-
IZVEDBENI PLANOVI DVOPREDMETNOG PREDDIPLOMSKOG STUDIJA
PEDAGOGIJE
LJETNI SEMESTAR ak.god. 2014/2015.
II. SEMESTAR
Teorije odgoja
Metodologija pedagoških istraživanja
Edukacijska psihologija
Interni izborni predmeti
Povijest djetinjstva
Vještine kritičkog mišljenja
IV. SEMESTAR
Evaluacijska istraživanja
Obrazovna politika
Obitelj i djeca u riziku
VI. SEMESTAR
Interkulturalni odgoj i obrazovanje
Metodika rada pedagoga I
Pedagoška komunikacija
-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u
Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Teorije odgoja
Studij Sveučilišni PREDDIPLOMSKI dvopredmetni studij pedagogije
Semestar II Akademska godina 2015./2016. Broj ECTS-a 4 Nastavno
opterećenje (P+S+V) 2 (2+0+0) – tjedno; 30 (30+0+0) – semestralno
Vrijeme i mjesto održavanja nastave srijeda od 9:15 do 11:00;
predavaonica 302 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku NE Nositelj
kolegija doc.dr.sc. Siniša Kušić
Kabinet F-324 Vrijeme za konzultacije srijeda 13:00 - 14:00
sati; četvrtak 11:00 - 12:00
Telefon 051/ 265 709 e-mail [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Teorija odgoja kao dio opće pedagogije i njeno mjesto u sustavu
pedagogijskih znanosti. Pretpostavke konstituiranja teorije odgoja.
Pojam, predmet i zadaci teorije odgoja. Osnovni pedagoški procesi.
Antropološke osnove odgoja. Klasifikacije teorije odgoja -
paradigme, koncepcije, „škole“. Duhovnoznanstvena pedagogija.
Kritičko-racionalna znanost o odgoju. Normativna znanost o odgoju.
Kritička teorija i kritička znanost o odgoju. Strukturalistička i
poststrukturalistička znanost o odgoju. Postmoderna i
konstruktivistička znanost o odgoju. Ostale teorije odgoja.
Odgojnoobrazovne filozofije - implicitne teorije/pedagogije
(perenijalizam, esencijalizam, progresivizam,
egzistencijalizam, biheviorizam). Implikacije teorija odgoja na
promišljanje i oblikovanje pedagoške prakse.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Cilj je predmeta da studenti upoznaju
osnovne postavke teorija odgoja i fenomen odgoja s motrišta
različitih teorija odgoja te da se uvedu u pedagoško mišljenje, a
stečena znanja primijene u rješavanju odgojnih problema. Očekuje se
da studenti razviju sljedeće opće kompetencije:
sposobnost misaonog operiranja (indukcija, analiza, sinteza,
komparacija, evaluacija...); razumijevanje složenosti teorija
odgoja; sposobnost primjene ideja u analizi prakse.
Od specifičnih kompetencija, očekuje se da studenti mogu:
definirati i opisati temeljne postavke teorija odgoja; objasniti i
usporediti različite teorije odgoja; analizirati teorije odgoja na
primjerima i slučajevima; razviti intelektualne vještine potrebne
za oblikovanje i izlaganje ideja, argumentaciju i dijalog.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja
Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X Terenska nastava Vježbe Mentorski rad E-učenje
X III. SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0.7 0 Kolokvij 1 0.6 30 Kolokvij 2 0.6 30
Pojmovnik 0.5 10
-
ZAVRŠNI ISPIT - usmeni ispit 1.6 30 UKUPNO 4 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo
pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare
iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do
39,9 na preddiplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu
ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih
bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se
konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih
bodova 2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9
ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9
ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA König, E., Zedler, P. (2001).
Teorije znanosti o odgoju. Zagreb: Educa Palekčić, M. (2015).
Pedagogijska teorijska perspektiva: Značenje teorije za pedagogiju
kao disciplinu i profesiju.
Zagreb: Erudita. (odabrana poglavlja) Gudjons, H. (1994).
Pedagogija - temeljna znanja. Zagreb: Educa. (odabrana poglavlja)
Mušanović, M., Lukaš, M. (2011). Osnove pedagogija. Rijeka:
Hrvatsko futurološko društvo. (odabrana poglavlja)IZBORNA
LITERATURA Lenzen, D. (2002). Vodič za studij znanosti o odgoju.
Zagreb: Educa. (odabrana poglavlja) Bašić, S. (2009). Dijete
(učenik) kao partner u odgoju: kritičko razmatranje. Odgojne
znanosti, Vol. 11, br. 2, str.
27-44. Palekčić, M. (2010). Herbartova teorija odgojne nastave –
izvorna pedagogijska paradigma. Pedagogijska
istraživanja, 7 (2), str. 319-340. Pranjić, M. (2012).
Antipedagogija i suvremeni koncepti odgoja. Pedagogijska
istraživanja, 9 (1–2), str. 9-24. Mijatović, A. (ur.) (1999).
Osnove suvremene pedagogije. Zagreb: HPKZ. (odabrana poglavlja)
Potkonjak, N. (1977). Teorijsko-metodološki problemi pedagogije.
Beograd: Institut za pedagoška istraživanja. Kocić, L.P. (1981).
Eksperimentalna pedagogija - pokušaj izgrađivanja pedagogije na
empirijskoj osnovi. Beograd:
Prosveta. Ornstein, A. C., Levine, D. U. (1977). Foundations Of
Education. Academic Internet Publishers. Pediček F. (1992).
Pedagogika danes. Maribor: Obzorja.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su
obvezni redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim
oblicima nastave (predavanja) iz kolegija. Prisustvom i aktivnim
sudjelovanjem na svim oblicima nastave student ostvaruje 0.7 ECTS
bod. Student smije izostati 30% od predviđenog fonda sati (u
slučaju preklapanja nastave iz kolegija sa nastavom iz drugog
kolegija student je dužan prisustvovati 50% od predviđenog fonda
sati). Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao
te o svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi
mogao aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s
nastave nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih
zadataka). Studentu koji je izostao s više od 30% nastavnih sati
predavanja bit će uskraćen potpis. Jednako tako student koji ne
izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom kolegija neće
biti u mogućnosti položiti kolegij. Proces učenja i poučavanja
zajednička je aktivnost nositelja kolegija i studenata stoga
studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje
očekivanih ishoda kolegija. Neće se tolerirati bilo kakvi oblici
remećenja nastave (naknadni ulasci u učionicu, učestali izlasci,
čitanje novina i druge literature, pripremanje za kolegij koji
slijedi po rasporedu sati, korištenje uređaja koji nisu potrebni za
nastavu kolegija). U slučaju kašnjenja student ima pravo na
akademsku četvrt nakon koje ulazak u učionicu više nije dozvoljen
do početka idućeg nastavnog sata. Korištenje mobitela u toku
nastave zabranjeno je. Od studenta se očekuje da svojim radom i
ponašanjem na nastavi doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i
ugodnog ozračja. Student je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa
Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente/studentice.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o
predavanjima iz kolegija te o obavezama studenata, student će moći
dobiti tijekom nastave i konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za
pedagogiju te putem e-maila (grupni ili individualni). Povratne
informacije o vlastitom uratku i napredovanju na nastavi student će
dobiti isključivo na konzultacijama ili putem e-maila (osobni).
Studenti su obavezni dolaziti na individualne konzultacije (po
potrebi grupne) i kontinuirano provjeravati
-
oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mailove (grupni ili
individualni). KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti će osim na
predavanjima moći kontaktirati s nositeljom kolegija u predviđenim
terminima za grupne i individualne konzultacije te putem e-maila.
Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni pripremiti se za
sadržaj konzultacija i najaviti se mailom jedan dan prije. Mole se
studenti da mailove šalju isključivo radnim danima jer na taj način
poštuju vrijeme tjednog odmora nositelja kolegija. U svrhu
ostvarivanja komunikacije putem e-maila studenti su dužni u prvom
tjednu nastave poslati svoju e-mail adresu na adresu
[email protected]. Prilikom slanja e-maila u subject poruke
treba upisati svoje Prezime_Ime_Studij (npr. Kušić_Siniša_1PSP).
Predstavnik studenata nositelju kolegija može poslati i grupnu
e-mail adresu cijele grupe (ako postoji). NAČIN POLAGANJA ISPITA
Završna ocjena se određuje zbrajanjem ocjenskih bodova prikupljenih
na svim elementima koji se procjenjuju. PRILOG: Način bodovanja
svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje. Student ima pravo
na ispravak samo jedne od aktivnosti koja se ocjenjuje tijekom
nastave u slučaju da nije ostvario minimalan broj ocjenskih bodova
za tu aktivnost. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Student je dužan
pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih uradaka i
aktivnosti na kolegiju. Rokovi za predaju studentskih uradaka bit
će dogovoreni sa studentima u prvom tjednu nastave. Nepoštivanje i
nepridržavanje dogovorenih rokova rezultirati će oduzimanjem
ocjenskih bodova. Od studenta se očekuje visok stupanj
samostalnosti i odgovornosti u radu. Tijekom rada na kolegiju
poticat će se poučavanje usmjereno studentu i aktivni pristup
učenju. Uratke koje student bude slao e-mailom treba imenovati na
sljedeći način: Prezime_Vrsta rada (npr. Kušić_pojmovnik). Student
kopije svojih radova treba zadržati sve do kraja kolegija odnosno
dok ne položi završni ispit iz kolegija. Za uspješan rad na
kolegiju od studenta se očekuje da zna koristiti računalo, program
za obradu teksta (Microsoft Word), program za izradu prezentacija
(Microsoft Power Point), elektronsku poštu (čitati i slati poruke s
privitkom) i pretraživati Internet. Studenti se upozoravaju na
previđene sankcije za preuzimanje tuđega teksta bez navođenja
izvora pri pisanju samostalnih uradaka. „Svako neovlašteno
preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se
intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim
aktima!“ ISPITNI ROKOVI
Ljetni 20.6.2016. i 4.7.2016. u 9:00 sati Jesenski
izvanredni 5.9.2016. ili 12.9.2016. u 10:00 sati
VI. POPIS TEMA, ljetni semestar 2015./2016. – PREDAVANJA DATUM
NAZIV TEME
2.3. Uvod u kolegij Teorija odgoja kao dio opće pedagogije i
njeno mjesto u sustavu pedagogijskih znanosti
9.3. Pretpostavke konstituiranja teorije odgoja Pojam, predmet i
zadaci teorije odgoja
16.3. Osnovni pedagoški procesi Antropološke osnove odgoja
23.3. Klasifikacije teorije odgoja Duhovnoznanstvena pedagogija
(hermeneutičko utemeljenje)
6.4. Kritičko-racionalna znanost o odgoju (empirijsko
utemeljenje) 13.4. Normativna znanost o odgoju (znanost o načelima
odgojnog djelovanja) 20.4. Kolokvij 1 27.4. Odgojnoobrazovne
filozofije - implicitne teorije/pedagogije 4.5. Kritička teorija i
kritička znanost o odgoju
11.5. Strukturalistička i poststrukturalistička znanost o odgoju
18.5. Postmoderna i konstruktivistička znanost o odgoju 1/2 25.5.
Postmoderna i konstruktivistička znanost o odgoju 2/2 1.6. Ostale
teorije odgoja 8.6. Kolokvij 2 / Evaluacija kolegija
-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u
Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Metodologija
pedagoških istraživanja Studij Preddiplomski dvopredmetni studij
pedagogije Semestar 2. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 4
Nastavno opterećenje (P+S+V) 2+1+0
Vrijeme i mjesto održavanja nastave Ponedjeljkom: predavanja od
10:15 do 12:00 (301) Utorkom: seminari od 12:15 do 14:00 (205)
(održavaju se datumima koji su navedeni u tablici)
Mogućnost izvođenja na stranom jeziku ne Nositelj kolegija
Prof.dr.sc. Branko Rafajac
Kabinet 310 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 10:00 do
12:00
Telefon 051 265 714 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Nena Vukelić Kabinet 321
Vrijeme za konzultacije prema dogovoru, e-mail Telefon 051 669
212
e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA
Nacrti povijesnih, deskriptivnih, korelacijskih,
uzročno-komparativnih, eksperimentalnih, Studij i analiza
dokumentacije, Postupci nenametljivog prikupljanja podataka,
Analiza sadržaja, Opažanje (sustavno promatranje), Intervju,
Anketna istraživanja, Anketa I. dio (konstruiranje, obrada, mjerne
ljestvice, varijable), Anketa II. dio (konstruiranje, obrada,
mjerne ljestvice, varijable), Korelacijska istraživanja,
Uzročno-komparativna i eksperimentalna istraživanja; Konstrukcija
testova. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon odslušanog kolegija studenti će moći prepoznati i
objasniti temeljne metodološke pojmove i istraživačke paradigme;
Izraditi i evaluirati plan jednostavnijeg istraživačkog zadatka; U
ulozi suradnika sudjelovati u realiziranju istraživačkih projekata,
Samostalno osmisliti i realizirati jednostavnija primijenjena
istraživanja, Osposobiti za primjenu više postupaka prikupljanja i
evidencije empirijskih podataka u svrhu znanstvenog istraživanja.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 1 25
Kontinuirana provjera znanja 2 0,5 25 Kontinuirana provjera znanja
3 0,5 20 ZAVRŠNI ISPIT 1 30 UKUPNO 4 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo
pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare
iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do
39,9 na preddiplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu
ukupno dobiti samo ocjenu E.(prema prikazu ispod ovog teksta)
-
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih
bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se
konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
Aktivnosti koje se ocjenjuju: Kontinuirana provjera znanja 1 –
Kolokvij (sastoji se od pitanja objektivnog tipa; studenti mogu
dobiti maksimalno 25
bodova) Kontinuirana provjera znanja 2 – Seminarski rad
(studenti su dužni u parovima izraditi i na nastavi usmeno
izložiti
jedan seminarski rad koji se sastoji od prikaza teme i
znanstvenog članka; studenti mogu dobiti maksimalno 25 bodova)
Kontinuirana provjera znanja 3 – Anketni upitnik (studenti su dužni
u parovimaizraditi anketni upitnik za koji mogu
dobiti maksimalno 20 bodova) Završni ispit OCJENA PREDDIPLOMSKI
STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9
ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50
do 59,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova 1 (F) od 0 do 29,9
ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1.Cohen, L ., Lauren i Morrison, K. (2007.) Metode istraživanja
u obrazovanju, Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana poglavlja prema
izvedbenom programu)
2. Milas, G. (2005.) Istraživačke metode u psihologiji i drugim
društvenim znanostima. Naklada Slap, Jastrebarsko (odabrana
poglavlja prema izvedbenom programu)
3. Mužić, V. (2004) Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i
obrazovanja (drugo izmijenjeno i dopunjeno izdanje). Zagreb:
Educa
4. Mejovšek, M. (2007). Metode znanstvenog istraživanja u
društvenim i humanističkim znanostima Naklada Slap, Jastrebarsko
(odabrana poglavlja prema izvedbenom programu IZBORNA
LITERATURA
1. Denzin, N. K., Lincoln,Y. S. (2000). HandbookofQualitative
Research (Secondedition). ThousandOaks-London-New Delhi: Sage
Publications
2. Gall, M. D., Borg, W. R., Gal, J. P. (2003).Educational
Research, AnIntroduction (7. edition). Boston [etc.] : Allynand
Bacon,
3. Halmi, A. (2004.) Strategije kvalitativnih istraživanja u
primijenjenim društvenim znanostima Jastrebarsko : Naklada Slap,
2004
4. Halmi, A. (2001). Metodologija istraživanja u socijalnom
radu. Zagreb: Alinea 5. Halmi, A. (1996). Kvalitativna metodologija
u društvenim znanostima. Samobor: A. G. Matoš. 6. Lamza-Posavec V.
(1995). Javno mnijenje - teorije i istraživanje Alinea, Zagreb 7.
Matijević, M., Mužić, V., Jokić, M. (2003). Istraživati i
objavljivati: elementi metodološke pismenosti u
pedagogiji.Zagreb: Hrvatski pedagoško-književni zbor. 8.
Rafajac, B.: Metodologicalandstrategiccondition for
researchimprovementineducation. “Research
inthefieldofeducation”, Univerza v Mariboru, 1995. str. 394-398.
9. Rafajac, B.: MultimethodologicalResearches as Initiative for
EducationalTheoriesintegration. U zborniku:
Teorijsko-metodološka utemeljenost pedagoških istraživanja,
(TheorethicalandMethodologicalfondationofEducational Research)
Rijeka, Filozofski fakultet u Rijeci, 2001. 51-58.
10. Yin K.R. (2007). Studija slučaja – dizajn i metode, Fakultet
politikih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Politička misao,
Zagreb,
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Od studenata se očekuje redovito pohađanje nastave (redovito će
se voditi popis prisutnih studenata na predavanjima i seminarima).
Broj mogućih izostanaka uz zadržavanje mogućnosti stjecanja prava
na potpis reguliran je Pravilnikom o studiju. Od studenata se
očekuje da se informiraju o nastavi koju su propustili i da
redovito posjećuju sustav za e-učenje MudRi gdje će biti dostupan
dio nastavnog materijala za samostalno učenje. NAČIN INFORMIRANJA
STUDENATA
Tijekom prvog tjedna nastave studenti su obavezni prijaviti se u
sustav za e-učenje MudRi te kontinuirano pratiti obavijesti u
kolegiju za e-učenje. Također, očekuje se da studenti kontinuirano
prate oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju i e-mail.
Studenti će povratne informacije koje se odnose na samostalne
zadatke dobiti putem e-maila ili na konzultacijama.
-
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu kontaktirati s
nositeljem kolegija i asistenticom tijekom nastave, konzultacija
ili putem e-maila. Prije
dolaska na konzultacije studenti su dužni najaviti se te se
pripremiti za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-mailove
šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme
tjednog odmora nositelja kolegija i asistentice. NAČIN POLAGANJA
ISPITA
Pismeni ispit. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora
smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama
predviđenim važećim aktima!
Od studenata se očekuje poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u
Rijeci i Etičkog kodeksa za studente (dokumenti su dostupni na
mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta). ISPITNI ROKOVI
Zimski - Proljetni
izvanredni -
Ljetni 16.6. i 29.6. (9 sati) Jesenski
izvanredni 7.9. i 13.9. (9 sati)
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS
TEMA) DATUM
(Predavanja) NAZIV TEME
29.2. Povijesna istraživanja; Postupci i instrumenti
prikupljanja podataka ;nametljivi i nenametljivi postupci; studij
dokumentacije; analiza tragova
7.3. Analiza sadržaja 14.3. Korelacijska istraživanja 21.3.
Anketna istraživanja 1;Definiranje populacije i uzorkovanje 28.3.
Blagdan 4.4. Anketna istraživanja 2; Upitnici; Ljestvice
stavova
11.4. Intervju; protokol intervjua; obrada podataka 18.4.
Uzročno – komparativna istraživanja (ex post facto) Sustavno
opažanje 25.4. Eksperimenti i kvazieksperimenti 2.5. Sustavno
opažanje; Obrazloženja 9.5. Konstrukcija testova
16.5. Akcijska istraživanja 23.5. Studije slučaja 30.5.
Osiguranje valjanosti i pouzdanosti u istraživanju 6.6.
Sistematizacija i priprema za ispit
DATUM (Seminari)
NAZIV TEME
1.3. Uvod, podjela zadataka, obveze na kolegiju, plan rada
15.3. Seminarski rad: 1. Nenametljivo istraživanje ponašanja
Seminarski rad: 2. Korelacijsko istraživanje
5.4. Seminarski rad: 3. Anketno istraživanje – odabir uzoraka
Seminarski rad: 4. Anketno istraživanje – tehnike prikupljanja
podataka
19.4. Seminarski rad: 5. Anketno istraživanje – anketni upitnik
Anketni upitnik – vježba
25.4. Kolokvij
3.5. Seminarski rad: 6. Tehnike prikupljanja podataka kod
kvalitativnih istraživanja – Intervjui, fokus grupe, kvalitativno
opažanje Seminarski rad: 7. Opažanje
17.5. Seminarski rad: 8. Eksperimentalno istraživanje
31.5. Konačna povratna informacija
-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I
Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka
Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija EDUKACIJSKA
PSIHOLOGIJA Studij Preddiplomski studij Pedagogija – dvopredmetni
studij Semestar 2. Akademska godina 2015/2016 Broj ECTS-a 3
Nastavno opterećenje (P+S+V) 45+0+0 Vrijeme i mjesto održavanja
nastave četvrtak P 9,15-12,00 predavaona 302 Mogućnost izvođenja na
stranom jeziku Nositelj kolegija Prof.dr. Svjetlana
Kolić-Vehovec
Kabinet 365
Vrijeme za konzultacije Utorak 10 -12; Četvrtak 13-14
Telefon 265 605
e-mail [email protected] Suradnik na
kolegiju Martina Didović, vanjski suradnik
Kabinet 356
Vrijeme za konzultacije Srijeda 19-20 sati
Telefon 265 775
e-mail [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Klasično i operantno uvjetovanje u razredu; Modeliranje,
mentorstvo i samoregulacija ponašanja; Teorija obrade informacija;
Kognitivne i metakognitivne strategije; Konstruktivistička teorija
učenja; Primjena teorija učenja u poučavanju; Vrednovanje znanja
učenika; Inteligencija i učenje; Motivacija i učenje; Interakcija
među učenicima u razredu; Interakcija između nastavnika i učenika;
Suradničko učenje; Različiti pristupi održavanju discipline i
rješavanja disciplinskih problema.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA
Nakon položenog ispita student će biti u stanju: 1. opisati i
razlikovati različite oblike i teorije učenja 2. opisati efikasne
strategije učenja i metode poučavanja strategija 3. opisati i
razlikovati različite pristupe poučavanju 4. razlikovati različite
pristupe vrednovanju znanja 5. objasniti pojam inteligencije, njen
utjecaj na školsko postignuće 6. objasniti povezanost osobina
ličnosti, samopoimanja i školskog postignuća 7. opisati i
usporediti različite izvore motivacije za učenje i objasniti njihov
učinak na pristup učenju 8. razlikovati tipove socijalnog statusa u
razredu 9. opisati i objasniti komponente odnosa učenika i
nastavnika 10. primijeniti socijalne vještine za uspostavljanje
pozitivne socijalne interakcije i za mijenjanje neprihvatljivog
ponašanja učenika
11. opisati i objasniti različite pristupe održavanju discipline
i rješavanju problema discipline u školi
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
-
Mješoviti e-kolegij
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1
Kontinuirana provjera znanja 1 0,8 40
Kontinuirana provjera znanja 2 0,6 30
ZAVRŠNI ISPIT 0,6 30
UKUPNO 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo
pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare
iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do
39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost
tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema
prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih
bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se
konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ
5 (A) od 80 do 100 ocjenskih bodova
4 (B) od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
3 (C) od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (D) od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
2 (E) od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova
1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Kolić-Vehovec, S. (1999). Edukacijska psihologija. (Poglavlja
5-15). Filozofski fakultet, Rijeka.
2. Vizek-Vidović, V., Vlahović-Štetić, V., Rijavec, M.,
Miljković, D. (2003). Psihologija obrazovanja (Poglavlja 4-8).
Zagreb: IEP.
IZBORNA LITERATURA
1. Čudina-Obradović, M. (2000). Kad kraljevna piše kraljeviću:
Psihološki temelji učenja čitanja i
pisanja. Zagreb: Korak po korak.
2. Faber, A., Mazlish, E. (2000). Kako razgovarati s djecom da
bi bolje učila. Zagreb: Mozaik knjiga.
3. Grgin, T. (2001). Školsko ocjenjivanje znanja. Jastrebarsko:
Slap.
4. Janković, J. (1996). Zločesti đaci genijalci. Zagreb: Alinea.
5. Kroflin, L., Nola, D. (ur.). (1987). Dijete i kreativnost.
Zagreb: Globus. 6. Liebeck, P. (1995). Kako djeca uče matematiku.
Zagreb: Educa. 7. Neill, S. (1994). Neverbalna komunikacija u
razredu. Zagreb: Educa. 8. Salovey, P., Sluyter, D.J. (1999).
Emocionalni razvoj i emocionalna inteligencija. Pedagoške
implikacije. Zagreb: Educa. 9. Zarevski, P. (1994). Psihologija
pamćenja i učenja. Jastrebarsko: Slap. 10. Winkel, R. (1996). Djeca
koju je teško odgajati. Zagreb: Educa.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Prisustvovanje nastavi je obavezno jer se time stječe 1
ECTS.
-
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Studenti će o svim relevantnim informacijama o izvedbi ovog
kolegija biti obavještavani putem portala MudRi na kojemu će biti
otvoren e-kolegij.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Nastavnicima se mogu s pitanjima obratiti putem foruma na
portalu MudRi ili u terminima konzultacija.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Ispit se polaže pismeno.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Materijale za nastavu i pripremanje kolokvija studentima će biti
dostupni na e-kolegiju u portalu MudRi.
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni 15.06. i 05.07. u 9 sati
Jesenski izvanredni
06.09. i 13.09. u 9 sati
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS
TEMA) DATUM NAZIV TEME
03. 03. 2015. Uvod; Klasično uvjetovanje
10. 03. 2015. Operantno uvjetovanje
17. 03. 2015. Učenje opažanjem
24. 03. 2015. Kognitivne teorije učenja i poučavanje
31. 03. 2015. Kognitivne i metakognitivne strategije
07. 04. 2015. Procjena i ocjenjivanje znanja
14. 04. 2015. Teorije inteligencije i poučavanje
21. 04. 2015. (1. kolokvij 20.04. 2016.); Motivacija i učenje;
Samoregulacija učenja
28. 04. 2015. Učenici s posebnim potrebama
12. 05. 2015. Odnosi nastavnika i učenika
19. 05. 2015. (2. kolokvij 18.05.2016.); Odnosi među
učenicima
02. 06. 2015. Suradničko učenje
09. 06. 2015. Disciplina u razredu
10. 06. 2015. Ispravak kolokvija
-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u
Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Povijest djetinjstva
Studij Dvopredmetni studij pedagogije Semestar II. Akademska godina
2015/2016. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 2P+0S+2V
Vrijeme i mjesto održavanja nastave ▫ Predavanja: srijeda, 13:15
- 15:00 (učionica 301) ▫ Vježbe: petak, 10:15 - 12:00 (učionica
205)
Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da (ograničenje zbog
terenskog rada i provedbe istraživanja)
Nositelj kolegija Prof.dr.sc. Jasminka Ledić Kabinet 311
Vrijeme za konzultacije Srijeda, 11:30 – 13:00 (prema dogovoru
putem e-pošte) Telefon 051/265-718
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju Ivana Miočić
Kabinet 313 Vrijeme za konzultacije Prema dogovoru putem
e-pošte
Telefon 051/265-711 e-mail [email protected]
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA Specifičnosti
metodologije istraživanja povijesti djetinjstva. Izazovi
etnografskih istraživanja. Pristupi proučavanju povijesti
djetinjstva:
Philippe Ariès: počeci istraživanja povijesti djetinjstva
(djetinjstvo kao društveni konstrukt). Lloyd de Mause i psihogena
interpretacija povijesti. Edward Shorter: uloga djece u razvoju
moderne obitelji. Lawrence Stone: individualizam srednje klase i
promjene u modernoj obitelji. Linda Pollock: kontinuitet odnosa
roditelja i djece kroz povijest. Demografski pristup Hugha
Cunnninghama.
Povijest povijesti djetinjstva: djetinjstvo u različitim
epohama. Odabrana poglavlja iz sociologije djetinjstva. Modeli
obitelji u Europi. Povijest obitelji u Hrvatskoj. Obitelj i odgoj u
Hrvatskoj: etnografski pristup. Odrastanje u tradicijskoj kulturi u
Hrvatskoj. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da nakon
izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice
unaprijede ove opće kompetencije:
- sposobnost kritičkog i kreativnog mišljenja; - sposobnosti
analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; - sposobnosti
planiranja i organiziranja; - sposobnosti učenja kroz timski i
individualni rad; - sposobnosti upravljanja informacijama i njihova
prezentiranja.
Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se
da student/studentica razvije sljedeće specifične kompetencije, tj.
da bude sposoban/sposobna:
- prikazati temeljna obilježlja perioda djetinjstva u različitim
vremenskim epohama i prostorima;
-
- analizirati i usporediti različite teorijske pristupe fenomenu
djetinjstva; - opisati karakteristike tradicijskog odgoja u
Hrvatskoj; - analizirati promjene u kontekstu međugeneracijskih
kultura i njihovih utjecaja na djetinjstvo u prošlosti i danas; -
primijeniti kvalitativni metodološki pristup u istraživanju
tradicije odgoja u Hrvatskoj.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) ☒ Predavanja
☒ Seminari ☒ Konzultacije ☒ Samostalni rad ☒ Terenska nastava
(istraživački rad) ☐ Laboratorijski rad ☒ Mentorski rad ☒ Ostalo
(e-learning)
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Izrada i prikaz istraživanja tradicijskog odgoja 2 34
Kontinuirana provjera znanja 1 1 33 Kontinuirana provjera znanja 2
1 33 UKUPNO 4 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi
se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom
nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u
kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na
diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno
dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih
bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se
konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100
ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9
ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9
ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9
ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9
ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
1. Alujević, M., Premuž Đipalo, V. (2008). Dite u pučkoj kulturi
Dalmacije. Split: Etnografski muzej Split 2. Čapo Žmegač i dr.
(ur.) (2006). Etnologija bliskoga. Poetika i politika suvremenih
terenskih istraživanja. Zagreb:
Institut za etnologiju i folkloristiku, Naklada Jesenski i Turk
(str. 7-52) 3. Čapo Žmegač, J. i dr. (1988). Etnografija. Svagdan i
blagdan hrvatskoga puka. Zagreb. Matica hrvatska. (str. 251-
295) 4. Čapo-Žmegač, J. (1996). Konstrukcija modela obitelji u
Europi i povijest obitelji u Hrvatskoj. Narodna umjetnost,
33(2), str. 179-196. 5. Hameršak, M. (2004). Desetljeća Ariesove
povijesti djetinjstva. Časopis za suvremenu povijest, 36(3), str.
1061 -
1078. 6. Hameršak, M. (2011). Pričalice. O povijesti djetinjstva
i bajke. Zagreb: Algoritam 7. Leček, S. (1996). Seljačka obitelj u
Hrvatskoj 1918-1960. Metoda usmene povijesti (oral history). Radovi
– Zavod
za hrvatsku povijest, 29, str. 249-265. 8. Leček, S. (1997).
“Nismo meli vremena za igrati se..” Djetinjstvo na selu
(1918-1941). Radovi – Zavod za hrvatsku
povijest, 30, str. 209-244. 9. Leček, S. (1999). „A mi smo kak
su stari rekli..“ Mladi u seljačkim obiteljima prigorja i Hrvatskog
zagorja između dva
svjetska rata. Etnol. tribina 22(29), str. 231-246. 10. Ledić,
J. (2000). Dnevnik Mladena Lokara: uvod u povijest djetinjstva i
mladosti. Rijeka. Filozofski fakultet 11. Ledić, J. (2000). Jedan
pogled u povijest djetinjstva. (u: Interakcija odrasli – dijete i
autonomija djeteta. Zbornik
radova sa znanstvenog kolokvija s međunarodnim sudjelovanjem).
Osijek: Visoka učiteljska škola u Osijeku i Visoka učiteljska škola
u Rijeci, str. 116-123.
-
12. Nenadić. M. (ur.). (2011). Sociologija detinjstva –
hrestomatija. Sombor: Pedagoški fakultet u Somboru (poglavlja
1-6)
13. Spajić-Vrkaš, V. (1996). Tučepi. Odrastanje u tradicijskoj
kulturi Hrvata. Zagreb: Naklada MD.
IZBORNA LITERATURA
1. Ariès, P. (1962). Centuries of Childhood. London. Vintage 2.
Belaj, M. (2009). Obiteljski fotografski album. Studia ethnologica
Croatica, 21, str. 285-305. 3. Brenko, A. (2006). Bijela kuga.
Etnološka istraživanja, 1(11):51-64 4. Cunningham, H. (1995).
Children and childhood in Western society since 1500. London.
Longman. 5. Cunningham, H. (2009). Growing up: histories of
childhood. Cultural and Social History, 6(3), 369-374. 6. de Mause,
L. (1974). The history of childhood. New York. Psychohistory press.
7. Denzin, N.K. i Lincoln, Y.S. (1994). Handbook of qualitative
research. London. Sage. 8. Dockett, S., & Perry, B. (2011).
Researching with young children: Seeking assent. Child Indicators
Research, 4(2),
231-247. 9. Duran, M. (2004). Spomenar – tradicijski žanr
spontane kulture djece i mladih. Društvena istraživanja, 13(3),
str.
529-554. 10. Dyson, A. H. (1996). Cultural constellations and
childhood identities: On Greek gods, cartoon heroes, and the
social lives of schoolchildren. Harvard Educational Review.
66(3): 471-495. 11. Feldman, A. (ur.). (2004). Žene u Hrvatskoj:
ženska i kulturna povijest. Zagreb: Institut «Vlado Gotovac»:
Ženska
infoteka 12. Flitner, A. (2005). Konrade, tako je govorila
gospođa mama. O odgoju i ne-odgoju. Zagreb: Educa 13. Gross, M.
(1994). Mikrohistorija – dopuna ili suprotnost makrohistorije?
Otium, 2(1-2): 18-35. 14. Hameršak, M. (2009). Usmenost za djecu u
hrvatskoj etnologiji i folkloristici. Stud. ethnol. Croat., 2:
233-254. 15. Jakovljević,T. (2009). Dečije igre kao model folklorne
komunikacije. Etnološka istraživanja, 1(14):31-50. 16. Jernej, M.
(2010). Obiteljski transnacionalni prostor: studija slučaja. Stud.
ethnol. Croat., vol. 2: 61-83. 17. Leček, S. (2003). Seljačka
obitelj u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Zagreb: Hrvatski institut za
povijest. 18. Ledić, J. (1995). Plaidoyer za "novu" povijest
pedagogije. Napredak, 136(1):84-91. 19. Lejeune, P. (1998).
Autobiografija onih koji ne pišu. Gordogan. Časopis za književnost
i sva kulturna pitanja,
vol.18–19(43–44): 63–83. 20. Margetić, M. (2009). Dječje igre na
otvorenom i blagdansko darivanje djece u Istri. Etnološka
istraživanja, 1
(14):133-144. 21. Marković, J. (2008). Je li etično etički
istraživati s djecom? Neka etička pitanja u istraživanju
folklorističkih i
kulturnoantropoloških aspekata djetinjstva. Etnološka tribina,
28(31): 147-165. 22. Marković, J. (2008). Osobni mit, mit o
djetinjstvu i obiteljski mit u usmenom narativnom diskursu.
Narodna
umjetnost. 45(2), str. 115-133 23. Marković, J. (2009). Dječja
usmenost i usmenost o djetinjstvu u hrvatskoj etnologiji i
folkloristici. Stud. ethnol.
Croat., 21: 255-284. 24. Marković, J. (2010). Pričanja o
djetinjstvu i srodni koncepti: „velike“ i/ili „male“ priče. Narodna
umjetnost. 47(2):, str.
51–76. 25. Matijaško, N., Rittig-Beljak, N. (2003). Uloga
tradicionalnih jela u jelovniku hrvatskih tinejdžera. Etnološka
istraživanja. 1(9): 77-84. 26. Matoković, D. (2003). Dječji
svijet. Etnološka istraživanja, 1(9): 53-64. 27. Miller, A. (1995).
Drama djetinjstva. U početku bijaše odgoj: u potrazi za samim
sobom. Zagreb. Educa. 28. Miljan, Z. (2014). Dječje radosti 19.
stoljeća – slikovnica – edukativna dječja igračka. Povijest u
nastavi. 21(1), str.
1-21. 29. Pollock, L.A. (1983). Forgotten children: Parent-child
relations from 1500 to 1900. New York. Cambridge University
press. 30. Qvortrup, J., Corsaro, W.A. i Honig, M.S. (ur.)
(2009). The Palgrave Handbook of Childhood Studies, Palgrave
Macmillan 31. Sherington, G. (2010). From Aries to globalisation
in the history of childhood. Paedagogica Historica, 46(1–2),
str.
251-255. 32. Shorter, E. (1976). The Making of the modern
family. London: Basic Books. 33. Spajić-Vrkaš, V. (1995). Tradicija
i vertikalna klasifikacija obiteljskih odnosa. Društvena
istraživanja, 4(18-19): 451-
464. 34. Stein Erlich, V. (1964). Porodica u transformaciji.
Zagreb. Naprijed.
-
35. Stone, L. (1977). The family, sex and marriage in England
1500-1800. London. Harper&Row. 36. Vedriš, T. (2004). Banovi
Jovići (1910.-1937). Opis seljačke obiteljske zadruge u Ravnim
kotarima. Građa. Stud.
ethnol. Croat, 14(15), 297-331. 37. Velčić, M. (1991). Otisak
priče: intertekstualno proučavanje autobiografije. Zagreb. August
Cesarec.
38. Vitez, Z. i Muraj, A. (ur.). (2001). Hrvatska tradicijska
kultura: na razmeđu svjetova i epoha. Zagreb: Institut za
etnologiju i folkloristiku 39. Willumsen, E., Hugaas, J. V.,
& Studsrød, I. (2014). The Child as Co-researcher - Moral and
Epistemological
Issues in Childhood Research. Ethics and Social Welfare, 8(4),
332-349. 40. Wolcott, H.F. (1990). Writing up qualitative research.
London. Sage.
Zrnić, L. (1998-1999). Obiteljska zadruga Staver. Građa. Stud.
ethnol. Croat., 10(11), str. 165-184.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Od
studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave kada se
organizira u učionici. Kašnjenje s predajom zadaća rezultira
smanjenjem ocjene za 25%. Valja napomenuti da sustav za učenje
MudRi neće dopustiti predaju zadaća izvan dopuštenog vremena. NAČIN
INFORMIRANJA STUDENATA Informacije/promjene/upute za rad u predmetu
diseminirat će se sustavom za udaljeno učenje MudRi. Mole se
studenti da redovito provjeravaju svoje e-mail poruke i posjećuju
stranice kolegija na sustavu za učenje MudRi. KONTAKTIRANJE S
NASTAVNICIMA
Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicama za
bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e-mailom, putem
kojega mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti
da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika
u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne
dobiju odgovor na upit e-mailom, studenti se mole da ponovno
pošalju upit. Radi komunikacije u predmetu, potrebno je da se
studenti tijekom prvog tjedna nastave upišu na kolegij u sustavu
MudRi. NAČIN POLAGANJA ISPITA
Na kolegiju nije predviđen završni ispit već se ocjena izvodi
temeljem zbroja postignutih bodova aktivnosti tijekom nastave u
kolegiju. Za svaku aktivnost koja se ocjenjuje (osim pisanih
provjera znanja) izrađuju se obrasci za vrednovanje, te su na taj
način studenti unaprijed upoznati sa svim elementima koji će se
procjenjivati. Obrasci će biti dostupni na stranicama kolegija u
okviru sustava za udaljeno učenje MudRi. Studenti trebaju ostvariti
minimalno 50% bodova u svakoj aktivnosti koja se procjenjuje, a
imaju pravo jednom popravljati dvije aktivnosti. Aktivnosti se
popravljaju na završetku semestra, kada se ima pregled cjelokupnog
rada studenata. Pisane provjere znanja u kojima studenti ne
postignu 50% popravljaju se u vrijeme redovnih ispitnih rokova.
Studenti sve zadatke trebaju predati u skladu s unaprijed
definiranim terminima za predaju aktivnosti. U slučaju da student
ne preda zadatak na vrijeme ukupan broj ocjenskih bodova iz
aktivnosti umanjuje se za 25%. Kašnjenje, prilikom kojega se broj
ocjenskih bodova umanjuje za 25% tolerira se do tri dana. Nakon tri
dana, računa se da student nije predao aktivnost i dodjeljuje mu se
0 bodova. Izostanak s pisane provjere znanja opravdan je u slučaju
kada se student ispriča prije održavanja provjere znanja uz
predočenje odgovarajuće (liječničke) potvrde. OSTALE RELEVANTNE
INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora
smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama
predviđenim važećim aktima!
-
ISPITNI ROKOVI Zimski
Proljetni izvanredni Ljetni 18.06. i 7.07.2015.
Jesenski izvanredni 1.09. i 10.09.2015.
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS
TEMA) DATUM NAZIV TEME 02.03. Uvod u kolegij, pravila i sadržaj
rada 09.03. Povijest povijesti djetinjstva (1/2) 16.03. Povijest
djetinjstva (2/2) 23.03. Odabrane teme iz sociologije djetinjstva
(1/2) 30.03. Odabrane teme iz sociologije djetinjstva (2/2) 06.04.
Pisana provjera znanja 13.04. Izazovi etnografskih istraživanja
(povijesti djetinjstva) 20.04. Obitelji i kućanstva u Europi i
Hrvatskoj 27.04. Istraživanja povijesti djetinjstva u hrvatskoj
tradicijskoj kulturi (1/2) 04.05. Istraživanja povijesti
djetinjstva u hrvatskoj tradicijskoj kulturi (2/2) 11.05. Pisana
provjera znanja 18.05. Istraživanje tradicijskog odgoja (1/3)
25.05. Istraživanje tradicijskog odgoja (2/3) 01.06. Istraživanje
tradicijskog odgoja (3/3) 08.06. Zaključak i vrednovanje
kolegija
VII. SATNICA IZVOĐENJA VJEŽBI DATUM NAZIV TEME 04.03. Uvod u
vježbe, pravila, sadržaj rada 11.03. Razvoj nacrta istraživanja
(1/2) 18.03. Razvoj nacrta istraživanja (2/2) 25.03. Nema nastave
(Veliki petak) 01.04. Intervju kao metoda prikupljanja podataka
08.04. Terenska nastava, podrška u radu na istraživanjima i
literaturi 15.04. Terenska nastava, podrška u radu na
istraživanjima i literaturi 22.04. Terenska nastava, podrška u radu
na istraživanjima i literaturi 29.04. Terenska nastava, podrška u
radu na istraživanjima i literaturi 06.05. Kako uspješno
prezentirati? 13.05. Priprema prezentacija istraživanja 20.05.
Prezentacije istraživanja 27.05. Prezentacije istraživanja 03.06.
Prezentacije istraživanja 10.06. Zaključak i evaluacija vježbi
-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u
Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Vještine kritičkog
mišljenjaStudij Preddiplomski jednopredmetni i dvopredmetni studij
pedagogije Semestar 2. Akademska godina 2015./16. Broj ECTS-a 2
Nastavno opterećenje (P+S+V) 0+0+15 Vrijeme i mjesto održavanja
nastave Utorak 10.15-12.00 (prema satnici izvođenja nastave) / 325
Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne
Nositelj kolegija Iva Buchberger Kabinet 322
Vrijeme za konzultacije srijeda 9.30-11.00 Telefon 051 265
617
e-mail [email protected] Suradnik na kolegiju /
Kabinet Vrijeme za konzultacije
Telefon e-mail
II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA SADRŽAJ KOLEGIJA
Kritičko i reproduktivno mišljenje Argument, protuargument i
vještina argumentiranja Kritičko čitanje i slušanje Kritičko
pisanje Metodološki okvir za analizu i kritiku: instrument
kritičkog slušanja, čitanja i pisanja
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Nakon odslušanog predmeta Vještine
kritičkog mišljenja studenti će moći:
Definirati kritičko mišljenje Razlikovati kritičko od
reproduktivnog mišljenja Prepoznati, analizirati i vrednovati
argumente i protuargumente u različitim sadržajima Konstruirati
argumente i protuargumente o različitim sadržajima Analizirati
metodološki okvir za analizu i kritiku Primijeniti metodološki
okvir za analizu i kritiku pri čitanju i pisanju preglednih radova
i radova rasprave
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“)
Predavanja Seminari Konzultacije Samostalni rad X X X
Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad Ostalo
(obrazovanje na daljinu) X
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE UDIO U ECTS
BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 0,5 / Aktivnost na nastavi (pripremljeno
sudjelovanje u raspravama) 0,5 20
Kontinuirana provjera znanja 1 1 80 UKUPNO 100
-
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajući broj ocjenskih bodova da bi se moglo
pristupiti završnom ispitu. Studenti koji tijekom nastave ostvare
iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u kategoriju FX (30 do
39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na diplomskom) imaju mogućnost
tri izlaska na ispit i mogu ukupno dobiti samo ocjenu E. (prema
prikazu ispod ovog teksta)
Napomena: Na ovome kolegiju nije predviđen završni ispit budući
da studetni svih 100 bodova ostvaruju tijekom nastava (aktivnošću
na anastavi, pisanim dijelom seminarskog rada i prezentacijom).
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih
bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se
konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100
ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9
ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9
ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9
ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9
ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA
Buchberger, I. (2012). Kritičko mišljenje: priručnik kritičkog
mišljenja, slušanja, čitanja i pisanja. Rijeka:
Universitas. Klooster, D. (2002). Što je kritičko mišljenje?
Metodički ogledi, 9(2): 87-95.
IZBORNA LITERATURA
Almeida, L. S. i Rodrigues Franco, A. H. (2011). Critical
thinking: Its relevance for education in a shifting society.
Revista de Psicologia, 29 (1): 175-195.
Cottrell, S. (2005). Critical Thinking Skills: Developing
Effective Analysis and Argument. New York: Palgrave Macmillan.
Dewey, J. (2012). How we think. Boston, New York, Chicago: D. C.
Heath & CO. Grozdanić, V. (2009). Poučavanje i evaluacija
kritičkog mišljenja. Napredak, 150 (3-4): 380-424.
Nikčević-Milković, A. (2004). Aktivno učenje na visokoškolskoj
razini. Život i škola. 2, 47-54. Lipman, M. (2010). Thinking in
Education. Cambridge: Cambridge Univeristy Press. Pešić, J. (2003).
Kritičko mišljenje između pomodarstva i promišljanja: ka teorijskom
utemeljenju koncepta.
Psihologija, 36(4): 411-423. Rothstein, D. i Santana L. (2012).
Napravite samo jednu promjenu – naučite učenike da postavljaju
vlastita
pitanja. Zagreb: Naklada Kosinj. Rudinow, J. (2008). Invitation
to critical thinking. Belmont, NA: Thomson Wadswort. Steele, J.,
Meredith, K. S., Temple, C. i Walter, S. (2010). Čitanje i pisanje
za kritičko mišljenje: vodič kroz
projekt. Zagreb: Forum za slobodu odgoja. Van Den Brink-Budgen,
R. (2010). Critical Thinking for Students: Learn the Skills of
Analysing, Evaluating
and Producing Arguments. Oxford: How to Books. Young, M. i
Warren, D. L. (2011). Encouraging the Development of Critical
Thinking Skills in the Introductory
Accounting Courses Using the Challenge Problem Approach. Issues
in Accounting Education, 26 (4): 859–881.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Studenti su
pozvani redovito prisustvovati i aktivno sudjelovati u svim
oblicima nastave iz kolegija. Aktivnom participacijom na svim
oblicima nastave student može ostvariti 20 ocjenskih bodova.
Student je dužan informirati se o nastavi s koje je izostao te o
svim zadacima koji su zadani i nadoknaditi propušteno kako bi mogao
aktivno sudjelovati u nastavi koja slijedi (izostanak s nastave
nije opravdanje za eventualno ne izvršavanje tekućih zadataka).
Student koji ne izvrši sve zadatke predviđene nastavnim programom
kolegija neće moći prijaviti ispit. Proces učenja i poučavanja
zajednička je aktivnost nositelja kolegija i studenata te stoga
studenti trebaju biti svjesni svoje odgovornosti za ostvarivanje
očekivanih ishoda kolegija. Korištenje mobitela tijekom nastave je
zabranjeno.
-
Od studenta se očekuje da svojim radom i ponašanjem na nastavi
doprinese stvaranju radnog, pozitivnog i ugodnog ozračja. Student
je dužan poštovati norme Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i
Etičkog kodeksa za studente/studentice. Student je dužan
pridržavati se dogovorenih rokova za predaju samostalnih zadataka.
Rokovi za predaju studentskih uradaka bit će dogovoreni sa
studentima i objavljeni na stranici kolegija na Mudrom. NAČIN
INFORMIRANJA STUDENATA Sve relevantne informacije o kolegiju te o
obavezama studenata, student će dobiti tijekom nastave i
konzultacija, na oglasnoj ploči Odsjeka za pedagogiju i/ili putem
sustava Mudri. Povratne informacije o vlastitom uratku i
napredovanju na nastavi student će dobiti na konzultacijama i/ili
putem sustava Mudri. Studenti su obavezni kontinuirano provjeravati
Mudri i oglasnu ploču Odsjeka za pedagogiju. KONTAKTIRANJE S
NASTAVNICIMA Studenti će osim na predavanjima i seminarima moći
kontaktirati nositeljicu kolegija u terminima predviđenim za
konzultacije. Prije dolaska na konzultacije studenti su dužni
pripremiti se za sadržaj konzultacija. Mole se studenti da e-poštu
šalju isključivo radnim danima jer na taj način poštuju vrijeme
tjednog odmora nositeljice kolegija. Sve informacije o eventualnom
izostajanju s nastave, nemogućnosti izvršavanja dogovorenih obveza
i ostale relevantne informacije studenti mogu dati nositelju
kolegija isključivo u terminima predviđenim za konzultacije.
Iznimno, putem e-pošte. U svrhu ostvarivanja komunikacije putem
sustava Mudri studenti su se dužni u prvom tjednu nastave prijaviti
na kolegij postavljen na Mudri. NAČIN POLAGANJA ISPITA Na ovom
kolegiju studenti svih 100 ocjenskih bodova ostvaruju tijekom
semestra te na kraju nemaju završni ispit. Studenti iz ovog
kolegija dobivaju ocjenu. OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE Svako
neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra
se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim
važećim aktima. ISPITNI ROKOVI
Zimski / Proljetni
izvanredni /
Ljetni 17.6. i 30.6. u 10.00 sati Jesenski
izvanredni 9.9. i 14.9. u 10.00 sati
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS
TEMA) DATUM NAZIV TEME
8.3. Uvod u kolegij 15.3. Što je kritičko mišljenje? 22.3.
Primjena kritičkog mišljenja: različiti sadržaji, različiti
konteksti 5.4. Kritičko čitanje i pisanje: metodološki okvir za
analizu i kritiku
12.4. Samostalni rad studenata 19.4. Samostalni rad studenata
26.2. Samostalni rad studenata 3.5. Samostalni rad studenata
10.5. Prezentacije studenata 17.5. Prezentacije studenata 24.5.
Prezentacije studenata 31.5. Prezentacije studenata 7.6. Zaključna
razmatranja, evaluacija kolegija, moguće nadoknade
*Napomena: Moguća su manja odstupanja od predviđenog plana.
-
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000‐1101536455
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C I
Filozofski fakultet u Rijeci Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265‐600 (051) 265‐602 faks. (051) 216‐099 e‐adresa: [email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija
Evaluacijska istraživanja Studij
Jednopredmetni i dvopredmetni studij pedagogije Semestar
IV Akademska godina:
2014/2015 Broj ECTS‐a
7 Nastavno opterećenje 2P+0S+3V
Vrijeme i mjesto održavanja nastave
Predavanja: ponedjeljak, 12:15 – 14:00, 301 Vježbe: utorak, 12:15 – 15:00, 201/202 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku
Da (ograničenje zbog terenskog rada i provedbe
istraživanja) Nositelj kolegija
Prof.dr.sc. Branko Rafajac
Vrijeme za konzultacije 310 Kabinet
utorak, 10.00‐12.00h Telefon
265‐714 E‐mail [email protected]
Suradnik na kolegiju
Doc.dr.sc. Nena Rončević Vrijeme za konzultacije
315
Kabinet
Ponedjeljkom od 10.00 do 11:30 Telefon
051/265‐720 E‐mail
[email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA Priroda evaluacijskih
istraživanja; Što, tko, kada, kako,
čime: pitanja koja impliciraju izbor
dizajna i metoda u evaluacijskim
istraživanjima; Kvantitativni, kvalitativni
i kombinirani pristup,
metode (postupci i instrumenti); Tipični problemi i situacije koji se vrednuju (predmet evaluacijskih istraživanja) i
specifičnosti pristupa; Vrednovanje ciljeva
i svrhe programa, postupaka, ishoda;
Unapređivanje programa, usmjerenost na
kvalitetu, osiguranje kvalitete,
dokumentiranje razvoja. Balansi u
nacrtu evaluacijskih
istraživanja (širina‐dubina), Vrste i izbor ciljanih uzoraka bogatih informacijama; Primjena sustavnog
opažanja u evaluacijskim istraživanjima;
Primjena intervjua u evaluacijskim
istraživanjima; Primjena ankete u evaluacijskim istraživanjima; Izrada izvješća o provedenom vrednovanju. OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA Očekuje se da nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza studenti/studentice unaprijede ove opće kompetencije:
-
sposobnost kritičkog i kreativnog mišljenja; -
sposobnosti analiziranja, sintetiziranja i vrednovanja; -
sposobnosti planiranja i organiziranja; -
sposobnosti učenja kroz timski i individualni rad; -
sposobnosti upravljanja informacijama i njihova prezentiranja.
Nakon izvršavanja svih programom predviđenih obveza, očekuje se da student/studentica razvije
-
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000‐1101536455
sljedeće specifične kompetencije, tj. da bude sposoban/sposobna za evaluaciju kvalitete i učinkovitosti akcija, projekta i programa; Budući da je vrednovanje sastavni dio ili preduvjet uspješnosti bilo koje socijalne akcije osposobljenost za te poslove bitan je aspekt radnih kompetencija u svim društvenim službama i ustanovama. NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s “x”)
Predavanja Seminari Konzultacije
Samostalni rad
x x x Terenska nastava
Laboratorijski rad Mentorski rad
Ostalo
x (istraživački
rad) x x (vježbe)
III SUSTAV OCJENJIVANJA
AKTIVNOST KOJA SE OCJENJUJE
UDIO U ECTS BODOVIMA
MAX BROJ BODOVA
Prisustvo na predavanjima i vježbama
2 0
Nacrt evalucijskog istraživanja 1
15
Istraživački rad na terenu (dnevnik istraživanja i refleksije)
2 20
Završni izvještaj 1 40
ZAVRŠNI ISPIT (pisani) 1 25
UKUPNO 7 100
Način bodovanja svake pojedinačne aktivnosti koja se ocjenjuje: Iako
kolegij predviđa završni ispit,
završna se ocjena izvodi temeljem
zbroja postignutih bodova
svih aktivnosti tijekom nastave u
kolegiju. Za svaku pojedinačnu
aktivnost koja se ocjenjuje izrađuju
se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima koji će se procjenjivati. Konačan broj bodova u
kolegiju (100) izvodi se temeljem
zbroja postignutih bodova iz
svih planiranih
aktivnosti u kolegiju. Zbroj ocjenskih bodova svih aktivnosti pretvara se u ocjenu u skladu s Pravilnikom o studiju. Studenti
koji na kraju semestra imaju
zbroj postignutih bodova od 30
do 39,9 (FX), polažu
pisanu provjeru znanja na kraju
semestra u terminima redovitih i
izvanrednog ispitnog roka. Ti
studenti,
u skladu s Pravilnikom o studiju, ukoliko zadovolje na pisanom ispitu mogu postići isključivo ocjenu 2 (E). U svakom slučaju, studenti moraju na tom
ispitu postići 50
ili veći postotak ocjenskih bodova, a zbroj postignutih bodova tijekom nastave i onih postignutih na popravnom ispitu mora biti jednak ili veći od 50. Opća napomena Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno skupiti najmanje 40 ocjenskih bodova da bi se moglo pristupiti
završnom ispitu. Studenti koji
tijekom nastave ostvare između 30
i 39,9 ocjenskih bodova pripadaju
kategoriji FX i imaju mogućnost
tri izlaska na popravni ispit
i mogu ukupno dobiti
samo ocjenu E (od 40 do 49%) Kontinuirana provjera znanja – međuispiti Kontinuirana se provjera znanja provodi tijekom nastave. Pristup popravku međuispita Završni ispit Iako kolegij predviđa završni ispit (25 ocjenskih bodova), završna se ocjena izvodi temeljem zbroja postignutih bodova svih planiranih aktivnosti tijekom nastave u kolegiju. UKUPNA OCJENA USPJEHA: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje
-
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000‐1101536455
se konačna ocjena:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ
DIPLOMSKI STUDIJ
5 (A)
od 80 do 100 ocjenskih bodova
od 90 do 100 ocjenskih bodova
4 (B)
od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
od 80 do 89,9 ocjenskih bodova
3 (C)
od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
od 70 do 79,9 ocjenskih bodova
2 (D)
od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
od 60 do 69,9 ocjenskih bodova
2 (E)
od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX)
od 30 do 39,9 ocjenskih bodova
od 40 do 49,9 ocjenskih bodova
1 (F)
od 0 do 29,9 ocjenskih bodova
od 0 do 39,9 ocjenskih bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA 1. Milas, G. (2005) Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima, Slap, Jastrebarsko, str. 301‐332; 585‐ 612. 2. Guba, E. (1981). Effective evaluation. San Francisco: Jossey‐Bass. 3. Ruthman,L. (1984). Evaluation research and methods: A Basic Guide. Beverly Hills CA: Sage. 4. Paton, M. Q. (1990). Qualitative Evaluation and research Methods. (2nd ed.).Newbury Park, Ca: Sage.
IZBORNA LITERATURA 1. Denzin, N. K., Lincoln,Y. S. (2000). Handbook of Qvalitative Reseaarch (Second edition). Thousand Oaks‐London‐New Delhi: Sage Publications. (Part V) 2. Rafajac, B. (1995). Metodological and strategic condition for research improvement in education. “Research in the field of education”, Univerza v Mariboru, str. 394‐398. 3. Rafajac, B:, Ledić, J., Kovač,V. (1998). Kvaliteta visokog obrazovanja. U zborniku s međunarodnog znanstvenog kolokvija: “Kvaliteta u odgoju i obrazovanju”,(The quality in Education and Teaching) / Rosić, V. (ur.). Sveučilište u Rijeci, Pedagoški fakultet, Rijeka: str. 19‐28. 4. Wolcott, H.F. (1990). Writing up qualitative research. London: Sage.
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE
Od studenata/studentica očekuje se redovito pohađanje nastave koja će se organizirati u učionici. Broj mogućih
izostanaka uz zadržavanje mogućnosti
stjecanja prava na potpis reguliran
je Pravilnikom o studiju. Popis
prisutnih studenata redovito će se
voditi. Od studenata/studentica očekuje
se da
se informiraju o nastavi koju su propustili. Učenje
i poučavanje proces je kojega
se ne može u potpunosti
predvidjeti i egzaktno planirati, a
u mnogočemu je ovisan ne samo
o nastavniku, već i o grupi
studenata (njihovim
preferencijama, motivaciji za
rad, opterećenosti, mjestu boravka,
itd.). U tom kontekstu, studenti
trebaju biti
svjesni svoje odgovornost za ostvarivanje ciljeva nastave. Ulasci u učionicu nakon početka nastave remete koncentraciju prisutnih. Mole se studenti da poštuju vrijeme početka nastave, a u slučaju kašnjenja (do 15 minuta), da uđu čim manje remeteći nastavu. Ne očekuje se da nastavi prisustvuju studenti koji zakasne više od 15 minuta. Kašnjenje s predajom zadaća (nacrt istraživanja, izvještaj) rezultira smanjenjem ocjene. U slučaju neizvršavanja propisanog zadatka studentu/studentici koji želi nastaviti studij, može se odrediti zadatak koji će u pravilu biti opsežniji i složeniji od onoga koji je bio izvorno zadan. Studentima koji iz neopravdanih razloga ne pristupe provjeri znanja na ponovljenoj provjeri umanjit će se postignuti bodovi za 15%.
-
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000‐1101536455
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA
Informacije/promjene/upute za rad u predmetu diseminirat će se tijekom nastave i elektronskom poštom.
KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA
Studenti/studentice slobodno se mogu obratiti nastavnicima za bilo kakve informacije u vezi s predmetom, najbolje e‐mailom, putem kojega mogu dogovoriti i vrijeme za konzultacije. Mole se studenti da poštuju vrijeme tjednog odmora nastavnika. Ukoliko od nastavnika u roku od 2 dana (isključujući dane tjednog odmora i praznike) ne dobiju odgovor na upit e‐mailom, studenti se mole da ponovno pošalju upit.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Završni
ispit pretpostavlja pisanu provjeru znanja.
Iako kolegij predviđa završni
ispit, završna se ocjena izvodi
temeljem zbroja postignutih bodova
svih aktivnosti tijekom nastave u
kolegiju. Za
svaku pojedinačnu aktivnost koja se ocjenjuje izrađuju se obrasci za vrednovanje. Studenti su upoznati sa svim elementima
koji će
se procjenjivati. Konačan broj bodova u
kolegiju (100) izvodi se temeljem
zbroja postignutih bodova iz svih
planiranih aktivnosti u kolegiju.
Zbroj ocjenskih bodova svih
aktivnosti pretvara se u ocjenu
u skladu s Pravilnikom o
studiju. Studenti koji na kraju
semestra imaju
zbroj postignutih bodova od 30 do 39,9
(FX), polažu pisanu provjeru znanja na kraju semestra u
terminima redovitih i izvanrednog ispitnog roka. Ti studenti, u skladu s Pravilnikom o studiju, ukoliko zadovolje na pisanom
ispitu mogu postići
isključivo ocjenu 2 (E). U svakom
slučaju, studenti moraju na tom
ispitu postići 50 ili veći
postotak ocjenskih bodova, a zbroj
postignutih bodova tijekom nastave i
onih postignutih na popravnom ispitu mora biti jednak ili veći od 50.
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama predviđenim važećim aktima! Od studenata/studentica koji upisuju ovaj predmet prijeko je potrebno da se za uspješan rad znaju koristiti elektronskom poštom (čitati i slati poruke s privitkom), pretraživati Internet i baze podataka, koristiti se programom za obradu teksta (Microsoft Word), čitati dokumente u *.pdf formatu, i napraviti jednostavnu prezentaciju u programu Microsoft PowerPoint, Prezi ili nekom drugom prikladnom alatu/programu. Od studenata/studentica koji upišu ovaj predmet očekuje se poštivanje Etičkog kodeksa Sveučilišta u Rijeci i Etičkog kodeksa za studente. Mole se studenti/studentice da se upoznaju s ovim dokumentima na mrežnim stranicama Filozofskog fakulteta. Budući da je razvijanje suradnje i timskog rada jedan od očekivanih ishoda rada u ovom predmetu, takvi će se oblici rada stimulirati. Pritom se od studenata koji rade u timu/grupi očekuje ravnomjerno sudjelovanje u obavljanju obveza, što će se dokumentirati vođenjem dnevnika rada odnosno istraživanja I refleksije. Sve poteškoće u međusobnoj komunikaciji potrebno je razriješiti čim je prije moguće, a s eventualnim problemima prilikom suradnje na vrijeme upoznati nastavnike koji vode kolegij. Mole se studenti da sva pitanja i nedoumice u vezi s predmetom prvo predoče nastavnicima na kolegiju, a u slučaju nezadovoljstva predloženim rješenjem, da se obrate drugim osobama ili tijelima na Fakultetu (pročelniku Odsjeka, prodekanici za nastavu, dekanu, Etičkom povjerenstvu).
ISPITNI ROKOVI
Zimski
Proljetni izvanredni
Ljetni
16.06.2016. i 29.06.2016. u 9:00h Jesenski
izvanredni
07.09.2015. i 13.09.2015. u 9:00h
-
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000‐1101536455
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS TEMA)
DATUM TEMA
29.2.2016. Upoznavanje sa sadržajem i očekivanim ishodima kolegija Odnos temeljnih i primijenjenih istraživanja Priroda evaluacijskih istraživanja
7.3.2016.
Što, tko, kada, kako, čime: pitanja koja impliciraju izbor dizajna i metoda u evaluacijskim istraživanjima; 14.3.2016.
Kvantitativni, kvalitativni i kombinirani pristup, metode (postupci i instrumenti);
21.03.2016.
Tipični problemi i situacije koji se vrednuju ( predmet evaluacijskih istraživanja) i specifičnosti pristupa 28.3.2016.
BLAGDAN
4.4.2016.
Vrednovanje ciljeva i svrhe programa, postupaka, ishodi,
11.4.2016.
Unapređivanje programa, usmjerenost na kvalitetu, osiguranje kvalitete, dokumentiranje razvoja. 18.4.2016.
Vrednovanje razlika, vrednovanje prevencije, studije slučajeva,
25.4.2016.
Balansi u nacrtu evaluacijskih istraživanja (širina‐dubina)
2.5.2016.
Vrste i izbor ciljanih uzoraka bogatih informacijama
9.5.2016.
Primjena sustavnog opažanja u evaluacijskim istraživanjima
16.5.2016.
Primjena intervjua u evaluacijskim istraživanjima
23.5.2016.
Izrada izvješća o provedenom vrednovanju.
30.5.2016.
Priprema za pisanu provjeru znanja/završni ispit (predrok) – u dogovoru s nastavnikom!
6.6.2016.
Pisana provjera znanja/završni ispit, Analiza uspjeha i evalucija kolegija
SATNICA IZVOĐENJA VJEŽBI
DATUM TEMA
PRETHODNA PRIPREMA STUDENATA NAPOMENA
29.2.2016.
Uvod – detaljno upoznavanje s konceptom vježbi (nacrt istraživanja, plan aktivnosti, terenska nastava‐provedba istraživanja, dnevnik istraživanja, izvještaj i prezentacija rezultata), Predstavljanje projekata za evaluaciju
Upute i obrasci studentima će biti dostupni putem MudRi sustava za udaljeno učenje.
f2f
terenska nastava
7.3.2016.
Podjela u timove i plan terenske nastave Iskustva prethodnih generacija – studenti kao gostujući predavači
14.3.2016.
S evaluacijom na Ti – uvodno predavanje o evaluacijskim procesima u organizacijama Do 14.03. završiti preliminarno prikupljanje informacija, pripremiti prve bilješke o ustanovi za odgovarajući dio Nacrta istraživanja istraživanja
Prikupiti što više informacija o ustanovi za koju će se provoditi evaluacijsko istraživanje U dogovoru s mentorima održati zajednički sastanak
-
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000‐1101536455
Sastanak s mentorima
21.03.2016.
Najkasnije do 21.03. održati sastanak timova s mentorima U dogovoru s mentorima
BLAGDAN
Terenska i konzultativna nastava – detaljan plan istraživačkih aktivnosti u provedbi evaluacije (u suradnji s mentorima) + opis organizacije/ustanove, osvrt na aktualne projekte koji se provode; detaljan opis projekta koji se evaluira ‐ predati do 15.04.
Studenti će većinu materijala potrebnih za opis organizacije i projekta dobiti od mentora
4.4.2016.
11.4.2016.
18.4.2016.
Plan aktivnosti – potvrda (mailom, povratna informacija)
Materijali se šalju mailom na [email protected]
25.4.2016.
Predaja radne verzije nacrta istraživanja: povratna informacija i dorada nacrta (kontinuirano)
terenska nastava
2.5.2016.
Radna verzija instrumenata evaluacije, (povratna informacija)
9.5.2016.
Terenska i konzultativna nastava – provođenje istraživanja ‐ anketiranja, fokus grupe, intervjui ‐ kontakti s korisnicima i ostalim dionicima projekata Unos, obrada i analiza podataka u SPSS‐u (NR)
16.5.2016.
Unos, obrada i analiza podataka u SPSS‐u (NR)
Računalna 201/202 f2f
23.5.2016.
Unos, obrada i analiza podataka u SPSS‐u (NR)
30.5.2016.
‐ Predaja konačne verzije izvještaja, povratna informacija Priprema i održavanje prezentacije o rezultatima istraživanja
Terenska i konzultativna nastava 6.6.2016.
Predaja konačne verzije izvještaja, prezentacija rezultata u organizaciji
NAPOMENA: U ovisnosti od dinamike rada i tijeka evaluacijskog istraživanja, a prema potrebama studenata, dodatno će se organizirati konzultacije i rad na računalu (radi kreairanja instrumentarija za istraživanje, unosa, obrade i interpretacije podataka).
-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u
Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN
I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU Naziv kolegija Obrazovna politika
Studij Preddiplomski studij pedagogije - dvopredmetni Semestar IV
Akademska godina 2015./16. Broj ECTS-a 5 Nastavno opterećenje
(P+S+V) 2+0+0
Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom: Predavanja: 10.15
-12.00 Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Da Nositelj kolegija
Izv. prof. dr. sc. Vesna Kovač
Kabinet 312 Vrijeme za konzultacije Srijedom u 12.00
Telefon 265717 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Nema Kabinet -
Vrijeme za konzultacije - Telefon -
e-mail - II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA Uvod u kolegij (terminologija, obaveze,
očekivanja). Pojam politike i obrazovne politike. Temeljni koncepti
obrazovne politike: moć, interesi, ciljevi, vrijednosti,
ideologije, kontrola, odlučivanje i strategije utjecaja Upravljanje
i vođenje: temeljni pojmovi i teorije Upravljanje obrazovnim
sustavima Odnos države i obrazovanja Ekonomski aspekti obrazovanja
Upravljanje obrazovnim organizacijama Prikaz istraživanja
upravljanja i vođenja obrazovnim organizacijama Uvod u analizu
obrazovne politike (etape analize obrazovne politike, pristupi
analizi obrazovne politike) Uvod u mikropolitiku (temeljni pojmovi
i koncepti) Globalizacijski procesi u obrazovanju Aktualne teme iz
obrazovne politike (PISA, Državna matura, HKO i dr.) OČEKIVANI
ISHODI KOLEGIJA
Očekuje se da studenti nakon položenog ispita iz kolegija
Obrazovna politika mogu: - Interpretirati različite mogućnosti
uporabe pojma politike i obrazovne politike; - Oblikovati i
argumentirati stajalište o različitim procesima obrazovne politike
u domaćem i
međunarodnom kontekstu; - Analizirati i interpretirati
djelovanje različitih interesnih skupina u obrazovanju
(mikropolitika) s
osobitim osvrtom na svoju vlastitu ulogu u obrazovnoj politici;
- Objašnjavati utjecaje različitih društveno-političkih zbivanja na
obrazovanje - Opisati proces analize obrazovne politike prema
temeljnim etapama.
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja
Seminari Konzultacije Samostalni rad
x x x x Terenska nastava Laboratorijski rad Mentorski rad
e-učenje (Mudri)
x
-
III. SUSTAV OCJENJIVANJA AKTIVNOST KOJA SE
OCJENJUJE UDIO U ECTS BODOVIMA MAX BROJ BODOVA
Pohađanje nastave 1 - Kontinuirana provjera znanja 1 (Kolokvij)
1,5 40
Ocjenska vježba (analiza policy problema) 2 30
ZAVRŠNI ISPIT 0,5 30 UKUPNO 5 100
Opće napomene: Kroz sve aktivnosti tijekom nastave treba ukupno
skupiti odgovarajući broj ocjenskih
bodova da bi se moglo pristupiti završnom ispitu. Studenti koji
tijekom nastave ostvare iznos ocjenskih bodova koji ih svrstavaju u
kategoriju FX (30 do 39,9 na preddiplomskom / 40 do 49,9 na
diplomskom) imaju mogućnost tri izlaska na ispit i mogu ukupno
dobiti samo ocjenu E. (prema prikazu ispod ovog teksta)
Ukupna ocjena uspjeha: Na temelju ukupnoga zbroja ocjenskih
bodova stečenih tijekom nastave i na završnome ispitu određuje se
konačna ocjena prema sljedećoj raspodjeli:
OCJENA PREDDIPLOMSKI STUDIJ DIPLOMSKI STUDIJ 5 (A) od 80 do 100
ocjenskih bodova od 90 do 100 ocjenskih bodova 4 (B) od 70 do 79,9
ocjenskih bodova od 80 do 89,9 ocjenskih bodova 3 (C) od 60 do 69,9
ocjenskih bodova od 70 do 79,9 ocjenskih bodova 2 (D) od 50 do 59,9
ocjenskih bodova od 60 do 69,9 ocjenskih bodova 2 (E) od 40 do 49,9
ocjenskih bodova od 50 do 59,9 ocjenskih bodova
1 (FX) od 30 do 39,9 ocjenskih bodova od 40 do 49,9 ocjenskih
bodova 1 (F) od 0 do 29,9 ocjenskih bodova od 0 do 39,9 ocjenskih
bodova
IV. LITERATURA OBVEZNA LITERATURA Obvezna literatura Nastavnik
će pomoći studentima odabrati ključne sadržaje i po potrebi
pripremiti prijevode dijelova literature na engleskom jeziku:
1. Bardach, E. (2009). A Practical Guide for Policy Analysis.
The Eightfold Path to More Effective Problem Solving. Washington,
DC: SAGE
2. Ben-Peretz, M. (2009). Policy-making in education. A holistic
approach in response to global
changes. Lanham, England: Rowman & Littlefield
Education.
3. Colebatch, H. K. (2002). Policy. Buckingham: Open University
Press.
4. Grdešić, I. (1995). Političko odlučivanje, Zagreb:
Alineja
5. Hill, M. (2010). Proces stvaranja javnih politika. Zagreb:
FPZ
6. Kovač, V., Buchberger, I. i Rafajac, B. (2015). O obrazovnoj
politici iz različitih perspektiva. Rijeka: Filozofski fakultet u
Rijeci
7. Rizvi, F., & Lingard, B. (2010). Globalizing educational
policy. London: Routledge.
8. Sahlberg, P. (2012). Lekcije iz Finske. Zagreb: Školska
knjiga
9. Strugar, V. (2012). Znanje, obrazovni standardi, kurikulum.
Zagreb: Školske novine
-
Izborna literatura: Knjige (odabrana poglavlja):
1. Cibulka, J. G. (2001). The Changing Role of Interest Groups
in Education: Nationalization and the New Politics of Education
Productivity. Educational Policy. 15, 1, 12-40.
2. Cooper, B. S.; Cibulka, J. G. i Fusarelli, L. D. (2008).
Handbook of Education Politics and Policy. New York: Routhledge
3. Fowler, F. C. (2008) Policy Studies for Educational Leaders:
An Introduction. New York: Prentice
Hall
4. Fuhrman, S. H.; Cohen, D. K. i Mosher, F. (2007). The State
of Education Policy Research. Theoretical Concepts and Research
Methods. Mahwah, New Yersey: Lawrence Erlbaum Associates,
Publishers.
5. Fullan, M. (2007). The New Meaning of Educational Change. New
York: Teachers College,
Columbia University.
6. Gallacher, N. (ur.) (2001). Governance for Quality of
Education. Conference Proceedings. Budapest: Open Society Institute
& World Bank.
7. Heck, R. H. (2004). Studying Educational and Social Policy.
Mahwah, New Yersey: Lawrence
Erlbaum Associates, Publishers.
8. Honig, M. I. (2006). New Directions in Education Policy
Implementation. Confronting Complexity. Albany, NY: State
University of New York Press.
9. Liessmann, K. P. (2008). Teorija neobrazovanosti. Zagreb:
Jesenski Turk
10. Legrand, L. (1993). Obrazovne politike. Zagreb: Educa
11. OECD (2013), Education at a Glance 2013: OECD Indicators,
OECD Publishing.
http://dx.doi.org/10.1787/eag-2013-en
12. Rado, P. (2010). Governing Decentralized Education Systems:
systemic change in Eouth east Europe. Budapest: OSF/LGI
13. Rosandić, D. ( 2005.).Hrvatsko školstvo u okružju politike.
Zagreb: Školska knjiga.
14. Scribner, J. D.; Aleman, E. i Maxcy, B. (2003). Emergence of
the Politics of Education Field: Making
Sense of the Messy Center. Education Administration Quarterly.
39, 1, 10-40.
15. Timar, T. i dr. (2001). Proceedings of the Educational
Policy Workshop. Kyiv: Context Publishing House.
16. Weimenr, D. L. i Vining, A. R. (1998). Policy Analysis:
Concepts and Practice. London: Prentice Hal.
17. Weiss, C. (1998). Evaluation. Methods for Studying Programs
and Policies. New Yersey: Prentice
Hall.
18. Whitty, G. (2002). Making Sense of Education Policy. London:
Institute of Education. Časopis (odabrani članci): Educational
Policy. Urednik: Altbach, P. i dr. ISSN: 0895-9048 Corwin Press,
Int. Theory and Research in Education. ISSN 1477-8785 London: Sage
Publications Educational Management, Administration and Leadership.
ISSN 1741-1432 London: Sage Publications
-
Mrežni izvori. South East European Educational Cooperation
Network. http://www.see-educoop.net Institut za razvoj obrazovanja
www.iro.hr Network of education policy centers (NEPC) www.idi.hr
Dokumenti i publikacije relevantnih međunarodnih institucija vezani
uz pitanja obrazovanja (UNESCO, OECD, EU, World Bank itd.)
V. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU POHAĐANJE NASTAVE Nastava će
se realizirati kombinirano putem neposredne nastave i nastave
pomoću sustava za e-učenje MudRi. Očekuje se kontinuirani rad
studenata tijekom svakog radnog tjedna (za predmet koji iznosi 5
ECTS (150 radnih sati) očekuje se uložiti 9 sati rada na predmetu
tjedno i 15 sati pripreme za završni ispit). Rad na predmetu se
realizira kroz a) prisustvo na nastavi; b) izradu priprema za
nastavu prema uputi nastavnika, c) aktivnom sudjelovanju u
raspravama preko sustava za e-učenje MudRi; d) proučavanje
literature i izradu prikaza pročitanih tekstova te e) kroz izradu
vježbe. Studenti su dužni voditi tjedna izvješća o izvršenim
aktivnostima (vidjeti obrazac) i po potrebi prodiskutirati ih s
nastavnikom. Direktna nastava. Prisustvo na nastavi je obavezno.
Rad će se bazirati na interaktivnim predavanjima i povremenim
raspravama za koje će biti potrebna prethodna priprema studenata.
Nastava putem sustava za e-učenje MudRi. Svaki student dužan je
redovito pratiti materijale postavljene na MudRom, uključiti se u
rasprave na forumu i pravovremeno postavljati zadaće. Izrada
vježbe. Svaki student dužan je samostalno izraditi jednu vježbu:
analizu policy problema. Upute za izradu vježbe biti će
pravovremeno objavljena na Mudrom. Također je dužan pratiti
prezentacije vježbi koje su napravili ostali studenti. Priprema za
kolokvij. Sredinom semestra biti će organiziran kolokvij (test sa
zadacima esejskog tipa) na kojem će se provjeravat poznavanje
sadržaja obavezne literature. Priprema za završni ispit. Na
završnom ispitu (usmeni ispit) provjeravat će se poznavanje
sadržaja svih tema obrađenih tijekom nastave. Očekuje se da će
studenti dijelove propisane literature kontinuirano proučavati
tijekom semestra u cilju pripreme za grupne rasprave čime se
naglašava potreba redovitog prisustva na nastavi.
NAČIN INFORMIRANJA STUDENATA Preko e-maila i mrežnih stranica
predmeta (MudRi) KONTAKTIRANJE S NASTAVNICIMA Studenti mogu pratiti
novosti na mrežnim stranicama predmeta (MudRi), tijekom nastave i
na redovitim konzultacijama. Sve informacije i nastavne materijale
studenti će primati putem e-maila.
NAČIN POLAGANJA ISPITA
Usmeni ispit
-
OSTALE RELEVANTNE INFORMACIJE
Svako neovlašteno preuzimanje tuđega teksta bez navođenja izvora
smatra se intelektualnom krađom i podložno je sankcijama
predviđenim važećim aktima! ISPITNI ROKOVI
Zimski - Proljetni
izvanredni -
Ljetni 4.06.2016. 3.07.2016.
Jesenski izvanredni
1.09.2016. 12.09.2016.
VI. POČETAK I ZAVRŠETAK TE SATNICA IZVOĐENJA NASTAVE (POPIS
TEMA) DATUM NAZIV TEME
I. PREDAVANJA TEMATSKI BLOK 1: TEMELJNI POJMOVI I KONCEPTI
OBRAZOVNE POLITIKE
2.3. Uvod u kolegij Pojam politike, javnih politika, obrazovne
politike 9.3. Globalni trendovi u obrazovnoj politici
TEMATSKI BLOK 2: FAZE POLICY PROCESA NA PRIMJERIMA IZ OBRAZOVNE
POLITIKE 16.3. Prikaz aktualnih pitanja i problema u obrazovnoj
politici na domaćoj i međunarodnoj sceni
23.3. Definiranje policy problema Izrada dnevnog reda
30.3. Subjekti policy procesa Mikropolitički pristup analizi
6.4. Prikupljanje podataka Analiza statističkih podataka Analiza
financijskih pokazatelja
13.4. Odabir policy rješenja Izrada nacrta mogućih ishoda Izrada
policy preporuka
20.4. Odlučivanje
27.4. Implementacija Vrednovanje 4.5. KOLOKVIJ
TEMATSKI BLOK 3: OBRAZOVNA POLITIKA U DRUŠTVENOM KONTEKSTU 11.5.
Upravljanje obrazovnim sustavima 18.05 Upravljanje i vođenje
obrazovnih organizacija 25.5. Ekonomski aspekti obrazovanja 1.6.
Tema po izboru studenata/Gostujuće predavanje 8.6. Zaključna
razmatranja i pripreme za završni ispit
-
S V E U Č I L I Š T E U R I J E C IFilozofski fakultet u
Rijeci
Sveučilišna avenija 4 51 000 Rijeka Hrvatska
tel. (051) 265-600 (051) 265-602 faks. (051) 216-099 e-adresa:
[email protected] mrežne stranice: http://www.ffri.uniri.hr
MB: 3368491 OIB: 70505505759 ŽR: 2360000-1101536455
IZVEDBENI PLAN I. OSNOVNI PODACI O KOLEGIJU
Naziv kolegija Obitelj i djeca u riziku Studij Preddiplomski
studij pedagogije (dvopredmetni studij) Semestar 4 Akademska godina
2015./2016. Broj ECTS-a 4 Nastavno opterećenje (P+S+V) 30+15+0
Vrijeme i mjesto održavanja nastave Srijedom 12.15 – 15.00
(prostorija 230) Mogućnost izvođenja na stranom jeziku Ne Nositelj
kolegija Prof. dr. sc. Jasminka Zloković
Kabinet 317 Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00,
srijedom od 11.00 do 12.00
Telefon 051 265 707 e-mail [email protected]
Suradnik na kolegiju Petra Polić, prof. (znanstvena novakinja)
Kabinet 321
Vrijeme za konzultacije Utorkom od 9.00 do 10.00, srijedom od
11.00 do 12.00 Telefon 051 265 782
e-mail [email protected] II. DETALJNI OPIS KOLEGIJA
SADRŽAJ KOLEGIJA - Obitelji i djeca u riziku. Vrste rizika.
Uzroci i posljedice. Egzistencijalni problemi. Bolesti i
izloženost stresovima. Konzumenti alkohola i droga. Neprimjereno
postupanje roditelja. Rana seksualna aktivnost. Neželjena trudnoća.
Kažnjavanje djece.
- Prepoznavanje obitelji i djece u riziku. Teškoće u radu.
Konceptualni modeli pružanja pomoći. - Nasilje. Vrste nasilja.
Teorije uzroka i posljedica nasilja. Nasilje u obitelji. Nasilje
među
supružnicima. Nasilje nad djecom. Nasilje između braće i
sestara. Nasilje nad roditeljima. Nasilje nad starijim i nemoćnim
osobama. Prepoznavanje nasilja u obitelji. Tjelesno zlostavljanje.
Psihološko zlostavljanje. Seksualno zlostavljanje.
- Zanemarivanje. Vrste zanemarivanja. Interakcija različitih
oblika nasilja. - Manipuliranje djecom u obitelji i medijima.
Analize slučaja. - Primarna, sekundarna i tercijarna
prevencija.
OČEKIVANI ISHODI KOLEGIJA - Identificirati i objasniti probleme
djece i obitelji u riziku - Identificirati i objasniti trendove
razvoja problema djece i obitelji u riziku - Razlikovati,
usporediti i primijeniti vještine za učinkovitu i primjerenu pomoći
djeci i obitelji u
rizičnim situacijama. - Identificirati, objasniti i kompetentno
provoditi programe primarne prevencije nasilja, ovisnosti i
drugih rizičnih ponašanja. - Primijeniti vještine promicanja
pozitivnih međugeneracijskih odnosa u obitelji. - Provoditi
primjereni neposredni kontakt s djecom i roditeljima -
Identificirati i promicati zdrave - nerizične životne stilove -
Promicati ljudska prava i uspostaviti sigurno poticajno okruženje u
obitelji i zvan nje
NAČIN IZVOĐENJA NASTAVE (označiti aktivnost s „x“) Predavanja
Seminari Konzultacije Samostalni rad
X X X X Terenska nastav