Zagorski vodovod d.o.o. Ksavera Šandora Gjalskog 1, Zabok, Hrvatska (dalje u tekstu “Naručitelj”) DOKUMENTACIJA O NABAVI Za projekt sufinanciran od EU IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR; SUSTAV ZABOK I ZLATAR Evidencijski broj javne nabave: …………. KNJIGA 3 TEHNIČKE SPECIFIKACIJE
331
Embed
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH … · Zagorski vodovod d.o.o. Ksavera Šandora Gjalskog 1, Zabok, Hrvatska dalje u tekstu ^Naručitelj DOKUMENTACIJA O NABAVI Za
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Zagorski vodovod d.o.o.
Ksavera Šandora Gjalskog 1, Zabok, Hrvatska (dalje u tekstu “Naručitelj”)
DOKUMENTACIJA O NABAVI
Za projekt sufinanciran od EU
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA
SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR;
SUSTAV ZABOK I ZLATAR
Evidencijski broj javne nabave: ………….
KNJIGA 3
TEHNIČKE SPECIFIKACIJE
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 1
KNJIGA 3
TEHNIČKE SPECIFIKACIJE
Ova je knjiga dio kompleta od pet (5) knjiga koje sadrže:
Knjiga 1 Upute ponuditeljima
Knjiga 2 Ugovor
Knjiga 3 Tehničke Specifikacije
Knjiga 4 Troškovnik
Knjiga 5 Nacrti
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 2
SADRŽAJ:
1. OPIS RADOVA ................................................................................................................................ 19
1.5.2 Sanacija prometnih, biciklističkih i pješačkih površina .................................................. 30
1.5.3 Iskop rovova i polaganje cijevi ....................................................................................... 30
1.5.4 Cijevi i spojevi ................................................................................................................ 31
1.5.4.1 Gravitacijski cjevovodi za odvodnju otpadnih voda ............................................................................... 32
1.5.4.2 Tlačni cjevovodi za odvodnju otpadnih voda ......................................................................................... 34
1.5.4.3 Cjevovodi za vodoopskrbu- prelaganje cjevovoda ................................................................................. 35 1.5.5 Međusobno spajanje novih i postojećih kanalizacijskih cijevi ...................................... 36
1.5.9 Osiguranje funkcionalnosti postojećeg sustava odvodnje i vodoopskrbe tijekom izvođenja radova ........................................................................................................................... 38
1.5.10 Projekti Izvođača ........................................................................................................... 38
1.5.11 Norme, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda ...................... 38
1.5.12 Licence za inženjere ....................................................................................................... 39
1.5.15.2 Zaštita od požara i prevencija ................................................................................................................. 48 1.5.16 Zaštita na radu ............................................................................................................... 48
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 3
1.5.16.1 Osoba za provedbu zaštite na radu ........................................................................................................ 49
1.5.16.2 Opasne aktivnosti ................................................................................................................................... 49
1.5.16.3 Sastanci i izvještavanje ........................................................................................................................... 49
1.5.16.5 Ograničeni pristup i „Dozvola za rad“ ..................................................................................................... 50
1.5.16.6 Odredbe za slučajeve nužde ................................................................................................................... 50
1.5.16.7 Osobna zaštitna oprema i higijena ......................................................................................................... 50
1.5.17.2.1 Općenito .......................................................................................................................................... 52
1.5.17.2.2 Prevencija onečišćenja tla i voda ..................................................................................................... 52
1.5.17.2.3 Prevencija buke i remećenja reda .................................................................................................... 52
1.5.17.2.4 Vibracije tijekom izgradnje ............................................................................................................... 53
1.5.22 Pristupačnost, objekti i ograđivanje gradilišta .............................................................. 55
1.5.23 Izmjera cesta, vlasništva i usjeva ................................................................................. 56
1.5.24 Objekti koje osigurava Izvođač ...................................................................................... 56
1.5.24.1 Informativne ploče gradilišta i komemorativna ploča ............................................................................ 56
1.5.24.2 Ured za djelatnike Inženjera ................................................................................................................... 57
1.5.24.3 Objekti za osoblje Izvođača .................................................................................................................... 57 1.5.25 Planiranje i koordinacija s paralelnim ugovorima ......................................................... 57
1.5.29 Ispiranje i dezinfekcija vodoopskrbnih cjevovoda ......................................................... 60
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 4
1.5.30 Dozvole i suglasnosti ..................................................................................................... 60
1.5.30.1 Potvrde glavnih projekata/građevinske dozvole .................................................................................... 60
1.5.30.2 Suglasnosti za radove na cestama .......................................................................................................... 60
1.5.30.3 Iskopi u javnim i prometnim površinama ............................................................................................... 61 1.5.31 Postojeća infrastruktura ................................................................................................ 61
1.5.32 Opskrba električnom energijom, pitkom vodom i sl. .................................................... 61
1.5.32.1 Spoj na vodoopskrbu i odvodnju otpadnih voda .................................................................................... 61
1.5.32.2 Spoj na sustav opskrbe električnom energijom i drugu infrastrukturu .................................................. 62 1.5.33 Odlaganje gradilišnog otpada ........................................................................................ 62
1.5.34 Iskop za potrebe izvođenja crpnih stanica .................................................................... 62
1.5.35 Opće napomene uz betonske i armiranobetonske radove ........................................... 62
1.5.35.3 Oplata ..................................................................................................................................................... 64 1.6 Kontrola i osiguranje kvalitete............................................................................................... 65
1.6.1 Općenito ........................................................................................................................ 65
1.6.2 Plan osiguranja kvalitete (POK) ..................................................................................... 65
1.6.2.2 Kontrola kvalitete ................................................................................................................................... 67
1.6.3.1 Kontrola i dokumentacija Izvođača ........................................................................................................ 67
1.6.3.2 Metode dokumentiranja i vođenja dokumenata tijekom izvođenja Radova ......................................... 68
1.6.3.3 Dokumentacija pri dostavi ...................................................................................................................... 68
1.6.3.4 Nakon završetka ..................................................................................................................................... 68 1.7 Procedure vezane za projektnu dokumentaciju .................................................................... 68
1.7.1 Ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti .................................................................... 68
1.7.2 Izjave o metodama izgradnje i montaže ........................................................................ 68
1.7.3 Plan izvođenja radova ................................................................................................... 69
1.7.4 Plan zaštite na radu ....................................................................................................... 70
1.7.5 Organizacijska struktura ................................................................................................ 70
1.7.6 Vremenski plan .............................................................................................................. 70
1.7.7 Fotografski i videozapisi ................................................................................................ 70
1.7.8 Administracija i sastanci ................................................................................................ 71
1.8 Projekti koje treba izraditi i dozvole koje treba ishoditi Izvođač .......................................... 71
1.8.1 Izrada izvedbenih projekata i snimaka izvedenog stanja .............................................. 71
1.8.2 Priručnici o rukovanju i održavanju ............................................................................... 72
LOT I ................................................................................................................................................... 74
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 5
1.9 Opis radova – Općina Bedekovčina ....................................................................................... 74
1.9.2.4.1. Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge ................................................................................... 77
1.9.2.4.2. Osiguranje i vođenje kolektora u cestama ........................................................................................ 78
1.9.2.4.3. Osiguranje kolektora ispod vodotoka ............................................................................................... 79
1.9.2.5. Križanje kolektora sa instalacijama ........................................................................................................ 79
1.9.2.6. Crpne stanice .......................................................................................................................................... 80
1.9.2.6.1. Općenito ........................................................................................................................................... 80
1.9.2.6.2. Crpna stanica CS BE1 ......................................................................................................................... 81
1.9.2.6.3. Crpna stanica CS BE2 ......................................................................................................................... 81
1.9.2.7. Preljevne građevine ................................................................................................................................ 81 1.10 Opis radova – Grad Zabok ..................................................................................................... 84
1.10.2.4.1 Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge .................................................................................. 87
1.10.2.4.2 Osiguranje i vođenje kolektora u cestama ....................................................................................... 88
1.10.2.4.3 Osiguranje kolektora ispod vodotoka .............................................................................................. 88
1.10.2.4.4 Križanje kolektora sa instalacijama .................................................................................................. 89
1.10.2.5 Crpne stanice .......................................................................................................................................... 89
1.10.2.5.1 Općenito .......................................................................................................................................... 89
1.10.2.5.2 Crpna stanica CS ZB1 ........................................................................................................................ 90
1.10.2.5.3 Crpna stanica CS ZB2 ........................................................................................................................ 90
1.10.2.5.4 Crpna stanica CS ZB3 ........................................................................................................................ 91
1.10.2.5.5 Crpna stanica CS ZB4 ........................................................................................................................ 91
1.10.2.5.6 Crpna stanica CS ZB5 ........................................................................................................................ 91
1.10.2.5.7 Crpna stanica CS ZB6 ........................................................................................................................ 91
1.10.2.6 Preljevne građevine ................................................................................................................................ 91 1.11 Opis radova – Grad Oroslavje ................................................................................................ 94
1.11.2.4.1 Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge .................................................................................. 97
1.11.2.4.1 Osiguranje i vođenje kolektora u cestama ....................................................................................... 98
1.11.2.4.2 Osiguranje kolektora ispod autocesta i paralelno vođenje .............................................................. 99
1.11.2.4.3 Osiguranje kolektora ispod vodotoka ............................................................................................ 100
1.11.2.5 Križanje kolektora sa instalacijama ...................................................................................................... 100
1.11.2.6 Crpne stanice ........................................................................................................................................ 101
1.11.2.6.1 Općenito ........................................................................................................................................ 101
1.11.2.6.2 Crpna stanica CS OR1 ..................................................................................................................... 102
1.11.2.6.3 Crpna stanica CS OR2 ..................................................................................................................... 102
1.11.2.6.4 Crpna stanica CS OR3 ..................................................................................................................... 102
1.11.2.6.5 Crpna stanica CS OR4 ..................................................................................................................... 102
1.11.2.6.6 Crpna stanica CS OR5 ..................................................................................................................... 102
1.11.2.6.7 Crpna stanica CS OR6 ..................................................................................................................... 103
1.11.2.6.8 Crpna stanica CS OR8 ..................................................................................................................... 103
1.11.2.7 Preljevne građevine .............................................................................................................................. 103 1.12 Opis radova – Općina Sveti Križ Začretje ............................................................................. 105
1.12.2.6 Crpne stanice ........................................................................................................................................ 112
1.12.2.6.1 Općenito ........................................................................................................................................ 112
1.13.2.5.1 Križanje kanalizacije i vodotoka ..................................................................................................... 119
1.13.2.5.2 Križanja s postojećim instalacijama................................................................................................ 120
1.13.2.6 Crpne stanice ........................................................................................................................................ 121
1.13.2.6.1 Općenito ........................................................................................................................................ 121
1.15.2.5.1 Križanje kanalizacije i vodotoka ..................................................................................................... 133
1.15.2.5.2 Križanja s postojećim instalacijama................................................................................................ 134
1.15.2.6 Crpne stanice ........................................................................................................................................ 134
1.15.2.6.1 Općenito ........................................................................................................................................ 134
1.15.2.8 Okno odzračnog ventila i ispusno okno ................................................................................................ 136 LOT II ................................................................................................................................................ 138
1.16 Opis radova – Grad Zabok ................................................................................................... 138
1.16.2.4.1 Križanje kanalizacije i vodotoka ..................................................................................................... 142
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 8
1.16.2.4.2 Križanje kanalizacije i željezničke pruge ......................................................................................... 142
1.16.2.4.3 Križanje kanalizacije i autoceste ..................................................................................................... 143
1.16.2.4.4 Križanje kanalizacije i magistralnog plinovoda ............................................................................... 144
1.16.2.5 Križanje kolektora s instalacijama ........................................................................................................ 144
1.16.2.6 Crpne stanice ........................................................................................................................................ 145
1.16.2.6.1 Tipska crpna stanica GC3-CS .......................................................................................................... 145
1.16.2.6.2 Tipska crpna stanica GC44-CS ........................................................................................................ 146
1.16.2.6.3 Crpna stanica GC21-CS ................................................................................................................... 146
1.16.2.7 Preljevi .................................................................................................................................................. 147 1.17 Opis radova – Grad Oroslavje .............................................................................................. 149
1.17.2.4.1 Križanje kolektora i državne ceste.................................................................................................. 153
1.17.2.4.2 Križanje kolektora s instalacijama .................................................................................................. 153
1.17.2.5 Crpne stanice ........................................................................................................................................ 154
1.17.2.5.1 Tipskacrpna stanica CS3-Andraševec 2 .......................................................................................... 154
1.17.2.5.2 Tipska crpna stanica CS4-Oroslavje 1 ............................................................................................. 155
1.17.2.5.3 Tipska crpna stanica CS5-Oroslavje 2 ............................................................................................. 155
1.17.2.5.4 Tipska crpna stanica CS6-Mokrice .................................................................................................. 156 1.18 Opis radova – Općina Sveti Križ Začretje ............................................................................. 157
1.18.2.4 Križanje kolektora s instalacijama ........................................................................................................ 160
1.18.2.5 Crpne stanice ........................................................................................................................................ 161
1.18.2.5.1 Tipska crpna stanica CS_SK_3 ........................................................................................................ 161 1.19 Opis radova – Općina Veliko Trgovišće ............................................................................... 162
1.20.2.4 Križanje kolektora s instalacijama ........................................................................................................ 169 1.21 Opis radova – Grad Donja Stubica ....................................................................................... 170
1.21.2.4 Križanje kanalizacije I željezničke pruge ............................................................................................... 173
1.21.2.5 Križanje kolektora s instalacijama ........................................................................................................ 174 LOT III ............................................................................................................................................... 175
1.22 Opis radova – Grad Zlatar .................................................................................................... 175
1.22.2.1 Općenito ............................................................................................................................................... 178
1.22.2.2 Popis cjevovoda .................................................................................................................................... 180
1.22.2.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture ......................................................................... 183
1.22.2.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka ............................................................................................ 183
1.22.2.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste .................................................................................................. 183
1.22.2.5 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom ..................................................................................... 184 1.22.3 Crpne stanice ............................................................................................................... 185
1.22.3.1 Općenito ............................................................................................................................................... 185
1.22.3.2 Popis crpnih stanica .............................................................................................................................. 186
1.22.4.1 Općenito ............................................................................................................................................... 188
1.22.4.2 Popis preljevnih objekata ..................................................................................................................... 188 1.23 Opis radova – Općina Konjščina .......................................................................................... 190
1.23.3.1 Općenito ............................................................................................................................................... 193
1.23.3.2 Popis cjevovoda .................................................................................................................................... 195
1.23.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture ......................................................................... 197
1.23.3.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka ............................................................................................ 197
1.23.3.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste .................................................................................................. 197
1.23.3.4.3 Križanje sustava odvodnje i željezničke pruge ............................................................................... 198
1.23.3.4.4 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom ............................................................................... 198 1.23.4 Crpne stanice ............................................................................................................... 199
1.23.4.1 Općenito ............................................................................................................................................... 199
1.23.4.2 Popis crpnih stanica .............................................................................................................................. 201 1.23.5 Preljevne građevine ..................................................................................................... 202
1.23.5.1 Općenito ............................................................................................................................................... 202
1.23.5.2 Popis preljevnih objekata ..................................................................................................................... 202 1.24 Opis radova – Općina Lobor ................................................................................................ 204
1.24.3.1 Općenito ............................................................................................................................................... 206
1.24.3.2 Popis cjevovoda .................................................................................................................................... 207
1.24.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture ......................................................................... 209
1.24.3.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka ............................................................................................ 209
1.24.3.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste .................................................................................................. 209
1.24.3.5 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom ..................................................................................... 210 1.24.4 Crpne stanice ............................................................................................................... 211
1.24.4.1 Općenito ............................................................................................................................................... 211
1.24.4.2 Popis crpnih stanica .............................................................................................................................. 212 1.24.5 Preljevne građevine ..................................................................................................... 213
1.24.5.1 Općenito ............................................................................................................................................... 213
1.24.5.2 Popis preljevnih objekata ..................................................................................................................... 214 1.25 Opis radova – Općina Zlatar Bistrica ................................................................................... 216
1.25.3.1 Općenito ............................................................................................................................................... 219
1.25.3.2 Popis cjevovoda .................................................................................................................................... 220
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
1.25.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture ......................................................................... 222
1.25.3.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka ............................................................................................ 222
1.25.3.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste .................................................................................................. 223
1.25.3.4.3 Križanje sustava odvodnje i željezničke pruge ............................................................................... 223
1.25.3.5 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom ..................................................................................... 224 1.25.4 Crpne stanice ............................................................................................................... 225
1.25.4.1 Općenito ............................................................................................................................................... 225
1.25.4.2 Popis crpnih stanica .............................................................................................................................. 226 1.25.5 Preljevne građevine ..................................................................................................... 228
1.25.5.1 Općenito ............................................................................................................................................... 228
1.25.5.2 Popis preljevnih objekata ..................................................................................................................... 229 1.26 Opis radova – Općina Marija Bistrica .................................................................................. 231
1.26.2.2.1 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov ........................................... 235 1.26.3 Kolektori ...................................................................................................................... 235
1.26.3.1 Općenito ............................................................................................................................................... 236
1.26.3.1.3 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov ........................................... 239
1.26.3.2 Popis cjevovoda .................................................................................................................................... 239
1.26.3.4.3 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov ........................................... 247 1.26.4 Crpne stanice ............................................................................................................... 248
1.26.4.1.1 Općenito ........................................................................................................................................ 248
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 12
1.26.4.1.2 Popis crpnih stanica ....................................................................................................................... 251 1.26.5 Preljevne građevine ..................................................................................................... 252
1.31.1.1.2 II faza: pokusni rad (test fluid – otpadna voda) .............................................................................. 262
1.31.1.2 Trajanje pokusnog rada ........................................................................................................................ 264
1.31.1.3 Terminski plan provođenja pokusnog rada .......................................................................................... 264
1.31.1.4 Odgovornost za pokusni rad ................................................................................................................. 265 1.31.2 Pokusni rad .................................................................................................................. 266
1.31.3 Zaštita zdravlja, sigurnost na radu i zaštita okoliša ..................................................... 266
1.31.4 Zaštita od buke ............................................................................................................ 267
2.2.16.7 Uobičajene mjere antikorozivne zaštite ............................................................................................... 280
2.2.16.8 Posebne mjere antikorozivne zaštite ................................................................................................... 280
2.2.16.9 Zaštitni sloj za podvodne dijelove ........................................................................................................ 281
2.2.16.10 Površinska oštećenja i unutarnji defekti .......................................................................................... 281
2.2.16.11 Granična odstupanja od oblika i veličine ......................................................................................... 281
2.6.4.7 Vrijeme sađenja .................................................................................................................................... 293
2.8.10.1 Montaža na zid ..................................................................................................................................... 300
2.8.10.2 Montaža na cijevi ................................................................................................................................. 301 2.8.11 Obilježavanje ventila i cjevovoda ................................................................................ 302
2.10.6.1 Općenito ............................................................................................................................................... 308
2.10.6.2 Srednjonaponski i niskonaponski kablovi ............................................................................................. 309
2.10.6.5.1 Općenito ........................................................................................................................................ 309
2.10.6.5.2 Kanali i vodilice .............................................................................................................................. 310
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
2.10.6.5.5 Kabelski kanali ................................................................................................................................ 313
2.10.7.1 Općenito ............................................................................................................................................... 314
2.10.11 Zaštita i završna obrada ........................................................................................... 316
2.10.12 Tvornički izrađeni sklopovi (FBA) za niskonaponske razvodne kutije, kontrolne centre motora i upravljačke ploče ............................................................................................... 317
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 19
1. OPIS RADOVA
1.1 Uvod
1.1.1 Okvir Projekta
Projekt Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava
odvodnje Zlatar sufinancira se sredstvima EU u okviru Operativnog programa za konkurentnost i
koheziju 2014.-2020.
Sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu europskih strukturnih i
investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. – 2020. (NN 92/2014) i
Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog socijalnog fonda, Europskog
fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje za rast i radna mjesta“ (NN
107/2014 i 23/2015), određena je struktura sustava upravljanja i kontrole korištenja Europskog
socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda relevantna za provedbu
ovog projekta:
Koordinacijsko tijelo: Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,
Tijelo za ovjeravanje za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“:
Ministarstvo financija,
Tijelo za reviziju za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“: Agencija za
reviziju sustava provedbe programa Europske unije,
Upravljačko tijelo za provedbu Operativnog programa „Konkurentnost i kohezija“:
Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije,
Posredničko tijelo razine 1 za relevantan prioritet: Ministarstvo zaštite okoliša i energetike,
Posredničko tijelo razine 2 za relevantan prioritet: Hrvatske vode,
Korisnik projekta i Naručitelj je Zagorski vodovod d.o.o. za javnu vodoopskrbu i odvodnju, K.
Š. Gjalskog 1, 49210 Zabok, Hrvatska.
Sva navedena nacionalna tijela imaju obvezu kontrole projekta Izgradnja sustava prikupljanja i
odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar i s tog osnova pristupa
svim informacijama.
Revizijska i druga kontrolna tijela Europske komisije također imaju obvezu kontrole projekta Izgradnja
sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar i s
tog osnova pristup svim informacijama.
Hrvatske vode kao posredničko tijelo razine 2 imaju, od svih navedenih nacionalnih tijela, primarni
zadatak kontrole Projekta Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje
Zabok i sustava odvodnje Zlatar, te sukladno Zakonu o uspostavi institucionalnog okvira za provedbu
europskih strukturnih i investicijskih fondova u Republici Hrvatskoj u financijskom razdoblju 2014. –
2020. (NN 92/2014) i Uredbom o tijelima u sustavu upravljanja i kontrole korištenja Europskog
socijalnog fonda, Europskog fonda za regionalni razvoj i Kohezijskog fonda, u vezi s ciljem „Ulaganje
za rast i radna mjesta“ (NN 107/2014 i 23/2015) imaju obvezu obavljanja kontrola jesu li robe, radovi,
usluge koji su financirani stvarno isporučeni, jesu li izdatci koje je korisnik prikazao stvarno nastali, te
udovoljavaju li nacionalnim pravilima i pravilima Europske unije tijekom cijelog razdoblja provedbe i
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 20
trajanja projekta, a s ciljem provjere korištenja europskih sredstava prije isplate istih prema korisniku
projekta. Ove provjere naročito se odnose na:
provjere isporuka i prihvatljivosti izdataka projekta, te obavljanje administrativnih provjera i
provjera na terenu
dostava informacija o provjerenim izdacima nacionalnim tijelima
nadziranje napretka projekta i izvještavanje o istome
provedbu, odnosno kontrolu provedbe mjera vidljivosti i informiranja, osiguravanje pravilne
provedbe ovih mjera od strane korisnika
provjera eventualnih sumnji na nepravilnosti i predlaganje korektivnih mjera
osiguravanje korištenja posebnog računovodstvenog sustava od strane korisnika za provedbu
projekta, i ostalo.
U okviru Projekta provodi se devet paralelnih i istovremenih ugovora i to:
Ugovor Opis Uvjeti ugovora
Financiranje Napomena
Ugovor 1 Rekonstrukcija glavnog kolektora Gornja Stubica-Oroslavje
FIDIC crvena knjiga
Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
Ugovor 2 Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok, Faza I
FIDIC crvena knjiga
Kohezijski fond (KF)
Ovaj ugovor
Ugovor 3
Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok , Faza II
FIDIC crvena knjiga
Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
Ugovor 4
Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zlatar Faza I i Faza II;
FIDIC crvena knjiga
Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
Ugovor 5 Izgradnja uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sustava Zabok i sustava Zlatar
FIDIC žuta knjiga
Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
Ugovor 6 Nabava opreme za održavanje sustava odvodnje
Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
Ugovor 7
Nadzor nad izgradnjom sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok i sustava odvodnje Zlatar
Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
Ugovor 8 Informiranje i vidljivost Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 21
Ugovor 9 Vođenje projekta, vanjska podrška za vođenje projekta
Kohezijski fond (KF)
Paralelan zaseban ugovor
Ugovor pod 1,2 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 realizirat će se paralelno.
Nadzor nad provedbom ugovora definiran je posebnim ugovorom (FIDIC Inženjer, u
nastavku: Inženjer- ugovor 7).
Koordinaciju između ugovora br. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 7, 8 i 9 vodi Inženjer
1.1.2 Lokacija Projekta
Projekt je smješten u Republici Hrvatskoj, u Krapinsko-zagorskoj županiji, jednoj od 21 hrvatskih
županija. Županija se nalazi na sjeveru Republike Hrvatske, a graniči s Republikom Slovenijom, te
Varaždinskom županijom, Zagrebačkom županijom i Gradom Zagrebom.
Županija ima 7 gradova (Krapina, Zabok, Zlatar, Oroslavje, Donja Stubica, Pregrada i Klanjec) i 25
općina. Trenutni broj stanovnika iz popisa stanovnika 2011 iznosi 132.892, od čega se 31 % može
smatrati gradskim stanovništvom, a 69 % seoskim stanovništvom.
Područje Projekta Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda sustava odvodnje Zabok
i sustava odvodnje Zlatar uključuje grad Zabok, Oroslavje, Donja Stubica, Zlatar, općine Veliko
Trgovišće, Bedekovčina, Sveti Križ Začretje, Mače, Stubičke Toplice, Gornja Stubica, Marija Bistrica,
Zlatar Bistrica, Konjščina, i Lobor.
Mjesto izvođenja radova:
Lot I: - grad Zabok, Oroslavje, općine Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Sveti Križ Začretje, Mače,
Gornja Stubica.
Lot II - grad Zabok, Oroslavje, Donja Stubica, općine Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Sveti Križ
Začretje.
Lot III - grad Zlatar, općine, Marija Bistrica, Zlatar Bistrica, Konjščina, i Lobor.
Na projektnom području trenutno postoji razvijen djelomični sustav javne odvodnje. Trenutno
postoji oko 220 km kolektorskih kanala i to uglavnom u većim naseljima Zabok, Oroslavje, Donja
Stubica, Zlatar, Gornja Stubica, Stubičke Toplice, Bedekovčina, Marija Bistrica i Konjščina.
Većina naselja nedostatak sustava odvodnje rješava individualno putem septičkih jama koje često
nisu odgovarajuće nepropusnosti.
Nepročišćene otpadne vode se ispuštaju u otvorene jarke ili vodotoke u blizini kuća putem
privremenih ispusta. Takav način odvodnje ugrožava životnu okolinu i aktivni je čimbenik
negativnog utjecaja na zdravlje stanovnika.
Na projektnom području trenutno ne postoje uređaji za pročišćavanje otpadnih voda.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 22
Projektno područje podijeljeno je na dvije (2) aglomeracije od kojih svaka ima svoj uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda. Na slici u nastavku prikazan je prostorni obuhvat Projekta Zabok –
Zlatar s aglomeracijom Zabok i aglomeracijom Zlatar.
1.1.3 Opis Projekta
Svrha Projekta „Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Zabok“ i „Sustav prikupljanja i
odvodnje otpadnih voda Zlatar“ je u znatnoj mjeri poboljšati postojeće stanje infrastrukture i
građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda u dva sustava odvodnje i pročišćavanja
otpadnih voda (Aglomeracija Zabok i Aglomeracija Zlatar) u skladu s glavnim ekološkim i socijalnim
prioritetima, zajedno s postizanjem standarda kvalitete vode koje propisuje EU i s njima povezanih
rokova.
U osnovi poboljšanje postojećeg stanja infrastrukture i građevina za odvodnju i pročišćavanje
otpadnih voda se sastoji od izgradnje novih sekundarnih kanalizacijskih mreža, proširenja postojećih
mreža, te izgradnje novih mreža glavnih kolektora kojima će se gradovi i naselja povezati s novim
UPOV-ima.
Po pitanju odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda, svaku od dvije sljedeće aglomeracije će pokrivati
po jedan uređaj za pročišćavanje otpadnih voda:
1. Aglomeracija Zabok (Sustav Zabok) obuhvaća devet gradova i općina: Zabok, Bedekovčina, Gornja Stubica, Donja Stubica, Stubičke Toplice, Oroslavje, Sveti Križ Začretje, Veliko Trgovišće i Mače;
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 23
2. Aglomeracija Zlatar (Sustav Zlatar) obuhvaća grad Zlatar i općine Zlatar Bistrica, Konjščina, Marija Bistrica i Lobor.
Za Aglomeraciju Zabok i Aglomeraciju Zlatar predviđa se ukupno 2 uređaja za pročišćavanje otpadnih
voda smještenima u Oroslavju za Aglomeraciju Zabok odnosno Zlatar Bistrici za Aglomeraciju Zlatar,
oba uz rijeku Krapinu.
U UPOV-u Oroslavje predviđeno je izgraditi objekt za solarno sušenje mulja koji će pokrivati potrebe i
sustava Zabok i sustava Zlatar. Dok će se na UPOVu Zlatar izvesti objekt za privremeno deponiranje
dehidriranog otpadnog mulja prije transporta na UPOV Oroslavje na solarno sušenje. U sklopu ovog
projekta izgradit će se postrojenje za sušenje mulja za potrebe svih UPOV-a na vodouslužnom
području Zagorskog vodovoda.
Nakon postupka solarnog sušenja prosušeni mulja će se odvoziti do lokacije trajnog zbrinjavanja
sukladno važećom regulativom.
Izgradnjom sustava odvodnje Aglomeracije Zabok predviđa se prikupljanje otpadnih voda zatvorenim
kanalizacijskim sustavom te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s pripadajućim tlačnim
cjevovodima, kojima će se dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta. U novoprojektirani sustav odvodnje će provoditi dalje otpadne vode do kritičnog
protoka dok će se protok iznad kritičnog ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te izvedbu crpnih stanica i tlačnih
cjevovoda na lokacijama gdje je potrebno voditi otpadne vode i ako topografski uvjeti ne dozvoljavaju
gravitacijsko tečenje s druge strane.
Uređaj za pročišćavanje smješten je u Gradu Oroslavje. Otpadne vode prikupljaju se razgranatom
sekundarnom mrežom kojom se vode do glavnih kolektora koji ju dalje transportiraju do uređaja za
pročišćavanje. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije predmet ovog projekta te će se obraditi
zasebnom projektnom dokumentacijom te ishoditi zasebne lokacijske i građevinske dozvole.
U nastavku se nalaze glavni pokazatelji Sustava Zabok i Sustava Zlatar.
GLAVNI POKAZATELJI PROJEKTA ODVODNJE SUSTAVA ZABOK I ZLATAR
POKAZATELJI SUSTAV ZABOK SUSTAV ZLATAR ČITAV PROJEKT
Ekvivalent stanovnika priključenih na nove/proširene
kanalizacijske mreže (2045.) 36.940 14.690 51.630
Dužina glavnih kolektora (km) 28,550 20,017 48,567
Dužina tlačnih cijevi (km) 4,01 3,62 7,63
Dužina sekundarnih mreža (km) 85,566 31,830 117,396
Broj crpnih stanica na kolektorima 35 23 58
Broj novih kućnih priključaka 4.155 1.720 5.875
Broj novih UPOV-a 1 1 2
Broj preljeva 32 11 43
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 24
Prijelazi i sifoni (komadi) 46 32 78
Zahvati kod prikupljanja i odvodnje otpadnih voda uključuju:
Komponenta A: Sanacija glavnog kolektora (GK) G.Stubica-Oroslavje, Sustav Zabok
Komponenta B: Radovi na izvođenju kanalizacijske mreže Sustava odvodnje Zabok
o Izgradnja dijela GK Oroslavje-Bedekovčina, GK Zabok-UPOV, GK Oroslavje-UPOV
o Dio sekundarne mreže grada Zaboka (desnoobalno od rijeke Krapine), dio glavnog
kolektora Oroslavje-Bedekovčina, dio sekundarne mreže grada Oroslavja (bez
Andraševca); dio sekundarne mreže općine Veliko Trgovišće
o Dio sekundarne mreže grada Zaboka (lijevoobalni dio od rijeke Krapine), dio
sekundarne mreže grada Oroslavja (Andraševec), cijela mreža u općini Sveti Križ
Područje Krapinsko-zagorske županije pripada kontinentalno-humidnom tipu klime koji karakteriziraju umjereno topla ljeta s dosta kiše i hladne zime. Prema Köppenovoj klasifikaciji klima, ovaj tip pripada C tipu klima, tj. toploj umjerenoj kišnoj klimi, a dalje bi se mogao opisati kategorijom Cfwbx. Na klimatske prilike područja, osim geografske širine, najviše utječu Panonska nizina, Alpe, Dinaridi i reljef koji najviše modificira lokalne klimatske različitosti tj. mikroklimu. Glavna meteorološka postaja smještena je u gradu Zaboku. Za tu su postaju analizirani podaci o temperaturi, oborinama, vlažnosti zraka i vjetru. Srednja godišnja temperatura zraka u gradu Zaboku iznosi 11,3 °C. Najhladniji mjesec je siječanj sa srednjom temperaturom od 0,6 °C, a najtopliji mjesec je srpanj s 21,7 °C. Najviša apsolutna temperatura zabilježena u Krapini bila je 39,5 °C, a najniža -22,7 °. Prosječna godišnja količina oborina u Krapini iznosi 927,8 mm. Najviša godišnja količina oborina bila je 1159,3 mm, a najniža 549,4 mm. Najkišniji mjesec je kolovoz s prosječnom količinom oborina od 96,8 mm, a najsuši je veljača s 44,2 mm. Najveća količina oborina u jednom danu iznosila je 66,5 mm. Srednja relativna vlažnost zraka tijekom godine se kreće između 75 % i 89 %, a srednja godišnja relativna vlažnost zraka iznosi 81 %.
1.2.2 Vjetar
Prosječan broj dana sa snažnim vjetrom na promatranom području je oko 1,2 dana, a s olujnim vjetrom 0,2 dana. Prevladavajući vjetrovi su iz SW (12%), SE (12%), i ENE (23%) smjera.
1.2.3 Hidrološke i inženjersko-geološke karakteristike terena
1.2.3.1 Geološke značajke šireg područja
U geološkoj građi područja Krapinsko-zagorske županije prisutne su raznovrsne sedimentne,
magmatske i metamorfne stijene koje su nastale u vremenskom rasponu duljem od 400 milijuna
godina i na prostoru Županije nalazi se 10 značajnijih geoloških lokaliteta (Slani potok, amoniti
Kuna gore, jastučaste lave u Gotalovcu, stijene oceanskog dna u Jelenjim vodama, vulkanoklastiti
mora" u Humu Zabočkom, nalazište pračovjeka Hušnjakovo i hrašćinski meteorit). Sedimentne
stijene prekrivaju najveći dio teritorija Županije. Brojni i raznovrsni fosilni ostaci nađeni u tim
stijenama svjedoče o njihovom taloženju na morskom ili jezerskom dnu, odnosno da je
Hrvatsko zagorje tijekom svoje geološke povijesti najvećim dijelom bilo prekriveno vodom. Dio
sedimenata ubrzo nakon taloženja bio je izdignut i erodiran, dok je dio bio spušten na velike
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 26
dubine u Zemljinoj kori. Na dubinama od nekoliko desetaka kilometara, u uvjetima povišenog tlaka i
temperature, sedimentne stijene izmijenjene su u metamorfne, koje su zatim naknadnim tektonskim
pokretima ponovo izdignute na površinu Zemlje. Vulkanska aktivnost također je bila značajna za
pojedina razdoblja geološke prošlosti Hrvatskog zagorja, izbacujući na površinu Zemlje materijal
čijim su hlađenjem nastale raznovrsne magmatske stijene.
Najstarije stijene na području Županije paleozojske su starosti, a na površini su najzastupljenije na
morfološki istaknutijim središnjim dijelovima Medvednice. Uglavnom su to metamorfne stijene
poput šejlova, mramora i za Medvednicu karakterističnih zelenih škriljavaca te sedimentne stijene
kao što su konglomerati, pješčenjaci i vapnenci.
Stijene mezozojske starosti također na površini izdanjuju na morfološki istaknutim dijelovima
Županije. Najzastupljenije su na lvanščici, Strahinjščici i sjevernim obroncima Medvednice, ali ih
nalazimo i na Koštrunovom bregu, Kuna gori, Cesarskom brdu i Strugači. Uglavnom se radi o
sedimentnim stijenama među kojima prevladavaju trijaski dolomiti i kredni klastiti. Uz njih,
mezozojskim stijenama najvjerojatnije pripadaju i pojave magmatskih stijena (dijabaza, spilita i
bazalta) na Medvednici, lvanščici i Strahinjščici.
Stijene kenozojske starosti površinski su najzastupljenije stijene na području Županije. Prekrivaju
njen središnji brežuljkasti dio i niža pobrđa Medvednice i lvanščice. Najzastupljeniji tip su
sedimentne stijene poput pješčenjaka, vapnenaca, lapora, šljunaka i glina nastalih u moru, jezerima
ili na kopnu, no ima i tufova - stijena nastalih litifikacijom vulkanskog pepela.
Krapinsko-zagorska županija smjestila se gotovo čitavim prostorom na slivu rijeke Krapine i rijeke
Sutle. Rijeka Krapina predstavlja se kao glavni vodotok na području Županije. Manjim zapadnim
dijelom područje Županije zahvaća lijevoobalni sliv rijeke Sutle, koja se predstavlja kao granična
rijeka između Republike Hrvatske i Republike Slovenije. Obje ove rijeke ulijevaju se u rijeku Savu
i svrstavaju se u njezin lijevoobalni srednji sliv.
Temeljna gorja Ivanščica, Strahinjčica, Macelj i Medvednica pretežno su izgrađene od mezozojskih
karbonatnih stijena sekundarne pukotinske poroznosti s podzemnim vodama na različitim
dubinama. Interesantnija akumulacija podzemne vode postoji u karbonatnome masivu Ivanščice,
dok se u ostalim gorskim masivima javlja veći broj izvora manjih kapaciteta. U centralnome
masivu Ivanščice javlja se najveće izvorište koje formira potok Reku.
Tercijarni sedimentni kompleks prevladava u brežuljkastim pobrđima sa stijenama primarne poroznosti, bez značajne akumulacije podzemne vode. Zone kvartarnih naslaga u dolinama Krapine, Krapinice i Sutle akumuliraju znatne količine podzemne vode, međutim zbog plitke temeljnice i direktne veze s površinom, vodonosnici su podložni onečišćenju. Dolinske ravni svih pritoka Krapine gusto su naseljene, odvodnja nije riješena te se vodonosnici direktno zagađuju. Osim toga kod nekih provedenih vodoistražnihradova na ovome području pokazalo se da su podzemne vode željezovite. Za aglomeraciju Zabok i aglomeraciju Zlatar provedeni su geotehničko istražni radovi koji su se sastojali od istražnog bušenja i laboratorijskih ispitivanja. Ukupno je izvedeno 68 istražnih bušotina. Nakon provedenih istražnih radova izrađen je Geotehnički elaborat u kojem su obuhvaćeni svi radovi i obrađeni rezulatati te prikazani numerički i grafički. Geotehnički elaborat izradio je Zavod za geotehniku Građevinskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu pod brojem GEL-110-057/2015, prosinac 2015., voditeljica geotehničkih istražnih radova: izv.prof.dr.sc. Danijela Jurić Kaćunić, dipl.ing.građ. Geotehnički elaborat sastavni je dio Tehničke dokumentacije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 27
1.2.3.2 Hidrološke značajke
Najznačajniji vodotok na području promatranog sustava odvodnje Zabok je vodotok Krapina u
koju je predviđeno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda sustava Zabok. Rijeka Krapina duga je oko
65,3 kilometara i cijelim svojim tokom teče kroz Hrvatsko Zagorje. Izvire na gori Ivanščici, a ulijeva
se u rijeku Savu kod Zaprešića. Ukupna površina sliva iznosi 1244,2 km2 od čega na brdski dio
sliva otpada 893,7 km2, a na nizinski sliv 350,5 km2.
Hidrološka postaja Kupljenovo (šifra postaje 3054) locirana je oko 7,0 km nizvodnije od planiranog
ispusta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sustava Zabok na stacionaži 13+573 rkm. Postaja se
nalazi na području Zagrebačke županije. Prema mjerenim podacima na postaji Kulpljenovo u
razdoblju od 1978. do 2008. godine najveći protok zabilježen je 1999. godine, a iznosio je 350
m3/s. Najmanji protok izmjeren je 1987. godine i iznosio je 0,199 m3/s. Srednji godišnji protok za
razmatrano razdoblje iznosi 11,2 m3/s.
Najznačajniji vodotok na području promatranog sustava odvodnje Zlatar je vodotok Krapina u
koju je predviđeno ispuštanje pročišćenih otpadnih voda sustava Zlatar – Zlatar Bistrica- Marija
Bistrica – Konjščina - Lobor. Hidrološka postaja Zlatar Bistrica (šifra postaje 3330) locirana je oko
1,2 km uzvodnije od planiranog ispusta uređaja za pročišćavanje otpadnih voda sustava Zlatar –
Zlatar Bistrica- Marija Bistrica – Konjščina - Lobor na stacionaži 42+658 rkm.
Prema mjerenim podacima na postaji Zlatar Bistrica u razdoblju od 1978. do 2008. godine najveći
protok zabilježen je 1995. godine, a iznosio je 56,7 m3/s. Najmanji protok izmjeren je 1987. godine i
iznosio je 0,012 m3/s. Srednji godišnji protok za razmatrano razdoblje iznosi 2,06 m3/s.
1.3 Općeniti opis radova
Radovi uključuju sljedeće:
Lot I
1. Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok Faza I
Sustav Zabok obuhvaća devet gradova i općina / Gradovi: Zabok, Oroslavje, Donja Stubica,
Općine: Sveti Križ Začretje, Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Mače, Gornja Stubica, Stubičke
Toplice
U Fazi I predviđena je izgradnja ukupno 90.226,96 m gravitacijske i tlačne kanalizacije, 27
crpnih stanica i 29 preljevnih građevina
Lot II
1. Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok Faza II
Sustav Zabok obuhvaća devet gradova i općina / Gradovi: Zabok, Oroslavje, Donja Stubica,
Općine: Sveti Križ Začretje, Veliko Trgovišće, Bedekovčina, Mače, Gornja Stubica, Stubičke
Toplice
U Fazi II predviđena je izgradnja ukupno 24.272,05 m gravitacijske i tlačne kanalizacije, 8
crpnih stanica i 3 preljevne građevine
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 28
Lot III
1. Izgradnja sustava prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar Faza I i Faza II
Sustav Zlatar obuhvaća pet gradova i općina / Grad Zlatar, Općine: konjščina, Lobor, Zlatar
Bistrica i Marija Bistrica U Fazi I i Fazi II predviđena je izgradnja ukupno 55.465,19 m
gravitacijske i tlačne kanalizacije, 23 crpne stanice i 11 preljevnih građevina
Radovi će biti izvedeni sukladno elaboratu iskolčenja, projektnoj dokumentaciji i u skladu s ovim
specifikacijama (Knjiga 3), troškovnikom (Knjiga 4) i nacrtima (Knjiga 5) kako je navedeno u ovoj
Dokumentaciji o nabavi.
1.4 Opseg radova
Opseg radova obuhvaća sve aktivnosti potrebne za procjenu dostavljenih podataka, dobivanje bilo
kakvih dodatnih informacija, nabavu, ugradnju, izgradnju, ispitivanje i puštanje u pogon radova
opisanih u Ugovoru.
Obveze Izvođača uključuju, ali nisu ograničene na sljedeće:
potvrda i provjera svih podataka i dokumentacije koju dostavi ili koja je dostupna od
Naručitelja
utvrđivanje lokalnih uvjeta relevantnih uz radove
procjena geotehničkih uvjeta tumačenjem podataka koji su dostavljeni ili koji su dostupni od
Naručitelja, pregled objavljenih podataka i provedba dodanih ispitivanja, po potrebi
izrada izvedbenih projekata
izrada snimaka (elaborata) izvedenog stanja
izvedba radova uključujući sve povezane inženjerske i građevinske radove u skladu s nacrtima
i specifikacijama Ugovora, unutar granica gradilišta i u skladu sa svim suglasnostima i
dozvolama i zakonskim obvezama
osiguranje sve radne snage, materijala, opreme Izvođača, upravljanje, nadzor, administracija,
potrošni materijal, skele, kranova, privremenih radova i objekata, zaštita radova i postojećih
objekata, prijevoz do i sa i u ili oko gradilišta i sve što je potrebno bilo privremene ili stalne
prirode u i za takvu gradnju, završetak i otklanjanje bilo kakvih nedostataka do trenutka
potrebe za pružanje istih kako je navedeno u ili razumno zaključeno u Ugovoru
nabava svog potrebnog materijala, opreme i proizvoda, uključujući specifikacije, certifikate i
priručnike za rad
prijevoz, rukovanje i skladištenje materijala, uređaja i opreme uključujući carinjenje pri uvozu
stavki
dovršetak i izvještavanje o svim istraživanjima postojećih stanja potrebnih prema Ugovoru
ishođenje i ispunjavanje svih potrebnih suglasnosti, dozvola, licenci i odobrenja po svim
relevantnim statutima i pravilnicima za koje će Izvođač biti odgovoran
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 29
suradnja s relevantnim cestovnim nadležnim tijelima, policijom i vatrogasnim službama te
sukladnost sa svim izdanim uvjetima/suglasnostima
osiguranje informativnih ploča u skladu s relevatnim zahtjevima zakonodavstva RH i EU
ispitivanje i puštanje u pogon radova za osiguranje usklađenosti sa svim zahtjevima Ugovora
osposobljavanje osoblja Naručitelja za pogon sustava za daljinsko upravljanje crpnih stanica
izrada priručnika za pogon i održavanje radova
izrada Plana izvođenja radova za sva gradilišta
stavljanje suvišnih radova izvan pogona.
Prijevoz suvišnih uređaja ili opreme za koju je Naručitelj izrazio želju da ih zadrži
zbrinjavanje van gradilišta svog suvišnog materijala, uključujući i podzemne vode, na lokaciju
koju je odobrilo nadležno tijelo
pružanje pomoći Inženjeru
pripreme za dobivanje bilo kakvog dodatnog zemljišta koje je potrebno Izvođaču za prilaz ili
radna područja za izvođenje radova.
davanje izvješća o napretku uključujući fotografski zapis gradnje
ishođenje bilo kakvih privremenih pristanaka koji mu mogu biti potrebni za izvršenje radova.
Izvođač treba osigurati da u okviru svog programa ima dovoljno vremena za dobivanje takvih
suglasnosti. Nepoštivanje istog može rezultirati troškovnim i programskim rizikom ili
kašnjenjem što se Izvođaču neće nadoknaditi prema uvjetima Ugovora
1.5.9 Osiguranje funkcionalnosti postojećeg sustava odvodnje i vodoopskrbe tijekom
izvođenja radova
Izvođač će poduzeti sve korake potrebne za osiguranje funkcionalnosti postojećih sustava odvodnje
otpadnih voda i vodoopskrbe tijekom izvođenja radova.
1.5.10 Projekti Izvođača
Izvođač će izraditi izvedbene projekte za sve objekte. Izvedbeni će projekti biti izrađeni na osnovu
glavnog projekta koji je bio osnova za izdavanje građevinskih dozvola koje su izdane za predmetne
radove ukoliko su iste bile potrebne.
Izvođač može predložiti manja odstupanja u odnosu na postojeće projekte, ukoliko takve izmjene i
dalje ispunjavaju zahtjeve definirane u ovim Tehničkim Specifikacijama i zahtjeve definirane u potvrdi
glavnog projekta, građevinskoj dozvoli i/ili lokacijskoj dozvoli. Izvođač će predati tehničke detalje
vezane uz odstupanja od projekta Inženjeru na odobrenje.
Izvođaču je iz opravdanih razloga dopušteno ishođenje izmjena i dopuna lokacijske
dozvole/građevinske dozvole/potvrde glavnog projekta uz prethodno odobrenje Inženjera i
Naručitelja. Takve izmjene će se izvršiti o trošku Izvođača i ne smatraju se valjanim razlogom za
produljenje roka dovršetka i povećanje cijene.
Naručitelj je izradio projektnu dokumentaciju i ishodio lokacijske i građevinske dozvole. Projekti su
izrađeni za određenu vrstu cijevnog materijala i specifične hidrauličke parametre sustava. Ukoliko
Izvođač u ponudi specificira drugi cijevni materijal (od onih koji zadovoljavaju normom propisane
uvjete kvalitete) dužan je izraditi izmjenu i dopunu glavnog projekta za odabrani cijevni materijal i
nove hidrauličke parametre sustava koji ne smiju značajnije odstupati od prethodno projektiranih,
te ishoditi izmjenu i dopunu građevinske dozvole.
Izvođač će biti odgovoran za pravilno vođenje sve građevinske dokumentacije koja je neophodna
prema odredbama Zakona o gradnji (NN 153/13, 20/17) i važećim podzakonskim aktima.
1.5.11 Norme, označavanje i dokazivanje sukladnosti građevinskih proizvoda
Radovi moraju biti projektirani, izvedeni i instalirani u skladu s odgovarajućim i usuglašenim
standardima.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 39
Radovi koji uključuju pripadajuću opremu, instrumente i kontrolni sustav, NUS, električne instalacije
moraju biti usklađeni s zakonskom regulativom relevantnih direktiva uključujući između ostalog
Direktivu o sigurnosti strojeva (Directive 98/37/EC) te Direktivu o nisko-naponskim uređajima
(Directive 73/23/EEC).
Svaki uređaj treba imati CE oznaku u skladu s relevantnom aplikacijom direktive EU vijeća.
Dijelovi uređaja koji nisu cjeloviti te su dio većeg uređaja, a koji kao takvi ne mogu imati CE oznaku
imati će deklaraciju o ugradnji.
1.5.12 Licence za inženjere
Izvođač će uzeti u obzir da su određeni inženjerski poslovi u Hrvatskoj regulirani Zakonom o gradnji
(NN 153/2013, 20/17), Zakonom o Komori arhitekata i Komorama inženjera u graditeljstvu i
prostornom uređenju (NN 78/2015), te Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i
gradnje (NN 78/15). Tim aktima su definirani i minimalni uvjeti za osoblje Izvođača na gradilištu.
Također, Zakon o zaštiti na radu (NN 71/2014) i relevantni podzakonski akti definiraju uvjete koje
moraju ispuniti osobe koje obavljaju poslove koordinatora zaštite na radu.
Ponuditelj je u obvezi svojom ponudom predvidjeti sve troškove i aktivnosti vezane uz angažman
stručnog osoblja za obavljanje radova (5 stručnjaka). S tim ciljem ponuditelj je u obvezi prije
početka radova na pojedinom sustavu (građevinska dozvola) predložiti i staviti na uvid ovlaštenja
osoba koje sukladno zakonskoj regulativi imenuje izvođač.
Zahtijeva se da stručno osoblje Izvođača poznaje sve relevantne zakone i propise Republike Hrvatske
i EU koji na bilo koji način mogu utjecati na realizaciju radova i izgradnju vezanu uz realizaciju ovog
ugovora.
Tijekom faze građenja, Izvođač mora biti stalno prisutan na lokaciji projekta s dovoljnim brojem
osoblja u svako doba, kako bi se osiguralo da se projekti učinkovito provode.
U nastavku je za svakog stručnjaka specificirano zahtijevano vrijeme prisustvovanja na gradilištu - %
od ukupnog trajanja Projekta.
Ponuditelj je u obvezi svojom ponudom predvidjeti sve troškove i aktivnosti vezane uz angažman
dolje pobrojenih stručnjaka, te njihove osnovne zadatke:
Stručnjak 1: Ovlašteni voditelj građenja građevinske struke – vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 100% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta – za pojedinI lot predmeta nabave
o Stručnjak 1 će obavljati ulogu voditelja građenja i biti zadužen za koordinaciju cjelokupnog
projekta i realizaciju ugovora, za provedbu kontrole kvalitete izgradnje te za njezin pravovremeni dovršetak. On će općenito biti odgovoran Naručitelju za izvođenje radova sukladno ugovoru.
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova,
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 40
odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i da ima najmanje pet godina radnog iskustva u struci
Stručnjak 2: Ovlašteni voditelj radova građevinske struke - vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 100% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta – za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 2 će obavljati ulogu voditelja radova za građevinske radove na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje dvije godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 41
Stručnjak 3: Ovlašteni voditelj radova strojarske struke– vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 80% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta – za pojedini lot predmeta nabave o Stručnjak 3 će obavljati ulogu voditelja radova za strojarske radove na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja strojarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje dvije godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja strojarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja strojarstva, da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci
Stručnjak 4: Ovlašteni voditelj radova elektrotehničke struke – vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 80% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta –za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 4 će obavljati ulogu voditelja radova za elektrotehničke radove na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja elektrotehnike, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv magistar inženjer, ili da je uspješno završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje dvije godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja elektrotehnike, da je završila studij i stekla stručni naziv stručni prvostupnik (baccalaureus) inženjer ili akademski naziv sveučilišni prvostupnik (baccalaureus) inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 42
odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje tri godine radnog iskustva u struci
ili
Stručna sprema iz područja elektrotehnike, da je završila studij i stekla stručni naziv pristupnik inženjer odgovarajuće struke, odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja odgovarajuće struke i ima najmanje četiri godine radnog iskustva u struci
Stručnjak5: Ovlašteni inženjer geodezije - vrijeme provedeno na lokaciji projekta je 100% od ukupnog trajanja u svim fazama realizacije Projekta – za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 5 će obavljati ulogu Ovlaštenog inženjera geodezije za geodetske radove na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
visoka stručna sprema iz područja geodezije, odnosno završen preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij kojim se stječe
akademski naziv magistar inženjer ili koja je uspješno završila odgovarajući specijalistički
diplomski stručni studij iz navedenih područja kojim se stječe stručni naziv stručni specijalist
inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova;
Stručnjak 6: Ovlašteni projektant građevinske struke- za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 6 će obavljati ulogu Ovlaštenog projektanta na izradi izvedbenog projekta na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja građevinarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv
magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni
naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova,
odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja
odgovarajuće struke
Stručnjak 7: Ovlašteni projektant strojarske struke- za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 7 će obavljati ulogu Ovlaštenog projektanta na izradi izvedbenog projekta na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja strojarstva, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 43
magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni
naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova,
odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja
odgovarajuće struke
Stručnjak 8: Ovlašteni projektant elektrotehničke struke- za pojedini lot predmeta nabave
o Stručnjak 8 će obavljati ulogu Ovlaštenog projektanta na izradi izvedbenog projekta na projektu
Minimalne kvalifikacije i vještine:
Stručna sprema iz područja elektrotehnike, da je završila odgovarajući preddiplomski i diplomski
sveučilišni studij ili integrirani preddiplomski i diplomski sveučilišni studij i stekla akademski naziv
magistar inženjer, ili da je završila odgovarajući specijalistički diplomski stručni studij i stekla stručni
naziv stručni specijalist inženjer ako je tijekom cijelog svog studija stekla najmanje 300 ECTS bodova,
odnosno da je na drugi način propisan posebnim propisom stekla odgovarajući stupanj obrazovanja
odgovarajuće struke
Za potrebe obavljanja djelatnosti projektiranja pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj
mora biti registrirana za obavljanje djelatnosti projektiranja. Isto dokazuje izvatkom iz sudskog
registra u kojem pod predmetom poslovanja mora biti upisana djelatnost projektiranja.
Strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a (Europskog gospodarskog
prostora) koja u toj državi obavlja djelatnost projektiranja sukladno poglavlju VIII. članku 69. Zakona o
poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje može u Republici Hrvatskoj privremeno ili
povremeno obavljati one poslove koje je prema propisima države u kojoj ima sjedište ovlaštena
obavljati, nakon što o tome obavijesti Ministarstvo nadležno za poslove graditeljstva i prostornog
uređenja izjavom u pisanom obliku. Uz izjavu strani ponuditelj mora priložiti isprave kojim se
dokazuje: pravo obavljanja djelatnosti u državi sjedišta strane pravne osobe i da je osigurana od
odgovornosti za štetu koju bi obavljanjem djelatnosti mogla učiniti investitoru ili drugim osobama.
Prema članku 70. strana pravna osoba sa sjedištem u drugoj državi ugovornici EGP-a koja obavlja
djelatnost projektiranja, može u Republici Hrvatskoj trajno obavljati djelatnost pod istim uvjetima kao
pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, u skladu sa Zakonom o poslovima i djelatnostima
prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15) i drugim posebnim propisima.
Prema članku 71. strana pravna osoba sa sjedištem u trećoj državi koja u trećoj državi obavlja
djelatnost projektiranja ima pravo u Republici Hrvatskoj privremeno ili povremeno obavljati tu
djelatnost u skladu sa Zakonom o poslovima i djelatnostima prostornog uređenja i gradnje i drugim
posebnim propisima.
.Za potrebe obavljanja stručnih geodetskih poslova pravna osoba sa sjedištem u Republici
Hrvatskoj mora biti registrirana za obavljanje stručnih geodetskih poslova.
Prema članku 16. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti („Narodne novine“ broj: 152/08, 61/11 i
56/13) – dalje u tekstu: Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti, Strane osobe sa sjedištem u
državama ugovornicama Ugovora o Europskom ekonomskom prostoru (obuhvaća sve države članice
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 44
Europske unije te Norvešku, Lihtenštajn i Island, u daljnjem tekstu: države ugovornice) koje
namjeravaju u Republici Hrvatskoj obavljati stručne geodetske poslove trajno, putem podružnice
osnovane u Republici Hrvatskoj, odnosno povremeno ili privremeno, mogu obavljati stručne
geodetske poslove u svim organizacijskim, odnosno statusno-pravnim oblicima ako su registrirane za
obavljanje stručnih geodetskih poslova (djelatnosti) u državi sjedišta.
Strane osobe koje nemaju sjedište u državama ugovornicama, mogu obavljati stručne geodetske
poslove u Republici Hrvatskoj, pod pretpostavkom uzajamnosti, uz ispunjenje svih uvjeta koji su
propisani za strane osobe sa sjedištem u državama ugovornicama.
Strane osobe moraju imati osiguranje odgovornosti za štetu. Za ugovoreno osiguranje odgovornosti
za štetu vrijedi dokaz o osiguranju odgovornosti ugovoren u Republici Hrvatskoj ili u državi ugovornici
pod uvjetom da to osiguranje pokriva štetu nastalu u Republici Hrvatskoj.
Prema članku 17. Zakona o obavljanju geodetske djelatnosti strana osoba koja ima sjedište u državi
ugovornici ima pravo obavljati u Republici Hrvatskoj stručne geodetske poslove ako ima zaposlene
osobe koje obavljaju stručne geodetske poslove u svojstvu odgovorne osobe (ovlašteni inženjer
geodezije), stručnog suradnika ili suradnika, a koje poslove može u Republici Hrvatskoj obavljati
trajno, odnosno povremeno ili privremeno.
Ako strana osoba namjerava trajno obavljati stručne geodetske poslove u Republici Hrvatskoj mora
Državnoj geodetskoj upravi podnijeti zahtjev u pisanom obliku odnosno, elektroničkim putem
ovjereno elektroničkim potpisom, te mora za zaposlene osobe koje obavljaju stručne geodetske
poslove u svojstvu odgovorne osobe (ovlašteni inženjer geodezije), stručnog suradnika ili suradnika
Izvođač će predati Inženjeru prije početka građenja Plan osiguranja kvalitete (POK) te Planove
kontrole (PK) za radove koji su sadržani u Ugovoru, gdje će se navesti sve bitne i kritične aktivnosti za
kontrolu, provjeru i testiranje kako bi se ispunili zahtjevi sustava osiguranja kvalitete.
Plan će osiguranja kvalitete biti u skladu s ISO 9001 sustavom.
1.6.2 Plan osiguranja kvalitete (POK)
POK će najmanje pokriti sljedeća pitanja:
osoblje Izvođača i upravljačka organizacija na projektu, plan upravljanja i organizacija
osiguranja kvalitete
sustav upravljanja dokumentacijom Izvođača za izvođenje radova koji će također uključiti
njegove podizvođače i dobavljače
metode osiguranja da se samo važeći i odobreni dokumenti koriste za izvođenje radova
metode zapisivanja izmjena i dopuna dokumentacije
procedure za kontrolu dokumentacije (distribucija, klasifikacija, arhiviranje)
sustav numeriranja dokumentacije i nacrta
metoda upravljanja nabavom
kontrola materijala i izrade, usklađivanje popravaka i korištenih materijala, procedure za
korektivne mjere, itd.
popis dokumenata i procedura sastavljenih s ciljem definiranja načina rada, resurse te
raspored različitih aktivnosti
procedure za izradu popisa kritičnih i krajnjih točaka za performanse, kontrolu i testove
procedure za unutarnju dostavu podugovorenih aktivnosti
procedure za kontrolu dostave proizvoda
procedure za kontrolu i testiranje tijekom samih radova
procedure za konačnu kontrolu i testove prije primopredaje od strane predstavnika
Inženjera.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 66
Opseg primjene POK-a će pokriti procedure osiguranja i kontrole kvalitete a koji će primjenjivati
Izvođač na jednostavan, ali iscrpan način.
Osoba zadužena za sustav osiguranja kvalitete Izvođača bit će ovlaštena i kvalificirana da donosi
odluke u svezi pitanja osiguranja kvalitete te će u POK-u biti jasno naznačena. Osobe koje provode
kontrolu i testiranje kvalitete bit će neovisne od onih koje izvode ili nadziru radove.
1.6.2.1 Priprema POK-a
Program će osiguranja kvalitete najmanje sadržati slijedeće:
1. Opseg primjene Programa osiguranja kvalitete
Organizacija i osoblje posebno:
o odgovornosti i nadležnosti
o resursi
o funkcije, raspodjela i odgovornosti osoblja na provedbi ugovora te odgovornosti
vanjske kontrole
2. Provjera projektne dokumentacije i posebne procedure za:
o odgovornost za projektnu dokumentaciju
o zaprimanje i dostava projektne dokumentacije te revizija
o verifikacija projekta, odobravanje i dopune
o procedure za provjeru projekata i dokumentacije.
3. Kontrola dokumenata – praćenje dokumentacije i posebne procedure za:
o identifikacija dokumenata
o cirkulacija razne izrađene dokumentacije
o upravljanje dokumentima (distribucija, klasifikacija, arhiviranje)
o sustav numeriranja dokumentacije i nacrta.
4. Nabava, a posebno:
o popis dostavljača i podizvoditelja
o procedure kontrole nabave podataka
o procedure odobrenja ili odbijanja nabave.
5. Identifikacija i praćenje
6. Inspekcija i testiranje, a posebno:
o popis dokumenata i pisanih procedura s ciljem definiranja načina rada, raspodjele
resursa te redoslijed raznih aktivnosti
o procedure za izradu popisa kritičnih i krajnjih točaka za performanse, kontrolu i
testove.
7. Procedure za unutarnju dostavu podugovorenih aktivnosti:
o inspekcija i testiranje nabavljanih proizvoda
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 67
o kontrola i testiranje tijekom samo proizvodnog procesa
o procedure za konačnu inspekciju i testiranje;
o procedure upravljanja inspekcijskim procedurama i dokumentacijom testiranja
(distribucija, klasifikacija, arhiviranje).
8. Kontrola neusklađenosti uključujući:
o procedure identifikacije, evaluacije i postupanja u slučaju uočavanja neusklađenosti.
1.6.2.2 Kontrola kvalitete
Inženjer može u svakom trenutku napraviti reviziju usklađenosti Izvođača s procedurama navedenim
u izrađenom Planu osiguranja kvalitete.
Ukoliko je primjenjivo, Inženjer će obavijestiti Izvođača o neusklađenosti ne kasnije od 14 dana nakon
izvršene revizije.
U roku od 10 radnih dana od dana prijema izvješća, Izvođač će pismenim putem ukazati na korekcije
koje će on provesti, vremenski plan te ime odgovorne osobe koja će vršiti kontrolu nad definiranim
korekcijama.
1.6.2.3 Izmjene i revizije
Izvođač može zatražiti izmjene procedura tijekom izvođenja radova te predložiti dopune. Ovakve će
izmjene ili dopune biti predane Inženjeru na odobrenje.
1.6.3 Planovi kontrole (PK)
Izvođač će predati Inženjeru na odobrenje svoj detaljno izrađeni PK za sva nastojanja i mjere
osiguranja kvalitete Radova ili dijelova Radova. Takav PK će biti prezentiran Inženjeru ne kasnije od
jednog tjedna prije početka Radova ili odobrenog dijela Radova. PK će uključivati kontrolu navedenu
u Ugovoru kao i sve druge uobičajene ili specifične kontrole koji Izvođač smatra neophodnim kako bi
se osigurala kvaliteta Radova. PK će za svaku kontrolnu aktivnost opisati vrstu, metodu, kriterij za
odobrenje, dokumentaciju te tko je odgovoran za provođenje te aktivnosti. Ukoliko Inženjer ne
odobri PK koji je dostavljen, u tom slučaju će PK biti dopunjen i ponovno predan na odobrenje.
Naknadne izmjene u svezi aktivnosti na osiguranju kvalitete neće uzrokovati promjene u
dogovorenim rokovima ili ugovornoj cijeni.
1.6.3.1 Kontrola i dokumentacija Izvođača
Tijekom perioda trajanja Ugovora, Izvođač će, na zadovoljstvo Inženjera, dokumentirati da su Radovi
sukladni zahtjevima osiguranja kvalitete koji su predviđeni Ugovorom ili odobreni tijekom perioda
trajanja Ugovora. Stoga, na osnovu odobrenog POK i PK, Izvođač će tijekom izvođenja Radova
provesti i dokumentirati kontrolu kvalitete te sukladnost s dogovorenim zahtjevima. Kontrola
kvalitete Izvođača ne ograničava njegovu odgovornost za Radove u skladu s Ugovorom. Ukoliko
Inženjer, tijekom trajanja Ugovora, ukaže da Izvođač treba produžiti aktivnosti na kontroli ili
dokumentiranju istih, Izvođač će poštovati pisane instrukcije Inženjera s ovim ciljem o svom trošku te
u dogovorenom roku za izvršenje ovih aktivnosti.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 68
1.6.3.2 Metode dokumentiranja i vođenja dokumenata tijekom izvođenja Radova
Sve će aktivnosti kontrole navedene u Planu kontrole biti dokumentirane. PK i svi drugi problemi koji
su vezani uz POK sustav bit će čuvani i vođeni od strane Izvođača u sustavu pohrane POK
dokumenata, koji će biti čuvan na gradilištu tijekom trajanja Ugovora. Na osnovu POK i PK Izvođač će
izraditi neophodne obrasce za registraciju, dnevnike rada, te popise za provjeru, itd. prije početka
Radova. Svi će takvi dokumenti na sebi imati osnovne informacije, datum i potpis osobe ovlaštene za
vođenje dokumentacije. Osnovne će informacije najmanje sadržavati: ime projekta, broj aktivnosti
kako je to navedeno u PK, vrijeme i mjesto kontrolne aktivnosti. Inženjer će imati potpuni pristup
sustavu pohrane dokumenata te će bez prethodne najave moći provesti kontrolu kvalitete.
1.6.3.3 Dokumentacija pri dostavi
U vrijeme dostavljanja materijala i opreme, Izvođač će predati sljedeću dokumentaciju Inženjeru u
dva originalna primjerka i dvije ovjerene kopije:
sve isprave o sukladnosti, certifikate, dokumente o testiranju i sl.
sve dokumenti koji potvrđuju izvođenje kontrole i testiranja a u skladu s Ugovorom
identifikacijski popis s poveznicama između dokumenata te materijala i opreme.
1.6.3.4 Nakon završetka
Tijekom Razdoblja za obavještavanje o nedostatcima, otklanjanje nedostataka koje bude izvodio
Izvođač će biti predmet istih uvjeta osiguranja kvalitete kao i tijekom regularnog izvođenja Radova.
1.7 Procedure vezane za projektnu dokumentaciju
1.7.1 Ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti
Izvođač će biti odgovoran za ishođenje bilo kakvih neophodnih dozvola i suglasnosti za izvođenje
radova, ako isto zahtijevaju nadležna tijela ili jedinice lokalne samouprave te će iste uzeti u obzir pri
izradi ponude i snositi vezane troškove.
Dokumentacija koju će pripremiti Izvođač (uključujući nacrte) će biti potpisana od strane ovlaštenih
projektanata i pripremljena tako da može biti pojedinačno provjerena (verificirana) u skladu s
regulativom iz područja o gradnje RH, a posebice sa Zakonom o gradnji (NN 153/13, 20/17).
1.7.2 Izjave o metodama izgradnje i montaže
Izjave o metodama izgradnje i montaže bit će pripremljene kao osnovni elementi radova te će biti
predane Inženjeru na odobrenje najmanje 28 dana prije početka planiranih aktivnosti.
Izjave o metodama izgradnje i montaže će uzeti u obzir sve zahtjeve i restrikcije koje proizlaze iz
ugovora. Svaka će izjava o predloženim metodama sadržati korak po korak specifičnih radova ili
aktivnosti s opisima, datumom, vremenom i trajanjem svakog koraka. Izjave će biti upotpunjene
skicama, dijagramima ili drugim informacijama koje mogu biti neophodne kako bi se osiguralo jasno
razumijevanje metoda i važnosti svakog koraka ili radova ili aktivnosti.
Izjave o metodama građenja i montaže će sadržati najmanje:
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 69
a) metode rada
b) predloženu mehanizaciju koja će biti korištena
c) mjere kontrole buke i vibracija
d) radne sate
e) raspored skladišnih prostora na gradilištu
f) izvore materijala
g) načine rukovanja i skladištenja rasutih materijala i otpada
h) rute prijevoza
i) organizaciju gradilišta
j) mjere kontrole prašine
k) detalje u svezi privremene rasvjete
l) detalje u svezi pripremnih radova
m) detalje svih odlagališta i pozajmišta materijala
n) održavanje i čišćenje cesta na lokaciji
o) procedure sigurnosti i procjena rizika
p) pristupe pješacima, lakšima vozilima i vozilima hitnih službi
q) predložene metode rušenja.
Izjave o metodama će sadržavati i mjere pri radovima u blizini postojećih vodotoka i s podzemnom
vodom.
1.7.3 Plan izvođenja radova
Izvođač će prije uspostave svakog od gradilišta izraditi Plan izvođenja radova. Plan izvođenja radova
će biti izrađen u skladu s Pravilnikom o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN
51/08). Sadržaj Plana izvođenja radova će biti u skladu s Dodatkom V. Pravilnika o zaštiti na radu na
privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08), a uvažavajući važeću regulativu RH i EU iz
područja zaštitu na radu.
Svaka promjena na gradilištu koja može utjecati na sigurnost i zdravlje radnika, mora biti unesena u
Plan izvođenja radova. Također, Izvođač će u pogledu Plana izvođenja radova poštivati naloge
koordinatora II imenovanog od strane Naručitelja o potrebi izrade usklađenja plana izvođenja radova
sa svim promjenama na gradilištu o svom trošku.
Izvođač će angažirati ovlaštenog koordinatora zaštite na radu u fazi izrade projekta (s položenim
stručnim ispitom za obavljanje poslova koordinatora zaštite na radu) te će prije uspostave svakog od
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 70
gradilišta izraditi Plan izvođenja radova za sve Radove u okviru ovog Ugovora. Koordinatora zaštite na
radu kojeg angažira Izvođač će potvrditi Naručitelj te izdati službeno imenovanje.
Plan izvođenja radova će biti izrađen sukladno Pravilniku o zaštiti na radu na privremenim ili
pokretnim gradilištima (NN 51/08), posebice Dodatak V. Pravilnika.
1.7.4 Plan zaštite na radu
Plan zaštite na radu će biti izrađen od strane Izvođača i predan inženjeru na odobrenje najmanje 14
dana prije bilo kakvih planiranih aktivnosti na gradnji. Plan sigurnosti i zaštite na radu će sadržati
najmanje slijedeće:
a) procjenu rizika pri izgradnji te mjere kontrole
b) raspored rada i upravljanja u svezi implementacije plana
c) odgovarajući specifični zahtjevi sigurnosti
d) plan za skrbništvo nad ozlijeđenim osobljem, prve pomoći i sanitarni postupci.
Metodologija Izvođača pri projektiranju radova će otkloniti ili smanjiti na minimum rizike sigurnosti
koji se mogu pojaviti tijekom izvođenja Radova te tijekom normalnog rada i održavanja Radova.
Izvođač će pokazati da je isto učinjeno, tako što će izvesti i dokumentirati strog i strukturiran pristup
procjeni rizika.
Izvođač neće stupiti u posjed gradilišta prije nego Inženjer odobri njegov Plan sigurnosti i zaštite na
radu.
1.7.5 Organizacijska struktura
U roku od 14 dana nakon Datuma početka, Izvođač će predati Inženjeru detalje vezane uz inženjera
gradilišta i ostalo ključno osoblje uključujući opise posla, adrese, 24 sata raspoložive brojeve telefona
i brojeve faksa. Inženjer će biti žurno obaviješten o bilo kakvim izmjenama navedenih podataka.
1.7.6 Vremenski plan
Detaljni vremenski plan Izvođača će biti pripremljen koristeći računalni programski paket pogodan za
rad s Windows operativnim sustavom, kako je to dogovoreno s Inženjerom te će sadržati:
a) Detaljni plan radova na ugovoru koji jasno prikazuje aktivnosti i zadatke te prikazuje
razdoblja trajanja projektiranja, ishođenja odobrenja, nabavke i ugradnje opreme,
Privremenih i Stalnih radova, testiranja, pokusnog rada, puštanja u pogon i drugih sličnih
aktivnosti s navedenim ključnim datumima i kritičnim putem.
b) Dijagram resursa specifično vezan, ali ne i ograničen, aktivnostima prikazanim u vremenskom
planu.
1.7.7 Fotografski i videozapisi
Fotografski i videozapisi će biti napravljeni tijekom izvođenja radova na sljedećoj osnovi:
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 71
a) Prije izvođenja radova, zajedničko snimanje gradilišta će biti dogovoreno i izvedeno od strane
Inženjera i Predstavnika Izvođača.
b) Fotografije položene armature prije početka betoniranja.
c) Fotografije svih instalacija u temeljima i pločama objekata prije početka betoniranja.
d) Fotografije svakog objekta uključujući šahtove bit će načinjene i po izvođenju Radova.
e) Fotografije svih spojeva na postojeće kanalizacijske cjevovode bit će načinjene prije i nakon
spajanja.
f) Fotografije svih postojećih objekata koji su predmet modifikacije ili rekonstrukcije bit će
načinjene prije i nakon izvođenja radova.
g) Dva kompleta fotografija i videozapisa bit će dostavljena Inženjeru, zajedno s digitalnim
datotekama. Fotografije će biti visoke rezolucije, u boji te minimalne veličine 150mm x
100mm. Fotografije će biti odgovarajuće imenovane, datirane i kodirane u numeričkom nizu.
1.7.8 Administracija i sastanci
Izvođač je dužan prisustvovati na tjednim sastancima o napretku Radova. Sastanci će biti planirani
unaprijed.
1.8 Projekti koje treba izraditi i dozvole koje treba ishoditi Izvođač
Dokumentacija će Izvođača će izrađena u formatu i stilu koji je prihvatljiv Inženjeru.
Izvođač će pripremiti plan dostave dokumentacije u roku od 20 dana nakon potpisa Ugovora. Plan
dostave dokumentacije će navesti naziv dokumentacije prema Ugovoru s planiranim datumima
izrade. Plan dostave dokumentacije će navesti koji dokumenti će biti predani na pregled i odobrenje
te koji će biti samo predmet pregleda kako je gore navedeno.
Izvođač će predati Inženjeru dvije tiskane kopije i dva CD/DVD medija s primjercima sve tehničke
dokumentacije koja se predaje na pregled.
Registar će nacrta i dokumentacije biti čuvan i kontinuirano ažuriran od strane Izvođača. Kopija
registra će biti predana Inženjeru svaki put kad su nacrt ili dokument predani.
1.8.1 Izrada izvedbenih projekata i snimaka izvedenog stanja
Izvođač će izraditi izvedbene projekte potrebne za izvedbu svih Radova. Projekti moraju biti izrađeni
sukladno važećoj regulativi RH i sukladno važećim građevinskim dozvolama/potvrdama glavnih
projekata. Također, Izvođač će izraditi projekte izvedenog stanja za sve Radove.
Izvođač će biti dužan u izvedbenim projektima uzeti u obzir i prikazati sve zahtjeve dane ovim
Tehničkim Specifikacijama, a koje eventualno nisu prikazane u glavnim projektima. Troškovi takvih
radova se smatraju uključenim u jedinične cijene Izvođača prikazane u Troškovniku.
Svi troškovi izrade izvedbenih projekata i projekata/snimaka izvedenog stanja idu na teret Izvođača.
Izvedbeni projekt mora biti usklađen sa svim relevantnim podacima iz Ponude odabranog
ponuditelja. Izvođač će zatražiti verifikaciju građevinske dokumentacije i građevinskog projekta od
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 72
strane izrađivača glavnog projekta. Sastavni dio izvedbenog projekta mora biti i Elaborat zaštite
građevne jame (rova) sukladan tehnologiji građenja Izvođača. Također, ukoliko je izvedbeni projekt
izrađen od tvrtke registrirane izvan Republike Hrvatske, izvedbeni projekti moraju biti nostrificirani.
Cijena stavke uključuje sve potrebne terenske radove (uključujući i izvedbu geotehničkih istražnih
radova te izradu geotehničkih elaborata, probne iskope za točno utvrđivanje položaja postojećih
podzemnih instalacija na križanjima s kanalizacijskim sustavom i kod paralelnog vođenja) i uredske
radove za izradu projekta. Izvedbeni projekt izraditi u po šest tiskanih primjeraka i dva primjerka na
digitalnom mediju te predati Naručitelju i Inženjeru. Projekti će biti izrađeni na hrvatskom jeziku.
Izrada Projekta izvedenog stanja koji u sebi sadržava elemente geodetskog snimka za katastar. U ovoj
stavci koristiti elemente geodetskog snimka te ga uklopiti u projekt izvedenog stanja. Projekt
izvedenog stanja mora obuhvatiti sve izmjene i dopune na građevini koje su se dogodile tijekom
gradnje u odnosu na Glavni i Izvedbeni projekt, zatim situacijski plan trase kolektora i objekata u MJ
1:1000 (ili prikladno mjerilo katastra), zatim sve izvedene trase cjevovoda (gravitacijski cjevovodi i
priključci, tlačni cjevovodi) u vidu uzdužnih profila (kote nivelete i terena, dna rova, položaj i dubina
cijevi te okana te položaj i skicu lomnih točaka kolektora), poprečnih presjeka, izvedbenih detalja i
radioničkih nacrta sa svim objektima na mreži uz opis svih parametara i funkcije izvedenih vodova
prema Glavnom i Izvedbenom projektu. Projekt izvedenog stanja mora se kompletno napraviti u tri
(3) zasebna uvezana tiskana primjerka i u digitalnoj kopiji.
1.8.2 Priručnici o rukovanju i održavanju
Izvođač će izraditi Priručnike o rukovanju i održavanju. Priručnici će sadržavati informacije vezane uz
rad i održavanje svih elemenata sustava s pripadnom opremom.
Izvođač će izraditi i dati na uvid privremene verzije Priručnika o rukovanju i održavanju i održavanje
prije početka Testova po Dovršetku.
Izvođač će ažurirati, kompletirati i dostaviti dokumentaciju prije okončanja Testova po dovršetku.
Priručnici moraju uključivati slijedeće:
funkcioniranje opreme, normalne radne karakteristike i granične uvjete
montažu, instalaciju, centriranje, prilagodbu i upute za provjeru
upute za puštanje u pogon opreme, uobičajen i normalan režim rada, regulaciju i
nadzor, isključivanje i hitne situacije
upute za podmazivanje i održavanje
vodič za otkrivanje smetnji/kvara kod procesa i opreme, uključivo utjecaje promjene
kakvoće vode, mehaničkih i električnih sustava (pomoćna oprema također treba biti
obuhvaćena)
liste dijelova i predviđeni rok trajnosti potrošnih dijelova
osnovne nacrte, presjeke te skice montaže, inženjerske podatke i sheme montaže
ispitne podatke i krivulje pogona, gdje je to primjenjivo.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 73
Radne verzije Priručnika moraju se dostaviti Inženjeru na odobrenje u tiskanom obliku i digitalnom
formatu. Tiskani primjerci moraju biti uvezani u tvrde korice te odgovarajuće označeni. Sve ostale
upute i drugi podatci, uključivo nacrte i dijagrame, moraju biti otisnuti na papiru A4 formata u
standardnoj rezoluciji. Sve radne verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti dostavljene na
hrvatskom jeziku.
Tiskani primjerak konačne verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti uvezan i dostavljen u
čvrstim, trajnim koricama, s pregledom sadržaja i odgovarajućim indeksiranjem, kao dio
dokumentacije za pokusni rad, te će također biti podložan odobrenju Inženjera.
Konačne verzije Priručnika o rukovanju i održavanju će biti dostavljene na hrvatskom jeziku, u
tiskanom primjerku te digitalnom formatu prije početka pokusnog rada.
1.8.3 Ishođenje uporabnih dozvola
Izvođač je odgovoran za ishođenje uporabnih dozvola. On je obvezan uključiti sve nadležne
institucije, prirediti traženu dokumentaciju i podatke, potrebne dokaze o sukladnosti i dokumentaciju
za opremu izdanu od strane nadležnih hrvatskih institucija, gdje je to potrebno, te osigurati sav rad,
opremu, materijal i usluge potrebne za provjeru i nadzor Radova.
Svi elementi za ishođenje uporabne dozvole trebaju biti usklađeni sa zahtjevima hrvatskog Zakona o
gradnji (NN 153/13, 20/17) i Pravilnika o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04).
Svi troškovi usklađivanja, traženih od strane upravnog tijela, a u cilju ishođenja uporabne dozvole, idu
na teret Izvođača.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 74
LOT I
1.9 Opis radova – Općina Bedekovčina
1.9.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0 Općina Bedekovčina, kolektorska mreža, G3-L18.06.01-G01.0 Općina Bedekovčina, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.06.01-G02.0 Općina Bedekovčina, elektrotehničko rješenje, E3-L18.06.01-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Bedekovčina (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.06.01-G01.0 Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/01-07-02-13-38 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10 Građevinska dozvola
Općina Bedekovčina smještena je u središnjem dijelu Krapinsko-zagorske županije te kao takva
pripada sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i prostoru središnje Hrvatske. Područje Općine
Bedekovčina graniči sa Općinom Mihovljan na sjeveru i Općinom Sveti Križ Začretje na zapadu. Južni
dio općine graniči sa gradovima Zabok i Donja Stubica te Općinom Gornja Stubica, a istočni dio sa
općinama Zlatar Bistrica i Mače.
Na području Općine Bedekovčina odvodnja otpadnih voda nije riješena na zadovoljavajući način jer se
vrši otvorenim kanalima i grabama i upuštanjem u vodotoke.
Danas na području općine Bedekovčina postoji izgrađeni mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda
ukupne duljine oko 8.3 km. Otpadne vode prikupljene sustavom odvodnje ispuštaju se u prirodne
recipijente (melioracijske kanale, vodotoke).
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Bedekovčina, predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 75
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke
sustava.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze I
1.9.2 Faza I
1.9.2.1. Obuhvat
Na području općine Bedekovčina planira se izgradnja ukupno 18 814,38 m kolektorske mreže, od
čega je GK-3 duljine 6 859,64 m, a sekundarni kolektori duljine 11.954,74 m. U slijedećoj tablici dane
su duljine, promjer i vrsta materijala sukladno projektnoj dokumentaciji za sve kolektore Faze I.
Naziv /
oznaka
duljina
(m) svijetli Ø(mm) vrsta cijevi
Naziv /
oznaka
duljin
a
(m)
svijetli
Ø(mm) vrsta cijevi
GK-3 6859,64 200/250/400/600/800 PES BE 13.1 113,08 250 PEHD
BE 1 796,10 250 PEHD BE 15 458,34 250 PEHD
BE 2 1148,44 200/600/800 PES BE 16 138,89 250 PEHD
BE 2.1 130,56 600 PES BE 17 253,47 250/300 PEHD
BE 2.2 49,33 600 PES BE 17.1 130,63 250 PEHD
BE 3 491,99 200/400/700/800 PES/PEHD BE 17.2 208,85 250 PEHD
BE 4 126,23 250 PEHD BE 18 166,47 200/450/500 PES
BE 5 887,18 250/300 PEHD BE 18.1 50,56 500 PEHD
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 76
BE 5.1 253,36 250 PEHD BE 19 196,25 200/700 PES
BE 6 899,70 250/300 PEHD BE 19.1 83,61 250 PEHD
BE 6.1 376,12 250 PEHD BE 21 664,21 250/300 PEHD
BE 7 106,12 250 PEHD BE 21.1 54,37 250 PEHD
BE 8 824,46 250/400 PEHD BE 21.2 91,34 250 PEHD
BE 8.1 159,69 250 PEHD BE 22 887,99 250 PEHD
BE 8.2 70,69 200/700/1000 PES BE 22.1 170,16 250 PEHD
BE 8.3 15,17 800 PES BE 23 460,02 250 PEHD
BE 9 256,12 400 PEHD BE 25 165,94 200/400/800 PES/PEHD
BE 11 281,72 250 PEHD BE 26 272,45 250 PEHD
BE 12 149,85 250 PEHD BE 27 82,67 250 PEHD
BE 13 130,64 250 PEHD
1.9.2.2. Gravitacijski kolektori i tlačni cjevovodi
U predmetnom projektu sukladno projektnoj dokumentaciji za gravitacijske kolektore planirana je
primjena glatkih cijevi od PEHD-a za netlačnu kanalizaciju SN 8, svijetlog promjera Ø 250 – 500 mm sa
pripadajućim revizijskim oknima Ø 800 i 1000 mm od betona, te PES cijevi svijetlog promjera Ø 200 –
1000, SN 10 000 pripadajućim revizijskim oknima Ø 1000 mm od istog materijala.
Spajanje PEHD cijevi je predviđeno zavarivanjem elektrospojnicama.
Za glavni kolektor GK-3, sukladno projektnoj dokumentaciji zbog polaganja u prirodnom terenu uz
postojeće kanale oborinske odvodnje i visoke razine podzemnih voda, usvojena je izgradnja
cjelokupne duljine kolektora od PES svijetlog promjera Ø 400 – 800 mm.
Cijevi treba polagati na pripremljenu pješčanu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po
čitavoj dužini, kako se ne bi dogodilo da cijev djeluje kao prosta greda ili konzola.
Položene cijevi svijetlog promjera do Ø 500 mm treba do visine 30 cm, a većeg svijetlog promjera /do
Ø 1000 mm/ treba do visine 50 cm od tjemena zatrpavati sitnozrnim rastresitim materijalom pri
čemu spojevi trebaju ostati vidljivi. Nakon provedenog ispitivanja vodonepropusnosti, odnosno
tlačne probe, spojna mjesta treba zasuti kao i ostale dijelove kanala. Dalje treba pristupiti
zatrpavanju ostatka rova do vrha. Prvi 1,0 m visine od tjemena cijev treba lagano nabijati ručnim
nabijačima, a poslije odgovarajućim strojevima (prilozi 501 i 502).
Nakon završetka polaganja kolektora i potrebnog osiguranja potrebno je izvršiti tlačnu probu koja je
opisana u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Način izvođenja kolektora je opisan u općoj knjizi G3-L18.00.01 i u prilogu 005 Geomehanički
proračun.
1.9.2.3. Revizijska okna
Na svakom lomu trase i nivelete kanala kao i na mjestima priključaka budućih kanala, te na svakih 40
do 50 m, na dijelu kanala u pravcu, potrebno je izgraditi revizijska okna u svrhu pregleda, čišćenja i
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 77
ispiranja. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja
visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Sukladno projektnoj dokumentaciji okna su predviđena od betona, svijetloga promjera Ø 800 i 1000
mm, na trasi kanalizacijskih kolektora od PEHD cijevi, a od PES svijetloga promjera Ø 1000 mm na
trasi kanalizacijskih kolektora od PES cijevi. Na okna je predviđena ugradnja rasteretnih i završnih
prstenova sa otvorom za ulazak Ø 600 mm sa kojim se opterećenje prenosi na okolno tlo.
Beton je razreda tlačne čvrtoče C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4, razreda
vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
Na otvorima su predviđeni lijevano željezni poklopci za opterećenje 250 i 400kN.
1.9.2.4. Osiguranje kolektora
1.9.2.4.1. Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge
Nastavno je dana tablica sa naznačenim mjestima paralelnog vođenja (1p- 3p) i križanja kolektora sa
željezničkom prugom (1k-3k) - prilozi 1001 i 1002.
Detalj
Situacija
na DOF-
u
Situacija na
geo.podlozi Detalj Kolektor Dionica
Duljina
(m)
Cjevovod
(DN)
Minimalna
udaljenost
od pruge
(m)
Maksimalna
udaljenost od
pruge
(m)
1p
201/1
201/2
201/3
1001/2 - GK3 GK3-
241
GK3-
180 3033,38 400/600 9,6 19,0
2p 201/4
201/4
1001/3
1001/3 -
BE 8
BE 8.2
RO
286
RO
297
RO
284
RO
284
81,51
70,69
250
1000/700/200
12,7
10,1
12,7
10,1
3p 201/7 1001/4 - BE 3
BE 2
RO
84
RO
69
RO
69
RO
52
235,62
674,99
400
600
5,7
6,4
10,3
19,1
1k 201/3 1001/2 1002/1 GK3 GK3-
180
GK3-
178 24,10 400 - -
2k 201/4 1001/3 1002/1 BE 8 RO
284
RO
283 25,98 400 - -
3k 201/7 1001/4 1002/1 BE 2 RO
52
RO
51 22,20 800 - -
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 78
Za izvedbu radova na križanju kolektora i željezničke pruge potrebno je iskopati građevnu jamu
tlocrtnih dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje
cijevi. Na dnu jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za
smještaj i osiguranje bušaćih strojeva i opreme.
Predviđeno je utiskivanje GRP cijevi sukladno projektnoj dokumentacije koja ima funkciju zaštitne i
kanalizacijske cijevi. (Alternativno kanalizacijska cijev od istog materijala kao i kolektor u zaštitnoj
čeličnoj cijevi).
Zaštitne cijevi kod križanja 1k i 2k su DN 450, SN 80000, a kod križanja 3k je DN 800, SN 80000 i one
osiguravaju zaštitnu funkciju cijevi, a ujedno unutarnji promjer je veći od hidraulički potrebnog čime
se osigurava funkcioniranje odvodnje. Za GRP nije potrebna zaštita od korozije.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,3 m ispod donjeg ruba kolosiječnog praga, odnosno 0,80
m ispod dna odvodnog pružnog jarka, a tijekom izvođenja radova obavezno je kontroliranje pada
nivelete cijevi.
Kanalizacijska mreža postavljena je na način da je udaljenost bližeg ruba zasunskog okna veća od 10
m od osi kolosjeka i 3 m od drugih dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava.
Duljina bušenja na križanju 1k iznosi 24,10 m, kod križanja 2k duljina bušenja iznosi 25,98 m, dok je
duljina bušenja kod križanja 3k 22,20 m. Bušenje će se vršiti na dionici između dva revizijska okna.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost željezničke
pruge ili sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
Trase kanalizacijskih kolektora koji su paralelne sa željezničkom prugom predviđene su na udaljenosti
većoj od 10 m od osi željezničke pruge, 6 m od nožice nasipa, odnosno ruba usjeka ili zasjeka i 2 m od
vanjskog ruba odnosno zaštitnog jarka ukoliko isti postoji.
Na dijelu kolektoru BE3 od okna RO 78 - RO 80 (duljine 84,76 m) zbog postojećih objekata nije bilo
moguće ispoštovati prethodno navedene zahtjeve, te se udaljenost od osi tračnice na tom dijelu
kreće od 6,40 do 8,40 m.
Na dijelu kolektoru BE2 od okna RO 61 - RO 62 (duljine 64,55 m) zbog postojećih objekata nije bilo
moguće ispoštovati prethodno navedene zahtjeve, te se udaljenost od osi tračnice na tom dijelu
kreće od 7,10 do 10,60 m.
1.9.2.4.2. Osiguranje i vođenje kolektora u cestama
U trupu županijske ceste Ž2166 priključuju se kolektori BE1, BE6 i BE7.
U županijskim cestama je predviđeno vođenje slijedećih kolektora:
Kolektor BE11 se vodi u sredini zapadnog voznog traka županijske ceste Ž2198
Kolektor BE18.1 se vodi uz zapadni rub županijske ceste Ž2165
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 79
Kolektor BE26 se vodi u sredini istočnog voznog traka županijske ceste Ž2242
Državnu cestu D24 presijecaju kolektori BE2.1, BE2.2, BE18, BE18.1, BE19 i BE25.
Kolektor BE 19.1 se vodi u sredini sjevernog voznog traka državne ceste D24.
U državnu cestu D24 priključuju se kolektori BE3, BE4, BE5, BE8.1, BE17, BE21, BE22, BE23 i GK3.
Vođenje i osiguranje kolektora ispod cesta dano je u prilozima br. 901-904.
1.9.2.4.3. Osiguranje kolektora ispod vodotoka
Osiguranje kolektora ispod vodotoka predviđeno je u zaštitnoj PES i PEHD sukladno projektnoj
dokumentaciji(alternativno čeličnoj) cijevi sa betonskom oblogom debljine 30 cm od betona razreda
tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16
mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
Usvojena su 3 tipa različitih dimenzija u ovisnosti o dimenzijama projektiranih kolektora, a sve prema
nacrtu br. 801.
Mjesta osiguranja kolektora ispod vodotoka naznačena su na uzdužnim profilima.
1.9.2.5. Križanje kolektora sa instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod
vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije
predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske
dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 80
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.9.2.6. Crpne stanice
1.9.2.6.1. Općenito
Predviđa se izvedba ukopanih crpnih stanica s uronjenim centrifugalnim kanalizacijskim crpkama.
Pristup crpnim stanicama je sa lokalnih cesta koje se priključuju na državnu cestu D24.
Priključak na EES je prikazan u elektrotehničkom projektu.
Način izvođenja i osiguranja građevinske jame opisan je u prilozima 005 i 006 ove knjige te u općoj
knjizi G3-L18.00.01.
Crpne stanice, u građevinskom smislu, planiraju se tako da njihovi gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona. Sve crpne stanice sastoje se od crpnoga bazena i prekidnog okna.
Crpne stanice su dimenzionirane na količine sanitarnih otpadnih voda pripadajućih slivnih područja
uz vođenju računa o kapacitetu uzvodnih crpnih stanica (tranzitnih voda). U cilju smanjenja
kapaciteta crpnih stanica, uzvodni dovodni kolektori su predviđeni i kao retencijskih bazeni.
Retencijski bazeni su dimenzionirani za prihvaćanje razlike volumena oborine u trajanju 15 minuta za
povratni period od 1 godine. Nije predviđena posebna izgradnja retencijskih bazena, već njihovu
ulogu preuzimaju dovodni kolektori, a u crpnim bazenima su definirane kote 2 alarma kojima su
određene kote u kolektorima do kojih se osiguravaju potrebni retencijski volumeni.
Alarm je u pravilu kota u bazenu 10 cm ispod dna ulaza dovodnog kolektora.
U crpnim bazenima su također definirane i minimalne radne razine (isključenje crpki) i maksimalne
radne razine (uključenje crpki).
Probni rad crpnih stanica opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Crpni bazeni prema projektnoj dokumentaciji predviđeni su kao ukopane armirano-betonske
konstrukcije,
svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,50 x 2,50 m (CS BE1) i 3,00 x 3,00 (CS BE2), a visine prema priloženim
nacrtima.
Donja ploča i zidovi su debljine po 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm.
Donja ploča je proširena za 0,5 m sa svih strana, te je dimenzija 4,10 x 4,10 x 0,30 m (CS BE1) i 4,60 x
4,60 x 0,30 (CS BE2).
Gornja ploča je dimenzija 3,10 x 3,10 x 0,20 m (CS BE1) i 3,60 x 3,60 x 0,20 m (CS BE2) sa otvorima za
ugradnju poklopaca. Ispod temeljnih ploča predviđena je ugradnja podložnog betona debljine 10 cm.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 81
U crpnom bazenu CS-BE1 je predviđena ugradnja dviju crpki (jedna radna + jedna rezervna) sa
pripadajućim cjevovodima, fazonskim komadima i opremom.
U crpnom bazenu CS-BE2 je predviđena ugradnja triju crpki (dvije radne + jedna rezervna) sa
pripadajućim cjevovodima, fazonskim komadima i opremom.
Uz crpne bazene predviđena su prekidna okna od armiranog betona, svijetlih dimenzija 2,00 x 1,60 m
i svijetle visine 2,00 m. Donja ploča i zidovi su debljine 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm sa
otvorom za ulazak.
Podložni beton crpnih stanica predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20.
Svi konstruktivni elementi crpnih stanica predviđeni su od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37,
razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min.
4 cm.
1.9.2.6.2. Crpna stanica CS BE1
Crpna stanica CS BE1 predviđena je na glavnom kolektoru GK-3 na stacionaži 9+626,51 km. Svijetla
visina crpnog bazena je 5,75 m. U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=23,0
l/s i H=4,60m.
Uz CS BE1 osiguran je potrebni retencijski volumen od 165 m3 u dovodnom cjevovodu.
1.9.2.6.3. Crpna stanica CS BE2
Crpna stanica CS BE2 predviđena je na glavnom kolektoru GK-3 na stacionaži 6+138,37 km. Svijetla
visina crpnog bazena je 8,00 m. U bazenu se predviđene tri crpke (2 radne i 1 rezervna).
Kapacitet jedne crpke je Q=31,00 l/s i H=6,20 m, a kapacitet dvije crpke u zajedničkom radu je
Q=58,00 l/s i H=6,40 m
Uz CS BE2 osiguran je potrebni retencijski volumen od 290 m3 u dovodnom cjevovodu.
1.9.2.7. Preljevne građevine
Preljevne građevine primjenjuju se u kanalizacijama mješovitog načina odvodnje za potrebe kišnog
rasterećenja sustava. Koncepcijski, otpadne vode se dovodim cjevovodom upuštaju u preljevnu
građevinu gdje se kroz prigušnicu dalje u sustav propušta radni protok sustava, a višak voda se
prelijeva preko preljevnog praga i odvodi odvodnim cjevovodom do recipijenta. Preljevne količine i
koncentracije onečišćenja ovise o:
srednjoj godišnjoj visini oborina,
vremenu tečenja u kanalskoj mreži,
padovima dna kanala,
retencijskoj sposobnosti kanala,
pojedinim većim onečišćivačima.
Preljevi su dimenzionirani na temelju odabranog kritičnog intenziteta koji omogućuje ispiranje
najvećeg dijela onečišćenja sa sliva, te se uz pomoć kritičnog intenziteta dobije kritični protok kišne
oborine kod kojeg nastupa prelijevanje voda.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 82
Svi proračuni za dimenzioniranje preljevnih građevina obrađeni su u sklopu elaborata “Studijska
analiza“ pod nazivom: “Izrada matematičkog modela sustava javne odvodnje Aglomeracije Zabok u
planiranom stanju s hidrauličkim proračunom i analizama ključnih objekata – općina Bedekovčina“,
izrađenog je od strane Građevinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, svibanj 2016.
Zajedničko za sve preljevne građevine je da su predviđene kao AB konstrukcije od razreda tlačne
čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz
zaštitni sloj min. 4 cm, svijetle širine 3,00 m i svijetle visine 1,80 m, a promjenljive duljine i visine
preljevnog praga (vidi nacrte br. 501-508).
Donja ploča, zidovi i preljevni prag su debljine po 30 cm, a gornja ploča sa otvorom za ulazak je
debljine 20 cm.
Podložni beton preljevnih građevina predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20
Za potrebe rasterećenja kišnog opterećenja iz postojećeg mješovitog sustava odvodnje, na području
općine Bedekovčina planira se izgradnja preljevnih građevina za koje su u tablici date slijedeće
vrijednosti:
Naziv Dulaz iulaz Dprig iprig Lpriguš. Lpreljev Δh
(mm) % (mm) % (m) (m) (cm)
PBE-1 600 0,5 200 0,15 40,0 4,60 36
PBE-2 800 0,4 200 0,15 25,0 5,60 47
PBE-3 700 0,5 200 0,15 41,8 6,60 47
PBE-4 800 0,6 250 0,30 18,0 7,40 50
PBE-5 700 0,74 200 0,15 12,5 5,60 45
PBE-6 700 0,3 200 0,15 35,0 5,60 53
PBE-7 600 0,5 200 0,25 7,56 4,60 35
PBE-8 450 0,5 200 0,15 23,0 3,50 25
gdje je:
Dulaz – svijetli promjer dovodnog kolektora
iulaz – nagib dovodnog kolektora
Dprig - svijetli promjer prigušnice
iprig – nagib prigušnice
Lpriguš – duljina prigušnice
Lpreljev – duljina preljeva
Δh – visina preljeva
U tablici dolje daju se lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi.
PG kolektor Stacionaža
(km)
Preljevni cjevovod Recipijent
DN n L(m)
PBE-1 GK-3 12+448,80 600 1 3,80 Melioracijski kanal
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 83
PBE-2 BE25 0+081,34 800 1 3,80 Melioracijski kanal
PBE-3 BE19 0+048,47 700 1 8,00 Potok Vojsek
PBE-4 GK-3 8+368,87 800 1 13,00 Rijeka Krapina
PBE-5 BE8.2 0+018,10 700 1 1,50 Melioracijski kanal
PBE-6 BE3 0+432,46 700 1 3,80 Melioracijski kanal
PBE-7 BE2 0+012,16 800 1 160,00 Rijeka Krapina
PBE-8 BE18 0+026,52 450 1 2,50 Melioracijski kanal
Lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi
Preljevni cjevovodi preljevnih građevina P-BE4 i P-BE7 mogu doći pod uspor rijeke Krapine te je na
kraju cjevovoda predviđena izgradnja ispusne ab građevine sa žabljom zaklopkom.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 84
1.10 Opis radova – Grad Zabok
1.10.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0 Grad Zabok, kolektorska mreža, G3-L18.01.01-G01.0 Grad Zabok, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.01.01-G02.0 Grad Zabok, elektrotehničko rješenje, E3-L18.01.01-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda grada Zaboka (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.01.01-G01.0 Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/01-07-02-13-38 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10 Građevinska dozvola
Grad Zabok smješten je na jugozapadnu rubu Krapinsko-zagorske županije i od Zagreba je udaljen 30-
ak kilometara. Na površini od 34,79 km2 razmješteno je 17 naselja.
Što se tiče komunalne infrastrukture, može se reći da je grad Zabok u potpunosti riješio pitanje
elektrifikacije, plinofikacije, vodoopskrbe, telefonije, asfaltiranja prometnica i djelomično kanalizacije,
na čemu se i dalje radi.
Na području grada Zaboka odvodnja otpadnih voda nije riješena na zadovoljavajući način jer se vrši
otvorenim kanalima i grabama i upuštanjem u vodotoke.
Studijom izvodljivosti za sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije
gravitacijskom kanalizacijom, moguće lokacije precrpnih i međumjesnih kanalizacijskih tlačnih stanica
s pripadajućim tlačnim cjevovodima.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 85
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode grada Zaboka, predviđaju se prikupiti zatvorenim
kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s pripadajućim tlačnim
cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Zabok
smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije predmet ovog
projekta.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke
sustava.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze I
1.10.2 Faza I
1.10.2.1. Obuhvat
Na području grada Zaboka planira se izgradnja ukupno 15.586,52 m kolektorske mreže, od čega je GK-2 duljine 2.331,74 m, GK-3 3.230,81 m, a sekundarni kolektori duljine 10.023,97 m. U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijalasukladno projektnoj dokumentaciji za sve kolektore faze I.
Za izvedbu radova na križanju kolektora i željezničke pruge potrebno je iskopati građevnu jamu
tlocrtnih dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje
cijevi. Na dnu jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za
smještaj i osiguranje bušaćih strojeva i opreme.
Predviđeno je projektnom dokumentacijom utiskivanje GRP cijevi koja ima funkciju zaštitne i
kanalizacijske cijevi (alternativno kanalizacijska cijev od istog materijala kao i kolektor u zaštitnoj
čeličnoj cijevi).
Zaštitna cijev kod križanja 1k je DN 800 (SN 80.000), kod križanja 2k je DN 600 (SN 80.000), kod
križanja 3k je DN 1100 (SN 80.000), kod križanja 4k je DN 450 (SN 80.000) i one osiguravaju zaštitnu
funkciju cijevi, a ujedno unutarnji promjer je veći od hidraulički potrebnog čime se osigurava
funkcioniranje odvodnje. Za GRP nije potrebna zaštita od korozije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 88
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,3 m ispod donjeg ruba kolosiječnog praga, odnosno 0,80
m ispod dna odvodnog pružnog jarka, a tijekom izvođenja radova obavezno je kontroliranje pada
nivelete cijevi.
Kanalizacijska mreža postavljena je na način da je udaljenost bližeg ruba zasunskog okna veća od
10 m od osi kolosjeka i 3 m od drugih dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava.
Duljina bušenja na križanju 1k iznosi 41,00 m, kod križanja 2k duljina bušenja iznosi 37,61 m, kod
križanja 3k duljina bušenja iznosi 23,69 m, dok je duljina bušenja kod križanja 4k 21,99 m.
Bušenje će se vršiti na dionici između dva revizijska okna.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost željezničke
pruge ili sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
Trase kanalizacijskih kolektora koji su paralelne sa željezničkom prugom predviđene su na udaljenosti
većoj od 10 m od osi željezničke pruge, 6 m od nožice nasipa, odnosno ruba usjeka ili zasjeka i 2 m od
vanjskog ruba odnosno zaštitnog jarka ukoliko isti postoji.
1.10.2.4.2 Osiguranje i vođenje kolektora u cestama
U sjevernom voznom traku županijske ceste ŽC2195 je predviđeno vođenje kolektora ZB8 od okna
RO211 do okna RO210 u duljini od 57,13 m.
Državnu cestu D205 presijecaju kolektori ZB1 (na 2 mjesta) i ZB1.1.
Državnu cestu D1 presijecaju kolektori ZB18 i ZB18.1.
Državnu cestu D24 presijecaju kolektori ZB16 i ZB17.1.
Sa državnom cestom D24 je predviđeno paralelno vođenje kolektora ZB 15 od okna RO362 do
postojećeg okna RO17 u duljini od 65,32 m.
Vođenje i osiguranje kolektora ispod cesta dano je u prilozima glavnom projektu.
1.10.2.4.3 Osiguranje kolektora ispod vodotoka
Osiguranje kolektora ispod vodotoka sukladno projektnoj dokumentaciji predviđeno je u zaštitnoj
PES i PEHD (alternarivno čeličnoj) cijevi sa betonskom oblogom debljine 30 cm od betona razreda
tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16
mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
Usvojena su 3 tipa različitih dimenzija u ovisnosti o dimenzijama projektiranih kolektora, a sve prema
nacrtu br. 801.
Mjesta osiguranja kolektora ispod vodotoka naznačena su na uzdužnim profilima.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 89
1.10.2.4.4 Križanje kolektora sa instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacija i ishoditi suglasnost na projekt, koji će u
konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine.
Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije (prilog 701).
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obvezatno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obvezatno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.10.2.5 Crpne stanice
1.10.2.5.1 Općenito
Predviđa se izvedba ukopanih crpnih stanica s uronjenim centrifugalnim kanalizacijskim crpkama.
Pristup crpnim stanicama je sa lokalnih cesta koje se priključuju na državne i županijske ceste.
Priključak na EES je prikazan u elektrotehničkom projektu.
Način izvođenja i osiguranja građevinske jame opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Crpne stanice, u građevinskom smislu, planiraju se tako da njihovi gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona. Sve crpne stanice sastoje se od crpnog bazena i prekidnog okna.
Crpne stanice su dimenzionirane na količine sanitarnih otpadnih voda pripadajućih slivnih područja
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 90
uz vođenju računa o kapacitetu uzvodnih crpnih stanica (tranzitnih voda). U cilju smanjenja
kapaciteta crpnih stanica, uzvodni dovodni kolektori su predviđeni i kao retencijskih bazeni.
Retencijski bazeni su dimenzionirani za prihvaćanje razlike volumena oborine u trajanju 15 minuta za
povratni period od 1.godine. Nije predviđena posebna izgradnja retencijskih bazena, već njihovu
ulogu preuzimaju dovodni kolektori, a u crpnim bazenima su definirane kote 2 alarma kojima su
određene kote u kolektorima do kojih se osiguravaju potrebni retencijski volumeni.
Alarm je u pravilu kota u bazenu 10 cm ispod dna ulaza dovodnog kolektora.
U crpnim bazenima su također definirane i minimalne radne razine (isključenje crpki) i maksimalne
radne razine (uključenje crpki).
Probni rad crpnih stanica opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Crpni bazeni predviđeni su kao ukopane armirano-betonske konstrukcije (CSZB1, CS-ZB2, CS-ZB3, CS-
ZB4 i CS-ZB6) i kao tipska od poliesterskih cijevi ili PE cijevi (CS-ZB5).
Sve ab konstrukcije osim gornje ploče predviđene su debljine 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm.
U crpnom bazenu je predviđena ugradnja crpki (jedna ili dvije radne + jedna rezervna) sa
pripadajućim cjevovodima, fazonskim komadima i opremom.
Uz crpni bazen predviđena su prekidna okna od armiranog betona, svijetlih dimenzija 2,00 x 1,60 m i
svijetle visine 2,00 m. Donja ploča i zidovi su debljine 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm sa
otvorom za ulazak.
Podložni beton crpnih stanica predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20.
Svi konstruktivni elementi crpnih stanica predviđeni su od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37,
razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min.
4 cm.
1.10.2.5.2 Crpna stanica CS ZB1
Crpna stanica CS ZB1 predviđena je na glavnom kolektoru GK-3 na stacionaži 4+186,55 km. Svijetla
visina crpnog bazena je 6,00 m, svijetlih dimenzija 3,0 x 3,0 m. U bazenu se predviđene tri crpke (2
radne i 1 rezervna).
Kapacitet jedne crpke je Q=33,00 l/s i H=4,15 m, a kapacitet dvije crpke u zajedničkom radu je
Q=65,00 l/s i H=4,50 m.
Uz crpnu stanicu nije potreban niti predviđen retencijski bazen.
1.10.2.5.3 Crpna stanica CS ZB2
Crpna stanica CS ZB2 predviđena je na kolektoru ZB16 na stacionaži 0+428,52 km. Svijetla visina
crpnog bazena je 8,00 m, svijetlih dimenzija 2,5x2,5 m. U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i
1 rezervna) za Q=8,20 l/s i H=7,10 m.
Potreban volumen retencije je 55,00 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 1000.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 91
1.10.2.5.4 Crpna stanica CS ZB3
Crpna stanica CS ZB3 predviđena je na glavnom kolektoru GK-2 na stacionaži 0+026,58 km. Svijetla
visina crpnog bazena je 7,30 m, svijetlih dimenzija 2,5x2,5 m.
U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=32,00 l/s i H=8,00 m.
Ova crpna stanica tlači otpadne vode u postojeće prekidno okno cjevovodom duljine 24,39 m od
PEHD 160/141 mm.
Potreban volumen retencije je 70,00 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 450.
1.10.2.5.5 Crpna stanica CS ZB4
Crpna stanica CS ZB4 predviđena je na kolektoru ZB1 na stacionaži 0+156,33 km. Svijetla visina
crpnog bazena je 7,50 m, svijetlih dimenzija 2,5x2,5 m.
U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=8,70 l/s i H=6,70 m.
Uz crpnu stanicu nije potreban niti predviđen retencijski bazen.
1.10.2.5.6 Crpna stanica CS ZB5
Crpna stanica CS ZB5 predviđena je na kolektoru ZB6 na stacionaži 0+055,96 km. Svijetla visina
crpnog bazena je 4,35 m, svijetlog promjer 1,80 m.
U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radne i 1 rezervna) za Q=9,50 l/s i H=6,30 m.
Ova crpna stanica tlači otpadne vode u postojeće prekidno okno cjevovodom duljine 54,32 m od
PEHD 110/96,8 mm.
Potreban volumen retencije je 28,00 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 400.
1.10.2.5.7 Crpna stanica CS ZB6
Crpna stanica CS ZB6 predviđena je na kolektoru ZB17 na stacionaži 0+371,55 km. Svijetla visina
crpnog bazena je 7,50 m, svijetlih dimenzija 2,5x2,5 m.
U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=8,70 l/s i H=6,70 m.
Potreban volumen retencije je 27,60 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 400.
1.10.2.6 Preljevne građevine
Preljevne građevine primjenjuju se u kanalizacijama mješovitog načina odvodnje za potrebe kišnog
rasterećenja sustava. Koncepcijski, otpadne vode se dovodim cjevovodom upuštaju u preljevnu
građevinu gdje se kroz prigušnicu dalje u sustav propušta radni protok sustava, a višak voda se
prelijeva preko preljevnog praga i odvodi odvodnim cjevovodom do recipijenta. Preljevne količine i
koncentracije onečišćenja ovise o:
srednjoj godišnjoj visini oborina,
vremenu tečenja u kanalskoj mreži
padovima dna kanala,
retencijskoj sposobnosti kanala,
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 92
pojedinim većim onečišćivačima.
Preljevi su dimenzionirani na temelju odabranog kritičnog intenziteta koji omogućuje ispiranje
najvećeg dijela onečišćenja sa sliva, te se uz pomoć kritičnog intenziteta dobije kritični protok kišne
oborine kod kojeg nastupa prelijevanje voda.
Svi proračuni za dimenzioniranje preljevnih građevina obrađeni su u sklopu elaborata “Studijska
analiza“ pod nazivom: “Izrada matematičkog modela sustava javne odvodnje Aglomeracije Zabok u
planiranom stanju s hidrauličkim proračunom i analizama ključnih objekata – grad Zabok“, izrađenog
je od strane Građevinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, svibanj 2016.
Zajedničko za sve preljevne građevine je da su predviđene kao AB konstrukcije od razreda tlačne
čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz
zaštitni sloj min. 4 cm, svijetle širine 3,00 m i svijetle visine 1,80 m, a promjenljive duljine i visine
preljevnog praga (vidi nacrte br. 501-507).
Donja ploča, zidovi i preljevni prag su debljine po 30 cm, a gornja ploča sa otvorom za ulazak je
debljine 20 cm.
Podložni beton preljevnih građevina predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20.
Za potrebe rasterećenja kišnog opterećenja iz postojećeg mješovitog sustava odvodnje, na području
grada Zaboka planira se izgradnja preljevnih građevina za koje su u tablici date slijedeće vrijednosti.
Dulaz iulaz Dprig iprig Lpriguš. Lpreljev Δh
(mm) % (mm) % (m) (m) (cm)
PZB1 600 0,6 200 0,15 30,00 5,50 33
PZB2 900 0,5 200 0,15 25,00 8,20 57
PZB3 700 0,5 200 0,28 7,00 6,10 44
PZB4 700 0,5 200 0,3 6,47 6,10 44
PZB5 900 0,8 300 0,2 40,60 5,50 85
PZB6 700 0,5 200 0,16 25,00 6,00 41
PZB7 900 0,5 300 0,26 11,43 11,50 70
gdje je:
Dulaz – svijetli promjer dovodnog kolektora
iulaz – nagib dovodnog kolektora
Dprig - svijetli promjer prigušnice
iprig – nagib prigušnice
Lpriguš – duljina prigušnice
Lpreljev – duljina preljeva
Δh – visina preljeva
U tablici dolje daju se lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi.
PG kolektor Stacionaža
(km)
Preljevni cjevovod Recipijent
DN n L(m)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 93
P-ZB1 PZB1 0+090,25 500 1 0,50 Melioracijski kanal
P-ZB2 PZB2 0+128,97 1000 1 5,00 Melioracijski kanal
P-ZB3 ZB6 0+370,91 600 1 20,00 Melioracijski kanal
P-ZB4 ZB1 0+206,73 800 1 739,04 Rijeka Krapina
P-ZB5 ZB18.1 0+045,98 900 1 38,50 Rijeka Krapina
P-ZB6 ZB17.1 0+181,40 700 1 2,80 Melioracijski kanal
P-ZB7 ZB 16 0+605,42 600 2 2,70/2,70 Rijeka Krapina
Lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi
Preljevni cjevovodi preljevnih građevina P-ZB4 i P-ZB7 mogu doći pod uspor rijeke Krapine te je na
kraju cjevovoda predviđena izgradnja ispusne ab građevine sa žabljom zaklopkom.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 94
1.11 Opis radova – Grad Oroslavje
1.11.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0 Grad Oroslavje, kolektorska mreža, G3-L18.02.01-G01.0 Grad Oroslavje, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.02.01-G02.0 Grad Oroslavje, elektrotehničko rješenje, E3-L18.02.01-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Grada Oroslavja (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.02.01-G01.0 Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/01-07-02-13-38 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10 Građevinska dozvola
Grad Oroslavje nalazi se u južnom dijelu Krapinsko-zagorske županije. Smješten je na prostoru kojeg s
južne strane omeđuje Županija zagrebačka, sa sjeverozapadne strane Grad Zabok, sa istočne strane
Općina Bedekovčina i Grad Donja Stubica, te sa jugoistočne strane Općina Stubičke Toplice, a graniči
još sa općinama Veliko Trgovišće i Jakovlje.
Što se tiče komunalne infrastrukture, može se reći da je grad Oroslavje u potpunosti riješio pitanje
elektrifikacije, plinofikacije, vodoopskrbe, telefonije, asfaltiranja prometnica i djelomično kanalizacije,
na čemu se i dalje radi.
Studijom izvodljivosti za sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije
gravitacijskom kanalizacijom, moguće lokacije precrpnih i međumjesnih kanalizacijskih tlačnih stanica
s pripadajućim tlačnim cjevovodima.
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode grada Oroslavje predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 95
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke
sustava.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora faze I
1.11.2 Faza I
1.11.2.1 Obuhvat
Na području grada Oroslavja planira se izgradnja ukupno 25.441,35 m kolektorske mreže, od čega je GK-1 duljine 4.111,14m, GK-3 duljine 2.380,86 m i GK-5 1.663,44m a sekundarni kolektori duljine 17.285,91 m. U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala sukladno projeknoj dokumentaciji za sve kolektore faze I.
Naziv
oznaka
duljina
(m)
svijetli
Ø(mm) vrsta cijevi
Naziv
oznaka
duljina
(m)
svijetli
Ø(mm) vrsta cijevi
GK-3 2380,86 400 PES OR 3.10 69,11 300 PEHD
OR1 1559,19 300 PEHD OR 3.11 119,37 300 PEHD
OR 2 2186,98 600 PES OR 3.12 392,26 250 PEHD
OR 2.1 127,07 300 PEHD OR 4 72,57 600 PES
OR 2.2 580,65 300 PEHD OR 4.1 199,34 400 PEHD
OR 2.2.1 120,12 300 PEHD OR 4.2 138,83 400 PEHD
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 96
OR 2.3 498,31 250 PEHD OR 5 266,07 250 PEHD
OR 2.3.1 65,15 250 PEHD OR 5.1 86,80 250 PEHD
OR 2.4 93,94 250 PEHD OR 6 720,16 400 PEHD
OR 2.4.1 39,79 250 PEHD OR 6.1 267,68 250 PEHD
OR 2.5 114,85 250 PEHD OR 6.2 22,76 300 PEHD
OR 2.6 387,94 110/300 PEHD OR 6.3 115,42 250 PEHD
OR 2.6.1 447,95 300 PEHD OR 7 833,05 300 PEHD
OR 2.7 426,39 300 PEHD OR 7.1 69,14 250 PEHD
OR 3 729,23 200/500/700 PES OR 7.2 554,89 250 PEHD
OR 3.1 1087,37 250/500/100
0 PES OR 8 331,05 200/300/600 PES/PEHD
OR 3.2 566,21 300 PEHD OR 9 1508,26 300 PEHD
OR 3.2.1 166,15 110/200/600/
800 PES/PEHD OR 9.1 132,52 250 PEHD
OR 3.3 110,58 250 PEHD OR 11 700,80 300 PEHD
OR 3.4 101,97 250 PEHD OR 11.3*** 409,05 300 PEHD
OR 3.6 94,12 250 PEHD GK-5** 1663,44 400 PEHD
OR 3.7 439,37 300 PEHD GK-1* 4111,14 400/600/700/
800/1000 PES
OR 3.8 152,54 250 PEHD ZB 18 180,91 350/800 PES/PEHD
Napomena:
*Dio glavnog kolektora GK1 od okna GK1_58 do GK1_59 (L=31,75 m) i dio glavnog kolektora GK1 od
okna GK1_40 do GK1_55 (L=867,30 m) su već izvedeni tijekom rekonstrukcije Stare zagorske
magistrale i za njih je izrađen glavni projekt, dobivene sve potrebne potvrde i nije predmet ove
projektne dokumentacije.
**Dio glavnog kolektora GK5 od okna GK5_43 do GK5_33 (L=328,28 m) je već izgrađen i za njega je
izrađen glavni projekt, dobivene sve potrebne potvrde i nije predmet ove projektne dokumentacije.
***Dio sekundarnog OR11.3 od okna RO717 do RO743 (L=226,31 m) je već izgrađen i za njega je
izrađen glavni projekt, dobivene sve potrebne potvrde i nije predmet ove projektne dokumentacije.
1.11.2.2 Gravitacijski kolektori i tlačni cjevovodi
Za promatrano područje generalno je pogodna primjena gravitacijskog tečenja u kanalizacijskoj mreži
u kombinaciji s povremenim tlačnim pogonom.
Za gravitacijske kolektore sukladno projektnoj dokumentaciji planirana je primjena glatkih cijevi od
PEHD-a za netlačnu kanalizaciju, SN 8, svijetlog promjera Ø 250 – 500 mm sa pripadajućim revizijskim
oknima Ø 800 i 1000 mm od betona, te PES cijevi svijetlog promjera Ø 200 – 1000, SN 10 000
pripadajućim revizijskim oknima Ø 1000 mm od istog materijala.
Spajanje PEHD cijevi je predviđeno zavarivanjem elektrospojnicama.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 97
Za glavne kolektore GK-1 i GK-3 sukladno projektnoj dokumentaciji zbog polaganja u prirodnom
terenu uz postojeće kanale oborinske odvodnje i visoke razine podzemnih voda, usvojena je izgradnja
cjelokupne duljine kolektora od PES svijetlog promjera Ø 400 – 1000 mm.
Za tlačne cjevovode sukladno projektnoj dokumentaciji predviđa se primjena PE-HD, PE 100,
kanalizacijskih tlačnih cijevi nazivnog tlaka od 10 bara sa pripadajućim elektrofuzijskim spojnicama.
Cijevi treba polagati na pripremljenu pješčanu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po
čitavoj dužini, kako se ne bi dogodilo da cijev djeluje kao prosta greda ili konzola.
Položene cijevi svijetlog promjera do Ø 500 mm treba do visine 30 cm, a većeg svijetlog promjera do
Ø1000 mm treba do visine 50 cm od tjemena zatrpavati sitnozrnim rastresitim materijalom pri čemu
spojevi trebaju ostati vidljivi. Nakon provedenog ispitivanja vodonepropusnosti, odnosno tlačne
probe, tek tada spojna mjesta treba zasuti kao i ostale dijelove kanale. Dalje treba pristupiti
zatrpavanju ostatka rova do vrha. Prvi 1,0 m visine od tjemena cijev treba lagano nabijati ručnim
nabijačima a poslije odgovarajućim strojevima.
Nakon završetka polaganja kolektora i potrebnog osiguranja potrebno je izvršiti tlačnu probu koja je
opisana u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Način izvođenja kolektora je opisan u općoj knjizi G3-L18.00.01 i u prilogu 005 Geomehanički
proračun ove knjige.
Planirani probni rad opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01. i u knjizi elektrotehničkog rješenja.
1.11.2.3 Revizijska okna
Na svakom lomu trase i nivelete kanala kao i na mjestima priključaka budućih kanala, te na svakih 40
do 50 m, na dijelu kanala u pravcu, potrebno je izgraditi revizijska okna u svrhu pregleda, čišćenja i
ispiranja. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja
visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Sukladno projektnoj dokumentaciji okna su predviđena od betona, svijetloga promjera Ø 800 i 1000
mm, na trasi kanalizacijskih kolektora od PEHD cijevi, a od PES svijetloga promjera Ø 1000 mm na
trasi kanalizacijskih kolektora od PES cijevi. Na okna je predviđena ugradnja rasteretnih i završnih
prstenova sa otvorom za ulazak Ø 600 mm sa kojim se opterećenje prenosi na okolno tlo.
Beton je razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4, razreda
vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm.
Na otvorima su predviđeni lijevano željezni poklopci za opterećenje 250 i 400kN.
1.11.2.4 Osiguranje kolektora
1.11.2.4.1 Osiguranje kolektora ispod željezničke pruge
Nastavno je dana tablica sa naznačenim mjestima paralelnog vođenja (1p) i križanja kolektora sa
željezničkom prugom (1k i 2k) - prilozi 1101 i 1102.
Detalj Situacija
na DOF-u
Situacija na
geo.podlozi Detalj Kolektor Dionica
Duljina
(m)
Cjevovod
(DN)
Minimalna
udaljenost
od pruge
(m)
Maksimalna
udaljenost od
pruge
(m)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Za izvedbu radova na križanju kolektora i željezničke pruge potrebno je iskopati građevnu jamu
tlocrtnih dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje
cijevi. Na dnu jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za
smještaj i osiguranje bušaćih strojeva i opreme.
Sukladno projektnoj dokumentaciji predviđeno je utiskivanje GRP cijevi koja ima funkciju zaštitne i
kanalizacijske cijevi (alternativno kanalizacijska cijev od istog materijala kao i kolektor u zaštitnoj
čeličnoj cijevi).
Zaštitne cijevi kod križanja 1k i 2k su DN 450 (SN 80.000) i one osiguravaju zaštitnu funkciju cijevi, a
ujedno unutarnji promjer je veći od hidraulički potrebnog čime se osigurava funkcioniranje odvodnje.
Za GRP nije potrebna zaštita od korozije.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,3 m ispod donjeg ruba kolosiječnog praga, odnosno 0,80
m ispod dna odvodnog pružnog jarka, a tijekom izvođenja radova obavezno je kontroliranje pada
nivelete cijevi.
Kanalizacijska mreža postavljena je na način da je udaljenost bližeg ruba zasunskog okna veća od 10
m od osi kolosjeka i 3 m od drugih dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava.
Duljina bušenja na križanju 1k iznosi 20,13 m, dok je duljina bušenja kod križanja 2k 29,02 m.
Bušenje će se vršiti na dionici između dva revizijska okna.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost željezničke
pruge ili sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
Trase kanalizacijskih kolektora koji su paralelne sa željezničkom prugom predviđene su na udaljenosti
većoj od 10 m od osi željezničke pruge, 6 m od nožice nasipa, odnosno ruba usjeka ili zasjeka i 2 m od
vanjskog ruba odnosno zaštitnog jarka ukoliko isti postoji.
1.11.2.4.1 Osiguranje i vođenje kolektora u cestama
U trupu županijske ceste Ž2216 priključuje se kolektor OR9.1, a u trupu županijske ceste Ž2217 na 2
mjesta priključuje se kolektor OR11.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 99
U županijskim cestama je predviđeno vođenje slijedećih kolektora:
Kolektor OR1 se vodi u sredini istočnog voznog traka županijske ceste Ž2197
Kolektor OR9 se vodi u sredini zapadnog voznog traka županijske ceste Ž2216
Kolektor OR11.3 se vodi u sredini sjevernog voznog traka županijske ceste Ž2217
Sa županijskom cestom Ž2197 je predviđeno paralelno vođenje kolektora OR4.
Državnu cestu D307 presijecaju kolektori OR9, OR2.6, OR3.11 i OR3.1.
Kolektor OR2 se vodi u sredini južnog i zapadnog voznog traka državne ceste D307.
U državnu cestu D307 priključuju se kolektori OR2.1, OR2.3, OR2.5 i OR5
Sa državnom cestom D307 je predviđeno paralelno vođenje kolektora OR3.11 od okna RO404 do
postojećeg okna PO13 u duljini od 67,38 m.
Vođenje i osiguranje kolektora ispod cesta dano je u prilozima br. 901-904.
1.11.2.4.2 Osiguranje kolektora ispod autocesta i paralelno vođenje
Kolektor GK1 na području općine Oroslavje projektiran je paralelno sa ogradom autoceste. Dio
glavnog kolektora GK1 koji je označen crvenom bojom na slikama 1. i 2.od okna GK1_58 do GK1_59
(L=31,75 m) i dio glavnog kolektora GK1 od okna GK1_40 do GK1_55 (L=867,30 m) su već izvedeni
tijekom rekonstrukcije Stare zagorske magistrale i za njih je izrađen glavni projekt, dobivene sve
potrebne potvrde i nije predmet ove projektne dokumentacije.
Dio kolektora GK1 od okna GK1_58 do GK1_59 Dio kolektora GK1 od okna GK1_40 do GK1_55
Dio glavnog kolektora GK1 koji je označen crnom bojom na slikama 1. i 2. nije još izveden, a predmet
je ovoga projekta, a predviđen je na min. razmaku 5 m od žičane ograde autoceste. Ostali dio
kolektora od UPOV-a –GK1_1 do GK1_40 nije predviđen paralelno sa autocestom te je znatno udaljen
od žičane ograde autoceste.
Kolektor GK5 na području općine Oroslavje projektiran je ispod autoceste na duljini od 71,04 m, od
okna GK5_22 (st.0+868,84) do okna GK5_23 (st.0+939,88).
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 100
Prolaz ispod autoceste sukladno projektnoj dokumentaciji izvodi se horizontalnim bušenjem sa
bušačom garniturom kojom se istovremeno "utiskuje" zaštitna kanalizacijska PES cijev DN 450
(478/436); s=21 mm.
Nadsloj nad zaštitnom cijevi je 6,16 m, koji osigurava nesmetano odvijanje prometa na autocesti za
vrijeme izvođenja bušenja.
1.11.2.4.3 Osiguranje kolektora ispod vodotoka
Osiguranje kolektora ispod vodotoka predviđeno je projektnom dokumentacijom u zaštitnoj PES ili
PEHD (alternativno čeličnoj) cijevi sa betonskom oblogom debljine 30 cm od betona razreda tlačne
čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz
zaštitni sloj min. 4 cm.
Usvojena su 3 tipa različitih dimenzija u ovisnosti o dimenzijama projektiranih kolektora, a sve prema
nacrtu br. 801.
Mjesta osiguranja kolektora ispod vodotoka naznačena su na uzdužnim profilima.
1.11.2.5 Križanje kolektora sa instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja prema uvjetima vlasnika instalacija i ishoditi suglasnost na projekt, koji će u konačnici
predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine. Izvođenje treba
prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obavezno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 101
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.11.2.6 Crpne stanice
1.11.2.6.1 Općenito
Predviđa se izvedba ukopanih crpnih stanica s uronjenim centrifugalnim kanalizacijskim crpkama.
Pristup crpnim stanicama je sa lokalnih cesta koje se priključuju na državne i županijske ceste.
Priključak na EES je prikazan u elektrotehničkom projektu.
Način izvođenja i osiguranja građevinske jame opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Crpne stanice, u građevinskom smislu, planiraju se tako da njihovi gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona. Sve crpne stanice sastoje se od crpnoga bazena i prekidnog okna.
Crpne stanice su dimenzionirane na količine sanitarnih otpadnih voda pripadajućih slivnih područja
uz vođenju računa o kapacitetu uzvodnih crpnih stanica (tranzitnih voda). U cilju smanjenja
kapaciteta crpnih stanica, uzvodni dovodni kolektori su predviđeni i kao retencijskih bazeni.
Retencijski bazeni su dimenzionirani za prihvaćanje razlike volumena oborine u trajanju 15 minuta za
povratni period od 1 godine. Nije predviđena posebna izgradnja retencijskih bazena, već njihovu
ulogu preuzimaju dovodni kolektori, a u crpnim bazenima su definirane kote 2 alarma kojima su
određene kote u kolektorima do kojih se osiguravaju potrebni retencijski volumeni.
Alarm je u pravilu kota u bazenu 10 cm ispod dna ulaza dovodnog kolektora.
U crpnim bazenima su također definirane i minimalne radne razine (isključenje crpki) i maksimalne
radne razine (uključenje crpki).
Probni rad crpnih stanica opisan je u općoj knjizi G3-L18.00.01.
Crpni bazeni sukladno projektnoj dokumentaciji predviđeni su kao ukopane armirano-betonske
konstrukcije (CS-OR1, CS-OR2, CS-OR3, CS-OR4 i CS-OR8) i kao tipske od poliesterskih cijevi ili PE cijevi
(CS-OR5 i CS-OR6).
Sve ab konstrukcije osim gornje ploče predviđene su debljine 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm.
U crpnom bazenu je predviđena ugradnja crpki (jedna ili dvije radne + jedna rezervna) sa
pripadajućim cjevovodima, fazonskim komadima i opremom.
Uz crpni bazen predviđena su prekidna okna od armiranog betona, svijetlih dimenzija 2,00 x 1,60 m i
svijetle visine 2,00 m. Donja ploča i zidovi su debljine 30 cm, a gornja ploča debljine 20 cm sa
otvorom za ulazak.
Podložni beton crpnih stanica predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20.
Svi konstruktivni elementi crpnih stanica predviđeni su od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37,
razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min.
4 cm.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 102
1.11.2.6.2 Crpna stanica CS OR1
Crpna stanica CS OR1 predviđena je na glavnom kolektoru GK-3 na stacionaži 2+063,30 km. Svijetla
visina crpnog bazena je 7,50 m, svijetlih tlocrtnih dimenzija 3,0x3,0 m. U bazenu se predviđene tri
crpke (2 radne i 1 rezervna).
Kapacitet jedne crpke je Q=33,00 l/s i H=5,60 m, a kapacitet dvije crpke u zajedničkom radu je
Q=63,00 l/s i H=5,90 m.
Uz crpnu stanicu nije potreban niti predviđen retencijski bazen.
1.11.2.6.3 Crpna stanica CS OR2
Crpna stanica CS OR2 predviđena je na kolektoru GK-3 na stacionaži 0+034,32 km. Svijetla visina
crpnog bazena je 7,50 m, svijetlih tlocrtnih dimenzija 3,0x3,0 m. U bazenu se predviđene tri crpke (2
radne i 1 rezervna).
Kapacitet jedne crpke je Q=33,00 l/s i H=5,60 m, a kapacitet dvije crpke u zajedničkom radu je
Q=63,00 l/s i H=5,90 m
Uz crpnu stanicu nije potreban niti predviđen retencijski bazen.
1.11.2.6.4 Crpna stanica CS OR3
Crpna stanica CS OR3 predviđena je na glavnom kolektoru GK-1 na stacionaži 3+960,51 km. Svijetla
visina crpnog bazena je 7,50 m, svijetlih tlocrtnih dimenzija 3,0x3,0 m. U bazenu se predviđene tri
crpke (2 radne i 1 rezervna).
Kapacitet jedne crpke je Q=78,00 l/s i H=5,65 m, a kapacitet dvije crpke u zajedničkom radu je
Q=149,00 l/s i H=6,20 m.
Potreban volumen retencije je 550,00 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 1000.
1.11.2.6.5 Crpna stanica CS OR4
Crpna stanica CS OR4 predviđena je na kolektoru ZB18 na stacionaži 0+118,94 km. Svijetla visina
crpnog bazena je 10,00 m, svijetlih tlocrtnih dimenzija 3,0x3,0 m. U bazenu se predviđene tri crpke (2
radne i 1 rezervna).
Kapacitet jedne crpke je Q=58,00 l/s i H=8,77m, a kapacitet dvije crpke u zajedničkom radu je
Q=103,00 l/s i H=10,00 m.
Ova crpna stanica tlači otpadne vode u projektirano prekidno okno CS-OR3 cjevovodom duljine
115,00 m od PEHD 355/312,8 mm.
Uz crpnu stanicu nije potreban niti predviđen retencijski bazen.
1.11.2.6.6 Crpna stanica CS OR5
Crpna stanica CS OR5 predviđena je na kolektoru OR 3.2.1 na stacionaži 0+065,61 km. Svijetla visina
crpnog bazena je 4,50 m, svijetlog promjera 1,80 m. U bazenu se predviđene dvije crpke (1 radna i 1
rezervna) za Q=8,00 l/s i H=13,10 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 103
Ova crpna stanica tlači otpadne vode u projektirano prekidno okno cjevovodom duljine 64,66 m od
PEHD 110/96,8 mm.
Potreban volumen retencije je 24,90 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 800 (komada 2).
1.11.2.6.7 Crpna stanica CS OR6
Crpna stanica CS OR6 predviđena je na kolektoru OR2.6.1 na stacionaži 0+000,00 km i OR2.6 na
stacionaži 0+265,72 km. Svijetla visina crpnog bazena je 4,50 m, svijetlog promjera 1,80 m. U bazenu
se predviđene dvije crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q= 12,8 l/s i H=13,20 m.
Ova crpna stanica tlači otpadne vode u projektirano prekidno okno cjevovodom duljine 86,09 m od
PEHD 110/96,8 mm.
Uz crpnu stanicu nije potreban niti predviđen retencijski bazen.
1.11.2.6.8 Crpna stanica CS OR8
Crpna stanica CS OR8 predviđena je na glavnom kolektoru GK-5 na stacionaži 0+259,65 km. Svijetla
visina crpnog bazena je 7,50 m, svijetlih tlocrtnih dimenzija 2,5x2,5 m. U bazenu se predviđene dvije
crpke (1 radna i 1 rezervna) za Q=8,80 l/s i H=6,7 m.
Potreban volumen retencije je 36,90 m3 koji se ostvaruje u dovodnom kolektoru DN 400.
1.11.2.7 Preljevne građevine
Preljevne građevine primjenjuju se u kanalizacijama mješovitog načina odvodnje za potrebe kišnog
rasterećenja sustava. Koncepcijski, otpadne vode se dovodim cjevovodom upuštaju u preljevnu
građevinu gdje se kroz prigušnicu dalje u sustav propušta radni protok sustava, a višak voda se
prelijeva preko preljevnog praga i odvodi odvodnim cjevovodom do recipijenta. Preljevne količine i
koncentracije onečišćenja ovise o:
srednjoj godišnjoj visini oborina,
vremenu tečenja u kanalskoj mreži
padovima dna kanala,
retencijskoj sposobnosti kanala,
pojedinim većim onečišćivačima.
Preljevi su dimenzionirani na temelju odabranog kritičnog intenziteta koji omogućuje ispiranje
najvećeg dijela onečišćenja sa sliva, te se uz pomoć kritičnog intenziteta dobije kritični protok kišne
oborine kod kojeg nastupa prelijevanje voda.
Svi proračuni za dimenzioniranje preljevnih građevina obrađeni su u sklopu elaborata “Studijska
analiza“ pod nazivom: “Izrada matematičkog modela sustava javne odvodnje Aglomeracije Zabok u
planiranom stanju s hidrauličkim proračunom i analizama ključnih objekata – grad Oroslavje“,
izrađenog je od strane Građevinskog fakulteta, Sveučilišta u Zagrebu, svibanj 2016.
Zajedničko za sve preljevne građevine je da su predviđene kao AB konstrukcije od razreda tlačne
čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD2, XA2, razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz
zaštitni sloj min. 4 cm, svijetle širine 3,00 m i svijetle visine 1,80 m, a promjenljive duljine i visine
preljevnog praga.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 104
Donja ploča, zidovi i preljevni prag su debljine po 30 cm, a gornja ploča sa otvorom za ulazak je
debljine 20 cm.
Podložni beton preljevnih građevina predviđen je od betona razreda tlačne čvrstoće C16/20.
Za potrebe rasterećenja kišnog opterećenja iz postojećeg mješovitog sustava odvodnje, na području
grada Oroslavja planira se izgradnja preljevnih građevina za koje su u tablici date slijedeće
vrijednosti:
Dulaz iulaz Dprig iprig Lpriguš. Lpreljev Δh
(mm) % (mm) % (m) (m) (cm)
POR-1 1000 0,5 400 0,2 27,00 6,80 80
POR-2 600 0,5 200 0,3 12,26 5,30 29
POR-3 700 0,4 250 0,267 7,50 5,30 46
POR-4 1000 0,3 250 0,15 20,00 7,90 67
POR-5 600 0,3 200 0,15 20,00 4,10 34
POR-7 700 0,4 200 0,16 25,00 5,30 37
gdje je:
Dulaz – svijetli promjer dovodnog kolektora
iulaz – nagib dovodnog kolektora
Dprig - svijetli promjer prigušnice
iprig – nagib prigušnice
Lpriguš – duljina prigušnice
Lpreljev – duljina preljeva
Δh – visina preljeva
U tablici dolje daju se lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi.
PG kolektor Stacionaža
(km)
Preljevni cjevovod Recipijent
DN n L(m)
P-OR1 GK1-1 4+104,74 1000 1 54,50 Rijeka Krapina
P-OR2 OR3.2.1 0+111,10 500 1 48,00 Melioracijski kanal
P-OR3 OR3 0+609,25 700 1 19,50 Melioracijski kanal
P-OR4 OR3.1 1+027,74 800 1 5,60 Melioracijski kanal
P-OR5 OR8 0+301,38 600 1 8,00 Melioracijski kanal
P-OR7 OR 11.3 0+402,42 700 1 13,50 Melioracijski kanal
Lokacije preljevnih građevina, recipijenti i preljevni cjevovodi
Preljevni cjevovod preljevne građevine P-OR1 može doći pod uspor rijeke Krapine te je na kraju
cjevovoda predviđena izgradnja ispusne ab građevine sa žabljom zaklopkom.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 105
1.12 Opis radova – Općina Sveti Križ Začretje
1.12.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0 Općina S.K.Začretje, kolektorska mreža, G3-L18.03.01-G01.0 Općina S.K.Začretje, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.03.01-G02.0 Općina S.K.Začretje, elektrotehničko rješenje, E3-L18.03.01-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Sveti Križ Začretje (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.03.01-G01.0 Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/01-07-02-13-38 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10 Građevinska dozvola
Općina Sv. Križ Začretje nalazi se u središnjem dijelu Krapinsko - zagorske županije u dolini rijeke
Krapinice, a graniči sa gradom Krapinom na sjeveru, gradom Zabokom na jugu, općinom Bedekovčina
na istoku te općinom Krapinske Toplice na zapadu. Geografski pripada regiji Donjeg Zagorja, a
obzirom da područjem Općine prolaze glavni prometni pravci državnog i županijskog značaja
neposredno je povezana sa Zagrebom, Krapinom i Zabokom te takav povoljan položaj omogućava
daljnji razvitak područja općine.
Na području općine Sv. Križ Začretje odvodni sustav izgrađen je djelomično i to u naselju Sv. Križ
Začretje te manjim dijelom u naselju Pustodol, a otpadne vode se nepročišćene ispuštaju u vodotok u
neposrednoj blizini naselja.
Ostala naselja rješavaju prihvat otpadnih voda individualno putem septičkih jama. Septičke jame
često nisu odgovarajuće vodonepropusnosti i kapaciteta pa se prazne u podzemlje ili se prelijevaju u
otvorene jarke i vodotoke.
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Sveti Križ Začretje, predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 106
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora faze I
1.12.2 Faza I
1.12.2.1 Obuhvat
Ukupna duljina gravitacijskih kolektora sanitarne kanalizacije iznosi 14.038,70 m. Kolektori će se
prema projektnoj dokumentaciji izvesti od PEHD kanalizacijskih cijevi, DN 450, DN 355 i DN 280 te
poliesterskih kanalizacijskih cijevi DN 600 od potpuno vodonepropusnog materijala i odgovarajuće
nosivosti.
Ovim projektom obrađeni su slijedeći gravitacijski kolektori:
KOLEKTOR NAZIVNI PROMJER
[mm]
DULJINA
[m] NAMJENA
GK 2 355 - 450 - 600 3,204.8 mješoviti kolektor
SK 1 355 - 600 765.0 mješoviti kolektor
SK 1.1 280 223.3 sanitarni kolektor
SK 1.2 (gravitacijski
cjevovod) 280 127.0 sanitarni kolektor
SK 1.3 280 77.0 sanitarni kolektor
SK 1.4 280 85.0 sanitarni kolektor
SK 1.5 280 195.0 sanitarni kolektor
SK 1.6 280 524.0 sanitarni kolektor
SK 1.7 280 182.0 sanitarni kolektor
SK 1.8 355 685.3 mješoviti kolektor
SK 3 355 1,730.0 mješoviti kolektor
SK 3.1 500 580.6 mješoviti kolektor
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 107
KOLEKTOR NAZIVNI PROMJER
[mm]
DULJINA
[m] NAMJENA
SK 3.2 280 238.0 sanitarni kolektor
SK 3.3 355 481.0 sanitarni kolektor
SK 3.4 280 237.0 sanitarni kolektor
SK 4 355 854.4 mješoviti kolektor
SK 4.1 280 198.0 sanitarni kolektor
SK 4.2 280 135.0 sanitarni kolektor
SK 4.3 280 88.0 sanitarni kolektor
SK 4.4 355 443.0 sanitarni kolektor
SK 5 355 304.9 mješoviti kolektor
SK 6 280 57.0 sanitarni kolektor
SK 8 280 98.0 sanitarni kolektor
SK 9 (gravitacijski
cjevovod) 355 1,123.0 sanitarni kolektor
SK 9.1 280 528.0 sanitarni kolektor
SK 9.2 280 326.0 sanitarni kolektor
SK 9.3 280 130.0 sanitarni kolektor
SK 9.4 280 95.1 sanitarni kolektor
Ovim projektom obrađeni su slijedeći tlačni cjevovodi
SK 1.2 (tlačni cjevovodi) PEHD DN 110 L= 239.1 m
SK 9 (tlačni cjevovod) PEHD DN 110 L= 107.8 m
1.12.2.2 Gravitacijski kolektori
Minimalni pad nivelete cijevi iznosi Imin = 2.0 ‰, a maksimalni Imax = 120.0 ‰.
Ukoliko se trasa polaže u prometnici, os instalacije je potrebno postaviti u sredinu prometnog traka.
Prije izrade posteljice za cijevi, potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od ±3,0 cm te ga nabiti do
tražene zbijenosti. Ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na tlo slabije kvalitete, vršit će se
Na kraju preljevnog cjevovoda izvodi se izljevna građevina od betona klase C30/37 (XC4, XD2, XA2,
V2, Dmax 16mm i zaštitni sloj min 4 cm) s ugrađenim žabljim poklopcem i grubom rešetkom.
1.12.2.8 Završno okno tlačnog cjevovoda
Završno je okno predviđeno na kraju tlačnih vodova. Okno je predviđeno kao armiranobetonsko,
izrađeno betonom klase C 30/37 (XC4, XD2, XA2, V2, Dmax 16mm i zaštitni sloj min 4 cm). Svijetlih je
dimenzija 1.20×1.20 m, debljine dna i zidova 0.20 m. Debljina pokrovne ploče je 0.20 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 115
Na dnu ispusnog okna izradit će se kineta betonom klase C 16/20.
Na ispusno okno se ugrađuje tipski lijevano željezni poklopac svijetlog otvora 80/80 cm, sa sustavom
samozabravljivanja, nosivosti 400 kN. Za silazak u okno predviđena je ugradnja željeznih stupaljki, na
međusobnom razmaku 25 cm.
1.13 Opis radova – Općina Veliko Trgovišče
1.13.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0 Općina Veliko Trgovišće, kolektorska mreža, G3-L18.04.01-G01.0 Općina Veliko Trgovišće, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.04.01-G02.0 Općina Veliko Trgovišće, elektrotehničko rješenje, E3-L18.04.01-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Veliko Trgovišće (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.04.01-G01.0 Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/01-07-02-13-38 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10 Građevinska dozvola
Općina Veliko Trgovišće u prostoru Krapinsko-zagorske županije smještena je na njenom
jugozapadnom rubu na granici prema Zagrebačkoj županiji u neposrednoj blizini grada Zagreba. U
prometnom smislu od svih jedinica lokalne samouprave Županije Općina Veliko Trgovišće je najbliža
gradu Zagrebu i od njega je udaljena približno tridesetak kilometara.
U centralnom dijelu naselja Veliko Trgovišće i sjeverozapadnom dijelu izgrađen je mješoviti sustav
odvodnje s privremenim ispustom u rijeku Krapinu. Izgrađen je od betonskih cijevi i to sabirni kanali
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 116
Ø40 do Ø60 cm, a transportni kolektor Ø60 i Ø100 cm. Tip kanalizacije je mješoviti i to s jednim
mjestom utoka u rijeku Krapinu slivnog područja rijeke Save.
Današnji sustav kanalizacije opslužuje samo naselje Veliko Trgovišće. U vezi odvodnje i počišćivanja
otpadnih voda predviđeno je da se uz postojeći izgrađeni mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda na
preostalom području projektira razdjelni sustav odvodnje.
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Veliko Trgovišće, predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze I
1.13.2 Faza I
1.13.2.1 Obuhvat
Ukupna duljina gravitacijskih kolektora sanitarne kanalizacije iznosi 7.008,70 m. Kolektori će se
sukladno projektnoj dokumentaciji izvesti od PEHD kanalizacijskih cijevi DN 500, DN 450, DN 355 i DN
280 od potpuno vodonepropusnog materijala i odgovarajuće nosivosti.
Ovim projektom obrađeni su slijedeći gravitacijski kolektori:
Debljina sloja za stabilizaciju je 40 cm, a od prirodnog tla se odvaja ugradnjom netkanog geotekstila.
Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog dna odobravaju projektant i nadzorni
inženjer.
Debljina posteljice je 15 cm, širina jednaka širini rova za cijevi. Posteljica se radi od kamenog
materijala, krupnoće zrna do 8 mm. Posteljicu treba dublje iskopati na dijelovima gdje se cijevi
spajaju kako bi se osiguralo da cijev ima kontinuirani oslonac i da ne leži na spojnicama. Područje
spojnice mora imati pravilnu posteljicu i biti pravilno zatrpano nakon što je završena montaža spoja.
Nakon polaganja cijevi na zbijenu posteljicu, potrebno ih je zatrpati do visine 30 cm od tjemena cijevi,
sitnozrnatim kamenim materijalom, krupnoće zrna do 8 mm. Posebno pozorno i kvalitetno potrebno
je ugraditi materijal bočno od cijevi.
Sve slojeve koji se ugrađuju potrebno je zbiti. Nabijanje se vrši u slojevima debljine do 30 cm. Prvih
1,0 m visine od tjemena cijevi treba lagano nabijati ručnim nabijačima a poslije odgovarajućim
strojevima.
Nakon zasipavanja cijevi vrši se zatrpavanje rova. Rov se zatrpava zamjenskim miješanim kamenim
materijalom krupnoće zrna do 60 mm na dionicama gdje je kanal položen u trup prometnice, prije
ugradnje kolničke konstrukcije. Ukoliko se cijev polaže na poljoprivrednoj površini zatrpavanje rova
se u cijelosti vrši sitnijim probranim materijalom iz iskopa. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba
izbjeći preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 118
Kontrola zbijenosti dna rova, posteljice i nasipnog materijala u rovu iznad cijevi kanalizacije ispituje se
i dokazuje tekućim mjerenjem modula stišljivosti metodom kružne ploče ili mjerenjem stupnja
zbijenosti, ispitivanjem prostorne mase zbijenog tla na svakom sloju ispune, uvažavajući HRN
U.B1.046 i HRN U.B1.012.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine vratiti u prvobitno stanje.
Pristup trasi kolektora bit će riješen preko javnih prometnih površina i putova.
Križanja i paralelna vođenja kolektora s postojećim instalacijama potrebno je raditi u suglasnostima
sa nadležnim poduzećima i sukladno uvjetima vlasnika instalacija. Cjevovodi kanalizacije ukopani su
dublje od ostalih instalacija. Prije početka izvođenja radova na kanalizaciji potrebno je utvrditi točne
trase postojećih instalacija izradom probnih iskopa i obilaskom trase s predstavnikom nadležnog
poduzeća, te ukoliko je potrebno uz suglasnost projektanta i predstavnika komunalnog poduzeća u
manjoj mjeri korigirati trasu kanala.
1.13.2.3 Tlačni cjevovodi
Ukupna duljina tlačnih cjevovoda iznosi 398.4 m. Cjevovodi će se sukladno projektnoj dokumentaciji
izvesti od PEHD kanalizacijskih cijevi DN 110 i DN 200 od potpuno vodonepropusnog materijala
odgovarajuće nosivosti.
Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu debljine 15 cm. Cijev mora biti ravnomjerno poduprta po
cijeloj dužini.
Osiguranje cjevovoda na horizontalnim i vertikalnim lomovima vrši se betonskim blokovima.
Prije zatrpavanja cjevovoda potrebno je izvršiti tlačnu probu cjevovoda i ispitati isti na
vodonepropusnost, sve prema opisu u knjizi G3-L18.00.01-G01.0 - Opći dio.
1.13.2.4 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od betona sa
polietilenskom bazom na cijevima od polietilena, odnosno od istog materijala kao i cijevi zbog
kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna.
Revizijska okna su unutarnjeg promjera 800 mm ako je profil izlazne cijevi DN 280 - 355 mm, 1.000
mm ako je profil izlazne cijevi DN 500 mm.
Kineta u revizijskom oknu mora biti formirana unutar okna bez lomova horizontalne trase s vanjske
strane okna. Kineta je širine jednake promjeru izlazne cijevi iz okna, a ukoliko u jedno okno ulazi više
cijevi, okno mora sadržavati broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. Visina kinete iznosi 2/3 promjera
izlazne cijevi na svim oknima. Materijal kinete jednak je materijalu okna.
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 15 cm i promjera većeg za 1,0 m od
promjera okna. Posteljica je od kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 119
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na nogostupu i zelenim
površinama. Na svim površinama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
Betonski elementi građevina izvode se od betona slijedećih karakteristika:
Grupa
betona
Razred
tlačne
čvrstoće
Razred
izloženosti
betona
Razred
vodonepropusnosti
Zaštitni
sloj
armature
Razred prema
maksimalnom
zrnu
Konstruktivni
elementi
1 C 16/20 - - - - Podložni beton
2 C 30/37 XD2, XA2,
XC4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Zidovi i ploče,
temelji,
preljevni
pragovi, ostali
konstruktivni
elementi
3 C 30/37 XC4, XD3,
XF4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Vijenac okna za
poklopac,
beton za
ubetoniravanje
1.13.2.5 Osiguranje kolektora
1.13.2.5.1 Križanje kanalizacije i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka ili ovjesom cjevovoda na
konstrukciju mosta, ovisno o terenskim prilikama i tehničkim zahtjevima vođenja trase kanalizacije.
Križanje kanalizacije i vodotoka prolazom kanala ispod vodotoka vrši se na sljedećim kanalima:
VT 1.1 – stac. 0+127.0
GK 1.1 - stac. 0+297.0
GK 1.1 - stac. 0+663.0
Križanje se vrši prekopom vodotoka. Cijev kanalizacijskog kolektora sukladno projektnoj
dokumentaciji polaže se u zaštitnu čeličnu cijev (alternativno PES/PEHD cijev).
Kanalizacijska cijev je u zaštitnoj cijevi fiksirana/centrirana distantnim prstenima na maksimalnom
razmaku 1,5 m. Zaštitna cijev mora biti zaštićena od korozije, odnosno premazana s vanjske i
unutarnje strane antikorozivnim premazom.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,0 m ispod dna vodotoka, a duljina zaštitne cijevi jednaka
je širini dna vodotoka i horizontalnoj projekciji polovice duljine pokosa.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 120
Nakon izvođenja radova potrebno je vratiti vodotok u prvobitno stanje te izvesti osiguranje dna i
pokosa na način da se izvede kamena obloga u betonskoj podlozi, debljine 25 cm. Širina pojasa
osiguranja vodotoka iznosi 1,5 m od osi cjevovoda sa svake strane.
Radi lakšeg izvođenja radova na izvođenju prolaza kanalizacijskog kolektora ispod vodotoka,
potrebno je osigurati nesmetani tok vodotoka usmjeravanjem vode alternativnim putem pomoću
privremeno postavljenih cijevi ili crpljenjem. Radove vršiti u malovodnom periodu, odnosno u
vrijeme malih voda vodotoka.
Prijelaz kanala preko vodotoka ovjesom na konstrukciju mosta vrši se na sljedećim kanalima:
VT 6 – tlačni vod, od stac 0+010.0 do 0+025.2
Prijelaz se vrši polaganjem tlačnog voda u čeličnu zaštitnu cijev promjera Ø 219,1 mm, s=11,1 mm.
Između radne i zaštitne cijevi potrebno je postaviti termoizolaciju. Zaštitna cijev mora biti adekvatno
zaštićena od korozije.
Cijev tlačnog voda se sa zaštitnom cijevi postavlja na čelične nosače od U 100 profila, na
međusobnom razmaku od 1,0 m, za koje se pričvršćuje obujmicama. Nosači su za konstrukciju mosta
pričvršćeni čeličnom pločom, za koju su zavareni.
Detaljnu tehnologiju izvođenja prijelaza kanala preko vodotoka ovjesom na konstrukciju mosta, uz
sve eventualno potrebne proračune nosivosti pridržanja cijevi, potrebno je izraditi u izvedbenom
projektu.
1.13.2.5.2 Križanja s postojećim instalacijama
Vodovod
Podzemni resursi vodoopskrbe dobiveni su digitalnom geokodiranom formatu, te su isti iskazani na
pratećoj situaciji. Pri projektiranju sanitarne kanalizacije projektirani se sustav u najvećoj mjeri
odmaknuo od vodoopskrbnih instalacija. Horizontalni svijetli razmak između osi vodoopskrbnog
cjevovoda i sanitarnih kolektora će biti min. 1 m, a minimalni svijetli razmak u vertikalnom mjerenju
će biti min. 0,5 m. U slučajevima kad se navedeni razmaci neće moći ispoštovati predvidjeti će se
osiguranje vodoopskrbnog cjevovoda izvedbom odgovarajuće zaštite ili izmicanjem prema uputama i
načinima propisanim od nadležnih tijela. Prije izvođenja radova iste će se na terenu označiti
iskolčenjem.
Telekomunikacije
Podzemni resursi telekomunikacija dobiveni su digitalnom geokodiranom formatu, te su isti iskazani
na pratećoj situaciji. Cjevovodi su u najvećoj mjeri projektirani da se izbjegnu kolizije s
telekomunikacijskim vodovima. Usprkos takvom pristupu polaganja trase, na jednom dijelu dolazi do
križanja s postojećom telekomunikacijskom infrastrukturom, te je potrebno provesti dodatnu zaštitu,
sve sukladno čl. 26 Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13).
Najmanja udaljenost pri paralelnom vođenju ili približavanju postojećeg podzemnog elektroničkog
komunikacijskog kabela i kanalizacijske cijevi iznosi 0.5 m. Na mjestu križanja, kanalizacijska cijev se
polaže ispod kabela, pri čemu se kabel mehanički zaštićuje. Duljina zaštitne cijevi je najmanje 1.5 m
sa svake strane mjesta križanja, a udaljenost od tjemena kanalizacijskog profila je najmanje 0.3 m.
Prije izvođenja radova iste će se na terenu označiti iskolčenjem.
Elektroenergetika
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 121
Podzemne instalacije elektroenergetskih vodova projektant je dobio u digitalnoj formi. Križanja
tlačnog kanalizacijskog cjevovoda i podzemne elektroenergetske infrastrukture biti će izvedeni na
način da je tlačni cjevovod udaljen kod paralelnog vođenja minimalno 1.0 m i 0.5 m kod križanja od
podzemnih elektroenergetskih vodova. Prije izvođenja radova podzemne elektroenergetske vodove
će se na terenu označiti iskolčenjem.
1.13.2.6 Crpne stanice
1.13.2.6.1 Općenito
Predviđa se izvedba ukopanih crpnih stanica s uronjenim centrifugalnim kanalizacijskim crpkama.
Crpne stanice, u građevinskom smislu, planiraju se tako da njihovi gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona.
Za crpne stanice, CS-VT 2 i CS-VT 3 predviđa se projektnom dokumentacijom ugradnja agregata u
prefabricirane crpne stanice, DN=1400 mm, izrađenih iz GRP ili PE materijala (prilozi 302 i 303).
Isporučuju se u dva ili više dijelova (dno, prsten i završetak).
Za ulazak u okno predviđena je ugradnja poklopaca odgovarajućih dimenzija kako bi se crpke mogle
izvaditi tijekom njihova čišćenja i servisiranja. Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN na
prometnicama, te 250 kN na zelenim površinama. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Osim otvora za dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije, u oknu je potrebno izraditi otvore za
kablove elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Za sve crpne stanice predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Svi pripadajući
tlačni vodovi sukladno projektnoj dokumentaciji su od PEHD-a, DN 110 mm, dok su sve armature i
fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi unutar crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304.
Sve armature smještene su unutar okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su
hidrauličkim proračunom.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Armirano betonsko okno crpne stanice CS-VT1 planira se tako da gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona (prilog 301). Dijelovi crpne stanice: dno, zidovi i pokrovna ploča,
planiraju se od vodonepropusnog betona C30/37 (XC4, XD2, XA2, V2, Dmax 16 mm i zaštitni sloj min 4
cm). U zidove crpne stanice potrebno je ostaviti otvore za ugradnju tlačnih cijevi, cijevi za ventilaciju i
cijevi za uvod električnih kablova. Nakon montaže crpki ovi se otvori zatvaraju. Na dnu crpnih stanica
izvesti kinete iz betona C30/37, zatim očistiti zidove crpnog bazena od ostataka betona i drugog
otpada i izvesti vodonepropusnu cementnu žbuku, debljine 1,5 do 2,0 cm zaglađenu do crnog sjaja ili
izvesti premaz s dodacima polimera ili epoksidne smole.
Retencijski sigurnosni prostor crpnih stanica osigurava se korištenjem raspoloživog volumena u
građevini crpne stanice i u dovodnom kolektoru.
Sve crpne stanice su opremljene s usisnom i izlaznom cijevi zadanih promjera napravljene iz PE cijevi.
Okna su opremljena i odzračnom cijevi i cijevi za prolaz električnih kablova kao i nosačem za prihvat
vodilica crpke i vješaljke za nosače lanca crpki.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 122
Nakon izvedbe crpne stanice sve lokacije je potrebno dovesti u prvobitno stanje (asfalt,
poravnavanje, zasijavanje kod zelenih površina) tako da budu vidljivi samo poklopci crpnih stanica.
Oprema crpnih stanica osim crpnih agregata i tlačnih cjevovoda sadržava još razne fazonske komade,
armature i cijevi, koje se predviđaju, bez obzira na redovito manje tlakove, sve za nazivni tlak od 10
bara. Ukoliko na lokacijama pojedinih crpnih stanica nije moguće postaviti fiksne rezervne agregate,
treba predvidjeti mogućnost priključivanja prijenosnih agregata.
Hidraulički proračun i dimenzioniranje crpnih stanica prikazano je u poglavlju 04 knjige " G3-
L18.04.01-G01.0 Kolektorska mreža".
Karakteristike planiranih crpnih stanica
Crpna stanica Tlačni cjevovod
Naziv Kapacitet Visina dizanja Nazivni promjer Duljina
[l/s] [m] [mm] [m]
CS-VT 1 25.0 6.35 200 82.0
CS-VT 2 6.0 3.53 110 15.2
CS-VT 3 6.0 13.42 110 318.4
Građevna jama za izgradnju crpne stanice izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,65 m šire od promjera okna, odnosno promjer iskopa potreban za ugradnju crpne
stanice iznosi minimalno 2,7 m. U slučaju nailaska na postojeće instalacije ili u blizini postojećih
objekata radi očuvanja stabilnosti potrebno je iskop vršiti ručno, uz sve potrebne mjere sigurnosti i
zaštite na radu. Prilikom iskopa građevne jame i radova na postavljanju crpne stanice, potrebno je
vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na bilo koji način dospije u rov.
Za učvršćenje građevne jame primijenjuju se smjernice norme EN 1610.
Kada se iskopani materijal odlaže uz rov, između ruba rova i odloženog materijala iz iskopa potrebno
je ostaviti dovoljno širok pojas koji ne smije biti opterećen da se ne ugrozi stabilnost pokosa iskopa i
čija širina odgovara propisima zaštite na radu. Na mjestima gdje nije moguće odložiti materijal uz rub
rova, potrebno je planirati uzdužni transport iskopanog materijala na za to predviđeno stalno
/trajno/ ili privremeno odlagalište.
Ukoliko temeljno tlo ispod crpne stanice nije dovoljno kvalitetno za pravilno temeljenje, potrebno je
izvršiti produbljenje građevne jame za 0,50 m, te stabilizaciju temeljnog tla zamjenskim kamenim
materijalom. Prije ugradnje zamjenskog materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na
produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Prije izrade temeljne ploče za okno crpne stanice potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od ±3,0
cm te ga nabiti do tražene zbijenosti.
Temeljna ploča okna crpne stanice CS-VT2 i CS-VT3 izrađuje se od armiranog betona klase C 30/37,
tlocrtnih dimenzija 2,1×2,1 m, debljine 0,30 m.
Na pripremljenu temeljnu ploču postavlja se okno crpne stanice koje se zatim za temeljnu ploču
pričvršćuje vijcima.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 123
Zatrpavanje okna vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti Ms=60 MN/m2, sitnozrnatim
kamenim materijalom (pijesak i šljunak), veličine zrna 4-32 mm. Kod zbijanja materijala potrebno je
obratiti pozornost na zbijanje u blizini gravitacijskih i tlačnih vodova, te ostalih infrastrukturnih
instalacija, te u tim dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti.
Treba izbjeći preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
1.13.2.7 Preljevne građevine
Preljevne građevine primjenjuju se u kanalizacijama mješovitog načina odvodnje za potrebe kišnog
rasterećenja sustava. Koncepcijski, otpadne vode se dovodim cjevovodom upuštaju u preljevnu
građevinu gdje se kroz prigušnicu dalje u sustav propušta radni protok sustava, a višak voda se
prelijeva preko preljevnog praga i odvodi odvodnim cjevovodom do recipijenta. Utjecaji na preljevne
količine i koncentracije onečišćenja ovise o:
srednjoj godišnjoj visini oborina,
vremenu tečenja u kanalskoj mreži,
padovima dna kanala,
retencijskoj sposobnosti kanala,
pojedinim većim onečišćivačima.
Preljevi su dimenzionirani na temelju odabiranog kritičnog intenziteta koji omogućuje ispiranje
najvećeg dijela onečišćenja sa sliva, te se uz pomoć kritičnog intenziteta dobije kritični protok kišne
oborine kod kojeg nastupa prelijevanje voda.
Hidraulički proračun i dimenzioniranje preljevnih građevina prikazano je u poglavlju 04 knjige " G3-
L18.04.01-G01.0 Kolektorska mreža". Za potrebe rasterećenja kišnog opterećenja iz postojećeg
mješovitog sustava odvodnje, na području općine Veliko Trgovišće planira se izgradnja tri preljevne
građevine P-VT 1, P-VT 2 i P-VT 3.
Preljevne se građevine izvode od betona klase C30/37 (XC4, XD2, XA2, V2, Dmax 16mm i zaštitni sloj
min 4 cm).
1.13.2.8. Završno okno tlačnog cjevovoda
Završno je okno predviđeno na kraju tlačnih vodova. Okno je predviđeno kao armiranobetonsko,
izrađeno betonom klase C 30/37 (XC4, XD2, XA2, V2, Dmax 16mm i zaštitni sloj min 4 cm). Svijetlih je
dimenzija 1.20×1.20 m, debljine dna i zidova 0.20 m. Debljina pokrovne ploče je 0.20 m.
Na dnu ispusnog okna izradit će se kineta betonom klase C 16/20.
Na ispusno okno se ugrađuje tipski lijevano željezni poklopac svijetlog otvora 80/80 cm,sa sustavom
samozabravljivanja, nosivosti 400 kN. Za silazak u okno predviđena je ugradnja željeznih stupaljki, na
međusobnom razmaku 25 cm.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 124
1.14 Opis radova – Općina Gornja Stubica
1.14.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0 Općina Gornja Stubica, kolektorska mreža, G3-L18.05.01-G01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Gornja Stubica (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.05.01-G01.0 Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/01-07-02-13-38 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10 Građevinska dozvola
Općina Gornja Stubica nalazi se u južnom dijelu Krapinsko-zagorske Županije. Prema sjeveru graniči s
Općinom Bedekovčina, istočnom granicom prislanja se na Općinu Marija Bistrica, na zapadu graniči s
Općinom Donja Stubica, a prema jugu s Gradom Zagrebom. Općina Gornja Stubica je kulturno-
povijesno i krajobrazno prepoznatljiv dio Stubičkog kraja. Zajedno s Gradom Donja Stubica i Općinom
Stubičke Toplice, te donekle i Gradom Oroslavje čini prostorno-zemljopisnu cjelinu podno sjevernih
obronaka Medvednice u kojoj su ove tri odnosno četiri jedinice stoljećima bile upućene jedna na
drugu.
Na zapadnom dijelu Općine Gornja Stubica nalazi se vrlo mali potez kolektora, koji se smatra
početkom sustava odvodnje na prostoru Općine. Na području Općine Gornja Stubica glavni kolektor
izgrađen je od tvornice Dona do granice s Gradom Donja Stubica, tj. do potoka Slani potok. Glavni
kolektor na području Općine izveden je od armirano-betonskih cijevi promjera 60 cm. Kolektor nije
izgrađen u čitavoj predviđenoj duljini.
Na ovaj kolektor vezani su ispusti sadašnjih proizvodnih građevina industrijskog područja Gornje
Stubice.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 125
Stambeni dijelovi mjesta Gornja Stubica i sva preostala naselja u Općini imaju vrlo loše stanje
odvodnje sanitarne vode. Većinom se radi o kućnim septičkim jamama, koje su vrlo često loše
izvedene tako da se otpadne vode velikim dijelom nekontrolirano ispuštaju u okolni teren i obližnje
vodotoke. Osobito je to prisutno kod odvodnje seoskih domaćinstava s većim brojem sitne i krupne
stoke.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora neovisno od faze projektiranja, odnosno za
sve kolektore navedene u ovoj dokumentaciji. Na podrućju općine Gornja Stubica izgradnja svih
kolektora je projektirana u Fazi I.
1.14.2 Faza I
1.14.2.1 Obuhvat
Na području Općine u naseljima u kojima nije riješeno pitanje odvodnje predviđa se izvedba
razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda (sanitarno – tehnološki sustav odvojen od oborinskog
sustava odvodnje).
Na području općine Gornja Stubica planirana je sekundarna mreža odvodnje ukupne duljine 3.662,02
m i obuhvaća naselje Gornju Stubicu i naselje Samci.
KOLEKTOR NAZIVNI PROMJER
[mm]
DULJINA
[m]
GS2-O1 355 855,67
GS3-O1 280 516,04
GS5-O1 355 374,79
GS6-O1 280 405,62
GS7-O1 355 620,9
GS8-O1 280 156,57
GS9-O1 355 365,69
GS10-O1 355 20,7
GS10-O2 355 210,25
GS11-O1 280 135,78
1.14.2.2 Gravitacijski kolektori
Kako se predviđa razdjelni sustav, što znači izvedbu samo kanala za otpadnu vodu, najmanji profil
gravitacijskog kolektora usvojen je 250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode sukladno projektnoj dokumentaciji odabran je polietilen
(PEHD) za profile cjevovoda Ø 250 – 400 mm.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 126
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova kontrolirati
geodetskom izmjerom.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora i tlačnog voda predviđene projektom
određene su ovisno o profilu cijevi, dubini polaganja cjevovoda, broju cijevi u rovu i geomehaničkim
karakteristikama tla.
Za cijevi profila DN280 i DN355 mm i dubinu ukapanja do 4 m predviđena širina rova iznosi 1,1 m. Na
mjestima gdje se cijevi polažu na dubinama većim od 4 m širina rova iznosi 1,6 m. Prilikom
određivanja projektne širine rova u obzir su uzete smjernice norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. S obzirom na geomehaničke
karakteristike tla u kojem će se vršiti iskop, prilikom iskopa rova za cjevovod i polaganja cijevi
potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na bilo koji način
dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
1.14.2.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je ugradnja sukladno projektnoj dokumentaciji prefabriciranih betonskih revizijskih okana
s bazom obloženom od polietilenskog “uloška“ sa spojnicama od polietilena, odnosno od istog
materijala kao i cijevi zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna.
Revizijska okna su unutarnjeg promjera 800 mm za profil izlazne cijevi DN 280 - 355 mm.
Kineta u revizijskom oknu mora biti formirana unutar okna bez lomova horizontalne trase s vanjske
strane okna. Kineta je širine jednake promjeru izlazne cijevi iz okna, a ukoliko u jedno okno ulazi više
cijevi, okno mora sadržavati broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. Visina kinete iznosi 2/3 promjera
izlazne cijevi na svim oknima. Materijal kinete jednak je materijalu okna.
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 15 cm i promjera većeg za 1,0 m od
promjera okna. Posteljica je od kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Zasipavanje oko okna
vrši se kamenim materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski kolektor. Materijal za
zasipavanje se nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje 50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 127
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na nogostupu i zelenim
površinama. Na svim površinama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
Betonski elementi građevina izvode se od betona slijedećih karakteristika:
Grupa
betona
Razred
tlačne
čvrstoće
Razred
izloženosti
betona
Razred
vodonepropusnosti
Zaštitni
sloj
armature
Razred prema
maksimalnom
zrnu
Konstruktivni elementi
1 C 16/20 - - - - Podložni beton
2 C 30/37 XC4, XD2, XA2 V2 4 cm Dmax 16 mm
Zidovi i ploče, temelji,
preljevni pragovi,
ostali konstruktivni
elementi
3 C 30/37 XC4, XD3, XF4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Vijenac okna za
poklopac, Beton za
ubetoniravanje
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 128
1.15 Opis radova – Općina Mače
1.15.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zabok (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L18 Opći dio G3-L18.00.01-G01.0 Općina Mače, kolektorska mreža, G3-L18.07.01-G01.0 Općina Mače, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.07.01-G02.0 Općina Mače, elektrotehničko rješenje, E3-L18.07.01-E01.0) Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Mače (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar ) Y2-L18.07.01-G01.0 Aglomeracija Zabok - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.00.01-G01.0 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/13-01/80 URBROJ: 2140/01-07-02-13-38 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zabok, KLASA: UP/I-350-05/15-01/09, URBROJ: 2140/01-08/2-16-10 Građevinska dozvola
Općina Mače nalazi se u Krapinsko zagorskoj županiji te je smještena pokraj grada Zlatara. Mače kao
općina obuhvaća naselja: Mače, Delkovec, Frkuljevec Peršaveški, Mali Bukovec, Mali Komor,
Peršaves, Veliki Bukovec, Veliki Komor, Vukanci.
Općinsko središte Mače smješteno je u dolini na križanju prometnica za naselja Zlatar, Novi
Golubovec, Mihovljan, Zlatar Bistricu i Zabok, ali je prometno inferiorno locirano u odnosu na jake
prometnice Zagreb-Varaždin i Zagreb-Macelj.
U okviru prostornog plana Općine Mače svakako se problemu odvodnje i pročišćavanja sanitarnih
otpadnih voda mora posvetiti nužna pažnja, i to prije svega zbog očuvanja prirodnih kvaliteta svih
površinskih i podzemnih tokova ovog kraja i zaštite od zagađivanja.
Proširenjem postojećih i izgradnjom novih vodoopskrbnih sustava pojačat će se tendencija zagađenja
vodotoka otpadnim vodama, pa se tim više već sada mora ozbiljno pozabaviti i sustavom zaštite od
zagađenja.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 129
Tokom posljednjih desetljeća problematika zaštite i unaprjeđenja čovjekove okoline postala je
izuzetno aktualna u čitavom svijetu pa tako i kod nas. Ubrzani i neprekidni proces industrijalizacije
podrazumijeva i stalni porast korištenja vode u domaćinstvu i industriji, a usporedno sa time javlja se
i problem odvođenja otpadnih voda iz naselja. Proširenjem postojećih i izgradnjom planiranih
vodoopskrbnih sustava pojačat će se tendencija zagađenja vodotoka otpadnim vodama, pa se tim
više već sada mora ozbiljno pozabaviti i sustavom zaštite od zagađenja.
Današnje stanje u pogledu odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda na području Općine uglavnom je
nezadovoljavajuće jer ne postoji izgrađena kanalizacijska mreža osim za pojedine objekte u samom
centru većih naselja. U ostalim naseljima nema izgrađene kanalizacijske mreže, niti uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda.
Otpadne vode se uglavnom sakupljaju u neprikladne septičke jame ili se ispuštaju direktno u
melioracijske kanale ili kanale uz prometnicu. Isto tako obzirom da na pojedinim područjima Općine
nema izgrađene vodovodne mreže, na nekim seoskim domaćinstvima postoje izgrađeni poljski
zahodi.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke
sustava.
Ovim poglavljem, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Mače, predviđaju se prikupiti zatvorenim
kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s pripadajućim tlačnim
cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Zabok
smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije predmet ovog
projekta.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora neovisno od faze projektiranja, odnosno za
sve kolektore navedene u ovoj dokumentaciji. Na podrućju općine Mače izgradnja svih kolektora
je projektirana u Fazi I.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 130
1.15.2 Faza I
1.15.2.1 Obuhvat
Ukupna duljina gravitacijskih kolektora sanitarne kanalizacije iznosi 7,531.1 m. Kolektori će se
sukladno projektnoj dokumentaciji izvesti od PEHD kanalizacijskih cijevi DN 450, DN 355 i DN 280 te
od GRP cijevi DN 700 od potpuno vodonepropusnog materijala i odgovarajuće nosivosti.
Ovim projektom obrađeni su slijedeći gravitacijski kolektori:
KOLEKTOR NAZIVNI PROMJER
[mm]
DULJINA
[m] NAMJENA
GK 4 (gravitacija) 355 3897.1 mješoviti kolektor
GK 4-1 280 305.0 sanitarni kolektor
GK 4-2 280 80.0 sanitarni kolektor
MA 1 450 - 700 707.0 mješoviti kolektor
MA 1.1 450 140.0 mješoviti kolektor
MA 2 280 221.0 sanitarni kolektor
MA 2.1 280 834.0 sanitarni kolektor
MA 2.2 280 252.0 sanitarni kolektor
MA 3 280 220.0 sanitarni kolektor
MA 4 280 242.0 sanitarni kolektor
MA 5 280 196.0 sanitarni kolektor
MA 6 280 437.0 sanitarni kolektor
Ovim projektom obrađeni su slijedeći tlačni cjevovodi:
GK 4 (tlačni cjevovodi) PEHD DN 110 L= 767.7 m
MA 7 PEHD DN 125 L= 505.2 m
1.15.2.2 Gravitacijski kolektori
Minimalni pad nivelete cijevi iznosi Imin = 2.0 ‰, a maksimalni Imax = 100.0 ‰.
Prije izrade posteljice za cijevi, potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od ±3,0 cm te ga nabiti do
tražene zbijenosti. Ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na tlo slabije kvalitete, vršit će se
Debljina sloja za stabilizaciju je 40 cm, a od prirodnog tla se odvaja ugradnjom netkanog geotekstila.
Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog dna odobravaju projektant i nadzorni
inženjer.
Debljina posteljice je 15 cm, širina jednaka širini rova za cijevi. Posteljica se radi od kamenog
materijala, krupnoće zrna do 8 mm. Posteljicu treba dublje iskopati na dijelovima gdje se cijevi
spajaju kako bi se osiguralo da cijev ima kontinuirani oslonac i da ne leži na spojnicama. Područje
spojnice mora imati pravilnu posteljicu i biti pravilno zatrpano nakon što je završena montaža spoja.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 131
Nakon polaganja cijevi na zbijenu posteljicu, potrebno ih je zatrpati do visine 30 cm od tjemena cijevi,
sitnozrnatim kamenim materijalom, krupnoće zrna do 8 mm. Posebno pozorno i kvalitetno potrebno
je ugraditi materijal bočno od cijevi.
Sve slojeve koji se ugrađuju potrebno je zbiti. Nabijanje se vrši u slojevima debljine do 30 cm. Prvih
1,0 m visine od tjemena cijevi treba lagano nabijati ručnim nabijačima a poslije odgovarajućim
strojevima.
Nakon zasipavanja cijevi vrši se zatrpavanje rova. Rov se zatrpava zamjenskim miješanim materijalom
krupnoće zrna do 60 mm na dionicama gdje je kanal položen u trup prometnice, prije ugradnje
kolničke konstrukcije. Ukoliko se cijev polaže na poljoprivrednoj površini zatrpavanje rova se u
cijelosti vrši sitnijim probranim materijalom iz iskopa. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba
izbjeći preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Kontrola zbijenosti dna rova, posteljice i nasipnog materijala u rovu iznad cijevi kanalizacije ispituje se
i dokazuje tekućim mjerenjem modula stišljivosti metodom kružne ploče ili mjerenjem stupnja
zbijenosti, ispitivanjem prostorne mase zbijenog tla na svakom sloju ispune, uvažavajući HRN
U.B1.046 i HRN U.B1.012.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine vratiti u prvobitno stanje.
Pristup trasi kolektora bit će riješen preko javnih prometnih površina i putova.
Križanja i paralelna vođenja kolektora s postojećim instalacijama potrebno je raditi u suglasnostima
sa nadležnim poduzećima i sukladno uvjetima vlasnika instalacija. Cjevovodi kanalizacije ukopani su
dublje od ostalih instalacija. Prije početka izvođenja radova na kanalizaciji potrebno je utvrditi točne
trase postojećih instalacija izradom probnih iskopa i obilaskom trase s predstavnikom nadležnog
poduzeća, te ukoliko je potrebno uz suglasnost projektanta i predstavnika komunalnog poduzeća u
manjoj mjeri korigirati trasu kanala.
1.15.2.3 Tlačni cjevovodi
Ukupna duljina tlačnih cjevovoda iznosi 1,272.9 m. Cjevovodi će se sukladno projektnoj
dokumentacijiizvesti od PEHD kanalizacijskih cijevi DN 110 i DN 125 od potpuno vodonepropusnog
materijala odgovarajuće nosivosti.
Cijevi se polažu na pješčanu posteljicu debljine 15 cm. Cijev mora biti ravnomjerno poduprta po
cijeloj dužini.
Osiguranje cjevovoda na horizontalnim i vertikalnim lomovima vrši se betonskim blokovima.
Prije zatrpavanja cjevovoda potrebno je izvršiti tlačnu probu cjevovoda i ispitati isti na
vodonepropusnost, sve prema opisu u knjizi G3-L18.00.01-G01.0 - Opći dio.
1.15.2.4 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je sukladno projektnoj dokumentaciji ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od
poliestera (GRP) na cijevima od poliestera, te od betona sa polietilenskom bazom na cijevima od
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 132
polietilena, odnosno od istog materijala kao i cijevi zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i
trajnosti spoja cijevi i okna.
Revizijska okna su unutarnjeg promjera 800 mm ako je profil izlazne cijevi DN 280 - 355 mm, 1.000
mm ako je profil izlazne cijevi DN 450 mm (prilog 801), te 1.200 mm za profil izlazne cijevi DN 600 -
700 mm.
Kineta u revizijskom oknu mora biti formirana unutar okna bez lomova horizontalne trase s vanjske
strane okna. Kineta je širine jednake promjeru izlazne cijevi iz okna, a ukoliko u jedno okno ulazi više
cijevi, okno mora sadržavati broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. Visina kinete iznosi 2/3 promjera
izlazne cijevi na svim oknima. Materijal kinete jednak je materijalu okna.
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Produbljenje se vrši na mjestima ugradnje poliesterskih revizijskih okana, i to 10 cm od dna
revizijskog okna.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 15 cm i promjera većeg za 1,0 m od
promjera okna. Posteljica je od kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Poliesterska okna
dubine veće od 3.0 m potrebno je ugraditi na betonsku posteljicu ukupne debljine 35 cm.
Zasipavanje oko okna vrši se šljunčanim ili tucaničkim materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i
za kanalizacijski kolektor. Materijal za zasipavanje se nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje
50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno. Obodna krutost okna je minimalno SN 8, što se dokazuje
potrebnim atestom. Proračunom je potrebno dokazati otpornost okna na djelovanje uzgona bez
dodatnog betoniranja.
Konstrukcija gornje ploče okna (poklopca) uvijek treba osigurati da se statička i dinamička
opterećenja ne prenose izravno na okno već posebnim sidrenim /rasteretnim/ prstenom na zbijeni
nasip oko okna. Spoj između ploče i okna mora biti vodonepropustan.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na nogostupu i zelenim
površinama. Na svim površinama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
Betonski elementi građevina izvode se od betona slijedećih karakteristika:
Grupa
betona
Razred
tlačne
čvrstoće
Razred
izloženosti
betona
Razred
vodonepropusnosti
Zaštitni
sloj
armature
Razred prema
maksimalnom
zrnu
Konstruktivni
elementi
1 C 16/20 - - - - Podložni beton
2 C 30/37 XD2, XA2,
XC4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Zidovi i ploče,
temelji,
preljevni
pragovi, ostali
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 133
konstruktivni
elementi
3 C 30/37 XC4, XD3,
XF4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Vijenac okna za
poklopac,
beton za
ubetoniravanje
1.15.2.5 Osiguranje kolektora
1.15.2.5.1 Križanje kanalizacije i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka ili ovjesom cjevovoda na
konstrukciju mosta, ovisno o terenskim prilikama i tehničkim zahtjevima vođenja trase kanalizacije.
Križanje kanalizacije i vodotoka prolazom kanala ispod vodotoka vrši se na sljedećim kanalima:
GK 4 – stac. 1+921.3
MA 1 – stac. 0+670.0
MA 1 – stac. 0+596.0
MA 1.1 – stac. 0+009.5
Križanje se vrši prekopom vodotoka. Cijev kanalizacijskog kolektora polaže se sukladno projektnoj
dokumentaciji u zaštitnu čeličnu cijev (alternativno PES/PEHD cijev).
Kanalizacijska cijev je u zaštitnoj cijevi fiksirana/centrirana distantnim prstenima na maksimalnom
razmaku 1,5 m. Zaštitna cijev mora biti zaštićena od korozije, odnosno premazana s vanjske i
unutarnje strane antikorozivnim premazom.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,0 m ispod dna vodotoka, a duljina zaštitne cijevi jednaka
je širini dna vodotoka i horizontalnoj projekciji polovice duljine pokosa.
Nakon izvođenja radova potrebno je vratiti vodotok u prvobitno stanje te izvesti osiguranje dna i
pokosa na način da se izvede kamena obloga u betonskoj podlozi, debljine 25 cm. Širina pojasa
osiguranja vodotoka iznosi 1,5 m od osi cjevovoda sa svake strane.
Radi lakšeg izvođenja radova na izvođenju prolaza kanalizacijskog kolektora ispod vodotoka,
potrebno je osigurati nesmetani tok vodotoka usmjeravanjem vode alternativnim putem pomoću
privremeno postavljenih cijevi ili crpljenjem. Radove vršiti u malovodonom periodu, odnosno u
vrijeme malih voda vodotoka.
Prijelaz kanala preko vodotoka ovjesom na konstrukciju mosta vrši se na sljedećim kanalima:
GK 4 – tlačni vod, stac 1+390.0
Prijelaz se vrši polaganjem tlačnog voda u čeličnu zaštitnu cijev promjera Ø 219,1 mm, s=11,1 mm.
Između radne i zaštitne cijevi potrebno je postaviti termoizolaciju. Zaštitna cijev mora biti adekvatno
zaštićena od korozije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 134
Cijev tlačnog voda se sa zaštitnom cijevi postavlja na čelične nosače od U 100 profila, na
međusobnom razmaku od 1,0 m, za koje se pričvršćuje obujmicama. Nosači su za konstrukciju mosta
pričvršćeni čeličnom pločom, za koju su zavareni.
Detaljnu tehnologiju izvođenja prijelaza kanala preko vodotoka ovjesom na konstrukciju mosta, uz
sve eventualno potrebne proračune nosivosti pridržanja cijevi, potrebno je izraditi u izvedbenom
projektu.
1.15.2.5.2 Križanja s postojećim instalacijama
Vodovod
Podzemni resursi vodoopskrbe dobiveni su digitalnom geokodiranom formatu, te su isti iskazani na
pratećoj situaciji. Pri projektiranju sanitarne kanalizacije projektirani se sustav u najvećoj mjeri
odmaknuo od vodoopskrbnih instalacija. Horizontalni svijetli razmak između osi vodoopskrbnog
cjevovoda i sanitarnih kolektora će biti min. 1 m, a minimalni svijetli razmak u vertikalnom mjerenju
će biti min. 0,5 m. U slučajevima kad se navedeni razmaci neće moći ispoštovati predvidjeti će se
osiguranje vodoopskrbnog cjevovoda izvedbom odgovarajuće zaštite ili izmicanjem prema uputama i
načinima propisanim od nadležnih tijela. Prije izvođenja radova iste će se na terenu označiti
iskolčenjem.
Telekomunikacije
Podzemni resursi telekomunikacija dobiveni su digitalnom geokodiranom formatu, te su isti iskazani
na pratećoj situaciji. Cjevovodi su u najvećoj mjeri projektirani da se izbjegnu kolizije s
telekomunikacijskim vodovima. Usprkos takvom pristupu polaganja trase, na jednom dijelu dolazi do
križanja s postojećom telekomunikacijskom infrastrukturom, te je potrebno provesti dodatnu zaštitu,
sve sukladno čl. 26 Zakona o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13).
Najmanja udaljenost pri paralelnom vođenju ili približavanju postojećeg podzemnog elektroničkog
komunikacijskog kabela i kanalizacijske cijevi iznosi 0.5 m. Na mjestu križanja, kanalizacijska cijev se
polaže ispod kabela, pri čemu se kabel mehanički zaštićuje. Duljina zaštitne cijevi je najmanje 1.5 m
sa svake strane mjesta križanja, a udaljenost od tjemena kanalizacijskog profila je najmanje 0.3 m.
Prije izvođenja radova iste će se na terenu označiti iskolčenjem.
Elektroenergetika
Podzemne instalacije elektroenergetskih vodova projektant je dobio u digitalnoj formi. Križanja
tlačnog kanalizacijskog cjevovoda i podzemne elektroenergetske infrastrukture biti će izvedeni na
način da je tlačni cjevovod udaljen kod paralelnog vođenja minimalno 1.0 m i 0.5 m kod križanja od
podzemnih elektroenergetskih vodova. Prije izvođenja radova podzemne elektroenergetske vodove
će se na terenu označiti iskolčenjem.
1.15.2.6 Crpne stanice
1.15.2.6.1 Općenito
Predviđa se izvedba ukopanih crpnih stanica s uronjenim centrifugalnim kanalizacijskim crpkama.
Crpne stanice, u građevinskom smislu, planiraju se tako da njihovi gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 135
Za crpne stanice, CS-MA2, CS-MA3 i CS-MA4 predviđa se sukladno projektnoj dokumentaciji ugradnja
agregata u prefabricirane crpne stanice, DN=1400 mm, izrađenih iz GRP ili PE materijala. Isporučuju
se u dva ili više dijelova (dno, prsten i završetak).
Za ulazak u okno predviđena je ugradnja poklopaca odgovarajućih dimenzija kako bi se crpke mogle
izvaditi tijekom njihova čišćenja i servisiranja. Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN na
prometnicama, te 250 kN na zelenim površinama. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Osim otvora za dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije, u oknu je potrebno izraditi otvore za
kablove elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Za sve crpne stanice predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Svi pripadajući
tlačni vodovi su od PEHD-a, DN 110 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali
metalni dijelovi unutar crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304. Sve armature smještene su
unutar okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Armirano betonsko okno crpne stanice CS-MA1 planira se tako da gabariti odgovaraju mogućnostima
ugradnji crpki i održavanju pogona. Dijelovi crpne stanice: dno, zidovi i pokrovna ploča, planiraju se
od vodonepropusnog betona C30/37 (XC4, XD2, XA2, V2, Dmax 16 mm i zaštitni sloj min 4 cm) . U
zidove crpne stanice potrebno je ostaviti otvore za ugradnju tlačnih cijevi, cijevi za ventilaciju i cijevi
za uvod električnih kablova. Nakon montaže crpki ovi se otvori zatvaraju. Na dnu crpnih stanica
izvesti kinete iz betona C30/37, zatim očistiti zidove crpnog bazena od ostataka betona i drugog
otpada i izvesti vodonepropusnu cementnu žbuku, debljine 1,5 do 2,0 cm zaglađenu do crnog sjaja ili
izvesti premaz s dodacima polimera ili epoksidne smole.
Retencijski sigurnosni prostor crpnih stanica osigurava se korištenjem raspoloživog volumena u
građevini crpne stanice i u dovodnom kolektoru, a gdje to nije moguće predviđa se izgradnja
retencijskog bazena potrebnog volumena.
Sve crpne stanice su opremljene s usisnom i tlačnom cijevi zadanih promjera napravljene iz PE cijevi.
Okna su opremljena i ozračnom cijevi i cijevi za prolaz električnih kablova kao i nosačem za prihvat
vodilica crpke i vješaljke za nosače lanca crpki. U okno su integrirane penjalice.
Nakon izvedbe crpne stanice sve lokacije je potrebno dovesti u prvobitno stanje (asfalt,
poravnavanje, zasijavanje kod zelenih površina) tako da budu vidljivi samo poklopci crpnih stanica.
Crpne stanice se ne ograđuju ali treba omogućiti pristup službi održavanja putem pojasa služnosti ili
drugim pristupom na česticu, a predviđeni poklopci nad crpnim bazenima moraju se zaključavati.
Hidraulički proračun i dimenzioniranje crpnih stanica prikazano je u poglavlju 04 knjige " G3-
L18.07.01-G01.0 Kolektorska mreža".
Karakteristike planiranih crpnih stanica
Crpna stanica Tlačni cjevovod
Naziv Kapacitet Visina dizanja Nazivni promjer Duljina
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 136
[l/s] [m] [mm] [m]
CS-MA 1 10.0 11.62 125 505.2
CS-MA 2 8.0 8.22 110 352.0
CS-MA 3 8.0 21.29 110 312.0
CS-MA 4 8.0 7.84 110 103.7
1.15.2.7 Preljevne građevine
Preljevne građevine primjenjuju se u kanalizacijama mješovitog načina odvodnje za potrebe kišnog
rasterećenja sustava. Koncepcijski, otpadne vode se dovodim cjevovodom upuštaju u preljevnu
građevinu gdje se kroz prigušnicu dalje u sustav propušta radni protok sustava, a višak voda se
prelijeva preko preljevnog praga i odvodi odvodnim cjevovodom do recipijenta. Utjecaji na preljevne
količine i koncentracije onečišćenja ovise o:
srednjoj godišnjoj visini oborina,
vremenu tečenja u kanalskoj mreži,
padovima dna kanala,
retencijskoj sposobnosti kanala,
pojedinim većim onečišćivačima.
Preljevi su dimenzionirani na temelju odabiranog kritičnog intenziteta koji omogućuje ispiranje
najvećeg dijela onečišćenja sa sliva, te se uz pomoć kritičnog intenziteta dobije kritični protok kišne
oborine kod kojeg nastupa prelijevanje voda.
Hidraulički proračun i dimenzioniranje preljevnih građevina prikazano je u poglavlju 04 knjige " Y3-
L18.07.01-G01.0 Objekti na trasi kolektorske mreže". Za potrebe rasterećenja kišnog opterećenja iz
postojećeg mješovitog sustava odvodnje, na području općine Mače planira se izgradnja preljevne
građevine P-MA1.
Na kraju preljevnog cjevovoda izvodi se izljevna građevina od betona klase C30/37 (XC4, XD2, XA2,
V2, Dmax 16 mm i zaštitni sloj min 4 cm) s ugrađenim žabljim poklopcem i grubom rešetkom.
1.15.2.8 Okno odzračnog ventila i ispusno okno
S obzirom na visinski položaj nivelete tlačnog voda iz CS-MA 2, u blizini crpne stanice u najvišoj točci
tlačnog voda (kanal GK 4, stacionaža 1+672.7) predviđena je izgradnja okna odzračnog ventila. Okno
je armiranobetonsko, izrađeno od betona klase C 30/37, svijetlih dimenzija 1.20x1.20 m. Debljina dna
i zidova okna iznosi 0.20 m. Debljina pokrovne ploče je 0.20 m.
Svijetla visina okna je 1.95 m te je za silazak u njega predviđena ugradnja kvadratnog poklopca 80/80
cm, sa sustavnom samozabravljivanja, nosivosti 400 kN, kao i ugradnja željeznih stupaljki, na
međusobnom razmaku 25 cm.
Ispusno okno predviđeno je na kraju tlačnih vodova. Okno je predviđeno kao armiranobetonsko,
izrađeno betonom klase C 30/37. Svijetlih je dimenzija 1.20×1.20 m, debljine dna i zidova 0.20 m.
Debljina pokrovne ploče je 0.20 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 137
Na dnu ispusnog okna izradit će se kineta betonom klase C 16/20.
Na ispusno okno se ugrađuje tipski lijevano željezni poklopac svijetlog otvora 80/80 cm,sa sustavom
samozabravljivanja, nosivosti 400 kN. Za silazak u okno predviđena je ugradnja željeznih stupaljki, na
međusobnom razmaku 25 cm.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 138
LOT II
1.16 Opis radova – Grad Zabok
1.16.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Grada Zaboka (elektroprojekt d.d. Zagreb, Z.O.P.: L18) Grad Zabok, kolektorska mreža, G3-L18.01.02-G01.0 Grad Zabok, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.01.02-G02.0 Grad Zabok, elektrotehničko rješenje, E3-L18.01.02-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Grada Zaboka (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidrokonzalt d.o.o. Solin ) Y2-L18.01.02-G01.0 Aglomeracija Zabok, Grad Zabok, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.01.02-G01.1 Lokacijska dozvola Aglomeracija Zabok, Grad Zabok, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA:UP/I-350-05/14-01/160, URBROJ: 2140/01-08/2-15-22 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zabok, Grad Zabok, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350/16-01/000031, URBROJ: 2140/01-08/2-16-0012 Građevinska dozvola
Grad Zabok smješten je na jugozapadnu rubu Krapinsko-zagorske županije i od Zagreba je udaljen 30-
ak kilometara. Na površini od 34,79 km2 razmješteno je 17 naselja.
Što se tiče komunalne infrastrukture, može se reći da je grad Zabok u potpunosti riješio pitanje
elektrifikacije, plinofikacije, vodoopskrbe, telefonije, asfaltiranja prometnica i djelomično kanalizacije,
na čemu se i dalje radi.
Na području grada Zaboka odvodnja otpadnih voda nije riješena na zadovoljavajući način jer se vrši
otvorenim kanalima i grabama i upuštanjem u vodotoke.
Studijom izvodljivosti za sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije
gravitacijskom kanalizacijom, moguće lokacije precrpnih i međumjesnih kanalizacijskih tlačnih stanica
s pripadajućim tlačnim cjevovodima.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 139
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode grada Zaboka, predviđaju se prikupiti zatvorenim
kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s pripadajućim tlačnim
cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Zabok
smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda nije predmet ovog
projekta.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke
sustava.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze II
1.16.2 Faza II
1.16.2.1 Obuhvat
Na području grada Zaboka planirani su kolektori i sekundarna mreža odvodnje ukupne duljine
9.776,16 m i obuhvaćena su naselja Grabrovec, Grdenci, Gubaševo, Lug Zabočki, Hum Zabočki i
Martinišće. U nastavku se nalazi popis kolektora projektiranih u Fazi II.
Niz Nazivni promjer (mm) DN Duljina (m)
GB1 280 156,79
GB2 280 181,88
GR1 600 769,89
GR1 450 446,18
GR1.1 355 132,51
GR1.1.1 355 304,11
GR1.2 355 122,06
GR1.3 355 169,45
GR1.4 355 296,63
GU1 280 68,54
HZ1 700 551,19
HZ1.1 500 97,29
HZ1.2 355 33,28
LZ1 400 832,72
LZ1 355 550,69
LZ1.1 280 540,13
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 140
LZ1.1.1 280 160,17
LZ1.2 280 175,32
LZ1.3 355 423,21
LZ1.3.1 280 462,63
LZ1.4 280 165,54
LZ10 280 121,37
LZ2 280 56,74
LZ4 280 151,24
LZ5 280 192,59
LZ6 280 148,99
LZ7 280 258,59
LZ8 280 106,17
LZ9 355 197,59
LZ9 225 (prigušnica) 99,03
LZ9.1 280 34,37
LZ9.1 225 (prigušnica) 26,16
LZ9.1 110 (tlačni cjevovod) 138,10
MA1 280 1319,38
HZ2 280 204,22
HZ2.1 280 81,41
U donjoj tablici se nalazi pregled duljina cjevovoda po promjerima.
Tip cijevi Nazivni promjer DN Duljina cjevovoda (m)
GRP 700 551,19
GRP 600 769,89
PEHD 500 97,29
PEHD 450 446,18
PEHD 400 832,72
PEHD 355 2229,53
PEHD 280 4586,07
PEHD 225 (prigušnica) 125,19
PEHD PN10 125 (tlačni cjevovod) 138,1
UKUPNO 9776,16
Na području grada Zaboka u II fazi planirana je izgradnja tri crpne stanice (GC3-CS, GC21-CS i GC44-
CS) i tri kišna preljeva (GC1-P, GC13-P i GC63-P).
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 141
1.16.2.2 Kolektori
Kako se predviđa razdjelni sustav, što znači izvedbu samo kanala za otpadnu vodu, kao najmanji profil
gravitacijskog kolektora usvojiti će se profil promjera D=250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode odabran je sukladno projektnoj dokumentaciji polietilen
(PEHD) za profile cjevovoda Ø 250 – 500 mm, dok je za promjere veće od 500 mm odabran poliester
(GRP) za materijal cijevi. Za tlačne cjevovode predviđa se sukladno projektnoj dokumentaciji
primjena polietilenskih tlačnih cijevi (PEHD) nazivnog tlaka od 10 bara, bez obzira na nešto manje
tlakove u kanalskoj mreži.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova kontrolirati
geodetskim instrumentom.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora i tlačnog voda predviđene projektom
određene su ovisno o profilu cijevi, dubini polaganja cjevovoda, broju cijevi u rovu i geomehaničkim
karakteristikama tla.
Najmanja širina rova predviđena je za cijevi DN225 (prigušnica) 0,80 m. Širina rova za ostale promjere
određuje se u skladu s normom HRN EN1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu prema prilogu 6, Tehnički uvjeti
izvođenja i Program kontrole i osiguranja kvalitete. S obzirom na geomehaničke karakteristike tla u
kojem će se vršiti iskop, prilikom iskopa rova za cjevovod i polaganja cijevi potrebno je vršiti
razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na bilo koji način dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme HRN EN 1610.
1.16.2.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je ugradnja sukladno projeknoj dokumentaciji prefabriciranih revizijskih okana od
poliestera (GRP) na cijevima od poliestera. Na mjestu cijevi od PEHD predviđena su prefabricirana
betonska okna sa ugrađenom polietilenskom bazom, odnosno bazom od istog materijala kao i cijevi
zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna.
Revizijska okna su unutarnjeg promjera 800 mm ako je profil izlazne cijevi DN 280 - 355 mm, 1.000
mm ako je profil izlazne cijevi DN 400 - 500 mm, te 1.200 mm za profil izlazne cijevi DN 600 - 700 mm.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 142
1.16.2.4 Osiguranje kolektora
1.16.2.4.1 Križanje kanalizacije i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka. Križanje kanalizacije i
vodotoka prolazom kanala ispod vodotoka vrši se na sljedećim kanalima:
- GR1 – stac. 0+131,00
- GR1.4 - stac.0+018
- HZ1 – stac. 0+426
- HZ1.1 – stac. 0+011
- LZ1.3 – stac. ,0+397
- MA1 – stac. 0+195
Križanje se vrši prekopom vodotoka. Cijev kanalizacijskog kolektora sukladno projektnoj
dokumentaciji polaže se u zaštitnu čeličnu ili poliestersku cijev sljedećih dimenzija:
- GRP Ø 718 mm, s=15,7 mm za poliestersku cijev DN600,
- čelična cijev Ø 457 mm, s=8,0 mm za kanalizacijski kolektor DN355,
- GRP Ø 820 mm, s=17,1 mm za kanalizacijski kolektor DN 700
- čelična cijev Ø 609,6 mm, s=10,0 mm za kanalizacijski kolektor DN500
- čelična cijev Ø 457 mm, s=8,0 mm za kanalizacijski kolektor DN355
- čelična cijev Ø 406,4 mm, s=8,0 mm za kanalizacijski kolektor DN280
Kanalizacijska cijev je u zaštitnoj cijevi fiksirana/centrirana distantnim prstenima na maksimalnom
razmaku 1,5 m. Zaštitna cijev mora biti zaštićena od korozije, odnosno premazana s vanjske i
unutarnje strane antikorozivnim premazom.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,5 m ispod dna vodotoka, a duljina zaštitne cijevi jednaka
je širini dna vodotoka i horizontalnoj projekciji polovice duljine pokosa.
Nakon izvođenja radova potrebno je vratiti vodotok u prvobitno stanje te izvesti osiguranje dna i
pokosa na način da se izvede kamena obloga debljine 15 cm u betonskoj podlozi debljine 10 cm.
Širina pojasa osiguranja vodotoka iznosi 1,5 m od osi cjevovoda sa svake strane. U slučajevima gdje je
vodotok pri prolasku ispod prometnice zacijevljen, a kanal položen uz rub ceste, osiguranje dna i
pokosa vrši se do početka cijevi, sukladno nacrtnoj dokumentaciji.
1.16.2.4.2 Križanje kanalizacije i željezničke pruge
Križanje kanalizacije i željezničke pruge izvodi se bušenjem ispod željezničke pruge, na sljedećim
kanalima (prilog 604 i 605):
- LZ1.3 – od stac. 0+000 do stac. 0+034,96,
- LZ9 – od stac. 0+069,34 do stac. 0+101,28.
Za izvedbu radova na križanju kolektora i željezničke pruge potrebno je iskopati građevnu jamu
tlocrtnih dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 143
cijevi. Na dnu jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za
smještaj i osiguranje bušačih strojeva i opreme.
Predviđeno je utiskivanje GRP cijevi (SN 80000) koja ima funkciju zaštitne i kanalizacijske cijevi
(alternativno kanalizacijska cijev od istog materijala kao i kolektor u zaštitnoj čeličnoj cijevi). Zaštitna
cijev je kod oba križanja dimenzija Ø 401 mm, s=34 mm čime se osigurava zaštitna funkcija cijevi a
ujedno unutarnji promjer je veći od hidraulički potrebnog čime se osigurava funkcioniranje odvodnje.
Za GRP nije potrebna zaštita od korozije.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,3 m ispod dojeg ruba kolosiječnog praga, odnosno 0,80 m
ispod dna odvodnog pružnog jarka, a tijekom izvođenja radova obavezno je kontroliranje pada
nivelete cijevi.
Kanalizacijska mreža postavljena je na način da je udaljenost bližeg ruba zasunskog okna veća od 10
m od osi najbližeg kolosjeka i 3 m od drugih dijelova željezničkih infrastrukturnih podsustava.
Duljina mikrotuneliranja na trasi kanala LZ1.3 iznosi 34,96 m dok je duljina mikrotuneliranja na trasi
kanala LZ9 34,94 m. Mikrotuneliranje će se vršiti na dionici između dva revizijska okna.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost željezničke
pruge ili sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
1.16.2.4.3 Križanje kanalizacije i autoceste
Na mjestu gdje kanalizacijski kolektor LZ1 prolazi ispod autoceste i rijeke Krapine, predviđeno je
prijelaz vršiti bušenjem ispod trupa ceste. Bušenje je predviđeno na duljini od 115,24 m od stac.
0+096,79 do stac. 0+212,03.
Za izvedbu radova na križanju kolektora i autoceste potrebno je iskopati građevnu jamu tlocrtnih
dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje cijevi. Na dnu
jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za smještaj i
osiguranje bušačih strojeva i opreme.
Prvo se vrši utiskivanje GRP cijevi (sukladno projektnoj dokumentaciji) koja ima funkciju zaštitne i
kanalizacijske cijevi (alternativno kanalizacijska cijev od istog materijala kao i kolektor u zaštitnoj
čeličnoj cijevi). Zaštitna cijev je dimenzija Ø 427 mm, s=34 mm čime se osigurava zaštitna funkcija
cijevi a ujedno unutarnji promjer je veći od hidraulički potrebnog čime se osigurava funkcioniranje
odvodnje. Za GRP nije potrebna zaštita od korozije.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
Tjeme zaštitne cjevi mora biti minimalno 1,0 m ispod kote nivelete autoceste, a tijekom izvođenja
radova obavezno je kontroliranje pada nivelete cijevi.
Duljina mikrotuneliranja iznosi 115,24 m.
Mikrotuneliranje će se vršiti na dionici između dva revizijska okna.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 144
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost ceste ili
sigurnost sudionika u prometu. Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u
prvobitno stanje.
1.16.2.4.4 Križanje kanalizacije i magistralnog plinovoda
Križanje kanalaizacijskog kolektora s magistralnim plinovodom vrši se na kanalu LZ1 na stacionaži
0+485,48.
Prije početka izvođenja radova izvođač je dužan, uz prisutnost zaposlenika nadležnog poduzeća,
izvršiti detektiranje i obilježavanje točne lokacije magistralnog plinovoda na mjestu križanja s
kanalizacijskim kolektorom.
U blizini plinovoda, na udaljenosti od 5,0 m s lijeve i desne strane od osi plinovoda, sve radove
potrebno je vršiti ručno, a posebice je obavezan ručni iskop materijala kako ne bi došlo do oštećenja
postojeće instalacije plinovoda.
Cijev kanalizacijskog kolektora postavlja seladno projektnoj dokumentaciji u čeličnu zaštitnu cijev
(alternativno PES cijev). Zaštitna cijev je dimenzija Ø 508,0 mm, s=12,5 mm za cijev kanalizacijskog
kolektora DN 400 mm na kolektoru LZ1. Kanalizacijska cijev je u zaštitnoj cijevi fiksirana/centrirana
distantnim prstenima na maksimalnom razmaku 1,5 m. Zaštitna cijev mora biti zaštićena od korozije,
odnosno premazana s vanjske i unutarnje strane antikorozivnim premazom. Ukupna duljina zaštitne
cijevi je 10,0 m, odnosno 5,0 m lijevo i desno od osi plinovoda.
Iznad cijevi kanalizacijskog kolektora i cijevi magistralnog plinovoda postavlja se pocinčana rešetka
upozorenja, dimenzija 6,0×6,0 m, površine 36,0 m2.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti sigurnost sudionika u
prometu. Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
1.16.2.5 Križanje kolektora s instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 145
vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije
predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske
dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.16.2.6 Crpne stanice
U nastavku su ukratko opisane pojedinačne tipske crpne stanice i njihove karakteristike. Detaljniji
opis karakteristika te izvedbe radova crpnih stanica dio je glavnih projekata, koji se nalaze kod
Naručitelja.
1.16.2.6.1 Tipska crpna stanica GC3-CS
Crpna stanica GC3-CS sukladno projektnoj dokumentaciji predviđena je kao potpuno ukopani objekt,
koji se sastoji od prefabriciranog poliesterskog okna ili PE okna, promjera DN 1400 mm, s ugrađenom
opremom. Oprema crpnih stanica mora osiguravati da bude postignuta potrebna funkcionalnost
kanalizacijskog sustava.
Za crpnu stanicu predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Tlačni cjevovod je
od PEHD-a, DN 110 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi unutar
crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304 promjera DN100. Sve armature smještene su unutar
okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
Smještaj crpne stanice je dijelom kraj, a dijelom u asfaltiranoj nerazvrstanoj cesti. Radi smještaja
crpnih stanica u koridoru javne prometnice, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih stanica, a
pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
U sljedećoj tablici prikazane su karakteristike pojedine crpne stanice.
Karakteristike crpne stanice
Crpna stanica
Kapacitet
crpke
Q
Manometarska
visina dizanja
Hman
Snaga
P
Položaj u mreži odvodnje Duljina tlačnog
voda
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 146
GC3-CS 10,03 8,9 2,9 LZ9.1 0+138,10 138,10
1.16.2.6.2 Tipska crpna stanica GC44-CS
Crpna stanica GC44-CS predviđena je sukladno projektnoj dokumentaciji kao potpuno ukopani
objekt, koji se sastoji od prefabriciranog poliesterskog ili PE okna, promjera DN 1400 mm, s
ugrađenom opremom. Oprema crpne stanice mora osiguravati da bude postignuta potrebna
funkcionalnost kanalizacijskog sustava.
Za crpnu stanicu predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Tlačni cjevovod je
lijevanoželjezni promjera DN80, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi
unutar crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304 promjera DN100. Sve armature smještene su
unutar okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
Smještaj crpne stanice je na poljoprivrednoj površini uz državnu cestu D1. Radi smještaja crpnih
stanica uz koridoru javne prometnice, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih stanica, a pristup
službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
U sljedećoj tablici prikazane su karakteristike crpne stanice.
Karakteristike crpne stanice
Crpna
stanica
Kapacitet
crpke
Q
Manometarska
visina dizanja
Hman
Snaga
P
Položaj u mreži odvodnje Duljina
tlačnog voda
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
GC44-CS 10,03 7,68 2,2 LZ1 0+098,66 1,0
1.16.2.6.3 Crpna stanica GC21-CS
Crpna stanica GC21-CS predviđena je kao potpuno ukopani objekt, koji se sastoji od okna crpne
stanice i izljevnog okna. Crpna stanica je sukladno projektnoj dokumentaciji od armiranog betona
C30/37 sa dodatkom za vodonepropusnost i armaturom B500B. U oknu crpne stanice se nalaze dvije
crpke, radna i rezervna i sva armatura i fazonski komadi. U izljevnom oknu koje je spojeno s oknom
crpne stanice nalazi se izljev tlačnog cjevovoda i kineta za gravitacijsko tečenje, jer se u navednenom
oknu spaja kolektor LZ1.4 na kolektor LZ1.
U crpnu stanicu je predviđena ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Tlačni cjevovod je
lijevanoželjezni promjera DN80, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi
unutar crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304 promjera DN80. Sve armature smještene su
unutar okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
Crpna stanica smještena je dijelom uz a dijelom na državnoj cesti D24, s koje je omogućen pristup
GC21-CS. Zbog same lokacije i uvjeta o minimalnoj udaljenosti od željezničke pruge, objekt crpne
stanice i izljevnog okna predviđen je kao jedinstveni objekt.
Karakteristike crpne stanice GC21-CS su sljedeće:
- Kapacitet crpke: Q = 10,0 l/s
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 147
- Manometarska visina dizanja: Hman = 6,70 m - Snaga: P = 2,2 kW
1.16.2.7 Preljevi
U nastavku su ukratko opisani pojedinačni preljevi i njihove karakteristike. Detaljniji opis
karakteristika te izvedbe radova na preljevima dio je glavnih projekata, koji se nalaze kod
Naručitelja.
Svi kišni preljevi predviđeni su kao potpuno ukopani, armirano betonski objekti.
Za ulazak u kišni preljev GC1-P predviđena je ugradnja jednog poklopca dimenzija 60/60 cm.
Poklopac je od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopac mora biti vodotijesan. Kota poklopca
nalazi se u ravnini asfaltirane ceste na koti 145,94 m n.m . Tlocrtne dimenzije preljeva su 2,0 x 2,0 m,
a ukupna visina iznosi 2,79 m. Dno, zidovi i pokrovna ploča kišnog preljeva izradit će se betonom
klase C 30/37 s dodacima za vodonepropusnost. Debljina zidova i dna je 0,25 m, a pokrovne ploče
0,20 m. Svjetla visina u kišnom preljevu iznosi 2,14 m.
Za ulazak u kišni preljev GC13-P predviđena je ugradnja jednog poklopca dimenzija 60/60 cm i dva
poklopca dimenzija 80/80 cm. Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopci moraju biti
vodotijesni. Kota poklopca nalazi se iznad poljoprivredne površine s kotom na 145,15 m n.m. Tlocrtne
dimenzije preljeva su 6,8 x 2,2 m, a ukupna visina iznosi 4,05 m. Preljev se sastoji od tri dijela. U
prvom dijelu preljeva se spajaju kolektori HZ1 i HZ1.1, te je postavljena rešetka svjetlog otvora 2 cm.
U drugom dijelu je preljev. Nizvodnim protokom se upravlja pomoću zapornice koja je postavljena
između drugog i trećeg dijela kišnog preljeva. Kada je dotok veći od kritičnog protoka u nizvodnom
dijelu, dolazali do preljevanja preko preljeva koji se nalazi na visini od 2,9 m. Visina preljeva je
definirana na način da se preljevni protok može ispustiti u obližnji odvodni kanal. Otvor između
drugog i trećeg dijela kišnog preljeva je kružnog presjeka promjera 0,4 m na kojem je postavljena
odgovarajuća zidna zapornica čija funkcija je upravljanje nizvodnim protokom. U trećem dijelu kišnog
preljeva izvedena je kineta te započinje gravitacijsko tečenje u nizvodnom dijelu mreže cjevovodom
promjera DN355. Dno, zidovi i pokrovna ploča kišnog preljeva izradit će se betonom klase C 30/37 s
dodacima za vodonepropusnost. Debljina zidova i dna je 0,25 m, a pokrovne ploče 0,15 m. Svjetla
visina u kišnom preljevu iznosi 3,65 m.
Za ulazak u kišni preljev GC63-P predviđena je ugradnja jednog poklopca dimenzija 60/60 cm.
Poklopac je od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopac mora biti vodotijesan. Kota poklopca
nalazi se u ravnini asfaltirane ceste na koti 147,78 m n.m. Tlocrtne dimenzije preljeva su 2,20 x 2,05
m, a ukupna visina iznosi 2,88 m. Dno, zidovi i pokrovna ploča kišnog preljeva izradit će se betonom
klase C 30/37 s dodacima za vodonepropusnost. Debljina zidova i dna je 0,25 m, a pokrovne ploče
0,20 m. Svjetla visina u kišnom preljevu iznosi 2,23 m.
Građevne jame za izgradnju kišnih preljeva izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,5 m od ruba dna građevine, u okomitom rovu sa predviđenom zaštitom rova prema
geomehaničkom proračunu. Iskopani materijal odvozi se na gradilišnu deponiju. Za učvršćenje
građevne jame primijenjuju se smjernice norme EN 1610.
Za stabilizaciju temeljnog tla ispod kišnog preljeva potrebno je izvršiti produbljenje građevne jame za
0,50 m, te stabilizaciju temeljnog tla zamjenskim kamenim materijalom. Prije ugradnje zamjenskog
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 148
materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog
dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Nakon iskopa građevne jame i stabilizacije temeljnog tla, potrebno je isplanirati dno s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti. Na tako isplanirano dno postavlja se betonski izravnavajući
sloj od betona klase C 16/20, debljine 10 cm.
Između dovodnog kanala i preljevnog kanala izvest će se preljevni prag, debljine 20 cm, sa
zakošenom krunom pod 45°.
Na dnu kišnog preljeva predviđena je izrada kinete, betonom klase C 16/20.
Zatrpavanje oko kišnog preljeva vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti sitnijim
materijalom iz iskopa u cijeloj građevnoj jami osim ispod preljevnog kanala gdje je radi postizanja
kvalitetnog temeljnog tla potrebno vršiti zatrpavanje kvalitetnim zamjenskim materijalom. Kod
zbijanja materijala potrebno je obratiti pozornost na zbijanje u blizini gravitacijskih cijevovoda, te u
tim dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba izbjeći
preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 149
1.17 Opis radova – Grad Oroslavje
1.17.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Grada Oroslavja (elektroprojekt d.d. Zagreb, Z.O.P.: L18) Grad Oroslavje, kolektorska mreža, G3-L18.02.02-G01.0 Grad Oroslavje, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.02.02-G02.0 Grad Oroslavje, elektrotehničko rješenje, E3-L18.02.02-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Grada Oroslavja (Hidroelektra-projekt d.o.o. Zagreb) Y2-L18.02.02-G01.0 Aglomeracija Zabok, Grad Oroslavje, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II – Izmjene i dopune (Hidroelektra-projekt d.o.o. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: H-IDP-15-1889 Lokacijska dozvola Aglomeracija Zabok, Grad Oroslavje, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/14-01/181, URBROJ: 2140/01-08/2-15-10 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zabok, Grad Oroslavje, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/16-01/000032 URBROJ: 2140/01-08/2-16-0011 Građevinska dozvola
Grad Oroslavje nalazi se u južnom dijelu Krapinsko-zagorske županije. Smješten je na prostoru kojeg s
južne strane omeđuje Županija zagrebačka, sa sjeverozapadne strane Grad Zabok, sa istočne strane
Općina Bedekovčina i Grad Donja Stubica, te sa jugoistočne strane Općina Stubičke Toplice, a graniči
još sa općinama Veliko Trgovišće i Jakovlje.
Što se tiče komunalne infrastrukture, može se reći da je grad Oroslavje u potpunosti riješio pitanje
elektrifikacije, plinofikacije, vodoopskrbe, telefonije, asfaltiranja prometnica i djelomično kanalizacije,
na čemu se i dalje radi.
Studijom izvodljivosti za sustav prikupljanja, odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda aglomeracije
položaj tlačnog cjevovoda u zaštitnoj cijevi osiguran je pomoću distantnih prstena na razmaku max
1,5m.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost ceste ili
sigurnost sudionika u prometu. Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u
prvobitno stanje.
1.17.2.4.2 Križanje kolektora s instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 154
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod
vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije
predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske
dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.17.2.5 Crpne stanice
U nastavku su ukratko opisane pojedinačne tipske crpne stanice i njihove karakteristike. Detaljniji
opis karakteristika te izvedbe radova crpnih stanica dio je glavnih projekata, koji se nalaze kod
Naručitelja.
1.17.2.5.1 Tipskacrpna stanica CS3-Andraševec 2
Crpna stanica CS3 Andraševec 2 je smještena uz nerazvrstanu makadamsku cestu putem koje je i
omogućen pristup. Crpna stanica je sukladno projektnoj dokumentaciji predviđena kao potpuno
ukopani objekti, koji se sastoje od prefabriciranog poliesterskog ili PE okna, promjera DN 1720 mm, s
ugrađenom opremom.
Osim otvora za dovodne cjevovode i tlačni vod, u oknu je potrebno izraditi otvore za kablove
elektroenergetike. Dovodni cjevovod je promjera DN280 s kotom dna na 168,57 m n.m, dok je tlačni
cjevovod promjera DN80 s kotom dna 169,67 m n.m., nakon čega se vrši prijelaz na PEHD cijev DN90.
Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg upravljačkog ormarića.
Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice.
Za crpnu stanicu predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Tlačni cjevovod je
od PEHD-a, DN 90 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi unutar
crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304 promjera DN80. Sve armature smještene su unutar
okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
U sljedećoj tablici prikazane su karakteristike crpne stanice.
Karakteristike crpne stanice
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 155
Crpna stanica
Kapacitet
crpke
Q
Manometarska
visina dizanja
Hman
Snaga
P
Položaj u mreži odvodnje Duljina tlačnog
voda
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
CS3 6,5 7,2 1,8 5.1 0+000 40,42
1.17.2.5.2 Tipska crpna stanica CS4-Oroslavje 1
Crpna stanica CS4 Oroslavje 1 je smještena uz državnu cestu D307 s koje je i omogućen pristup. Crpna
stanica je sukladno projektnoj dokumentacijipredviđena kao potpuno ukopani objekti, koji se sastoji
od prefabriciranog poliesterskog ili PE okna, promjera DN 1720 mm, s ugrađenom opremom.
Osim otvora za dovodne cjevovode i tlačni vod, u oknu je potrebno izraditi otvore za kablove
elektroenergetike. Dovodni cjevovod je promjera DN280 s kotom dna na 175,47 m n.m, dok je tlačni
cjevovod promjera DN80 s kotom dna 176,10 m n.m., nakon čega se vrši prijelaz na PEHD cijev DN90.
Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg upravljačkog ormarića.
Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice.
Za crpnu stanicu predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Tlačni cjevovod je
od PEHD-a, DN 90 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi unutar
crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304 promjera DN80. Sve armature smještene su unutar
okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
U sljedećoj tablici prikazane su karakteristike crpne stanice.
Karakteristike crpne stanice
Crpna
stanica
Kapacitet
crpke
Q
Manometarska
visina dizanja
Hman
Snaga
P
Položaj u mreži odvodnje Duljina
tlačnog voda
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
CS4 6,5 7,2 1,8 9.0 0+000 77,95
1.17.2.5.3 Tipska crpna stanica CS5-Oroslavje 2
Crpna stanica CS5 Oroslavje 2 smještena je stotinjak metara južnije od CS4, također uz državnu cestu
D307 s koje je i omogućen pristup. Crpna stanica je sukladno projektnoj dokumentaciji predviđena
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 156
kao potpuno ukopani objekti, koji se sastoji od prefabriciranog poliesterskog ili PE okna, promjera DN
1720 mm, s ugrađenom opremom.
Osim otvora za dovodne cjevovode i tlačni vod, u oknu je potrebno izraditi otvore za kablove
elektroenergetike. Dovodni cjevovodi su promjera DN280 s kotom dna na 173,57 i 173,59 m n.m, dok
je tlačni cjevovod promjera DN80 s kotom dna 174,26 m n.m., nakon čega se vrši prijelaz na PEHD
cijev DN90. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg upravljačkog
ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice.
Za crpnu stanicu predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Tlačni cjevovod je
od PEHD-a, DN 90 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi unutar
crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304 promjera DN80. Sve armature smještene su unutar
okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
U sljedećoj tablici prikazane su karakteristike crpne stanice.
Karakteristike crpne stanice
Crpna
stanica
Kapacitet
crpke
Q
Manometarska
visina dizanja
Hman
Snaga
P
Položaj u mreži odvodnje Duljina tlačnog
voda
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
CS5 6,5 7,2 1,8 10.0 i 10.1 0+000 110,04
1.17.2.5.4 Tipska crpna stanica CS6-Mokrice
Crpna stanica CS6 Mokrice smještena je na nerazvrstanoj makadamskoj cesti u naselju Mokrice s koje
je i omogućen pristup. Crpna stanica je sukladno projektnoj dokumentaciji predviđena kao potpuno
ukopani objekti, koji se sastoji od prefabriciranog poliesterskog ili PE okna, promjera DN 1720 mm, s
ugrađenom opremom.
Osim otvora za dovodne cjevovode i tlačni vod, u oknu je potrebno izraditi otvore za kablove
elektroenergetike. Dovodni cjevovod je promjera DN280 s kotom dna na 161,38 m n.m, dok je tlačni
cjevovod promjera DN80 s kotom dna 162,55 m n.m., nakon čega se vrši prijelaz na PEHD cijev DN90.
Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg upravljačkog ormarića.
Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice.
Za crpnu stanicu predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Tlačni cjevovod je
od PEHD-a, DN 90 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali metalni dijelovi unutar
crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304 promjera DN80. Sve armature smještene su unutar
okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
U sljedećoj tablici prikazane su karakteristike crpne stanice.
Karakteristike crpne stanice
Crpna
stanica
Kapacitet
crpke
Manometarska
visina dizanja Snaga
Položaj u mreži odvodnje Duljina
tlačnog voda
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 157
Q Hman
P
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
CS6 6,5 7,2 1,8 13.1 0+000 77,95
1.18 Opis radova – Općina Sveti Križ Začretje
1.18.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt:
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Općine S.K.Začretje (elektroprojekt d.d. Zagreb, Z.O.P.: L18) Općina S.K.Začretje, kolektorska mreža, G3-L18.03.02-G01.0 Općina S.K.Začretje, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L18.03.02-G02.0 Općina S.K.Začretje, elektrotehničko rješenje, E3-L18.03.02-E01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Sveti Križ Začretje (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidrokonzalt d.o.o. Solin ) Y2-L18.03.02-G01.0 Aglomeracija Zabok, Općina Sveti Križ Začretje, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: Y2-L18.03.02-G01.1 Lokacijska dozvola Aglomeracija Zabok, Općina Sv.Križ Začretje, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/14-01/179, URBROJ: 2140/01-08/2-15-10 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zabok, Općina Sv.Križ Začretje, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/16- 01/000033, URBROJ: 2140/01-08/2-16-0011 Građevinska dozvola
Općina Sv. Križ Začretje nalazi se u središnjem dijelu Krapinsko - zagorske županije u dolini rijeke
Krapinice, a graniči sa gradom Krapinom na sjeveru, gradom Zabokom na jugu, općinom Bedekovčina
na istoku te općinom Krapinske Toplice na zapadu. Geografski pripada regiji Donjeg Zagorja, a
obzirom da područjem Općine prolaze glavni prometni pravci državnog i županijskog značaja
neposredno je povezana sa Zagrebom, Krapinom i Zabokom te takav povoljan položaj omogućava
daljnji razvitak područja općine.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 158
Na području općine Sv. Križ Začretje odvodni sustav izgrađen je djelomično i to u naselju Sv. Križ
Začretje te manjim dijelom u naselju Pustodol, a otpadne vode se nepročišćene ispuštaju u vodotok u
neposrednoj blizini naselja.
Ostala naselja rješavaju prihvat otpadnih voda individualno putem septičkih jama. Septičke jame
često nisu odgovarajuće vodonepropusnosti i kapaciteta pa se prazne u podzemlje ili se prelijevaju u
otvorene jarke i vodotoke.
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Sveti Križ Začretje, predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza
II). U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze II
1.18.2 Faza II
1.18.2.1 Obuhvat
Na području općine Sveti Križ Začretje planirana je sekundarna mreža odvodnje ukupne duljine
1.435,45 m i obuhvaća naselja Zleć i Pustodol Začretski. U nastavku se nalazi popis kolektora
projektiranih u Fazi II.
Niz Nazivni promjer (mm) Duljina (m)
ZL_1 355 542,57
ZL_1.1 280 210,45
ZL_1.2 280 236,75
ZL_1.3 280 164,52
PZ_2 355 281,16
ukupno 1.435,45
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 159
Odvodnja naselja Zleć sastoji se od izvedbe kolektora ZL_1, te tri kolektora ZL_1.1, ZL_1.2 i ZL_1.3 koji
se spajaju na planirani kolektor ZL_1. Kolektor ZL_1 u svom najnizvodnijem oknu ima predviđenu
crpnu stanicu SK_CS_3 kojom se tlačnim cjevovodom spaja na revizijsko okno RO315 cjevovoda SK6
projektiranog u fazi I projekta.
1.18.2.2 Kolektori
Kako se predviđa razdjelni sustav, to znači izvedba samo kanala za otpadnu vodu, najmanji profil
gravitacijskog kolektora usvojen je 250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno veće sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode odabran je sukladno projektnoj dokumentaciji polietilen
(PEHD), profila DN 280 mm i DN 355 mm. Cijevi od plastičnog materijala odabrane su jer su male
specifične težine, čime im se olakšava polaganje i potpuno su vodonepropusne. Osim toga, imaju
veliku čvrstoću i žilavost, odnosno otporne su na udarce, imaju veliku statičku nosivost, otporne su na
kemikalije i kiseline, kao i na visoke i niske temperature. Također, plastični materijal je otporan na
koroziju i ima dugi vijek trajanja.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete (prilozi 401-402). Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja
radova geodetski kontrolirati.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širina rova gravitacijskog kolektora predviđena projektom iznosi 1,0 m, u skladu
sa smjernicama norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
1.18.2.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je sukladno projektnoj dokumentaciji ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od
betona sa ugrađenom polietilenskom bazom, odnosno bazom od istog materijala kao i cijevi zbog
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 160
kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna. Revizijska okna su nazivnog
promjera DN 800 mm (prilog 602).
Kineta u revizijskom oknu mora biti formirana unutar okna bez lomova horizontalne trase s vanjske
strane okna. Kineta je širine jednake promjeru izlazne cijevi iz okna, a ukoliko u jedno okno ulazi više
cijevi, okno mora sadržavati broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. Visina kinete iznosi 2/3 promjera
izlazne cijevi. Materijal kinete jednak je materijalu okna.
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje rova. Proširenje se vrši u širini
od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 15 cm i promjera većeg za 1,0 m od
promjera okna. Posteljica je od kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Zasipavanje oko okna
vrši se kamenim materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski kolektor. Materijal za
zasipavanje se nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje 50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na nogostupu. Na svim površinama
se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
1.18.2.4 Križanje kolektora s instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod
vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije
predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske
dozvole.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 161
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.18.2.5 Crpne stanice
U nastavku su ukratko opisane pojedinačne tipske crpne stanice i njihove karakteristike. Detaljniji
opis karakteristika te izvedbe radova crpnih stanica dio je glavnih projekata, koji se nalaze kod
Naručitelja.
1.18.2.5.1 Tipska crpna stanica CS_SK_3
Crpna stanica CS_SK_3 predviđena je projektnom dokumentacijom kao potpuno ukopani objekti, koji
se sukladno projektnoj dokumentaciji sastoji od prefabriciranog poliesterskog ili PE okna, promjera
DN 1400 mm, s ugrađenom opremom. Oprema crpne stanice mora osiguravati da bude postignuta
potrebna funkcionalnost kanalizacijskog sustava.
Osim otvora za dovodne cjevovode i tlačni vod, u oknu je potrebno izraditi otvore za kablove
elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Za crpnu stanicu predviđena je ugradnja dviju crpki, jedne radne i jedne rezervne. Svi pripadajući
tlačni vodovi su od PEHD-a, DN 110 mm, dok su sve armature i fazonski komadi, kao i svi ostali
metalni dijelovi unutar crpnih stanica od INOX-a, standarda AISI 304. Sve armature smještene su
unutar okna crpne stanice. Kapaciteti crpki i visina dizanja definirani su hidrauličkim proračunom.
Radi smještaja crpne stanice u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica. U sljedećoj
tablici prikazane su karakteristike crpne stanice.
Karakteristike crpne stanice
Crpna stanica
Kapacitet
crpke
Q
Manometarska
visina dizanja
Hman
Snaga
P
Položaj u mreži odvodnje Duljina tlačnog
voda
L
l/s m kW kolektor stacionaža m
CS_SK_3 6,00 1,27 1,3 ZL_1 0+015,90 15,90
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 162
1.19 Opis radova – Općina Veliko Trgovišće
1.19.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Općine V. Trgovišće (elektroprojekt d.d. Zagreb, Z.O.P.: L18) Općina Veliko Trgovišće, kolektorska mreža, G3-L18.04.02-G01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Veliko Trgovišće (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidroelektra-projekt d.o.o. Zagreb ) Y2-L18.04.02-G01.0 Aglomeracija Zabok, Općina Veliko Trgovišće, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II – Izmjene i dopune (Hidroelektra-projekt d.o.o. Zagreb) ZOP: L18, T.D.: H-IDP-15-1888 Lokacijska dozvola Aglomeracija Zabok, Općina V. Trgovišće, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/14-01/180, URBROJ: 2140/01-08/2-15-10 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zabok, Općina V.Trgovišće, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/16-01/000034, URBROJ: 2140/01-08/2-16-0011 Građevinska dozvola
Općina Veliko Trgovišće u prostoru Krapinsko-zagorske županije smještena je na njenom
jugozapadnom rubu na granici prema Zagrebačkoj županiji u neposrednoj blizini grada Zagreba. U
prometnom smislu od svih jedinica lokalne samouprave Županije Općina Veliko Trgovišće je najbliža
gradu Zagrebu i od njega je udaljena približno tridesetak kilometara.
U centralnom dijelu naselja Veliko Trgovišće i sjeverozapadnom dijelu izgrađen je mješoviti sustav
odvodnje s privremenim ispustom u rijeku Krapinu. Izgrađen je od betonskih cijevi i to sabirni kanali
Ø40 do Ø60 cm, a transportni kolektor Ø60 i Ø100 cm. Tip kanalizacije je mješoviti i to s jednim
mjestom utoka u rijeku Krapinu slivnog područja rijeke Save.
Današnji sustav kanalizacije opslužuje samo naselje Veliko Trgovišće. U vezi odvodnje i počišćivanja
otpadnih voda predviđeno je da se uz postojeći izgrađeni mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda na
preostalom području projektira razdjelni sustav odvodnje.
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Veliko Trgovišće, predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 163
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II).
U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze II
1.19.2 Faza II
1.19.2.1 Obuhvat
Na području općine Veliko Trgovišće planirana je sekundarna mreža odvodnje ukupne duljine 703,9
m i obuhvaća naselje Veliko Trgovišće. U nastavku se nalazi popis kolektora projektiranih u Fazi II.
Niz Nazivni promjer (mm) Duljina (m)
4.1 250 588,37
3.0 250 115,48
Naselje Veliko Trgovišće ima djelomično izgrađen mješoviti sustav odvodnje. Proširenje sustava
odvodnje tog naselja, planira se izgradnjom kolektora 3.0 i 4.1. Kolektori 3.0 i 4.1 se spajaju na
projektiranu mrežu I. faze, na kolektor VT 4, odnosno VT 3.
1.19.2.3 Kolektori
Kako se predviđa razdjelni sustav, to znači izvedba samo kanala za otpadnu vodu, najmanji profil
gravitacijskog kolektora usvojen je 250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno veće sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode odabran je projektnom dokumentacijom polietilen (PEHD),
profila DN 280 mm (unutarnji promjer >250mm). Cijevi od plastičnog materijala odabrane su jer su
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 164
male specifične težine, čime im se olakšava polaganje, te su vodonepropusne. Osim toga, imaju
veliku čvrstoću i žilavost, odnosno otporne su na udarce, imaju veliku statičku nosivost, otporne su na
kemikalije i kiseline, kao i na visoke i niske temperature. Također, plastični materijal je otporan na
koroziju i ima dugi vijek trajanja.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete (prilozi 401- 402). Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja
radova geodetski kontrolirati.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širina rova gravitacijskog kolektora predviđena projektom iznosi 1,0 m, u skladu
sa smjernicama norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
1.19.2.5 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od betona sa
ugrađenom polietilenskom bazom, odnosno bazom od istog materijala kao i cijevi zbog
kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna. Revizijska okna su unutarnjeg
promjera 800 mm.
Kineta u revizijskom oknu mora biti formirana unutar okna bez lomova horizontalne trase s vanjske
strane okna. Kineta je širine jednake promjeru izlazne cijevi iz okna, a ukoliko u jedno okno ulazi više
cijevi, okno mora sadržavati broj kineta jednak broju ulaznih cijevi. Visina kinete iznosi 2/3 promjera
izlazne cijevi na svim oknima. Materijal kinete jednak je materijalu okna.
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 15 cm i promjera većeg za 1,0 m od
promjera okna. Posteljica je od kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Zasipavanje oko okna
vrši se kamenim materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski kolektor. Materijal za
zasipavanje se nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje 50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 165
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na nogostupu i zelenim
površinama. Na svim površinama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
1.19.2.6 Križanje kolektora s instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod
vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije
predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske
dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 166
1.20 Opis radova – Općina Bedekovčina
1.20.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt:
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Općine Bedekovčina (elektroprojekt d.d. Zagreb, Z.O.P.: L18) Općina Bedekovčina, kolektorska mreža, G3-L18.06.02-G01.0 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda općine Bedekovčina (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidrokonzalt d.o.o. Solin ) Y2-L18.06.02-G01.0 Lokacijska dozvola Aglomeracija Zabok, Općina Bedekovčina, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/14-01/184, URBROJ: 2140/01-08/2-15-11 RJEŠENJE O DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zabok, Općina Bedekovčina, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/16-01/000028, URBROJ: 2140/01-08/2-16-0009 Građevinska dozvola
Općina Bedekovčina smještena je u središnjem dijelu Krapinsko-zagorske županije te kao takva
pripada sjeverozapadnom dijelu Republike Hrvatske i prostoru središnje Hrvatske. Područje Općine
Bedekovčina graniči sa Općinom Mihovljan na sjeveru i Općinom Sveti Križ Začretje na zapadu. Južni
dio općine graniči sa gradovima Zabok i Donja Stubica te Općinom Gornja Stubica, a istočni dio sa
općinama Zlatar Bistrica i Mače.
Na području Općine Bedekovčina odvodnja otpadnih voda nije riješena na zadovoljavajući način jer se
vrši otvorenim kanalima i grabama i upuštanjem u vodotoke.
Danas na području općine Bedekovčina postoji izgrađeni mješoviti sustav odvodnje otpadnih voda
ukupne duljine oko 8.3 km. Otpadne vode prikupljene sustavom odvodnje ispuštaju se u prirodne
recipijente (melioracijske kanale, vodotoke).
Ovim projektom, sanitarno - fekalne otpadne vode općine Bedekovčina, predviđaju se prikupiti
zatvorenim kanalizacijskim sustavom, te gravitacijskim kolektorima i crpnim stanicama s
pripadajućim tlačnim cjevovodima, dovesti do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda
aglomeracije Zabok smještenim na području grada Oroslavja. Uređaj za pročišćavanje otpadnih voda
nije predmet ovog projekta.
Postojeća kanalizacijska mreža promatranog područja je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u rijeke.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 167
daljnje gravitacijsko vođenje trase otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u rijeku Krapinu ili njezine pritoke su najslabije točke
sustava.
Planiranim cjelovitim sustavom odvodnje predviđa se izgradnja preljevnih građevina na mjestima
postojećih ispusta kojima će se sustav dalje upuštati kritični protok dok će se protok iznad kritičnog
ispuštati u recipijent.
Topografske prilike promatranog područja uvjetuju relativno složeno rješenje odvodnje koje uključuje
izvedbu kanala s minimalnim uzdužnim padovima s jedne strane te interpolaciju tlačnih dionica
cjevovoda zbog topografskih depresija s druge strane.
U postupku rješavanja mreže odvodnje nastojalo se u granicama mogućnosti koristiti postojeće
cestovne prometnice jer se time postižu najprikladniji uvjeti za priključenje pojedinih korisnika bez
zadiranja u imovinsko pravne odnose.
Izuzetak čine dijelovi kolektora čija je trasa djelomično položena izvan cestovnih prometnica, a što je
uvjetovano općim zahtjevom za gravitacijsko odvođenje otpadnih voda.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II).
U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora Faze II
1.20.2 Faza II
1.20.2.1 Obuhvat
Na području općine Bedekovčina planirana je sekundarna mreža odvodnje ukupne duljine 2.462 m i
obuhvaća naselja Bedekovčina i Poznanovec. U nastavku se nalazi popis kolektora projektiranih u Fazi
II.
Naziv / Oznaka Materijal cijevi Profil cjevovoda, DN
(mm) Duljina (m)
2BE1 PEHD 355 366,26
2BE2 PEHD 280 159,67
2BE4 PEHD 280 177,04
2BE5 PEHD 280 301,98
2BE6 PEHD 355 574,89
PEHD 280 468,3
2BE7 PEHD 280 413,9
PEHD 355 941,15
PEHD 280 1520,89
UKUPNO 2462,04
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 168
1.20.2.2. Kolektori
Kako se predviđa razdjelni sustav, to znači izvedba samo kanala za otpadnu vodu, najmanji profil
gravitacijskog kolektora usvojen je 250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno veće sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode odabran je projektnom dokumentacijom polietilen (PEHD),
profila DN 280 mm i DN 355 mm. Cijevi od plastičnog materijala odabrane su jer su male specifične
težine, čime im se olakšava polaganje, te su vodonepropusne. Osim toga, imaju veliku čvrstoću i
žilavost, odnosno otporne su na udarce, imaju veliku statičku nosivost, otporne su na kemikalije i
kiseline, kao i na visoke i niske temperature. Također, plastični materijal je otporan na koroziju i ima
dugi vijek trajanja.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete (prilozi 401- 404). Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja
radova geodetski kontrolirati.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širina rova gravitacijskog kolektora predviđena projektom iznosi 1,0 m, u skladu
sa smjernicama norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
1.20.2.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od betona sa
ugrađenom polietilenskom bazom, odnosno bazom od istog materijala kao i cijevi zbog
kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna. Revizijska okna su nazivnog
promjera DN 800 mm (prilog 602).
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na nogostupu. Na svim površinama
se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 169
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
Betonski elementi građevina izvode se od betona slijedećih karakteristika:
Grupa
betona
Razred
tlačne
čvrstoće
Razred
izloženosti
betona
Razred
vodonepropusnosti
Zaštitni
sloj
armature
Razred prema
maksimalnom
zrnu
Konstruktivni elementi
1 C 16/20 - - - - Podložni beton
2 C 30/37 XC4, XD2, XA2 V2 4 cm Dmax 16 mm
Zidovi i ploče, temelji,
preljevni pragovi,
ostali konstruktivni
elementi
3 C 30/37 XC4, XD3, XF4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Vijenac okna za
poklopac, Beton za
ubetoniravanje
1.20.2.4 Križanje kolektora s instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod
vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije
predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske
dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 170
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.21 Opis radova – Grad Donja Stubica
1.21.1 Uvod
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt:Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Grada Donja
Stubica(elektroprojekt d.d. Zagreb, Z.O.P.: L18)Grad Donja Stubica, kolektorska mreža, G3-L18.08.02-
G01.0
Grad Donja Stubica nalazi se u južnom dijelu Krapinsko-zagorske županije i obuhvaća područje od 44
km2. Južni dio općine obuhvaća šume Medvednice dok se na sjeveru prostire prema dolini rijeke
Krapine. Smještena je u centralnom dijelu doline, te graniči s Gradom Zabokom i Općinom
Bedekovčinom na sjeveru, s Gradom Oroslavlje na sjeverozapadu, s Općinom Stubičke Toplice na
zapadu i jugozapadu, s Gradom Zagrebom na jugu i s Općinom Gornja Stubica na istoku.
Grad Donja Stubica čine 10 naselja: Donja Podgora, Donja Stubica, Gornja Podgora, Hižakovec,
Hruševec, Matenci, Milekovo selo, Pustodol, Vučak i Lepa Ves. Od posebne važnosti su lokalne ceste
kojima je Grad povezan s okolnim područjem pa tako i Gradom Zagrebom i Krapinom, te lokalna
željeznica koja povezuje Zabok i Gornju Stubicu.
Grad Donja Stubica ima djelomično riješen sustav odvodnje otpadnih voda. Kanalizacija je djelomično
izgrađena na području cijele Općine i sastoji se od cca 9 km gravitacijskih kanalizacijskih kolektora. U
cijeloj općini ukupna priključenost na sustav odvodnje je 13,6 %.
Kroz Grad Donja Stubica prolazi glavni kolektor koji sa istoka, iz Općine Gornja Stubica, k zapadu,
preko Općine Stubičke Toplice i Grada Oroslavlje, odvodi otpadne vode do planiranog uređaja za
pročišćavanje otpadnih voda.
Postojeća kanalizacijska mreža u Gradu Donja Stubica je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u
obližnje rijeke i potoke, bez prethodnog pročišćavanja.
Na sustavu također nema crpnih stanica pa se na mjestima gdje topografske prilike ne dozvoljavaju
daljnje gravitacijsko vođenje trase, otpadne vode nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi
nekontrolirani ispusti iz postojećih kolektora u obližnje vodotoke su najslabije točke sustava.
Postojeći sustav odvodnje na području Grada izgrađen je bez koncepcije, parcijalno i sa različitim
profilima i materijalima cijevi. Dio sustava je spojen na glavni kolektor, dio se ispušta direktno u
potok. Nivelete dna cjevovoda su pretežno na visokim kotama, na pojedinim lokacijama su nagibi
cijevi suprotni od potrebnih, te je problematično postojeću mrežu povezati u jedinstveni sustav.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 171
Stoga se dio izgrađene mreže koji ima ispuste u potok, kao i onaj dio koji se visinski ne uklapa u
projektirani sustav, mora napustiti.
Stambeni dijelovi grada Donja Stubica i sva preostala naselja u općini imaju vrlo loše stanje odvodnje
sanitarne vode, sa slabom izgrađenošću pretežno mješovite odvodnje. Većinom se odvodnja rješava
kućnim septičkim jamama, koje su vrlo često loše izvedene tako da se otpadne vode velikim dijelom
nekontrolirano ispuštaju u okolni teren i obližnje vodotoke. Osobito je to prisutno kod odvodnje
seoskih domaćinstava s većim brojem sitne i krupne stoke.
Na području aglomeracije Zabok izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II).
U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora neovisno od faze projektiranja, odnosno za sve
kolektore navedene u ovoj dokumentaciji. Na podrućju grada Donja Stubica izgradnja svih kolektora
je projektirana u Fazi II.
1.21.2 Faza II
1.21.2.1 Obuhvat
Odvodnja naselja Pustodol sastoji se od nadogradnje sustava na kojem postoje tri izvedena kolektora
koja se spajanu na glavni kolektor G. Stubica - Oroslavje, preko kojeg se otpadna voda odvodi do
uređaja za pročišćavanje.
Projektirani nizovi kanalizacijske mreže PU_1.1, PU_1.1.1 i PU_1.2 spajaju se na postojeću
kanalizacijsku mrežu na najistočnijem dijelu sustava. Kolektori se spajaju u isto postojeće okno.
Odvodnja najvećeg naselja, Donja Stubica, sastoji se od nadogradnje djelomično izgrađenog sustava
na koji se nadovezuje projektirana kanalizacija obuhvaćena ovim projektom.
Projektirani kolektori u Donjoj Stubici samostalni su i direktno se vežu na postojeću kanalizacijsku
mrežu. Pod njih spadaju kolektor DS_3.1, kolektori DS_4.1, DS_4.2 i DS_4.3 koji se spajaju na isti
postojeći kolektor, kolektor 4.5.1 te kolektori DS_5.1, DS_5.2 i DS_5.3 koji se također spajaju na isti
postojeći kolektor.
Naselje Matenci nalazi se zapadno od naselja Hruševec. U naselju Matenci nalazi se kolektor MA_3
koji se spaja na postojeće revizijsko okno glavnog kolektora.
U nastavku se nalazi popis kolektora projektiranih u Fazi II.
Naziv / Oznaka Profil cjevovoda, DN (mm) Duljina (m)
PU 1.1 315 460,89
PU 1.1.1. 280 177,29
PU 1.2 315 262,00
DS 3.1 280 161,52
DS 3.2 315 128,10
DS 4.1 315 145,33
DS 4.2 315 472,25
DS 4.3 315 167,31
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 172
DS 4.5.1 280 83,08
DS 5.1 315 484,05
DS 5.2 315 106,94
DS 5.3 315 350,21
MA 3 315 485,13
UKUPNO 3.484,10
1.21.2.2 Kolektori
Kako se predviđa razdjelni sustav, to znači izvedba samo kanala za otpadnu vodu, najmanji profil
gravitacijskog kolektora usvojen je 250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno veće sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode odabran je projektnom dokumentacijom polietilen (PEHD),
profila DN 280 mm i DN 315 mm. Cijevi od plastičnog materijala odabrane su jer su male specifične
težine, čime im se olakšava polaganje i potpuno su vodonepropusne. Osim toga, imaju veliku
čvrstoću i žilavost, odnosno otporne su na udarce, imaju veliku statičku nosivost, otporne su na
kemikalije i kiseline, kao i na visoke i niske temperature. Također, plastični materijal je otporan na
koroziju i ima dugi vijek trajanja.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova geodetski
kontrolirati.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora predviđene projektom određene su ovisno o
profilu cijevi, dubini polaganja cjevovod i geomehaničkim karakteristikama tla, u skladu sa
smjernicama norme EN 1610 (prilog 5, Tehnički uvjeti izvođenja i program kontrole i osiguranja
kvalitete).
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
1.21.2.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana. Zbog zaštite podzemnih voda predviđa se ugradnja
prefabriciranih okana zbog postizanja visokog stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 173
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od betona sa
ugrađenom polietilenskom bazom, odnosno bazom od istog materijala kao i cijevi zbog
kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna. Revizijska okna su nazivnog
promjera DN 800 mm.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevanoželjezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama i na oranicama, te 250 kN na nogostupu i
zelenim površinama. Na svim površinama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom
samozabravljivanja.
Položaj okana na trasi moguće je u manjoj mjeri korigirati tijekom izvođenja radova, uz suglasnost
projektanta i predstavnika nadležnog komunalnog poduzeća, radi grupiranja kućnih priključaka,
izbjegavanja postojećih instalacija i sl.
Betonski elementi građevina izvode se od betona slijedećih karakteristika:
Grupa
betona
Razred
tlačne
čvrstoće
Razred
izloženosti
betona
Razred
vodonepropusnosti
Zaštitni
sloj
armature
Razred prema
maksimalnom
zrnu
Konstruktivni elementi
1 C 16/20 - - - - Podložni beton
2 C 30/37 XC4, XD2, XA2 V2 4 cm Dmax 16 mm
Zidovi i ploče, temelji,
preljevni pragovi,
ostali konstruktivni
elementi
3 C 30/37 XC4, XD3, XF4 V2 4 cm Dmax 16 mm
Vijenac okna za
poklopac, Beton za
ubetoniravanje
1.21.2.4 Križanje kanalizacije I željezničke pruge
Križanje kanalizacije i željezničke pruge izvodi se bušenjem ispod željezničke pruge, na kolektoru
DS_5.1 od stac. 0+000.00 do stac. 0+048.76
Za izvedbu radova na križanju kolektora i željezničke pruge potrebno je iskopati građevnu jamu
tlocrtnih dimenzija 9,0×3,0 m, dubine 0,80 m ispod osi cijevi, na strani na kojoj se vrši utiskivanje
cijevi. Na dnu jame potrebno je izraditi sloj podložnog betona debljine 10 cm, te potporni zid za
smještaj i osiguranje bušačih strojeva i opreme.
Prvo se projektnom dokumentacijom vrši utiskivanje zaštitne čelične cijevi (alternativno PES cijev) u
koju se naknadno uvodi kanalizacijska cijev. Zaštitna cijev je dimenzija Ø 457,2 mm, s=12,5 mm za
kanalizacijski kolektor DN 315 mm. Kanalizacijska cijev je u zaštitnoj cijevi fiksirana/centrirana
distantnim prstenima na maksimalnom razmaku 1,5 m. Zaštitna cijev mora biti zaštićena od korozije,
odnosno premazana s vanjske i unutarnje strane antikorozivnim premazom.
Na izlaznoj strani izvođenja radova potrebna je građevna jama tlocrtnih dimenzija 4,0×2,0 m, dubine
0,80 m ispod osi cijevi.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 174
Tjeme zaštitne cijevi mora biti minimalno 1,3 m ispod donjeg ruba kolosječnog praga, a tijekom
izvođenja radova obavezno je kontroliranje pada nivelete cijevi.
Za vrijeme izvođenja radova obavezno je osiguranje prometnom signalizacijom sukladno važećim
zakonskim propisima. Tijekom radova ne smije se na nikakav način ugroziti stabilnost željezničke
pruge ili sigurnost sudionika u prometu.
Nakon izvođenja radova potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno stanje.
1.21.2.5 Križanje kolektora s instalacijama
Prije početka radova na izgradnji kolektora važno je definirati točan položaj ostalih instalacija, kako bi
se mogle izvršiti eventualno potrebne korekcije trase (koristiti situaciju komunalnih instalacija,
probne rovove, zatražiti nadzor komunalnih poduzeća te koristiti uređaj za otkrivanje podzemnih
instalacija). Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je
obratiti pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Isto tako potrebno je i osigurati nesmetanu opskrbu korisnika, a sve prema zahtjevima i potrebama
vlasnika instalacija odnosno u dogovoru s njihovim ovlaštenim predstavnicima.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,60 m, dubine do 2,00 m m i duljine 2,00 m prije početka radova.
Mjesto iskopa kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa
izvođačem radova, na osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od
vlasnika instalacija. Iskop treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na
radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt kod
vlasnika instalacija, koji će u konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije
predmetne građevine. Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske
dozvole.
Vodovod. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodnom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Elektroenergetska instalacija. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa
elektroenergetskom instalacijom obvezatno izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa instalacijom telefona obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plin. Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinskom instalacijom obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura. Obilaskom terena nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj
trase, a ako se ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 175
LOT III
1.22 Opis radova – Grad Zlatar
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt – FAZA I
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L19 Opći dio G3-L19.00.01 Grad Zlatar, kolektorska mreža, G3-L19.03.01-G01.1 Grad Zlatar, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L19.03.01-G02.1 Grad Zlatar, elektrotehničko rješenje, E3-L19.03.01-E03.1 Glavni projekt – FAZA II Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L19 Grad Zlatar, kolektorska mreža, G3-L19.03.02-G01.1 Grad Zlatar, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L19.03.02-G02.1 Grad Zlatar, elektrotehničko rješenje, E3-L19.03.02-E03.1 Idejni projekt –FAZA I Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar) Y2-L19.00.01-G01.0 Aglomeracija Zlatar - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ ) ZOP: L19, T.D.: L19-01-2015 Idejni projekt – FAZA II Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Grad Zlatar (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidrokonzalt d.o.o. Solin) Y2-L19.02.02-G01.0 Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Grad Zlatar – Izmjena i dopuna (Steinbacherconsult, Neusäβ) ZOP: L19, T.D.: L19.02-2016 Lokacijska dozvola – FAZA I Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I 350-05/13-01/110, URBROJ: 2140/01-08/6-14-12 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I-350-05/15-01/000069, URBROJ: 2140/01-08/6-16-0008 Lokacijska dozvola – FAZA II
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 176
Aglomeracija Zlatar, Grad Zlatar, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA:UP/I-350-05/14-01/161, URBROJ: 2140/01-08/6-14-6 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zlatar, Grad Zlatar, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/16-01/000006, URBROJ: 2140/01-08/6-16-0006 Građevinska dozvola faza I: Građevinska dozvola faza II:
1.22.1 Uvod
Kako se Aglomeracija Zlatar, a time i pripadni sustav odvodnje proteže na 5 jedinica lokalne
samouprave, ista je podijeljena na 5 dijelova (podsustava): Grad Zlatar, Općina Lobor, Općina
Konjšćina, Općina Zlatar Bistrica i Općina Marija Bistrica. Svaki od pojedinih dijelova građevine
(podsustava odvodnje otpadnih voda) čini samostalnu funkcionalnu cjelinu.
Grad Zlatar se sastoji od 19 naselja i je smješten u sjeveroistočnom dijelu Krapinsko-zagorske
županije. U pogledu smještaja u Republici Hrvatskoj zauzeo je središnji položaj između dvaju velikih
središta, Zagreba i Varaždina.
Postojeća kanalizacijska mreža u Gradu Zlatar je mješovitog tipa, a koje karakterizira relativno niska
stopa priključenosti. Izgrađeni dijelovi većinom se odnose na centralna naselja grada i to središta
naselja. Područje je omeđeno rijekom Reka na zapadu te Zlatarčicom na istoku.
Kolektori mješovitog sustava ispuštaju otpadne vode bez ikakvog pročišćavanja u vodotoke
recipijenata i kanale koji tu vodu transportiraju u rijeku Krapinu. Rijeka Krapina je glavni vodotok za
čitavo područje obuhvaćeno projektom i se nalazi na južnom dijelu aglomeracije, te teče na otprilike
10 km od istoka (općina Konjščina) prema zapadu (općina Zlatar Bistrica).
Prema Studiji izvedivosti predviđeno je proširenje sustava odvodnje, koji se sastoji od glavnih
kolektora i sekundarne mreže, te crpnih stanica i preljevnih (retencijskih) objekata.
Osnovni koncept odvodnje bazira se na prikupljanju i odvodnji, te dopremi svih generiranih
komunalnih otpadnih voda do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) smještenog na
sjevernoj obali rijeke Krapine u JLS u Zlatar Bistrici.
Predloženi sustav javne odvodnje je razdjelni sustav, tj. oborinske vode koje prelaze kritični prag Qcrit
lokalno se ispuštaju u potoke i jarke pa se stoga samo sanitarne otpadne vode odvode na
pročišćavanje na planirani UPOV.
Prema podsustavom odvodnje koji se nisu pokazali tehno-ekonomski isplativi definirane su slijedeće
Etape, u okviru Aglomeracije Zlatar i pripadnih Općina:
1. Etapa, za koju će se pripremiti sva potrebna dokumentacija te će se izgradnja iste realizirati kroz
kratkoročne planove
2. Etapa, koja predstavlja dugoročne planove Naručitelja, i isti će se realizirati nakon dovršetka I.
Etape
3. Etapa, kao dugoročni planovi Naručitelja izvan granica Aglomeracije Zlatar.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 177
Na području aglomeracije Zlatar izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II). U
ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora neovisno od faze projektiranja, odnosno za sve
kolektore navedene u ovoj dokumentaciji.
U okviru Faze 1 , Etape 1, nužno je predvidjeti mjesto i način priključenja za:
• Objekte 2. Etape, 1. Faze –u okviru ovog projekta predvidjeti priključenje 2.Etape , 1. Faze.
• Objekte 2. Faze, prvenstveno za objekte 1. Etape i nastavno objekte 2.Etape –u okviru ovog
projekta predvidjeti priključenje 2.Faze, 1. Etape i 2. Etape.
1.22.1.1 Obuhvat
U postojećem stanju na području Grada Zlatar izvedena je mješovita kanalizacija, dok predviđene
nadogradnje sustava obuhvaćaju izgradnju sanitarne kanalizacije na rubnim dijelovima sustava: u
naseljima Cetinovec, Ladislavec, Zlatar i Borkovec (naselje Borkovec je uključeno u 2. Fazu, 2. etapu te
nije predmet ovog projekta). Istočni dijelovi naselja Zlatar – zaseoci: Petrići – Pozaići – Toplaki –
Tuškani su uključeni u 2. Fazu, 1. Etapu.
Usvojena koncepcija odvodnje otpadnih voda je mješoviti sustav odvodnje u sklopu kojeg se
sanitarne, industrijske i oborinske otpadne vode odvode zajedničkim zatvorenim sustavom odvodnje
(kanalskom mrežom).
Predviđene dogradnje sustava, u 1. Etapi, obuhvaćaju izgradnju sanitarne kanalizacije, kroz dvije
komponente:
Izgradnja Glavnog transportnog kolektora, K1, položenog u pravcu sjever – jug, koji preuzima
otpadne vode iz Konjščine, vlastite otpadne vode Grada Zlatara, te ih transportira prema Zlatar
Bistrici i dalje prema planiranom UPOV-u
Izgradnja sekundarne mreže, na rubnim dijelovima sustava - naselja Cetinovec i Ladislavec
Pri tome je potrebno predvidjeti mjesto priključka 2. Faze, 2. Etape, i to sekundarne mreže u naselju
Borkovec, koje se priključuju na postojeću mrežu u Zlatar-u.
Također, potrebno je predvidjeti i priključenje istočnog dijela naselja Zlatar - zaseoci: Petrići – Pozaići
– Toplaki – Tuškani, koji su uključeni u 2. Fazu, 1. Etapu.
1.22.2 Kolektori
Faza 1
Na području grada Zlatara planira se u Fazi 1 izgradnja ukupno 10.232,99 m gravitacijskih kolektora,
od toga glavnih kolektora duljine 3.591,50 m i sekundarnih kolektora ukupne duljine 6.423,49 m te
tlačnih cjevovoda ukupne duljine 541,07 m.
Faza 2
Na području grad Zlatar planira se u Fazi 2 izgradnja sekundarne mreže od ukupne duljine 2.316 m i
38 m tlačnih cjevovoda. Sekundarna mreža predviđena je na istočnom dijelu naselja Zadar.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 178
1.22.2.1 Općenito
Za kolektore fekalne otpadne vode predviđa se najmanji profil gravitacijskih cjevovoda od DN250.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode projektnom dokumentacijom odabran je plastični materijal s
punom stjenkom. Zavisno o presjeku odabiru se slijedeći materijali:
za dimenzije od DN 250 do 400 mm: PE-HD (PE80/PE100), SDR 21
za veće dimenzije: poliester (GRP)
Poliesterski materijal GRP je predviđen za cjevovode promjera većeg od DN 400.
Za izvedbu prethodno opisanih kolektora predviđene su kanalizacijske cijevi SN 10000 N/m2 od
staklenim vlaknima ojačane duromerne plastike na temelju nezasićene poliesterske smole (GRP- UP)
prema HRN EN 14364:2007 sa certifikatom sukladnosti, sa ECR-staklom prema DIN 61855 i DIN 1259,
sa poliesterskom smolom prema DIN 16946, uključujući ispunu nezapaljivim silikatnim pijeskom sa
matiranom ojačanom unutarnjom površinom (zaštitnom slojem od unutarnje abrazije). Standardna
dužina cijevi: 3 m, 6 m ili 12 m sa montiranom GRP spojnicom sa elastomernim brtvama za
hermetizaciju.
Poliesterski materijal za cjevovode (GRP) mora udovoljavati slijedećim normama:
DIN 1986, sustavi za odvodnju na privatnom posjedu; tehničke specifikacije za izgradnju.
DIN 752 , sustavi za odvodnju izvan građevina
DIN 4124, iskopi i kanali (rovovi), padine, širina radnog prostora, zaštitne daske, podupiranje.
DIN EN 1610, izgradnja i testiranje odvodnih i kanalizacijskih kanala
DIN EN 14364, Plastični cijevi sustavi za odvodnju i kanalizaciju sa ili bez pritiska– GRP- staklenim
vlaknima ojačana plastika (Glass Reinforced thermosetting Plastics) bazirana na nezasićenoj
poliesterskoj smoli (UP- Unsaturated Polyester resin)– Specifikacija za cijevi, okove i spojeve.
DIN 16868, Cijevni sustavi od staklenim vlaknima ojačanog poliestera baziranog na nezasićenoj
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 181
GK1 Zlatar Zlatar ZB3.1 250 PEHD 413,00 m
Tlačni cjevovodi – Grad Zlatar
Kol. sustav Grad Naselje PS oznaka DN
(mm)
Materijal Duljina
cjevovoda
(m)
ZLATAR – UKUPNA DULJINA TLAČNIH CJEVOVODA 541,07 m
Zlatar Zlatar ZL5_TL ZL186PS 90 PE-HD 21,16 m
Zlatar Zlatar ZL6_TL ZL869PS 90 PE-HD 490,00 m
Zlatar Zlatar ZL7_TL ZL868PS 90 PE-HD 29,91 m
1.22.2.2.2 Faza 2
U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala za sve kolektore faze 2.
Gravitacijski kolektori – Grad Zlatar
Kol. sustav Grad Naselje DN
(mm)
Materijal Duljina
cjevovoda
(m)
ZLATAR – UKUPNA DULJINA SEKUNDARNIH CJEVOVODA 2.316 m
Zlatar Zlatar ZL9 250 PE-HD 48 m
Zlatar Zlatar ZL9 250 PE-HD 1.201 m
Zlatar Zlatar ZL9.1 250 PE-HD 287 m
Zlatar Zlatar ZL9.2 250 PE-HD 217 m
Zlatar Zlatar ZL9.3 250 PE-HD 248 m
Zlatar Zlatar ZL9.4 250 PE-HD 47 m
Zlatar Zlatar ZL9.5 250 PE-HD 268 m
Tlačni cjevovodi – Grad Zlatar
Kol. sustav Grad Naselje PS oznaka DN
(mm)
Materijal Duljina
cjevovoda
(m)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 182
ZLATAR – UKUPNA DULJINA TLAČNIH CJEVOVODA 38 m
Zlatar Zlatar ZL9_TL ZL307PS 90 PE-HD 38 m
1.22.2.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana.
Zbog zaštite podzemnih voda (istjecanje otpadnih voda u okoliš – exfiltracija), te zaštite od utjecaja
podzemnih voda (infiltracija) predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja visokog
stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od poliestera
(GRP) na cijevima od poliestera, te od polietilena (PE) na cijevima od polietilena, odnosno od istog
materijala kao i cijevi zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna.
(Aternativno okna od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4,
razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm).
Unutarnji promjer revizijskih okana zavisi o profilu izlazne cijevi:
800 mm kod profila izlazne cijevi od DN 250-300 mm
1000 mm kod profila izlazne cijevi od DN 400 mm
1.200 mm kod profila izlazne cijevi od DN 600-700 mm
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Produbljenje je 20 cm od dna nivelete izlazne cijevi.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 10 cm. Posteljica je od sitnozrnatog
kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Zasipavanje oko donjeg dijela okna vrši se sitnozrnatim
kamenim materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski kolektor. Materijal za
zasipavanje se nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje 50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno. Obodna krutost okna je minimalno SN 8, što se dokazuje
potrebnim ispitivanjem. Proračunom je potrebno dokazati otpornost okna na djelovanje uzgona bez
dodatnog betoniranja.
Konstrukcija gornje ploče okna (poklopca) uvijek treba osigurati da se statička i dinamička
opterećenja ne prenose izravno na okno već posebnim sidrenim prstenom na zbijeni nasip oko okna.
Spoj između ploče i okna mora biti vodonepropustan.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevano-željezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na poljoprivrednim površinama. Na
prometnicama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja, a na poljoprivrednim
površinama ugradnja poklopaca sa bravom i ključem.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 183
1.22.2.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture
1.22.2.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka
Križanje sustava odvodnje i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka ili ovjesom cjevovoda na
konstrukciju mosta, ovisno o terenskim prilikama i tehničkim zahtjevima vođenja trase kanalizacije.
Nastavno se daje pregled svih križanja s vodotocima na području Projekta.
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje Razina podizanja do
vodotoka [m.n.m]
GE 24 ZL5 Zlatar Zlatar GE 24
GE 25 GK1 Zlatar Zlatar GE 25
GE 26 GK1 (ili ZL4) Zlatar Zlatar GE 26
GE 27 GK1 Zlatar Zlatar GE 27
GE 28 ZL3 Zlatar Zlatar GE 28
GE 29 ZL3 Zlatar Zlatar GE 29
GE 30 ZL2 (prije ZL3) Zlatar Ladislavec GE 30
GE 36 ZL12.1 (prije ZL12) Zlatar Zlatar GE 36
GE 50 ZL7 Zlatar Zlatar GE 50
Ostali prijelazi izvode se na isti način, dakle sukladno Posebnim uvjetima Hrvatskih voda, ovisno o
stanju na terenu, te razini vode u koritu.
Svako križanje će se riješiti zapisnički, sukladno zahtjevima predstavnika Hrvatskih voda (VGI za mali
sliv „Krapina Sutla“), a nakon suglasnosti odgovorne osobe Naručitelja- Nadzornog inženjera.
1.22.2.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste
Prolaz cjevovoda ispod prometnica, projektnom dokumentacijom ovisno o značaju javne ceste,
riješen je prekopavanjem ili hidrauličkim utiskivanjem kanalizacijskih cijevi u zaštitne čelične cijevi.
Profil zaštitne čelične definira se u ovisnosti od profila kanalizacijskog cjevovoda. Učvršćivanje
(centriranje) kanalizacijske cijevi vrši se koncentričnim izolatorima/distancerima na maksimalno
svakih 1,5 m. Poželjno je konc. izolatore namazati zbog manjeg utjecaja sile trenja. Cijev je s vanjske i
unutarnje strane premazana antikorozivnim premazom.
Radovi se moraju izvoditi na način da se ne ugrozi stabilnost javne ceste i zaštitnog pojasa ceste te da
se osigura sigurno odvijanje prometa. Tijekom izvođenja radova izvođač je dužan označiti gradilište
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 184
propisanom prometnom signalizacijom. Nakon obavljenih radova javnu cestu i zaštitni pojas javne
ceste potrebno je dovesti u prvobitno stanje, a sve eventualne štete nastale izvođenjem radova, kao i
štete trećih osoba izvođač. Svi radovi moraju se izvoditi prema OTU za radove na cestama.
Prolazi ispod asfaltiranih kolnika izvesti će se metodom bušenja, okomito na os ceste, istovremenim
utiskivanjem zaštitne čelične cijevi, da se spriječi rahljenje materijala u nadsloju ceste. Radovi
započinju iskopom za smještaj bušeće garniture. Iskop rova za aparat za bušenje kopati će se na
udaljenosti min. 2,0 m od ruba kolnika, uz osiguranje prometnom signalizacijom.
Zatrpavanje rova izvršiti kvalitetnim materijalom iz iskopa, uz primjenu suvremenih metoda radi
osiguranja potrebne nosivosti bankine Me=40 MN/m2. Čelične cijevi vare se na licu mjesta i utiskuju
u trup ceste. Visinski položaj zaštitne cijevi određen je tako da gornji rub zaštitne cijevi bude
minimalno 1,5 m ispod nivelete kolnika, odnosno 0,8 m ispod cestovnog jarka. Tijekom rada
obavezno je strogo kontroliranje nivelete cijevi.
Prolazi ispod neasfaltiranih prometnica ili putova biti će riješeni prekopavanjem. Kanalizacijska cijev
treba biti položena unutar zaštitne čelične cijevi. Zatrpavanje rova izvršiti zamjenom materijala
šljunkom, uz osiguranje nosivosti bankine Me=40 MN/m2.
Nastavno se daje pregled svih križanja s značajnijim cestama na području Projekta.
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje
RX 01 ZB3 Zlatar Zlatar
1.22.2.5 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom
Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je obratiti
posebnu pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,6 m, dubine 2,0 m i duljine 2,0 m prije početka radova. Mjesto iskopa
kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa izvođačem radova, na
osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od vlasnika instalacija. Iskop
treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt koji će u
konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine.
Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete vlasnika instalacije iz lokacijske
dozvole.
Elektroenergetska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa elektroenergetskom instalacijom obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 185
Plinska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa telefonskim vodovima obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Vodovod
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura
Na području Grada Zlatara ne postoje križanja sustava odvodnje s željeznicom.
Obilaskom trase nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj trase, a ako se
ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.22.3 Crpne stanice
Obrađene su dvije osnovne vrste hidrotehničkih objekata, tipičnih za svaki mješoviti sustav odvodnje
otpadnih voda:
Crpne stanice
Preljevni objekti (uključuje preljevne građevine, retencijske spremnike i cijevne retencije)
Predviđa se izgradnja 4 crpne stanice i 3 preljevna objekta (rasteretna objekta).
1.22.3.1 Općenito
Crpna stanica predviđena je kao predgotovljeni podzemni kompaktni objekt.
Drugim riječima, crpna stanica predviđena je za vertikalni ukop sa svom potrebnom opremom.
Stanica je izrađena iz poliestera (GRP) ili polietilena (PE) i monolitne je izvedbe sa poliesterskim
dnom. Crpne stanice se izvode sa AB gornjom pločom i lijevano željeznim poklopcem dimenzija
ovisno o dimenzijama CS koji je osnovni element koji se servisira prema potrebi. Načelno je
primijenjen lijevano željezni jednostruki poklopac dimenzija 70x140 cm. Poklopci su od lijevanog
željeza, nosivosti 400 kN na prometnicama, te 250 kN na zelenim površinama.
Nastavno su taksativno navedeni ostali elementi crpnih stanica:
Podzemna stanica ima prsten za spoj sa betonskim utegom radi savladavanja sile uzgona. Proračun
uzgona dat je u poglavlju 6 Statički proračun
Dno okna crpne stanice mora imati zakošenu kinetu ovisno o kutovima priključnih odnosno ulaznih
gravitacijskih cjevovoda, kako bi se onemogućilo taloženje vode otpadne vode u mrtvim kutovima na
dnu crpne stanice.
Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-1.
Promjer crpne stanice : 1400 ; 1800 ili 2200 mm
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 186
Dubina crpne stanice : prema nacrtu i prema uzdužnom profilu
Unutrašnji tlačni cjevovod : promjer i pozicija tlačnog cjevovoda
Unutrašnji tlačni cjevovod je izrađen iz INOX materijala AISI 304 ( ili AISI 316 ) sa letećim
prirubnicama iz INOX-a kao i cjevovod.
Unutar crpne stanice se nalaze lijevano željezne automatske spojke, zasuni GGG50 sa epoxy
premazom kao i nepovratni ventili iz GGG40 materijala sa dodatnim epoxy premazom.
U crpnom oknu se nalaze i vodilice iz INOX-a 304 ili 316. Svi vijci i matice su iz INOX AISI 316
materijala.
Sa vanjske strane se nalaze otvori za spoj sa ulaznim cjevovodom kao i spoj na tlačni cjevovod
Crpna stanica također je opremljena ljestvama i podestom izrađenim iz INOX-a.
Na ljestvama se nalaze sigurnosne vodilice, a crpna stanica se isporučuje sa sigurnosnim pojasom i
potrebnom opremom
Za silazak u okno predviđeno je da u crpne stanice budu ugrađene penjalice na međusobnom
razmaku od 25 cm, maksimalno 50 cm od vrha okna.
Kako bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa iz crpne stanice, potrebno je izraditi sustav prirodne
ventilacije koji se sastoji od ventilacijske cijevi na kojoj je kućište s aktivnim ugljenom. Cijev je spojena
s oknom crpne stanice, te završava na visini cca 2,0 m iznad terena.
Osim otvora za dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije, u oknu je potrebno izraditi otvore za
kablove elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Samostojeći upravljački razvodni ormar i lokalna automatika crpki je smještena u čeličnom
plastificiranom ormaru IP65 sa dvostrukim vratima, krovom, postoljem i bravicom za zaključavanje.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Predviđena je jedna rezervna i jedna radna crpka. Kombinacija rada crpki omogućuje ispravan rad u
sušnom i kišnom period, odnosno crpke su dimenzionirane na sušni i kišni (maksimalni protok).
1.22.3.2 Popis crpnih stanica
1.22.3.2.1 Faza 1
U slijedećoj tablici dane su karakteristike crpnih stanica faze I.
Popis crpnih stanica – Grad Zlatar
Naziv CS Qcr
(l/s)
Hman
[m]
Broj
radnih i
rezervnih
Duljina
tlačnog
Kota
nivelete
ulaznog
Kota
terena
Profil
tlačnog
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 187
crpki cjevovoda
(m)
kolektora
(m.n.m.)
(m.n.m.) Cjevovoda
(mm)
ZL 186 PS 5 4 1+1 21 178,18 178,18 DN 90
ZL 868 PS 8 3,5 1+1 26 169,18 174,05 DN 110
ZL 869 PS 8 10 1+1 490 169,76
(169,75)
171,25 DN 110
Crpna stanica ZL 186 PS
Tipska precrpna stanica
Promjer crpne stanice je 1400 mm i visina 5300 mm. Unutrašnji tlačni cjevovod je DN 80 izrađen iz
INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-
1. Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica ZL 868 PS
Tipska precrpna stanica Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 6100 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 100 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke u režimu 1+1 (jedna
radna, jedna rezervna).
Crpna stanica ZL 869 PS
Tipska precrpna stanica Promjer crpne stanice je 2200 mm i visina 6000 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 100 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
1.22.3.2.2 Faza 2
U slijedećoj tablici dana je karakteristika crpne stanice faze 2.
Naziv CS Qcr
(l/s)
Hman
[m]
Broj
radnih i
rezervnih
crpki
Duljina
tlačnog
cjevovoda
(m)
Kota
nivelete
ulaznog
kolektora
(m.n.m.)
Kota
terena
(m.n.m.)
Profil
tlačnog
Cjevovoda
(mm)
ZL 307 PS 8 7 1+1 38 170,73
(170,81)
174,73 DN 90
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 188
Crpna stanica ZL 307 PS
TIPSKA PRECRPNA STANICA Promjer crpne stanice je 1400 mm i visina 5300 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 80 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
1.22.4 Preljevne građevine preljevne građevine
1.22.4.1 Općenito
Kišni preljev predviđen je kao potpuno ukopani, armirano betonski objekt.
Za ulazak u kišni preljev predviđena je ugradnja odgovarajućeg broja poklopca dimenzija 60x60 cm.
Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Građevna jama za izgradnju kišnog preljeva izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,5 m od ruba dna građevine, u nagibu 3:1. Iskopani materijal odvozi se na gradilišnu
deponiju. Za učvršćenje građevne jame primjenjuju se smjernice norme EN 1610.
Za stabilizaciju temeljnog tla ispod kišnog preljeva potrebno je izvršiti produbljenje građevne jame za
0,50 m, te stabilizaciju temeljnog tla zamjenskim kamenim materijalom. Prije ugradnje zamjenskog
materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog
dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Nakon iskopa građevne jame i stabilizacije temeljnog tla, potrebno je isplanirati dno s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti. Na tako isplanirano dno postavlja se betonski izravnavajući
sloj od betona klase C 16/20, debljine 10 cm.
Između dovodnog kanala i preljevnog kanala izvest će se preljevni prag, debljine 20 cm, sa
zakošenom krunom pod 45°.
Na dnu kišnog preljeva predviđena je izrada kinete, betonom klase C 16/20.
Na izlazu iz preljevnog kanala nalazi se ispust iz kišnog preljeva. Ispust iz kišnog preljeva je predviđen
u obližnji recipient. Na kraju cijevi je predviđena izrada izljevne građevine te žabljeg poklopca za
sprječavanje ulaska povratnog toka vode u sustav odvodnje.
Zatrpavanje oko kišnog preljeva vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti sitnijim
materijalom iz iskopa u cijeloj građevnoj jami osim ispod preljevnog kanala gdje je radi postizanja
kvalitetnog temeljnog tla potrebno vršiti zatrpavanje kvalitetnim zamjenskim materijalom. Kod
zbijanja materijala potrebno je obratiti pozornost na zbijanje u blizini gravitacijskih cjevovoda te u tim
dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba izbjeći
preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
1.22.4.2 Popis preljevnih objekata
U slijedećoj tablici dane su karakteristike preljevnih objekata faze I.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 189
Popis rasteretnih objekata – Grad Zlatar
Oznaka Duljina
preljeva
(m)
Visina krune
preljeva
(m)
Profil
prigušne
cijevi
(mm)
Duljina
prigušne
cijevi
(m)
Retencija
DA/NE
Vpotr
(m3)
RUE-Zl-1 3 0,25 DN 300 33 NE 6,30
RUE-S1-#3 4 0,55 DN 250 8 NE -
RUE-S1-#4 4 1,3 DN 200 50 DA 210,00
RUE ZL1
Objekat je tlocrtnih dimenzija 2,90 m x 5,05 m i ukupne visine 1,76 m. Materijal je beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Optimalne karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=3 m, visina krune
preljeva Dh=0,25 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 300 u
duljini 33 m.
RUE-S1-#3
Objekat je tlocrtnih dimenzija 3,20 m x 8,92 m i ukupne visine 1,76 m. Materijal je beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Optimalne karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=4 m, visina krune
preljeva Dh=0,55 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 250 u
duljini 8 m.
RUE-S1-#4
Objekat je tlocrtnih dimenzija 3,98 m x 12,90 m i ukupne visine 3,42 m. Materijal je beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 40 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 30 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Optimalne karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=4 m, visina krune
preljeva Dh=1,30 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 200 u
duljini 50 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 190
1.23 Opis radova – Općina Konjščina
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt – FAZA I
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L19 Općina Konjščina, kolektorska mreža, G3-L19.04.01-G01.1 Općina Konjščina, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L19.04.01-G02.1 Općina Konjščina, elektrotehničko rješenje, E3-L19.04.01-E03.1 Glavni projekt – FAZA II Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Općine Konjščina (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L19) Općina Konjščina, kolektorska mreža, G3-L19.04.02-G01.1 Idejni projekt – FAZA I Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar) Y2-L19.00.01-G01.0 Aglomeracija Zlatar - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb) ZOP: L19, T.D.: L19-01-2015 Idejni projekt – FAZA II Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – općina Konjščina (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidrokonzalt d.o.o. Solin) Y2-L19.04.02-G01.0 Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – općina Konjščina – Izmjena i dopuna (Steinbacherconsult, Neusäβ) ZOP: L19, T.D.: L19.04-2016 Lokacijska dozvola – FAZA I Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I 350-05/13-01/110, URBROJ: 2140/01-08/6-14-12 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I-350-05/15-01/000069, URBROJ: 2140/01-08/6-16-0008 Lokacijska dozvola – FAZA II Aglomeracija Zlatar, Općina Konjščina, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/14-01/177, URBROJ: 2140/01-08/6-14-6
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 191
RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zlatar, Općina Konjščina, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/16-01/000004 URBROJ: 2140/01-08/6-16-0007
1.23.1 Uvod
Kako se Aglomeracija Zlatar, a time i pripadni sustav odvodnje proteže na 5 jedinica lokalne
samouprave, ista je podijeljena na 5 dijelova (podsustava): Grad Zlatar, Općina Konjščina, Općina
Lobor, Općina Zlatar Bistrica i Općina Marija Bistrica. Svaki od pojedinih dijelova građevine
(podsustava odvodnje otpadnih voda) čini samostalnu funkcionalnu cjelinu.
Općina Konjščina smještena je na jugoistočnom dijelu aglomeracije Zlatar. Na zapadu graniči sa
općinom Zlatar Bistrica, a na sjeverozapadu sa gradom Zlatarom.
Otpadne vode općine Konjščina prikupljaju se i odvode mješovitim sustavom odvodnje, u postojećem
stanju. Postojeći sustav odvodnje Konjščine sličan je kao i u gradu Zlataru, tj. radi se o „lokalno
centraliziranom“ načinu odvodnje, gdje se mješovite otpadne vode prikupljaju te ispuštaju putem
ispusta (DN 1000) u rijeku Krapinu, cca. 100 m iznad ušća rijeke Selnica. Čak tri glavna direktna
ispusta otpadnih voda identificirani su u Općini Konjšćina.
Kolektori mješovitog sustava ispuštaju otpadne vode bez ikakvog pročišćavanja u vodotoke
recipijenata i kanale koji tu vodu transportiraju u rijeku Krapinu. Rijeka Krapina je glavni vodotok za
čitavo područje obuhvaćeno projektom i se nalazi na južnom dijelu aglomeracije, te teče na otprilike
10 km od istoka (općina Konjščina) prema zapadu (općina Zlatar Bistrica).
Prema Studiji izvedivosti predviđeno je proširenje sustava odvodnje, koji se sastoji od glavnih
kolektora i sekundarne mreže, te crpnih stanica i preljevnih (retencijskih) objekata.
Osnovni koncept odvodnje bazira se na prikupljanju i odvodnji, te dopremi svih generiranih
komunalnih otpadnih voda do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) smještenog na
sjevernoj obali rijeke Krapine u JLS u Zlatar Bistrica.
Predloženi sustav javne odvodnje je razdjelni sustav, tj. oborinske vode koje prelaze kritični prag Qcrit
lokalno se ispuštaju u potoke i jarke pa se stoga samo sanitarne otpadne vode odvode na
pročišćavanje na planirani UPOV.
Prema podsustavom odvodnje koji se nisu pokazali tehno-ekonomski isplativi definirane su slijedeće
Etape, u okviru Aglomeracije Zlatar i pripadnih Općina:
- 1. Etapa, za koju će se pripremiti sva potrebna dokumentacija te će se izgradnja iste realizirati
kroz kratkoročne planove
- 2. Etapa, koja predstavlja dugoročne planove Naručitelja, i isti će se realizirati nakon dovršetka
I. Etape
- 3. Etapa, kao dugoročni planovi Naručitelja izvan granica Aglomeracije Zlatar.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 192
Na području aglomeracije Zlatar izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II).
U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora neovisno od faze projektiranja, odnosno za sve
kolektore navedene u ovoj dokumentaciji.
U okviru Faze 1 , Etape 1, nužno je predvidjeti mjesto i način priključenja za:
• Objekte 2. Etape, 1. Faze –u okviru ovog projekta predvidjeti priključenje 2.Etape , 1. Faze.
• Objekte 2. Faze, prvenstveno za objekte 1. Etape i nastavno objekte 2.Etape –u okviru ovog
projekta predvidjeti priključenje 2.Faze, 1. Etape i 2. Etape.
1.23.2 Obuhvat
U postojećem stanju na području Općine Konjščina izvedena je mješovita kanalizacija. Kanalizacija je
izvedena u naselju Konjščina te Donja Konjščina.
Usvojena koncepcija odvodnje otpadnih voda je mješoviti sustav odvodnje u sklopu kojeg se
sanitarne, industrijske i oborinske otpadne vode odvode zajedničkim zatvorenim sustavom odvodnje
(kanalskom mrežom).
Predviđene dogradnje sustava, u 1. Etapi, obuhvaćaju izgradnju sanitarne kanalizacije, kroz osnovne
komponente:
- Izgradnja Glavnog transportnog kolektora, K2, koji je položen u smjeru istok-zapad, sa
osnovnim ciljem prikupljanja i transporta otpadnih voda prema UPOV-u Zlatar Bistrica, preko
podsustava odvodnje istoimene općine. Transportni kolektor GK2 završava u čvoru KO062, na
granici Općine Konjšćina i Općine Zlatar Bistrica. Na Transportnom kolektoru interpolirane su
tri crpne stanice, koje su detaljnije opisane u nastavku.
- Izgradnja sekundarne mreže, na rubnim dijelovima sustava - naselja Jertovec i Bočaki.
o Izgradnja sekundarne mreže naselja Jertovec predviđena je u 1. Etapi, ali u Fazi 2.
Sekundarne mreže naselja Bočaki i Jertovec spadaju u istu grupu prioriteta (1. etapu),
odvodnja naselja Jertovec uključena je u 2. Fazu projektne dokumentacije. Priključenje
će se izvršiti na postojeći kolektor u oknu BE24.
o Izgradnja sekundarne mreže se svodi na izgradnju sekundarne mreže naselja Bočaki,
koje jedino je uključeno u objekte 1 etape, 1. faze Općine Konjšćina.
Potrebno je predvidjeti mjesto priključka 2. Etape naselja Turnišće.
Priključak sekundarne mreže naselja Turnišće u Općini Konjščina, koje se preko naselja Lipovec u
Općini Zlatar Bistrica priključuju na Glavni kolektor K2 u revizijskom oknu ZB053 u Općini Zlatar Bistrica
2. Etape. Sekundarna mreža naselja Turnišće u Općini Lobor, te Lipovac u Općini Zlatar Bistrica
uključeni su u 2. Etapu, kroz koji će i biti projektirani i izgrađeni. Mjesto priključka predvidjet će se
detaljnije u Glavnom projektu za Općinu Zlatar Bistrica, na području koje se priključak dva naselja i
odvija
Revizijsko okno ZB053 stoga ima priključni odvojak sa čepom za potrebe
priključka 2. Etape
- Previđena je i izgradnja Spojnog kanala fekalne kanalizacije od novog kanala D-24 do novog
kolektora K1 uz prugu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 193
Kako teren koji pada od državne ceste D-24 prema kolektoru K1 uz prugu, gravitacijska odvodnja u
zoni zahvata je moguća jedino na način da se javni kanal unutar koridora državne ceste D-24 spoji
putem predmetnog spojnog kanala na postojeći kolektor K1 Φ30 cm uz prugu. Trasa spojnog kanala
predviđena je po postojećem putu u smjeru jugoistoka prema pruzi, te dalje preko privatnih parcela u
smjeru juga do mjesta spoja na postojeći betonski kolektor K1 Φ30 cm uz prugu.
Predviđa se projektnom dokumentacijom izvesti spojni kanal od korugiranih PEHD cijevi, klase SN-8,
profila DN 300 mm. Kanal se projektira u ukupnoj dužini od L=841,10m'.
Predviđena je izgradnja kišnog rasterećenja, retencije i crpne stanice (KO 001 PS) na lokaciji sadašnjeg
ispusta u najnizvodnijoj točki postojećeg sustava javne odvodnje Općine Konjščina.
U planiranom stanju, od ove lokacije otpadna voda se transportira nizvodno u smjeru naselja Bočaki,
gdje je na nizvodnom dijelu predviđena dodatna crpna stanica (KO 029 PS), nakon čega slijedi nova
dionica gravitacijskog kolektora te dodatna crpna stanica (KO 058 PS).
Završetak dionice Glavnog kolektora predviđeno je na tlačnom vodu.
Definirani su i projektni parametri za postojeću crpnu stanicu koja se nalazi na uzvodnom dijelu
sustava, na granici naselja Konjščina i Pešćeno (KO 2003 PS – postojeća CS).
1.23.3 Kolektori
Faza 1
Na području općine Konjščina planira se u Fazi 1 izgradnja ukupno 4.899 m gravitacijskih kolektora,
od toga cca 2.578 m glavnih kolektora, cca 1.480 m sekundarnih kolektora te cca 841 m spojnih
kanala. Predviđa se tlačnih cjevovoda ukupne duljine cca 706 m.
Izgradnja kolektora predviđena je na području naselja: Konjščina, Bočaki, Jelovec.
Faza 2
Na području općine Konjščina planira se u Fazi 2 izgradnja sekundarne mreže od ukupne duljine
2.420,84 m. Sekundarna mreža predviđena je na području naselja Jertovec.
1.23.3.1 Općenito
Za kolektore fekalne otpadne vode predviđa se najmanji profil gravitacijskih cjevovoda od DN250.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal prema projektnoj dokumentaciji za gravitacijske cjevovode odabran je plastični
materijal s punom stjenkom. Zavisno o presjeku odabiru se slijedeći materijali:
- za dimenzije od DN 250 do 400 mm: PE-HD (PE80/PE100), SDR 21
- za veće dimenzije: poliester (GRP)
Za tlačne cjevovode projektnom dokumentacijom predviđa se primjena polietilenskih tlačnih cijevi
(PE80/PE100, SDR11) nazivnog tlaka od 10 bara, bez obzira na nešto manje tlakove u kanalskoj mreži.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 194
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova kontrolirati
geodetskim instrumentom.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora i tlačnog voda predviđene projektom
određene su ovisno o profilu cijevi, dubini polaganja cjevovoda, broju cijevi u rovu i geomehaničkim
karakteristikama tla.
Predviđaju su slijedeće širine rova:
- Za cijevi profila do Ø 300 mm: 1,0 m
- Za cijevi profila Ø 400 mm: 1,2 m
- Za cijevi profila Ø 600 mm 1,4 m
- Za cijevi profila Ø 700 mm 1,5 m
Ukoliko se u isti rov polažu kanalizacijski kolektor i tlačni vod, predviđena širina rova je 1,40 m. Širina
rova mora biti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
Kada se iskopani materijal odlaže uz rub rova, između ruba rova i odloženog materijala iz iskopa
potrebno je ostaviti dovoljno širok pojas koji ne smije biti opterećen da se ne ugrozi stabilnost pokosa
iskopa i čija širina odgovara propisima zaštite na radu. Na mjestima gdje nije moguće odložiti
materijal uz rub rova, potrebno je planirati uzdužni transport iskopanog materijala na za to
predviđeno stalno/trajno/ ili privremeno odlagalište.
Cijevi treba polagati na pripremljenu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po čitavoj
dužini, kako bi se osigurao čvrst, stabilan i jednolik oslonac za cijev na svim njezinim dijelovima.
Prije izrade posteljice za cijevi prema DIN EN 1610, potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti.
Debljina posteljice je 15 cm, širina jednaka širini rova za cijevi. Posteljica se radi od sitnozrnatog
kamenog materijala, krupnoće zrna do 8 mm. Posteljicu treba dublje iskopati na dijelovima gdje se
cijevi spajaju kako bi se osiguralo da cijev ima kontinuirani oslonac i da ne leži na spojnicama.
Područje spojnice mora imati pravilnu posteljicu i biti pravilno zatrpano nakon što je završena
montaža spoja.
Prvih 1,0 m visine od tjemena cijevi treba lagano nabijati ručnim nabijačima, a poslije odgovarajućim
strojevima.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine vratiti u prvobitno stanje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 195
1.23.3.2 Popis cjevovoda
1.23.3.2.1 Faza 1
U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala prema projektnoj dokumentaciji za sve
kolektore faze 1.
Gravitacijski kolektori – Općina Konjščina
Kol. sustav Grad Naselje Naziv objekta DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
KONJŠČINA – UKUPNA DULJINA GRAVITACIJSKIH CJEVOVODA 4.899,00 m
GK2 Konjščina K2 300 PEHD 1.390,00 m
GK2 Konjščina K2 300 PEHD 1.188,00 m
GK2 Konjščina Konjščina KO5B 250 PEHD 183,00 m
GK2 Konjščina Bočaki KO2.1A 250 PEHD 157,00 m
GK2 Konjščina Bočaki KO2.1B 250 PEHD 545,00 m
GK2 Konjščina Bočaki KO3 250 PEHD 412,00 m
GK2 Konjščina Bočaki KO3.1 250 PEHD 81,00 m
GK2 Konjščina Bočaki KO3.2 250 PEHD 102,00 m
Spojni kanal Konjščina Jelovec KO 01 300 PEHD 841,00 m
Tlačni cjevovodi – Općina Konjščina
Kol. sustav Grad Naselje PS oznaka DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
KONJŠČINA – UKUPNA DULJINA TLAČNIH CJEVOVODA 706,00 m
Konjščina Konjščina K2_TL KO058PS 160 PE-HD 477,00 m
Konjščina Konjščina K2_TL KO029PS 160 PE-HD 72,00 m
Konjščina Konjščina K2_TL KO001PS 140 PE-HD 157,00 m
1.23.3.2.2 Faza 2
U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala prema projektnoj dokumentaciji za sve
kolektore faze 2.
Gravitacijski kolektori (sekundarni cjeovovodi) – Općina Konjščina
Kol. sustav Grad Naselje Naziv objekta DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
KONJŠČINA – UKUPNA DULJINA SEKUNDARNIH CJEVOVODA 2.395,00 m
Konjščina Konjščina Jertovec KO4.3 250 PEHD 149
Konjščina Konjščina Jertovec KO4.3.2 250 PEHD 623
Konjščina Konjščina Jertovec KO4.3.1 250 PEHD 274
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 196
Konjščina Konjščina Jertovec KO4.2 250 PEHD 827
Konjščina Konjščina Jertovec KO4.1 250 PEHD 203
Konjščina Konjščina Jertovec KO4.1.1 250 PEHD 120
Konjščina Konjščina Jertovec KO4.2.1 250 PEHD 199
1.23.3.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana.
Zbog zaštite podzemnih voda (istjecanje otpadnih voda u okoliš – exfiltracija), te zaštite od utjecaja
podzemnih voda (infiltracija) predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja visokog
stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od poliestera
(GRP) na cijevima od poliestera, te od polietilena (PE) na cijevima od polietilena, odnosno od istog
materijala kao i cijevi zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna.
(Aternativno okna od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4,
razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm).
Unutarnji promjer revizijskih okana zavisi o profilu izlazne cijevi:
- 800 mm kod profila izlazne cijevi od DN 250-300 mm
- 1000 mm kod profila izlazne cijevi od DN 400 mm
- 1.200 mm kod profila izlazne cijevi od DN 600-700 mm
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Produbljenje je 20 cm od dna nivelete izlazne cijevi.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 10 cm. Posteljica je od sitnozrnatog
kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Zasipavanje oko donjeg dijela okna vrši se sitnozrnatim
kamenim materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski kolektor. Materijal za
zasipavanje se nanosi u slojevima na udaljenosti od 50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno. Obodna krutost okna je minimalno SN 8, što se dokazuje
potrebnim ispitivanjem. Proračunom je potrebno dokazati otpornost okna na djelovanje uzgona bez
dodatnog betoniranja.
Konstrukcija gornje ploče okna (poklopca) uvijek treba osigurati da se statička i dinamička
opterećenja ne prenose izravno na okno već posebnim sidrenim prstenom na zbijeni nasip oko okna.
Spoj između ploče i okna mora biti vodonepropustan.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevano-željezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na poljoprivrednim površinama. Na
prometnicama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samozabravljivanja, a na poljoprivrednim
površinama ugradnja poklopaca sa bravom i ključem.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 197
1.23.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture
1.23.3.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka ili ovjesom cjevovoda na
konstrukciju mosta, ovisno o terenskim prilikama i tehničkim zahtjevima vođenja trase kanalizacije.
Nastavno se daje pregled svih križanja s vodotocima na području Projekta.
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje Razina podizanja do
vodotoka [m.n.m]
GE 04 GK2_TL Konjščina Konjščina 159,30
GE 05 GK2 Konjščina Bočaki 161,32
GE 06 GK2 Konjščina Bočaki 161,43
GE 07 GK2 Konjščina Bočaki 160,50
GE 08 GK2 Konjščina Bočaki 160,20
GE 09 GK2 Konjščina Turnišće 159,97
Ostali prijelazi izvode se na isti način, dakle sukladno Posebnim uvjetima Hrvatskih voda, ovisno o
stanju na terenu, te razini vode u koritu.
Svako križanje će se riješiti zapisnički, sukladno zahtjevima predstavnika Hrvatskih voda (VGI za mali
sliv „Krapina Sutla“), a nakon suglasnosti odgovorne osobe Naručitelja- Nadzornog inženjera.
1.23.3.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste
Prolaz cjevovoda ispod prometnica, ovisno o značaju javne ceste, riješen je projektnom
dokumentacijom prekopavanjem ili hidrauličkim utiskivanjem kanalizacijskih cijevi u zaštitne čelične
cijevi.
Profil zaštitne čelične definira se u ovisnosti od profila kanalizacijskog cjevovoda. Učvršćivanje
(centriranje) kanalizacijske cijevi vrši se koncentričnim izolatorima/distancerima na maksimalno
svakih 1,5 m. Poželjno je konc. izolatore namazati zbog manjeg utjecaja sile trenja. Cijev je s vanjske i
unutarnje strane premazana antikorozivnim premazom.
Radovi se moraju izvoditi na način da se ne ugrozi stabilnost javne ceste i zaštitnog pojasa ceste te da
se osigura sigurno odvijanje prometa. Tijekom izvođenja radova izvođač je dužan označiti gradilište
propisanom prometnom signalizacijom. Nakon obavljenih radova javnu cestu i zaštitni pojas javne
ceste potrebno je dovesti u prvobitno stanje, a sve eventualne štete nastale izvođenjem radova, kao i
štete trećih osoba snosi izvođač. Svi radovi moraju se izvoditi prema OTU za radove na cestama.
Prolazi ispod asfaltiranih kolnika izvesti će se metodom bušenja, okomito na os ceste, istovremenim
utiskivanjem zaštitne čelične cijevi, da se spriječi rahljenje materijala u nadsloju ceste. Radovi
započinju iskopom za smještaj bušeće garniture. Iskop rova za aparat za bušenje kopati će se na
udaljenosti min. 2,0 m od ruba kolnika, uz osiguranje prometnom signalizacijom.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 198
Zatrpavanje rova izvršiti kvalitetnim materijalom iz iskopa, uz primjenu suvremenih metoda radi
osiguranja potrebne nosivosti bankine Me=40 MN/m2. Čelične cijevi zavaruju se na licu mjesta i
utiskuju u trup ceste. Visinski položaj zaštitne cijevi određen je tako da gornji rub zaštitne cijevi bude
minimalno 1,5 m ispod nivelete kolnika, odnosno 0,8 m ispod cestovnog jarka. Tijekom rada
obavezno je strogo kontroliranje nivelete cijevi.
Prolazi ispod neasfaltiranih prometnica ili putova biti će riješeni prekopavanjem. Kanalizacijska cijev
treba biti položena unutar zaštitne čelične cijevi. Zatrpavanje rova izvršiti zamjenom materijala
kamenim materijalom, uz osiguranje nosivosti bankine Me=40 MN/m2.
Nisu zabilježena križanja i paralelna vođenja s značajnijim cestama na Projektom području.
1.23.3.4.3 Križanje sustava odvodnje i željezničke pruge
Prolazak cjevovoda ispod željezničke pruge predviđen je u svemu prema Pravilniku o Općim uvjetima
za građenje u zaštitnom pružnom pojasu (NN93/10), te sukladno Rješenju HŽ-a (RK broj: 508/15, od
31.07.2015) kojim se upućuje Projektant na navedeni Pravilnik i dopune Projekta.
Prolazak kanalizacijskih cijevi ispod trupa pruge sukladno projektnoj dokumentaciji izvodi se
bušenjem te polaganjem u zaštitne cijevi. Zaštitna cijev doseže razmake dane u posebnim uvjetima,
točnije, 10 m od osi kolosijeka, 6 m od nožice nasipa ili 2 m od vanjskog ruba pružnog jarka,
obostrano.
Zaštitna cijev instalira se u nagibu od min. 0,2%, te oba kraja cijevi završavaju dobro zabrtvljena u
stijenama okana.
Niveleta kanala je postavljena na način da se uvaži uvjet od 1,3 m nadsloja od donjeg ruba
kolosiječnog praga.
Nastavno je dat tablični prikaz svih križanja s željezničkom prugom.
Križanja sa željezničkim prugama na projektnom području (GA)
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje Okno uzvodno Okno nizvodno
GA 02 GK2 Konjščina Bočaki KO013 KO014
GA 03 GK2 / GK2_TL Konjščina Bočaki KO029 PS
(KO030) KO030(KO031)
1.23.3.4.4 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom
Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je obratiti
posebnu pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,6 m, dubine 2,0 m i duljine 2,0 m prije početka radova. Mjesto iskopa
kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa izvođačem radova, na
osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od vlasnika instalacija. Iskop
treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na radu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 199
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje, dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt koji će u
konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine.
Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske dozvole.
Elektroenergetska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa elektroenergetskom instalacijom obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plinska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Na lokaciji Općine Konjšćina biježe se dva križanja s plinovodima značajnijeg karaktera:
Križanja sa plinskim instalacijama na projektnom području (PX)
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje
PX 03 GK2 Konjščina Konjščina
PX 05 GK2_TL Konjščina Bočaki
Telefon
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa telefonskim vodovima obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Vodovod
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura
Obilaskom trase nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj trase, a ako se
ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.23.4 Crpne stanice
Obrađene su dvije osnovne vrste hidrotehničkih objekata, tipičnih za svaki mješoviti sustav odvodnje
otpadnih voda:
- Crpne stanice
- Preljevni objekti (uključuje preljevne građevine, retencijske spremnike i cijevne retencije)
Predviđa se izgradnja 3 crpne stanice (KO 001 PS, KO 029 PS, KO 058 PS) i 1 preljevni objekt (RUE-52
#1).
1.23.4.1 Općenito
Crpna stanica predviđena je kao predgotovljeni podzemni kompaktni objekt.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 200
Drugim riječima, crpna stanica predviđena je za vertikalni ukop sa svom potrebnom opremom.
Stanica je izrađena projektnom dokumentacijom iz poliestera (GRP) ili polietilena (PE) i monolitne je
izvedbe sa poliesterskim dnom. Crpne stanice se izvode sa AB gornjom pločom i lijevano željeznim
poklopcem dimenzija ovisno o dimenzijama CS koji je osnovni element koji se servisira prema
potrebi. Načelno je primijenjen lijevano željezni jednostruki poklopaca dimenzija 70x140 cm. Poklopci
su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN na prometnicama, te 250 kN na zelenim površinama.
Nastavno su taksativno navedeni ostali elementi crpnih stanica:
- Podzemna stanica ima prsten za spoj sa betonskim utegom radi savladavanja sile uzgona. Proračun uzgona dat je u poglavlju 6 Statički proračun
- Dno okna crpne stanice mora imati zakošenu kinetu ovisno o kutovima priključnih odnosno ulaznih gravitacijskih cjevovoda, kako bi se onemogućilo taloženje vode otpadne vode u mrtvim kutovima na dnu crpne stanice.
- Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-1.
- Promjer crpne stanice : 1400 ; 1800 ili 2200 mm
- Dubina crpne stanice : prema nacrtu i prema uzdužnom profilu
- Unutrašnji tlačni cjevovod : promjer i pozicija tlačnog cjevovoda
- Unutrašnji tlačni cjevovod je izrađen iz INOX materijala AISI 304 ( ili AISI 316 ) sa letećim prirubnicama iz INOX-a kao i cjevovod.
- Unutar crpne stanice se nalaze lijevano željezne automatske spojke, zasuni GGG50 sa epoxy premazom kao i nepovratni ventili iz GGG40 materijala sa dodatnim epoxy premazom.
- U crpnom oknu se nalaze i vodilice koje mogu biti izrađene i iz INOX-a 304. Svi vijci i matice su iz INOX AISI 316 materijala.
- Sa vanjske strane se nalaze otvori za spoj sa ulaznim cjevovodom kao i spoj na tlačni cjevovod
- Crpna stanica također je opremljena ljestvama i podestom izrađenim iz INOX- a.
- Na ljestvama se nalaze sigurnosne vodilice, a crpna stanica se isporućuje sa sigurnosnim pojasom ipotrebnom opremom
Za silazak u okno predviđeno je da u crpne stanice budu ugrađene penjalice na međusobnom
razmaku od 25 cm, maksimalno 50 cm od vrha okna.
Kako bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa iz crpne stanice, potrebno je izraditi sustav prirodne
ventilacije koji se sastoji od ventilacijske cijevi na kojoj je kućište s aktivnim ugljenom. Cijev je spojena
s oknom crpne stanice, te završava na visini cca 2,0 m iznad terena.
Osim otvora za dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije, u oknu je potrebno izraditi otvore za
kablove elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Samostojeći upravljački razvodni ormar i lokalna automatika crpki je smještena u čeličnom
plastificiranom ormaru IP65 sa dvostrukim vratima, krovom, postoljem i bravicom za zaključavanje.
Predviđene su jedna ili dvije radne i jedna rezervna crpka. Kombinacija rada crpki omogućuje
ispravan rad u sušnom i kišnom periodu, odnosno crpke su dimenzionirane na sušni i kišni
(maksimalni protok).
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 201
1.23.4.2 Popis crpnih stanica
U slijedećoj tablici dane su karakteristike crpnih stanica faze I.
Popis crpnih stanica – Općina Konjščina
Naziv CS Qcr
(l/s)
Hman
[m]
Broj radnih
i rezervnih
crpki
Duljina
tlačnog
cjevovoda
(m)
Kota
nivelete
ulaznog
kolektora
(m.n.m.)
Kota
terena
(m.n.m.)
Profil
tlačnog
Cjevovoda
(mm)
KO 001 PS 15 6,5 1+1 157 159,33 162,52 DN 140
KO 029 PS 20 5 2+1 72 157,20 161,53 DN 160
KO 058 PS 20 15 2+1 477 155,44 159,91 DN 160
Naziv bušotine za pojedinu Crpnu stanicu – Općina Konjščina
Naziv CS DUBINA CS
(m)
IZVJEŠĆE
O GEOTEHNIČKIM
ISTRAŽIVANJIMA
/ PRAGMA (13 + 4)
Geotehnički elaborat /
GRAĐEVINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU
KO 001 PS 4,52 DOD-4 B22
KO 029 PS 5,33 B19
KO 058 PS 5,47 B18
Crpna stanica KO 001 PS
Tipska precrpna stanica Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 4500 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 100 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica KO 029 PS
Tipska precrpna stanica Promjer crpne stanice je 2200 mm i visina 5600 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 100 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Crpna stanica opremljena je s tri crpke u režimu 2+1 (dvije radne,
jedna rezervna). Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica KO 058 PS
Tipska precrpna stanica Promjer crpne stanice je 2200 mm i visina 5800 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 100 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Crpna stanica opremljena je s tri crpke u režimu 2+1 (dvije radne,
jedna rezervna). Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 202
1.23.5 Preljevne građevine
1.23.5.1 Općenito
Kišni preljev predviđen je kao potpuno ukopani, armirano betonski objekt.
Za ulazak u kišni preljev predviđena je ugradnja odgovarajućeg broja poklopca dimenzija 70/140 cm.
Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Građevna jama za izgradnju kišnog preljeva izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,5 m od ruba dna građevine, u nagibu 3:1. Iskopani materijal odvozi se na gradilišnu
deponiju. Za učvršćenje građevne jame primjenjuju se smjernice norme EN 1610.
Za stabilizaciju temeljnog tla ispod kišnog preljeva potrebno je izvršiti produbljenje građevne jame za
0,50 m te stabilizaciju temeljnog tla zamjenskim kamenim materijalom. Prije ugradnje zamjenskog
materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog
dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Nakon iskopa građevne jame i stabilizacije temeljnog tla, potrebno je isplanirati dno s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti. Na tako isplanirano dno postavlja se betonski izravnavajući
sloj od betona klase C 16/20, debljine 10 cm.
Svijetla visina kišnog preljeva 2,95 m na dovodnom dijelu, i 1,85 m u preljevnom kanalu.
Između dovodnog kanala i preljevnog kanala izvest će se preljevni prag, debljine 20 cm, sa
zakošenom krunom pod 45°.
Na dnu kišnog preljeva predviđena je izrada kinete, betonom klase C 16/20.
Na izlasku iz dovodnog kanala predviđena je prigušnica, čiji je profil i duljina definirana hidrauličkim
proračunom.
Na izlazu iz preljevnog kanala nalazi se ispust iz kišnog preljeva. Ispust iz kišnog preljeva je predviđen
u obližnji recipient. Na kraju cijevi je predviđena izrada izljevne građevine, te žabljeg poklopca za
sprječavanje ulaska povratnog toka vode u sustav odvodnje.
Zatrpavanje oko kišnog preljeva vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti sitnijim
materijalom iz iskopa u cijeloj građevnoj jami osim ispod preljevnog kanala gdje je radi postizanja
kvalitetnog temeljnog tla potrebno vršiti zatrpavanje kvalitetnim zamjenskim materijalom. Kod
zbijanja materijala potrebno je obratiti pozornost na zbijanje u blizini gravitacijskih cjevovoda, te u
tim dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba izbjeći
preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
1.23.5.2 Popis preljevnih objekata
U slijedećoj tablici dane su karakteristike preljevnog objekta.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 203
Oznaka
Duljina
preljeva
(m)
Visina krune
preljeva
(m)
Profil
prigušne
cijevi
(mm)
Duljina
prigušne
cijevi
(m)
Retencija
DA/NE
Vpotr
(m3)
RUE-S2-#1 4 0,65 DN 250 5,7 DA 280,00
RUE S2#1
Preljevni objekt je tlocrtnih dimenzija 3,60 m x 11,58 m, ukupne visine 3,15 m. Beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 40 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 30 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=4,0 m, visina krune preljeva
Dh=0,65 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5m, prigušnica DN 250 u duljini 5,7 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 204
1.24 Opis radova – Općina Lobor
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L19 Općina Lobor, kolektorska mreža, G3-L19.05.01-G01.1 Općina Lobor, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L19.05.01-G02.1 Općina Lobor, elektrotehničko rješenje, E3-L19.05.01-E03.1) Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar) Y2-L19.00.01-G01.0 Aglomeracija Zlatar - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ) ZOP: L19, T.D.: L19-01-2015 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I 350-05/13-01/110, URBROJ: 2140/01-08/6-14-12 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I-350-05/15-01/000069, URBROJ: 2140/01-08/6-16-0008 Građevinska dozvola
1.24.1 Uvod
Kako se Aglomeracija Zlatar, a time i pripadni sustav odvodnje proteže na 5 jedinica lokalne
samouprave, ista je podijeljena na 5 dijelova (podsustava): Grad Zlatar, Općina Konjščina, Općina
Lobor, Općina Zlatar Bistrica i Općina Marija Bistrica. Svaki od pojedinih dijelova građevine
(podsustava odvodnje otpadnih voda) čini samostalnu funkcionalnu cjelinu.
Lobor je jedna od najsjevernijih općina u Krapinsko-zagorskoj županiji. Sjeverno od Općine nalazi se
Varaždinska županija i to Grad Lepoglava. Prema jugu se Općina Lobor naslanja na Grad Zlatar a koji
se potom spaja s općinom Zlatar Bistrica.
U općini Lobor ne postoji kontroliran sustav odvodnje. Samo na nekoliko gušće naseljenih lokacija
izgrađen je mješoviti sustav odvodnje, i to kolektori profila DN 300 – DN 400, sa direktnim
ispuštanjem u obližnje recipijente - u Vinipotok i Reku.
U naselju Lobor, rijeka Reka čini glavni lokalni vodotok. Nizvodno od grada Zlatara rijeka Reka utječe
u rijeku Zlatarčicu koja dalje utječe u rijeku Krapinu malo dalje nizvodno od planirane lokacije za
uređaj za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) koji će se izgraditi na sjevernoj obali rijeke Krapine.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 205
Prema Studiji izvedivosti predviđeno je proširenje sustava odvodnje, koji se sastoji od glavnih
kolektora i sekundarne mreže, te crpnih stanica i preljevnih (retencijskih) objekata.
Osnovni koncept odvodnje bazira se na prikupljanju i odvodnji, te dopremi svih generiranih
komunalnih otpadnih voda do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) smještenog na
sjevernoj obali rijeke Krapine u JLS u Zlatar Bistrica.
Predloženi sustav javne odvodnje je razdjelni sustav, tj. oborinske vode koje prelaze kritični prag Qcrit
lokalno se ispuštaju u potoke i jarke pa se stoga samo sanitarne otpadne vode odvode na
pročišćavanje na planirani UPOV.
Prema podsustavom odvodnje koji se nisu pokazali tehno-ekonomski isplativi definirane su slijedeće
Etape, u okviru Aglomeracije Zlatar i pripadnih Općina:
- 1. Etapa, za koju će se pripremiti sva potrebna dokumentacija te će se izgradnja iste realizirati
kroz kratkoročne planove
- 2. Etapa, koja predstavlja dugoročne planove Naručitelja, i isti će se realizirati nakon dovršetka
I. Etape
- 3. Etapa, kao dugoročni planovi Naručitelja izvan granica Aglomeracije Zlatar.
1.24.2 Obuhvat
U postojećem stanju na području Općine Lobor samo u manjem dijelu centralnog naselja Lobor
postoji izgrađena mješovita kanalizacija.
U postojećem stanju na području Općine Lobor izvedena je mješovita kanalizacija, dok predviđene
nadogradnje sustava obuhvaćaju izgradnju sanitarne kanalizacije na rubnim dijelovima sustava te
razdvajanje oborinske i sanitarne odvodnje u samom centru naselja Lobor gdje je predviđena
izgradnja novih sanitarnih kanala, dok bi postojeći mješoviti kolektori preuzeli ulogu oborinske
odvodnje. U nizvodnom dijelu Općine Lobor zadržava se mješoviti sustav odvodnje.
Predviđene dogradnje sustava, u 1. Etapi, obuhvaćaju izgradnju sanitarne kanalizacije, kroz dvije
osnovne komponente:
- Izgradnja Glavnog transportnog kolektora, K1, koji je položen u smjeru sjever-jug, sa
osnovnim ciljem prikupljanja i transporta otpadnih voda prema UPOV-u Zlatar Bistrica, preko
podsustava odvodnje istoimene općine. Transportni kolektor GK2 završava neposredno
nakon precrpne stanica ZL022 PS, na granici sa Gradom Zlatarom.
- Izgradnja sekundarne mreže, u obliku prstena, u naselju Lobor.
Priključenjem sekundarne mreže zapravo počinje GK1.
U Općini Lobor nije definirana niti 2. etapa niti 2. faza, tako da nije potrebno predviđati naknadna
priključenja.
U nizvodnom dijelu Općine Lobor zadržava se mješoviti sustav odvodnje. Na sustavu odvodnje Općine
Lobor predviđena je i izgradnja dva kišna rasterećenja (RUE-S1-#1, RUE-S1-#2), te dvije prateće
retencije i ukupno četiri crpne stanice (LB 160 PS, LB 98 PS, LB 269 PS, ZL 022 PS).
U planiranom stanju, od lokacije najnizvodnije crpne stanice (ZL 022 PS) otpadna voda se transportira
nizvodno u smjeru Općine Zlatar.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 206
Usvojena koncepcija odvodnje otpadnih voda je mješoviti sustav odvodnje u sklopu kojeg se
sanitarne, industrijske i oborinske otpadne vode odvode zajedničkim zatvorenim sustavom odvodnje
(kanalskom mrežom). Pri tome je potrebno napomenuti da se novi podsustavi odvodnje (rubna
područja i uzvodni dio sustava) planiraju izvesti kao razdjelni.
1.24.3 Kolektori
Na području općine Konjščina planira se izgradnja ukupno 4.909 m gravitacijskih kolektora, od toga
3.287 m glavnih kolektora, 1.622 m sekundarnih kolektora te 420 m tlačnih cjevovoda.
1.24.3.1 Općenito
Za kolektore fekalne otpadne vode predviđa se najmanji profil gravitacijskih cjevovoda od DN250.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode odabran je sukladno projektnoj dokumentaciji plastični
materijal s punom stjenkom. Zavisno o presjeku odabiru se slijedeći materijali:
- za dimenzije od DN 250 do 400 mm: PE-HD (PE80/PE100), SDR 21
- za veće dimenzije: poliester (GRP)
Poliesterski materijal GRP je predviđen za cjevovode promjera većeg od DN 400. Odabir i prijedlog
cijevnog materijala prikazan je u Općoj knjizi - poglavlje 10
Za tlačne cjevovode prema projektnoj dokumentaciji predviđa se primjena polietilenskih tlačnih cijevi
(PE80/PE100, SDR11) nazivnog tlaka od 10 bara, bez obzira na nešto manje tlakove u kanalskoj mreži.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova kontrolirati
geodetskim instrumentom.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora i tlačnog voda predviđene projektom
određene su ovisno o profilu cijevi, dubini polaganja cjevovoda, broju cijevi u rovu i geomehaničkim
karakteristikama tla.
Predviđaju su slijedeće širine rova:
- Za cijevi profila do Ø 300 mm: 1,0 m
- Za cijevi profila Ø 400 mm: 1,2 m
- Za cijevi profila Ø 600 mm 1,4 m
- Za cijevi profila Ø 700 mm 1,5 m
Ukoliko se u isti rov polažu kanalizacijski kolektor i tlačni vod, predviđena širina rova je 1,40 m. Širina
rova mora biti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 207
Kada se iskopani materijal odlaže uz rub rova, između ruba rova i odloženog materijala iz iskopa
potrebno je ostaviti dovoljno širok pojas koji ne smije biti opterećen da se ne ugrozi stabilnost pokosa
iskopa i čija širina odgovara propisima zaštite na radu. Na mjestima gdje nije moguće odložiti
materijal uz rub rova, potrebno je planirati uzdužni transport iskopanog materijala na za to
predviđeno stalno/trajno/ ili privremeno odlagalište.
Cijevi treba polagati na pripremljenu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po čitavoj
dužini, kako bi se osigurao čvrst, stabilan i jednolik oslonac za cijev na svim njezinim dijelovima.
Prije izrade posteljice za cijevi prema DIN EN 1610, potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti.
Debljina posteljice je 15 cm, širina jednaka širini rova za cijevi. Posteljica se radi od sitnozrnatog
kamenog materijala, krupnoće zrna do 8 mm. Posteljicu treba dublje iskopati na dijelovima gdje se
cijevi spajaju kako bi se osiguralo da cijev ima kontinuirani oslonac i da ne leži na spojnicama.
Područje spojnice mora imati pravilnu posteljicu i biti pravilno zatrpano nakon što je završena
montaža spoja.
Prvih 1,0 m visine od tjemena cijevi treba lagano nabijati ručnim nabijačima, a poslije odgovarajućim
strojevima.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine vratiti u prvobitno stanje.
1.24.3.2 Popis cjevovoda
U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala za sve kolektore.
Gravitacijski kolektori – Općina Lobor
Kol. sustav Grad Naselje Naziv objekta DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
LOBOR – UKUPNA DULJINA GRAVITACIJSKIH CJEVOVODA 4.908,90 m
GK1 Lobor Lobor GK1 250 PEHD 152,55 m
GK1 Lobor Lobor GK1 250 PEHD 887,66 m
GK1 Lobor Lobor GK1 250 PEHD 959,00 m
GK1 Lobor Lobor GK1 300 PEHD 1.288,00 m
GK1 Lobor Lobor LB1 250 PEHD 372,73 m
GK1 Lobor Lobor LB1.1 250 PEHD 44,00 m
GK1 Lobor Lobor LB5 300 PEHD 417,56 m
GK1 Lobor Lobor LB6 250 PEHD 350,00 m
GK1 Lobor Lobor LB6 250 PEHD 40,00 m
GK1 Lobor Lobor LB7 250 PEHD 134,53 m
GK1 Lobor Lobor LB1A 250 PEHD 96,87 m
GK1 Lobor Lobor LB12 250 PEHD 166,00 m
Tlačni cjevovodi – Općina Lobor
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 208
Kol. Sustav Grad Naselje PS oznaka DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
LOBOR – UKUPNA DULJINA TLAČNIH CJEVOVODA 420,00 m
Lobor Vinipotok LB1A_TL LB160PS 110 PE-HD 122,45 m
Lobor Markušbrijeg K1_TL LB98PS 110 PE-HD 166,44 m
Lobor Lobor K1_TL LB269PS 110 PE-HD 131,11 m
1.24.3.3 Revizijska okna
Radi ulaska u kanalizacijske cjevovode radi ispiranja, čišćenja i revizije, na svakom horizontalnom i
vertikalnom lomu trase kanala te na ravnim dionicama trase na udaljenosti prosječno 40 do 50 m,
predviđena je izgradnja revizijskih okana.
Zbog zaštite podzemnih voda (istjecanje otpadnih voda u okoliš – exfiltracija), te zaštite od utjecaja
podzemnih voda (infiltracija) predviđa se ugradnja prefabriciranih okana zbog postizanja visokog
stupnja vodonepropusnosti i jednostavnosti ugradnje.
Predviđena je projektnom dokumentacijom ugradnja prefabriciranih revizijskih okana od poliestera
(GRP) na cijevima od poliestera, te od polietilena (PE) na cijevima od polietilena, odnosno od istog
materijala kao i cijevi zbog kompatibilnosti i garancije kvalitete i trajnosti spoja cijevi i okna.
(Aternativno okna od betona razreda tlačne čvrstoće C30/37, razreda izloženosti XC4, XD3, XF4,
razreda vodonepropusnosti V2, Dmax=16 mm uz zaštitni sloj min. 4 cm).
Unutarnji promjer revizijskih okana zavisi o profilu izlazne cijevi:
- 800 mm kod profila izlazne cijevi od DN 250-300 mm
- 1000 mm kod profila izlazne cijevi od DN 400 mm
- 1.200 mm kod profila izlazne cijevi od DN 600-700 mm
Na mjestima ugradnje revizijskih okana potrebno je izvršiti proširenje i produbljenje rova. Proširenje
se vrši u širini od 50 cm sa svake strane okna, odnosno promjera većeg za 1,0 m od promjera okna.
Produbljenje je 20 cm od dna nivelete izlazne cijevi.
Okna se ugrađuju na unaprijed pripremljenu posteljicu debljine 10 cm. Posteljica je od sitnozrnatog
kamenog materijala krupnoće zrna do 8 mm. Zasipavanje oko donjeg dijela okna vrši se sitnozrnatim
materijalom krupnoće zrna do 8 mm, isto kao i za kanalizacijski kolektor. Materijal za zasipavanje se
nanosi u slojevima na udaljenosti od najmanje 50 cm od stjenke okna.
Okno treba biti ispitano i vodonepropusno. Obodna krutost okna je minimalno SN 8, što se dokazuje
potrebnim ispitivanjem. Proračunom je potrebno dokazati otpornost okna na djelovanje uzgona bez
dodatnog betoniranja.
Konstrukcija gornje ploče okna (poklopca) uvijek treba osigurati da se statička i dinamička
opterećenja ne prenose izravno na okno već posebnim sidrenim prstenom na zbijeni nasip oko okna.
Spoj između ploče i okna mora biti vodonepropustan.
U gornju ploču okna ugradit će se lijevano-željezni tipski poklopac Ø 600 mm u kvadratnom okviru.
Poklopci su nosivosti 400 kN u prometnim površinama, te 250 kN na poljoprivrednim površinama. Na
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 209
prometnicama se predviđa ugradnja poklopca sa sustavom samo-zabravljivanja, a na poljoprivrednim
površinama ugradnja poklopaca sa bravom i ključem.
1.24.3.4 Križanja sustava odvodnje s objektima infrastrukture
1.24.3.4.1 Križanje sustava odvodnje i vodotoka
Križanje kanalizacije i vodotoka vrši se prolazom kanala ispod vodotoka ili ovjesom cjevovoda na
konstrukciju mosta, ovisno o terenskim prilikama i tehničkim zahtjevima vođenja trase kanalizacije.
Nastavno se daje pregled svih križanja s vodotocima na području Projekta.
Br. Naziv objekta Općina / Grad Naselje Razina podizanja do
vodotoka [m.n.m]
GE 31 GK1 Lobor Markušbrijeg 213,08
GE 32 GK2 Lobor Lobor 231,59
GE 34 LB1 Lobor Lobor 254,47
GE 35 LB6 Lobor Lobor 263,46
GE 38 LB5 Lobor Lobor 258,86
GE 39 GK2 Lobor Markušbrijeg 210,13
Prema raspoloživim podacima, slijedeći vodotoci su predmet križanja:
- Vodotok Reka za GE38, GE34, GE33, GE31
- Vodotok Vinipotok za GE39
Ostali prijelazi izvode se na isti način, dakle sukladno Posebnim uvjetima Hrvatskih voda, ovisno o
stanju na terenu, te razini vode u koritu.
Svako križanje će se riješiti zapisnički, sukladno zahtjevima predstavnika Hrvatskih voda (VGI za mali
sliv „Krapina Sutla“), a nakon suglasnosti odgovorne osobe Naručitelja- Nadzornog inženjera.
1.24.3.4.2 Križanje sustava odvodnje i ceste
Prolaz cjevovoda ispod prometnica, ovisno o značaju javne ceste, riješen je prekopavanjem ili
hidrauličkim utiskivanjem kanalizacijskih cijevi u zaštitne čelične cijevi.
Profil zaštitne čelične definira se u ovisnosti od profila kanalizacijskog cjevovoda. Učvršćivanje
(centriranje) kanalizacijske cijevi vrši se koncentričnim izolatorima /distancerima/ na maksimalno
svakih 1,5 m. Poželjno je konc. izolatore namazati zbog manjeg utjecaja sile trenja. Cijev je s vanjske i
unutarnje strane premazana antikorozivnim premazom.
Radovi se moraju izvoditi na način da se ne ugrozi stabilnost javne ceste i zaštitnog pojasa ceste te da
se osigura sigurno odvijanje prometa. Tijekom izvođenja radova izvođač je dužan označiti gradilište
propisanom prometnom signalizacijom (vidi poglavlje 8. Regulacija prometa). Nakon obavljenih
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 210
radova javnu cestu i zaštitni pojas javne ceste potrebno je dovesti u prvobitno stanje, a sve
eventualne štete nastale izvođenjem radova, kao i štete trećih osoba snosi izvođač. Svi radovi moraju
se izvoditi prema OTU za radove na cestama.
Prolazi ispod asfaltiranih kolnika izvesti će se metodom bušenja, okomito na os ceste, istovremenim
utiskivanjem zaštitne čelične cijevi, da se spriječi rahljenje materijala u nadsloju ceste. Radovi
započinju iskopom za smještaj bušeće garniture. Iskop rova za aparat za bušenje kopati će se na
udaljenosti min. 2,0 m od ruba kolnika, uz osiguranje prometnom signalizacijom.
Zatrpavanje rova izvršiti kvalitetnim materijalom iz iskopa, uz primjenu suvremenih metoda radi
osiguranja potrebne nosivosti bankine Me=40 MN/m2. Čelične cijevi zavaruju se na licu mjesta i
utiskuju u trup ceste. Visinski položaj zaštitne cijevi određen je tako da gornji rub zaštitne cijevi bude
minimalno 1,5 m ispod nivelete kolnika, odnosno 0,8 m ispod cestovnog jarka. Tijekom rada
obavezno je strogo kontroliranje nivelete cijevi.
Prolazi ispod neasfaltiranih prometnica ili putova biti će riješeni prekopavanjem. Kanalizacijska cijev
treba biti položena unutar zaštitne čelične cijevi. Zatrpavanje rova izvršiti zamjenom materijala
kamenim materijalom, uz osiguranje nosivosti bankine Me=40 MN/m2.
Nisu zabilježena križanja i paralelna vođenja s značajnijim cestama na Projektom području.
1.24.3.5 Križanje sustava odvodnje sa infrastrukturom
Prilikom svih iskopa i radova u neposrednoj blizini podzemne infrastrukture, potrebno je obratiti
posebnu pozornost, a u slučaju potrebe vršiti ručni iskop kako ne bi došlo do oštećenja.
Iz razloga već izgrađenih instalacija vodovoda, telefona, plina i vanjske rasvjete predviđen je ručni
iskop kontrolnih rovova širine 0,6 m, dubine 2,0 m i duljine 2,0 m prije početka radova. Mjesto iskopa
kontrolnih rovova za svaku dionicu utvrditi će nadzorni inženjer u dogovoru sa izvođačem radova, na
osnovu uvida u situaciju instalacija te temeljem dobivenih informacija od vlasnika instalacija. Iskop
treba vršiti pažljivo kako ne bi došlo do oštećenja instalacije te ozljeda na radu.
Ukoliko Izvođač nije u mogućnosti ispuniti posebne uvjete gradnje dužan je izraditi projekt
izmještanja /prelaganja/ prema uvjetima vlasnika instalacije i ishoditi suglasnost na projekt, koji će u
konačnici predstavljati sastavni dio ukupne projektne dokumentacije predmetne građevine.
Izvođenje treba prilagoditi postojećem stanju, poštujući uvjete iz lokacijske dozvole.
Elektroenergetska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa elektroenergetskom instalacijom obavezno
izvesti sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Plinska instalacija
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa plinovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Telefon
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa telefonskim vodovima obavezno izvesti
sukladno uvjetima vlasnika instalacije.
Vodovod
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 211
Križanje i paralelno vođenje cijevi kanalizacijske mreže sa vodovodom obavezno izvesti sukladno
uvjetima vlasnika instalacije.
Ostala infrastruktura
Obilaskom trase nije uočena dodatna infrastruktura koja bi utjecala na položaj trase, a ako se
ustanovi, sva križanja će se izvesti prema posebnim uvjetima vlasnika instalacije.
1.24.4 Crpne stanice
Obrađene su dvije osnovne vrste hidrotehničkih objekata, tipičnih za svaki mješoviti sustav odvodnje
otpadnih voda:
- Crpne stanice
- Preljevni objekti (uključuje preljevne građevine, retencijske spremnike i cijevne retencije)
Predviđa se izgradnja 4 crpne stanice (LB 160 PS, LB 98 PS, LB 269 PS, ZL 022 PS) i 2 preljevna objekta
(RUE-S1 #1, RUE-S1 #2).
1.24.4.1 Općenito
Crpna stanica predviđena je kao predgotovljeni podzemni kompaktni objekt.
Drugim riječima, crpna stanica predviđena je za vertikalni ukop sa svom potrebnom opremom.
Stanica je prema projektnoj dokumentaciji izrađena iz poliestera (GRP) ili poliestera (PE) i monolitne
je izvedbe sa poliesterskim dnom Crpne stanice se izvode sa AB gornjom pločom i lijevano željeznim
poklopcem dimenzija ovisno o dimenzijama CS koji je osnovni element koji se servisira prema
potrebi. Načelno je primijenjen lijevano željezni jednostruki poklopac dimenzija 70x140 cm. Poklopci
su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN na prometnicama, te 250 kN na zelenim površinama.
Nastavno su taksativno navedeni ostali elementi crpnih stanica:
- Podzemna stanica ima prsten za spoj sa betonskim utegom radi savladavanja sile uzgona. Proračun uzgona dat je u poglavlju 6 Statički proračun
- Dno okna crpne stanice mora imati zakošenu kinetu ovisno o kutovima priključnih odnosno ulaznih gravitacijskih cjevovoda, kako bi se onemogućilo taloženje otpadne vode u mrtvim kutovima na dnu crpne stanice.
- Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-1.
- Promjer crpne stanice : 1400 ; 1800 ili 2200 mm
- Dubina crpne stanice : prema nacrtu i prema uzdužnom profilu
- Unutrašnji tlačni cjevovod : promjer i pozicija tlačnog cjevovoda
- Unutrašnji tlačni cjevovod je izrađen iz INOX materijala AISI 304 ( ili AISI 316 ) sa letećim prirubnicama ili iz INOX-a kao i cjevovod.
- Unutar crpne stanice se nalaze lijevano željezne automatske spojke, zasuni GGG50 sa epoxy premazom kao i nepovratni ventili iz GGG40 materijala sa dodatnim epoxy premazom.
- U crpnom oknu se nalaze i vodilice izrađene iz INOX-a. Svi vijci i matice su iz INOX AISI 316 materijala.
- Sa vanjske strane se nalaze otvori za spoj sa ulaznim cjevovodom kao i spoj na tlačni cjevovod
- Crpna stanica također je opremljena ljestvama i podestom izrađenim iz INOX-a.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 212
- Na ljestvama se nalaze sigurnosne vodolice, a crpna stanica se isporućuje sa sigurnosnim pojasom i potrebnom opremom
Za silazak u okno predviđeno je da u crpne stanice budu ugrađene penjalice na međusobnom
razmaku od 25 cm, maksimalno 50 cm od vrha okna.
Kako bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa iz crpne stanice, potrebno je izraditi sustav prirodne
ventilacije koji se sastoji od ventilacijske cijevi na kojoj je kućište s aktivnim ugljenom. Cijev je spojena
s oknom crpne stanice, te završava na visini cca 2,0 m iznad terena.
Osim otvora za dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije, u oknu je potrebno izraditi otvore za
kablove elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Samostojeći upravljački razvodni ormar i lokalna automatika crpki je smještena u čeličnom
plastificiranom ormaru IP65 sa dvostrukim vratima, krovom, postoljem i bravicom za zaključavanje.
Predviđena je barem jedna rezervna i jedna radna crpka. Kombinacija rada crpki omogućuje ispravan
rad u sušnom i kišnom periodu. Odnosno crpke su dimenzionirane na sušni i kišni (maksimalni
protok).
1.24.4.2 Popis crpnih stanica
U slijedećoj tablici dane su karakteristike crpnih stanica.
Popis crpnih stanica – Općina Lobor
Naziv CS Qcr
(l/s)
Hman
[m]
Broj radnih
i rezervnih
crpki
Duljina
tlačnog
cjevovoda
(m)
Kota
nivelete
ulaznog
kolektora
(m.n.m.)
Kota
terena
(m.n.m.)
Profil
tlačnog
Cjevovoda
(mm)
LB 160 PS 7-8 9 1+1 122 252,35 255,55 DN 110
LB 98 PS 8 7 1+1 166 211,54 216 DN 110
LB 269 PS 8 5 1+1 131 210,14
(208,72) 211,70 DN 110
ZL 022 PS 10 2,5 1+1 9,5 202,99
(202,86) 203,86 DN 125
Naziv bušotine za pojedinu Crpnu stanicu – Općina Lobor
Naziv CS DUBINA CS
(m)
IZVJEŠĆE
O GEOTEHNIČKIM
ISTRAŽIVANJIMA
/ PRAGMA (13 + 4)
Geotehnički elaborat /
GRAĐEVINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 213
LB 160 PS 4,92 B1
LB 98 PS 5,21 DOD-1 B2
LB 269 PS 5,28 B3
ZL 022 PS 3,52 B4
Crpna stanica LB 160 PS
Tipska precrpna stanica
Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 4500 mm. Unutrašnji tlačni cjevovod je DN 100 izrađen iz
INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-
1. Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica LB 098 PS
Tipska precrpna stanica Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 5800 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 100 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Crpna stanica opremljena je s tri crpke u režimu 1+1 (jedna radna,
jedna rezervna). Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica ZL 022 PS
TIPSKA PRECRPNA STANICA Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 4000 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 100 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke u režimu 1+1 (jedna
radna, jedna rezervna). Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
1.24.5 Preljevne građevine
1.24.5.1 Općenito
Kišni preljev predviđen je kao potpuno ukopani, armirano betonski objekt.
Za ulazak u kišni preljev predviđena je ugradnja odgovarajućeg broja poklopca dimenzija 60x60 cm.
Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Građevna jama za izgradnju kišnog preljeva izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,5 m od ruba dna građevine, u nagibu 3:1. Iskopani materijal odvozi se na gradilišnu
deponiju. Za učvršćenje građevne jame primjenjuju se smjernice norme EN 1610.
Za stabilizaciju temeljnog tla ispod kišnog preljeva potrebno je izvršiti produbljenje građevne jame za
0,50 m, te stabilizaciju temeljnog tla zamjenskim kamenim materijalom. Prije ugradnje zamjenskog
materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog
dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Nakon iskopa građevne jame i stabilizacije temeljnog tla, potrebno je isplanirati dno s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti. Na tako isplanirano dno postavlja se betonski izravnavajući
sloj od betona klase C 16/20, debljine 10 cm.
Svijetla visina kišnog preljeva 2,95 m na dovodnom dijelu, i 1,85 m u preljevnom kanalu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 214
Između dovodnog kanala i preljevnog kanala izvest će se preljevni prag, debljine 20 cm, sa
zakošenom krunom pod 45°.
Na dnu kišnog preljeva predviđena je izrada kinete, betonom klase C 16/20.
Na izlasku iz dovodnog kanala predviđena je prigušnica, čiji je profil i duljina definirana hidrauličkim
proračunom, te na uzdužnim profilima.
Na izlazu iz preljevnog kanala nalazi se ispust iz kišnog preljeva. Ispust iz kišnog preljeva je predviđen
u obližnji recipient. Na kraju cijevi je predviđena izrada izljevne građevine, te žabljeg poklopca za
sprječavanje ulaska povratnog toka vode u sustav odvodnje.
Zatrpavanje oko kišnog preljeva vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti sitnijim
materijalom iz iskopa u cijeloj građevnoj jami osim ispod preljevnog kanala gdje je radi postizanja
kvalitetnog temeljnog tla potrebno vršiti zatrpavanje kvalitetnim zamjenskim materijalom. Kod
zbijanja materijala potrebno je obratiti pozornost na zbijanje u blizini gravitacijskih cjevovoda, te u
tim dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba izbjeći
preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
1.24.5.2 Popis preljevnih objekata
U slijedećoj tablici dane su karakteristike preljevnih objekata.
Popis rasteretnih objekata – Općina Lobor
Oznaka
Duljina
preljeva
(m)
Visina krune
preljeva
(m)
Profil
prigušne
cijevi
(mm)
Duljina
prigušne
cijevi
(m)
Retencija
DA/NE
Vpotr
(m3)
RUE-S1-#1 3 0,35 DN 200 10 NE 3,70
RUE-S1-#2 3 0,3 DN 250 10 DA1 26,00
RUE S1#1
Preljevni objekt je tlocrtnih dimenzija 3,96 m x 6,18 m, ukupne visine 1,89 m. Beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=3 m, visina krune preljeva
Dh=0,35 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 200 u duljini 10 m.
RUE S1#2
1 retencija se ne izvodi kao zaseban objekt već je predviđeno povećanje profila dovodnog kanala koji preuzima i ulogu retencije
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 215
Preljevni objekt je tlocrtnih dimenzija 3,36 m x 5,06 m, ukupne visine 1,72 m. Beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=3 m, visina krune preljeva
Dh=0,30 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 250 u duljini 10 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 216
1.25 Opis radova – Općina Zlatar Bistrica
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L19 Općina Zlatar Bistrica, kolektorska mreža, G3-L19.02.01-G01.1 Općina Zlatar Bistrica, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L19.02.01-G02.1 Općina Zlatar Bistrica, elektrotehničko rješenje, E3-L19.02.01-E03.1 Idejni projekt Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar) Y2-L19.00.01-G01.0 Aglomeracija Zlatar - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ ) ZOP: L19, T.D.: L19-01-2015 Lokacijska dozvola Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I 350-05/13-01/110, URBROJ: 2140/01-08/6-14-12 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I-350-05/15-01/000069, URBROJ: 2140/01-08/6-16-0008 Građevinska dozvola
1.25.1 Uvod
Kako se Aglomeracija Zlatar, a time i pripadni sustav odvodnje proteže na 5 jedinica lokalne
samouprave, ista je podijeljena na 5 dijelova (podsustava): Grad Zlatar, Općina Konjščina, Općina
Lobor, Općina Zlatar Bistrica i Općina Marija Bistrica. Svaki od pojedinih dijelova građevine
(podsustava odvodnje otpadnih voda) čini samostalnu funkcionalnu cjelinu.
Općina Zlatar Bistrica nalazi se u Krapinsko zagorskoj županiji. To je jedina Općina Aglomeracije kroz
koju su položena oba Glavna kolektora (GK1 i GK2), a koji se spajaju neposredno prije lokacije UPOVa
(cca 400 m prije).
Otpadne vode općine Zlatar Bistrica odvode se mješovitim sustavom odvodnje, koji je u prvom redu
nedovršen i sve otpadne vode ispuštaju se direktno u recipijente. Nadalje, sustav je decentraliziran,
tj. većina naselja odvode otpadne vode lokalno preko manjih kolektora mješovite vode (DN 400 – DN
600) u nekoliko ispusta.
Otpadne vode naseljenog područja Lovrečan, na zapadnoj obali rijeke Reka, preko čak šest ispusta
(DN500) se ispuštaju u Reku i u južni Lovrečanski lug. Naselje Brestovec, kao i sjeverozapadni dio
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 217
naselja Zlatar Bistrica ispušta otpadne vode preko mješovitog cjevovoda DN600 u paralelni jarka sve
do ispusta u Reku, cca 200 m južno od državne ceste D24. Naseljeni dio Zlatar Bistrice, južno od D24,
odvodi otpadne vode putem 2 zasebna mješovita cjevovoda u rijeku Krapina, jedan za industrijsko
područje, a drugi za stambeno tj. područje mješovite namjene. Većina naseljenog područja Zlatar
Bistrice sjeverno od D24 odvodi otpadne vode putem mješovitog cjevovoda uz prometnice D29/D24
prema istoku do ispusta u Bukovec. Taj decentralizirani mješoviti cjevovod prolazi uz državnu cestu
D24 do naselja Veleškovec.
Na području Općine Zlatar Bistrica identificiran je jedan glavni ispust otpadnih voda.
Prema Studiji izvedivosti predviđeno je proširenje sustava odvodnje, koji se sastoji od glavnih
kolektora i sekundarne mreže, te crpnih stanica i preljevnih (retencijskih) objekata.
Osnovni koncept odvodnje bazira se na prikupljanju i odvodnji, te dopremi svih generiranih
komunalnih otpadnih voda do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) smještenog na
sjevernoj obali rijeke Krapine u JLS u Zlatar Bistrica.
Predloženi sustav javne odvodnje je razdjelni sustav, tj. oborinske vode koje prelaze kritični prag Qcrit
lokalno se ispuštaju u potoke i jarke pa se stoga samo sanitarne otpadne vode odvode na
pročišćavanje na planirani UPOV.
Prema podsustavom odvodnje koji se nisu pokazali tehno-ekonomski isplativi definirane su slijedeće
Etape, u okviru Aglomeracije Zlatar i pripadnih Općina:
- 1. Etapa, za koju će se pripremiti sva potrebna dokumentacija te će se izgradnja iste realizirati
kroz kratkoročne planove
- 2. Etapa, koja predstavlja dugoročne planove Naručitelja, i isti će se realizirati nakon dovršetka
I. Etape
- 3. Etapa, kao dugoročni planovi Naručitelja izvan granica Aglomeracije Zlatar.
1.25.2 Obuhvat
Predviđene dogradnje sustava, u 1. Etapi, obuhvaćaju izgradnju sanitarne kanalizacije, kroz dvije
osnovne komponente:
- Izgradnja Glavnog transportnog kolektora, K2, koji je položen u smjeru istok-zapad, sa
osnovnim ciljem prikupljanja i transporta otpadnih voda prema UPOV-u Zlatar Bistrica, preko
podsustava odvodnje istoimene općine. Transportni kolektor GK2 završava u čvoru KO062, na
granici Općine Konjščina i Općine Zlatar Bistrica
- Izgradnja sekundarne mreže, na rubnim dijelovima sustava
Pri tome je potrebno predvidjeti mjesto priključka 2. Etape, i to sekundarne mreže u naselju Turnišće
u Općini Konjščina, koje se preko naselja Lipovec u Općini Zlatar Bistrica priključuju na Glavni kolektor
K2 u revizijskom oknu ZB053, u Općini Zlatar Bistrica 2. Etape.
U nastavku će se prikazati prijedlog izmjena koncepcije sustava odvodnje po pojedinim naseljima, u
odnosu na prethodnu projektu dokumentaciju.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 218
U naselju Veleškovec predlaže se kompletno razdvajanje sanitarne i oborinske odvodnje na način da
postojeći mješoviti kanali preuzmu ulogu oborinske odvodnje, dok bi se paralelno s njima izveli novi
sanitarni kolektori, u nastavku na novo projektirane kanale sanitarne odvodnje.
Predložene izmjene obuhvaćaju:
- izvođenje novog sanitarnog kolektora (paralelno s postojećim) od lokacije okna BE 53 na obje strane te spoj na novoprojektirana okna ZB 645 i ZB 655,
- direktan spoj kolektora ZB 5.7 na kolektor ZB 5.6 (povezati okna ZB 269 i ZB 657),
- produženje novoprojektiranog kolektora ZB 5.6 od okna ZB 659 do crpne stanice (paralelno s postojećim mješovitim kolektorom),
- izvođenje novog sanitarnog kolektora (paralelno s postojećim) od lokacije okna BE 154 do crpne stanice
- direktan spoj novoprojektiranog kolektora ZB 5.5 na kolektor 5.3 (povezati okna ZB 289 i ZB 663),
- produljenje kolektora ZB 5.3 prema istoku za cca 20 m (do razine okna BE 164 postojećeg kolektora) te izvođenje novog sanitarnog kolektora (paralelno s postojećim mješovitim) od razine okna BE 164 do crpne stanice
U dijelu naselja Zlatar Bistrica uz Graničarsku cestu također predlaže djelomično razdvajanje
sanitarne i oborinske odvodnje na način da postojeći mješoviti kanali preuzmu ulogu oborinske
odvodnje, dok bi se paralelno s njima izveli novi sanitarni kolektori, u nastavku na novoprojektirane
kanale sanitarne odvodnje. Nove sanitarne kanale (koji bi se izveli paralelno s postojećim mješovitim
dionicama),
Uzvodno od crpne stanice ZB 290 PS zadržava se postojeća koncepcija mješovite odvodnje s kišnim
rasterećenjem RUEZBOST i pratećom cijevnom retencijom.
Predložene izmjene obuhvaćaju:
- izvođenje novog sanitarnog kolektora (paralelno s postojećim) od lokacije okna BE 36 (kraj
tlačnog cjevovoda ZB 4.2_TL) do spoja na kolektor ZB 4; na predmetni novi sanitarni kolektor
potrebno je izvesti i spojeve kolektora ZB 4.1, ZB 4.2 i ZB 4.3_TL,
- izvođenje novog sanitarnog kolektora (paralelno s postojećim) od lokacije okna BE 27 do
crpne stanice ZB 296 PS,
- izvođenje novog sanitarnog kolektora (paralelno s postojećim) od lokacije okna BE 46 na obje
strane: do crpne stanice ZB 296 PS kao nastavak na tlačni cjevovoda ZB 4.5_TL te na drugu
stranu do crpne stanice ZB 332 PS,
- izvođenje novog sanitarnog kolektora (paralelno s postojećim) od lokacije novo projektiranog
okna ZB 641 do crpne stanice ZB 332 PS.
U naselju Lovrečan postojeću koncepciju mješovitog sustava odvodnje predlaže se zadržati samo na
dionici uzvodno od crpne stanice, uključujući i preljevnu građevinu RUE-ZB-1. Prijedlog je na svim
ostalim dionicama u naselju Lovrečan razdvojiti sanitarnu i oborinsku odvodnju na način da postojeći
mješoviti kanali preuzmu ulogu oborinske odvodnje, dok bi se paralelno s njima izveli novi sanitarni
kolektori, u nastavku na novo projektirane kanale sanitarne odvodnje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 219
1.25.3 Kolektori
Na području općine Konjščina planira se izgradnja ukupno 9.598,0 m gravitacijskih kolektora, od toga
7.805 m glavnih kolektora, 1.793 m sekundarnih kolektora, te izgradnja 968 m tlačnih cjevovoda.
Ukupna duljina sustava je 10.566 m.
Od ukupne dužine glavnih kolektora 7.805,00 m, 300 m odnosi se na glavni kolektor (dovod do UPOV-
a), 2.289,00 m na glavni kolektor GK1 i 5.216,00 m glavni kolektor GK2.
1.25.3.1 Općenito
Za kolektore fekalne otpadne vode predviđa se najmanji profil gravitacijskih cjevovoda od DN250.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode projektnom dokumentacijom odabran je plastični materijal s
punom stjenkom. Zavisno o presjeku odabiru se slijedeći materijali:
- za dimenzije od DN 250 do 400 mm: PE-HD (PE80/PE100), SDR 21
- za veće dimenzije: poliester (GRP)
Poliesterski materijal GRP je predviđen za cjevovode promjera većeg od DN 400. Odabir i prijedlog
cijevnog materijala prikazan je u Općoj knjizi - poglavlje 10
Za tlačne cjevovode projektnom dokumentacijom predviđa se primjena polietilenskih tlačnih cijevi
(PE80/PE100, SDR11) nazivnog tlaka od 10 bara, bez obzira na nešto manje tlakove u kanalskoj mreži.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova kontrolirati
geodetskim instrumentom.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora i tlačnog voda predviđene projektom
određene su ovisno o profilu cijevi, dubini polaganja cjevovoda, broju cijevi u rovu i geomehaničkim
karakteristikama tla.
Predviđaju su slijedeće širine rova:
- Za cijevi profila do Ø 300 mm: 1,0 m
- Za cijevi profila Ø 400 mm: 1,2 m
- Za cijevi profila Ø 600 mm 1,4 m
- Za cijevi profila Ø 700 mm 1,5 m
Ukoliko se u isti rov polažu kanalizacijski kolektor i tlačni vod, predviđena širina rova je 1,40 m. Širina
rova mora biti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. Prilikom iskopa rova za cjevovod
i polaganja cijevi potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na
bilo koji način dospije u rov.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 220
Kada se iskopani materijal odlaže uz rub rova, između ruba rova i odloženog materijala iz iskopa
potrebno je ostaviti dovoljno širok pojas koji ne smije biti opterećen da se ne ugrozi stabilnost pokosa
iskopa i čija širina odgovara propisima zaštite na radu. Na mjestima gdje nije moguće odložiti
materijal uz rub rova, potrebno je planirati uzdužni transport iskopanog materijala na za to
predviđeno stalno /trajno/ ili privremeno odlagalište.
Cijevi treba polagati na pripremljenu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po čitavoj
dužini, kako bi se osigurao čvrst, stabilan i jednolik oslonac za cijev na svim njezinim dijelovima.
Prije izrade posteljice za cijevi prema DIN EN 1610, potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti.
Debljina posteljice je 15 cm, širina jednaka širini rova za cijevi. Posteljica se radi od sitnozrnatog
kamenog materijala, krupnoće zrna do 8 mm. Posteljicu treba dublje iskopati na dijelovima gdje se
cijevi spajaju kako bi se osiguralo da cijev ima kontinuirani oslonac i da ne leži na spojnicama.
Područje spojnice mora imati pravilnu posteljicu i biti pravilno zatrpano nakon što je završena
montaža spoja.
Prvih 1,0 m visine od tjemena cijevi treba lagano nabijati ručnim nabijačima, a poslije odgovarajućim
strojevima.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine vratiti u prvobitno stanje.
1.25.3.2 Popis cjevovoda
U slijedećoj tablici dane su duljine, promjer i vrsta materijala za sve kolektore.
Gravitacijski kolektori – Općina Zlatar Bistrica – KOLEKTORSKI SUSTAV GK1
Kol.
sustav Grad Naselje Naziv objekta
DN
(mm) Materijal
Duljina
cjevovoda
(m)
ZLATAR BISTRICA – UKUPNA DULJINA GRAVITACIJSKIH CJEVOVODA 2.589,00 m
PS) i 4 preljevna objekta (RUEZBWEST, RUEZBWEST, RUEZBSUD1, RUEZBSUD2).
1.25.4.1 Općenito
Crpna stanica predviđena je kao predgotovljeni podzemni kompaktni objekt.
Drugim riječima, crpna stanica predviđena je za vertikalni ukop sa svom potrebnom opremom.
Stanica je projeknom dokumentacijom predviđena iz poliestera (GRP) ili polietilena (PE) i monolitne
je izvedbe sa poliesterskim dnom. Crpne stanice se izvode sa AB gornjom pločom i lijevano željeznim
poklopcem dimenzija ovisno o dimenzijama CS koji je osnovni element koji se servisira prema
potrebi. Načelno je primijenjen lijevano željezni jednostruki poklopac dimenzija 70x140 cm. Poklopci
su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN na prometnicama, te 250 kN na zelenim površinama.
Nastavno su taksativno navedeni ostali elementi crpnih stanica:
- Podzemna stanica ima prsten za spoj sa betonskim utegom radi savladavanja sile uzgona. Proračun uzgona dat je u poglavlju 6 Statički proračun
- Dno okna crpne stanice mora imati zakošenu kinetu ovisno o kutovima priključnih odnosno ulaznih gravitacijskih cjevovoda, kako bi se onemogućilo taloženje otpadne vode u mrtvim kutovima na dnu crpne stanice.
- Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-1.
- Promjer crpne stanice : 1400 ; 1800 ili 2200 mm
- Dubina crpne stanice : prema nacrtu i prema uzdužnom profilu.
- Unutrašnji tlačni cjevovod : promjer i pozicija tlačnog cjevovoda
- Unutrašnji tlačni cjevovod je izrađen iz INOX materijala AISI 304 ( ili AISI 316 ) sa letećim prirubnicama ili iz INOX-a kao i cjevovod.
- Unutar crpne stanice se nalaze lijevano željezne automatske spojke, zasuni GGG50 sa epoxy premazom kao i nepovratni ventili iz GGG40 materijala sa dodatnim epoxy premazom.
- U crpnom oknu se nalaze vodilice izrađene iz INOX-a 304. Svi vijci i matice su iz INOX AISI 316 materijala.
- Sa vanjske strane se nalaze otvori za spoj sa ulaznim cjevovodom kao i spoj na tlačni cjevovod
- Crpna stanica također je opremljena ljestvama i podestom izrađenim iz INOX-a.
- Samostojeći upravljački razvodni ormar
- Na ljestvama se nalaze sigurnosne vodolice, a crpna stanica se isporučuje sa sigurnosnim pojasom i potrebnom opremom
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 226
Za silazak u okno predviđeno je da u crpne stanice budu ugrađene penjalice na međusobnom
razmaku od 25 cm, maksimalno 50 cm od vrha okna.
Kako bi se spriječilo širenje neugodnih mirisa iz crpne stanice, potrebno je izraditi sustav prirodne
ventilacije koji se sastoji od ventilacijske cijevi na kojoj je kućište s aktivnim ugljenom. Cijev je spojena
s oknom crpne stanice, te završava na visini cca 2,0 m iznad terena.
Osim otvora za dovodne cjevovode, tlačni vod i cijev ventilacije, u oknu je potrebno izraditi otvore za
kablove elektroenergetike. Crpke se spajaju na javnu elektroenergetsku mrežu preko samostojećeg
upravljačkog ormarića. Upravljački ormarić smješten je u neposrednoj blizini crpne stanice, ovisno o
terenskim i urbanističkim prilikama.
Radi smještaja crpnih stanica u koridoru javnih prometnica, ne predviđa se izrada ograde oko crpnih
stanica, a pristup službama održavanja omogućen je preko javnih puteva i prometnica.
Samostojeći upravljački razvodni ormar i lokalna automatika crpki je smještena u čeličnom
plastificiranom ormaru IP65 sa dvostrukim vratima, krovom, postoljem i bravicom za zaključavanje.
Predviđena je barem jedna rezervna i jedna radna crpka. Kombinacija rada crpki omogućuje ispravan
rad u sušnom i kišnom periodu, odnosno crpke su dimenzionirane na sušni i kišni (maksimalni
protok).
1.25.4.2 Popis crpnih stanica
U slijedećoj tablici dane su karakteristike crpnih stanica projektnom dokumentacijom.
Popis crpnih stanica – Općina Zlatar Bistrica
Naziv CS Qcr
(l/s)
Hman
[m]
Broj radnih i
rezervnih
crpki
Duljina
tlačnog
cjevovoda
(m)
Kota nivelete
ulaznog
kolektora
(m.n.m.)
Profil
tlačnog
Cjevovoda
(mm)
ZB 078 PS 22 8,5 1+1 * 106 155 DN 160
ZB 332 PS 8 8,2 1+1 171 155,93 DN 110
ZB 296 PS 8 15 1+1 325 156,37 DN 110
ZB 290 PS 8 11 1+1 106 162,13/162,05 DN 110
ZB 118 PS 30 7 1+1 * 125 152,85 DN 180
ZB 151 PS 2 x 37,5 4 2+1 50 154,12/150,91 DN 250
Naziv bušotine za pojedinu Crpnu stanicu – Općina Zlatar Bistrica
Naziv CS DUBINA CS
(m)
IZVJEŠĆE
O GEOTEHNIČKIM
ISTRAŽIVANJIMA
/ PRAGMA (13 + 4)
Geotehnički elaborat /
GRAĐEVINSKI FAKULTET
ZAVOD ZA GEOTEHNIKU
ZB 078 PS 4,94 B17
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 227
ZB 332 PS 3,47 B16
ZB 296 PS 3,40 B15
ZB 290 PS 7,12 B13
ZB 118 PS 5,99 DOD-3 B12
ZB 151 PS 5,55 B11
Crpna stanica ZB 078 PS
Tipska precrpna stanica
Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 5500 mm. Unutrašnji tlačni cjevovod je DN 100 izrađen iz
INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-
1. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke u režimu 1+1 (jedna radna, jedna rezervna). Potopna
kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica ZB 332 PS
Tipska precrpna stanica
Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 4500 mm. Unutrašnji tlačni cjevovod je DN 80 izrađen iz
INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-
1. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke u režimu 1+1 (jedna radna, jedna rezervna). Potopna
kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica ZB 296 PS
Tipska precrpna stanica
Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 4400 mm. Unutrašnji tlačni cjevovod je DN 80 izrađen iz
INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-
1. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke u režimu 1+1 (jedna radna, jedna rezervna). Potopna
kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica ZB 290 PS
Tipska precrpna stanica Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 7400 mm. Unutrašnji tlačni
cjevovod je DN 80 izrađen iz INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je
izrađena prema normi EN 12050-1. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke u režimu 1+1 (jedna
radna, jedna rezervna). Potopna kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica ZB 118 PS
Tipska precrpna stanica
Promjer crpne stanice je 1800 mm i visina 6400 mm. Unutrašnji tlačni cjevovod je DN 100 izrađen iz
INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-
1. Crpna stanica opremljena je s dvije crpke u režimu 1+1 (jedna radna, jedna rezervna). Potopna
kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
Crpna stanica ZB 151 PS
Tipska precrpna stanica
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 228
Promjer crpne stanice je 2200 mm i visina 6000 mm. Unutrašnji tlačni cjevovod je DN 150 izrađen iz
INOX materijala AISI 304 sa letećim prirubnicama. Crpna stanica je izrađena prema normi EN 12050-
1. Crpna stanica opremljena je s tri crpke u režimu 2+1 (dvije radne, jedna rezervna). Potopna
kanalizacijska crpka u mokroj izvedbi.
1.25.5 Preljevne građevine
1.25.5.1 Općenito
Kišni preljev predviđen je kao potpuno ukopani, armirano betonski objekt.
Za ulazak u kišni preljev predviđena je ugradnja odgovarajućeg broja poklopca dimenzija 70/140 cm.
Poklopci su od lijevanog željeza, nosivosti 400 kN. Poklopci moraju biti vodotijesni.
Građevna jama za izgradnju kišnog preljeva izvest će se strojnim iskopom. Iskop se vrši u širini od
minimalno 0,5 m od ruba dna građevine, u nagibu 3:1. Iskopani materijal odvozi se na gradilišnu
deponiju. Za učvršćenje građevne jame primjenjuju se smjernice norme EN 1610.
Za stabilizaciju temeljnog tla ispod kišnog preljeva potrebno je izvršiti produbljenje građevne jame za
0,50 m, te stabilizaciju temeljnog tla zamjenskim kamenim materijalom. Prije ugradnje zamjenskog
materijala postavlja se netkani geotekstil. Radove na produbljenju rova radi stabilizacije temeljnog
dna odobravaju projektant i nadzorni inženjer.
Nakon iskopa građevne jame i stabilizacije temeljnog tla, potrebno je isplanirati dno s točnošću od
±3,0 cm te ga nabiti do tražene zbijenosti. Na tako isplanirano dno postavlja se betonski izravnavajući
sloj od betona klase C 16/20, debljine 10 cm.
Svijetla visina kišnog preljeva 2,95 m na dovodnom dijelu, i 1,85 m u preljevnom kanalu.
Između dovodnog kanala i preljevnog kanala izvest će se preljevni prag, debljine 20 cm, sa
zakošenom krunom pod 45°.
Na dnu kišnog preljeva predviđena je izrada kinete, betonom klase C 16/20.
Na izlasku iz dovodnog kanala predviđena je prigušnica, čiji je profil i duljina definirana hidrauličkim
proračunom, te na uzdužnim profilima.
Na izlazu iz preljevnog kanala nalazi se ispust iz kišnog preljeva. Ispust iz kišnog preljeva je predviđen
u obližnji recipient. Na kraju cijevi je predviđena izrada izljevne građevine, te žabljeg poklopca za
sprječavanje ulaska povratnog toka vode u sustav odvodnje.
Zatrpavanje oko kišnog preljeva vrši se u slojevima od 50 cm do zahtijevane zbijenosti sitnijim
materijalom iz iskopa u cijeloj građevnoj jami osim ispod preljevnog kanala gdje je radi postizanja
kvalitetnog temeljnog tla potrebno vršiti zatrpavanje kvalitetnim zamjenskim materijalom. Kod
zbijanja materijala potrebno je obratiti pozornost na zbijanje u blizini gravitacijskih cjevovoda, te u
tim dijelovima koristiti lagane ručne nabijače. Sve slojeve potrebno je dobro nabiti. Treba izbjeći
preveliku silu nabijanja iznad tjemena cijevi, radi mogućih oštećenja cijevi.
Nakon dovršetka radova i zatrpavanja rova, potrebno je sve površine urediti i vratiti u prvobitno
stanje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 229
1.25.5.2 Popis preljevnih objekata
U slijedećoj tablici dane su karakteristike preljevnih objekata.
Popis rasteretnih objekata – Općina Zlatar Bistrica
Oznaka
Duljina
preljeva
(m)
Visina krune
preljeva
(m)
Profil
prigušne
cijevi
(mm)
Duljina
prigušne
cijevi
(m)
Retencija
DA/NE
Vpotr
(m3)
RUEZBWEST 3,00 0,25 DN 225 16 NE -
RUEZBOST 3,00 0,25 DN 250* 73,5 DA 32
RUEZBSUD1 3,00 0,4 DN 225 24 DA* 140
RUEZBSUD2 3,00 0,4 DN 250* 30
RUE ZB WEST
Preljevni objekt je tlocrtnih dimenzija 3,73 m x 7,82 m, ukupne visine 1,97 m. Beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=3 m, visina krune preljeva
Dh=0,25 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 225 u duljini 16 m.
RUE ZB OST
Preljevni objekt je tlocrtnih dimenzija 3,73 m x 7,49 m, ukupne visine 1,97 m. Beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=3 m, visina krune preljeva
Dh=0,30 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 250 u duljini 73,5 m
(kao cijevna retencija koristi se novoizgrađeni kolektor (prema prijedlogu DN 600).
RUE ZB SUD 1
Preljevni objekt je tlocrtnih dimenzija 4,15 m x 9,25 m, ukupne visine 2,44 m. Beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=3 m, visina krune preljeva
Dh=0,4 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 250 u duljini 24 m.
RUE ZB SUD 2
Preljevni objekt je tlocrtnih dimenzija 3,73 m x 7,52 m, ukupne visine 2,44 m. Beton je C30/37 a
armatura B500B. Podložni beton je klase C16/20 debljine 10 cm. Debljina temeljne ploče je 30 cm,
stropne ploče 25 cm, zidova 25 cm, preljeva 20 cm i okna otvora 20 cm.
Karakteristike bočnog kišnog preljeva s prigušnicom: duljina preljeva L=3 m, visina krune preljeva
Dh=0,4 m, visina slobodnog otvora iznad krune preljeva H=0,5 m, prigušnica DN 250 u duljini 30 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 230
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 231
1.26 Opis radova – Općina Marija Bistrica
Postojeća dokumentacija
Glavni projekt – FAZA I
Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda Aglomeracije Zlatar (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Z.O.P.: L19 Općina Marija Bistrica, kolektorska mreža, G3-L19.01.01-G01.0 Općina Marija Bistrica, objekti na trasi kolektorske mreže, G3-L19.01.01-G02.0 Općina Marija Bistrica, elektrotehničko rješenje, E3-L19.01.01-E01.0 Glavni projekt – FAZA II Sustav prikupljanja i odvodnje otpadnih voda za područje Općine Marija Bistrica (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidrokonzalt projektiranje d.o.o. Solin, Z.O.P.: L19) Općina Marija Bistrica, kolektorska mreža, G3-L19.01.02-G01.0 Idejni projekt – FAZA I Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Prostor d.o.o. Bjelovar) Y2-L19.00.01-G01.0 Aglomeracija Zlatar - Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – Izmjene i dopune (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ) ZOP: L19, T.D.: L19-01-2015 Idejni projekt – FAZA II Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – općina Marija Bistrica (elektroprojekt d.d. Zagreb, Steinbacherconsult, Neusäβ, Hidrokonzalt d.o.o. Solin) Y2-L19.01.02-G01.0 Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda – općina Marija Bistrica – Izmjena i dopuna (elektroprojekt d.d. Zagreb) Y2-L19.01.02-G01.1 Lokacijska dozvola – FAZA I Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I 350-05/13-01/110, URBROJ: 2140/01-08/6-14-12 RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda Aglomeracije Aglomeracije Zlatar-Zlatar Bistrica-Marija Bistrica-Konjščina-Lobor, KLASA:UP/I-350-05/15-01/000069, URBROJ: 2140/01-08/6-16-0008 Lokacijska dozvola – FAZA II Aglomeracija Zlatar, Općina M. Bistrica, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II, KLASA: UP/I-350-05/14-01/182, URBROJ: 2140/01-08/2-15-11
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 232
RJEŠENJE O IZMJENI I DOPUNI LOKACIJSKE DOZVOLE Aglomeracija Zlatar, Općina M. Bistrica, Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda, Faza II KLASA:UP/I-350-05/16- 01/000037, URBROJ: 2140/01-08/2-16-0010 Građevinska dozvola – FAZA II Prikupljanje i odvodnja otpadnih voda , Općina M.Bistrica, Faza II, KLASA: UP/I-361-03/16-01/000307, URBROJ: 2140/01-08/2-17-0017 od 17.05.2017.
1.26.1 Uvod
Kako se Aglomeracija Zlatar, a time i pripadni sustav odvodnje proteže na 5 jedinica lokalne
samouprave, ista je podijeljena na 5 dijelova (podsustava): Grad Zlatar, Općina Konjščina, Općina
Lobor, Općina Zlatar Bistrica i Općina Marija Bistrica. Svaki od pojedinih dijelova građevine
(podsustava odvodnje otpadnih voda) čini samostalnu funkcionalnu cjelinu.
Općina Marija Bistrica, kao rubna jugoistočna općina Krapinsko-zagorske županije proteže se od
rijeke Krapine do vododjelnice u istočnom dijelu Medvednice.
Općina Marija Bistrica ima samo djelomično riješen sustav odvodnje otpadnih voda. Kanalizacija je
izgrađena samo u dijelu naselja Marija Bistrica i sastoji se od cca 2,8 km gravitacijskih kanalizacijskih
kolektora.
Postojeća kanalizacijska mreža u naselju Marija Bistrica je mješovitog tipa. Na postojećoj mreži ne
postoji niti jedan preljev, tako da se oborinske vode mješovitim sustavom dovode do ispusta u potok
Bistricu, bez prethodnog pročišćavanja. Na sustavu također nema crpnih stanica.
Ostala naselja Općine Marija Bistrica nemaju riješen sustav odvodnje, već se sanitarno-tehnološke
otpadne vode prikupljaju u višedijelne nepropusne septičke jame koje se po potrebi prazne ili na
određenim lokacijama nekontrolirano ispuštaju u vodotoke. Takvi nekontrolirani ispusti iz postojećih
kolektora u rijeke i potoke su najslabije točke sustava.
Osim postojećih kanala na području naselja Marija Bistrica, u izgradnji je glavni kanalizacijski kolektor
od postojećeg ispusta u potok Bistricu do križanja s državnom cestom D29. Kolektor je transportni, od
polipropilenskih korugiranih cijevi profila DN 300 mm u duljini od 209,0 m i DN 800 mm duljine
3.740,0 m. Položen je po privatnim parcelama uz tok potoka Bistrica te prolazi naseljima Hum
Bistrički i Podgrađe.
Prema Studiji izvedivosti predviđeno je proširenje sustava odvodnje, koji se sastoji od glavnih
kolektora i sekundarne mreže, te crpnih stanica i preljevnih (retencijskih) objekata.
Osnovni koncept odvodnje bazira se na prikupljanju i odvodnji, te dopremi svih generiranih
komunalnih otpadnih voda do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda (UPOV) smještenog na
sjevernoj obali rijeke Krapine u JLS u Zlatar Bistrici.
Na području Općine u naseljima u kojima nije rješeno pitanje odvodnje predviđa se izvedba
razdjelnog sustava odvodnje otpadnih voda u kojem je sanitarno – tehnološki sustav odvojen od
oborinskog sustava odvodnje.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 233
Prema podsustavom odvodnje koji se nisu pokazali tehno-ekonomski isplativi definirane su slijedeće
Etape, u okviru Aglomeracije Zlatar i pripadnih Općina:
- 1. Etapa, za koju će se pripremiti sva potrebna dokumentacija te će se izgradnja iste realizirati
kroz kratkoročne planove
- 2. Etapa, koja predstavlja dugoročne planove Naručitelja, i isti će se realizirati nakon dovršetka
I. Etape
- 3. Etapa, kao dugoročni planovi Naručitelja izvan granica Aglomeracije Zlatar.
Na području aglomeracije Zlatar izgradnja kolektora je projektirana u više faza (tzv. Faza I i Faza II).
U ovom poglavlju je obuhvaćena izvedba kolektora neovisno od faze projektiranja, odnosno za sve
kolektore navedene u ovoj dokumentaciji.
U okviru Faze 1 , Etape 1, nužno je predvidjeti mjesto i način priključenja za:
• Objekte 2. Etape, 1. Faze –u okviru ovog projekta predvidjeti priključenje 2.Etape , 1. Faze.
• Objekte 2. Faze, prvenstveno za objekte 1. Etape i nastavno objekte 2.Etape –u okviru ovog
projekta predvidjeti priključenje 2.Faze, 1. Etape i 2. Etape.
1.26.2 Obuhvat
Općina Marija Bistrica sastoji se od 11 naselja, od kojih se njih 4 planira obuhvatiti ovim sustavom, a
to su: Marija Bistrica, Podgorje Bistričko, Podgrađe i Tugonica.
Predviđa se prikupljanje sanitarno - fekalnih otpadnih voda u navedenim naseljima, te gravitacijskim
kolektorima i crpnim stanicama s pripadajućim tlačnim cjevovodima (ukupno 6 crpnih stanica),
dovođenje do zajedničkog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda aglomeracije Zlatar – Zlatar
Bistrica – Marija Bistrica – Konjščina - Lobor smještenim na području općine Zlatar Bistrica. Uređaj za
pročišćavanje otpadnih voda nije predmet ovog projekta.
Kako za južni dio naselja Marija Bistrica glavnim projektom „Glavni kanalizacijski kolektor od
postojećeg ispusta do lokacije uređaja za pročišćavanje otpadnih voda“ nije predviđena izgradnja
preljevne građevine, već se novoizgrađenim glavnim kolektorom predviđa odvođenje oborinsko-
fekalnih voda prema uređaju za pročišćavanje, planira se izgradnja rasteretne građevine prije
posljednje crpne stanice na sustavu. Time bi se postiglo prelijevanje otpadne vode u količni većoj od
kritičnog protoka u rijeku Krapinu, a prema uređaju za pročišćavanje odvodile bi se količine
dvostrukog sušnog protoka zajedno s tuđim vodama.
1.26.2.1 Faza 1
1.26.2.1.1 Glavni kolektor GK6
Glavni kolektor GK6 ukupne je duljine 1.188,64 m i prolazi područjem općine Marija Bistrica sve do
spoja s planiranim kolektorom u općini Zlatar Bistrica. Kanal GK6 nastavlja se na projektirani glavni
kolektor općine. Na općinu Marija Bistrica otpada 407,55 m cjevovoda od čega je 52,27 m tlačni
cjevovod, dok se 355,28 m odnosi na gravitacijski dio kolektora.
Na glavnom kolektoru, na području općine, predviđa se izvedba 1 crpne stanice i 1 kišnog preljeva:
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 234
- CS-MB 13,
- KP-MB 1.
Trasa planiranog glavnog kanalizacijskog kolektora GK6 položena je isključivo po privatnim
parcelama. Do crpne stanice CS-MB 13 prati trasu potoka Bistrica koji je pritoka rijeke Krapine, a
nakon križanja s rijekom Krapinom do spoja na projektirani kanal u Zlatar Bistrici prati trasu rijeke
Krapine.
Križanje tlačnog voda crpne stanice CS-MB 13 s rijekom Krapinom vrši se bušenjem ispod vodotoka.
Cijev tlačnog voda će se položiti u zaštitnu cijev, na dubini od minimalno 1,5 m od dna vodotoka do
tjemena zaštitne cijevi. Duljina zaštitne cijevi jednaka je duljini bušenja. Na završetku tlačnog voda
planira se izgradnja armirano betonskog ispusnog okna.
1.26.2.1.2 Sekundarna mreža
Na području općine Marija Bistrica planirana je sekundarna mreža odvodnje ukupne duljine
13.515,70 m i obuhvaća naselja: Marija Bistrica, Podgorje Bistričko, Podgrađe, i Tugonica.
Naselje Podgorje Bističko nema izveden sustav odvodnje te se planira izgradnja kolektora MB 9 i MB
9.1 u mjestu Ozimci te MB 8, MB 8.1, MB 8.2.1 i MB 8.2.2. na području Luči Brega i Šćurića.
Za potrebe odvodnje jugoistočnog dijela naselja Ščurići potrebno je formirati dvije crpne stanice i to:
CS-MB 2 kojom se otpadne vode kolektora MB 8.2.1 tlačnim vodom dovode do gravitacijskog dijela
mreže, te CS-MB 3 kojom se otpadne vode prevode preko vodotoka. Dalje se otpadne vode
kolektorom MB 8 dovode do projektiranog glavnog kolektora u Mariji Bistrici.
Za potrebe odvodnje otpadnih voda Donje Tugonice predviđa se izgradnja kolektora MB 4, MB 4.1,
MB 4.2 i MB 4.3. Zbog konfiguracije terena na kolektoru MB 4.3, stac. 0+241,81, planira se izgradnja
crpne stanice CS-MB 10. Kolektor MB 4 spaja se na projektirani glavni kolektor odvodnje Marije
Bistrice.
U dijelu naselja Hum Bistrički, Prlićev Jarek, planira se izgradnja kolektora MB 3 na kraju kojeg se zbog
potrebe spoja na projektirani glavni kolektor općine Marija Bistrica i prijelaza preko vodotoka Bistrica
planira izgradnja crpne stanice CS-MB 11.
U naselju Podgrađe Bistričko planira se izgradnja kolektora MB 2 na kraju kojeg se zbog potrebe spoja
na projektirani glavni kolektor općine Marija Bistrica i prijelaza preko vodotoka Bistrica planira
izgradnja crpne stanice CS-MB 12.
U naselju Tugonica planira se izgradnja kolektora MB 1, MB 1.1 i MB 1.2. Kolektor MB 1 se spaja s
planiranim glavnim kolektorom GK 6 kojim se otpadne vode odvode do granice s općinom Zlatar
Bistrica i dalje do uređaja za pročišćavanje otpadnih voda. Na mjestu spoja kolektora MB 1 sa
kanalom GK 6, postojeće okno MB.1-RO1 će se zamijeniti s novim revizijskim oknom od poliestera
radi mogućnosti izvedbe spoja na potrebnoj dubini. Prolaz ispod rijeke Krapine ostvaruje se tlačnim
vodom iz crpne stanice CS-MB 13.
Predviđena je izgradnja 6 crpnih stanica i 1 kišni preljev KP-MB 1 s pripadajućim ispustom DN 600 mm, L=103,00 m.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 235
1.26.2.2 Faza 2
Obrađuje se sekundarna mreža II. faze, koja obuhvaća izgradnju 4 gravitacijska sanitarna kolektora,
ukupne duljine 1.532,80 m na području naselja Marija Bistrica.
Obrađeni su slijedeći gravitacijski sanitarni kolektori:
- MB 4.4 (L=231,16 m) je u Kolodvorskoj ulici do spoja sa ulicom Tugonica gdje se priključuje na
projektirani kolektor I. faze MB 4.
- MB 10 (L=823,51 m) je u Kolodvorskoj ulici i poljskom makadamskom putu do projektiranog
glavnog kolektora uz vodotok Bistricu.
- MB 11 (L=378,63 m) je u ulicama kralja Tomislava i Stubičkoj ulici MB 12 (L=99,50m) u
Zagrebačkoj ulici koji se priključuje na postojeći kolektor mješovite odvodnje.
Za gravitacijske sanitarne kolektore odabrane su kolektori svijetlog promjera Ø 300 mm i Ø 500 mm
od PP cijevi.
Maksimalni kapacitet odabranog profila za minimalni pad od 0,3% je 34 l/s što odgovara
maksimalnom satnom protoku za 8300 E.S. Iz ovoga je vidljivo da odabrani profil kolektora ima
kapacitet veći od maksimalnog protoka ukupnog broj stanovnika općine Marija Bistrica.
Iako je prema hidrauličkom proračunu moguće usvojiti kolektor manjeg profila, ovdje je odabran veći
profil iz razloga kvalitetnijeg održavanja kanalizacijskog sustava.
1.26.2.2.1 Glavni kanalizacijski kolektor od postojećeg ispusta do lokacije upov
Predviđa se projektnom dokumentacijom ugradnja polipropilenskih PP rebrastih (korugiranih)
kanalizacijskih cijevi unutrašnjeg profila DN 800 mm i DN 300 mm s integriranim naglavkom i brtvom.
Cijevi su duljine 6 m, a sukladne su s pr EN 13476-1, pr EN 13476-3, obodne krutosti SN 8 prema EN
ISO 9969.
Predviđena je 1 preljevna građevina. Izvedbi preljevne građevine može se pristupiti tek po izgradnji
kolektora, uređaja za pročišćavanje otpadnih voda ili njegove I faze tj. mehaničkog dijela ili po
izgradnji privremenog ispusta u potok Bistricu na lokaciji uređaja za pročišćavanje otpadnih voda.
1.26.3 Kolektori
Predviđa se izgradnja:
FAZA 1 Na području općine Marija Bistrica planira se u
Fazi 1 izgradnja ukupno 14.362,80 m
gravitacijskih kolektora te tlačnih cjevovoda
ukupne duljine cca 444,57 m. Predviđen je
ispust kišnog preljeva KP-MB 1 dužine 103,00
m.
FAZA 2 Na području općine Marija Bistrica planira se u
Fazi 2 izgradnja sekundarne mreže od ukupne
duljine 1.532,80 m. Sekundarna mreža
predviđena je na području naselja Marija
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 236
Bistrica.
GLAVNI KANALIZACIJSKI KOLEKTOR OD POSTOJEĆEG
ISPUSTA DO LOKACIJE UPOV
U izgradnji je glavni kanalizacijski kolektor od
postojećeg ispusta u potok Bistricu do križanja
s državnom cestom D29. Kolektor je
transportni ukupne duljine 3.740,0 m – već
izgrađeno 1.570 m. Predviđena je izgradnja
ostalih 2.170 m kolektora.
1.26.3.1 Općenito
1.26.3.1.1 Faza 1
Kako se predviđa razdjelni sustav, što znači izvedbu samo kanala za otpadnu vodu, najmanji profil
novih gravitacijskog kolektora usvojen je 250 mm.
Najčešće ovaj presjek nije uvjetovan hidrauličkim razlozima, nego je usvojen iz razloga lakšeg
održavanja kanalizacijske mreže, odnosno većoj sigurnosti zaštite od začepljenja.
Kao materijal za gravitacijske cjevovode projektnom dokumentacijom odabran je poliester (GRP) za
profile cjevovoda Ø 600 - 700 mm, te polietilen (PEHD) za profile cjevovoda Ø 225 – 450 mm. Za
tlačne cjevovode Ø 110 mm i Ø 180 mm predviđa se primjena polietilenskih tlačnih cijevi (PEHD)
nazivnog tlaka 10 bar, bez obzira na nešto manje tlakove u kanalskoj mreži.
Konfiguracija terena na pojedinim dionicama određuje male padove nivelete kolektora te je
minimalni pad gravitacijskog kolektora 2,0 ‰. Dubine polaganja kanala prikazane su u uzdužnim
profilima, kao i padovi nivelete. Pad dna kanala potrebno je tijekom izvođenja radova geodetski
kontrolirati.
Rov za polaganje cjevovoda treba iskopati tako da svi cjevovodi budu položeni na projektom
predviđenoj dubini. Širine rova gravitacijskog kolektora i tlačnog voda predviđene projektom
određene su ovisno o profilu cijevi, dubini polaganja cjevovoda, broju cijevi u rovu i geomehaničkim
karakteristikama tla.
Širina rova za sve promjere određuje se u skladu s normom HRN EN1610. Ukoliko se u isti rov polažu
kanalizacijski kolektor i tlačni vod, predviđena širina rova je 1,40 m.
Iskop rova vrši se u pravilu strojno, osim na dionicama gdje je zbog blizine postojećih instalacija
potreban ručni iskop, uz potrebne mjere sigurnosti i zaštite na radu. S obzirom na geomehaničke
karakteristike tla u kojem će se vršiti iskop, prilikom iskopa rova za cjevovod i polaganja cijevi
potrebno je vršiti razupiranje i podupiranje rova, te osigurati crpljenje vode koja na bilo koji način
dospije u rov.
Razupiranje rova za kanalizacijske kolektore može se vršiti mosnicama, razuporama s potrebnim
klinovima ili željeznim razuporama na vijak na srednji pritisak tla, a sve radove na izvedbi razupiranja
rova potrebno je vršiti u skladu sa smjernicama norme EN 1610.
Kada se iskopani materijal odlaže uz rov, između ruba rova i odloženog materijala iz iskopa potrebno
je ostaviti dovoljno širok pojas koji ne smije biti opterećen da se ne ugrozi stabilnost pokosa iskopa i
čija širina odgovara propisima zaštite na radu. Na mjestima gdje nije moguće odložiti materijal uz rub
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 237
rova, potrebno je planirati uzdužni transport iskopanog materijala na za to predviđeno stalno
/trajno/ ili privremeno odlagalište.
Cijevi treba polagati na pripremljenu posteljicu, na koju moraju ravnomjerno nalijegati po čitavoj
dužini, kako bi se osigurao čvrst, stabilan i jednolik oslonac za cijev na svim njezinim dijelovima.
Prije izrade posteljice za cijevi, potrebno je isplanirati dno rova s točnošću od ±3,0 cm te ga nabiti do
tražene zbijenosti. Ukoliko se prilikom izvođenja radova naiđe na tlo slabije kvalitete, vršit će se
13508-2 i Pravilniku o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i
rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda
(NN 3/11)
ispiranje, dezinfekciju i dokazivanje zdravstvene ispravnosti izvedenih magistralnih
vodoopskrbnih cjevovoda sukladno poglavlju 1.5.29
tehničke preglede Radova u svemu sukladno Zakonu gradnji (NN 153/13, 20/17) i Pravilniku o
tehničkom pregledu građevine (NN 108/04).
O bilo kojem ispitivanju Izvođač je dužan obavijestiti Inženjera u pisanom obliku najmanje 21 dan
prije izvođenja nadzora ili ispitivanja.
Izvođač će izraditi sveobuhvatan program ispitivanja koje predlaže. Taj program treba dostaviti
Inženjeru na odobrenje najmanje 60 dana prije početka Testova po dovršetku.
Postupci i radni procesi za pohranu rezultata ispitivanja trebaju biti prikazani u Planu osiguranja
kvalitete Izvođača, ali ih za svaki slučaj Izvođač treba dostaviti u pisanom obliku Naručitelju, uz
komentare i odobrenje Inženjera.
Na mjestima gdje se zahtijeva posebna oprema za ispitivanje, Izvođač će osigurati odgovarajuće
ispitne formulare, koje će dostaviti Inženjeru na pregled prije izvođenja ispitivanja.
Sva ispitivanja, ovdje opisana i ona koja će se utvrditi naknadno, treba provesti Izvođač o vlastitom
trošku.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 261
Za puštanje kanalizacijskih crpki u rad, Izvođač će osigurati inicijalno punjenje vodom crpnog bazena.
Pri tome je dužan ispitati slijedeće na zadovoljstvo Inženjera:
utvrditi jesu li crpke montirane s pravim smjerom okretanja (vrtnje); ukoliko je smjer vrtnje
crpki ispravan, u uljevnom oknu će biti konstatirano tečenje vode
kontrolirati nivoe uključivanja i isključivanja crpki, te provesti korekciju na lokalnoj automatici
ukoliko se pokaže potrebnim
kontrolirati rad cikličkog programatora kojim se omogućava naizmjenično uključivanje crpki u
rad.
1.31 Pokusni rad
1.31.1 Uvod
Pokusni rad može započeti kada su provedena sva kontrolna ispitivanja kojima se potvrđuju
projektom zahtjevana kvaliteta, nepropusnost svih dijelova građevine, funkcionalnost opreme i sl.
Cilj pokusnog rada je ispitivanje ispunjenja bitnih zahtjeva za građevinu kao i drugih projektiranih
parametara funkcionalnosti koje je potrebno provjeriti za vrijeme pokusnog rada postrojenja.
1.31.1.1 Uvjeti pokusnog rada
Uvjeti za početak pokusnog rada su zadovoljenje svih građevinsko tehnoloških uvjeta, izgrađenost
svih procesno-tehnoloških dijelova objekta, u skladu sa važećom građevinskom dozvolom, neometan
pristup lokaciji CS tijekom odvijanja pokusnog rada, dovoljne količine čiste vode (iz hidrantske mreže)
i otpadne vode iz odvodnog sustava/podsustava aglomeracije Zabok.
Ograničenja i uvjeti za siguran rad CS dati su u uputama za rad pojedinog uređaja.
Stanja koja mogu ugroziti siguran rad postrojenja, te utjecati na bitne zahtjeve za predmetnu
građevinu i njihova ograničenja su:
slijeganje građevine veće od dozvoljenih (20 mm).
emisije u zrak veće od graničnih prema hrvatskim propisima.
buka na radnim mjestima i u okolini CS u vrijednostima većim od maksimalnih prema hrvatskim propisima.
Procedura provođenja pokusnog rada:
1.31.1.1.1 I faza: funkcionalno testiranje (test fluid – čista voda)
a) 1. STUPANJ: funkcionalni test pojedinih dijelova opreme i uređaja u jednostavnom (pojedinačnom)
režimu rada. Ugrađeni uređaji i oprema na ovom stupnju trebaju biti izolirani od ostatka sustava.
Dokazivanje funkcionalnosti pojedinih ugrađenih komponenti opreme i uređaja predstavlja isključivu
Izvođačevu obvezu koja podliježe ovjeri Nadzornog inženjera (ovaj test se za pumpe uobičajeno
obavlja u tvornici uz prisustvo predstavnika krajnjeg korisnika i nadzornog inženjera).
b) 2. STUPANJ: funkcionalni test ugrađene opreme i uređaja u složenijem (paralelnom) režimu rada,
pri čemu se istovremeno vrši funkcionalni test jedne složenije tehnološke ili funkcionalne cjeline.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 262
I faza: funkcionalno testiranje
• Medij koji se koristi u I fazi (funkcionalno testiranje 1. i 2. stupnja: čista voda iz hidrantske mreže („izvor“ čiste vode).
• Za pojedine komponente/uređaje mogu se koristiti na zahtjev Izvođača i uz odobrenje Nadzornog inženjera i drugi test-sastojci (pijesak, ulje, stiropor kocke i sl.).
• Isporučitelj pojedinih komponenti opreme i uređaja dužan je definirati metode, redoslijed i potrebno vrijeme trajanja funkcionalnog testa u 1. stupnju za svaku pojedinu komponentu opreme i uređaja, medij ispitivanja, potrebne privremene mjere predostrožnosti i mjere zaštite koje je potrebno poduzeti radi dokazivanja funkcionalnosti pojedine ugrađene komponente ili uređaja.
• U svrhu dokazivanja funkcionalnosti pojedinih komponenti ugrađene opreme i uređaja (1. stupanj) ne mogu se koristiti oni dijelovi sustava čija vodotijesnost nije bila prethodno dokazana i protokolirana u fazi izgradnje te ovjerena od strane Nadzornog inženjera.
• Kako bi se dio sustava na kojem se vrši funkcionalno testiranje u 1. stupnju fizički odvojio od ostalih dijelova sustava potrebno je koristiti privremene mjere sprječavanja nekontroliranog otjecanja test-fluida u nizvodnom smjeru (čepovi/blinde, zapornice, zasuni i sl.). Svaka potreba za korištenjem bilo kojeg dijela sustava koji ne čini sastavni dio predmetne komponente/uređaja mora dobiti prethodnu suglasnost nadzornog inženjera. Dakle, osim u posebno specificiranim i odobrenim slučajevima, ne smije se dozvoliti nekontrolirano otjecanje test fluida kojeg se koristi u 1. stupnju u nizvodne dijelove sustava.
• U 1. stupnju funkcionalnog testa potrebno je u svim slučajevima gdje je to moguće koristiti recirkulaciju test fluida najkraćim mogućim putem, a ako to nije tehnički izvedivo, treba omogućiti njegovo rasterećenje u najbliži prirodni recipijent ili kanale kanalizacijskog/odvodnog sustava.
• 2. stupanj funkcionalnog testiranja ne može započeti prije uspješnog završetka 1. stupnja funkcionalnog testiranja za sve ugrađene komponente opreme i uređaja na građevini/dionici na kojoj se namjerava vršiti testiranje na 2. stupnju.
• Statički dijelovi kanalizacijskog sustava (tlačni cjevovodi, gravitacijski cjevovodi i kanali) koji će se koristiti u 2. stupnju funkcionalnog testiranja morali su biti prethodno u fazi izgradnje ispitani na vodotijesnost te trebaju posjedovati certifikat vodotijesnosti ovjeren od strane Nadzornog inženjera. Ako je u međuvremenu uočen nedostatak u vodotijesnoti cijevi, spojnica ili okana, isti treba biti uklonjen prije početka 2. stupnja funkcionalnog testiranja, što se dokazuje ovjerom Nadzornog inženjera.
1.31.1.1.2 II faza: pokusni rad (test fluid – otpadna voda)
c) 3. STUPANJ: tek po izvršenim svim funkcionalnim testovima u I fazi, može se u II fazi pristupiti
programiranom priključivanju izvora otpadne vode na sustav. Osnovne tehničko/tehnološke mjere
koje je potrebno poštivati prilikom realizacije procedure funkcionalnog testiranja i puštanja u probni
rad mogu se sažeti u slijedećem:
II faza: pokusni rad
Od početka puštanja u pokusni rad, tijekom puštanja u pokusni rad i u pokusnom radu, definirana
ograničenja i stanja, moraju biti u skladu sa postojećim stanjem tehnoloških parametara.
Prije započinjanja puštanja u pokusni rad izvoditelj radova mora definirati stanja i tehnološke
parametre koji mogu ugroziti siguran rad postrojenja, te definirati ograničenja. Ograničenja i uvjete
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 263
za siguran rad CS izvoditelj radova propisuje Priručnicima za rukovanje/upute za rad za pojedina
procesna postrojenja ili uređaje, radne upute za pojedine aktivnosti te potrebne korektivne i
preventivne aktivnosti. U slučaju da ograničenja i stanja budu narušena, izvoditelj radova mora
definirati načine i postupke za dovođenje sustava u stanje normalnog pogona ili bezopasno stanje.
Izvoditelj radova mora analizirati slučajeve prekoračenja ograničenja i stanja i razvijati sustave
preventivnih mjera kako bi se spriječilo ponavljanje prekoračenja.
Prije početka pokusnog rada mora nadzorni inženjer provjeriti spremnost CS za pokusni rad pritom
kontrolirajući:
dovršenost radova na građevini,
dovršetak pogonskih ispitivanja opreme,
točnost i potpunost propisane atestno-tehničke dokumentacije, izvješća o ispitivanju i spremnost sustava i komponenti za pokusni rad,
dokumente o ispunjavanju posebnih uvjeta propisanih od nadležnih tijela i pravnih osoba,
kompletnost svih pogonskih uputa za siguran rad predmetnih postrojenja.
Izvoditelj radova na izgradnji objekta i montaži opreme mora provesti sva potrebna završna
ispitivanja na objektu i opremi koja su predmet cjelovitog ugovora. Izvoditelj radova je obvezan
izvršiti sva ispitivanja, kojim se dokazuje da izvedeni radovi odgovaraju projektiranim zahtjevima i
funkcionalnosti građevine i sve rezultate i zapisnike ispitivanja predočiti nadzornom inženjeru (i
dostaviti preslike glavnom inženjeru gradilišta).
Ispitivanja, tehnički nadzor i sl. koja su u skladu sa zakonskim i podzakonskim aktima koje moraju
provesti ovlaštene pravne osobe, mora organizirati izvoditelj radova sukladno svojem ugovoru.
Izvješća o provedenim završnim ispitivanjima moraju biti u pisanom obliku, s navedenim rezultatima
ispitivanja i ispunjenju traženih kriterija. Svi izvještaji o provedenim završnim ispitivanjima
postrojenja i uređaja trebaju biti ovjereni od strane osobe koja je ispitivanja izvršila, te nadzornog
inženjera koji je ispitivanju bio prisutan ukoliko je to projektom predviđeno.
Ako se tijekom pokusnog rada pojave odstupanja od stanja definiranog u pogonskim uputama ili kad
prilikom puštanja u pokusni rad ili za vrijeme njegovog trajanja nastanu situacije opasne za okoliš,
radnike i postrojenje izvoditelj radova mora hitno poduzeti aktivnosti i mjere za dovođenje
postrojenja u sigurno stanje, postupajući pritom u skladu s internim propisima i važećoj zakonskoj
regulativi, dok uzroci koji dovode do navedene situacije ne budu pojašnjeni i ispravljeni.
Prije početka pokusnog rada odgovorna osoba izvoditelja radova treba izvršiti pregled i utvrditi
kompletnost dokumentacije iz koje se može utvrditi da je CS spremna za pokusni rad, a navedena
dokumentacija mora sadržavati:
dokaze o kvaliteti ugrađene opreme i materijala u skladu s programima osiguranja kvalitete proizvoda i usluga;
izvještaje sa rezultatima uspješno obavljenih pretpogonskih ispitivanja u skladu s tehničkom dokumentacijom;
izjavu odgovorne osobe izvoditelja radova da je CS spremna za pokusni rad;
uvjerenja o osposobljenosti radnika za rad na siguran način;
uvjerenje ovlaštene osobe o provedenim osnovnim mjerama zaštite na radu potkrijepljeno svim potrebnim atestima o ispravnosti i podobnosti svih sustava za rad na siguran način i svim potrebnim ispitivanjima radnog okoliša;
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 264
uvjerenje ovlaštene osobe o (ugrađenim sustavima za gašenje požara) ispravnosti svih projektiranih sustava za zaštitu od požara s priloženim atestima o ispravnosti svih sustava;
organizacijska shema pogona i podatke o poslovima, radnim zadacima i odgovornosti osoba koje će rukovati sustavima;
plan i program ispitivanja bitnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada;
1.31.1.2 Trajanje pokusnog rada
Da bi krajnji korisnik (Investitor) mogao prijaviti pokusni rad izvoditelj radova mora dostaviti:
Plan i program ispitivanja bitnih zahtjeva za građevinu u tijeku pokusnog rada;
Usporedne vrijednosti parametara koji se ispituju u pokusnom radu i vrijednosti tolerancije;
Predviđeni završetak pokusnog rada.
Tijekom pokusnog rada moraju se provoditi sve mjere zaštite okoliša na CS.
Kako bi se ispitali i potvrdili svi parametri rada CS planirano je provođenje pokusnog rada u trajanju
min. 90 dana (što je uvjetovano složenošću opreme koju treba dovesti u optimalno radno stanje).
Emisije u zrak i utjecaj na kvalitetu zraka koje variraju u odnosu na hladno-toplo razdoblje.
Pokusnim radom se dokazuje ispunjenje bitnih zahtjeva za pojedinu opremu, kao i ukupne građevine,
kao cjeline.
Nakon izvršenih mjerenja potrebno je izvršiti obradu dobivenih rezultata, a prema potrebi mjerenja
ponoviti.
Odgovornosti i zaduženja u pokusnom radu su, prema ugovoru, na strani izvoditelja radova.
Nakon završenog pokusnog rada izvođači pojedinih radova će sukladno svojim ugovorima izraditi
završno izvješće, koje sadržava sve podatke o parametrima postrojenja, te usporedbu s ugovornim
vrijednostima. Završno izvješće o uspješnosti pokusnog rada sastavlja i ovjerava nadzorni inženjer.
1.31.1.3 Terminski plan provođenja pokusnog rada
Redoslijed faza pokusnog rada bitnih za funkcioniranje građevine CS predviđa se prema niže
predloženim „modelima“.
a) rad pumpi prema projektiranim parametrima (režim rada 1 radna crpka +1 rezevna crpka, upravljanje ručno, napajanje električnom energijom iz HEP-ove mreže, trajanje 10 dana),
b) rad pumpi prema projektiranim parametrima (režim rada 1+1, upravljanje automatsko, napajanje električnom energijom iz HEP-ove mreže, trajanje 30 dana),
c) rad pumpi prema projektiranim parametrima (režim rada 1+1, upravljanje automatsko, napajanje zamjenski izvor električne energije/agregat, trajanje min. 24 sati),
Pri ispitivanjima ispunjenja bitnih zahtjeva za građevinu, izvoditelj radova obvezan je utvrditi
trenutne pogonske uvjete i kapacitet CS.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 265
1.31.1.4 Odgovornost za pokusni rad
Investitor sudjeluje u provođenju pokusnog rada CS kao budući korisnik građevine čiji se radnici uz
osoblje izvođača radova obučavaju za upravljanje procesom tijekom pokusnog rada.
Ovlaštene pravne osobe s kojima je izvoditelj radova sklopio ugovor o ispitivanju bitnih zahtjeva za
građevinu odgovorne su za provođenje ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva prema propisima i
normama u skladu s regulativom RH i s propisnom mjernom opremom.
Izvođači koji su izvodili građenje prema sklopljenom ugovoru odgovorni su za aktivnosti tijekom
pokusnog rada prema Zakonu prostornom uređenju i gradnji, obzirom da je pokusni rad sastavni dio
građenja građevine.
Za eventualna odstupanja od očekivanih vrijednosti bitnih zahtjeva za građevinu kao i funkcionalnosti
opreme odgovorni su isporučitelji opreme i izvoditelji pojedinih radova shodno zaključenom ugovoru
s glavnim izvoditeljem radova.
Nadzorni inženjer koji provodi nadzor nad građenjem odgovoran je u opsegu definiranom u Zakonu o
gradnji i tijekom pokusnog rada obzirom da je pokusni rad sastavni dio građenja građevine.
U pokusnom radu osoblje izvoditelja radova mora voditi zapisnik o vrijednostima parametara tijekom
pokusnog rada na CS-u.
Radnje
Odgovorne
osobe
Izvođač
Nadzorni inženjer
Projektant
Investitor
Dovršenost radova na CS ● ●
Točnost i potpunost atestne
dokumentacije
● ●
Dokaze o ispunjavanju posebnih uvjeta ● ●
Kompletnost pogonskih uputa ● ●
Funkcionalni test pojedinih dijelova ● ●
Funkcionalni test u složenom režimu
rada
● ●
POKUSNI RAD ● ●
MJERE OTKLANJANJA NEDOSTATAKA ● ● ● ●
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 266
1.31.2 Pokusni rad
Pokusni rad može započeti kada su CS izgrađene i u potpunosti opremljena predviđenom opremom.
Također, kada su provedena sva kontrolna ispitivanja (kontrolno ispitivanje pumpe u tvornici -1.
stupanj) kojima se potvrđuju projektirani zahtjevi kvalitete, nepropusnost pojedinih dijelova
građevine, funkcionalnost opreme i sl.
Kada je CS spremna, pokusni rad (3. stupanj) započinje puštanjem otpadne vode iz dovodnog
kolektora u crpnu komoru CS.
Načelno se može reći da tada treba ispitati funkcionalnost instalacije kao cjeline, te posebno crpki,
kranske dizalice za manevriranje crpkama (ako je ima), zapornice na elektromotorni pogon, zatvarača
i nepovratnih ventila na tlačnom cjevovodu.
Pokusni rad treba provesti pojedinačno na svakom uređaju ili dijelu opreme, a potom probni rad
pokrenuti i pratiti na CS kao funkcionalnoj cjelini prema predloženim „modelima“.
Za vrijeme pokusnog rada može doći do dužeg prekida rada pumpi. Ako dođe do prekida rada pumpi
treba zatvoriti zapornicu na ulazu u crpnu stanicu, pri čemu će se stvoriti uspor u dovodnom
kolektoru na kojem će se aktivirati kišni preljev, a u tom slučaju se ne zadovoljavaju važeći propisi
temeljeni na Zakonu o zaštiti okoliša NN 08/2013).
U vrijeme probnog rada treba pratiti i potvrditi parametre CS definirane glavnim projektom.
Nakon obavljenog probnog rada i stečenih iskustava preporuča se korisniku da izradi pogonske
upute.
Primopredaja: Nakon uspješnog probnog rada obavlja se postupak primopredaje. Sam način
primopredaje definiran u skladu s važećom regulativom (tehnički pregled, sastav povjerenstva,
postupak i sl.).
1.31.3 Zaštita zdravlja, sigurnost na radu i zaštita okoliša
Pri pokusnom radu treba provesti ispitivanja ispunjenja bitnih zahtjeva za građevinu koji se odnose
na zaštitu zdravlje i sigurnosti na radu i zaštitu okoliša, tako da se posebno prate:
Ispitivanje navedenih parametara za vrijeme pokusnog rada u opsegu Glavnog projekta je dokazati da
su uvjeti na radnim mjestima glede mikroklime, rasvjete i buke zadovoljavajući, da su emisije u zrak,
kod normalnog rada CS u okvirima očekivanih veličina, te zbrinjavanje otpada u skladu s zakonskim
propisima (krute tvari zadržane na gruboj rešetki).
Ova ispitivanja provodi ovlašteni laboratorij, a u skladu sa važećim propisima i normama iz područja
zaštite na radu, zaštite od požara i zaštite okoliša navedenim u prilogu 2, Podloge, primjenjeni propisi
i norme.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 267
1.31.4 Zaštita od buke
Buka se kao bitni zahtjev za građevinu čije se ispunjenje tijekom pokusnog rada vrši na unutarnjoj
strani ograde oko građevine CS. Mjerenja buke mogu obavljati pravne i fizičke osobe koje posjeduju
ovlaštenja za navedene poslove od strane nadležnih tijela uprave. Osnovni izvori buke su agregat za
zamjenski izvor električne energije i pumpe u CS.
Prema namjeni i lokaciji postrojenje se svrstava u proizvodne pogone koje je lokacijski smješteno u
industrijsku zonu.
Prema Pravilniku o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04) najviše dopuštene razine buke na vanjskom prostoru prema namjeni prostora za zonu
industrijske namjene prostora koja se kategorizira u 5. Zonu, najviša dopuštena ocjenska razina
imisije buke LRAeq u dB(A) je:
Najviše dopuštene ocjenske razine buke imisije u otvorenom prostoru:
Zona
buke
Namjena prostora
Najviše dopuštene ocjenske razine buke
imisije LRAeq u dB(A)
za dan(Lday) noć(Lnight)
5. Zona gospodarske namjene
(proizvodnja, industrija, skladišta,
servisi)
– Na granici građevne čestice unutar zone –
buka ne smije prelaziti 80 dB(A)
Na granici ove zone buka ne smije prelaziti
dopuštene razine zone s kojom graniči
Prema članku 6. Pravilnika o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave,
za područja u kojima je postojeća razina rezidualne buke jednaka ili viša od dopuštene razine, imisija
buke koja bi nastala od novo projektiranih, izgrađenih ili rekonstruiranih odnosno adaptiranih
građevina s pripadnim izvorima buke ne smije prelaziti dopuštene razine buke, umanjene za 5 dB(A).
Za petu zonu, na granici građevne čestice unutar zone buka ne smije prelaziti 80 dB(A), te na granici
ove zone buka ne smije prelaziti dopuštene zone s kojom graniči.
Mjerenje razine buke treba obaviti na mjernoj lokaciji uz ogradu CS, danju i noću za vrijeme rada
agregata.
Ova ispitivanja provodi ovlašteni laboratorij, a u skladu sa važećim propisima i normama iz područja
zaštite od buke navedenim u prilogu 2, Podloge, primjenjeni propisi i norme.
1.31.5 Mjerenje neelektričnih veličina
1.31.5.1 Mjerenje razine vode u crpnoj komori
Predviđen je jedan mjerni komplet za mjerenje razine. Komplet mjeri razinu u crpnoj komori
otpadnih voda i upravlja crpkama za otpadne vode. Komplet sastoji od hidrostatske mjerne sonde,
procesnog displeja na vratima ormara RCS, te galvanskog odvajanja za uvod signala 4 – 20 mA u PLC.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 268
Dodatno su predviđene dvije nivosklopke u crpnoj komori za minimalni i maksimalni nivo kao
dodatna zaštita, te omogućuju ručni rad u slučaju kvara mjernih uređaja.
1.31.5.2 Mjere za otklanjanje nedostataka
U slučaju utvrđivanja nedostataka ili odstupanja od glavnim projektom predviđenih tehničkih
parametara za funkcioniranje građevine CS, o istima treba obavijestiti sve sudionike u građenju
(Investitor, Nadzorni inženjer, Projektant i Izvođač), koji trebaju sagledati problematiku i predložiti
optimalno rješenje.
Ukoliko se tijekom pokusnog rada ukaže potreba za dodatnim ispitivanjem biti će provedeno po
nalogu Nadzornog inženjera ovlaštenog od Investitora.
1.31.5.3 Zaključak
Nakon završetka pokusnog rada u predviđenom trajanju od 1-3 mjeseci kroz koje vrijeme su
potvrđene projektne vrijednosti i uredno funkcioniranje sve ugrađene opreme (odgovarajućom
tehničkom dokumentacijom) građevina CS je spremna za konačni Tehnički pregled i ishođenje
Uporabne dozvole, tj. redovan rad.
1.31.6 Preuzimanje od strane Naručitelja
Izvođač će dati Inženjeru obavijest ne manje od 14 dana prije datuma kada će Radovi i dokumentacija
koja se traži po Zakonu po Izvođačevom mišljenju biti spremni za podnošenje zahtjeva za izdavanje
uporabne dozvole.
Inženjer će u roku od 14 dana nakon što primi Izvođačevu obavijest:
a) izdati potvrdu Izvođaču navodeći datum kada su Radovi (ili dijelovi Radova) spremni za podnošenje zahtjeva za izdavanje Uporabne dozvole sukladno Zakonu ili
b) odbiti obavijest navodeći razloge i specificirajući radove koji trebaju biti dovršeni od strane Izvođača. U tom slučaju Izvođač treba izvesti preostale radove na koje je upozorio Inženjer i treba dati novu obavijest kako je navedeno u stavku iznad.
Izdavanje Potvrde o Preuzimanju od strane Inženjera će, pored ostalog, biti provedeno nakon što su
ispunjeni sljedeći zahtjevi na zahtjev Inženjera:
priručnici o rukovanju i održavanju su predani Inženjeru u svojoj konačnoj verziji
projekti/snimci izvedenog stanja su predani Inženjeru
svi radovi su ispitani na lokaciji za sve funkcije i efikasnost od strane Izvođača na zadovoljstvo
Inženjera, te su dokumentirani u izvješću o osiguranju kvalitete i testiranju
uspješno su provedeni Testovi po dovršetku
proveden je tehnički pregled i ishođena je potvrda o uspješno provedenom tehničkom
pregledu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 269
1.31.7 Odgovornosti nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju
1.31.7.1 Odgovornosti Izvođača
Nakon izdavanja potvrde o Preuzimanju počinje Razdoblje za obavještavanje o nedostatcima i traje
12 mjeseci.
Tijekom tog razdoblja, Izvođaču je dozvoljeno nadgledanje funkcioniranja i održavanja Radova od
strane Naručitelja. Trošak osoblja Izvođača snosi sam Izvođač.
Opseg nadgledanja funkcioniranja i održavanja Radova od strane Izvođača može uključivati, ali ne i
biti ograničen, na:
1. pružanje pomoći i evaluacije aktivnosti upravljanja i održavanja Radova od strane Naručitelja
i izvještavanje o rezultatima
2. pripremu jednog ili više izvješća kojima se daju prijedlozi poboljšanja funkcionalnosti i
održavanja Radova od strane osoblja Naručitelja.
1.31.7.2 Odgovornosti Naručitelja
Tijekom Razdoblja za obavještavanje o nedostatcima Naručitelj će biti odgovoran za upravljanje
radom i održavanje Radova i snosit će sve troškove, uključujući, ali ne i ograničeno na, slijedeće:
1. upravljanje radom i održavanje uključujući svu ugrađenu opremu
2. troškove rukovanja i održavanja, uključujući sve troškove osoblja, električne energije i drugog
potrošnog materijala
3. upravljanje Radovima
4. priprema svih potrebnih izvješća
5. zaštita na radu.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 270
2. OPĆE TEHNIČKE SPECIFIKACIJE
2.1 Općenito – građevinski radovi
2.1.1 Uvod
Neovisno o podjeli specifikacija prema različitim naslovima, svaki će se njihov dio smatrati kao
dodatak i nadopuna svakom od ostalih dijelova.
Naslovi se unutar specifikacija neće smatrati njihovim dijelom te se neće uzimati u obzir pri njihovoj
interpretaciji ili u sklopu Ugovora.
Radovi će biti izvedeni u skladu s odredbama navedenim u ovim specifikacijama, ukoliko to nije
drugačije određeno, posebice u poglavlju 1. Izvođač će dostaviti Inženjeru ime proizvođača i detaljne
informacije o materijalima i opremi za koje predlaže da budu korišteni pri izvođenju radova, koji će
imati ovlasti da odbije bilo koji dio koji po njegovu mišljenju ne zadovoljava, tj. nije u skladu sa
specifikacijama.
2.1.2 Norme i zakoni
Radovi će biti izvedeni u skladu s hrvatskim normama i normama Europske unije koje su trenutno na
snazi.
Hrvatske norme i norme Europske unije bit će korištene ili ovisno o potrebama koristit će se drugi
priznati međunarodne norme koje se uobičajeno koriste za građevinske radove.
Ukoliko Izvođač ponudi materijale ili opremu koji odgovaraju drugim normama, isti moraju biti
jednaki ili bolji od navedenih te će svi detalji o razlikama između njih biti dostupni Inženjeru.
Korištenje takvih materijala ili opreme je podložno odobrenju Inženjera.
2.1.3 Popis primjenjivih normi i zakona RH
U svrhu gore navedenog potrebno je uzeti u obzir zakone RH, norme RH, norme EU i ostale norme
koje su navedene u poglavlju 3.
Svi će projekti, materijali i radovi biti bazirani na primjenjivim hrvatskim normama, a koje su na snazi
s datumom izrade projekta. Ukoliko ne postoje primjenjive relevantne hrvatske norme, Izvođač će
koristiti primjenjive strane norme (EN, DIN, BS, itd.).
2.1.4 Norme na Gradilištu
Izvođač će nabaviti te čuvati na gradilištu kopiju svake bitne norme, vodiče i priručnike. Dodatno,
Izvođač će nabaviti i čuvati kopiju na gradilištu bilo koje druge norme, vodiče ili hrvatske norme koje
se odnosi na dostavljene materijale.
Kopije normi će biti stalno raspoložive na pregled u uredu Inženjera. U slučaju da Inženjer zahtijeva
prijevod na hrvatski bilo koje norme ili priručnika, Izvođač je dužan dostaviti kopiju u digitalnom
formatu u roku od 7 dana od dana zaprimanja pisanog zahtjeva.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 271
2.1.5 Pitanja koja nisu pokrivena normama
Svi materijali ili oprema za izvođenje radova koji nisu definirani ili pokriveni normama, vodičima ili
priručnicima također moraju biti vrste i takve kvalitete da osiguraju izvođenje kvalitetnih radova i u
sukladnosti s ovim Tehničkim Specifikacijama. U takvim slučajevima, Inženjer će odrediti jesu li svi
materijali ili oprema ili samo neki od predloženih ili dostavljenih na gradilištu adekvatni za korištenje
pri izvođenju Radova, te će odluka Inženjera na ovu temu biti konačna i neopoziva.
2.1.6 Visine i kote terena
Izuzev u slučaju gdje je to drugačije definirano, sve visine će biti navedene u metrima nad Jadranskim
morem, s preciznošću od minimalno dva decimalna mjesta (nivo mora prema Referentnom sustavu
Trst). Podatci koji se odnose na visinu bit će zasnovani na visinskim referentnim točkama a koje će
biti odobrene od strane Inženjera.
Izvođač će definirati i izvesti dodatne stalne visinske točke potrebne tijekom izvođenja radova, a koje
će periodično biti provjeravane. Izvođač je odgovoran za određivanje visina, postavljanje i polaganje
svih cijevi i građevina dok će troškove svih naknadnih korekcija na projektiranim elementima snositi
Izvođač.
Izvođač će biti odgovoran za izvođenje radova u skladu s podatcima koji se odnose na visine.
Referentne točke i ostali indikatori u neposrednoj blizini gradilišta će biti dostavljeni od strane
Inženjera Izvođaču prije početka radova.
Izvođač će voditi zapisnik sa svim kotama te će poslati kopiju zapisnika Inženjeru. Sustav koordinata
kota na gradilištu će biti sustav koordinata koje koristi Naručitelj te će biti povezane s nivoima koji su
odobreni od strane Inženjera.
2.1.7 Veličine
Sve veličine, udaljenosti i nivoi koji su sadržani u projektima dobivenim od strane Naručitelja su
navedene u metričkom sustavu. U slučaju da je potrebno izraditi projekte, Izvođač će pripremiti i
predati ove projekte u metričkom sustavu.
2.1.8 Obilježavanje radova
Radovi će biti obilježeni i pozicionirani u odnosu na lokalni koordinatni sustav. Izvođač će
pozicionirati privremene kote na tlu te kontrolne točke na pogodnim lokacijama na gradilištu, te će
tijekom radova, periodično provjeravati nivoe repera i koordinate točaka u odnosu na referentne
linije i nivoe dostavljene od strane Inženjera. Privremeni će reperi i kontrolne točke će biti locirani
izvan gradilišta, osim u slučaju gdje je drugačije definirano.
Izvođač će dostaviti Inženjeru na odobrenje projekte gdje su položaji i nivoi koordinata označeni,
ovisno o slučaju, za svaki privremeni visinski reper te kontrolne točke koje se koriste za obilježavanje
radova, u dva primjerka.
Prije početka izvođenja bilo kojeg dijela radova, Izvođač će dostaviti Inženjeru na odobrenje sve
detalje vezane za pozicioniranje, zajedno s proračunima i dodatnim projektima (uključujući projekte
gdje su definirane pozicije i koordinate korištenih repera), u dva primjerka.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 272
Izvođač će definirati dimenzije obuhvata svih građevina u odnosu na postojeće radove. Nagib
kolektora, sustav cjevovoda i kote slivnika, te nivelete će kanala i drugih hidrauličkih građevina biti
naznačeni u projektima, osim u slučajevima gdje je to drugačije zahtijevano ili odobreno od strane
Inženjera.
Lokacije građevina koje će biti izgrađene u sklopu Radova bit će definirane u odnosu na čelične
repere postavljene u betonu ili bilo koji drugi pogodan način pozicioniranja, a koji je usvojen od
strane Inženjera, uz što se moraju definirati koordinate instrumenata za pozicioniranje i njihova
udaljenost od postojećih građevina u blizini.
Izvođač će definirati koordinate referentnih točaka u intervalima ne višim od 500 m uz glavne
kolektore i cijevi, te će ove točke biti locirane i jasno označene na odobrenim mjestima, bilo to na
postojećim zgradama ili čeličnim H reperima sidrenim u betonu.
Izvođač će definirati dionice Radova u slučaju da je na to upućen od strane Inženjera, a u svrhu
olakšavanje intervencija od strane nadležnih tijela koje obavljaju usluge s ciljem postizanja
privremenih ili trajnih promjena na opremi ili uslugama.
2.1.9 Istražni radovi
Oprema ćeza istražne radove koju koristi Izvođač biti napredna u smislu vrste i izrade, adekvatna za
izvođenje radova te održavana prema najvišim standardima. Alati i oprema će biti predmet
odobrenja od strane Inženjera.
Za sve istražne instrumente koji se korite tijekom radova, Izvođač će predati potvrdu o kalibraciji koja
je nedavno izdana od ovlaštenog tijela. Kalibraciju instrumenata potrebno je provoditi svakih šest
mjeseci.
Svi podatci zabilježeni na terenu, izračuni i karte koje su nastale iz prethodno načinjenih istražnih
radova će biti dostavljene Inženjeru neposredno nakon provođenja istražnih radova.
2.1.10 Korištenje eksplozivnih i drugih opasnih supstanci
Nije dozvoljeno unošenje ili korištenje eksplozivnih ili drugih opasnih supstanci na gradilištu poput
nafte, lako zapaljivih tekućina ili ukapljenog naftnog plina, u bilo koju svrhu osim ukoliko Izvođač nije
prethodno ishodio pisanu suglasnost od Inženjera.
Lokalitet svakog skladišta gdje će se držati eksplozivne ili druge opasne supstance na gradilištu
moraju prethodno biti odobrene u pisanoj formi od strane Inženjera.
Skladištenje će eksploziva za miniranje biti u skladu sa zahtjevima hrvatskih zakona te u skladu s
uvjetima (ako isti postoje) zakonske licence koju posjeduje Izvođač.
2.1.11 Mjere opreza
Nije dozvoljeno korištenje strojeva za iskapanje u neposrednoj blizini kablova i cjevovoda ukoliko nije
drugačije odobreno od strane Inženjera. Posebna će pažnja biti posvećena da su ovi infrastrukturni
sustavi dostupni u slučaju izvanrednog stanja.
Privremeni će radovi koje je neophodno izvesti u neposrednoj blizini infrastrukturnih sustava tijekom
izvođenja radova biti održavani od strane Izvođača te će biti uklonjeni čim je to praktički izvedivo.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 273
Izvođač će biti odgovoran za održavanje svih navedenih infrastrukturnih sustava koje su u
neposrednoj blizini tijekom izvođenja radova te će snositi troškove popravka bilo kakve štete nastale
direktno uslijed njegovih aktivnosti.
2.2 Materijali i radovi
2.2.1 Opći uvjeti
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata, Poglavlje 0,
Opći uvjeti. Ovo je poglavlje posebno vezano uz pojašnjenje skraćenica korištenih u svim dijelovima
ove natječajne dokumentacije. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
2.2.2 Pripremni radovi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012,, Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 1,
Pripremni radovi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
2.2.3 Zemljani radovi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 2,
Zemljani radovi. Ovaj se dokument može naći na slijedećoj web adresi: www.voda.hr.
2.2.4 Postavljanje geotekstila i geomreža
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 3,
Postavljanje geotekstila i geomreža. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi:
www.voda.hr.
2.2.5 Zaštita ravnih površina i pokosa
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 4,
Zaštita ravnih površina i pokosa. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
2.2.6 Tesarski radovi i radovi na skeli
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 5,
Tesarski radovi i radovi na skeli. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
Pored navedenog dokumenta neophodno je uzeti u obzir i slijedeća poglavlja:
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 274
2.2.6.1 Izrada oplate
Oplata mora biti dovoljno kruta i čvrsta kako bi onemogućila gubitak dijelova betona te kako bi se
održala adekvatna pozicija, oblik i dimenzije konačne strukture. Stoga će biti tako napravljena da se
može lako ukloniti s izlivenog betona bez udaraca i oštećenja.
Oplata će biti takva da omogućava kontinuiranu kvalitetu izrađenih površina kako je to definirano u
Ugovoru.
Tamo gdje je potrebno načiniti rupe u oplati s ciljem izbacivanja armature, postavljanje spojeva za
uređaje ili druge ugradbene elemente, potrebno je posvetiti posebnu pažnju kako ne bi došlo do
otpadanja komada betona.
Oplata mora biti takva da omogućava pristup pripremi poveznih dijelova prije stvrdnjavanja betona.
Metode će Izvođača za izradu oplate omogućiti da se postavi potpora tako da namješteni oblik
ostane kontinuirano u svojoj poziciji tijekom navedenog perioda.
Metalne će veze ili sidra unutar oplate biti konstruirane ili postavljene na način da omoguće njihovo
potpuno vađenje ili vađenje do dubine najmanjeg poklopca od površine bez oštećenja betona. Svi će
okovi za uklonjive metalne veze biti takvog izgleda da nakon uklanjanja udubine koje ostanu budu
najmanjih mogućih dimenzija. Udubljenja koja su rezultat djelomičnog ili potpunog uklanjanja će veza
bit poravnata i ispunjena materijalom koji će odobriti Inženjer.
Ploče će oplate imati ravne rubove s ciljem preciznog poravnavanja te će biti fiksirane s vertikalnim ili
horizontalnim spojevima. Tamo gdje je potrebno izvesti kosine neophodno je isjeći kutove s ciljem
osiguranja ravne linije. Spojevi ne smiju uzrokovati istjecanje betona, kako ni razlike u nivoima ili
izbočine na izloženim površinama. Određeno će dopušteno odstupanje biti moguće uslijed savijanja
oplate tijekom izlijevanja betona.
Izrađena oplata može biti od čeličnih ploča, GRP (staklom ojačane plastike), šperploče ili drugog
pogodnog materijala kako bi se postigla zahtijevana kvaliteta.
Gruba će se oplata sastojati od rezanih ploča, metalnih ploča ili bilo kojeg drugog adekvatnog
materijala koji će spriječiti pretjeran gubitak betona kada je izložen vibraciji s ciljem izrade betonske
površine koja je adekvatna za primjenu bilo kojeg navedenog zaštitnog premaza.
Ukoliko nije drugačije definirano na nacrtima, sva će izložena izdizanja oplate biti s kosinama 25mm x
25mm.
Izvođač će poduzeti sve mjere opreza pri odabiru i korištenju oplate i uklanjanju oplate te
stvrdnjavanja betona kako ne bi došlo do naglih promjena u temperaturi betona.
2.2.7 Armaturni radovi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 6,
Armaturni radovi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 275
2.2.8 Beton
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 7,
Betonski radovi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
Pored navedenog dokumenta neophodno je uzeti u obzir i slijedeća poglavlja:
2.2.8.1 Vodonepropusni profili
Vodonepropusni će profili za sve spojeve biti postavljeni kontinuirano oko svih novih dijelova i
spojeva. Spojevi će biti napravljeni zavarivanjem u skladu s preporukama proizvođača. Oni će biti
postavljeni tako da se izbjegne dodir s konstrukcijskim čelikom.
Površine koje dolaze u direktan dodir s brtvenim materijalima moraju biti čiste, suhe i čvrste bez
tragova ulja ili bilo kojeg drugog pokrovnog sloja. Priprema površina, temeljni premaz, obrada i
priprema materijala bit će u skladu s naputcima proizvođača.
Svi će instalirani vodonepropusni profili biti standardni te će biti proizvedeni od strane poznatih
proizvođača.
Detalji će vodonepropusnih profila biti poslani na odobrenje Inženjeru. Vodonepropusni profili s
gumenom ili PVC membranom će biti otporni na trganje, mehaničku abraziju i djelovanje vode,
komunalnog otpada, otpadnih voda, morske vode i prirodnih soli.
Vodonepropusni profili će sadržati pokrivni sloj žbuke. Minimalna će širina biti 200 mm za beton
debljine do 600 mm te 300 mm za beton debljine veće od 600 mm.
Vodonepropusni profili od PVC-a koji se uglavnom koriste kod retencijskih objekata, imat će debljinu
stijenki od najmanje 3,5 mm te širinu od najmanje 240 mm (za manje od 5 m hidrostatskog pritiska) i
4,5 mm te 320 mm za hidrostatski pritisak 5-10 m.
Vodonepropusni će profili korišteni za kompenzacijske spojeve s ciljem prilagođavanja uslijed
kretanja dvije betonske strukture biti tipa prema preporuci proizvođača te će biti poslani od strane
Izvođača odobrenje Inženjeru. Svi spojevi, osim čeonih spojeva između profila će biti istog tipa, te će
biti predgotovljeni. Spojevi između vodonepropusnih profila s gumenim slojem će biti izvedeni
koristeći odgovarajuće načine stvrdnjavanja i konačne obrade. Spojevi će PVC profila biti izvedeni
tehnikom zavarivanja toplim pločama.
2.2.8.2 Materijali ispune za dilatacijske spojeve
Svi će spojevi biti projektirani i dimenzionirani od strane Izvođača u skladu s odgovarajućim
normama. Osnova za računanje neophodne širine spoja su tehničke vrijednosti materijala za
brtvljenje i materijala obližnjih konstrukcija te izloženost strukture, način izgradnje te njegova
veličina.
Podložni će slojevi otvorenih spojeva biti čisti, suhi, homogeni, bez tragova masnoća i ulja, prašine te
bez slobodnih dijelova. Žbuka će biti prethodno uklonjena.
2.2.8.2.1 Polietilenske nosive letve
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 276
U bilo kojoj konstrukciji za držanje pitke vode materijal za brtvljenje spojeva će biti oslonjen na
polietilenske zatvorene letve.
2.2.8.2.2 Bitumenski čep za ispunu
Bitumenski će čepovi za ispunu biti korišteni za spojeve kod spremnika za pitku vodu i otpadnu vodu,
prometne površine, krovove i podove. Materijal ispune ne smije biti upijajući i ekstrudiran materijal,
te će biti izrađen od granula s bitumenom te bitumenskog filca u kućištu. Materijal ispune mora
podnijeti zbijanje do 50% početne debljine te biti u mogućnosti brzog povrata u početno stanje do
80% u kontaktu s vlagom. Prihvatljivi materijali za ispunu mogu biti i od mrežastog polietilena.
2.2.8.2.3 Čep za ispunu sa smolom
Može se koristiti u slučajevima kada se ne očekuje prisustvo vlage te se može koristiti za armaturu
nosećih greda.
2.2.8.2.4 Materijali ispune za ploče od drvnih vlakana
Materijali će ispune za ploče od drvnih vlakana biti načinjeni od vlakana impregniranih s bitumenom,
s mogućnošću zbijanja do 50% i povratom u prvobitno stanje do 80%. Njihova će debljina biti min. 6
mm sa spojnim profilom. Oni se neće koristiti za spremnike vode, ali su adekvatni za prometne
površine, krovove, podove i izvođenje betonskih temelja.
2.2.8.2.5 Materijali ispune na bazi gume (neopren)
Materijali će ispune na bazi gume biti od neupijajućeg materijala s otvorenom strukturom
neoprenske gume, sa stupnjem povrata u prvobitno stanje do 90% od originalne debljine nakon
najmanje 50% zbijanja te otpornost na zbijanje od 5 N/cm2.
2.2.8.3 Materijali za brtvljenje spojeva
Materijali za brtvljenje spojeva će biti preuzeti iz specifikacija Tehničkog projekta te će biti odobreni
od strane poslodavca. Materijal će biti korišten za instalacije s pitkom vodom ali također i za
slučajeve gdje se očekuje visoka temperatura na uređaju. Materijali nije razgradiv u kontaktu s
otpadnim vodama iz septičkih jama.
Korištenje će brtvenih materijala biti u skladu s uputama proizvođača te će se uzeti u obzir uvjeti
okoliša.
2.2.8.3.1 Elastomerni brtveći materijal
Oni se izrađuju od polisulfida te imaju sličan sastav uz adekvatne vrijednosti za primjenu na
horizontalne i vertikalne spojeve. Ovakav brtveći materijal ima procijenjeni vijek trajanja od
minimalno 15 godina. Brtveći će materijal imati sposobnost dobrog prianjanja uz beton u skladu s
podatcima dostavljenim od strane proizvođača. Bit će pogodni za uranjanje u vodu te otporni na
otopljene kiseline i baze te na životinjske, biljne i mineralne masnoće. Brtveći materijal u direktnom
kontaktu s komunalnom otpadnom vodom, muljem iz odvodnog sustava ili oborinskom vodom će biti
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 277
otporan na biološke reakcije. Svi će spojevi spremnika za vodu imati temeljni premaz u skladu s
uputama proizvođača prije primjene materijala za brtvljenje.
2.2.8.3.2 Kit za brtvljenje
Oni dobro prianjaju uz drvo, staklo i beton te ostaju fleksibilni i vodonepropusni u slučaju pomjeranja,
udarca ili vibracije. Materijal ima sposobnost rastezanja prije pucanja veći od 100% ali će također
imati male vrijednosti povrata u prvobitno stanje manje od 10%.
2.2.8.3.3 Termoplastični brtveći materijali
Oni se izrađuju od gume/bitumena ili imaju sastav sličnih vrijednosti a koriste se za horizontalne i
vertikalne spojeve. Ovaj brtveći materijal ima sposobnost dobrog prianjanja uz beton uz primjeni
temeljnog premaza koji se preporuča od strane proizvođača. Gdje je to definirano, koristit će se kao
materijal otporan na goriva. Korištenje brtvećeg materijala od gume/bitumena će normalno biti
prihvaćeno u kontaktu s otpadnom vodom.
2.2.9 Zidarski radovi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata, poglavlje 8,
Zidarski poslovi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
2.2.10 Izolacijski radovi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata, poglavlje 9,
Izolacijski radovi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
2.2.11 Bravarski radovi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata, poglavlje 10,
Bravarski radovi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
2.2.12 Prijevoz sirovih materijala na gradilištu
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 11,
Prijevoz sirovih materijala na gradilištu. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi:
www.voda.hr.
2.2.13 Geotehnički radovi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 12,
Geotehnički radovi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi: www.voda.hr.
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 278
2.2.14 Montažerski radovi – vodoopskrbne cijevi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012 Knjiga 2., Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata, poglavlje 13 A,
Montažerski radovi – vodoopskrbne cijevi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi:
www.voda.hr.
2.2.15 Montažerski radovi – odvodne cijevi
Ovaj dio Tehničkih Specifikacija će biti u potpunosti povezan s Općim tehničkim uvjetima (OTU)
Zagreb, prosinac 2012., Knjiga 2, Izgradnja i održavanje vodnogospodarskih objekata Poglavlje 13 B,
Montažerski radovi – odvodne cijevi. Ovaj se dokument može naći na sljedećoj web adresi:
www.voda.hr.
2.2.16 Metalni radovi
2.2.16.1 Čelične konstrukcije
Čelične će konstrukcije i ploče biti u skladu s važećim zakonima Hrvatske.
U slučaju da nisu dane instrukcije od strane poslodavca, sve čelične konstrukcije u kontaktu s:
(a) pitkom vodom –bit će od nehrđajućeg čelika
(b) otpadnom vodom –bit će od nehrđajućeg čelika ili od pocinčanog čelika ovisno o uvjetima
(utjecaj mora, utjecaj neugodnih mirisa,… )
(c) sirovom vodom –bit će od nehrđajućeg čelika ili pocinčanog čelika
Korišteni materijali moraju imati kemijski sastav i mehaničke karakteristike pogodne za
zadovoljavanje tipa i klase navedene u izvedbenom projektu, a što je zasnovano na odredbama normi
za proizvode, kao i drugih propisa koji su na snazi.
Drugi uvjeti koji nisu uključeni u norme, a koje projektant smatra neophodnim, mogu biti uneseni u
projekt i narudžbu u dogovoru s dobavljačem. Ovi će dodatni uvjeti imati garanciju dobavljača.
(d) Tip i klasa kvalitete čelika, kao i mehaničke karakteristike vijaka, šarafa i prstena ne mogu se
mijenjati bez pisanog prethodnog pristanka projektanta.
2.2.16.2 Pomični gredni nosač i nosive konstrukcije
Projekt pomičnog grednog nosača uzet će u obzir sve važne čimbenike za efikasnu noseću
konstrukciju za bilo koje uvjete opterećenja.
Stropni pomični nosač i poprečne grede za podizanje uređaja:
(a) kombinirano naprezanje tračnica prouzrokovano ukupnim opterećenjem savijanja te
savijanja lokalnih tračnica pod pritiskom kotača koji stvaraju opterećenje savijanja
(b) transverzalna nestabilnost
(c) ograničenja torzije
(d) ograničenja savijanja
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 279
(e) spojevi, posebno u točkama akumulacije opterećenja prouzrokovane opterećenjem u
spojnim točkama.
Pomični kranovi i grede:
(a) sekundarno opterećenje kombinirano s vertikalnim opterećenjem prouzrokovano seizmičkim
aktivnostima
(b) vezano uz prethodnu točku, ali u svezi aktivnosti simultanog podizanja, okretanja, prijenosa,
a koji vrši kran
Sve potporne konstrukcije kranova će biti projektirane da podnesu:
(a) projektirana opterećenja ili
(b) definirani kapacitet krana.
2.2.16.3 Maksimalne vrijednosti progiba
Pri provjeri vrijednosti progiba konstrukcije, najnepodobnije realistične kombinacije i nepredviđena
opterećenja će biti uzeta u obzir. Progib će zgrade ili dijela zgrade biti ograničen kako bi se izbjeglo
oslabljivanje konstrukcije ili dobrih radnih uvjeta zgrade ili njenih dijelova, ili kako bi se izbjegle
posljedice po izgled građevina ili štete na vanjskoj obradi ili neugodnosti korisnicima. Progib će
građevina koji su navedeni u tablici ispod premašiti navedene granične vrijednosti samo u slučaju da
Izvođač može dokazati Inženjeru da ove vrijednosti neće imati negativnog utjecaja na kvalitetu
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 324
Također, Izvođač je dužan poštivati odredbe svih normi na koje upućuju pojedini glavni projekti,
ukoliko to nije u suprotnosti s ovim Tehničkim Specifikacijama.
3.2.1 Područje obavljanja samostalne djelatnosti u prostornom uređenju i gradnji
Zakon o poslovima i djelatnostima u prostornog uređenja i gradnje (NN 78/15)
Zakon o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 82/15)
Pravilnik o izdavanju suglasnosti za obavljanje stručnih poslova prostornog uređenja (NN 136/15)
Pravilnik o uvjetima koje moraju ispunjavati zavodi za prostorno uređenje za obavljanje djelatnosti prostornog uređenja (NN 24/08, 19/10)
Pravilnik o mjerilima za priznavanje inozemnih stručnih kvalifikacija (NN 89/13)
3.2.2 Područje gradnje i prostornog uređenja
Zakon o gradnji (NN 153/13, 20/17)
Zakon o prostornom uređenju ((NN 153/13)
Zakon o građevinskoj inspekciji (NN 153/13)
Zakon o postupanju i uvjetima gradnje radi poticanja ulaganja (NN 69/09, 128/10, 136/12, 76/13)
Pravilnik o jednostavnim i drugim građevinama i radovima (NN 79/14, 41/15, 75/15)
Pravilnik o osiguranju pristupačnosti građevina osobama s invaliditetom i smanjene pokretljivosti (NN 78/13)
Pravilnik o vrsti i sadržaju projekta za javne ceste (NN 53/02)
Pravilnik o tehničkom pregledu građevine (NN 108/04)
Pravilnik o načinu zatvaranja i označavanja zatvorenog gradilišta (NN 47/14)
Pravilnik o načinu pečaćenja oruđa, strojeva i drugih sredstava za rad izvođača na gradilištu (NN 47/12)
Pravilnik o službenoj iskaznici i znački građevinskog inspektora (NN 42/12)
Pravilnik o materijalno-tehničkim uvjetima za rad građevnskih inspektora (NN 42/14)
Pravilnik o suglasnosti za započinjanje obavljanja djelatnosti građenja (NN 43/09)
Pravilnik načinu provedbe stručnog nadzora građenja, obrascu, uvjetima I načinu vođenja građevinskog dnevnika te o sadržaju završnog nadzornog inženjera (NN 111/14, 107/15)
3.2.3 Područje zaštite okoliša
Nacionalni plan djelovanja na okoliš (NN 46/02)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 325
Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 153/13, 78/15)
Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02)
Strategija održivog razvitka Republike Hrvatske (NN 30/09)
Pravilnik o službenoj iskaznici i znački inspektora zaštite okoliša (NN 156/14)
Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14)
Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13)
Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12)
Uredba o uvjetima za postupanje s opasnim otpadom (NN 32/98)
Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta otpada (NN 114/15)
Pravilnik o građevinskom otpadu i otpadu koji sadrži azbest (NN 69/16)
3.2.4 Područje zaštite prirode
Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)
3.2.5 Područje zaštite kulturnih dobara
Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03 - ispravak, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15)
Pravilnik o obliku, sadržaju i načinu vođenja Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske (NN 89/11, 130/13)
Pravilnik o arheološkim istraživanjima (NN 102/10)
3.2.6 Područje vodnog gospodarstva
Zakon o vodama (NN 153/09, 130/11, 56/13, 14/14)
Strategija upravljanja vodama (NN 91/08)
Odluka o Popisu voda 1. Reda (NN 79/10)
Odluka o granicama vodnih područja (NN 79/10)
Pravilnik o granicama područja podslivova, malih slivova i sektora (NN 97/10, 31/13)
Državni plan za zaštitu voda (NN 8/99)
Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13, 151/14, 78/15)
Pravilnik uvjetima za utvrđivanje zona sanitarne zaštite izvorišta (NN 66/11, 47/13)
Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 326
Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (NN 80/13, 43/14, 27/15, 3/16)
Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11)
Državni plan obrane od poplava (NN 84/10)
3.2.7 Područje komunalnog gospodarstva
Zakon o komunalnom gospodarstvu (NN 26/03-pročišćeni tekst, 82/04, 178/04, 38/09,79/09, 49/11, 144/12, 94/13, 153/13, 147/14, 36/15)
3.2.8 Područje građevnih proizvoda i ocjenjivanja sukladnosti
Zakon o građevnim proizvodima (NN 76/13, 30/14)
Pravilnik o ocjenjivanju sukladnosti, ispravama o sukladnosti i označavanju građevnih proizvoda (NN 103/08, 147/09, 87/10, 129/11)
Pravilnik o tehničkim dopuštenjima za građevne proizvode (NN 103/08)
Pravilnik o nadzoru građevnih proizvoda (NN 113/08)
Uredba o usklađivanju područja građevnih proizvoda s Uredbom (EU) br. 305/2011 u prijelaznom razdoblju (NN 46/13)
Zakon o tehničkim zahtjevima za proizvode i ocjenjivanju sukladnosti (NN 80/13, 14/14)
Uredba o postupku službenog obavješćivanja o tehničkim propisima i propisima o uslugama informacijskog društva (NN 105/15)
3.2.9 Područje zaštite na radu
Zakon o državnom inspektoratu (NN 116/08, 123/08, 49/11)
Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14)
Pravilnik o izradi procjene rizika NN 112/14)
Pravilnik o vrsti objekata namijenjenih za rad kod kojih inspekcija rada sudjeluje u postupku izdavanja građevnih dozvola i u tehničkim pregledima izgrađenih objekata (NN 48/97)
Pravilnik o osposobljavanju iz zaštite na radu i polaganju stručnog ispita IZ ZAŠTITE NA RADU I (NN 112/1114)
Pravilnik o priznanjima i nagradi za promicanje zaštite na radu (NN 1/11)
Pravilnik o zaštiti na radu za mjesta rada (NN 29/13)
Pravilnik o sigurnosnim znakovima (NN 29/05)
Pravilnik o zaštiti na radu u građevinarstvu (Sl. list 42/68, 45/68 - ispravak)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 327
Pravilnik o zaštiti na radu na privremenim ili pokretnim gradilištima (NN 51/08)
Pravilnik o zaštiti na radu pri utovaru i istovaru tereta (NN 49/86)
Pravilnik o zaštiti na radu pri ručnom prenošenju tereta (NN 42/05)
Pravilnik o uporabi osobnih zaštitnih sredstava (NN 39/06)
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri uporabi radne opreme (NN 21/08)
Pravilnik o sigurnosti i zaštiti zdravlja pri radu s računalom (NN 69/05)
Pravilnik o poslovima s posebnim uvjetima rada (NN 5/84)
Pravilnik o listi strojeva i uređaja s povećanim opasnostima (NN 47/02)
Pravilnik o zaštiti radnika od izloženosti buci na radu (NN 46/08)
Pravilnik o zaštiti radnika od rizika zbog izloženosti vibracijama na radu (NN 155/08)
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/12)
Pravilnik o najmanjim zahtjevima sigurnosti i zaštite zdravlja radnika te tehničkom nadgledanju postrojenja , opreme, instalacija i uređaja u prostorima ugroženim eksplozivnom atmosferom (NN 39/06, 106/07)
Pravilnik o pružanju prve pomoći radnicima na radu (NN 56/83)
3.2.10 Područje zaštite od buke
Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13)
Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN 145/04)
Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN 91/07)
Pravilnik o uvjetima glede prostora, opreme i zaposlenika pravnih osoba koje obavljaju stručne poslove zaštite od buke (NN 91/07)
Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)
3.2.11 Područje zaštite od požara
Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)
Pravilnik o izradi procjene ugroženosti od požara i tehnološke eksplozije (NN 35/94, 110/05, 28/10)
Pravilnik o planu zaštite od požara (NN 51/12)
Pravilnik o razvrstavanju građevina, građevinskih dijelova i prostora u kategoriji ugroženosti o požara (NN 62/94, 32/97)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 328
Pravilnik o razvrstavanju građevina u skupine po zahtjevnosti mjera zaštite od požara (NN 56/12)
Pravilnik o sadržaju općeg akta iz područja zaštite od požara (NN 116/11)
Pravilnik o sadržaju elaborata zaštite od požara (NN 51/12)
Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe (NN 35/94, 55/94-ispravak, 142/03)
Pravilnik o zaštiti od požara u skladištima (NN 93/08)
Pravilnik o vatrogasnim aparatima (NN 101/11)
Pravilnik o hidrantskoj mreži za gašenje požara (NN 8/06)
Pravilnik o provjeri ispravnosti stabilnih sustava zaštite od požara (NN 44/12)
Pravilnik o ovlaštenjima za izradu elaborata zaštite od požara (NN 141/11)
Pravilnik o revidentima iz zaštite od požara (NN 141/11)
Rješenje o visini naknade za troškove postupka ovlašćivanja revidenata iz zaštite od požara (NN 56/12)
Pravilnik o mjerama zaštite od požara kod građenja (NN 141/11)
Pravilnik o postupku pečaćenja, obliku, sadržaju i načinu uporabe pečata u provedbi mjera zabrane u području zaštite od požara (NN 50/11)
Pravilnik o službenoj iskaznici i službenoj znački inspektora zaštite od požara (NN 88/11)
Pravilnik o iskaznici osoba ovlaštenih za obavljanje kontrole provedbe propisanih mjera zaštite od požara (NN 88/11)
Pravilnik o uvjetima i načinu provedbe sigurnosnih mjera kod skladištenja eksplozivnih tvari (NN 26/09, 41/09-ispravak, 66/10)
3.2.12 Područje sanitarne inspekcije
Zakon o sanitarnoj inspekciji (NN 113/08, 88/10)
Pravilnik o građevinama koje podliježu sanitarnom nadzoru te načinu obavljanja sanitarnog nadzora tijekom njihove gradnje (NN 48/00, 42/08)
Pravilnik o iskaznici i znački sanitarnog inspektora (NN 28/11, 120/12)
3.2.13 Područje katastra i geodezije
Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (NN 16/07, 124/10)
Pravilnik o parcelacijskim i drugim geodetskim elaboratima (NN 86/07, 25/09, 148/09)
Pravilnik o katastarskoj izmjeri i tehničkoj reambulaciji (NN 147/08)
Pravilnik o načinu izvođenja osnovnih geodetski radova (NN 87/09)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK
Knjiga 3: Tehničke Specifikacije Stranica 329
Zakon o obavljanju geodetske djelatnosti (NN 152/08, 61/11, 56/13)
3.2.14 Područje akreditacije, opće sigurnosti proizvoda, normizacije i mjeriteljstva
Zakon o općoj sigurnosti proizvoda (NN 30/09, 139/10)
Zakon o normizaciji (NN 80/13)
Zakon o akreditaciji (NN 158/03, 75/09, 56/13)
Zakon o mjeriteljstvu (NN 163/03, 194/03-ispravak, 111/07)
Pravilnik o mjernim jedinicama (NN 2/07)
Pravilnik o tehničkim i mjeriteljskim zahtjevima koji se odnose na mjerila (NN 85/13)
3.2.15 Područje prometa
Zakon o cestama (NN 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14)
Zakon o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 158/13, 92/14, 64/15)
Pravilnik o prometnim znakovima, signalizaciji i opremi na cestama (NN 33/05, 64/05-ispravak, 155/05, 14/11)
3.2.16 Područje elektrotehničkih radova
Pravilnik o sigurnosti i zdravlju pri radu s električnom energijom (NN 88/12).
Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, 90/11, 133/12, 80/13, 71/14)
Pravilnik o električnoj opremi namijenjenoj za uporabu unutar određenih naponskih granica (NN br. 43/16).
3.2.17 Tehnički propisi
Tehnički propis za građevinske konstrukcije (NN 17/2017)
Tehnički propisi za sustave zaštite od djelovanja munje na građevinama (NN 87/08, 33/10).
Tehnički propis za niskonaponske električne instalacije (NN 5/10)
IZGRADNJA SUSTAVA PRIKUPLJANJA I ODVODNJE OTPADNIH VODA SUSTAVA ODVODNJE ZABOK I SUSTAVA ODVODNJE ZLATAR ; SUSTAV ZABOK