-
STRANICA 32 BROJ 7 PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
MINISTARSTVO POMORSTVA, PROMETA I INFRASTRUKTURE
116 Na temelju lanka 19. i lanka 244. stavka 2. alineja 2.
Zakona o
plovidbi i lukama unutarnjih voda (Narodne novine, br. 109/2007,
132/2007 i 51a/2013) ministar pomorstva, prometa i infrastrukture,
donosi
IZMJENE I D OPUNETEHNIKIH PRAVILA ZA STATUTARNU
CERTIFIKACIJU PLOVILA UNUTARNJE PLOVIDBElanak 1.
U Tehnikim pravilima za statutarnu certifi kaciju plovila
unu-tarnje plovidbe (Narodne novine br. 92/2013), sastavni
dijelovi, Prilozi II., VII. i IX. iz lanka 1. mijenjaju se
Prilozima II., VII. i IX., kako glase: (sastavni dio ovih izmjena i
dopuna).
lanak 2.U lanku 1. stavku 1. podstavak 1. mijenja se i glasi:1.
Tehnikim pravilima za statutarnu certifi kaciju plovila unu-
tarnje plovidbe (u daljnjem tekstu Pravila) u pravni poredak
Repu-blike Hrvatske prenose se sljedee direktive Europske
unije:
2006/87/EZ: Direktiva Europskog parlamenta i Vijea od 12.
prosinca 2006. o utvrivanju tehnikih pravila za plovila unutarnje
plovidbe i stavljanju izvan snage Direktive Vijea 82/714/EEZ (SL L
389, 30. 12. 2006.),
2006/137/EZ: Direktiva Europskog parlamenta i Vijea od 18.
prosinca 2006. o izmjeni Direktive 2006/87/EZ o utvrivanju
tehni-kih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 389, 30. 12.
2006.),
Direktiva Vijea 2008/59/EZ od 12. lipnja 2008. o prilagodbi
Direktive 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea o utvrivanju
tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe, zbog pristupanja
Republike Bugarske i Rumunjske (SL L 166, 27. 6. 2008.),
Direktiva 2008/68/EZ Europskog parlamenta i Vijea od 24. rujna
2008. o kopnenom prijevozu opasnih tvari (SL L 260, 30. 9.
2008.),
Direktiva Komisije 2008/87/EZ od 22. rujna 2008. o izmje-ni
Direktive 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea o utvri-vanju
tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 255,
23.9.2008.),
Direktiva Komisije 2008/126/EZ od 19. prosinca 2008. o iz-mjeni
Direktive 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea o utvr-ivanju
tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 32, 31. 1.
2009.),
Direktiva Komisije 2009/46/EZ od 24. travnja 2009. o izmjeni
Direktive 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea o utvrivanju
tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 109, 30. 4.
2009.),
Direktiva Komisije 2012/48/EU od 10. prosinca 2012. o iz-mjeni
priloga Direktivi 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea o
utvrivanju tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 6,
10. 1. 2013.),
Direktiva Komisije 2012/49/EU od 10. prosinca 2012. o izmje-ni
Priloga II. Direktivi 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vijea o
utvrivanju tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L 6,
10. 1. 2013.),
Direktiva Vijea 2013/22/EU od 13. svibnja 2013. o prilagodbi
odreenih direktiva u podruju prometne politike radi pristupanja
Republike Hrvatske (SL L 158, 10. 6. 2013.),
Direktiva Komisije 2013/49/EU od 11. listopada 2013. o iz-mjeni
Priloga II. Direktivi 2006/87/EZ Europskog parlamenta i Vi-jea o
utvrivanju tehnikih pravila za plovila unutarnje plovidbe (SL L
272, 12. 10. 2013.).
lanak 3.U lanku 4. stavak 1.(b) mijenja se i glasi:1.(b) kada
radi na drugim plovnim putovima, svjedodbu Za-
jednice za brod unutarnje plovidbe ukljuujui, kada je to
potrebno, specifi kacije navedene u lanku 6.
lanak 4.U lanku 5. stavak 2.(b) mijenja se i glasi:2.(b) plove
plovnim putovima 1. i 2. zone ili, to se putnikih
brodova tie, kada plove plovnim putovima 3. zone koji nisu
pove-zani s unutarnjim plovnim putovima druge drave lanice, ako je
dotina drava lanica usvojila dodatna tehnika pravila za te plovne
putove, u skladu s lankom 6. stavcima 1., 2. i 3.
lanak 5.U lanku 6. stavak 3. mijenja se i glasi:3. Sukladnost s
dodatnim pravilima specifi cira se u svjedodbi
Zajednice, za brodove unutarnje plovidbe, iz lanka 4. ili, u
sluaju kada se primjenjuje lanak 5. stavak 2., u dodatnoj svjedodbi
Zajed-nice, za brodove unutarnje plovidbe. Takav dokaz sukladnosti
pri-znaje se na plovnim putovima Zajednice u odgovarajuim
zonama
stavak 4. (c) mijenja se i glasi:4.(c) Sukladnost sa zahtjevima
za plovidbu unutarnjim plov-
nim putovima Republike Hrvatske, koji nisu povezani s plovnim
pu-tovima drugih drava lanica, specifi cira se u svjedodbi
Zajednice, za brodove unutarnje plovidbe, iz lanka 4. ili, u sluaju
kada se primjenjuje lanak 5. stavak 2., u dopunskoj svjedodbi
Zajednice, za brodove unutarnje plovidbe.
stavak 5. mijenja se i glasi:5. Plovila koja plove samo na
plovnim putovima 4. zone is-
punjavaju uvjete za sniena pravila navedena u Prilogu II.
poglavlju 19.b za sve plovne putove u toj zoni. Udovoljavanje tim
snienim uvjetima navodi se u svjedodbi Zajednice, za brodove
unutarnje plovidbe, iz lanka 4.
PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBElanak 6.
Ove izmjene i dopune Pravila objavit e se u Narodnim no-vinama,
a stupaju na snagu prvog dana od dana njihove objave.
Klasa: 011-01/13-05/19Urbroj: 530-03-3-1-13-2Zagreb, 20.
prosinca 2013.
Ministardr. sc. Sinia Hajda Doni, v. r.
-
PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014. BROJ 7 STRANICA 33 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
20. izletniki brod: putniki brod bez putnikih kabina za
spa-vanje;21. brod s kabinama: putniki brod s putnikim kabinama za
spavanje;22. brzi brod: motorno plovilo koje moe postii brzinu
preko 40 km/h u odnosu na vodu;23. plutajue postrojenje: plutajui
objekt opremljen radnim ure-ajima, kao to su dizalice, jaruala,
zabijai stupova ili elevatori;24. radno plovilo: plovilo izgraeno i
opremljeno za upotrebu na gradilitima, kao to je blatnjaa, hoper
ili pontonska bara, ponton ili plovilo za istovarivanje kamenja;25.
plovilo za rekreaciju: brod, osim putnikog broda, namijenjen za
sport i razonodu;26. brodski amac: amac koji se upotrebljava za
prijevoz, spaa-vanje ljudi i plovila, te druge radne zadatke;27.
plutajui objekt: svaka plutajua konstrukcija koja nije namije-njena
za pomicanje, kao to je bazen, pristan, gat ili kuica na vodi;28.
plutajue tijelo: splav ili druga konstrukcija sposobna za
plo-vidbu, a koja nije brod niti plutajue postrojenje ili
objekt;
Sastavi plovila29. konvoj: potiskivani, boni ili tegljeni
sastav;30. sastav: nain na koji je konvoj sastavljen;31. vrsti
konvoj: potiskivani ili boni sastav;32. potiskivani konvoj: vrsti
sastav plovila od kojih je najmanje jedan postavljen ispred plovila
koje osigurava poriv konvoja, a na-ziva se gura; vrstim konvojem
smatra se i konvoj sastavljen od guraa i potisnica koji su povezani
tako da je omoguena usmjerena pokretljivost;33. boni sastav: vrsti
sastav plovila povezanih bono, od kojih ni jedan nije postavljen
ispred plovila koje osigurava poriv sastava;34. tegljeni sastav:
sastav od jednog ili nekoliko plovila, plutajuih objekata ili
plutajuih tijela koje tegli jedno ili nekoliko plovila s vlastitim
porivom, a koji su dio tog konvoja;
Posebni prostori na brodu35. glavna strojarnica: prostor u kojem
su smjeteni porivni stro-jevi;36. strojarnica: prostor u kojem su
smjeteni strojevi s unutra-njim izgaranjem;37. kotlovnica: prostor
u kojem je smjetena oprema koja koristi gorivo za proizvodnju pare
ili tople tekuine;38. zatvoreno nadgrae: vodonepropusna i vrsta
kontinuirana struktura s vrstim stijenama koje su trajno i
vodonepropusno spo-jene s palubom;39. kormilarnica: prostor u kojem
su smjeteni svi upravljaki i nadzorni instrumenti potrebni za
upravljanje brodom;40. nastambe: prostori za osobe koje obino
borave na brodu, ukljuujui kuhinje, ostave, sanitarne prostore,
praonice, predulaze i hodnike, osim kormilarnice;41. putniki
prostori: prostori na brodu namijenjeni putnicima, te zatvoreni
prostori, kao to su saloni, uredi, duani, frizerski saloni,
suionice, praonice, saune, zahodi, kupatila, prolazi i stubita koja
nisu okruena zidovima;42. upravljaki centar: kormilarnica, prostor
u kojem je smjete-no elektrino postrojenje u nudi ili njegovi
dijelovi, ili prostor sa stalnim deurstvom brodskog osoblja ili
lanova posade, na primjer
PRILOG II.
MINIMALNI TEHNIKI ZAHTJEVI ZA PLOVILA NA UNUTARNJIM PLOVNIM
PUTOVIMA 1., 2., 3. I
4. ZONE
DIO I.POGLAVLJE 1.
OPENITO
lanak 1.01.
Defi nicijeU Tehnikim pravilima primjenjuju se sljedee defi
nicije:
Vrste plovila1. plovilo: brod ili plutajue postrojenje;2. brod:
brod unutarnje plovidbe ili morski brod;3. brod unutarnje plovidbe:
brod namijenjen iskljuivo ili prete-no za plovidbu unutarnjim
plovnim putovima;4. morski brod: brod registriran za pomorsku
plovidbu;5. motorni brod: motorni teretni brod ili motorni
tanker;6. motorni tanker: brod namijenjen za prijevoz tereta u
ugraenim tankovima i izgraen za samostalnu plovidbu s vlastitim
porivom;7. motorni teretni brod: brod, osim motornog tankera,
namije-njen za prijevoz tereta i izgraen za samostalnu plovidbu s
vlastitim porivom;8. kanalska bara: plovilo za plovidbu unutarnjim
plovnim puto-vima, ija duljina ne prelazi 38,5 m a irina 5,05 m, a
koje obino plovi kanalom Rajna-Rhne;9. teglja: brod posebno izgraen
za obavljanje tegljenja;10. gura: brod posebno izgraen za poriv
potiskivanog sastava;11. teglenica: teretna teglenica ili
tanker-teglenica:12. tanker-teglenica: brod namijenjen za prijevoz
tereta u ugra-enim tankovima i izgraen da bude tegljen, bez
vlastitog poriva ili s porivnim ureajem dovoljnim za samostalno
ogranieno ma-nevriranje;13. teretna teglenica: brod namijenjen za
prijevoz tereta, osim tanker-teglenice, izgraen da bude tegljen,
bez vlastitog poriva ili s porivnim ureajem dovoljnim za samostalno
ogranieno mane-vriranje;14. potisnica: tanker-bara, bara ili
brodska bara;15. tanker-bara: brod namijenjen za prijevoz tereta u
ugraenim tankovima, izgraen ili posebno prilagoen da bude
potiskivan, bez vlastitog poriva ili s porivnim ureajem dovoljnim
za samostalno ogranieno manevriranje ako nije dio potiskivanog
konvoja;16. bara: brod namijenjen za prijevoz tereta, osim
tanker-bare, izgraen ili posebno prilagoen da bude potiskivan, bez
vlastitog poriva ili s porivnim ureajem dovoljnim za samostalno
ogranieno manevriranje ako nije dio potiskivanog konvoja;17.
brodska bara: potisnica izgraena za prijevoz morskim bro-dovima i
za plovidbu na unutarnjim plovnim putovima;18. putniki brod:
izletniki brod ili brod s kabinama, izgraen i opremljen za prijevoz
vie od 12 putnika;19. putniki jedrenjak: putniki brod izgraen i
opremljen za do-datni poriv jedrima;
-
STRANICA 34 BROJ 7 PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
65. pregrada: stijena odreene visine, u pravilu vertikalna, koja
pregrauje brod izmeu dna i oplate ili drugih pregrada;66. poprena
pregrada: pregrada koja se protee od jednog do drugog boka
broda;67. stijena: povrina koja dijeli neki prostor, u pravilu
vertikalna;68. pregradna stijena: stijena koja nije
vodonepropusna;69. duljina (L): najvea duljina trupa broda u m,
iskljuujui kor-milo i tangun;70. duljina preko svega (LOA): najvea
duljina plovila u m, uklju-ujui sve ugraene ureaje, kao to su
dijelovi kormilarskog sustava ili porivnog sustava, mehaniki ili
slini ureaji;71. duljina vodne linije (LWL): duljina trupa u m,
izmjerena na maksimalnom gazu;72. irina (B): najvea irina trupa u
m, izmjerena na vanjskom rubu oplate boka (iskljuujui bone kotae,
bokobran i slino);73. irina preko svega (BOA): najvea irina plovila
u m, ukljuujui sve ugraene dijelove kao to su boni kotai,
bokobrani, mehanike naprave i slino;74. irina vodne linije (BWL):
irina trupa u m, izmjerena s vanjske strane oplate boka na vodnoj
liniji maksimalnog gaza;75. visina (H): najmanji vertikalni razmak
u m od najnie toke trupa ili kobilice do najnie toke palube na
boku;76. gaz (T): vertikalna udaljenost u m od najnie toke trupa
ili kobilice ili drugih nepokretnih dijelova do vodne linije
maksimalnog gaza;76.a. gaz preko svega (TOA): vertikalna udaljenost
u m izmeu naj-donje toke trupa, ukljuujui kobilicu ili druge
nepokretne dijelove, i najvie linije gaza;77. pramana okomica:
vertikalna linija kroz presjecite sredinje konture trupa na pramcu
i vodne linije maksimalnog gaza;78. slobodna irina na boku:
udaljenost izmeu vanjske vertikalne ravnine najvee irine uzdune
pranice i unutarnje vertikalne rav-nine najvee irine ograde ili
nogobrana, na boku palube;
Kormilarski sustav79.kormilarski sustav: sva oprema potrebna za
kormilarenje bro-dom, kojom se osiguravaju manevarska svojstva
utvrena u poglav-lju 5.;80.kormilo: kormilo ili kormila sa strukom,
ukljuujui kvadrant i elemente za spajanje s kormilarskim
ureajem;81.kormilarski ureaj: dio kormilarskog sustava koji zakree
kor-milo;82. pogonska jedinica: pogon kormilarskog ureaja, od
izvora energije do kormilarskog ureaja;83.izvor energije: elektrino
napajanje pogonske jedinice i kormi-larskog ureaja iz brodske mree,
baterija ili motora s unutranjim izgaranjem;84.kontrola kormila:
sastavni dijelovi i strujni krugovi za uprav-ljanje mehaniki
pogonjenim kormilom;85.pogonska jedinica kormilarskog ureaja:
upravljaki sklop za upravljanje pogonom i izvorom energije
kormilarskog ureaja;86.runi pogon: sustav kojim se runim okretanjem
kormilarskog kola i mehanikim prijenosom zakree kormilo, bez
dodatnog izvora energije;87. runo-hidraulini pogon: runo
upravljanje kojim se aktivira hidraulini prijenos;
za opremu protupoarnog alarma, daljinsko upravljanje vratima ili
protupoarnim zaklopkama;43. rov stubita: vertikalni prostor
unutranjeg stubita ili lift a;44. salon: prostor nastambi ili
putniki prostor. Na putnikim bro-dovima, kuhinje se ne smatraju
salonima;45. kuhinja: prostor sa tednjakom ili slinim ureajem za
ku-hanje;46. spremite: prostor za skladitenje zapaljivih tekuina
ili prostor za spremanje zaliha, povrine vee od 4 m2;47. skladite:
dio broda na pramcu i na krmi omeen poprenim pregradama, koji se
otvara ili zatvara poklopcima grotala, namije-njen za prijevoz
pakiranog ili rasutog tereta ili za smjetaj nestruk-turnih
tankova;48. ugraeni tank: tank privren za trup broda, izveden tako
da stijene tanka ine strukturu trupa broda ili tako da je kuite
odvojeno od trupa broda;49. radni prostor: prostor na kojem lanovi
posade obavljaju svoje dunosti, ukljuujui prolaze, dizalice i
brodske amce;50. prolaz: povrina namijenjena za uobiajeno kretanje
osoba i stvari;51. sigurna povrina: povrina unutar vertikalne
ravnine udaljene od boka broda za 1/5 BWL usporedo sa smjerom
brodskog trupa na crti maksimalnog gaza;52. zborna mjesta: posebno
zatieni prostori na brodu gdje se putnici okupljaju u sluaju
opasnosti;53. prostori za evakuaciju: dijelovi zbornih mjesta na
brodu iz kojih se obavlja evakuacija osoba;
Brodostrojarski izrazi54. ravnina maksimalnog gaza: vodna linija
maksimalnog gaza, za koji je brodu potvrena sposobnost plovidbe;55.
sigurnosni razmak: udaljenost izmeu ravnine maksimalnog gaza i
paralelne ravnine koja prolazi najniom tokom iznad koje se brod vie
ne smatra vodonepropusnim;56. preostali sigurnosni razmak: u sluaju
nagibanja broda, ver-tikalna udaljenost izmeu vodne linije i najnie
toke uronjenog boka, iznad koje se brod vie ne smatra
vodonepropusnim;57. nadvoe (f): udaljenost izmeu ravnine
maksimalnog gaza i paralelne ravnine koja prolazi kroz najniu toku
razme ili, ako nema razme, kroz najniu toku gornjeg ruba boka
broda;58. preostalo nadvoe: u sluaju nagibanja broda, vertikalna
uda-ljenost izmeu vodne linije i gornje povrine palube na najnioj
toki uronjenog boka ili, ako nema palube, na najnioj toki gornje
povrine nepominog boka broda;59. granina linija: zamiljena linija
povuena na oplati boka naj-manje 10 cm ispod pregradne palube i
najmanje 10 cm ispod najnie toke na oplati boka iznad koje brod
nije vodonepropustan. Ako nema pregradne palube, linija je povuena
najmanje 10 cm ispod donje toke iznad koje oplata boka nije
vodonepropusna;60. istisnina vode (): uronjeni obujam broda, u
m3;61. istisnina (): ukupna teina broda, ukljuujui teret, u t;62.
blok koefi cijent (CB): omjer istisnine i umnoka duljine LWL, irine
BWL i gaza T;63. lateralna ravnina iznad vode (AV): lateralna
ravnina broda iznad vodne linije u m2;64. pregradna paluba: paluba
do koje se proteu vodonepropusne pregrade i od koje se mjeri
nadvoe;
-
PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014. BROJ 7 STRANICA 35 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
be s invaliditetom, osobe s oteenjem osjetila, osobe u
invalidskim kolicima, trudnice i osobe s malom djecom.105.
svjedodba Zajednice: svjedodba koju plovilu unutarnje plovidbe
izdaje nadleno tijelo, kojom se potvruje usklaenost s tehnikim
zahtjevima Direktive.105.a. strunjak: osoba priznata od nadlenog
tijela ili ovlatene institucije, koja posjeduje struno znanje iz
relevantnog podruja na temelju strune izobrazbe i iskustva, koja je
potpuno upuena u relevantna pravila i propise, kao i opeprihvaene
tehnike propise (npr. EN norme, relevantno zakonodavstvo, tehnike
propise drugih drava lanica Europske unije) i koja moe izvriti
pregled i dati strunu ocjenu relevantnih sustava i opreme;105.b.
ovlatena osoba: osoba koja je stekla dostatno znanje iz relevantnog
podruja na temelju strune izobrazbe i iskustva i koja je dostatno
upuena u relevantna pravila i propise, kao i opeprihva-ene tehnike
propise (npr. EN norme, relevantno zakonodavstvo, tehnike propise
drugih drava lanica Europske unije) i koja moe ocijeniti operativnu
sigurnost relevantnih sustava i opreme;106. nadleno tijelo: je
Tehniko nadzorno tijelo, imenovano od strane ministra;107. IEC,
International Electrotechnical Commission: meuna-rodna
elektrotehnika komisija;108. ECDIS, Electronic Chart Display and
Information System: Navigacijski informacijski sustav elektronskih
karata;109. nadleno ispitno tijelo: Tehniko nadzorno tijelo
imenovano od strane ministarstva.
lanak 1.02.(ostavljeno prazno)
lanak 1.03.(ostavljeno prazno)
lanak 1.04.(ostavljeno prazno)
lanak 1.05.(ostavljeno prazno)
lanak 1.06.Privremeni zahtjevi
Privremeni zahtjevi osmiljeni radi izmjena sporednih elemenata
Direktive njezinim dopunjavanjem, mogu se donijeti u skladu s
re-gulatornim postupkom uz nadzor navedenim u lanku 19. stavku 4.
Direktive, kada se ustanovi da je to hitno potrebno u svrhu
prila-godbe tehnikom napretku prijevoza unutarnjim vodnim putovima,
kako bi se dozvolila odstupanja od odredaba Direktive ili omoguila
ispitivanja. Zahtjevi se moraju objaviti i valjani su najvie tri
godine.
lanak 1.07.Administrativne upute
Da bi se olakala i ujednaila provedba Direktive, mogu se
donijeti obvezujue administrativne upute za inspekcijski pregled u
skladu s postupkom iz lanka 19. stavka 2. Direktive.
POGLAVLJE 2.POSTUPAK
lanak 2.01.Inspekcijska tijela
1. Inspekcijsko tijelo u Republici Hrvatskoj je Tehniko nadzorno
tijelo. Tehniko nadzorno tijelo odreeno je Pravilnikom o Tehni-
88. regulator brzine okreta: ureaj koji automatski postavlja i
odrava zadanu brzinu okreta broda prema unaprijed odabranim
vrijednostima;89.kormilarnica projektirana za radarsku navigaciju s
jednim na-vigatorom: kormilarnica opremljena tako da brodom, u
reimu navigacije radarom, moe upravljati jedna osoba;
Svojstva strukturnih elemenata i materijala90. vodonepropustan:
strukturni element ili ureaj izveden tako da potpuno onemoguava
prodiranje vode;91.otporan na prskanje i vremenske utjecaje:
strukturni element ili ureaj izveden tako da u normalnim uvjetima
omoguava prodi-ranje samo zanemarive koliine vode;92.
plinonepropustan: strukturni element ili ureaj izveden tako da
potpuno onemoguava prodiranje plina i para;93.negoriv: tvar koja
niti gori niti stvara zapaljive pare u takvim koliinama da bi bile
samozapaljive pri zagrijavanju do priblino 750
C;94.vatrousporavajui (sa svojstvom sporog irenja plamena):
ma-terijali koji se ne mogu lako zapaliti ili ija povrina barem
ograni-ava irenje plamena u skladu s ispitnim postupkom iz lanka
15.11. stavka 1. toke (c);95.vatrootpornost: svojstvo strukturnih
dijelova ili ureaja koji su potvreni ispitnim postupkom iz lanka
15.11. stavka 1. toke (d);96.Kodeks o postupcima protupoarnog
ispitivanja: Meunarodni kodeks o primjeni postupaka protupoarnog
ispitivanja, u skladu s rezolucijom MSC.61(67) Meunarodne pomorske
organizacije (IMO);
Ostale defi nicije97. Klasifi kacijsko drutvo: klasifi kacijsko
drutvo koje je odobre-no u skladu s kriterijima i postupcima
Priloga VII;97.a Navigacijska svjetla: svjetla signalnih lampica
koja ukazuju na brodove;97.b Svjetlosni signali: svjetla koja
dopunjuju vizualne ili zvune signale;98.radarski ureaj: elektroniko
navigacijsko sredstvo za otkriva-nje i prikazivanje okoline i
prometa;99. unutarnji ECDIS (Electronic Chart Display and
Information System):standardizirani sustav za prikaz elektronike
navigacijske karte i pridruenih podataka za plovidbu unutarnjim
vodama, koji prikazuje odabrane podatke sa zatienih elektronikih
navigacijskih karata za unutarnje plovne putove, te prema izboru
podatke iz dru-gih senzora na plovilu;100. ureaj za unutarnji ECDIS
(Electronic Chart Display and In-formation System): ureaj za prikaz
elektronike navigacijske karte za unutarnje plovne putove, koji moe
raditi u informacijskom i na-vigacijskom nainu rada;101.
informacijski nain rada: koritenje sustava unutarnjeg EC-DIS-a
iskljuivo u informacijske svrhe, bez radarskog
prikaza;102.navigacijski nain rada: koritenje sustava unutarnjeg
ECDIS-a za navigaciju s radarskim prikazom;103.brodsko osoblje: svi
zaposlenici na putnikom brodu koji nisu lanovi posade;104. osobe
smanjene pokretljivosti: osobe koje imaju odreene tekoe pri
koritenju javnog prijevoza, kao to su starije osobe, oso-
-
STRANICA 36 BROJ 7 PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
vodei posebno rauna o oslobaanju od tetnih plinova i
provje-travanju prostora.5. Za sva mjerenja, ispitivanja i kontrole
u razliitim stanjima ra-stavljanja strojeva, ureaja i opreme moraju
se osigurati odgovara-jui prostori i radne povrine, rasvjeta,
mjerna oprema i potrebno struno osoblje koje priprema mjerne
protokole.
lanak 2.04.(ostavljeno prazno)
lanak 2.05.Privremena svjedodba Zajednice
1. Nadleno tijelo moe izdati privremenu svjedodbu Zajednice:(a)
plovilu za plovidbu do odreenog mjesta s doputenjem nadle-nog
tijela radi dobivanja svjedodbe Zajednice;(b) plovilu kojem je
svjedodba Zajednice privremeno oduzeta u jednom od primjera
navedenih u lanku 2.07. ili u lancima 12. i 16. Direktive;(c)
plovilu koje eka izdavanje svjedodbe Zajednice nakon uspjeno
obavljenog pregleda;(d) plovilu koje ne udovoljava svim uvjetima za
dobivanje svjedod-be Zajednice kako je utvreno u dijelu I. Priloga
V.;(e) plovilu koje je toliko oteeno da njegovo stanje vie nije u
skladu sa svjedodbom Zajednice;(f) plutajuem objektu ili
postrojenju ako tijela nadlena za poseban prijevoz odrede da je za
odobrenje obavljanja posebnog prijevoza, kako je predvieno
primjenjivim propisima pomorske uprave Repu-blike Hrvatske,
potrebno dobiti svjedodbu Zajednice;(g) plovilu koje odstupa od
odredaba iz dijela II., kako je predvieno lankom 2.19. stavkom 2.2.
Privremena svjedodba Zajednice sastavljena je prema obras-cu
navedenom u dijelu III. Priloga V., ako plovidbena sposobnost
plovila, plutajueg objekta ili plutajueg tijela izgleda osigurana
na odgovarajui nain.To ukljuuje uvjete koje nadleno tijelo smatra
potrebnima, te je na snazi:(a) u sluajevima navedenima u stavku 1.
tokama (a), (d) do (f), za jedno odreeno putovanje koje e se
obaviti u odgovarajuem razdoblju ne duljem od jednog mjeseca;(b) u
sluajevima navedenima u stavku 1. tokama (b) i (c), u od-govarajuem
razdoblju;(c) u sluajevima navedenima u stavku 1. toki (g), est
mjeseci. Privremena svjedodba Zajednice moe se produiti svaki put
za est mjeseci dok Odbor ne donese odluku.
lanak 2.06.Valjanost svjedodbe Zajednice
1. Razdoblje valjanosti svjedodbi Zajednice koje se izdaju
novo-izgraenim brodovima u skladu s odredbama Direktive odreuje
nadleno tijelo, u trajanju najvie:(a) pet godina za putnike
brodove;(b) deset godina za sva ostala plovila.Razdoblje valjanosti
upisuje se u svjedodbu Zajednice.2. Za brodove koji su ve u
upotrebi prije inspekcijskog pregleda, nadleno tijelo odreuje
razdoblje valjanosti svjedodbe Zajednice za svaki sluaj posebno, u
skladu s rezultatima pregleda. Meutim, valjanost ne smije prelaziti
razdoblja navedena u stavku 1.
kom nadzornom tijelu te izmjenama istog. Tehniko nadzorno tijelo
obavlja poslove navedene u navedenom Pravilniku.2. Inspekcijska
tijela sastoje se od predsjednika i strunjaka.U svakom tijelu
moraju biti najmanje sljedei strunjaci:(a) slubenik iz uprave
nadlene za unutarnju plovidbu;(b) strunjak za projektiranje brodova
unutarnje plovidbe i njihovih motora;(c) nautiki strunjak koji
posjeduje svjedodbu osposobljenosti kapetana plovidbe na unutarnjim
vodnim putovima, koja imatelju svjedodbe omoguuje upravljanje
brodom nad kojim e se izvriti nadzor.3. Imenovanje predsjednika i
strunjaka inspekcijskog tijela odre-eno je Pravilnikom o Tehnikom
nadzornom tijelu te izmjenama i dopunama istoga. Predsjednik i
strunjaci pri preuzimanju svojih dunosti predaju pisanu izjavu da e
ih obavljati potpuno neovisno. Od dravnih slubenika se ne zahtijeva
nikakva izjava.4. Inspekcijskim tijelima mogu pomagati
specijalizirani strunjaci u skladu s vaeim nacionalnim odredbama.5.
Inspekcijsko tijelo za plovila hrvatske dravne pripadnosti odre-eno
je posebnim propisom koji donosi ministar.
lanak 2.02.Zahtjev za inspekcijski pregled
1. Za postupak podnoenja zahtjeva za inspekcijski pregled i
odre-ivanje mjesta i vremena inspekcijskog pregleda ovlateno je
tijelo koje izdaje svjedodbu Zajednice. Nadleno tijelo odreuje koje
do-kumente treba podnijeti. Postupak se provodi tako da se osigura
provoenje inspekcijskog pregleda u primjerenom roku nakon
pod-noenja zahtjeva.2. Vlasnik plovila koje ne podlijee Direktivi,
ili njegov predstavnik, moe zatraiti svjedodbu Zajednice. Njegovom
e se zahtjevu udo-voljiti ako plovilo ispunjava zahtjeve
Direktive.
lanak 2.03.Predoenje broda na inspekcijski pregled
1. Vlasnik ili njegov predstavnik predouju brod bez tereta, oien
i opremljen. Prua svaku potrebnu pomo tijekom inspekcijskog
pregleda, kao to je osiguravanje odgovarajueg amca i osoblja, te
oslobaanje pristupa do svih dijelova trupa ili opreme koji nisu
izravno dostupni ili vidljivi.2. Inspekcijsko tijelo pri prvom
pregledu zahtijeva pregled na su-hom. Pregled na suhom moe se
izostaviti ako postoji svjedodba o klasi ili svjedodba odobrenog
klasifi kacijskog drutva kojom se potvruje da konstrukcija
ispunjava njegova pravila, ili ako postoji potvrda kojom se
dokazuje da je nadleno tijelo ve obavilo pregled na suhom u druge
svrhe. Ako se radi o redovitom inspekcijskom pregledu ili o
inspekcijskom pregledu kako je predvieno lankom 15. Direktive,
inspekcijsko tijelo moe zahtijevati inspekcijski pre-gled na
suhom.Inspekcijsko tijelo obavlja probnu vonju tijekom prvog
pregleda motornog broda ili sastava ili ako su na brodskim
sustavima poriva ili kormilarenja izvedene vee izmjene.3.
Inspekcijsko tijelo moe zahtijevati dodatna ispitivanja i druge
popratne dokumente. Ta se odredba primjenjuje i tijekom gradnje
broda.4. Brodar ili vlasnik plovila treba osigurati uvjete i
pribaviti neop-hodna sredstva za sigurno i bezopasno obavljanje
pregleda, te osi-gurati bezopasan i siguran pristup u sve potrebne
prostore u brodu,
-
PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014. BROJ 7 STRANICA 37 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
e) ako se ne izvedu popravci ili ne otklone nedostaci koje je
zatra-ilo odnosno utvrdilo Tehniko nadzorno tijelo;
f) u sluaju nepridravanja bilo kojih ogranienja navedenih u
ispravama i knjigama ili bilo kojem dokumentu koje je izdalo ili
ovjerilo Tehniko nadzorno tijelo;
g) u sluajevima kako je to dodatno navedeno za svaku ispravu
posebno;
h) ako brod, za vrijeme trajanja plovidbe, poduzima putovanje
izvan podruja plovidbe za koje je osposobljen ili ovlaten.
2. Zahtjev za pregledom podnosi se prije isteka postojeeg
pregle-da odnosno Svjedodbe o sposobnosti broda za plovidbu
pismenim putem.3. Za plovilo u slubi, brodar ili vlasnik plovila
mora poduzeti mje-re, kako bi stanje plovila i njegove opreme u
svakom pogledu bilo dostatno za sigurnu plovidbu, bez opasnosti za:
osobe, stvari, okoli i samo plovilo.4. Ako je plovilo imalo
havariju ili je utvren nedostatak koji utjee na: sigurnost
plovilaa, uinkovitost (odnosno potpunost) opreme i sredstava za
spaavanje, uinkovitost zatite od oneienja okoline i druge opreme na
koju se odnose ova Tehnika pravila, zapovjednik, brodar ili vlasnik
plovila duan je o tome izvijestiti nadlenu Luku kapetaniju i
Tehniko nadzorno tijelo, koji tada odluuju o potrebi odgovarajueg
pregleda plovila.5. Brodar ili vlasnik plovila duan je zatraiti
pregled plovila ili nje-govih dijelova kada se na plovilu ili
njegovom dijelu dogode ote-enja, pogoranja ili promjene koje
ugroavaju sigurnost plovila ili mijenjaju do tada posvjedoene
tehnike i uporabne karakteristike plovila.6. Osim u sluajevima
navedenim u prethodnoj toki, brodar ili vla-snik plovila duan je
zatraiti pregled plovila odnosno obavijestiti Tehniko nadzorno
tijelo u sluajevima:a) vaenje plovila iz vode;b) radova na
dijelovima plovila ili sustava plovila koji su teko
pristupani ili nepristupani u uvjetima redovnog koritenja i
pregleda plovila;
c) boravka plovila u raspremi, id) prodaje plovila, promjene
zastave ili upuivanja plovila u reza-
lite.7. Prije prodaje plovila, promjene upisnika ili matine
luke, ili upu-ivanja plovila u rezalite, brodar ili vlasnik plovila
duan je pod-miriti sva dugovanja prema Tehnikom nadzornom tijelu
nastala po prethodnim pregledima.8. Isprave i knjige koje je izdalo
ili potvrdilo Tehniko nadzorno tijelo gube valjanost:a) nakon
isteka roka valjanosti naznaenog u ispravi ili knjizi;b) ako se ne
obave svi pregledi u rokovima;c) ako se na plovilu obave promjene
ili preinake bez suglasnosti
Tehnikog nadzornog tijela;d) ako Tehniko nadzorno tijelo nije
upoznato s havarijom ili utvr-
enim nedostatkom na plovilu;e) ako se ne izvedu popravci ili ne
otklone nedostaci koje je zatra-
io odnosno utvrdilo Tehniko nadzorno tijelo;f) u sluaju
nepridravanja bilo kojih ogranienja navedenih u
ispravama i knjigama ili bilo kojem dokumentu koje je izdalo ili
ovjerilo Tehniko nadzorno tijelo;
g) u sluajevima kako je to dodatno navedeno za svaku ispravu
posebno;
lanak 2.07.Pojedinosti i izmjene svjedodbe Zajednice
1. Vlasnik plovila, ili njegov predstavnik, duan je obavijestiti
nad-leno tijelo o svakoj promjeni imena ili vlasnitva plovila, o
svakoj promjeni u mjerama broda, te o svakoj promjeni upisnika ili
matine luke, te poslati tom tijelu svjedodbu Zajednice radi
izmjene.2. Svako nadleno tijelo moe u svjedodbu Zajednice dodati
bilo koji podatak ili promjenu.3. Ako nadleno tijelo u svjedodbu
Zajednice doda bilo koji ispra-vak ili podatak, ono o tome
obavjeuje nadleno tijelo koje je izdalo svjedodbu Zajednice.
lanak 2.08.(ostavljeno prazno)
lanak 2.09.Redoviti inspekcijski pregled
1. Plovilo podlijee redovitom inspekcijskom pregledu prije
isteka valjanosti svjedodbe Zajednice.Redoviti inspekcijski
pregledi propisuju se kao obvezni godinji pre-gledi za sva plovila
starija od 20 godina, za putnike brodove i za brodove za prijevoz
opasnih tereta. Za sva ostala plovila koja nisu obuhvaena gornjim
stavkom propisuje se jedan meupregled za vrjeme trajanja
Svjedodbe.2. Nakon opravdanog zahtjeva vlasnika ili njegovog
predstavnika, nadleno tijelo moe iznimno i bez daljnjih pregleda
produiti va-ljanost svjedodbe Zajednice za najvie est mjeseci. To
produenje izdaje se u pisanom obliku i mora se drati na brodu.3.
Nadleno tijelo ponovno odreuje razdoblje valjanosti svjedodbe
Zajednice u skladu s rezultatima tog pregleda.Razdoblje valjanosti
upisuje se u svjedodbu Zajednice i daje na znanje tijelu koje je tu
svjedodbu izdalo.4. Ako se umjesto produenja razdoblja valjanosti,
svjedodba Za-jednice zamjenjuje novom svjedodbom Zajednice,
prethodna svje-dodba Zajednice vraa se tijelu koje ju je
izdalo.
lanak 2.09aObveze brodara ili vlasnika plovila te glasi:
1. Brodar ili vlasnik plovila duan je voditi brigu o stanju
sigurno-sti plovila i valjanosti brodskih isprava i knjiga, te
zatraiti pregled plovila i izdavanje odnosno potvrivanje brodskih
isprava i knjiga prije isteka Svjedodbe o sposobnosti plovila za
plovidbu (unutar vremenskog razdoblja predvienim prispjelim
pregledom).1a. Temeljom obavljenog tehnikog pregleda Tehniko
nadzorno tijelo ili Hrvatski registar brodova izdaje ili ovjerava
odgovarajue isprave i knjige.Brodske isprave i knjige koje je
izdalo ili potvrdilo Tehniko nadzor-no tijelo ili Hrvatski registar
brodova gube valjanost:a) nakon isteka roka valjanosti naznaenog u
ispravi ili knjizi;b) ako se ne obave svi pregledi u rokovima;c)
ako se na brodu obave promjene ili preinake bez suglasnosti
Tehnikog nadzornog tijela ili Hrvatskog registra brodova;d) ako
Tehniko nadzorno tijelo nije upoznato s havarijom ili utvr-
enim nedostatkom na brodu koji utjee na: sigurnost broda,
uinkovitost (odnosno potpunost) opreme i sredstava za spaa-vanje,
uinkovitost zatite od oneienja okoline i druge opre-me na koju se
odnose Tehnika pravila. Zapovjednik, brodar ili vlasnik plovila
duan je o tome izvijestiti Tehniko nadzorno tijelo, koje tada
odluuje o potrebi odgovarajueg pregleda broda;
-
STRANICA 38 BROJ 7 PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
2. Nadleno tijelo koje je izdalo svjedodbu Zajednice unosi na tu
svjedodbu Zajednice europski identifi kacijski broj plovila. Ako
plovni objekt prilikom izdavanja svjedodbe Zajednice nema eu-ropski
identifi kacijski broj plovila, taj mu broj dodjeljuje nadleno
tijelo Republike Hrvatske.Ako se radi o plovilima iz drava u kojima
nije mogue dodijeliti europski identifi kacijski broj plovila,
europski identifi kacijski broj plovila koji se upisuje u svjedodbu
Zajednice dodjeljuje nadleno tijelo koje izdaje svjedodbu
Zajednice.3. Jednom plovnom objektu moe se dodijeliti samo jedan
jedin-stveni europski identifi kacijski broj plovila. Europski
identifi kacijski broj plovila izdaje se samo jedanput i ostaje
nepromijenjen tijekom cijelog vijeka trajanja plovila.4. Vlasnik
plovila, ili njegov predstavnik, podnosi zahtjev nadlenom tijelu za
dodjelu europskog identifi kacijskog broja plovila. Vlasnik
plovila, ili njegov predstavnik, odgovoran je i za stavljanje
europskog identifi kacijskog broja plovila, koji je naveden u
svjedodbi Zajed-nice, na plovilo.5. Republika Hrvatska obavjeuje
Komisiju o nadlenim tijelima zaduenima za dodjelu europskih
identifi kacijskih brojeva plovila. Komisija vodi registar tih
nadlenih tijela i prijavljenih nadlenih tijela treih zemalja, te
taj registar stavlja na raspolaganje dravama lanicama. Taj se
registar na zahtjev takoer stavlja na raspolaganje nadlenim
tijelima treih zemalja.6. Svako od nadlenih tijela iz lanka 5. u
elektroniki registar koji vodi Komisija (baza podataka o plovilima)
bez odgode unosi je-dinstveni europski identifi kacijski broj
plovila, podatke za identifi ka-ciju plovila iz Dodatka IV. te
svaku izmjenu. Tim se podacima mogu koristiti nadlena tijela
ostalih drava lanica i drava potpisnica Konvencije iz Mannheima,
samo radi provoenja administrativnih mjera za omoguivanje sigurne i
jednostavne plovidbe te primjene lanaka od 2.02. do 2.15. te lanka
2.18. stavka 3. ovog Priloga, kao i lanaka 8., 10., 11., 12., 15.,
16. i 17. ove Direktive.Drave lanice u skladu sa zakonodavstvom
Unije i nacionalnim zakonodavstvom poduzimaju potrebne mjere kako
bi osigurale povjerljivost i pouzdanost informacija koje im se alju
u skladu s ovom Direktivom i tim se podacima koriste samo u skladu
s ovom Direktivom.Nadleno tijela iz lanka 5. smiju prenijeti osobne
podatke treoj zemlji ili meunarodnoj organizaciji ako su ispunjeni
zahtjevi iz Direktive 95/46/EZ Europskog parlamenta i Vijea(1),
posebno iz lanaka 25. ili 26. te samo od sluaja do sluaja. Nadleno
tijelo drave lanice mora osigurati da je prijenos potreban za svrhe
iz prvog podstavka. Nadleno tijelo mora osigurati da ta trea zemlja
ili meunarodna organizacija podatke ne prenosi daljnjoj treoj
zemlji ili meunarodnoj organizaciji osim ako za to dobije izrii-to
pisano odobrenje i ispunjuje uvjete koje utvruje nadleno tijelo
drave lanice.Komisija prenosi osobne podatke treoj zemlji ili
meunarodnoj organizaciji ako se zadovolje uvjeti iz lanka 9. Uredbe
(EZ) br. 45/2001 Europskog parlamenta i Vijea(2) te samo od sluaja
do sluaja. Komisija mora osigurati da je prijenos potreban za svrhe
iz prvog podstavka. Komisija mora osigurati da ta trea zemlja ili
meunarodna organizacija podatke ne prenosi daljnjoj treoj zemlji
ili meunarodnoj organizaciji osim ako za to dobije izriito pisano
odobrenje i ispunjuje uvjete koje utvruje Komisija.
1 SL L 281, 23. 11. 1995., str. 31.2 SL L 8, 12. 1. 2001., str.
1.
h) ako plovilo, za vrijeme trajanja plovidbe, poduzima putovanje
izvan podruja plovidbe za koje je osposobljeno ili ovlateno.
9. Ne obavi li brodar ili vlasnik plovila obvezni pregled ili
meupre-glede u roku, sukladno lanku 2.09, Tehnikih pravila za
statutarnu certifi kaciju brodova unutarnje plovidbe, Svjedodba o
sposobno-sti plovila za plovidbu automatizmom gubi valjanost te
Tehniko nadzorno tijelo s time upoznaje nadlene Luke kapetanije
odnosno Inspekciju sigurnosti plovidbe koje postupaju sukladno
Zakonu o plovidbi i lukama unutanjih voda.
lanak 2.10.Dobrovoljni inspekcijski pregled
Vlasnik plovila ili njegov predstavnik moe u bilo kojem trenutku
dobrovoljno zatraiti inspekcijski pregled.Po tom zahtjevu mora se
postupiti.
lanak 2.11.(ostavljeno prazno)
lanak 2.12.(ostavljeno prazno)
lanak 2.13.(ostavljeno prazno)
lanak 2.14.(ostavljeno prazno)
lanak 2.15.Trokovi
Vlasnik plovila ili njegov predstavnik snosi sve trokove nastale
zbog inspekcijskog pregleda broda i izdavanja svjedodbe Zajednice,
u skladu s posebnim cjenikom inspekcijskog tijela.
lanak 2.16.Informacije
Osobama koje dokau utemeljen interes, nadleno tijelo moe
do-pustiti da se upoznaju sa sadrajem svjedodbe Zajednice, te tim
osobama moe izdati izvatke ili kopije svjedodbe Zajednice,
ovje-rene i oznaene kao takve.
lanak 2.17.Upisnik svjedodbi Zajednice
1. Nadlena tijela svjedodbama Zajednice koju izdaju dodjeljuju
redni broj. U skladu s obrascem iz Priloga VI., vode upisnik svih
svjedodbi Zajednice koje izdaju.2. Nadlena tijela uvaju izvornike
ili kopije svih svjedodbi Zajedni-ce koje su izdali i u njih unose
sve podatke i izmjene, te ponitenja ili zamjene svjedodbi Zajednice
te odgovarajue auriraju upisnik iz stavka 1.3. Radi provoenja
upravnih mjera kojima se osigurava sigurnost plovidbe te radi
provedbe lanaka 2.02. do 2.15. i lanaka 8., 10., 11., 12., 15., 16.
i 17. Direktive, nadlenim tijelima drugih drava lanica, dravama
ugovornicama Konvencije iz Mannheima, te tre-im zemljama, ukoliko
se zajami jednaka razina tajnosti, na temelju administrativnih
sporazuma odobrava se pristup registru u skladu s obrascem iz
Priloga VI., ogranien samo na itanje.
lanak 2.18.Europski jedinstveni identifi kacijski broj
plovila
1. Europski jedinstveni identifi kacijski broj plovila (ENI),
dalje u tekstu: europski identifi kacijski broj plovila, sastoji se
od osam arap-skih brojki u skladu s Dodatkom III.
-
PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014. BROJ 7 STRANICA 39 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
b = faktor za oplatu dna, bokova i uzvojab = 1,0 za oplatu dna i
bokovab = 1,25 za oplatu uzvoja.f = 1 moe se uzeti u obzir za
razmak rebara pri izraunu minimalne debljine oplate boka. Meutim,
najmanja debljina oplate uzvoja ni u kom sluaju ne smije biti manja
od najmanje debljine oplate dna i boka.c = faktor za vrstu
konstrukcijec = 0,95 za brodove s dvodnom i bonim komorama, kada su
uz-dune pregrade bonih komora u ravnini s uzdunim pranicamac = 1,0
za sve ostale vrste konstrukcije.(c) Kod trupova uzdune gradnje, s
dvodnom i bonim komora-ma, najmanja vrijednost izraunana za
debljinu oplate u skladu s formulama iz toke (b) moe se smanjiti na
izraunanu vrijednost koju potvrdi odobreno klasifi kacijsko drutvo
kao zadovoljavajuu vrstou trupa (uzduna, bona i lokalna vrstoa).Ako
su vrijednosti izmjerene na oplati dna, uzvoja i boka manje od tako
utvrenih doputenih vrijednosti, oploenje se mora obnoviti.Minimalne
vrijednosti izraunane prema toj metodi su granine vrijednosti za
normalno ujednaeno troenje, pod uvjetom da se koristi brodograevni
elik, da su rebra, rebrenice i glavni uzduni i popreni elementi
strukture u dobrom stanju, te da na trupu nema nikakvih znakova
preoptereenja u pogledu uzdune vrstoe.im se vie ne postiu te
vrijednosti, dotina oploenja moraju se popraviti ili zamijeniti. Na
manjim povrinama oploenja prihvatlji-va su, meutim, stanjenja
oplate do najvie 10% ispod izraunanih vrijednosti.2. Ako se za
konstrukciju trupa koristi materijal koji nije elik, mora se
izraunom dokazati da je vrstoa trupa (uzduna, poprena i lokalna
vrstoa) najmanje takva kao to bi bila da se koristi elini
materijal, pod pretpostavkom da se radi o minimalnoj debljini u
skladu sa stavkom 1. Taj dokazni izraun moe se izostaviti ako se
dostavi svjedodba o klasi ili izjava priznatog klasifi kacijskog
dru-tva.3. Stabilitet brodova mora odgovarati njihovoj namjeni.
lanak 3.03.Trup
1. Pregrade koje se proteu do palube, ili do razme ako nema
palube, postavljene su na sljedeim poloajima:(a) sudarna pregrada
na odgovarajuoj udaljenosti od pramane sta-tve, tako da se, u
sluaju naplavljivanja vodonepropusnog odjeljka ispred sudarne
pregrade, osigura plovnost broda s teretom, pri emu je preostali
sigurnosni razmak 100 mm.U pravilu, zahtjev iz stavka 1. smatra se
ispunjenim ako je sudarna pregrada postavljena na udaljenosti izmeu
0,04 L i 0,04 L + 2 m, koja se mjeri od pramane okomice u ravnini
maksimalnog gaza.Ako ta udaljenost prelazi 0,04 L + 2 m, zahtjev iz
stavka 1. dokazuje se izraunom.Udaljenost se moe smanjiti na 0,03
L. U tom sluaju, zahtjev iz stavka 1. dokazuje se izraunom pod
pretpostavkom da je naplavljen odjeljak ispred sudarne pregrade i
svi susjedni odjeljci.(b) pregrada krmenog pika na odgovarajuoj
udaljenosti od krme ako duljina broda L prelazi 25 m.2. Ispred
sudarne pregrade ne smiju biti smjetene nastambe ni oprema potreba
za sigurnost ili rad broda. Taj se zahtjev ne odnosi na sidreni
ureaj.
lanak 2.19.Jednakovrijednosti i odstupanja
1. Ako odredbe dijela II. zahtijevaju da se na brodu
upotrebljavaju ili postavljaju odreeni materijali, ureaji ili
dijelovi opreme, ili da se primjenjuju odreeni projektni aspekti
ili rjeenja, nadleno tijelo moe dopustiti upotrebu ili postavljanje
drugih materijala, ureaja ili dijelova opreme ili primjenu drugih
projektnih znaajki ili drugih rjeenja ako se, u skladu s postupkom
iz lanka 19. stavka 2. Direk-tive, priznaju kao jednakovrijedni.2.
Ako, u skladu s postupkom iz lanka 19. stavka 2. Direktive, Odbor
ne donese odluku o jednakovrijednosti, kako je predvieno stavkom
1., nadleno tijelo moe izdati privremenu svjedodbu Zajednice.U
skladu s postupkom iz lanka 19. stavka 2. Direktive, nadleno tijelo
u roku od jednog mjeseca od izdavanja privremene svjedod-be
Zajednice izvjeuje Odbor, u skladu s lankom 2.05. stavkom 1. tokom
(g), navodei ime i europski identifi kacijski broj plovila, vrstu
odstupanja i te upisnu luku u Republici Hrvatskoj.3. U skladu s
postupkom iz lanka 19. stavka 2. Direktive, nadleno tijelo moe na
temelju preporuke Odbora izdati svjedodbu Zajedni-ce za potrebe
probne plovidbe i na ogranieno razdoblje odreenom plovilu,
ukljuujui nove tehnike specifi kacije koje odstupaju od za-htjeva
iz dijela II. ako te specifi kacije osiguravaju jednakovrijednu
sigurnost.4. Jednakovrijednosti i odstupanja iz stavaka 1. i 3.
upisuju se u svjedodbu Zajednice. O tome se obavjeuje Komisija.
DIO II.POGLAVLJE 3.
BRODOGRAEVNI ZAHTJEVI
lanak 3.01.Osnovni zahtjevi
Brodovi moraju biti izgraeni u skladu s dobrom brodograevnom
praksom.
lanak 3.02.vrstoa i stabilitet
1. Trup mora imati takvu vrstou da moe podnijeti sva naprezanja
kojima je podvrgnut u uobiajenim uvjetima.(a) U sluaju novogradnji
ili veih preinaka koje utjeu na vrstou broda, odgovarajua vrstoa
dokazuje se predoenjem dokaza o konstrukcijskom izraunu. Taj dokaz
nije potreban ako se dostavi svjedodba o klasi ili potvrda
odobrenog klasifi kacijskog drutva.(b) Ako se obavlja inspekcijski
pregled, kako je navedeno u lanku 2.09, minimalna debljina oplate
dna, uzvoja i bokova plovila od e-lika ne smije biti manja od vie
vrijednosti koja proizlazi iz sljedeih formula.Za brodove s elinom
oplatom, minimalna debljina tmin dobiva se iz najveih vrijednosti
dobivenih iz sljedeih formula:1. za brodove dulje od 40 m: tmin = f
b c (2,3 + 0,04 L) (mm);za brodove koji nisu dulji od 40 m: tmin =
f b c (1,5 + 0,06 L) (mm), ali ne manje od 3,0 mm2. tmin = 0,005 a
T [mm]pri emu je:a = razmak rebara (mm);f = faktor razmaka rebara:f
= 1 za a 500 mmf = 1 + 0,0013 (a 500) za a > 500 mm
-
STRANICA 40 BROJ 7 PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
POGLAVLJE 4.SIGURNOSNI RAZMAK, NADVOE I OZNAKE GAZA
lanak 4.01.Sigurnosni razmak
1. Sigurnosni razmak mora iznositi najmanje 300 mm.2. Sigurnosni
razmak na brodovima iji se otvori ne mogu zatvo-riti napravama
otpornima na prskanje i vremenske utjecaje, te na brodovima koji
plove bez poklopaca grotala, poveava se tako da je svaki od tih
otvora mora biti udaljen najmanje 500 mm od vodne linije
maksimalnog gaza.
lanak 4.02.Nadvoe
1. Nadvoe brodova s neprekinutom palubom, bez uzvoja palube i
nadgraa, iznosi 150 mm.2. Nadvoe brodova s uzvojem palube i
nadgraem izraunava se prema sljedeoj formuli:
pri emu je:a korekcijski koefi cijent kojim su obuhvaena sva
nadgraa;v koefi cijent za korekciju utjecaja pramanog uzvoja palube
zbog postojanja nadgraa na pramanoj etvrtini duljine broda L;a
koefi cijent za korekciju utjecaja krmenog uzvoja palube zbog
po-stojanja nadgraa na krmenoj etvrtini duljine broda L;Sev
efektivni pramani uzvoj palube u mm;Sea efektivni krmeni uzvoj
palube u mm.3. Koefi cijent a izraunava se prema sljedeoj
formuli:
pri emu je:lem stvarna duljina nadgraa u m u sredini broda, koja
odgovara polovini duljine broda L;lev stvarna duljina nadgraa u m u
pramanoj etvrtini duljine broda L;lea stvarna duljina nadgraa u m u
krmenoj etvrtini duljine broda L.Stvarna duljina nadgraa izraunava
se prema sljedeim formulama:pri emu je:
l stvarna duljina nadgraa u m;b irina nadgraa u m;B1 irina broda
u m, izmjerena s vanjske strane oplate boka na visini palube, na
sredini duljine nadgraa;h visina nadgraa u m. Meutim, kada postoje
grotla, visina h do-biva se smanjenjem visine pranice za polovinu
visine sigurnosnog razmaka u skladu s lankom 4.01. stavkom 1. i 2.
Visina h ni u kom sluaju ne moe biti vea od 0,36 m.Ako je B
b ili Bb manje od 0,6, stvarna duljina nadgraa bit e jednaka
nuli.
3. Nastambe, strojarnica i kotlovnica, te njihovi pripadajui
radni prostori moraju se od skladita odijeliti poprenim
vodonepropu-snim pregradama koje se proteu do palube.4. Nastambe
moraju biti plinonepropusno odvojene od strojarnice, kotlovnice i
skladita, te moraju imati izravan pristup s palube. Ako nije
osiguran takav pristup, mora se izvesti izlaz u sluaju nude koji
vodi na palubu.5. Pregrade navedene u stavcima 1. i 3., te pregrade
navedene u stavku 4. ne smiju imati nikakve otvore.Vrata na
pregradi krmenog pika i prolazi, posebno za osovine i cje-vovode,
doputeni su ako su konstrukcijski izvedeni tako da nije naruena
nepropusnost i vrstoa pregrade. Vrata na pregradi kr-menog pika
doputena su samo ako se moe daljinskim nadzorom iz kormilarnice
utvrditi jesu li otvorena ili zatvorena i ako je na obje strane
istaknut jasno itljiv natpis:Zatvoriti vrata odmah nakon
upotrebe.6. Usisi i izljevi te na njih prikljueni cjevovodi, moraju
biti izvedeni tako da nije mogu nenamjeran ulaz vode u brod.7.
Pramana rebra broda moraju se izvesti tako da sidra ne stre izvan
plohe oploenja boka, u cijelosti ni bilo kojim dijelom.
lanak 3.04.Strojarnica, kotlovnica i bunkeri
1. Strojarnica i kotlovnica moraju biti izvedene tako da je
omogue-no jednostavno i sigurno rukovanje, servisiranje i odravanje
opre-me koja se tamo nalazi.2. Tankovi tekueg goriva i ulja za
podmazivanje ne smiju imati nijednu zajedniku povrinu koja je
izvrgnuta hidrostatskom tlaku tekuine u tanku u uvjetima normalne
upotrebe, s putnikim pro-storima i nastambama.3. Pregrade, pokrovi
i vrata strojarnice, kotlovnice i bunkera moraju biti izraeni od
elika ili drugog materijala odgovarajue negorivosti.Izolacijski
materijali upotrijebljeni u strojarnici moraju biti zatieni od
prodiranja goriva i njegovih para.Svi otvori na stijenama i
pokrovima, kao i vrata strojarnice, kotlov-nice i prostora tankova,
moraju se moi zatvarati izvan tog prostora. Naprave za zatvaranje
moraju biti izraene od elika ili drugog ma-terijala odgovarajue
negorivosti.4. U strojarnici, kotlovnici i drugim prostorima u
kojima je mogua pojava zapaljivih ili otrovnih plinova mora biti
predvieno odgova-rajue ventiliranje.5. Stubita i ljestve za pristup
u strojarnicu, kotlovnicu i bunkere moraju biti ukrueni i izraeni
od elika ili drugog materijala od-govarajue vrstoe i negorivosti.6.
Strojarnica i kotlovnica moraju imati dva izlaza, od kojih jedan
moe biti izlaz u sluaju nude.Drugi izlaz moe se izostaviti:(a) ako
ukupna povrina (prosjena duljina x prosjena irina na razini
podnica) strojarnice ili kotlovnice ne prelazi 35 m2; i(b) ako
udaljenost od svakog mjesta na kojem se obavljaju popravci ili
odravanje i izlaza, ili podnoja stubita izlaza, nije vea od 5 m;
i(c) ako je aparat za gaenje poara postavljen kod upravljakog
mje-sta najudaljenijeg od izlaza, i takoer, odstupajui od lanka
10.03. stavka 1. toke (e), ako ukupna instalirana snaga svih motora
ne prelazi 100 kW.7. Najvea doputena razina buke u strojarnici je
110 dB(A). Mjesta mjerenja buke odabiru se u skladu s poslovima
odravanja koji su potrebni za vrijeme redovitog rada ureaja koji se
tamo nalaze.
-
PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014. BROJ 7 STRANICA 41 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
4. Brodovi moraju imati najmanje tri para oznaka gaza, od kojih
jedan mora biti u sredini, te po jedan par na priblino jednoj
estini duine broda od pramca odnosno krme.Meutim:(a) ako je brod
krai od 40 m, bit e dovoljno postaviti dva para oznaka gaza, po
jedan na priblino jednoj etvrtini duine broda od pramca odnosno
krme;(b) ako brod nije namijenjen za prijevoz tereta, dovoljno je
postaviti jedan par oznaka gaza, na priblino polovini duine
broda.5. Oznake ili znakovi koji vie nisu na snazi nakon ponovnog
in-spekcijskog pregleda, briu se ili oznauju nevaeima pod nadzo-rom
inspekcijskog tijela. Ako oznaka gaza postane nejasna, moe se
zamijeniti samo pod nadzorom inspekcijskog tijela.6. Ako je brod
badaren prema Konvenciji o badarenju brodova unutarnje plovidbe iz
1966., a ravnina mjernih oznaka udovoljava zahtjevima Direktive, te
mjerne oznake mogu zamijeniti oznake gaza; to se mora navesti u
svjedodbi Zajednice.7. Na brodovima koji plove u zonama unutarnjih
plovnih putova osim 3. zone (1., 2. ili 4. zona), pramane i krmene
oznake gaza, predviene u stavku 4., dopunjavaju se vertikalnom
crtom na koju se dodaje jedna ili, u sluaju nekoliko zona, nekoliko
dodatnih crta gaza duljine 150 mm u smjeru pramca u odnosu na
oznaku gaza za 3. zonu.Debljina te vertikalne i horizontalne crte
iznosi 30 mm. Uz oznaku gaza prema pramcu broda, ispisuju se
brojevi odgovarajue zone, visine 60 mm i irine 40 mm (vidi sliku
1.).
Slika 1.
lanak 4.05.Maksimalni teretni gaz za brodove koji nemaju
poklopce skladita otporne na prskanje i vremenske utjecajeAko je
ravnina maksimalnog gaza broda za 3. zonu odreena pod pretpostavkom
da su poklopci skladita otporni na prskanje i vre-menske utjecaje,
te ako je udaljenost od ravnine maksimalnog gaza do gornjeg ruba
pranice skladita manja od 500 mm, mora se odre-diti maksimalni gaz
za plovidbu s otvorenim skladitima.U svjedodbu Zajednice upisuje se
sljedea izjava:Ako su skladita u cijelosti ili dijelom otkrivena,
brod se moe na-krcati samo do ... mm ispod oznake gaza za 3.
zonu.
lanak 4.06.Zagaznice
1. Brodovi iji gaz moe biti vei od 1 m imaju na svakom boku
zagaznice okrenute prema krmi; mogu imati i dodatne zagaznice.
4. Koefi cijenti v i a izraunavaju se prema sljedeim
formulama:
5. Stvarni krmeni uzvoj palube Sev i pramani uzvoj palube Sea
izra-unavaju se prema sljedeim formulama:pri emu je:Sv stvarni
pramani uzvoj palube u mm; meutim, Sv ne smije pre-laziti 1 000
mm;
Sa stvarni krmeni uzvoj palube u mm; meutim, Sa ne smije
prelaziti 500 mm;p koefi cijent koji se izraunava prema sljedeoj
formuli:
x apscisa mjerena od krajnje toke u kojoj je otklon 0,25 Sv
odnosno 0,25 Sa (vidi sliku).
Meutim, koefi cijent p ne smije biti vei od 1.6. Ako je a Sea
vee od v Sev, smatra se da je vrijednost v Sev jednaka vrijednosti
a Sea.
lanak 4.03.Minimalno nadvoe
S obzirom na smanjenja navedena u lanku 4.02., minimalno nad-voe
ne smije biti manje od 0 mm.
lanak 4.04.Oznake gaza
1. Ravnina maksimalnog gaza odreuje se tako da su ispunjeni
za-htjevi u pogledu minimalnog nadvoa i minimalnog sigurnosnog
razmaka. Meutim, zbog sigurnosnih razloga, inspekcijsko tijelo moe
odrediti veu vrijednost za sigurnosni razmak ili nadvoe. Ravnina
maksimalnog gaza odreuje se najmanje za 3. zonu.2. Ravnina
maksimalnog gaza oznauje se dobro vidljivim i neizbri-sivim
oznakama gaza.3. Oznake gaza za 3. zonu sastoje se od pravokutnika
duljine 300 mm i visine 40 mm, s vodoravnom osnovicom koja se
poklapa s maksimalnim odobrenim gazom. Svaka drukija oznaka gaza
mora sadravati takav pravokutnik.
-
STRANICA 42 BROJ 7 PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
lanak 5.06.Propisana brzina (pramcem)
1. Brodovi i sastavi postiu brzinu u odnosu na vodu najmanje 13
km/h. Taj uvjet nije obavezan za gurae u slobodnoj plovidbi.2.
Inspekcijsko tijelo moe odobriti izuzea za brodove i sastave koji
obavljaju plovidbu iskljuivo u uima i lukama.3. Inspekcijsko tijelo
provjerava moe li prazan brod premaiti brzi-nu od 40 km/h u odnosu
na vodu. Ako se to moe potvrditi, u toku 52. svjedodbe Zajednice
upisuje se:Brod moe premaiti brzinu od 40 km/h u odnosu na
vodu.
lanak 5.07.Sposobnost zaustavljanja
1. Brodovi i sastavi moraju biti sposobni na vrijeme se
zaustaviti u nizvodnom smjeru, te pri tome zadrati odgovarajuu
upravljivost.2. Ako brod ili sastav nije dulji od 86 m ni iri od
22,90 m, navedena sposobnost zaustavljanja moe se zamijeniti
sposobnou okretanja.3. Sposobnost zaustavljanja dokazuje se
manevrima zaustavljanja unutar zone ispitivanja, kako je navedeno u
lanku 5.03., a sposob-nost okretanja manevrima okretanja u skladu s
lankom 5.10.
lanak 5.08.Sposobnost plovidbe krmom
Ako se manevar zaustavljanja, propisan u lanku 5.07., izvodi u
stajaoj vodi, nakon njega slijedi plovidbeno ispitivanje u vonji
krmom.
lanak 5.09.Sposobnost poduzimanja manevra izbjegavanja
Brodovi i sastavi moraju biti sposobni na vrijeme poduzeti
mane-var izbjegavanja. Ta se sposobnost dokazuje manevrima
izbjegavanja unutar zone ispitivanja, kako je navedeno u lanku
5.03.
lanak 5.10.Sposobnost okreta
Brodovi i sastavi koji nisu dulji od 86 m ni iri od 22,90 m
moraju biti sposobni na vrijeme se okrenuti.Ta sposobnost okreta
moe se zamijeniti sposobnou zaustavljanja iz lanka 5.07.Sposobnost
okreta dokazuje se manevrom okreta u struju.
POGLAVLJE 6.KORMILARSKI UREAJ
lanak 6.01.Opi zahtjevi
1. Brodovi moraju biti opremljeni pouzdanim kormilarskim
susta-vom koji osigurava najmanje upravljivost propisanu u
poglavlju 5.2. Motorni kormilarski sustavi projektirani su tako da
kormilo ne moe nenamjerno promijeniti poloaj.3. Cijeli kormilarski
sustav projektiran je za stalni nagib plovila do 15 i temperaturu
okolnog zraka od 200 C do + 50 C.4. Sastavni dijelovi kormilarskog
sustava moraju biti dovoljno vrsti da u svakom trenutku mogu
izdrati naprezanja koja mogu nasta-ti za vrijeme normalnog rada.
Vanjske sile koje djeluju na kormilo ne smiju poremetiti radni
kapacitet kormilarskog ureaja i njegove pogonske jedinice.5.
Kormilarski sustav ukljuuje pogonsku jedinicu ako se to zahtije-va
zbog sila potrebnih za pokretanje kormila.
2. Nulta toka svake zagaznice okomita je na nju, na ravnini koja
je paralelna s ravninom najveeg gaza i prolazi najniom tokom trupa
ili kobilice, ako ona postoji. Vertikalna udaljenost od nulte toke
oznaena je u decimetrima. Te udaljenosti od nulte toke oznae-ne su
na svakoj zagaznici, od vodne linije praznog broda do 100 mm iznad
ravnine najveeg gaza, ugraviranim tokama ili crticama obojenima
dvjema razliitim naizmjeninim bojama u obliku jasno vidljive trake.
Udaljenosti od nulte toke oznaene su brojkama po-red zagaznice na
svakih pet decimetara, kao i na vrhu zagaznice.3. Dvije krmene
zagaznice, postavljene u skladu s Konvencijom o badarenju iz lanka
24. mogu zamijeniti zagaznice, pod uvjetom da ukljuuju podjelu u
skladu sa zahtjevima, te prema potrebi brojke koje oznauju gaz.
POGLAVLJE 5.UPRAVLJIVOST
lanak 5.01.Openito
Brodovi i sastavi moraju pokazati odgovarajuu plovidbenost i
upravljivost.Brodovi bez vlastitog poriva namijenjeni za tegljenje
ispunjavaju posebne zahtjeve koje odreuje inspekcijsko
tijelo.Brodovi i sastavi s vlastitim porivom ispunjavaju zahtjeve
iz lanaka 5.02. do 5.10.
lanak 5.02.Plovidbena ispitivanja
1. Plovidbenost i upravljivost provjeravaju se plovidbenim
ispitivanji-ma. Posebno se ispituje ispunjavanje zahtjeva iz lanaka
5.06. do 5.10.2. Inspekcijsko tijelo moe izostaviti sva ispitivanja
ili dio ispitivanja ako se ispunjavanje zahtjeva u pogledu
plovidbenosti i upravljivosti dokae na drugi nain.
lanak 5.03.Zona ispitivanja
1. Plovidbena ispitivanja navedena u lanku 5.02. obavljaju se u
zoni unutarnjih plovnih putova koju odreuje inspekcijsko tijelo.2.
Te zone ispitivanja nalaze se na dijelu tekue ili stajae vode, koja
je po mogunosti ravna, duljine najmanje 2 km i dovoljno iroka, te
opremljena jasno vidljivim oznakama za odreivanje pozicije broda.3.
Inspekcijskom tijelu mora biti omogueno snimanje hidrolokih
podataka, kao to su dubina vode, irina plovnog kanala, te prosje-na
brzina struje za razliite vodostaje u zoni ispitivanja.
lanak 5.04.Stanje krcanja brodova i sastava za vrijeme
plovidbenih
ispitivanjaZa vrijeme plovidbenih ispitivanja, brodovi i sastavi
namijenjeni za prijevoz tereta krcaju se na najmanje 70% svoje
nosivosti, pri emu se teret rasporeuje tako da se osigura vodoravan
poloaj koliko je to mogue. Ako se ispitivanja obavljaju s manje
tereta, odobrenje za nizvodnu plovidbu ogranieno je na to stanje
krcanja.
lanak 5.05.Upotreba brodske opreme za plovidbena ispitivanja
1. Za vrijeme plovidbenog ispitivanja moe se upotrebljavati sva
oprema navedena u tokama 34. i 52. svjedodbe Zajednice, kojom se
moe upravljati iz kormilarnice, osim sidara.2. Tijekom ispitivanja
okreta u struju, navedenog u lanku 5.10., mogu se upotrebljavati
pramana sidra.
-
PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014. BROJ 7 STRANICA 43 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
elektrinog, hidraulikog ili pneumatskog daljinskog sustava,
mora-ju postojati dva meusobno neovisna sustava za aktiviranje
izmeu kormilarnice i porivnog ureaja koji, mutadis mutandis,
ispunjavaju zahtjeve iz lanaka 6.01. do 6.05.Ovaj se stavak ne
odnosi na navedene sustave ako oni nisu potrebni za postizanje
upravljivosti propisane u poglavlju 5. ili ako su potreb-ni samo za
ispitivanje zaustavljanja.2. Ako postoje dva ili vie neovisnih
vijano-kormilarskih porivnih ureaja, vodomlaznih ili cikloidnih
propulzora, pomoni sustav upravljanja nije potreban pod uvjetom da
u sluaju kvara jednog od tih ureaja brod zadrava upravljivost
propisanu poglavljem 5.
lanak 6.07.Pokazivai i ureaji za nadzor
1. Poloaj kormila mora biti jasno prikazan na kormilarskom
mjestu. Elektrini pokaziva poloaja kormila mora imati vlastito
napajanje.2. Na kormilarskom mjestu moraju se nalaziti svjetlosni i
zvuni alarm koji signalizira:(a) sputanje razine ulja u hidraulinim
spremnicima ispod najnie razine u skladu s lankom 6.03. stavkom 2.
i smanjenje radnog tlaka hidraulinog sustava;(b) prekid elektrinog
napajanja ureaja za upravljanje kormilom;(c) prekid elektrinog
napajanja pogonskih jedinica;(d) kvar regulatora brzine okreta;(e)
kvar propisanih odbojnih naprava.
lanak 6.08.Regulatori brzine okreta
1. Regulatori brzine okreta i njihovi dijelovi moraju
ispunjavati za-htjeve utvrene u lanku 9.20.2. Ispravan rad
regulatora brzine okreta prikazan je na kormilar-skom mjestu
zelenim svjetlom.Treba nadzirati svaki gubitak ili neprihvatljiva
odstupanja napona napajanja te neprihvatljivo smanjenje broja
okretaja iroskopa.3. Ako, osim regulatora brzine okreta, postoje
drugi kormilarski su-stavi, na kormilarskom mjestu mora biti jasno
vidljivo koji je od tih sustava aktiviran. Mora biti omogueno
trenutano prebacivanje s jednog na drugi sustav. Regulator brzine
okreta ne smije utjecati na rad tih drugih kormilarskih sustava.4.
Elektrino napajanje regulatora brzine okreta mora biti neovisno o
ostalim potroaima.5. iroskopi, detektori i pokazivai brzine okreta
koji se upotre-bljavaju za regulatore brzine okreta, moraju
ispunjavati minimalne zahtjeve minimalnih specifi kacija i uvjete
ispitivanja u pogledu pri-kaza brzine okreta za unutarnje plovne
putove, kako je utvreno u Prilogu IX.
lanak 6.09.Test prihvatljivosti
1. Inspekcijsko tijelo provjerava je li kormilarski sustav
ispravno postavljen. U tu svrhu inspekcijsko tijelo moe zahtijevati
sljedee dokumente:(a) opis kormilarskog sustava;(b) nacrte i
podatke o pogonskim jedinicama kormilarskog ureaja i sustavu
upravljanja kormilarskim ureajem;(c) podatke o kormilarskom
ureaju;(d) shemu elektrinih instalacija;(e) opis regulatora broja
okretaja;
6. Kormilarski ureaj s pogonskom jedinicom zatien je od
preop-tereenja sustavom koji smanjuje moment pogonske jedinice.7.
Prolaz struka kormila projektiran je tako da se sprijei irenje
sredstva za podmazivanje, koje oneiuje vodu.
lanak 6.02.Pogonska jedinica kormilarskog ureaja
1. Ako kormilarski ureaj ima motornu pogonsku jedinicu, mora
postojati druga nezavisna pogonska jedinica ili dodatni runi pogon.
U sluaju kvara ili neispravnog funkcioniranja pogonske jedinice
kormilarskog sustava, druga nezavisna pogonska jedinica ili runi
pogon mora se pokrenuti u roku od 5 sekunda.2. Ako se druga
pogonska jedinica ili runi pogon ne pokrenu au-tomatski, mora se
osigurati mogunost da to odmah obavi kormilar jednom jednostavnom i
brzom radnjom.3. Druga pogonska jedinica ili runi pogon takoer
moraju osigurati upravljivost propisanu poglavljem 5.
lanak 6.03.Hidraulika pogonska jedinica kormilarskog ureaja
Pogonska jedinica hidraulinog kormilarskog ureaja1. Na pogonsku
jedinicu hidraulinog kormilarskog ureaja ne smije biti prikljuen ni
jedan drugi potroa.2. Hidraulini spremnici opremljeni su sustavom
upozorenja koji prati sputanje razine ulja ispod najnie razine
potrebne za siguran rad.3. Dimenzije, izvedba i raspored cjevovoda
moraju to je vie mogu-e iskljuiti mehanika oteenja ili oteenja
uzrokovana poarom.4. Hidrauline savitljive cijevi:(a) doputene su
samo ako je radi ublaavanja vibracija ili slobodno-ga gibanja
sastavnih dijelova njihova upotreba neizbjena;(b) moraju biti
projektirane najmanje za maksimalni radni tlak;(c) moraju se
zamijeniti najkasnije svakih osam godina.5. Hidrauline cilindre,
hidrauline pumpe te hidrauline i elektri-ne motore mora pregledati
specijalizirana tvrtka najkasnije svakih osam godina, te ih prema
potrebi popraviti.
lanak 6.04.Izvor energije
1. Kormilarski sustavi opremljeni dvjema motornim pogonskim
je-dinicama moraju imati najmanje dva izvora energije.2. Ako pomoni
izvor energije za pokretanje kormilarskog ureaja ne radi stalno
tijekom plovidbe, u razdoblju potrebnom za pokre-tanje ureaja
rezervna se energija osigurava ugraenim odbojnom napravom
odgovarajueg kapaciteta.3. Ako su izvori energije elektrini, ni
jedan drugi potroa ne smije se napajati iz glavnog izvora energije
za kormilarski sustav.
lanak 6.05.Runi pogon
1. Runo kolo ne smije se pokretati motornom pogonskom
jedini-com.2. Kada se runi pogon ukljuuje automatski, mora se
sprijeiti po-vrat kormilarskog kola bez obzira na poloaj
kormila.
lanak 6.06.Brodski vijak, vodomlazna propulzija, cikloidni
propeler
i pramani propulzor1. Ako se vijano-kormilarski porivni ureaj,
vodomlazni ureaj, cikloidni propeler ili pramani propulzor
daljinski aktivira pomou
-
STRANICA 44 BROJ 7 PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
U smjeru kormilarovog pogleda prema naprijed ne smije se
nalaziti nikakav okvir prozora, stup ili nadgrae.ak i u sluaju kada
je omoguen nezaklonjeni kut pogleda kormi-lara od 240 po horizontu,
inspekcijsko tijelo moe zahtijevati druge mjere, posebno
postavljanje odgovarajuih optikih ili elektronikih naprava ako nije
osiguran zadovoljavajui nezaklonjeni pogled pre-ma krmi.Donji rub
bonih prozora mora biti postavljen to je mogue nie, a gornji rub
bonih i krmenih prozora to je mogue vie.Pri utvrivanju ispunjavanja
zahtjeva iz ovog lanka u pogledu vid-ljivosti iz kormilarnice,
pretpostavlja se da su oi kormilara na visini 1 650 mm od palube na
poloaju kormilarenja.4. Gornji rub prednjih prozora kormilarnice
mora biti dovoljno vi-soko da omogui osobi na kormilarskom mjestu,
s visinom oiju 1 800 mm od palube, jasan pogled naprijed do
najmanje 10 stupnjeva iznad vodoravne crte u razini oiju.5. Moraju
postojati odgovarajua sredstva koja osiguravaju jasnu vidljivost
kroz vjetrobransko staklo u svim vremenskim uvjetima.6.
Kormilarnica je ostakljena sigurnosnim staklom koje osigurava
propusnost svjetlosti od najmanje 75 %.Da bi se izbjegao odsjaj,
prednja okna na zapovjednikom mostu moraju biti otporna na
blijetanje ili postavljena tako da uinkovi-to otklanjaju odsjaj.
Taj se zahtjev smatra ispunjenim ako su okna nagnuta od okomite
ravnine tako da tvore vanjski kut od najmanje 10 a najvie 25.
lanak 7.03.Opi zahtjevi za upravljake ureaje, pokazivae i
ureaje za nadzor1. Upravljaki ureaji potrebni za upravljanje
brodom moraju se lako ukljuivati u aktivni poloaj. Taj poloaj mora
biti nedvosmi-sleno jasan.2. Instrumenti za nadzor moraju biti lako
itljivi. Mora biti mogue smanjivati njihovo osvjetljenje bez koraka
do gaenja. Izvori svjetla ne smiju ometati ni onemoguavati
vidljivost oitanja s instrume-nata.3. Mora biti osiguran sustav za
ispitivanje alarmnih i indikatorskih svjetala.4. Mora biti jasno
vidljivo je li sustav u radu. Ako se stanje sustava u radu pokazuje
svjetlom, ono mora biti zeleno.5. Na svaku nepravilnost ili kvar
sustava koji se moraju nadzirati, upozorava se crvenim svjetlosnim
alarmom.6. Istovremeno sa crvenim svjetlosnim alarmom ukljuuje se i
zvu-ni alarm. Zvuni alarm moe biti izveden tako da se aktivira
jednim zajednikim signalom. Razina zvunog tlaka tog signala mora
biti vea od najvee razine buke u prostoru na kormilarskom mjestu za
najmanje 3 dB(A).7. Zvuni alarm mora se moi iskljuiti nakon
potvrivanja nepra-vilnosti ili kvara. To iskljuivanje ne smije
onemoguiti aktiviranje alarma zbog neke druge nepravilnosti ili
kvara. Crveni svjetlosni alarm iskljuuje se tek nakon otklanjanja
nepravilnosti.8. Ureaji za nadzor i pokazivai moraju se automatski
prebaciti na rezervno napajanje u sluaju prekida njihovog glavnog
napajanja.
lanak 7.04.Posebni zahtjevi za upravljake ureaje, pokazivae
i
ureaje za nadzor glavnih strojeva i kormilarskog sustava1.
Upravljanje i nadzor rada glavnih strojeva i kormilarskog sustava
mora biti omogueno s kormilarskog mjesta. Glavni stroj,
opremljen
(f) upute za rukovanje i odravanje kormilarskog sustava.2. Rad
cijelog kormilarskog sustava provjerava se pokusnom plovid-bom. Ako
je postavljen regulator broja okretaja, provjerava se moe li se
pouzdano odrati zadani kurs sa sigurnim svladavanjem zavoja.3.
Elektrine kormilarske sustave pregledava strunjak:(a) prije putanja
u rad;(b) nakon kvara;(c) nakon svake preinake ili popravka;(d)
redovito najmanje svake tri godine.4. Pregled mora ukljuiti
najmanje:(a) provjeru usklaenosti s odobrenim nacrtima, a pri
periodinim inspekcijskim pregledima jesu li napravljene preinake na
kormilar-skom sustavu;(b) funkcionalno ispitivanje kormilarskog
ureaja u svim mogu-nostima rada;(c) vizualnu provjeru i provjeru
nepropusnosti hidraulinih sastav-nih dijelova, posebno ventila,
cjevovoda, hidraulinih savitljivih cijevi, hidraulinih cilindara,
hidraulinih pumpi i hidraulinih proistaa;(d) vizualnu provjeru
elektrinih sastavnih dijelova, posebno releja, elektrinih motora i
sigurnosnih naprava;(e) provjeru svjetlosnih i zvunih upravljakih
naprava.5. Izdaje se potvrda o inspekcijskom pregledu koju
potpisuje inspek-tor, s navedenim datumom inspekcijskog
pregleda.
POGLAVLJE 7.KORMILARNICA
lanak 7.01.Openito
1. Kormilarnica je izvedena tako da kormilar moe u svakom
tre-nutku tijekom plovidbe obavljati svoje zadatke.2. U normalnim
uvjetima rada, razina buke koju proizvodi plovilo ne smije
prelaziti 70 dB(A) u visini glave kormilara na kormilar-skom
mjestu.3. Ako je kormilarnica namijenjena za radarsku navigaciju za
jednu osobu, treba osigurati da kormilar moe obavljati svoje
zadatke sje-dei, a svi instrumenti za nadzor rada i svi upravljaki
ureaji mora-ju biti rasporeeni tako da ih moe lako koristiti
tijekom plovidbe, a da pritom ne naputa svoje mjesto ni ne gubi iz
vida radarski ekran.
lanak 7.02.Nezaklonjeni pogled
1. Mora se osigurati odgovarajui nezaklonjeni pogled s
kormilar-skog mjesta u svim smjerovima.(a) Stavak 2. prvi podstavak
zamjenjuje se sljedeim:2. Mrtvi kut kormilarevog pogleda preko
pramca, kada je plovilo bez tereta, s polovinom zaliha i bez
balasta, ne smije biti vei od dvije duljine plovila ili 250 m do
povrine vode, ovisno o tome koja je veliina manja.Tijekom
inspekcijskog pregleda ne smiju se uzeti u obzir optika i
elektronika sredstva za smanjenje mrtvog kuta.Nadalje se za
smanjenje mrtvog kuta moraju se upotrebljavati samo odgovarajue
elektronike naprave.3. Podruje nezaklonjenog pogleda kormilara s
mjesta upravljanja mora biti najmanje 240 po horizontu i najmanje
140 unutar pram-anog polukruga.
-
PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014. BROJ 7 STRANICA 45 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
lanak 7.05.Navigacijska svjetla, svjetlosni i zvuni signali
1. Navigacijska svjetla, njihova kuita i dodaci, moraju nositi
ozna-ku odobrenja propisanu Direktivom Vijea 96/98/EZ od 20.
prosinca 1996. o pomorskoj opremi(3).(a) navigacijska svjetla znai
jarbolna, bona i krmena svjetla, te svjetla vidljiva sa svih
strana, plava bljeskajua svjetla, jaka uta bljeskajua svjetla za
brza plovila i plava svjetla za prijevoz opasnih tvari;(b)
svjetlosni signali znai svjetla koja prate zvune signale i svje-tlo
na plavoj ploi.2. Za nadzor navigacijskih svjetala u kormilarnici
su postavljene kontrolne lampice ili druge jednakovrijedne naprave,
kao to su signalne lampice, ako se taj nadzor ne moe obavljati
izravno iz kormilarnice.3. U kormilarnicama opremljenima za
radarsku navigaciju s jednim navigatorom, postavljene su signalne
lampice na upravljakom pul-tu, za nadzor navigacijskih svjetala i
svjetlosnih signala. Prekidai navigacijskih svjetala ugraeni su u
signalne lampice ili se nalaze uz njih s jasno oznaenom
funkcijom.Raspored i boje signalnih lampica navigacijskih svjetala
i svjetlosnih signala odgovaraju rasporedu i bojama tih svjetala i
signala.Prilikom kvara navigacijskog svjetla ili svjetlosnog
signala, odgova-rajua signalna lampica e se ugasiti ili e se
aktivirati neki drugi signal.4. U kormilarnici opremljenoj za
radarsku navigaciju s jednim navi-gatorom, mora biti omogueno
aktiviranje zvunih signala nonim prekidaem. Taj se zahtjev ne
primjenjuje na signal zabranjen pri-stup u skladu s primjenjivim
propisima pomorske uprave drave lanice.5. Navigacijska svjetla
moraju ispunjavati zahtjeve navedene u dijelu I. Priloga IX.
lanak 7.06.Radarski ureaji i pokazivai brzine okreta
1. Radarska oprema i pokazivai brzine okreta moraju ispunjavati
zahtjeve propisane u Prilogu IX., Dijelovima I. i II. Sukladnost s
ovim zahtjevima odreuje se tipskim odobrenjem izdanom od nad-lenog
tijela. Oprema informacijskog sustava s prikazom elektroni-kih
pomorskih karata (u daljnjem tekstu ECDIS) kojom se moe upravljati
tijekom plovidbe, smatra se radarskom opremom.Zahtjevi vezani uz
ugradnju i operativno ispitivanje sustava radar-ske navigacije i
pokazivaa brzine okreta koritenih na brodovima unutarnje plovidbe,
propisani u Prilogu IX., Dijelu III., moraju biti
ispunjeni.Registar radarske opreme i pokazivaa brzine okreta, koji
su odo-breni kako je propisano u Prilogu IX., ili koji se smatraju
ekvivalen-tnima na temelju tipskog odobrenja, objavljuje Europska
komisija.2. U kormilarnici opremljenoj za radarsku navigaciju s
jednim na-vigatorom:(a) radarski ekran ne smije biti znatno
odmaknut od vidne osi kor-milara u normalnom poloaju;(b) radarska
slika mora stalno biti jasno vidljiva, bez pokrova ili navlake, bez
obzira na svjetlosne uvjete izvan kormilarnice;(c) pokaziva brzine
okreta postavljen je neposredno iznad ili ispod radarske slike ili
je ugraen u nju.
3 SL L 46, 17. 2. 1997., str. 25.
spojkom koja se moe aktivirati s kormilarskog mjesta, ili za
pogon propelera s promjenjivim usponom kojim se upravlja s
kormilarskog mjesta, moe se uputiti odnosno zaustaviti samo iz
strojarnice.2. Za upravljanje svakim glavnim strojem osigurana je
poluga koja se luno zakree u vertikalnoj ravnini priblino
paralelnoj sa sime-tralom broda. Pomak poluge prema pramcu zadaje
poriv pramcem, a pomak prema krmi poriv krmom. Prekret spojke iz
vonje pram-cem u vonju krmom izvodi se u neutralnom poloaju poluge.
Polu-ga u neutralnom poloaju mora imati napravu za blokiranje.3.
Mora biti prikazan smjer poriva propulzora koji se prenosi na
plovilo i broj okretanja vijka ili glavnog stroja.4. Pokazivai i
ureaji za nadzor propisani lankom 6.07. stavkom 2., lankom 8.03.
stavkom 2. i lankom 8.05. stavkom 13., moraju biti postavljeni na
kormilarskom mjestu.5. Upravljanje kormilom na brodovima s
kormilarnicom opremlje-nom za radarsku navigaciju s jednim
navigatorom obavlja se po-lugom. Poluga mora biti takva da se moe
lako pomicati rukom. Poloaj poluge u odnosu na simetralu broda mora
tono odgovarati poloaju lista kormila. Mora biti omogueno da se
poluga ostavi u bilo kojem poloaju a da se poloaj kormila ne
mijenja. Neutralni poloaj poluge mora biti jasno prepoznatljiv.6.
Ako brod ima pramana kormila ili specijalna kormila, poseb-no za
vonju krmom, tim se kormilima upravlja iz kormilarnice opremljene
za radarsku navigaciju s jednim navigatorom pomou posebnih poluga
koje, mutatis mutandis, ispunjavaju zahtjeve na-vedene u stavku
5.Taj se zahtjev takoer primjenjuje kada se u sastavima
upotrebljava kormilarski sustav kojim je plovilo opremljeno, koji
ne slui za poriv sastava.7. Ako se koriste regulatori brzine
okreta, mora biti omogueno upravljanje tim ureajem u bilo kojem
poloaju bez promjene oda-brane brzine.Upravljanjem je omogueno
okretanje preko luka dovoljno irokog da se moe zajamiti tono
pozicioniranje broda. Neutralan poloaj mora biti lako uoljiv.
Osvjetljenje ljestvice mora biti podesivo bez koraka.8. Oprema za
daljinsko upravljanje cijelim kormilarskim sustavom mora biti
trajno ugraena i postavljena tako da je odabrani kurs jasno
vidljiv. Ako se ta oprema moe iskljuiti, mora postojati na-prava
koja pokazuje stanje ukljueno ili iskljueno. Raspored i rukovanje
upravljakim ureajima mora biti funkcionalno.Za pomone kormilarske
sustave, kao to su pramani propulzo-ri, prihvatljiva je pokretna
oprema za daljinsko upravljanje ako se upravljanje tim sustavima u
svakom trenutku moe preuzeti na ugraenoj opremi za upravljanje iz
kormilarnice.9. Za sustave zakretnog vijka, vodomlazne propulzije,
cikloidnog propelera i pramanog propulzora, prihvaaju se
jednakovrijedni upravljaki ureaji, pokazivai i ureaji za
nadzor.Zahtjevi navedeni u stavcima 1. do 8. primjenjuju se, uz
nune promjene, u pogledu posebnih karakteristika i odabranih
izvedbi za navedene aktivne kormilarske i pogonske jedinice. Po
analogiji sa stavkom 2., za upravljanje svakom jedinicom koristi se
poluga koja se luno zakree unutar okomite ravnine priblino
paralelne sa smjerom poriva te jedinice. Poloaj poluge mora jasno
pokazivati smjer poriva koji djeluje na plovilo.Ako se zakretnim
vijkom ili cikloidnim propulzorom ne upravlja po-mou poluge,
inspekcijsko tijelo moe dopustiti odstupanja od stav-ka 2. Ta se
odstupanja navode u svjedodbi Zajednice u rubrici 52.
-
STRANICA 46 BROJ 7 PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
Sve operacije sputanja automatski aktiviraju jasan zvuni signal
upozorenja. Taj se zahtjev ne primjenjuje ako se odgovarajuim
konstrukcijskim rjeenjima sprijei opasnost od ozljeda koje mogu
nastati zbog sputanja kormilarnice.Mora se omoguiti sigurno
naputanje kormilarnice bez obzira na njezin poloaj.
lanak 7.13.Upis u svjedodbu Zajednice za brodove s
kormilarnicom
opremljenom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom
Ako brod ispunjava posebne odredbe za kormilarnice opremljene za
radarsku navigaciju s jednim navigatorom, kako je utvreno u lancima
7.01., 7.04. do 7.08. i 7.11, u svjedodbu Zajednice upisuje se
sljedee:Brod ima kormilarnicu opremljenu za radarsku navigaciju s
jednim navigatorom.
POGLAVLJE 8.KONSTRUKCIJA STROJEVA
lanak 8.01.Openito
1. Strojevi i njihovi pomoni ureaji moraju biti projektirani,
kon-struirani i ugraeni u skladu s najboljom brodograevnom
praksom.2. Posude pod tlakom namijenjene radu broda provjerava
strunjak kako bi potvrdio da su sigurne za rad:(a) prije prvog
putanja u rad,(b) prije ponovnog putanja u rad nakon bilo kakve
izmjene ili po-pravka, i(c) redovito, najmanje svakih pet
godina.Inspekcija ukljuuje unutarnju i vanjsku inspekciju. Posude
pod tla-kom ija se unutarnjost ne moe valjano pregledati, ili ije
se stanje ne moe jasno utvrditi tijekom unutarnje inspekcije,
moraju proi kroz dodatno nerazorno ispitivanje ili ispitivanje
hidraulinim tla-kom.Potrebno je izdati uporabnu dozvolu, koju
potpisuje strunjak i na kojoj se nalazi datum inspekcije.Druge
instalacije koje zahtijevaju redovitu kontrolu, posebice parni
kotlovi, druge posude pod tlakom i njihovi pomoni ureaji, kao i
dizala, moraju udovoljavati propisima primjenjivim u Republici
Hrvatskoj.3. Mogu se ugraivati samo motori s unutarnjim izgaranjem
koji koriste gorivo s plamitem iznad 55 C.
lanak 8.02.Sigurnosna oprema
1. Strojevi se moraju ugraditi i opremiti tako da budu lako
dostupni za rad i odravanje te da ne mogu dovesti u opasnost
osoblje koje obavlja te zadatke. Moraju se osigurati od mogunosti
nenamjernog upuivanja.2. Glavni strojevi, pomoni strojevi, kotlovi
i posude pod tlakom i njihovi pomoni ureaji, moraju biti opremljeni
sigurnosnim na-pravama.3. U izvanrednim situacijama, mora biti
mogue zaustaviti motore koji pogone puhala i usisne ventilatore
izvan prostora u kojem su smjeteni, i izvan strojarnice.4.
Prikljuci cijevi za tekue gorivo, ulje za podmazivanje i ulja koja
se upotrebljavaju u sustavima za prijenos snage, sustavima za
uprav-
lanak 7.07.Radiotelefonski sustavi za brodove s
kormilarnicom
opremljenom za radarsku navigaciju s jednim navigatorom
1. Na brodovima s kormilarnicom opremljenom za radarsku
navi-gaciju s jednim navigatorom, prijem s mree brod-brod i mree za
pomorske informacije odvija se preko zvunika, a odlazna
komu-nikacija preko fi ksnog mikrofona. Odailjanje ili prijem
odabire se pritiskom na dugme.Mikrofoni tih mrea ne smiju se
upotrebljavati za javnu komuni-kacijsku mreu.2. Ako je u
kormilarnici opremljenoj za radarsku navigaciju s jednim
navigatorom postavljen radiotelefonski sustav za javnu
komunikacij-sku mreu, prijem je omoguen sa sjedala kormilara.
lanak 7.08.Oprema za internu komunikaciju na brodu
Na brodovima s kormilarnicom opremljenom za radarsku navigaci-ju
s jednim navigatorom predviena je oprema za internu brodsku
komunikaciju.S kormilarskog mjesta mora biti mogue uspostaviti
komunikaciju:(a) s pramcem broda ili sastava;(b) s krmom broda ili
sastava ako nije mogua izravna komunikacija s kormilarskog
mjesta;(c) s nastambama posade;(d) s kabinom zapovjednikaPrijem na
svim mjestima tih internih komunikacijskih veza odvija se preko
zvunika, a prijenos preko fi ksnog mikrofona. Veza s pram-cem i
krmom broda ili sastava moe biti pomou radiotelefonskog
sustava.
lanak 7.09.Alarmni sustav
1. Mora postojati nezavisni alarmni sustav koji moe obuhvatiti
na-stambe, strojarnicu i prema potrebi odvojene pumpne stanice.2.
Prekida za ukljuivanje i iskljuivanje alarma mora biti nadohvat
kormilara; nisu doputeni prekidai koji se automatski vraaju u
is-kljueni poloaj nakon otputanja.3. Zvuna razina alarma mora biti
najmanje 75 dB(A) u nastam-bama.U strojarnicama i pumpnim
stanicama, alarmni signal je u obliku bljeskajueg svjetla koje je
vidljivo sa svih strana i jasno uoljivo na svim tokama.
lanak 7.10.Grijanje i ventilacija
Kormilarnica je opremljena uinkovitim sustavom grijanja i
ventila-cije, koji se moe regulirati.
lanak 7.11.Oprema za upravljanje krmenim sidrima
Na brodovima i sastavima koji imaju kormilarnicu opremljenu za
ra-darsku navigaciju s jednim navigatorom i koji su dulji od 86 m
ili iri od 22,90 m, kormilar mora moi sa svog mjesta oboriti krmeno
sidro.
lanak 7.12.Pomina kormilarnica
Pomina kormilarnica opremljena je sustavom za sputanje u sluaju
nude.
-
PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014. BROJ 7 STRANICA 47 NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
zapremnina ne prelazi 12 litara. Tankovi za gorivo ne smiju
imati zajednike stijenke s tankovima za pitku vodu.2. Tankovi i
njihovi cjevovodi i ostala oprema moraju biti izvedeni i
postavljeni tako da se onemogui sluajno prodiranje goriva ili para
goriva unutar broda. Ventili na tankovima namijenjeni za
uzorko-vanje ili za odvodnjavanje tankova moraju se zatvarati
automatski.3. Ispred sudarne pregrade ne smiju se postavljati
tankovi za gorivo.4. Tankovi za gorivo i njihova oprema ne smiju se
postavljati direk-tno iznad motora ili ispunih cijevi.5. Naljevni
cijevni ulazi tankova za gorivo moraju se jasno oznaiti.6. Naljevni
cijevni ulazi tankova za gorivo moraju biti smjeteni na palubi,
osim za dnevne tankove. Naljevi moraju biti opremljeni spoj-nim
prikljukom u skladu s europskom normom EN 12827:1999.Tankovi za
gorivo opremljeni su odunicima koji izlaze na otvoreni zrak iznad
palube i koji moraju biti postavljeni tako u njih ne moe ui voda.
Povrina presjeka odunika tankova je najmanje 1,25 puta vea od
povrine presjeka cjevovoda koji slui za punjenje tanka.Ako su
tankovi meusobno spojeni, povrina presjeka spojne cijevi je
najmanje 1,25 puta vea od povrine presjeka cjevovoda koji slui za
punjenje tankova.7. Neposredno na izlazima tanka, cjevovod za dovod
goriva opre-mljen je brzozatvarajuim ventilom kojim se moe
upravljati s pa-lube, ak i kada su dotine prostorije zatvorene.Ako
je upravljaka naprava skrivena, poklopac ili zatita ne smiju imati
mogunost zakljuavanja.Upravljaka naprava oznaena je crvenom bojom.
Ako je naprava skrivena, oznaena je simbolom brzozatvarajueg
ventila u skladu sa slikom 9. u Dodatku I., s duljinom stranice
najmanje 10 cm.Prvi se podstavak ne primjenjuje na tankove za
gorivo ugraene izravno na stroj.8. Cijevi za gorivo, prikljuci,
brtve i oprema moraju biti izraeni od materijala koji moe podnijeti
mehanika, kemijska i toplinska naprezanja kojima mogu biti
podvrgnuti. Cijevi za gorivo ne smiju biti izvrgnute tetnom
utjecaju topline i moraju se moi pregledati po cijeloj duljini.9.
Tankovi za gorivo moraju biti opremljeni odgovarajuom na-pravom za
mjerenje razine. Naprave za mjerenje razine moraju se moi oitati do
najvee razine punjenja. Staklene naprave moraju biti uinkovito
zatiene od udaraca, opremljene samozatvorivim pipcem, a gornji kraj
naprave mora se spojiti na tank iznad njego-ve najvee razine
punjenja. Staklene naprave moraju biti izraene od materijala koji
se ne deformira pri normalnim temperaturama okoline. Izlazni
krajevi cijevi za sondiranje ne smiju zavravati u nastambama. Na
krajevima cijevi za sondiranje koje zavravaju u strojarnici ili
kotlovnici moraju biti ugraene odgovarajue samo-zatvorive
naprave.10. (a) Tankovi za gorivo moraju biti osigurani od curenja
goriva za vrijeme krcanja odgovarajuim brodskim tehnikim ureajima
koji se upisiju u svjedodbu Zajednice u rubrici 52.(b) Ako se
gorivo krca s postaje za opskrbu gorivom koja ima vlastite tehnike
ureaje za spreavanje curenja goriva za vrijeme krcanja, ne
primjenjuju se zahtjevi za opremu iz toke (a) i stavka 11.11. Ako
su tankovi za gorivo opremljeni automatskim zapornim ure-ajem,
osjetnici e zaustaviti punjenje kada se tank napuni 97%; ta oprema
mora ispunjavati zahtjeve samozatite.Ako osjetnik ukljui elektrini
kontakt, koji u obliku binarnog si-gnala prekida strujni krug
osiguran s postaje za opskrbu gorivom, mora biti mogue prenijeti
signal na postaju za opskrbu gorivom
ljanje i upuivanje, te sustavima grijanja, prema potrebi se
moraju prikladno zatititi da se izbjegne prskanje ili curenje ulja
na vrue povrine, na ulaze zraka potrebnog za rad strojeva ili na
druge izvore zapaljenja. U takvim sustavima cjevovoda, mora biti to
je mogue manje spojeva.5. Vanjske visokotlane cijevi za dovod
goriva za dizelske motore, izmeu visokotlanih pumpi goriva i
ubrizgaa goriva moraju se zatititi zatitnim cijevima koje moraju
zadrati gorivo u sluaju pucanja visokotlanih cijevi. Sustav
zatitnih cijevi mora imati od-govarajui ureaj za sakupljanje
iscurenog goriva, te mora biti pred-viena signalizacija greke na
visokotlanim cijevima goriva, osim to alarm nije potreban za motore
koji imaju najvie dva cilindra. Sustav zatitnih cijevi ne mora se
primijeniti na motore smjetene na otvorenim palubama koji pogone
vitla.6. Izolacija dijelova motora mora ispunjavati zahtjeve iz
lanka 3.04. stavka 3. druge alineje.
lanak 8.03.Porivno postrojenje
1. Mora biti mogue pouzdano i brzo pokrenuti, zaustaviti ili
pre-krenuti poriv broda.2. Odgovarajuim napravama koje aktiviraju
alarm im se dosegne kritina razina, nadzire se:(a) temperatura
rashladne vode glavnog stroja;(b) tlak ulja za podmazivanje za
glavni stroj i prijenosne sustave;(c) tlak ulja i tlak zraka
prekretnih ureaja glavnog stroja, prekretnih prijenosnika ili
vijaka.3. Za brodove s jednim glavnim strojem, taj se stroj ne
smije au-tomatski zaustaviti, osim u sluaju zatite od prekoraenja
broja okretaja.4. Za brodove s jednim glavnim strojem, taj stroj
moe biti opre-mljen automatskim ureajem za smanjenje broja okretaja
samo ako se automatsko smanjenje broja okretaja zvuno i vizualno
signalizira u kormilarnici, te ako se ureaj za smanjenje broja
okretaja moe iskljuiti s poloaja kormilara.5. Brtvljenje osovinskog
voda mora biti izvedeno tako da se sprijei oneienje vode sredstvima
za podmazivanje.
lanak 8.04.Ispuni sustav motora
1. Ispuni plinovi moraju se odvoditi s broda u potpunosti.2.
Poduzimaju sve odgovarajue mjere da se sprijei prodor ispunih
plinova u razne brodske odjeljke. Ako ispune cijevi prolaze kroz
nastambe ili kormilarnicu, unutar tih prostorija moraju biti
zatie-ne plinonepropusnim zatitnim omotaem. Prostor izmeu ispunog
cjevovoda i zatitnog omotaa mora biti povezan s vanjskim zrakom.3.
Ispune cijevi moraju biti postavljene i zatiene tako da ne mogu
uzrokovati poar.4. Ispune cijevi u strojarnici moraju se na
odgovarajui nain izoli-rati ili hladiti. Za ispune cijevi izvan
strojarnice dovoljno je da budu zatiene od mogueg fi zikog
kontakta.
lanak 8.05.Tankovi za gorivo, cijevi i pomoni ureaji
1. Tekue gorivo mora biti uskladiteno u elinim tankovima koji su
ili dio strukture trupa broda ili su vrsto privreni za trup. Ako je
to potrebno zbog konstrukcije broda, moe se upotrijebiti
odgova-rajui vatrootporni materijal. Navedeni zahtjevi ne
primjenjuju se na tankove ve ugraene u pomone ureaje tijekom
proizvodnje, ija
-
STRANICA 48 BROJ 7 PONEDJELJAK, 20. SIJENJA 2014.NARODNE
NOVINESLUBENI LIST REPUBLIKE HR VA TSKE
2. Tankovi za ulje, njihovi cjevovodi i pomoni ureaji moraju
biti izvedeni i postavljeni tako da se onemogui sluajno prodiranje
ulja ili uljnih para unutar broda.3. Ispred sudarne pregrade ne
smiju se postavljati tankovi za ulje.4. Tankovi za ulje i njihova
oprema ne smiju se postavljati direktno iznad motora ili ispunih
cijevi.5. Naljevni cijevni ulazi tankova za ulje moraju se jasno
oznaiti.6. Cijevi ulja, prikljuci, brtve i armatura moraju biti
izraeni od materijala koji moe podnijeti mehanika, kemijska i
toplinska naprezanja, kojima mogu biti podvrgnuti. Cijevi ulja ne
smiju biti izvrgnute tetnom utjecaju topline i moraju se moi
pregledati po cijeloj duljini.7. Tankovi z