Izumi i poduzetnik - racunarstvo550.xyz. semestar/Uvod u... · Poticanje inovacijske kulture ... zaštitu intelektualnog vlasništva širom svijeta. ... Koriste ga najveće svjetske

Izumi i poduzetnik

Inovatorstvo u poduzetništvu Gospodarstvo znanja

Znanstvena politika ili upravljanje znanjem danas postaje središnja politika gospodarskog razvoja i rasta zbog ulaska u tzv. gospodarstvo znanja.

Što je gospodarstvo znanja?

….. nova tehnološko-ekonomska paradigma koja se zasniva na proizvoĎenju i iskorištavanju znanja i informacija (OECD, 1996)

…. javlja se početkom 1990-tih kada analitičari gospodarskog rasta zaključuju da su za razvoj i rast odlučujuća ulaganja u faktore nematerijalne prirode (otkrio R. Solow polovinom 20.st.)

….suvremene industrije znanja jesu informacijsko-komunikacijske industrije, biotehnologija i sl.

Faktori nematerijalne prirode

znanje i tehnologija,

obrazovanje….

Faktori materijalne prirode

fiksni kapital (zemljište, građevine, oprema) ili fizički ljudski rad

Tranzicija u gospodarstvo znanja

Osnovni pojmovi

Što je politika ili upravljanje?

Upravljanje jesu principi, plan ili procedure koje uspostavlja neka agencija, institucija ili vlada sa namjerom ostvarivanja određenih dugoročnih ciljeva

Znanstvena politika

Tehnološka politika

Industrijska politika

Inovacijska politika

Znanstvena politika

… jest sustav principa i planova, te procedura (mjere, metode i instrumenti) za planiranje, vođenje i koordiniranje znanstvenih istraživanja.

…odnosi se na upravljanje znanstvenim sustavima u užem smislu (fundamentalna, primijenjena i razvojna istraživanja);

Definicije: Zakon o znanstvenoistraživačkom radu (NN 59/96); Frascati Frascati Manual, OECD 2002.

Osnovno načelo: tehnološki napredak rezultat je temeljnih znanstvenih istraživanja koji se ugrađuju u nove tehnologije (science-push model), odnosno linearni model inovacija

Tehnološka politika

…ima za cilj poticati poduzeda da razvijaju, komercijaliziraju ili usvoje nove tehnologije, te uključuje niz makroekonomskih, regulatornih i ostalih instrumenata (Mowery, 1995).

Osnovno načelo: nove tehnologije i inovacije nastaje u poduzedu, industriji i rezultat su tehnološke i inovativne sposobnosti poduzeda; tehnologija prethodi znanosti (technology-push model)

Industrijska politika

…bavi se razvojem (stagnantnih) industrijskih sektora (sinonim za intervencionizam). Primjerice: privatizacija poduzeda, sanacija poduzeda

Inovacijska politika

Inovacijska politika drži se središnjom politikom gospodarstva znanja jer joj je cilj staviti znanje u funkciju gospodarskog rasta kroz inovaciju kao pokretača gospodarskog rasta (Lundvall &Borras, 1997; Biegelbauer & Borras, 2003)

Definicija:

Inovacijska politika javlja se nedavno kao „amalgam znanstvene, tehnološke i industrijske politike“ (Oslo Manual, OECD-EUROSTAT, 1997:6)

Integrativni karakter inovacijske politike proizlazi iz integrativnog karaktera inovacije kao vrlo kompleksne pojava koja integrira u sebi

Načelo: Pokretač razvoja je kapitalizirano znanje (znanje pretvoreno u novu ekonomsku vrijednost) što implicira naglasak na transformaciju znanstvenih istraživanja u nove tehnologije/inovacije koje su konkurente na tržištu

Nastanak inovacijske politike u Europi

Početak inovacijske politike u Europi: spoznaja o postojanju tzv. "europskog

paradoksa ", tj. činjenice da je Europa u vrhu znanstvenih dostignuća, a da

zaostaje u gospodarskom rastu, tj. da visoka znanost ne proizvodi

automatski nove tehnologije i gospodarski rast

Formulirano u: Green paper on innovation" (European Commission,1995)

Zajednički analitički i politički okvir za politiku inovacija u Europi formuliran

je u “Prvom akcionom planu za inovacije u Europi, a naglašava:

•potrebu suradnje znanosti i gospodarstava (interakcija)

•tržišnu eksploatacije istraživanja

Pregled institucionalnih mjera i instrumenata

inovacijske politike u EU

1. Poticanje inovacijske kulture

1.1 obrazovanje i osposobljavanja

1.2 mobilnost studenata, istraživača i nastavnika

1.3 podizanje razine svijesti

1.4 inovacije i upravljanje

1.5 javne službe

1.6 poticanje clustera i suradnje inovacijama

2. Uspostavljanje okruženja poticajnog za inovacije

2.1 konkurencija

2.2. zaštita prava intelektualnog vlasništva

2.3 pojednostavljivanje administrativnih procesa

2.4 pravna i zakonska regulativa

2.5 financiranje

2.6 porezi

3. Usmjeravanja istraživanja prema inovaciji

3.1 strateške vizije Razvoja i istraživanja

3.2 jačanje istraživanja u poduzedima

3.3 Start-up poduzeda temeljen na tehnologijama

3.4 suradnja istraživanja/sveučilišta/poduzeda

3.5 tehnološka apsorpcija malih i srednjih poduzeda

4. Druge mjere

Deklaracije o inovacijskoj politici EU

Lisabonska deklaracija (Lisbon European Council, 2000.)

Zadatak: „Transformirati EU u najkonkurentnije i najdinamičnije gospodarstvo znanja … do 2010 godine (Council doc. 100/1/00 Rev.1 paragraph 5).

Barcelonska deklaracija (Barcelona European Council, March 2002)

Zadatak: - povedati ulaganja u europska istraživanja na 3% BDP EU, od čega 2/3 iz privatnog i 1/3 iz javnog sektora

Europska komisija je usvojila 12.10.2005 novi akcijski plan pod nazivom: More research and innovation: investing for Growth and Employment čiji je cilj:

• revitalizacija temeljnih istraživanja (veda ulaganja)

• daljnje jačanje interakcije znanosti i industrije

• jačanje industrijske baze

Kada je znanost postala proizvodna snaga

Povijesno gledajući, znanost se kao proizvodni faktor, javlja u

vrijeme 2. industrijske revolucije, tzv. znanstveno-tehnološke

revolucije, na prijelazu 19. u 20. stoljeće u sklopu prvih

«industrija znanja» kemijske i električne industrije (Rosenberg,

1985; Chandler, 1985; Shinn, 1998; Mowery, 1995) koje su

primijenile kemijske i fizikalne znanosti u industriji

U kemiji je vezana za pojavu organske kemije i njene primjene u

poljoprivredi (npr. umjetna gnojiva), proizvodnji sintetičkih

vlakana, plastike, sintetičkih bojila, farmaceutike (lijekovi),

deterdţenti, insekticidi, nitrati, biokemije

U fizici je vezana uz primjenu x-zraka, vakuumskih cijevi, radija i

televizije, elektrokemijskih metoda u proizvodnji kemikalija i

metala i sl.

Njemačka i Amerika su ispunile tri uvjeta za prelazak u moderna

društva:

• masovno obrazovanje

• usmjerenje sveučilišta na industrijske i poljoprivredne tehnologije,

te osnivanje industrijskih laboratorija

• postojanje organiziranog napora da se znanstveno znanje i metode

primijene na tehničke probleme u industriji

Da li licencirati?

• IBM u 2000. godini ostvario dohodak od preko 1,7 milijardi USD

samo od licenciranja patenata.

• U deset godina od 1990. do 2000. ukupan svjetski prihod od

licenciranja narastao je od 10 milijardi dolara u 1990. godini do

preko 110 milijardi USD u 2000. godini

Ako licenciranje nije najbolja odluka, što onda?

Prikupiti novac: izvori financiranja

• Individualni privatni investitori

– “AnĎeli” (individualci koji ţele poticati inovatorstvo)

• Venture Capital

– Venture Capital novac osiguran od strane profesionalnih

investitora za razvoj novih poslovnih prilika i razvoj novih

tehnologija

• Samofinanciranje i krediti

–MeĎunanrodni fondovi

• Strateške alijanse i zajednička ulaganja

ŠTO JE WIPO?

• Svjetska organizacija za intelektualno vlasništvo, jedna je od

specijaliziranih agencija Ujedinjenih Naroda. WIPO je osnovana

1967. godine kako bi ohrabrila kreativne aktivnosti, te promovirala

zaštitu intelektualnog vlasništva širom svijeta. WIPO teţi povećanju

internacionalne trgovine promoviranjem zaštite intelektualnog

vlasništva i uspostavljanja platforme za pregovore u trgovini i njenim

poslovima.

Prioriteti su:

• promoviranje kreativne intelektualne aktivnosti;

• transfer tehnologije vezan uz intelektualno vlasništvo prema zemljama

u razvoju radi ubrzanja ekonomskog, društvenog te kulturnog razvoja;

• zaštita autorskog prava.

• brine o 23 meĎunarodna sporazuma

PCT

• meĎunarodnu prijavu podnesenu prema Ugovoru o suradnji na

području patenata

• Potpisan u lipnju1970, u Washington, D.C., i u funkciji od lipnja 1978

u 18 drţava …

• Danas u preko 130 drţava

ZAŠTO KORISTITI PATENTNU ZAŠTITU?

• Budući da su uredi za zaštitu intelektualnog vlasništva kroz nekoliko

organizacija i meĎunarodno pravo, meĎusobno povezani, tako patent

dodijeljen u bilo kojem od ureda jamči apsolutnu novost tj. ostvaruje

garanciju da u svijetu ne postoje dva identična izuma.

VAŢNO JE:

• Ideju je do trenutka predaje patentne prijave vaţno drţati u tajnosti.

Zašto koristiti “ Patent Cooperation Treaty”?

MeĎunarodni patentni sustav pojednostavljuje patentu aplikaciju

1. Povezuje svijet istraţivača

2. OdgaĎa većinu troškova povezanih s meĎunarodnom

patentnom aplikacijom

3. Pruţa jaku osnovu za patentu odluku

4. Koriste ga najveće svjetske korporacije, poduzeća, sveučilišta

istraţivački instituti kada ţele meĎunarodnu patentu zaštitu,

5. Dozvoljena jednostavna i jeftina online, aplikacija kojom

štedite novac i vrijeme

• Treba odvagnuti troškove i koristi od patentiranja

• Neka praktična pitanja

Ne

Ne

Ne Da

Da

Da

Moţe li se moj

proizvod patentirati?

Treba li mi

patentna zaštita?

Mogu li spriječiti

takmace da

zaobiĎu patent?

Uputiti zahtjev

za patentiranje

HZIV-u

• Ako se ispunjavaju zahtjevi potrebno je učiniti slijedeće korake:

– Pravljenje biljeţaka –vrijeme izumljavanja,...

– Primjenjivost izuma – konkurentnost,..

– Angaţiranje stručnjaka

– Istraţivanje patentabilnosti

– Priprema prijave

• Molba

• Uplate

• Tehnički problem

• Opis izuma i patentni zahtjevi

• Skice

• Značajke izuma

– Tehničke naravi –rješava neki tehnički problem

– Predstavlja novost koja mora biti objektivna

– Primjenjiv u industriji i da se moţe ponoviti nekoliko puta

Što prijava mora sadržavati

• PODRUČJE NA KOJE SE IZUM ODNOSI

• TEHNIČKI PROBLEM

• STANJE TEHNIKE

• IZLAGANJE SUŠTINE IZUMA

• KRATAK OPIS SLIKE– BLOK SHEMA IZUMA

• DETALJAN OPIS NAJMANJE JEDNOG OD NAČINA

OSTVARIVANJA IZUMA

• NAČIN PRIMJENE IZUMA

• PATENTNI ZAHTJEVI

• SLIKE, CRTEŢI

• SAŢETAK

Pojmovi

• Darovitost

• Kreativnost –osobine:

– Logično razmišljanje

– Povezivanje ideja

– Definiranje problema

– Izricanje vlastitih ideja

• Invetivnost

• Intelekt (um)

• Intuicija

• Imaginacija

• Inovacija

Inovacije prema Schumpeteru:

• UvoĎenje posve novog dobra (nove kvalitete)

• UvoĎenje nove metode proizvodnje ili prodaje

• Otvaranje novog trţišta

• Osvajanje novih izvora sirovina ili poluproizvoda

• UvoĎenje nove organizacije

Inovacije prema značenju:

• Tehničkog (tehnološkog) značenja –teh. unaprijeĎenja

• Netehničkog značenja (organizacija, upravljanje,..)

Oblici učinaka inventivne i inovacijske aktivnosti

• Pronalazak (izum)

• Tehničko unaprijeĎenje -racionalizacija

• Koristan prijedlog

• Know-how –tehničko znanje

Zaštita industrijskog vlasništva

• 1893 Pariška konvencija – MeĎunarodna konvencija o zaštiti

• 3 skupine

– Zaštita pronalazaka (izuma)

– Zaštita tehničkog unaprijeĎenja

– Zaštita autorskih prava

Temeljne značajke kreativnih ljudi

• Visok stupanj znatiţelje

• Natprosječna inteligencija

• Privlači ih “asimetrija” i “neuobičajeno”

• Fleksibilnost

• Prema sudu sredine djeluju konstruktivno (ponekad

destruktivno)

• Zaintresiranost za rad

• Ima ideju i zna kako će ju realizirati

• Pozitivno okruţenje u djetinstvu, dobro umno i tjelesno

zdravlje

Značajke kreativnog poduzeća

• Politika razvitka ljudskog potencijala poglavito poduzetnika,

menadţera i kreatora

• Ciljevi trebaju biti originalni i predstavljati jedinstvo

različitosti

• Decentralizacija i mreţna organizacijaska struktura

• Primjereno interno i vanjsko okruţenje u kojem i manje

talentirani pojedinci mogu stvarati povoljno ozračje za

kreativnu aktivnost

Pretvaranje zamisli u djelo (4 faze)

1. Izravna kreativnost – prikupljaju se ideje i izdvaja

najkreativnija

2. Kreativna ideja se pretvara u akciju

3. Analitičko promišljanje kroz stranu troškova, kvalitete i

organizacije

4. Trošenje inovacije sve do njene zastare (potrebe za

inoviranjem)

Svrha inovacije

• Povećati komkurentnost

• Smanjiti rizik

• Utjecati na kupovnu moć potrošača

• Otkrivati i racionalnije koristiti ekonomske potencijale

3 odlučujuća kriterija za donošenje odluke:

• Stupanj novosti

• Stupanj atraktivnosti

• Mogućnost aplikacije

Mogući izvori inovacija:

• Neočekivanost

• Nepodudarnost

• Potrebe procesa

• Industrijske i trţišne strukture

• Demografska kretanja

• Promjene u predodţbama

• Nova znanja

• Dobre zamisli

Bitna načela inovacija

• Načelo iznimke – načelo dokazanosti postupka

• Načelo svrhovitosti

• Načelo prihvatljivosti

• Načelo potrebitosti