržišni rizici Rizik likvidnosti, kamatni rizik, devizni rizik i rizik druge ugovorne strane se svakodnevno prate u skladu sa najboljom praksom i standardima Narodne Banke Srbije, Bazelskog Komiteta, EBA i Grupe Intesa Sanpaolo. Sektor za upravljanje rizicima dnevno meri tržišne rizike i rizik druge ugovorne strane, prati usklađenost sa postavljenim limitima i izveštava relevantne organe upravljanja i organizacione jedinice Banke o nivou preuzetog rizika. Na mesečnom nivou, a po potrebi i češće, Odbor za upravljanje aktivom i pasivom (ALCO) prati nivo rizika likvidnosti, deviznog rizika i kamatnog rizika i daje smernice za tekuće aktivnosti usmerene na upravljanje tim rizicima, kao i generalno upravljanje bilansnom strukturom banke. Tokom 2015. godine nivo likvidnosti Banke bio je značajno iznad minimalno zahtevanog nivoa. Banka je viškove likvidnih sredstava plasirala u dužničke hartije od vrednosti Republike Srbije i Republike Italije. Svi pokazatelji likvidnosti, regulatorni i pokazatelji definisani od strane Grupe, bili su konstantno u okviru postavljenih limita.
Otvorena devizna pozicija je, u skladu sa strategijom banke, bila na nivou značajno ispod maksimalnog nivoa propisanog od strane regulatora. Grafikon 33 – Kretanje izloženosti deviznom riziku
Nivo kamatnog rizika, u smislu osetljivosti neto prihoda i ekonomskog kapitala na promene tržišnih stopa prinosa, takođe je bio u skladu sa definisanim limitima. Grafikon 34 – Kretanje izloženosti kamatnom riziku
49
Operativni rizici Upravljanje operativnim rizicima se sprovodi u skladu sa metodologijom Matične banke, prema modelu podržanog odgovarajućim informacionim rešenjima koji omogućava redovno praćenje, procenu i izveštavanje o operativnim rizicima. Utvrđivanje, procena i monitoring operativnog rizika se sprovodi kroz proces prikupljanja podataka o operativnim rizicima/gubicima i proces procene izloženosti operativnom riziku. Podaci o operativnim rizicima/gubicima se analiziraju na mesečnom nivou, dok se proces procene izloženosti operativnom riziku sprovodi jednom godišnje, uključujući subjektivnu procenu operativnih rizika za period od 12 meseci. Analiziraju se različita scenarija operativnih rizika i procenjuje mogućnost i učestalost dešavanja operativnog rizika, kao i prosečan i najgori mogući gubitak u slučaju dešavanja svakog scenarija. Proces procene izloženosti operativnom riziku uključuje i procenu poslovnog okruženja kroz analizu značaja različitih faktora operativnog rizika kao i procenu kvaliteta internih kontrola i načina upravljanja utvrđenim faktorima rizika. Na osnovu baze podataka o operativnim rizicima/gubicima i rezultata ove procene, Matična banka izračunava, primenom naprednog modela za merenje, nivo očekivanih i neočekivanih operativnih gubitaka, odnosno nivo kapitala potreban za pokriće operativnih rizika. Banka primenjuje standardizovani pristup merenju kapitalnog zahteva za operativni rizik. Sektor za upravljanje rizicima redovno izveštava Izvršni odbor, Upravni odbor i Matičnu banku o operativnim rizicima i merama za njihovo ublažavanje. Nivo operativnih rizika u 2015. godini je nešto viši nego prethodne godine. Najveći operativni rizici se dešavaju zbog grešaka u procesima izvršenja i upravljanja, ali i zbog eksternih prevara i zloupotreba. U procesu procene izloženosti operativnom riziku za 2016. godinu utvrđeno je da su očekivani i neočekivani gubici po operativnim rizicima nešto viši u odnosu na prethodnu godinu, ali u skladu sa veličinom Banke i tipom poslovnog modela.
50
11. Događaji nakon datuma bilansa stanja
Nije bilo značajnih događaja posle datuma bilansa stanja koji bi zahtevali obelodanjivanje u napomenama uz priložene finansijske izveštaje Banke za 2015. godinu.
51
12. Organizaciona struktura
UPRAVNI ODBOR
IZVRŠNI ODBOR
SEKTOR ZA PR I MARKETING
KOMUNIKACIJE
PREDSEDNIK IO / CEO
INTERNA REVIZIJA
SEKTOR PRAVNIH POSLOVA I
GENERALNI SEKRETARIJAT
SEKTOR ZA LJUDSKE RESURSE i
ORGANIZACIJU
SEKTOR ZA UPRAVLJANJE SEGMENTOM KLIJENATA
FIZIČKIH LICA
SEKTOR ZA UPRAVLJANJE PROIZVODIMA I USLUGAMA FIZIČKIM LICIMA I MALOM
BIZNISU
DIVIZIJA ZA POSLOVANJE SA FIZIČKIM LICIMA I MALIM
BIZNISOM
DIVIZIJA ZA POSLOVANJE SA PRIVREDOM
SEKTOR TREZORA I ALM
ZAMENIK PREDSEDNIKA IO / ZAMENIK CEO
INTESA LEASING BEOGRAD
SEKTOR ZA POSLOVANJE SA VELIKIM PRIVREDNIM SUBJEKTIMA I INSTITUCIONALNIM KLIJENTIMA
SEKTOR ZA UPRAVLJANJE PROIZVODIMA PRIVREDI
SEKTOR ZA POSLOVANJE SA MALIM I SREDNJIM
PREDUZEĆIMA
SEKTOR ZA POSLOVNU PODRŠKU
SEKTOR ZA PLATNI PROMET I KEŠ MONITORING
SEKTOR ZA RAČUNOVODSTVO
SEKTOR ZA PLAN I KONTROLU
SEKTOR ZA INFORMACIONE I KOMUNIKACIONE
TEHNOLOGIJE
SEKTOR ZA UPRAVLJANJE NEKRETNINAMA I NABAVKE
SEKTOR ZA UPRAVLJANJE KREDITIRANJEM
POSLOVNA MREŽA POSLOVNA MREŽA
OPERATIVNA PODRŠKA POSLOVNOJ MREŽI
Odeljenje za CRM
SEKTOR ZA UPRAVLJANJE MREŽOM
Odeljenje za upravljanje zadovoljstvom klijenata
SEKTOR ZA UPRAVLJANJE SEGMENTOM KLIJENATA
MALOG BIZNISA
Odeljenje za ekonomska istraživanja
SEKTOR ZA NAPLATU I UPRAVLJANJE
POTRAŽIVANJIMA U DOCNJI
Odeljenje za kreditnu administraciju
SEKTOR ZA UPRAVLJANJE RIZICIMA
SEKTOR ZA KONTROLU USKLAĐENOSTI I
SPREČAVANJE PRANJA NOVCA
SEKTOR ZA BEZBEDNOST I UPRAVLJANJE
KONTINUITETOM POSLOVANJA
Odeljenje za CRM i podršku poslovnoj mreži
privrede
Odeljenje za međunarodne privredne
subjekte
Direktor za upravljanje
finansijskim poslovanjem
(Chief Financial
Officer)
Direktor za upravljanje
operativnim poslovima
(Chief Operating
Officer)
Direktor za upravljanje
poslovima kreditiranja
(Chief Credit Officer)
Odeljenje za digitalne kanale
Odeljenje za upravljanje subjektima sa povećanim
kreditnim rizikom
*Banka u dosadašnjem poslovanju nije osnivala niti obavljala poslovne aktivnosti preko ogranaka
52
13. Mreža ekspozitura
Lokacija Naziv ekspoziture Regionalni
centar Adresa
Ada Ada, Vuka Karadžića 18 Novi Sad Vuka Karadžića 18
Aleksandrovac Aleksandrovac, Trg oslobođenja bb Niš Trg oslobođenja bb