JEDNAČENJE KEMIJSKIH REAKCIJA Radi određivanja točnog omjera reaktanata i produkata u svrhu provođenja i optimiranja kemijskih reakcija, potrebno je kemijske reakcije točno ujednačiti. Prednosti sljedeće metode je što ptpuno i točno izjednačava sve vrste reakcija, uključujući i one složenije koje je praktički nemoguće izjednačiti klasičnom metodom pokušaja i pogreške prikazujući pritom sve reaktante i produkte, bez polureakcija i parcijalnih redoks reakcija. Nedostatak je to što je jednostavnije reakcije ponekad lakše i brže izjednačiti klasičnom metodom pokušaja i pogreške, dok je složenije reakcije ponekad brže izjednačiti putem redoks pulureakcija. Da bi se mogla ujednačiti kemijska reakcija potrebno je sljedeće : - moraju biti poznati reaktanti i produkti - broja atoma svakog pojdenog elementa na lijevoj strani mora biti jednak broju atoma tog elementa na desnoj strani jednadžbe Jednačenje kemijskih reakcija provodi se na sljedeći način : - napravi se tablica u kojoj su u gornjem redu ćelija poredani s lijeva na desno reaktanti i produkti, a ćelije u redovima ispod se upisuju njima pripadajući stehiometrijski koeficijenti - naprave se tablice za svaki pojedni element koje se sastoje od četiri stupca ; u drugi i četvrti stupac se piše broj atoma elemenata, a u prvi i treći dodatak broja atoma elemenata
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
JEDNAČENJE KEMIJSKIH REAKCIJA
Radi određivanja točnog omjera reaktanata i produkata u svrhu provođenja i optimiranja kemijskih reakcija, potrebno je kemijske reakcije točno ujednačiti.
Prednosti sljedeće metode je što ptpuno i točno izjednačava sve vrste reakcija, uključujući i one složenije koje je praktički nemoguće izjednačiti klasičnom metodom pokušaja i pogreške prikazujući pritom sve reaktante i produkte, bez polureakcija i parcijalnih redoks reakcija.
Nedostatak je to što je jednostavnije reakcije ponekad lakše i brže izjednačiti klasičnom metodom pokušaja i pogreške, dok je složenije reakcije ponekad brže izjednačiti putem redoks pulureakcija.
Da bi se mogla ujednačiti kemijska reakcija potrebno je sljedeće :- moraju biti poznati reaktanti i produkti- broja atoma svakog pojdenog elementa na lijevoj strani mora biti jednak broju atoma
tog elementa na desnoj strani jednadžbe
Jednačenje kemijskih reakcija provodi se na sljedeći način :
- napravi se tablica u kojoj su u gornjem redu ćelija poredani s lijeva na desno reaktanti i produkti, a ćelije u redovima ispod se upisuju njima pripadajući stehiometrijski koeficijenti
- naprave se tablice za svaki pojedni element koje se sastoje od četiri stupca ; u drugi i četvrti stupac se piše broj atoma elemenata, a u prvi i treći dodatak broja atoma elemenata
- u prvi red ćelija tablice rektanti/produkti se upišu stehiometrijski koeficijenti 1 za svaku molekulu ili formulsku jedniku tj. na početku je reakcija neizjednačena.
- u 1. red 2. i 4. stupca ćelija tablica elemenata upiše se broj atoma svakog elementa na lijevoj i desnoj strani reakcije tj. tablica je vertikalno podjeljena na dva djela : lievi dio za lijevu stanu reakcije, a desni za desnu stranu, a svaka je strana opet vertikalno podjeljena na dva djela : lijevi u koji se upisuje broj dodanih atoma i desni u koji se upisuje konačan broj
- nađe se element koji ima najveći omjer broja atoma bilo lijeve i desne, ili desne i lijeve strane, te se on prvi jednači
- u tablice elemenata se dodatkom potrebnog broja atoma na lijevoj ili desnoj strani reakcije, dovodi broj atoma tog elementa u jednakost. Pri tome se dodaju najmanji cjelobrojni višekratnici tog elementa u molekuli ili formulskoj jedniki u kojoj se on
nalazi, a ako se jednakost tada ne može postići jednostranim dodavanjem, dodaje se taj element sa lijeve i desne strane sve dok se ne postigne jednakost. Ako element nalazi u jednom ili više spojeva onda se dodaje u kombinaciji spojeva tako da ukupno dodani broj molekula ili formulskih jedinki bude minimalan
- dodatak broja atoma se djeli sa indeksom tog atoma u spoju u kojem se taj atom dodaje, i dobiveni broj se upisuje u novi red u tablici reaktanti/produkti kao novi stehiometrijski koeficijent u tog spoja, a ostali koeficijenti se prepišu
- tablice elemenata se ažuriraju za brojeve atoma elemenata koji su u spoju sa formulskom jedninkom ili molekulom kojoj je izmjenjen stehiometrijski koeficijent
- ponovno se nađe element sa najvećim omjerom broja atoma, te se on jednači- ažuriraju se stehiometrijki koeficijenti u tablici reaktani/produkti, pa opet u tablicama
elemenata, i tako dok se brojevi atoma na lijevoj i desnoj strani ne izjednače za sve elemente. Stehiometrijski koeficijenti u tablici reaktanti/produkti koji se dobiju nakon izjednačenja broja atoma svih elemenata u tablicama, jesu stehiometrijski koeficijenti izjednačene reakcije.
Primjeri (podebljanim brojevima je označen redosljed koraka u postupku)
1.
P4 + O2 → P4O10
tablica reaktanti/produkti tablice elemenata
P4 O2 P4O10 P O1 1 1 4 4 2 101 5 1 2 8 10 10 1
izjednačena reakcija
P4 + 5O2 → P4O10
U tablicu reaktanti/produkti najprije su upisani početni stehiometrijski koeficijenti tj. 1 za svaku molekulu jer je reakcija još neizjednačena. U tablice elemenata uneseni su početni brojevi atoma u neizjednačenoj reakciji. Dodan je najmanji broj atoma kisika koji je cjelobrojni višekratnik indeksa molekule O2. Upisani su novi stehiometrijski koeficijenti u tablicu reaktanti/produkti.
Najveći početni omjer broja atoma ima fosfor (4/1), te se se s jenačenjenjem kreće od njega. Upisuju se novi stehiometrijski koeficijenti u tablicu reaktanti/produkti. Nakon ažuriranja tablica elemenata (3 i 4), najveći omjer atoma ima vodik (12/2), te se sada on jednači. Nakon upisivanja novih stehiometrijskih koeficijenata ažuriraju se tablice elemenata i sada svi elementi imaju jednak broj atoma na lijevoj i desnoj strani, pa je jednačenje završeno.