IZVEDBENI PLAN NASTAVE - unizd.hr PLAN NASTAVE -RN3 - ljetni 2017-2018.pdf · UČZ325 Prof. dr. sc. Mira Klarin Psihologija obitelji i roditeljstva 15 15 0 4 UČZ326 Josip Cindrić,

IZVEDBENI PLAN NASTAVE

RN 3 3. GODINA – Učiteljski studij- VI. semestar

Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja

Sveučilište u Zadru

Franje Tuđmana 24i

Zadar


1

IZVEDBENI PLAN NASTAVE 3 . G O D I N A – U Č I T E L J S K I S T U D I J - V I . S E M E S T A R

Voditelj studijske grupe RN3:

dr. sc. Ante Delić

ured 104, prvi kat

termini mjesečnih sastanaka: po dogovoru

individualne konzultacije: srijeda 10:30-12:30h

kontakti: [email protected], 023/345 – 032

Voditelj studijske grupe jednom mjesečno sastaje se sa studentima radi

informiranja o tekućim događajima. Osim grupnih sastanaka sa studentima voditelj

studijske grupe prima studente na individualne konzultacije vezano za pitanja o

studiranju, studijskom program i odabiru izbornih kolegija.

Nije najveća budala onaj koji ne zna čitati, već onaj koji misli da je sve što je pročitao - istina.

I. Andrić

Najveće postignuće je da budete ono što jeste u svijetu koji konstantno pokušava od vas napraviti ono

što niste.

Ralph Waldo Emerson

mailto:[email protected]


2

Kalendar nastavnih aktivnosti

1.10.2017. Nedjelja Početak akademske godine 2017./18.

2.10.2017. Ponedjeljak Prijem studenata prve godine preddiplomskog studija.

3.10.2017. Utorak Početak nastave u zimskom semestru akad. godine 2017./18.

8.10.2017. Nedjelja Dan neovisnosti i blagdan sv. Šime

1.11.2017. Srijeda Blagdan Svih svetih – neradni dan

24.11.2017. Petak Blagdan sv. Krševana – dan Grada Zadra – neradni dan

20.11.–24.11.2017. Izvanredni ispitni rok

11.12.-15.12.2017. Apsolventski ispitni rok

24.12.2017.-

5.1.2018. Božićni i novogodišnji blagdani

6.1.2018. Subota Sv. tri kralja

15.1.2018. Ponedjeljak Blagdan sv. Stošije – nenastavni dan

26.1.2018. Petak Završetak nastave u zimskom semestru akad. god 2017./18.

29.1.-23.2.2018. Zimski ispitni rok

26.2.2018. ponedjeljak Početak nastave u ljetnom semestru akad. god 2017./18.

19.3.-23.3.2018. Apsolventski ispitni rok

19.3.-23.3.2018. Redoviti ispitni rok za vezane kolegije

25.3.2018. Nedjelja Dan sveučilišta

29.3.-2.4.2018. Uskrsni blagdani

23.4.-27.4.2018. Izvanredni ispitni rok

23.4.-27.4.2018. Redoviti ispitni rok za vezane kolegije

1.5.2018. Utorak Međunarodni praznik rada – neradni dan

31.5.2018. Četvrtak Tijelovo – neradni dan

8.6.2018. Petak Završetak nastave u ljetnom semestru akad. god. 2017./18.

11.6.-6.7.2018. Ljetni ispitni rok

22.6.2018. Petak Dan antifašističke borbe – neradni dan

25.6.2018. Ponedjeljak Dan državnosti – neradni dan

18.7.-31.8.2018. Godišnji odmor nastavnika

3.9.-30.9.2018. Jesenski ispitni rok

30.9.2018. Nedjelja Završetak akademske godine 2017./18.

zimski semestar

ljetni semestar


3

Uredi i učionice:

Br. prostorije

Vrsta prostorije

Smještaj prostorije

Djelatnici Telefon

1 Ured

nastavnika Prizemlje

Doc.dr.sc. Saša Živković Karmen Travirka Marčina, prof.

Doc.dr.sc. Marina Đira 345-001

2 Ured


Doc.dr.sc. Jelena Alić Mr.sc. Predrag Saratlija

Dr.sc. Donata Vidaković Samaržija

345-002

3 Ured


Izv.prof.dr.sc. Smiljana Zrilić Doc.dr.sc. Diana Nenadić Bilan

345-003 345-004

4 Ured


Doc.dr.sc. Zorak Škoda Dr.sc. Tomislav Košta Josip Cindrić, prof.

345-005

5 Ured


Prof.dr.sc. Mira Klarin Izv.prof.dr.sc. Teodora Vigato Izv.prof.dr.sc. Robert Bacalja

345-007 345-006

7 Ured


Doc.dr.sc. Tamara Kisovar Ivanda Mr.sc. Milena Radovan Burja

345-008 345-049

8 Ured


Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić Doc.dr.sc. Marija Musa

345-009

11 Tajništvo Prizemlje Emilija Matassi Botunac

Martina Šestan 345-043

13 Ured

pročelnice Prizemlje Doc.dr.sc. Maja Cindrić 345-035

37 učionica Prizemlje / /

35 Informatički

kabinet Prizemlje / /

103 Učionica 1. kat / /

103B Ured

nastavnika 1. kat

Snježana Habuš Rončević,prof.

345-033

104 Ured

nastavnika 1. kat

Izv.prof.dr.sc. Ivica Vigato Doc.dr.sc. Violeta Valjan Vukić

Dr.sc. Ante Delić 345-032




114 Ured

nastavnika 1. kat

Doc.dr.sc. Katarina Ivon Doc.dr.sc. Slavica Vrsaljko

345-047


4

Vježbaonice:

DV “Radost”

objekti

mentori


5

RED PREDAVANJA

za VI. semestar integriranog preddiplomskog i diplomskog sveučilišnog studija

UČITELJSKI STUDIJ

na Sveučilištu u Zadru u akad. god. 2017./2018.

Šifra

predmet

a

Ime i prezime nastavnika

Naziv predmeta

Ukupno sati (semestralno)

ECTS

bodovi

Predavanja

Seminara

Vježbi

A) OBVEZNI (TEMELJNI) PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA:

UČZ314 Doc.dr.sc. Tamara

Kisovar Ivanda

Metodika nastave prirode i

društva II

30 0 15 3

UČZ315 Doc.dr.sc. Maja Cindrić Metodika nastave matematike I

30 0

0 3

UČZ316 Doc. dr. art. Marina Đira Metodika nastave likovne kulture

II

15 0 15 3

UČZ317 Dr.sc. Tomislav Košta Metodika nastave glazbene

kulture II

15 0 15 3

UČZ318 Izv. prof. dr.sc. Ivica

Vigato

Metodika nastave hrvatskog

jezika i književnosti I

30 0 15 4

UČZ319 Doc.dr.sc. Jelena Alić Kineziološka metodika II

15 0 15 3

UČZ320 Izv.prof.dr. sc. Smiljana

Zrilić

Pedagogija djece s posebnim

potrebama

30 15 0 4

A 1

UČZ321 Izv.prof. dr. sc. Robert Bacalja

Novija hrvatska književnost- predrealizam i realizam

15 15 0 3

A 2

UČZ328 Doc.dr.art.Saša

Živković

Slikarstvo II 15 0 15 3

Bilješka: Studenti/ce upisuju, slušaju i polažu sve obvezne (temeljne) predmete s matičnog studija.

SVEUČILIŠTE U ZADRU Odjel za izobrazbu učitelja i odgojitelja Klasa: 602-04/17-03/03 Ur. broj: 2198-1-79-44/17-06


6

B) IZBORNI PREDMETI S MATIČNOG STUDIJA*:

UČZ323 Mr. sc. Predrag Saratlija Sportska radionica I

15 0 15 4

UČZ324 Izv. prof. dr. sc.

Teodora Vigato

Dramska radionica II 0 0 0 4

Goran Smoljanović,

mag.art.

15 0 15

UČZ325 Prof. dr. sc. Mira Klarin Psihologija obitelji i roditeljstva 15 15 0 4

UČZ326 Josip Cindrić, prof. Informatika III 15 0 15 4

Bilješka: Studenti moraju upisati najmanje 1 izborni predmet. Ukupan broj ECTS bodova za izborne

predmete mora iznositi najmanje 4 ECTS boda.

C) IZBORNI PREDMETI S DRUGIH SVEUČILIŠNIH STUDIJA, CENTRA ZA

STRANE JEZIKE I CENTRA ZA TJELOVJEŽBU I STUDENTSKI ŠPORT**:

Bilješka: Studentima je ponuđena mogućnost upisa izbornih predmeta s drugih odjela.

Student/ica pod A), B) i C) mora upisati predmete čiji zbroj ECTS bodova iznosi najmanje 30 ECTS

bodova.***

D) PREDMETI KOJI SE NUDE STUDENTIMA/CAMA DRUGIH PREDDIPLOMSKIH

SVEUČILIŠNIH STUDIJA I STRUČNIH STUDIJA****

UČZ323 Mr. sc. Predrag Saratlija, Sportska radionica I 15 0 15 4

UČZ324 Izv. prof. dr. sc.

Teodora Vigato

Dramska radionica II 0 0 0 4

Goran Smoljanović,

mag.art.

15 0 15

UČZ325 Prof. dr. sc. Mira Klarin Psihologija obitelji i roditeljstva 15 15 0 4

UČZ326 Josip Cindrić, prof. Informatika III 15 0 15 4

Bilješka: Šifra se ne upisuje u indeks.


7

Predmeti se upisuju putem studomata ili u Upisni list po redu predavanja u tajništvu matičnog odjela, prvo svi

obvezni (temeljni) predmeti, zatim određeni broj izbornih predmeta s matičnog studija i na kraju određeni broj

izbornih predmeta s drugih studija.

* Izborni predmeti s matičnog studija upisuju se putem studomata ili u Upisni list u tajništvu matičnog odjela, na

temelju odobrenih kvota.

** Izborni predmeti s drugih studija upisuju se putem studomata ili u Upisni list u tajništvima drugih odjela, na

temelju odobrenih kvota.

*** Studenti/ce integriranih preddiplomskih i diplomskih studija upisuju najmanje 30 bodova semestralno.

**** Predmeti koji se nude studentima/cama drugih studija upisuju se putem studomata ili u Upisni list u tajništvu

ovoga odjela, na temelju odobrenih kvota.

M. P.

Zadar, 5. veljače 2018. doc.dr.sc. Maja Cindrić, pročelnica


8

RASPORED SATI ZA AKADEMSKU GODINU 2017./18.

6. semestar (3. godina)

Sat Predavač Kolegij DVORANA

PONEDJELJAK

8,00-9,30

izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato Metodika nastave hrvatskog jezika i

književnosti I (P) 109

9,30-10,30

izv. prof. dr. sc. Ivica Vigato Metodika nastave hrvatskog jezika i

književnosti I (V) 109

10,30-11,30

Doc. dr.sc. Jelena Alić Kineziološka metodika II (P)

103

13,00-14,00

Doc. dr.sc. Jelena Alić Kineziološka metodika II (V)

S.C. VIŠNJIK

14,00-15,00

Mr.sc. Predrag Saratlija Sportska radionica I (IZBORNI)

S.C. VIŠNJIK

16,00-17,30

Goran Smoljanović, mag.art. Dramska radionica II (IZBORNI)

105

UTORAK

9,00-10,30 izv. prof.dr.sc. Mira Klarin Psihologija obitelji i roditeljstva (IZBORNI) 105

10,30-12,30 izv. prof.dr.sc. Robert

Bacalja

Novija hrvatska književnost-predrealizam i

realizam (P) I (S) A1 105

14,30-16,00 doc.dr.art. Saša Živković Slikarstvo II A2 37

16,30-18,00 Josip Cindrić, prof. Informatika III (IZBORNI) Inf. Kab.

SRIJEDA

8,00- 9,30 doc.dr.sc. Maja Cindrić Metodika nastave matematike I (P) 105

9,30-10,30 doc.dr.sc. Maja Cindrić Metodika nastave matematike I (V) 105

15,30-17,00 Doc.dr.art. Marina Đira Metodika nastave likovne kulture II 107

17,00-19,30 doc.dr.sc. Tamara Kisovar

Ivanda

Metodika nastave prirode i društva II (P) i

(V)

107

ČETVRTAK

8,00-10,30 izv. prof.dr.sc. Smiljana Zrilić Pedagogija djece s posebnim potrebama

(P) i (S)

109


9

10,30-11,30 dr.sc. Tomislav Košta Metodika nastave glazbene kulture II (P) 103

11,30-12,30 dr.sc. Tomislav Košta Metodika nastave glazbene kulture II (V) 103

PETAK


10

Nastavni plan kolegija

Studij Preddiplomski i diplomski studij za učitelje

Naziv kolegija Metodika II

Status kolegija redovni

Godina 4.godina Semestar 6.(šesti)

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc.dr.sc. Jelena Alić

Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

Stjecanje kompetencija za izvođenje nastave u primarnom obrazovanju (do 4.razreda)

Osposobljavanje studenata za primjenu teorijskih i praktičnih znanja iz opće kineziološke metodike

Osposobljavanje studenata za razlikovanje primjene općih metodičkih znanja po stupnjevima tjelesnog i zdravstvenog odgojno-obrazovnog područja

Shvaćanje značaja tjelesnog i zdravstvenog područja u sustavu odgoja i obrazovanja

Usvajanje osnovnih pojmova i stručnih termina u kineziološkoj metodici

Usvajanje osnovnih metodičkih zakonitosti, te njihovih teorijskih i praktičnih aspekata

Upoznavanje studenata s utjecajem tjelesnog vježbanja na organizam

Upoznavanje studenata s metodičkim zakonitostima te njihovim teorijskim i praktičnim aspektima

Osposobljavanje studenata za samostalno teorijsko bavljenje metodikom.

Preduvjeti za upis nema

Sadržaj Metodički principi i načela Metodički organizacijski oblici rada: - frontalni

- grupni

- individualni

Metode rada:

-nastavne metode,

-metode učenja

-metode vježbanja

Antropološka obilježja

Ispitna

literatura

1. Findak, V. (1993). Kineziološka metodika. Iz priručnika za sportske trenere,

Fakultet za fizičku kulturu, Zagreb.

2. Findak, V. (1999). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Priručnik za

nastavnike tjelesne i zdravstvene kulture. Školska knjiga, Zagreb.

3. Findak, V. (1989). Metodika tjelesne i zdravstvene kulture. Priručnik za


11

nastavnike razredne nastave. Školska knjiga, Zagreb.

4. Findak, V. (1992). Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, sportu i

sportskoj rekreaciji. Mentorex, Zagreb.

5. Findak,V. (1996). Tjelesna i zdravstvena kultura u osnovnoj školi. Priručnik za

učitelje razredne nastave. Školska knjiga Zagreb.

6. Findak, V., I. Prskalo (2004). Kineziološki leksikon za učitelje. Visoka učiteljska

škola Petrinja.

Dopunska

literatura

1. Findak, V., M. Mraković (1992). Kineziološki pogledi na odgoj. Napredak,

133 (4); 420-428.

2. Gredelj, M., D. Metikoš, A. Hošek, K. Momirović (1975). Model hijerarhijske

strukture motoričkih sposobnosti. 1. rezultati dobiveni primjenom jednog

neoklasičnog postupka za procjenu latentnih dimenzija. Kineziologija, 5 (1-2); 7-

81.

3. Koritnik, M. (1988). 2000 igara. Naša djeca, Zagreb.

Medved, R. i sur. (1987). Sportska medicina. JUMENA, Zagreb

Oblici provođenja

nastave

Predavanje i vježbe

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Praćenje aktivnosti studenata tijekom predavanja, i metodičkih vježbi, ocjena

pismenog i usmenog ispita.

Jezik poduke Hrvatski jezik

Način praćenja

kvalitete

Standardiziranom anketom na razini Sveučilišta ispitati će se stavovi studenata o kvaliteti nastave

Usmenom diskusijom i davanjem prijedloga od strane studenata ispitati će se također stavovi studenata o kvaliteti i uspješnosti nastave

Pokazatelj kvalitete pratit će se i uspješnosti na ispitu

IZVEDBENI PROGRAM

(NASTAVNI SADRŽAJI PO TERMINIMA)

PREDAVANJA

TERMIN Ponedjeljak (1030-1130)

Prostorija Učionica 103

Konzultacije Utorak 10-12

VJEŽBE TERMIN Ponedjeljak 1300-1400

Prostorija Dvorana Višnjik

Konzultacije Utorak 10-12


12

PREDAVANJA

TERMIN SATI SADRŽAJ

26.02. 1 Metodički principi ili načela

05.03. 1 Metodički organizacijski oblici rada

Frontalni rad

12.03..

1 Rad u parovima

Rad u trojkama

Rad u četvorkama

19.03.

1 Paralelno odjeljenski oblik rada

Paralelno izmjenični oblik rada

Izmjenično odjeljenski oblik rada

26.03.

1 Odjeljenski oblik rada s dopunskim vježbama

Paralelno odjeljenski oblik rada s dopunskim vježbama

Izmjenično odjeljenski oblik rada s dopunskim vježbama

09.04. 1 Kolokvij I

16.04. 1 Rad u stanicama

Kružni oblik rada

23.04. 1 Poligon prepreka

30.04.

1 Individualni oblik rada

Štafetne igre

Elementarne igre

07.05. 1 Nastavne metode

Metoda usmenog izlaganja

14.05. 1 Metoda demonstracije


13

Metoda postavljanja i rješavanja metodičkih zadataka

21.05. 1 Metoda vježbanja

Metoda učenja

28.05. 1 Antropološka obilježja

4.06. 1 Kolokvij II

VJEŽBE


26.02. 1 Metodički principi ili načela

05.03. 1 Metodički organizacijski oblici rada- frontalni rad

12.03.. 1 Metodički organizacijski oblici rada- rad u parovima, trojkama i četvorkama

19.03. 1 Metodički organizacijski oblici rada- jednostavni grupni oblici rada

26.03. 1 Metodički organizacijski oblici rada- jednostavni grupni oblici rada

09.04. 1 Metodički organizacijski oblici rada-složeni grupni oblici rada

16.04. 1 Metodički organizacijski oblici rada-rad u stanicama

23.04. 1 Metodički organizacijski oblici rada- kružni oblik rada

30.04. 1 Metodički organizacijski oblici rada- poligon prepreka

07.05. 1 Metodički organizacijski oblici rada- individualizirani oblik rada

14.05. 1 Metodički organizacijski oblici rada- dopunske vježbe

21.05. 1 Metode rada- nastavne metode

28.05. 1 Metode rada- metode učenja

4.06. 1 Motoričko učenje

Metode rada- metode vježbanja (kontinuirano i intrevalno vježbanje)


14

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE I POLAGANJA ISPITA

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE, POLAGANJA ISPITA I TERMINI ISPITA

Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi,

pismeni – 50% ocjene

usmeni – 50% ocjene

Termini ispita: dva roka u lipnju, dva roka u rujnu


15

Naziv kolegija PEDAGOGIJA DJECE S POSEBNIM POTREBAMA

ECTS

Nastavnici i/ili

suradnici

Izv.prof.dr.sc. SMILJANA ZRILIĆ


Putem samostalnog i kritičkog proučavanja literature te raspravama na seminarima i praksom u vježbaonicama, ovladati temeljnim spoznajama u području inkluzivnog odgoja, utemeljenja, osnovnih pojmovnih određenja i neposrednog odgojnog djelovanja.

Cjelovit i sistematiziran uvid u pedagoške postupke s djecom posebnih potreba.

Iskazati zakonske članke vezane uz mogućnost integracije djece s posebnim potrebama u redoviti odgojno obrazovni sustav.

Implementirati odredbe Nacionalnog obrazovnog kurikuluma i zakonske odredbe koje govore o radu s djecom s posebnim potrebama.

Diskutirati zakonski okvir i mogućnosti primjene pojedinih odredaba u praksi .

Opisati i implementirati temeljne spoznaje u području integriranog odgoja, utemeljenja, osnovnih pojmovnih određenja i neposrednog odgojnog djelovanja.

Cjelovito i sistematizirano pedagoški djelovati u radu s djecom s posebnim potrebama.

Realizirati aktivnosti s djecom s posebnim potrebama, najprije kako bi prepoznali svaku pojedinu teškoću, surađivali sa stručnjacima različitog profila, s roditeljima, te kako bi uspješno radili s njima u grupi.

Osmisliti i primijeniti posebne i prilagođene programe.

Učinkovito i djelotvorno surađivati sa stručnjacima različitog profila kako bi se djeci s posebnim potrebama omogućila uspješna integracija, te otklonile sve možebitne emotivne i socijalne teškoće koje mogu biti izazvane tijekom njihove integracije.

Osmisliti i realizirati brojne aktivnosti kojima bi se dijete s posebnim potrebama istaknulo u pozitivnom smislu u područjima za koji pokazuje poseban interes (likovne, glazbene, dramske radionice,…).

Ukazati ostaloj djeci na važnost uvažavanja i prihvaćanja različitosti. Osmisliti aktivnosti u kojima se djeca s posebnim potrebama naročito ističu

Preduvjeti za

upis

NEMA

Ispitna

literatura

1. Bouillet, D. (2010): Izazovi integriranog odgoja i obrazovanja. Školska

knjiga, Zagreb.

2. Zrilić, S. (2011): Djeca s posebnim potrebama u vrtiću i nižim

razredima osnovne škole. Zrinski, Čakovec.

3. Zrilić, S.: (2016): Specifične teškoće učenja. Nastavni materijali

objavljeni na web stranici Sveučilišta u Zadru.


16

Dopunska

literatura

1. Bach, H. (2005), Osnove posebne pedagogije, Educa, Zagreb. 2. Bašić, J. i Janković, J. (2001.): Rizični i zaštitni čimbenici u razvoju

poremećaja u ponašanju djece i mladeži. Kratis, Zagreb 3. Blaži, D.; Banek, Lj. (1998): Posebne jezične teškoće – uzrok

školskom neuspjehu. Revija za rehabilitacijska istraživanja, 34.2., str. 183-190.

4. Dulčić A. (2001): Djeca oštećena sluha. Alineja, Zagreb. 5. Galić-Jušić, I. (2001): Što učiniti s mucanjem – cjeloviti pristup

govoru i psihi. Lekenik. Ostvarenje, d.o.o. 6. Coloroso, B. (2004.): Nasilnik, žrtva i promatrač. Zagreb. Bios 7. Cvetković-Lay, J. (1998): Darovito je, što ću s njim?, Alinea, Zagreb. 8. Cvetković-Lay, J. (2002): Ja hoću i mogu više. Priručnik za odgoj

darovite djece od 3-8 godina. Zagreb. Alineja. 9. Čudina-Obradović, M. (1990): Nadarenost: Razumijevanje,

prepoznavanje, razvijanje. Zagreb: Školska knjiga. 10. Davis, R.D. (2001): Dar disleksije. Zagreb. Alinea. 11. Ehrensaft, D. (2002): Razmaženo dijete. Zagreb. Mozaik knjiga. 12. Galić-Jušić, I. (2004): Djeca s teškoćama u učenju. Lekenik.

Ostvarenje, d.o.o. 13. George, D. (2003), Obrazovanje darovitih. Zagreb: Educa. 14. Greenspan, I., S. (2004): Zahtjevna djece. Lekenik. Ostvarenje,

d.o.o. 15. Greenspan, S.I. i Wieder, S. (2003), Dijete s posebnim potrebama.

Poticanje intelektualnog i emocionalnog razvoja. Zagreb: Ostvarenje.

16. Igrić, Lj. (2004): Moje dijete u školi, priručnik za roditelje djece s posebnim edukacijskim potrebama. Zagreb. MInistarstvo obitelji, branitelja i međugeneracijske solidarnosti.

17. Ivanković, Katica (2003.): Downov sindrom u obitelji. Zagreb. FoMa 18. Jensen, E. (2004), Različiti mozgovi, različiti učenici, Educa, Zagreb. 19. Jurčić, M., Zrilić, S. i Bedeković, V. (2011): Različitost u kontekstu

suvremenog kurikuluma. Školski vjesnik., 60(2): 149-164. 20. Kiš – Glavaš L, Fulgosi – Mastnjak R. (ur. 2002): Do prihvaćanja

zajedno. Integracija djece s posebnim potrebama. IDEM, Zagreb. 21. Kocijan–Hercigonja, D.Buljan-Flander, G., Vučković, D. (1999),

Hiperaktivno dijete. Jastrebarsko: Naklada Slap. 22. Kostelnik, M., Onaga, E., Rohde, B., Whiren, A. (2004), Djeca s

posebnim potrebama, Educa, Zagreb. 23. Mahesh, C. Sharma (2001): Matematika bez suza, Hermes

izdavaštvo, Zagreb 24. Mehringer, A. (2003). Mala specijalna pedagogija. Educa: Zagreb. 25. Nikolić, S. (2000): Autistično dijete, Zagreb. 26. Olweus, D. (1998.): Nasilje među djecom u školi. Zagreb: Školska

knjiga 27. Posokhova I. (ur.) (2000): Kako pomoći djetetu s teškoćama u

čitanju i pisanju. Ostvarenje, Donji Lekenik. 28. Previšić, V. (1999). Pedagoško-socijalna obzorja nasilja (i

agresivnosti) u školi. U: Agresivnost i nasilje u školi. HPKZ: Zagreb. 29. Sekulić-Majurec, A. (2002).: Što je novo u pedagoškom pristupu

darovitoj djeci i učenicima. U: Poticanje darovite djece i učenika. Zagreb: HPKZ, str. 46-57

30. Vodopija, Š. (2004.): Kako otkriti i potaknuti darovitost. savjetnik. Rijeka. Naklada Žagar

31. Zrilić, S. (2006): Roditeljski stil odgoja i rizično ponašanje u školi.


17

Zrno, br. 73-74 (99-100), časopis za obitelj , vrtić i školu. Zagreb. (str. 42-44).

32. Zrilić, S. (2006): Sudionici u krugu školskog nasilja – nasilnik, žrtva i promatrač. Magistra Jadertina – Zbornik radova Odjela za izobrazbu učitelja i odgojitelja, Sveučilišta u Zadru, (str. 49-57)

33. Zrilić, S. (2009): Povezanost konzumacijskih navika srednjoškolaca i školskih izostanaka. Zagreb. Pedagogijska istraživanja. Vol (5), br. 2, (str.167-184)

34. Zrilić, S. i Košta, T. (2009): The possibilities of Implementing the Croatian National Education Standard in Teaching Music to Pupils with Special Educational Needs.. Univerza v Ljubljani. Glasbeno-pedagoški zbornik. Zvezek 10. (str. 72-83)

35. Zrilić, S. (2010): Inovativni pedagog u kontekstu suvremenog kurikuluma. Zrno, br. 90-91 (116-117), časopis za obitelj , vrtić i školu. Zagreb. (str. 24-25).

36. Zrilić, S. (2010): Kvaliteta komunikacije i socijalni odnosi u razredu. Pedagogijska istraživanja., 7(2): 231-242.

37. Zrilić, S. Valjan Vukić, V. i Jurčić, M. (2015):Pedagogic-didaktic concept in bringing up and educating gifted children. Early childhood education, International research report. University of West Hungary, Benedek Elek Faculty of Pedagogy Sopron, Hungary, str. 61-86.

38. Zrilić, S. i Mlinarević, V. (2015): Strateški, kurikularni i zakonski dokumenti kao temelj razvoja socijalnih kompetencija u hrvatskoj školi. Školski vjesnik. Split.

39. Zrilić, S. (2015): Suvremene paradigme inkluzivnog odgoja i

obrzovanja, u (ur.:) Opić, S.; Bilić, V. i Jurčić, M. Odgoj u

školi, Zagreb, Tiskara Dikopa, (253-277).

40. Zrilić, S. i Buterin, T. (2016): Teaching assistants as support to

inclusive upbringing and education in the Republic of Croatia .

Technics technologies Education Management. DRUNPP.

Sarajevo, 2(11), 132-143.

41. Zrilić, S. i Valjan-Vukić, V. (2016): The Connection between

Pupil's School Success and Their Inclusiveness in

Extracurricular and Out-of-School Activities in Croatia. World

Journal of Education, Vol.6.No.3: (29-38). 42. Winkel, R. (1996): Djeca koju je teško odgajati. Zagreb: Educa. 43. Woolofson, R.C. (2004.): Bistro dijete. Zagreb. Educa

Oblici

provođenja

nastave

P+S

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Izlaganje seminara i usmeni ispit

Jezik poduke


18

PREDAVANJA


1.

Djeca i učenici s posebnim potrebama (učenici s teškoćama u razvoju i daroviti),

definicija, terminološka određenja, klasifikacija, etiologija, pojam višestrukih teškoća,

općenito o teškoćama u razvoju.

Promjene u pristupima obrazovanju djece s posebnim potrebama. Položaj i prava

djece s posebnim potrebama u sustavu školovanja u RH.

INKLUZIVNI ODGOJ I OBRAZOVANJE (suvremeni sustavi i koncepcije posebne

pedagogije, paradigme odgoja, integracija i inkluzija, osnovni pojmovi inkluzije,

značaj i oblici inkluzije, negativne i pozitivne strane kategorizacije.

2.

SUDIONICI u odgoju djece s posebnim potrebama, kompetencije učitelja i odgojitelja

suradnja obitelji djeteta s posebnim potrebama i odgojno-obrazovne ustanove.

NORMATIVNI AKTI: Državni pedagoški standard, Nacionalni kurikulum za rani i

predškolski odgoj i obrazovanje, mogućnosti uključivanja u redovite vrtiće i škole,

osnovno školovanje u Hrvatskoj, zakonske odrednice, HNOS i NOK.

Modeli školovanja učenika s posebnim obrazovnim potrebama u redovitom školskom

sustavu, oblici rada, prilagođeni program, )

Stručni suradnici (pedagog, psiholog i stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog

profila, postupak pedagoške opservacije).

3.

OŠTEĆENJE VIDA (etiologija anomalija, slabovidnosti i sljepoće, znakovi za

prepoznavanje slabovidnosti, školovanje djece s oštećenjem vida, kako pomoći

slabovidnim učenicima u školi.

Slijepo dijete u vrtiću i školi; Vrste igara za poticanje uspješne integracije i inkluzije

slijepog djeteta.

POREMEĆAJ SLUHA (iz povijesti surdopedagogije, uzroci koji mogu dovesti do

oštećenja sluha, stupanj i klasifikacija oštećenja sluha, prepoznavanje oštećenja sluha,

značajke ponašanja i psihičkih procesa djece oštećena sluha, kako pomoći djeci sa

smetnjama sluha u vrtiću i školi, kompetencije učitelja i odgojitelja, metodički pristup u

radu s djecom oštećena sluha, položaj djece oštećena sluha u vršnjačkoj grupi


19

4.

DJECA SA SNIŽENIM INTELEKTUALNIM SPOSOBNOSTIMA (iz povijesti tretiranja

djece sniženih intelektualnih sposobnosti, etiologija uzroka mentalne zaostalosti,

razine mentalne zaostalosti, djeca sniženih sposobnosti kognitivnog funkcioniranja

integrirana u redovita odjeljenja, značajke mišljenja i ponašanja djece sniženih

intelektualnih sposobnosti, kompetencije odgojitelja i učitelja, metodika rada u vrtiću i

školi.

Down sindrom - etiologija, odgojno-obrazovna integracija i inkluzija, Sposobnosti učenja djece s DOWN SINDROMOM).

5.

AUTIZAM (opća obilježja - definicija, etilologija i karakteristike, mogućnosti

integracije i inkluzije u redoviti odgojno-obrazovni sustav učenika s autizmom,

kompetencije odgojitelja i učitelja ,metodika rada); Aspergerov sindrom.

MOTORIČKI POREMEĆAJI I KRONIČNE BOLESTI djeca s oštećenjem lokomotornog

aparata, djeca s oštećenjem središnjeg živčanog sustava, djeca s oštećenjem perifernog

živčanog sustava, djeca s oštećenjima koja su posljedica

kroničnih bolesti drugih sustava.

6.

POREMEĆAJI JEZIKA, GOVORA I GLASA poremećaji govora (artikulacijski

poremećaji i poremećaji fluentnosti); posebne jezične teškoće (teškoće u izražavanju,

ekspresiji i teškoće u razumijevanju, recepciji jezika), govorni negativizam

7.

TEŠKOĆE U UČENJU (povijesni osvrt proučavanja teškoća u učenju, razvojne i teškoće

u školskom učenju, definicija, uzroci, posljedice, specifični poremećaj učenja, osnovni i

posebni znakovi za prepoznavanje.

Specifična teškoća čitanja (disleksija).

Specifična teškoća pisanog izražavanja (disgrafija), tipovi disgrafije, analiza

pismenih radova.

Specifična teškoća usvajanja matematičkih pojmova (diskalkulija), teškoće u

matematici i disleksija, teškoće u matematici i disgrafija.

8..

Dodatne teškoće izazvane neprepoznavanjem specifičnih teškoća učenja (socijalne,

emotivne, školski neuspjeh, kompetencije učitelja i stručnih suradnika, suradnja s

roditeljima, prilagodbe u nastavnom radu, smjernice za rad s djecom sa specifičnim

teškoćama učenja (izvadci iz HNOS-a i NOK-a).

9. Pasivni oblici poremećaja u ponašanju - plašljivost, povučenost, potištenosti

nemarnost.

10.

Aktivni oblici poremećaja u ponašanju – nametljivost, uzorno dijete, prkos, lažljivo i

agresivno dijete.

Značajke ponašanja agresivnog djeteta, nasilje među školskom djecom – bullying,

prevencija i uklanjanje agresivnog ponašanja)

11. HIPEARAKTIVNOST (značajke ponašanja hiperaktivnog djeteta, pomoć

hiperaktivnom djetetu u vrtiću i školi.


20

12.

DAROVITA DJECA I BRIGA ZA DAROVITU DJECU (pojam i definicija darovitosti,

Gardnerova teorija 7 inteligencija, indikatori darovitosti u ranoj i predškolskoj dobi,

prepoznavanje darovitosti u ranoj školskoj dobi.

13.

Poučavanje darovitih, obogaćenje programa – učenje, motivacija, socijalni odnosi.

Izrada obogaćenih programa.

14. Bistra i darovita djeca, ponašanja povezana s ADHD-om.

15. KOLOKVIJ

Seminar


Vježbe



21



22

Naziv kolegija Metodika nastave likovne kulture II

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

doc. dr. art. Marina Đira


- služiti se Nastavnim planom i proramom za osnovnu školu i drugim dokumentima prilikom planiranja nastave likovne kulture

- razlikovati pojedine elemente pisane pripreme za nastavni sat likovne kulture

- uskladiti odabir konkretne ilustracije za nastavni sat likovne kulture sa zadanim likovnim problemima određene nastavne teme

- razlikovati nastavne metode u nastavi likovne kulture te ih osmišljeno uključiti u svoje planiranje nastavnih satova

- samostalno kreirati godišnji izvedbeni plan i pisanu pripremu za nastavni sat likovne kulture

- raspravljati, predlagati i vrednovati razne načine poticanja kreativnosti u nastavi likovne kulture

Preduvjeti za

upis

služenje osnovama likovnog jezika

Ispitna

literatura

Damjanov, Jadranka. 1991. Vizualni jezik i likovna umjetnost: uvod u likovno

obrazovanje. Školska knjiga. Zagreb.

Grgurić, Nada; Jakubin, Marijan. 1996. Vizualno-likovni odgoj i obrazovanje.

Educa. Zagreb.

Huzjak, Miroslav. 2002. Učimo gledati 1-4: priručnik likovne kulture za nastavnike

razredne nastave. Školska knjiga. Zagreb.

Jakubin, Marijan. 1999. Likovni jezik i likovne tehnike. Educa. Zagreb.

Nastavni plan i program za osnovnu školu. 2006. Ur. Vican, Dijana; Milanović

Litre, Ivan. Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa. Zagreb.

Dopunska

literatura

Bačić, Marcel; Mirenić-Bačić, Jasenka. 1994. Uvod u likovno mišljenje. Školska

knjiga. Zagreb.

Belamarić, Dobrila. 1987. Dijete i oblik. Školska knjiga, Zagreb Beroš, Nada; El Sayed, Hanan. 2015. Zar je to umjetnost? Muzej suvremene

umjetnosti. Zagreb.

Brešan, Davorka. 2006. Priručnik likovnih pojmova i reprodukcija za osnovnu i

srednju školu. Naklada Ljevak. Zagreb.

Ivančević, Radovan. 2012. Likovni govor: uvod u svijet likovnih umjetnosti:

udžbenik za 1. razred gimnazije. Profil. Zagreb.

Karlavaris, Bogomil. 1991. Metodika likovnog odgoja. A. Hofbauer. Rijeka.


23

LIK 2010. 12. državno Natjecanje - izložba likovnih radova učenika osnovnih

škola. www.azoo.hr/images/izdanja/LIK_2010_osnovne_web.pdf

LIK 2011. 13. državno Natjecanje–izložba učenika osnovnih i srednjih škola iz

područja vizualnih umjetnosti i dizajna.

www.azoo.hr/images/izdanja/LIK_2011_web.pdf










LIK 2015. 17. državno Natjecanje–izložba učenika osnovnih i

srednjih škola iz područja vizualnih umjetnosti i dizajna LIK

2015. www.azoo.hr/images/Natjecanja_2015/KATALOG_ -_A_-

_LIK_2015.pdf

Likovna kultura – Metodički centar. http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/

Petrač, Luka. Dijete i likovno-umjetničko djelo. Metodički pristupi likovno-

umjetničkom djelu s djecom vrtićke i školske dobi. Alfa. Zagreb.

Salamon, Jasna. 2011. Likovna umjetnost: priručnik za pripremu ispita na

državnoj maturi. Profil International. Zagreb (pojmovnik likovne umjetnosti)

Tanay, Emil Robert; Kučina, Vladimir. 1995. Tehnike likovnog izražavanja: od

olovke do kompjutora. Naklada Zakej. Zagreb.

Tate Kids. http://www.tate.org.uk/kids

Vizualna kultura i likovno obrazovanje. 2001. Ur. Ivančević, Radovan;

Turković, Vera. Hrvatsko vijeće InSEA. Zagreb.

Oblici

provođenja

nastave

predavanja i vježbe

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

praktični zadaci nastali na vježbama, seminarski rad, pismeni ispit

Jezik poduke hrvatski

http://www.azoo.hr/images/izdanja/LIK_2010_osnovne_web.pdf

http://www.azoo.hr/images/izdanja/LIK_2011_web.pdf




http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=5691:17-dravno-natjecanjeizloba-uenika-osnovnih-i-srednjih-kola-iz-podruja-vizualnih-umjetnosti-i-dizajna-lik-2015&catid=474:likovna-kultura-lik



http://www.azoo.hr/images/Natjecanja_2015/KATALOG_-_A_-_LIK_2015.pdf

http://www.azoo.hr/images/Natjecanja_2015/KATALOG_-_A_-_LIK_2015.pdf

http://likovna-kultura.ufzg.unizg.hr/

http://www.tate.org.uk/kids


24

PREDAVANJA


28.2.2018. 15.30-17.00 Uvod u Metodiku nastave likovne kulture II

7.3.2018. 15.30-17.00 Temeljni elementi likovnog jezika s posebnim osvrtom na površinu,

volumen i prostor 14.3.2018. 15.30-17.00 Likovni izraz učenika u razrednoj nastavi

21.3.2018. 15.30-17.00 HNOS, NPiP i druge smjernice u izvođenju nastave likovne kulture

28.3.2018. 15.30-17.00 Programiranje nastave likovne kulture

4.4.2018. 15.30-17.00 Pisana priprema. Nastavna područja, nastavne cjeline i teme.

11.4.2018. 15.30-17.00 Pisana priprema. Razlikovanje likovnog problema i motiva te uloga

konkretne ilustracije. 18.4.2018. 15.30-17.00 Pisana priprema. Načini, oblici rada i nastavne metode.

25.4.2018. 15.30-17.00 Pisana priprema. Korelacija.

2.5.2018. 15.30-17.00 Pisana priprema. Artikulacija nastavnog sata.

9.5.2018. 15.30-17.00 Pisana priprema. Analiza i vrednovanje likovnih postupaka i

rezultata. 16.5.2018. 15.30-17.00 Pisana priprema. Obrazovni i odgojni zadaci.

23.5.2018. 15.30-17.00 Poticanje i kočenje kreativnosti u nastavi likovne kulture

30.5.2018. 15.30-17.00 Terenska nastava

6.6.2018. 15.30-17.00 Sistematizacija obrađenih sadržaja

Vježbe


28.2.2018. 15.30-

17.00 Metodički pristup modeliranju i građenju.

7.3.2018. 15.30-


14.3.2018. 15.30-


21.3.2018. 15.30-

17.00 Analiza HNOS-a.


25

28.3.2018. 15.30-

17.00 Pisanje godišnjeg izvedbenog plana za nastavu likovne kulture.

4.4.2018. 15.30-

17.00 Nastavna područja, nastavne cjeline i teme – razrada pisane pripreme

uz izvedbu likovnog rada (nastavna cjelina Točka i crta)

11.4.2018. 15.30-

17.00 Razlikovanje likovnog problema i motiva te uloga konkretne

ilustracije – razrada pisane pripreme uz izvedbu likovnog rada

(nastavna cjelina Boja)

18.4.2018. 15.30-

17.00 Načini, oblici rada i nastavne metode – razrada pisane pripreme uz

izvedbu likovnog rada (nastavna cjelina Boja)

25.4.2018. 15.30-

17.00 Korelacija- razrada pisane pripreme uz izvedbu likovnog rada

(nastavna cjelina Ploha)

2.5.2018. 15.30-

17.00 Pisana priprema – razrada pisane pripreme uz izvedbu likovnog rada

(nastavna cjelina Ploha)

9.5.2018. 15.30-

17.00 Analiza i vrednovanje likovnih postupaka i rezultata – razrada pisane

pripreme uz izvedbu likovnog rada (nastavna cjelina Površina)

16.5.2018. 15.30-

17.00 Obrazovni i odgojni zadaci – razrada pisane pripreme uz izvedbu

likovnog rada(nastavna cjelina Masa/volumen i prostor)

23.5.2018. 15.30-

17.00 Pisanje cjelovite pripreme za nastavni sat uz izvedbu likovnog rada

(nastavna cjelina po želji)

30.5.2018. 15.30-

17.00 Terenska nastava

6.6.2018. 15.30-

17.00 Pregled seminarskih radova sadržajno vezanih uz terensku nastavu.


Studenti su dužni redovno pohađati nastavu (tolerira se 15% izostanaka), izvesti sve praktične

zadatke u sklopu vježbi, obraditi ključne pojmove iz HNOS-a u obliku metodičke bilježnice te

napisati seminarski rad sadržajno vezan uz terensku nastavu. Studenti koji ispunjavaju opisane

uvjete stječu pravo na potpis i polaganje pismenog ispita. Konačna ocjena proizlazi iz brojčanog

ocjenjivanja praktičnih zadataka nastalih u sklopu vježbi, seminarskog rada i pismenog ispita.

Termini ispita su 13.6.2018. i 27.6.2018. u ljetnom ispitnom roku te 6.9.2018. i 20.9.2018. u

jesenskom ispitnom roku.


26

Naziv studija Integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij za učitelje

Naziv kolegija Hrvatski književni romantizam

Status kolegija obvezni

Godina 2 Semestar 4.

ECTS bodovi 4

Nastavnik Prof.dr.sc. Robert Bacalja e-mail [email protected] vrijeme konzultacija

Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija ponedjeljak: 9,00 – 10,00, utorak:9,00-10,00

Mjesto izvođenja nastave


Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari (pohađanje nastave P i S); konzultacije; samostalni zadaci, seminarski rad.

Nastavno opterećenje P+S+V

15P+0V+15S

Način provjere znanja i polaganja ispita

Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.

Početak nastave Završetak nastave

Kolokviji 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Prema dogovoru

Prema dogovoru Prema dogovoru Prema dogovoru

Ispitni rokovi 1. termin 2. termin 3. termin 4. termin

Prva pol. Lipnja

Druga pol. Lipnja Prva pol. rujna Druga pol. rujna

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

Poznavanje i razumijevanje sadržaja i ciljeva kolegija te povijesnog i književnopovijesnog konteksta.

Poznavanje i razumijevanje autora i pojava koje su prethodile hrvatskom preporodu.

Poznavanje i razumijevanje periodizacije hrvatskog narodnog preporoda i značaja Ljudevita Gaja.

Poznavanje, razumijevanje hrvatskog književnog romantizma i pokreta ilirizma. Komparacija hrvatskog romantizma s europskim modelima.

Poznavanje i razumijevanje žanrova hrvatskog književnog romantizma i značaja Stanka Vraza.

Poznavanje i razumijevanje hrvatskih putopisa romantizma te opusa Petra Preradovića i Ivana Mažuranića.

Poznavanje i razumijevanje književne periodike tridesetih i četrdesetih godina 19. stoljeća.

Poznavanje i razumijevanje ukupnosti književnog stvaralaštva romantizma i početaka hrvatske književne povijesti.

Preduvjeti za upis -


27

Sadržaj kolegija

Zbog visokog stupnja prožimanja političkih, jezičnih, književnih i opće kulturnih

tendencija kolegij je orijentiran i na izvanknjiževne sadržaje: povijesne,

političke, filozofske, sociološke, kulturološke provenijencije i slično. Analizirat

će se literarna vrijednost važnijih djela unutar zadanog korpusa nacionalne

književnosti. Osobita će se pozornost posvetiti uočavanju vezā tih literarnih

ostvaraja s književnom tradicijom, kao i njihovoj ulozi u izričajnom, predmetno-

tematskom i strukturnom približavanju djelima u zrelom realizmu. Tematizirat

će se i valorizirati mjesto i dosezi hrvatske književnosti tog razdoblja u odnosu

prema svjetskoj književnosti

Hrvatski romantizam (1813.-1860.)

*Uvod. Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj i Europi. Hrvatski narodni i

književni preporod (1813.-1860.) i ilirski pokret (1830.-1843.). Razvojne

faze hrvatskog književnog i narodnog preporoda. *Kulturna djelatnost

preporoditelja. Uloga časopisa. Ilirske čitaonice. *Poetološki uzusi

preporoda sa starijim poetikama hrvatske književnosti i aktualnim svjetskim

i evropskim poetikama. *Žanrovska slika razdoblja, struktura pojedinih

žanrova i njihov odmak od žanrovske hijerarhije prethodnog razdoblja.

Poetološke značajke hrvatske poezije: sintetski pregled i analiza izbora iz

poezije S. Vraza, I. Mažuranića i P. Preradovića. Poetološke značajke

hrvatske proze: novelistika – pregled, putopisi – pregled i analiza

Putositnice A. Nemčića, roman – pregled i analiza Požeškog đaka M.

Kraljevića. Poetološke značajke hrvatske drame: pregled i analiza Teute D.

Demetera. *Programski i kritički tekstovi. *Sinteza.

Obvezna literatura

N. Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Zagreb, 1976. D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993. K. Nemec, Povijest hrvatskog romana (od početaka do kraja 19. stoljeća), Zagreb 1999. M. Šicel, Hrvatska književnost 19 i 20. stoljeća, Zagreb 1997. D. Jelčić, Hrvatski književni romantizam, Zagreb, 2002. M. Šicel, Povijest hrvatske književnosti (knj.I. Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe), Zagreb, 2004.

Dopunska literatura

D. Duda, Priča i putovanje, Hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr, Zagreb, 1998. I. Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana 1987. S. Ježić, Hrvatska književnost (od početaka do danas 1100-1941), Zagreb 1944. T. Maštrović, Nad jabukama vile Hrvatice (kroatističke studije), Zagreb, 2001.

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom


28

anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.

Uvjeti za dobivanje potpisa

Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada. Smatra se da student nije izvršio svoje nastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30% nastave. Nastavnik evidentira prisutnost studenata na početku svakog sata.

Način bodovanja kolokvija/seminara/vježbi/ispita

Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat. Studenti polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio

ispita. Seminarski rad vrednuje se 1 ECTS bodom. Redovitost pohađanja nastave 0,5 ECTS, aktivnost u nastavi 0,5 ECTS, pismeni dio ispita (min. 50% riješeno ispravno) 1 ECTS i usmeni dio ispita 1 ECTS bod.

Način formiranja konačne ocjene

Završni ispit sadrži zadatke koji obuhvaćaju cjelokupno gradivo nastavnog programa i njime se procjenjuje realizacija ishoda učenja koji su već procjenjivani u ranijim aktivnostima.

Napomena

Nastavne teme-predavanja Red. br.

Datum Naslov Literatura

1. 28. 2 Uvodne napomene i literatura. Kroz sve nastavne jedinice koristit će se naslovi koji su predviđeni obveznom i izbornom literaturom.

2. 7. 3.

Prilike uoči preporoda od kraja 18. stoljeća do tridesetih

godina devetnaestog stoljeća.

3. 14. 3

Alberto Fortis, Viaggio in Dalmazia i djelovanje Julija

Bajamontija.

4. 21.3.

Kraljski Dalmatin, prve novine na hrvatskom jeziku i

žanrovsko proširenje hrvatske književnosti.

5. 28. 3. Periodizacija hrvatskog narodnog i književnog preporoda.

6. 4. 4. Ljudevit Gaj i njegovi suvremenici

7. 11. 4. Hrvatski književni romantizam u europskom kontekstu.

8. 18. 3. Ilirizam.

9. 25. 4. Žanrovi tijekom hrvatskog književnog romantizma.

10. 2. 5. Djelovanje Stanka Vraza (početci hrvatske književne


29

kritike)

11. 9. 5.

Antun Nemčić i Matija Mažuranić (i putopisi hrvatskog

književnog romantizma).

12. 16.5. Petar Preradović i Ivan Mažuranić

13. 23. 5.

Književna periodika tijekom tridesetih i četrdesetih godina

XIX. stoljeća Novine horvatske i Danicza, Kolo i

Kuzmanićeva Zora dalmatinska

14. 30. 5. Hrvatska književnost tijekom apsolutizma

15. 6. 6. Ostali autori hrvatskog književnog romantizma.

Seminari Red.

br. Datum Naslov Literatura

1. 28. 2. Pregled periodike hrvatskog narodnog preporoda

D. Jelčić, Hrvatski književni romantizam, Zagreb, 2002. D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993.

2. 7. 3 Ante Kuzmanić i Zora dalmatinska


3. 14. 3. Uloga i značenje Ljudevita Gaja

D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993.

4. 21. 3.

Pjesništvo Petra Preradovića: interpretacija: Miruj,miruj

serce moje, Stalnost i nepokoj, Crni dan, Moja lađa,

Kasno!, Mujezin, Prvi ljudi

M. Šicel, Hrvatska književnost 19 i 20. stoljeća, Zagreb 1997.

5. 28. 3.

Pjesništvo Stanka Vraza, interpretacija: Đulabije I,

Gazele.

M. Šicel, Hrvatska književnost 19 i 20. stoljeća, Zagreb 1997.

6. 4. 4. Antun Nemčić: Putositnice

D. Duda, Priča i putovanje, Hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr, Zagreb, 1998.


30

7. 11. 4. Matija Mažuranić: Pogled u Bosnu

D. Duda, Priča i putovanje, Hrvatski romantičarski putopis kao pripovjedni žanr, Zagreb, 1998.

8. 18. 4. Ivan Mažuranić: Smrt Smail-age Čengića

D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993; P. Pavličić, Kojoj književnoj vrsti pripada „Smrt Smail-age Čengića“?, Umjetnost riječi, Zagreb, 1991, br. 3, str. 187-201.

9. 25. 4. Dimitrija Demeter: Teuta N. Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Zagreb, 1976

10. 2. 5 Dimitrija Demeter: Grobničko polje


11. 9. 5 Antun Nemčić: Kvas bez kruha N. Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Zagreb, 1976

12. 16. 5. Ivan Kukuljević Sakcinski: Juran i Sofija N. Batušić, Hrvatska drama od Demetra do Šenoe, Zagreb, 1976

13. 23. 5.

Kritički članci Stanka Vraza, Ljudevita Vukotinovića i

Dimitrija Demetra

D. Jelčić, Preporod književnosti i književnost preporoda, Zagreb, 1993.

14. 30. 5. Luka Botić: Bijedna Mara

15. 6. 6.

Janko Jurković: Pavao Čuturić/ Ivan Perkovac: Stankovačka

učiteljica

Nastavnik:

Prof.dr.sc. Robert Bacalja

doc.dr.sc. Katarina Ivon


31

Naziv kolegija Odabrana područja psihologije obitelji i roditeljstva

ECTS 4

Nastavnici i/ili

suradnici

Prof.dr.sc. Mira Klarin


- Nabrojati i opisati osnovne pojmove.

- Identificirati , razlikovati, usporediti i objasniti te diskutirati na temu obitelji i roditeljstva.

- Protumačiti i povezati fenomene koje se odnose na obitelj i roditeljstvo.

- Identificirati i procijeniti različite strukture i funkcije obitelji.

- Identificirati, komentirati i povezati različite oblike roditeljskog ponašanja.

- Povezati i predvidjeti razvojne promjene i ishode u odnosu na strukturu obitelji, funkcioniranje obitelji i roditeljsko ponašanje.

- Kritičko odabiranje literature u svrhu izrade seminara.

Preduvjeti za upis Nema

Ispitna

literatura

Čudina-Obradović, M., Obradović, J. (2006). Psihologija braka i

obitelji.Zagreb: Golden marketing-Tehnička knjiga.

Klarin, M. (2006). Razvoj djece u socijalnom kontekstu. Jastrebarsko: Naklada

Slap.

Dopunska

literatura

Vasta, R., Haith, M., Miller,S.(1998). Dječja psihologija. Jastrebarsko: Naklada

slap. (sadržaji vezani uz rani socijalni i emocionalni razvoj, obiteljski utjecaj,

privrženost)

Shaffer, D.R. (2000). Social and Personality Development. US: Wadsworth.

(sadržaji vezani za obiteljsku interakciju

Bukatko, D., Daehler, M. (2001). Child development. New York: Houghton Mifflin

Company. (sadržaji vezani za obiteljsku interakciju)

Colin, V. (1996). Human Attachment. New York: The McGraw-Hill Companies Inc.

Emery, R. (1999). Marriage, divorce, and children¨s adjustment. London: Sage

Publications. (sadržaji vezani za prilagodbu djeteta u potpunim obiteljima i

razvedenim obiteljima, sadržaji vezani za obiteljsku interakciju i prilagodbu

djeteta na razvod)

Lamb, M. (ur.) (1997). The role of the father in child development, New York:

John Wiley & Sons, Inc. (str. 1-19, 49-66, 104-162, 191-212)

Raboteg-Šarić, Z., Pećnik, N., i Josipović, V. (2003). Jednoroditeljske obitelji:

osobni doživljaj i stavovi okoline. Zagreb: Državni zavod za zaštitu obitelji,

materinstva i mladeži.


32

Oblici provođenja

nastave

Nastava se provodi putem predavanja, seminara i rasprava na zadanu temu.

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Vrednovat će se seminarski radovi, rasprava nakon seminara i uspjeh na

završnom ispitu.

Jezik poduke Hrvatski

PREDAVANJA


Definiranje roditeljstva

Motivacija za roditeljstvo

Uzajamna regulacija roditelj – dijete

Privrženost i roditeljstvo

Iinterakcija majka - dijete i interakcija otac - dijete (stilovi roditeljstva)

Interakcija djeteta s braćom i/ili sestrama

Interakcija s bakom i djedom

Oblici obitelji (potpuna obitelj, obitelj s jednim roditeljem, obitelj s

pomajkom/poočimom),

Razvod braka i prilagodba djeteta

Samohrano roditeljstvo

Važnost obitelji u zadovoljenju djetetovih primarnih emocionalnih potreba

Zaposlenost žene i utjecaj na roditeljsku ulogu

Odrednice zadovoljstva brakom

Obitelj i siromaštvo

Obitelj kroz životni vijek

Seminar*



33

Roditeljstvo i motivacija za roditeljstvo

Roditeljsko ponašanje i razvoj djeteta

Roditeljstvo kroz životni vijek

Uloga roditelja u kognitivnom razvoju djece

Uloga roditelja u socioemocionalnom razvoju djeteta

Partnerski odnosi

Odrednice zadovoljstva brakom

Bračni sukobi

Prevara u braku

Obiteljske interakcije- odnos između braće i sestara

Obiteljske interakcije – odnos između bake i djeda i unuka

Obitelj u kulturnom kontekstu

Roditeljski stilovi u kulturnom kontekstu

Samohrano roditeljstvo

Obitelj i roditeljstvo u različitim kulturama

*Temu za seminar student može odabrati prema vlastitom izboru sukladno svojemu interesu. Seminari se

izvode u malim grupama (njihova veličina ovisi o veličini skupine).


Pohađanje nastave je obavezno. Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom

nastave procjenom aktivnosti na nastavi, procjenom seminarskih radova i na završnom ispitu.

Termini ispita:

1. lipanj 2018. 2. lipanj 2018. 3. rujan 2018. 4. rujan 2018.


34

Naziv kolegija Metodika nastave Prirode i društva 2

ECTS 4

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc. dr. sc. Tamara Kisovar-Ivanda


• oblikovati nastavni sat primjenjujući kompetencije stečene tijekom

sudjelovanja u različitim oblicima rada i evaluacije u okviru kolegija Metodika

nastave prirode i društva

• primijenjivati različite metode poučavanja ovisno o mogućnostima i

razvojnoj dimenziji djeteta

• uočavati važnost sudjelovanja roditelja u odgoju i obrazovanju djeteta i

osmišljavati različite oblike suradnje

• vrednovati svoje postupke i postupke drugih u smislu poštivanja ljudskih

prava, demokratskih vrijednosti, priznavanja, prihvaćanja i uvažavanja

različitosti, očitovati socijalnu osjetljivost, toleranciju, te emocionalnu pismenost

• uočiti i objasniti posebnosti nastavnog predmeta priroda i društvo u

osnovnoj školi

• raščlaniti i povezati kurikulumske sadržaje nastave prirode i društva

tijekom kurikulumskog oblikovanja nastavnog procesa u pojedinim stupnjevima

početne osnovno školske nastave

• postići funkcionalnu razinu metodičkih kompetencija usmjerenih na

osmišljavanje i planiranje nastavnih strategija i metoda, kao i njihovo

provođenje, u nastavi prirode i društva

• analizirati zastupljenost kurikulumskih sadržaja prirode i društva u

udžbenicima i koristiti se udžbenicima u skladu s očekivanom razinom metodičke

kulture učitelja

• upoznati, uspoređivati i vrednovati suvremene metode i postupke u

nastavi prirodoslovlja

• funkcionalna (poželjno i stvaralačka) razina kompetencija pripremanja i

vođenja nastavnih projekata te provođenje istraživačke i problemske nastave

prirodoslovlja, kao i povijesnih, kulturoloških i ostalih socijalno relevantnih

sadržaja

• strukturirati oblike poučavanja i vrednovanja uvođenja učenika u

poimanje vremena i prostora i snalaženje u njemu

• kritički prosuditi preduvjete za razvoj stvaralaštva nastavom prirode i

društva i upoznati nastavne strategije i postupke koji ga potiču

• postići funkcionalnu razinu metodičkih kompetencija usmjerenih na


35

osmišljavanje i planiranje nastavnih strategija i metoda, kao i njihovo

provođenje, u nastavi prirode i društva

• analizirati zastupljenost kurikulumskih sadržaja prirode i društva u

udžbenicima i koristiti se udžbenicima u skladu s očekivanom razinom metodičke

kulture učitelja

• upoznati, uspoređivati i vrednovati suvremene metode i postupke u

nastavi prirodoslovlja

• funkcionalna (poželjno i stvaralačka) razina kompetencija pripremanja i

vođenja nastavnih projekata te provođenje istraživačke i problemske nastave

prirodoslovlja, kao i povijesnih, kulturoloških i ostalih socijalno relevantnih

sadržaja

• strukturirati oblike poučavanja i vrednovanja uvođenja učenika u

poimanje vremena i prostora i snalaženje u njemu

• kritički prosuditi preduvjete za razvoj stvaralaštva nastavom prirode i

društva i upoznati nastavne strategije i postupke koji ga potiču

Preduvjeti za

upis

• Opće kompetencije: poznavati standardnojezične norme na svim

razinama, kritički vrednovati različite izvore znanja, komunicirati putem

suvremenih medija i tehnologija.

• Specifične didaktičke kompetencije: prepoznati, definirati i

razlikovati temeljne didaktičke pojmove; objasniti, analizirati i uspoređivati

temeljne didaktičke koncepcije; objasniti, analizirati i uspoređivati temeljne

koncepcije strukturiranja školskog i predmetnog kurikuluma.

Ispitna

literatura

De Zan.I. (2007) Metodika nastave prirode i društva. Zagreb: Školska knjiga.

Nacionalni okvirni kurikulum, www.mzos.hr

Previšić, V. (ur.) (2007.) Kurikulum. Zagreb: Školska knjiga.

Lučić, K., Matijević, M. (2004) Nastava u kombiniranim odjelima: priručnik za

učiteljice i učitelje. Zagreb:Školska knjiga.

Rendić Miočević, I., (2000.) Učenik istražitelj prošlosti. Zagreb:Školska knjiga.

Dopunska

literatura

Terhart, E. (2001) Metode poučavanja i učenja: uvod u probleme metodičke

organizacije poučavanja i učenja. Educa, Zagreb.

Jensen E., (2003) Super-nastava: nastavne strategije za kvalitetnu školu i

uspješno učenje. Zagreb: Educa.

Jakovljević N., Vrgoč D. (1999) Škola u prirodi: priručnik za učitelje.

Zagreb:Hrvatski pedagoško-književni zbor.

Jữrgen, H. (2003) Apel – uvod u akadmeski oblik poučavanja. Zagreb: Erudita.

Antolić, I. (2002) Edukativni program jednodnevnih posjeta Parku prirode

Žumberak-Samoborsko gorje za I.-IV. raz. osnovne škole. Samobor:swy


36

Skok P. (2002) Izvanučionička nastava. Zagreb:Pedagoški servis.

Oblici

provođenja

nastave

Predavanja, seminari.

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Kolokviji, pismeni, usmeni ispit.


PREDAVANJA


Četvrtak

17,00 – 19,30

sati

Uvođenje učenika u poimanje prostora i snalaženje u njemu

Osnove kartografske pismenosti

Reljef, podneblje, stanovništvo i gospodarstvo različitih hrvatsih zavičajnih prostora

(usporedna analiza)

Uvođenje učenika u poimanje vremena i snalaženje u njemu.

Spoznavanje povijesno-društvenih sadržaja. Prigodne teme,

povijesne slike i razvojne teme.

Specifičnosti prostora i opreme za nastavu prirode i društva.

Nastavne strategije i metode u nastavi prirode i društva.

Socijalni blici rada u nastavi prirode i društva

Razvoj stvaralaštva nastavom prirode i društva

Izvanučionička nastava u prirodi društvu

Škola u prirodi


37

Vrednovanje u nastavi prirode i društva

Nastava prirode i društva i informatička tehnologija (interaktivni programi)

Nastavna u kombiniranim odjelima

Seminar


Četvrtaak

17,00 – 19,30

sati

Orijentacija u prostoru u skladu s dobi učenika

Odabrani zavičajni projekti

Orijentacija u vremenu u skladu s dobi učenika

Odabrani projekti iz povijesti hrvatskog naroda

Pokusi u nastavi prirodoslovlja

Projektni, istraživački i problemski pristup nastavi prirodoslovlja

Nastavni prostori u okolišu (knjižnica, muzeji, izložbeni prostori, crkva, kazalište

lutaka, arhiv itd.)

Informatička tehnologija, digitalni udžbenici u nastavi prirode i društva

Vježbe



38


Nazočnost i aktivno praćenje predavanja i seminara, izrada seminarskog rada i njegova prezentacija,

kolokvij, pismeni i usmeni dio ispita.


39

Studij Integrirani preddiplomski i diplomski studij za učitelje

Naziv kolegija Metodika nastave matematike 1


Godina 3. godina Semestar 6. (šesti)

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc. dr.sc. Maja Cindrić

Ishodi učenja Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će moći:

nabrojati načela važna za nastavu matematike

komentirati važnost načela u nastavi matematike

nabrojati metode rada u nastavi matematike

definirati matematičku pismenost

metodički opisati razvoj koncepta broj kroz nastavu matematike u nižim razredima

metodički opisati razvoj koncepta računskih radnji kroz nastavu matematike u nižim razredima

metodički opisati razvoj mjerenja kroz nastavu matematike u nižim razredima

metodički opisati razvoj geometrijskih koncepta kroz nastavu matematike u nižim razredima


Sadržaj Osnovni matematički koncepti na elementarnoj razini i pristup konceptima sa

aspekta suvremenih teorija učenja i poučavanja u matematici

Ispitna

literatura

Markovac, J., Metodika početne nastave matematike, ŠK, Zagreb, 2001.

Ljubković, J., Metodika početne nastave matematike, IGSA, Pula, 2004.

Ovčar S., Razvijanje mišljenja u nastavi matematike, TIZ „Zrinski“, Čakovec, 1990.

Dopunska

literatura

Liebeck, P. (1995). Kako djeca uče matematiku, Educa, Zagreb

Vlahović-Štetić, V.; Vizek Vidović, V. (1998.). Kladim se da možeš…- psihološki aspekti početnog poučavanja matematike, Udruga roditelja „Korak po korak“, Zagreb

Vergnaud G. : The nature of mathematical concepts, in Nunes T., Bryant P.:Learning and teaching mathematics: An international perspectives, Psychology Press,1997.

Goldin G.A.: Theory of mathematics education: The contributions of constructivism, in Steffe L., Nesher P.,Cobb J., Goldin G., Greer B. :Theories of mathematical learning, Lawrence Erlbaum Associates, 1996.

Carpenter T.P., Lehrer R.: Teaching and learning mathematics with


40

understanding, u Mathematics classrooms that promote understanding, 19-32, Mahwah, NJ: Lawrence Erlbaum Associates, 1999.

Oblici provođenja

nastave

Predavanja

Način provjere

znanja i polaganja

ispita

Aktivno praćenje i sudjelovanje na nastavi

Pisanje kratkih provjera

Pisanje kolovija

Razgovor


Način praćenja

kvalitete

Standardiziranom anketom na razini Sveučilišta ispitati će se stavovi studenata o kvaliteti nastave

Anketom kreiranom od strane nastavnika ispitati će se također stavovi studenata o kvaliteti i uspješnosti nastave

Pokazatelj kvalitete između ostalog je i uspješnost na ispitu

IZVEDBENI PROGRAM

(NASTAVNI SADRŽAJI PO TERMINIMA)

PREDAVANJA

TERMIN Srijedom 8,00 – 9,30

Prostorija 105

Konzultacije Srijedom 10,00 – 12,00

PREDAVANJA

TERMIN SAT

I SADRŽAJ

3.3 2 Uvod u rad. Zašto poučavamo matematiku?

10.3 2 Matematičko obrazovanje u Hrvatskoj i svijetu - Postoji li potreba za promjenama?

17.3. 2 Teorije koje su utjecale na učenje i poučavanje matematike

24.3. 2 Teorije koje su utjecale na učenje i poučavanje matematike

31.3. 2 Načela i metode nastave matematike u nižim razredima osnovne škole.


41

7.4. 2 Koncepti u nastavi matematike. Koncept broja. Prebrojivost

10.4. 2 1. kolokvij

14.4. 2 Koncepti računskih radnji u nastavi matematike nižih razreda osnovne škole. Zbrajanje i

oduzimanje.

28.4. 2 Koncepti računskih radnji u nastavi matematike nižih razreda osnovne škole. Množenje

i dijeljenje.

5.5. 2 Koncepti računskih radnji u nastavi matematike nižih razreda osnovne škole. Množenje

i dijeljenje.

12.5. 2 Usmeno i pisano računanje u matematici nižih razreda osnovne škole

19.5. 3 Usmeno i pisano računanje u matematici nižih razreda osnovne škole

26.5. 3 Geometrijski sadržaji u nižim razredima osnovne škole

29.5. 2 2. kolokvij

UVJETI POHAĐANJA NASTAVE I POLAGANJA ISPITA


1. Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave – 5% ocjene

2. Pisanje kratkih provjera – studenti će na svakom satu pisati kratku provjeru matematičkih sadržaja nižih razreda osnovne škole – svaka provjera mora biti točna 90 % – 10% ocjene

3. Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. – 70% ocjene

4. Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu – 15% ocjene

5. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obaveze navedene pod 1. – 4. Polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. Ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita.


42


Naziv kolegija Novija hrvatska književnost – predrealizam i realizam


Godina 3 Semestar 6.

ECTS bodovi

Nastavnik Prof.dr.sc. Robert Bacalja e-mail [email protected] vrijeme konzultacija

Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija



Oblici izvođenja nastave Predavanja, seminari (pohađanje nastave P i S); konzultacije; samostalni zadaci, seminarski rad.


15P+0V+15S


Studenti su dužni aktivno sudjelovati u svim oblicima nastave. Prati se i procjenjuje aktivnost studenata tijekom nastavnog procesa. Svaki od programom predviđenih zadataka sudjeluje u formiranju konačne ocjene.



Prema dogovoru

Prema dogovoru Prema dogovoru Prema dogovoru


Prva pol. lipnja Druga pol. lipnja Prva pol. rujna Druga pol. rujna

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti sposobni:

Poznavanje i razumijevanje faze koja je prethodila realizmu u Hrvatskoj.

Poznavanje i razumijevanje opusa i značaja Augusta Šenoe i suvremenika.

Poznavanje i razumijevanje konteksta pojave realizma u hrvatskoj književnosti.

Poznavanje i razumijevanje opusa i značaja Ante Kovačića i Eugena Kumičića.

Poznavanje i razumijevanje opusa i značaja Ksavera Šandora Gjalskog i Vjenceslava Novaka.

Poznavanje i razumijevanje opusa i značaja Silvija Strahimira Kranjčevića te književne kritike i dramske književnosti realizma.

Poznavanje i razumijevanje opusa i značaja Iva Vojnovića i Janka Leskovara


Sadržaj kolegija

Predrealizam (1860. - 1881.)

*Uvod. Naziv. Društvenopolitičke prilike u Hrvatskoj i Europi. *Koncepcijske i

poetološke značajke predrealizma. *August Šenoa – monografski pristup.


43

*Žanrovska slika razdoblja: Poetološke oznake predrealističke poezije i

najtipičniji njezini predstavnici, analiza F. Marković Dom i svijet i L. Botić Bijedna

Mara. Sintetski pregled poetoloških oznaka predrealističke proze i analiza

Nadale Bakarke A. V. Tkalčevića. Sintetski pregled predrealističke drame i

analiza Graničara J. Freudenreicha. *Programski i kritički članci. *Sinteza.

Realizam (1881.-1892.).

*Uvod. Pojam realizam, realizam kao stilska formacija. Pretpostavke za

stvaranje hrvatske realističke književnosti. Društveni i politički odnosi. *Temeljne

koncepcije hrvatskog realizma. Dodiri s vlastitom tradicijom i s aktualnom

europskom književnosti: usporedba i poticaji. *Uloga časopisa. *Uloga kritike.

*Žanrovska slika hrvatskog realizma, struktura pojedinih žanrova i njihov odmak

od žanrovske hijerarhije prethodnog razdoblja. Sumarni pregled značajki

hrvatske poezije u doba realizma i analiza izbora iz poezije A. Harambašića i S.

S. Kranjčevića. Interpretacija poetoloških značajki hrvatske proze u doba

realizma na odabranim pripovijetkama i romanima V. Novaka, K. Šandora

Gjalskog, A. Kovačića, E. Kumičića i J. Kozarca te sinteza. *Pregled zbivanja u

dramskoj književnosti i kritici. *Naznake moderne (J. Leskovar)

Obvezna literatura

K. Nemec, Povijest hrvatskog romana (od početaka do kraja 19. stoljeća), Zagreb 1999. M. Šicel, Hrvatska književnost 19. i 20. stoljeća, Zagreb 1997. M. Šicel, Povijest hrvatske književnosti (knj.I. Od Andrije Kačića Miošića do Augusta Šenoe), Zagreb, 2004. M.Šicel, Povijest hrvatske književnosti XIX. stoljeća, knjiga II. Realizam, Zagreb, 2005.

Dopunska literatura

I. Frangeš, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb-Ljubljana 1987.

S. Ježić, Hrvatska književnost (od početaka do danas 1100-1941), Zagreb

1944.

D. Jelčić, Povijest hrvatske književnosti, Zagreb, Naklada P.I.P.Pavičić, 1997.

V. Žmegač, Povijesna poetika romana, Zagreb, Grafički zavod Hrvatske, 1987.

I.Frangeš; V.Žmegač, Hrvatska novela, interpretacije, Zagreb, Školska knjiga,

1998.

Internetski izvori

Način praćenja kvalitete

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog nastavnog programa i ispitnih procedura.


Pohađanje nastave, aktivno sudjelovanje na nastavi, izrada i prezentacija seminarskog rada. Smatra se da student nije izvršio svoje nastavne obaveze ukoliko je izostao s više od 30% nastave. Nastavnik evidentira prisutnost studenata na početku svakog sata.


Studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave. Studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat. Studenti


44

polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. ako

student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita. Seminarski rad vrednuje se 0,5 ECTS bodom. Redovitost pohađanja nastave te aktivnost u nastavi 0,5 ECTS, pismeni dio ispita (min. 50% riješeno ispravno) 1 ECTS i usmeni dio ispita 1 ECTS bod.


Završni ispit sadrži zadatke koji obuhvaćaju cjelokupno gradivo nastavnog programa i njime se procjenjuje realizacija ishoda učenja koji su već procjenjivani u ranijim aktivnostima.

Napomena



1. 27. 2

Početci hrvatske književne povijesti: Šime Ljubić i

Vatroslav Jagić.

Kroz sve nastavne jedinice koristit će se naslovi koji su predviđeni obveznom literaturom.

2. 6. 3

Šenoini i Jagićevi pogledi na književnost (Naša

književnost; Živi li, napreduje li naša književnost?

3. 13. 3. Predrealizam 1865-1881., uvodne napomene

4. 25.3. August Šenoa (monografski pristup).

5. 20. 3. Rikard Flieder-Jorgovanić.

6. 27. 3. Franjo Marković

7. 3.4. Razdoblje realizma u hrvatskoj književnosti 1881.-1892

8. 10. 4.

Poetika hrvatskog književnog realizma i društveno-

političke prilike.

9. 24. 4. Ante Kovačić

10. 8. 5. Eugenij Kumičić

11. 15.5. Ksaver Šandor Gjalski

12. 22.5. Vjenceslav Novak

13. 29.5. Silvije Strahimir Kranjčević

14. 5. 6.

Književna kritika i hrvatska dramska književnost tijekom

realizma.

15. 8. 6. Između realizma i moderne :Ivo Vojnović i Janko Leskovar.

Seminari Red. Datum Naslov Literatura


45

br.

1. 27. 2.

August Šenoa( povijesni romani): Seljačka buna/ Čuvaj se

senjske ruke/Zlatarevo zlato

Cvijeta Pavlović, August Šenoa i Scottov model

povijesnog romana, u: Duda, D. et al.(ur.), Komparativna

povijest hrvatske književnosti : zbornik radova I. (XIX.

stoljeće), Split, 1999, str. 162-173.

Kroz sve nastavne jedinice, uz izabrane lektirne naslove, koristit će se naslovi koji su predviđeni obveznom i izbornom literaturom.

2. 6.3.

August Šenoa (romani lika) : Branka /Prosjak Luka/ Prijan

Lovro/

Ivo Frangeš, August Šenoa: kodifikator moderne hrvatske

proze sedamdesetih godina XIX. stoljeća: (Prijan Lovro

kao paradigma), Croatica, 1997, br. 45-46, str. 273-285

3. 13.3. Rikard Jorgovanić (izbor iz PSHK)

4. 20. 3. Franjo Marković (izbor iz PSHK)

5. 27. 3. Eugen Kumičić: Začuđeni svatovi/ Olga i Lina

6. 3. 4. Ante Kovačić: U registraturi

7. 10. 4. Josip Kozarac: Tena/Oprava

8. 17. 4.

Vjenceslav Novak: Posljednji Stipančići

Dubravko Jelčić, „Posljednji Stipančići“ Vjenceslava

Novaka, Ključ za književno djelo, Zagreb, 1996.

9. 24. 4. Vjenceslav Novak: Tito Dorčić /Iz velegradskog podzemlja

10. 8. 5. Ksaver Šandor Gjalski: U noći

Miroslav Šicel, Gjalski, Zagreb, 1984.

11. 15. 5. Ksaver Šandor Gjalski: Janko Borislavić

12. 22. 5.

Pjesništvo Silvija Strahimira Kranjčevića: Lucida

Intervalla, U maskiranoj gomili, Radniku, Eli! Eli! Lama

azavtani, Resurecctio, Mojsije

13. 29.5. Pjesništvo Augusta Harambašića

14. 5.6. Ante Kovačić: Baruničina ljubav

15. 8. 6.

Janko Leskovar: Misao na vječnost /Katastrofa

Cvjetko Milanja, Janko Leskovar, Zagreb, 1987.

Nastavnik: Prof.dr.sc. Robert Bacalja


46

Naziv studija Integrirani prediplomski i diplomski studija za učitelje

Naziv kolegija Slikarstvo 2

Status kolegija izborni

Godina 3 godina Semestar VI

ECTS bodovi 4

Nastavnik Saša Živković, docent

e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija Uto. 13 do13 45 sati Konzultacije i ostali dogovori mogu se ostvariti i putem e-maila.

Suradnik / asistent e-mail vrijeme konzultacija


Sveučilište u Zadru, Ulica Franje Tuđmana 24,

Oblici izvođenja nastave Predavanja,vježbe, konzultacija


Predavanja i vježbe 1-0-1


Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na

završnom ispitu: pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova),putem

samostalnog zadatka-seminara(12,5 ECTS postotnih bodova), likovnim radovima i

projektima samostalnim,u paru i grupi ( 37,5 ECTS postotnih bodova) i kroz pismeni

ispit-esej (25 ECTS postotnih bodova).

Ukupno opterećenje studenta je 120 sati nastavnog i van nastavnog rada što

iznosi 4 ECTS boda

Početak nastave 03.03.2014 Završetak nastave 13.06.2014.


- - - -


Lipanj 2018. Srpanj 2018. Rujan 2018, Rujan 201,

Ishodi učenja

Sposobnosti istraživanja i izražavanja u slikarskim tehnikama Sposobnost oblikovanja umjetničkog projekta Sposobnost kreatinog pristupa različitim vizualnim medijima Razvijat će sposobnosti samostalnog izraza u slikarskom medijiu Razumjeti će principe nastanka likovnog djela Znati će oblikovati samostalni projekt i prezentirati ga Sposobnost analize, sinteze i vrednovanja umjetničkih vještina Sposobnost kreativnog upotrebljavanja stečenih informacija iz različitih izvora

Preduvjeti za upis Upisan studij i poznavanje vizualno-likovnog jezika,

Sadržaj kolegija Teorija boja, slikarske tehnike, slikarski postupci,.

Obvezna literatura

Damjanov, Jadranka (1991): Vizualni jezik i likovna umjetnost, Školska knjiga, Zagreb

Jakubin, M. (1999): „Likovni jezik i likovne tehnike: Temeljni pojmovi“, Educa, Zagreb Tanay, E. R. 1990: Tehnike likovnog izražavanja : od olovke do kompjutora

Šuvaković, Miško, 2005:“Pojmovnik suvremene umjetnosti.“, Zagreb: Horetzky

Dopunska literatura

Goethe, J.W., 2007: „Učenje o bojama“, Scarabeus, Zagreb Da Vinci, Leonardo, 1990: „Traktat o slikarstvu“, Bata, Beograd

„Enciklopedija hrvatske umjetnosti“ , 1995, LZ Miroslav Krleža, Zagreb

Klee, Paul, 1998: “Zapisi o umetnosti“, Esotheria, Beograd Internetski izvori

Način praćenja kvalitete Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se studentskom anketom,

mailto:[email protected]


47

uspjehom studenata na nastavnom kolegiju, periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa.


Studenti trebaju redovito pohađati predavanja i vježbe od ukupno 30 sati za potpis im se dozvoljava 15% izostajanja s nastave. Potrebno je na kraju semestra predočiti mapu s likovnim radovima.


Bodovanje se vrši na osnovu pohađanja vježbi, zalaganja i rada (30%), dovoljnim brojem radova (25%), pismeni ispit-esej (45%).


Ocjena se formira kontinuiranim praćenje rada ,pregledom likovnih radova, i putem pismenog ispita u obliku eseja.

Napomena



1. Uvodno predavanje

2. Teorije boje 1

3. Teorije boje 2

4. Teorija boje 3

5. Slikarska tekstura

6. Slikarska faktura

7. Perspektiva 1

8. Perspektiva 2

9. Ravnoteža i harmonija

10. Ravnoteža i harmonija

11. Slikarska tehnologija 1



14. Analiza radova

15. Završna izložba

Vježbe Red.


1. Prezentacija programa kolegija

2. Vježba- modelacija svjetlom i sjenom

3. Vježba- modulacija bojom

4. Vježba-nijansiranje boje

5. Vježba-istraživanje slikarske teksture

6. Vježba-istraživanje slikarske fakture

7. Vježba-atmosferska perspektiva

8. Vježba-koloristička perspektiva

9. Vježba –slobodna kompozicija

10. Vježba –slobodna kompozicija

11. Vježba- slikanje uljanom bojom

12. Vježba- slikanje uljanom bojom

13. Vježba-slikanje enkaustika

14. Vježba-slikanje enkaustika

15. Postav izložbe

Nastavnik:

Saša Živković, doc.


48

Naziv kolegija Metodologija istraživanja u odgoju i obrazovanju

ECTS 4

Nastavnici i/ili

suradnici

Doc.dr.sc. Slavica Šimić Šašić

Ishodi učenja Svladavanjem sadržaja studenti će moći:

- opisati, klasificirati i usporediti različite metode istraživanja (znanstvene

paradigme, vrste istraživanja, tehnike prikupljanja i obrade podataka)

- prepoznati i procijeniti proces i procedure izvođenja istraživačkog rada,

nastanka znanstvenih podataka i pisanja izvješća o znanstvenim rezultatima

- pronaći i primijeniti specifična znanja u relevantnoj literaturi

- samostalno planirati i organizirati provedbu manjih istraživanja (izraditi nacrt,

prikupiti, obraditi, analizirati, interpretirati i prikazati rezultate istraživanja)

- pratiti i kritički procijenjivati rezultate drugih istraživanja u smislu procjene

kvalitete i primjenjivosti rezultata pri rješavanju određenih odgojno-obrazovnih

problema.

Preduvjeti za

upis

Nema

Ispitna

literatura

Mužić, V. 2004. Uvod u metodologiju istraživanja odgoja i obrazovanja. Zagreb:

Educa.

Milas, G. (2009). Istraživačke metode u psihologiji i drugim društvenim znanostima.

Jatrebarsko: Naklada Slap. (Odabrana poglavlja)

Bubić, A. (2014). Osnove statistike u društvenim i obrazovnim znanostima. Dostupno

na http://marul.ffst.hr/~abubic/nastava/statistika/statistika_prirucnik_ucitelji.pdf

Etički kodeks istraživanja s djecom. Dostupno na http://www.ufzg.unizg.hr/wp-

content/uploads/2013/12/Eticki-kodeks-istrazivanja-s-djecom.pdf

Dopunska

literatura

Cohen, L., Manion, L. i Morrison, K. (2007). Metode istraživanja u obrazovanju.

Jastrebarsko: Naklada Slap.

Petz, B. (2004). Osnove statističke metode za nematematičare. Jastrebarsko:

Naklada Slap

Silobrčić, V. (2000). Kako sastaviti, objaviti i ocijeniti znanstveno djelo. Zagreb:

Medicinska naklada.

Mužić, V., Matijević, M. i Jokić, M. (2003). Istraživati i objavljivati – elementi

metodološke pismenosti u pedagogiji. Zagreb: HPKZ.

http://marul.ffst.hr/~abubic/nastava/statistika/statistika_prirucnik_ucitelji.pdf

http://www.ufzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2013/12/Eticki-kodeks-istrazivanja-s-djecom.pdf

http://www.ufzg.unizg.hr/wp-content/uploads/2013/12/Eticki-kodeks-istrazivanja-s-djecom.pdf


49

Dijete i društvo (Tematski broj: Etika istraživanja s djecom). 2003., 5(1).

Sekulić-Majurec, A. (2000.): Kvantitativan i/ili kvalitativan pristup istraživanjima

pedagoških fenomena – neke aktualne dileme. Napredak, 141 (3), 289-300.

Časopisi iz područja odgojnih znanosti.

Oblici

provođenja

nastave

Predavanja i seminari

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Pisani ispit (kolokvij ili završni ispit) sastoje se od niza pitanja različitih vrsta koji

nose različit broj bodova. Rezultat ispita postotak je ispravno riješenih

zadataka. Ocjena se formira na sljedeći način:

0 – 59% - nedovoljan

60 – 65% – dovoljan

66-75% - dobar

76-85% – vrlo dobar

86-100 %- izvrstan

Konačna ocjena formira se na osnovi ocjena aktivnosti na nastavi, prezentacije

istraživanja, pisanog i usmenog dijela ispita.


PREDAVANJA


28.2. 2 Određenje znanosti (funkcije, elementi, paradigme)

7.3. 2 Tijek istraživanja (etape istraživanja)

14.3. 2 Vrste istraživanja

21.3. 2 Metode istraživanja (deskriptivna, kauzalna, eksperiment)

28.3. 2 Prikupljanje podataka (rad na dokumentaciji, opažanje, intervju)

4.4. 2 Prikupljanje podataka (anketa, test, skale procjene); karakteristike mjernih

instrumenata 11.4. 2

I kolokvij

18.4. 2 Kvalitativna analiza podataka


50

Seminar


28.2. 1 Analiza članaka (paradigme)

7.3. 1 Izrada nacrta istraživanja

14.3. 1 Analiza članka (vrste istraživanja)

21.3. 1 Analiza članka (metode istraživanja)

28.3. 1 Izrada mjernog instrumenta

4.4. 1 Izrada mjernog instrumenta

11.4. 1 kolokvij

18.4. 1 Kvalitativna analiza podataka

25.4 1 Vrste podataka (Mjerne ljestvice)

2.5. 1 Deskriptivna statistika: srednje vrijednosti, raspršenja, koeficijent korelacije

9.5. 1 Inferencijska statistika (t-test, χ

2-test)

16.5. 1 Interpretacije i prezentacija rezultata

23.5. 1 Izrada izvješća o znanstvenom istraživanju

30.5. 1 Prezentacije istraživanja

6.6. 1 Prezentacije istraživanja

Vježbe


25.4 2 Vrste podataka

2.5. 2 Deskriptivna statistika: srednje vrijednosti, raspršenja, koeficijent korelacije

9.5. 2 Inferencijska statistika (t-test, χ

2-test)

16.5. 2 Interpretacije i prezentacija rezultata

23.5. 2 Izrada izvješća o znanstvenom istraživanju

30.5. 2 Etika i istraživanja

6.6. 2 II kolokvij


51


Studenti su dužni prisustvovati nastavi (minimalno 70%), provesti malo istraživanje u grupi i

prezentirati rezultate istraživanja.

Termini ispita:

14.6. 2018.

28.6. 2018.

6.9. 2018.

20.9. 2018.


52

Naziv kolegija Metodika nastave glazbene kulture II

ECTS 3

Nastavnici i/ili

suradnici

Dr. sc. Tomislav Košta


Kritički promišljati, kvalitetno planirati i pripremati nastavni sadržaj iz predmeta glazbena kultura.

Upoznati i primijeniti osnovna načela, nastavne metode i metodičke oblike rada u nastavi glazbene kulture.

Pratiti, vrednovati i ocjenjivati vlastiti rad i postignuća učenika.

Provoditi aktivnosti slušanja – slušati skladbe zadane osnovnoškolskim programom glazbene kulture.

Provoditi aktivnosti sviranja na dječjem instrumentariju.

Kritički i estetski procjenjivati glazbu

Preduvjeti za upis Nema

Ispitna

literatura

Dobrota S. (2012): Uvod u suvremenu glazbenu pedagogiju, Filozofski fakultetu u Splitu, Split.

Brdarić R. (1986): Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture, Školska knjiga, Zagreb.

Novačić i dr. (1986): Glazbena kultura u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole. Priručnik za nastavnika, Školska knjiga. Zagreb.

Rojko P. (1996): Metodika nastave glazbe. Teorijsko-teoretski aspekti. Sveučilište J. J. Strossmayera, Osijek.

Njirić N. (2001): Put do glazbe, Školska knjiga, Zagreb

Dopunska

literatura

Brdarić R. (1986): Pripremanje nastavnika za nastavu glazbene kulture, Školska knjiga, Zagreb.

Novačić i dr. (1986): Glazbena kultura u prvom, drugom i trećem razredu osnovne škole. Priručnik za nastavnika, Školska knjiga. Zagreb.

Njirić N. (2001): Put do glazbe, Školska knjiga, Zagreb

Aktualni udžbenici za glazbenu kulturu u prva četiri razreda osnovne škole.

Županović L. (1995): Tvorba glazbenog djela, Školske novine, Zagreb.

Manesteriotti V. (1990): Zbornik pjesama i igara za djecu: priručnik muzičkog odgoja, Školska knjiga, Zagreb.

Oblici provođenja

nastave

Predavanja, radionice, vježbe, samostalni zadaci.


53

Način provjere

znanja i

polaganja ispita

Usmeni i pismeni


SADRŽAJ

Sadržaj kolegija obuhvaća:

Slušanje kao aktivnost u nastavi glazbene kulture

Osnovni metodički problem slušanja glazbe

Organizacija nastavnog sata

Priprema za nastavu (stručna, pedagoška, organizacijsko-tehnička, psihološka)

Sviranje kao aktivnost u nastavi glazbene kulture

Doživljaj metra i ritma u sviranju

Orffov instrumentarij


Studenti su dužni redovito prisustvovati na nastavi, aktivno sudjelovati u nastavi, položiti pismeni i

usmeni ispit

Rad studenta na predmetu će se vrednovati i ocjenjivati tijekom nastave i na završnom ispitu:

pohađanja nastave (25 ECTS postotnih bodova), pismeni ispit (50 ECTS postotnih bodova), usmeni

ispit (25 ECTS postotnih bodova).


54

1. OPĆE INFORMACIJE

1.1. Studijski program (preddiplomski, diplomski, integrirani)

Integrirani preddiplomski i

diplomski učiteljski studij 1.6. Način izvođenja nastave (broj sati P+V+S+e-učenje)

15+15

1.2. Godina studija 3 1.7. Očekivani broj

studenata na predmetu

20

1.3. Naziv predmeta Informatika 3 1.8. Nositelj predmeta Josip Cindrić, prof

1.4. Bodovna vrijednost (ECTS)

3 1.9. Suradnici

1.5. Status predmeta

izborni

2. OPIS PREDMETA

2.1. Ciljevi predmeta

Ciljevi kolegija Informatika su prezentirati studentima temeljna informatička

znanja vezana za računala , softver,informacijske sustave, baze podataka i neke

elemente umjetne inteligencije. Utjecati na studente da prihvate i razumije

važnosti informacija i informacijskih tehnologija za uspješno funkcioniranje

edukacijskih i organizacijskih sustava. Osposobiti studente da se samostalno

služe potrebnim programskim paketima i naprednom WEB tehnologijama.

2.2. Uvjeti za upis predmeta i ulazne kompetencije potrebne za predmet

Uvjeta nema , potrebne ulazne kompetencije studenti stiću tijekom obrazovanja

kroz osnovnu i srednju školu.

2.3. Ishodi učenja na razini programa kojima predmet pridonosi

Prepoznati primjenu i funkciju osnovnih elemenata informacijskog sustava u

odgojno obrazovnom okruženju te razumjeti njihovu povezanost s računalnim

sustavom. Prikupljati , obrađivati i koristiti informacija u svakodnevnom odgojnom

i obrazovnom ciklusu.Analizirati odgojno obrazovni rad te ga unapređivati u

skladu sa naprednim tehnologijama.Razviti istraživačke vještine i statističke

obrade prikupljenih podataka korištenjem računala

Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju sluzeci se WEB alatima nove generacije. Kreirati materijala za rad pomocu Web 2.0 alata. Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju sluzeci se WEB alatima nove generacije. Za ulogu suradnika na on-line tecajevima kao moderatori na kreiranju svih

vrsta online tecajeva za koristenje u nastavi u suradnji sa mreznim

administratorima. Za kreiranje i moderiranje on-line tecajeva .

2.4. Očekivani ishodi učenja na razini predmeta (4-10 ishoda učenja)

Razviti sklonost za timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove

generacije.Kreirati materijala za rad pomoću Web 2.0 alata.Razviti sklonost za

timski rad, interakciju i suradnju služeći se WEB alatima nove generacije.Za


55

ulogu suradnika na on-line tečajevima kao moderatori ,za sukreiranje svih vrsta

on-line tečajeva za korištenje u nastavi u suradnji sa mrežnim

administratorima.Za moderiranje on-line tečajeva , te suradnju i kreiranja u izradi

portala za nastavu .

Kroz izborni kolegija Informatika 3 studenti se upoznaju s temeljnim znanjima

vezanim za računala , softver,informacijske sustave CMS i LMS, baze podataka i

neke elemente umjetne inteligencije. Utjecati na studente da prihvate i razumije

važnosti informacija i informacijskih tehnologija za uspješno funkcioniranje

edukacijskih i organizacijskih sustava. Osposobiti studente da se samostalno

služe potrebnim programskim paketima i naprednom WEB tehnologijama.

2.5. Sadržaj predmeta detaljno razrađen prema satnici nastave

1 Uvodni sat, obveze i podjela u grupe, provjera AAI , prijava na

loomen.carnet.hr

identiteta

1 Content management system (pregled Open source sustava) 1 On-line tecajevi LMS , pregled

2 Teorijski modeli u e-obrazovanju

2 Planiranje nastave u e-obrazovanju 2 Planiranje i nacrt tečaja u LMS –sustavu (loomen) 2 LMS sustav Loomen rad na tečaju

2 LMS sustav Loomen rad na tečaju 1 STRATEGIJE POUCAVANJA U E-OBRAZOVANJU

1 Povezivanje obrazovnih strategija i tehnologija u e-obrazovanju

Vjezbe

TERMIN SATI sadržaj

1 AAI identitet , azuriranje i kreiranje student-web prostora

1 Moodle—moderiranje, postavke tecaja (loomen.carnet.hr ili edukrsevan.unizd.hr

1 Story bord tecaja

1 Sinhrona i asinhrona komunikacija , popratni alati u tečaju

1 Objava materijala za ucenje

1 Zadaci za polaznike tecaja

1 Azuriranje zadataka od strane moderatora

1 Izrada testova

1 Azuriranje korisnika

5 Rad na tecaju

1 Kolokvij

2.6. Vrste izvođenja nastave:

predavanja

vježbe mješovito e-učenje

samostalni zadaci multimedija i mreža mentorski rad

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata

6. Redovito sudjelovanje na nastavi - studenti su dužni redovito aktivno sudjelovati na nastavi, što podrazumijeva otvorenu diskusiju na danu temu i pripremu za diskusiju izvan nastave – 5% ocjene


56

7. Pisanje domaćih zadaća – studenti su dužni redovito pisati domaće zadaće i pripremati se za nastavni sat – 10% ocjene

8. Pisanje kolokvija – dva puta tijekom semestra studenti će pisati kolokvij. Prolaznost na kolokviju podrazumijeva 50% točnih odgovora. – 70% ocjene

9. Završni ispit – studenti koji su redovito izvršavali gore navedene obaveze pristupit će završnom usmenom ispitu – 15% ocjene

10. Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obaveze navedene pod 1. – 4. Polažu pismeni i usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminacijski, tj. Ako student nije položio pismeni dio ne izlazi na usmeni dio ispita.

2.9. Raspodjela ECTS bodova prema studijskim obvezama (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti predmeta):

Pohađanje nastave

0,2 Praktični rad 0.5 Kolokvij 0,2

Priprema za predavanje

Referat Pismeni ispit

Domaće zadaće 0,2 Seminarski rad

Usmeni ispit 0,4

Istraživanje Esej

(Ostalo

upisati)

Eksperimentalni

rad Projekt

Izrada web

portala 0,5

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na završnom ispitu

Pohađanje nastave 10 %, Domaće zadaće 30 %, Projekt 25%, Kolokvij10% i Usmeni

ispit 25 %.

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjižnici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj

primjeraka

u knjižnici

Dostupnost

putem

ostalih

medija

McVay Lynch, M. (2002): The Online Educator: A

Guide to Creating the Virtual Classroom,

RoutledgeFalmer, London.

Materijali s : loomen.carnet.hr --Online tečajevi za

korištenje naprednih CMS web alata

2.12. Dopunska literatura (u trenutku

Driscoll, M. (2002): Web-based training: Creating e-learning experiences, Jossey-

Bass/Pfeiffer, San Francisco.


57

prijave prijedloga studijskoga programa)

Laudon K.C., Laudon J.P.: Management Information Systems, Prentice-Hall,

USA, 2007.

Englander I., The Architecture of Computer Hardware and Software Systems,

John Wiley & Sons Inc., USA, 2000.

Joinson, A. et al. Oxford Handbook of Internet Psychology. Oxford University,

Oxford, 2009.

Različiti priručnici za programske alate koji se koriste na vježbama.

2.13. Načini praćenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih kompetencija

Baza podataka o prisustvovanju na nastavi, obavljenim zadacima i aktivnostima

studenata, analiza uspješnosti studenata na kolokviju, projektu i usmenom ispitu.

Studentske evaluacije nastavnika.

2.14. Ostalo (prema mišljenju predlagatelja)


58


Naziv kolegija Metodika nastave hrvatskoga jezika i književnosti I


Godina 4 Semestar 7

ECTS bodovi 4

Nastavnik Izv.prof. dr. sc. Ivica Vigato

e-mail [email protected]

vrijeme konzultacija srijeda, 10-11

Suradnik / asistent

e-mail

vrijeme konzultacija

Mjesto izvođenja

nastave

Oblici izvođenja

nastave predavanja, vježbe

Nastavno opterećenje

P+S+V 2+0+1

Način provjere znanja

i polaganja ispita 2 kolokvija, pismeni ispit, usmeni ispit



17. 4 3. 6


13.6 2.7 5. 9. 26. 9.

Ishodi učenja

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti

sposobni:

razlikovati svrhu ciljeve, zadaće i zadatke nastave

hrvatskoga jezika;

razumjeti i na konkretnim primjerima predočiti načela

nastave hrvatskoga jezika;

upoznati se s različitim metodičkim sustavima;

na nastavnim uzorcima promjenjivati nastavne oblike,

metode i sredstva;

kreirati nastavnu pripremu;

ustrojiti nastavnu jedinicu;

korelirati i sintetizirati različite nastavne sadržaje;

kreirati nastavu pripremu;

kreativno koristiti nastavne izvore;


Sadržaj kolegija

Nakon položenog ispita iz ovoga kolegija studenti će biti

sposobni:

razlikovati svrhu ciljeve, zadaće i zadatke nastave

hrvatskoga jezika;

razumjeti i na konkretnim primjerima predočiti načela


59

nastave hrvatskoga jezika;

upoznati se s različitim metodičkim sustavima;

na nastavnim uzorcima promjenjivati nastavne oblike,

metode i sredstva;

kreirati nastavnu pripremu;

ustrojiti nastavnu jedinicu;

korelirati i sintetizirati različite nastavne sadržaje;

kreirati nastavu pripremu;

kreativno koristiti nastavne izvore;

Obvezna literatura

1. S.Težak: (1996.) Teorija i praksa nastave hrvatskoga jezika 1,

Zagreb: Školska knjiga.

2. Anđelka Peko - Ana Pintarić (1999.) Uvod u didaktiku

hrvatskoga jezika, Osijek: Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera.

3. L. Bognar – M. Matijević (1993.) Didaktika, Zagreb: Školska

knjiga

Dopunska literatura

4. Dragutin Rosandić (2003.) Kurikulski metodički obzori, Zagreb:

Školske novine.

5. Babić-Finka-Moguš (1996.) Hrvatski pravopis, Zagreb: Školska

knjiga.

6. Stjepko Težak- Stjepan Babić (1992.) Gramatika hrvatskoga

jezika, Zagreb: Školska knjiga.

7. Eugenija Barić I dr (1995.) Hrvatska gramatika, Zagreb:

Školska knjiga.

8. Marijana Češi – Mirela Barbaroša-Šikić (ur.) (2007.)

Komunikacija u nastavu hrvatskoga jezika, Jastrebarsko:

Naklada Slap; Zagreb : Agencija za odgoj i obrazovanje.

9. Karol Visinko 2014. Čitanjne / poučavanje i učenje, Zagreb:

Školska knjiga

Internetski izvori

Način praćenja

kvalitete

Kvaliteta i uspješnost realizacije nastavnog predmeta prati se

studentskom anketom, uspjehom studenata na nastavnom kolegiju,

periodičnom neovisnom vanjskom provjerom programa i

periodičnom internom provjerom godišnjeg detaljnog izvedbenog

nastavnog programa i ispitnih procedura.

Uvjeti za dobivanje

potpisa redovito pohađanje nastave

Način bodovanja

kolokvija/seminara/vj

ežbi/ispita

Redovito pohađanje nastave – 5%

Osmišljavanje i održavanje radionice 35%

Pisanje kolokvija dva puta tijekom semestra na kolokviju podrazumijeva 50%

točnih odgovora. – 50% ocjene

Završni ispit - studenti koji su redovito izvršili gore navedene obveze pristupit

će završnom usmenom ispitu. – 10%

Način formiranja

konačne ocjene

Studenti koji nisu uspjeli izvršiti obveze navedene pod 1-4 polažu pismeni i

usmeni dio ispita. Pismeni dio ispita je eliminatorski, tj. ako student nije

položio pismeni dio ispita ne izlaze na usmeni dio

Napomena

Nastavne teme-predavanja Red.


1. 26. 2. Svrha nastave hrvatskoga jezika na općoj 1


60

naobrazbenoj razini

2. 5. 3. Ciljevi nastave hrvatskoga jezika 1

3. 12. 3. Zadaće nastave hrvatskoga jezika 1

4. 196. 3. Načela nastave gramatike 1,2

5. 26. 3. Metodički sustavi u nastavi jezika 1,2, 8

6. 2. 4. Programske vrste nastave hrvatskoga jezika 1, 2, 3,

7. 9. 4. Nastavni oblici 1, 2, 3,8,9

8. 16. 4. Nastavne metode 1, 2, 3, 9

9. 23. 4. Nastavna sredstva 1, 2,

10. 30. 4. Izvori nastave hrvatskoga jezika 1, 2, 9

11. 4. 5. Organizacija nastavnoga proces 1, 2, 3,

12. 14. 5. Unutarpredmetna korelacija 1, 2,

13. 21. 5. Međupredmetna korelacija 1.2.

14. 28. 5. Prijam i obrada sadržaja 1, 2, 3,

15 4. 6. Neposredna nastavnikova priprava 1, 2,3,

Seminari Red.


1.

2.

3.

4.

5.

6.

7.

8.

9.

10.

11.

12.

13.

14.

Vježbe Red.


1. 26. 2. Upoznavanje s temama i način izvođenja vježbi

2. 5. 3.

Metodika jezičnog odgoja i obrazovanja i njoj srodne,

korespondirajuće znanosti

3. 12. 3. Svrha, ciljevi i zadaće i zadaci nastave hrvatskoga jezika

4. 196. 3.

Načela nastave hrvatskoga jezika primijenjena na

konkretnim nastavnim sadržajima

5. 26. 3.

Učenik i nastavnik u procesu

jezičnog odgoja i obrazovanja.

Nastavnik – poučavatelj jezika.

Učenik – subjekt u nastavi.


61

6. 2. 4.

Načelo primjerenosti i postupnosti i spiralno-vertikalni

smjer poučavanja jezičnih sadržaja

7. 9. 4. Kolokvij I. Rezultati

8. 16. 4. Oblici rada u nastavi hrvatskoga jezika

9 23. 4. Metode rada u nastavi hrvatskoga jezika

10. 30. 4. Uporaba nastavnih sredstava u nastavi hrvatskoga jezika

11. 4. 5. Planiranje nastave hrvatskoga jezika

12. 14. 5. Nastavne cjeline, teme i jedinice u nastavi hrvatskoga jezika

13. 21. 5. Metodika sistematiziranja, ponavljanja i vježbanja u nastavi

14. 28. 5. Pisanje pripreme i organizacija nastavnoga procesa

15. 4. 6. Kolokvij II. Rezultati

Nastavnik: Ivica Vigato

IZVEDBENI PLAN NASTAVE - unizd.hr PLAN NASTAVE -RN3 - ljetni 2017-2018.pdf · UČZ325 Prof. dr. sc. Mira Klarin Psihologija obitelji i roditeljstva 15 15 0 4 UČZ326 Josip Cindrić,

Documents