ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ IZGRADNJA KAMPA „POTOK“ U SABORSKOM Nositelj zahvata: Kamp Slapić, obrt za turizam Vl. Ivan Mataković Mrežnički Brig 79b, Duga Resa Izrađivač elaborata: Ekotop d.o.o., Zagreb VELJAČA, 2018.
85
Embed
IZGRADNJA KAMPA POTOK ^ U SABORSKOM - prostorno.kazup.hr · Krovovi su drveni klasični dvostrešni ili višestrešni, nagiba 35 ili 45 stupnjeva, pokriveni crijepom. Temeljenje je
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA ZA POSTUPAK OCJENE O POTREBI
PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
IZGRADNJA KAMPA „POTOK“ U
SABORSKOM
Nositelj zahvata:
Kamp Slapić, obrt za turizam Vl. Ivan Mataković
Mrežnički Brig 79b, Duga Resa
Izrađivač elaborata: Ekotop d.o.o., Zagreb
VELJAČA, 2018.
1
Vrsta dokumentacije: ELABORAT ZAŠTITE OKOLIŠA
ZA OCJENU O POTREBI PROCJENE UTJECAJA ZAHVATA NA OKOLIŠ
Zahvat: Izgradnja kampa “Potok” u Saborskom
Nositelj zahvata: Kamp Slapić, obrt za turizam Vl. Ivan Mataković Mrežnički Brig 79b, Duga Resa
Izrađivač elaborata:
d.o.o. za zaštitu okoliša i projektiranje Hektorovićeva ulica 2, 10 000 Zagreb e-mail: [email protected] tel: +385 1 4840 940
Odgovorna osoba izrađivača:
Robert Španić, dipl. ing. biol. Direktor M.P.
Ovlašteni voditelj izrade: Robert Španić, dipl. ing. biol.
Nositelj zahvata Kamp Slapić, obrt za turizam Vl. Ivan Mataković iz Duge Rese planira investicijski projekt izgradnje kampa na području u naselju Saborsko, uz javnu prometnicu D42. Za ishođenje građevinske dozvole prema Zakonu o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18) i Uredbi o procjeni utjecaja zahvata na okoliš, Nositelj zahvata dužan je ishoditi rješenje o prihvatljivosti zahvata za okoliš. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) u Prilogu III. određuje obvezu provođenja postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja na okoliš u nadležnosti upravnog tijela u županiji za predmetni zahvat temeljem točke 4.3. „Kampovi i kamp odmorišta površine 2 ha i veće“. Slijedom navedenog nositelj zahvata ugovorio je izradu ovog elaborata zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja na okoliš s tvrtkom ovlaštenom za stručne poslove zaštite okoliša:
- Studije o utjecaju zahvata na okoliš, uključujući i dokumentaciju za provedbu postupka ocjene o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš te dokumentacije za određivanje sadržaja studije o utjecaju na okoliš
Suglasnost za obavljanje stručnih poslova zaštite okoliša Ovlaštenika Ekotop d.o.o. prikazana je u
nastavku.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Predmet ovog elaborata je izgradnja kampa „Potok“ kapaciteta 300 osoba u naselju Saborsko, uz javnu prometnicu D42 koja povezuje Vrbovsko i Grabovac. Čestice na kojima se planira kamp su k.č. k.č. 3938, 3948, 3957, 3958/2, k.o. Saborsko, a od njih će se formirati jedna jedinstvena čestica kampa k.č. 3957, s ulazom s prometnice D42. Novoformirana čestica kampa bit će veličine 34.080 m². S obzirom na veličinu i mali broj čvrstih objekata, izgrađenost čestice je vrlo mala, svega 1 % i manje. Novoformirana čestica kampa izduženog je nepravilnog oblika, duljine veće od 850 m, položena u smjeru sjeveroistok-jugozapad, s ulazom na česticu na sjeverozapadnoj strani, s državne prometnice D42. Širina čestice u najužem dijelu na sjeveroistoku je cca 22,50 m, širina u najduljem središnjem dijelu je cca 50 m, a u najširem jugozapadnom dijelu cca 163 m.
2.2. Planirani zahvat
Projektom je predviđena izgradnja kampa s četiri zvjezdice prema Pravilniku o razvrstavanju i kategorizaciji ugostiteljskih objekata iz skupine kampovi (NN 54/16), s 100 kamp jedinica u različitim sadržajima, odnosno predviđen je smještaj 300 gostiju:
- 50 kamp parcela s parkiranjem prosječne površine cca 80 m² (50% kapaciteta), s priključenjem na električnu energiju, od toga je 20 parcela s vodovodom i odvodnjom, što čini 40% od kamp parcela.
- 20 kamp mjesta. - 30 glamping kućica s mogućnošću priključenja na struju, vodu i odvodnju.
Ulaz u kamp formira se sa sjeveroistočne strane, sa javne prometne površine D42. Kamp je podijeljen u četiri cjeline:
A. Ulazni dio kampa s dvosmjernom asfaltiranom prilaznom prometnicom, parkiralištem i recepcijom.
B. Smještajni dio s kružnom makadam jednosmjernom prometnicom i kamp parcelama (središnji dio kampa, ravan teren) i sa sanitarnim čvorom 1 – 50 parcela.
C. Smještajni dio s jednosmjernom makadam prometnicom oko koje se slobodno formiraju kamp mjesta (središnji dio kampa, uspon prema šumovitom dijelu), sa sanitarnim čvorom 2 i sanitarnim čvorom 3, te vanjskim bazenom 6 x 12 m, za goste kampa – 20 kamp mjesta.
D. Smještajni dio s kružnom makadam jednosmjernom prometnicom i prostorom za postav glamping kućica, te centralnom zgradom – 30 mjesta za glamping kućice s mogućnošću priključenja na struju, vodu i odvodnju. U situacijskom nacrtu mogući položaj glamping smještajnih kućica samo je naznačen, no stvarni položaj te pokretne opreme odredit će se na
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
licu mjesta, prilagodbom terenu, postojećem raslinju i mogućnostima pristupa. Cilj je zadržati u ovom dijelu što prirodniji izgled, samo s nužnim intervencijama u prirodni okoliš kojima će se osigurati pristup i evakuacija u slučaju opasnosti.
Kamp će biti ograđen pletenom žičanom ogradom visine do 2 m, a na ulazu (kod recepcije) bit će rampa. Prije ulaska u sam kamp, sa zapadne strane prilazne ceste, projektirano je 10 parkirnih mjesta (1 je za osobe smanjene pokretljivosti), namijenjeno gostima koji čekaju na ulaz u kamp. Gosti s vozilima svoje automobile parkiraju na svojim kamp parcelama i mobilne kućice (cjelina B) te u slobodno formiranim kamp mjestima u zoni C. S obzirom na to da je cjelina D namijenjena prvenstveno uživanju u boravku u neuređenoj prirodi, gosti zone D svoja vozila parkiraju na mjestima predviđenim za smještaj vozila koja će biti u podnožju uspona i uz centralnu zgradu u zoni D. Cjeline A i B samostalne su uporabne cjeline. Arhitektonsko projektno rješenje kampa prikazano je preglednom situacijom u Prilogu 1. Građevine u kampu Od zgrada u kampu će se sagraditi sljedeći fiksni objekti:
A. Cjelina A
1. Recepcija s pomoćnim prostorima za zaposlene (garderobe, sanitarije, spremište) (slika 2.2.-1.)
TLOCRTNE DIMENZIJE 8,45 x 9,40 m ETAŽNOST prizemnica
VISINA DO VIJENCA 2,75 m VISINA DO SLJEMENA 6,05 m
UDALJENOSTI OD MEĐA od sjeverozapadne: 3,0 m od sjeveroistočne: min 41,44 m od jugozapadne: Nije relevantno od jugoistočne: min 11,14 m
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
5. Centralni objekt glamping zone – zgrada u kojoj gosti mogu sami pripremiti i poslužiti sebi obrok i u kojem se nalazi i dnevni boravak s televizijom – sve namijenjeno gostima koji u glamping kućicama imaju osiguran samo smještaj i kupaonicu (slike 2.2.-5 i 6.).
TLOCRTNE DIMENZIJE 8,45 x 9,40 m
ETAŽNOST prizemnica VISINA DO VIJENCA 2,75 m
VISINA DO SLJEMENA 6,05 m UDALJENOSTI OD MEĐA od sjeverozapadne: 3,0 m
od sjeveroistočne: min 41,44 m od jugozapadne: Nije relevantno od jugoistočne: min 11,14 m
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Sve građevine projektirane su kao prizemne građevine, a centralna je zgrada s uređenim potkrovnim
prostorom za dnevni boravak i odmor gostiju.
Konstrukcije i materijali Sve građevine projektirane su tradicionalne gradnje - drvena nosiva konstrukcija (stupovi, grede, krovna konstrukcija), vanjska obloga planjkima ili daskama, ispuna mineralnom vunom, unutarnja obloga gipskartonske ploče s keramikom ili bez keramike, ili obloga drvenim elementima – daskama, brodskim podom i sl. Sva drvena građa mora biti štićena negorivim premazima, čime se osigurava požarna otpornost od min 30 minuta. Krovovi su drveni klasični dvostrešni ili višestrešni, nagiba 35 ili 45 stupnjeva, pokriveni crijepom. Temeljenje je na betonskim trakastim temeljima ili temeljima samcima. Pregradni se zidovi izvode kao montažni gipskartonski zidovi, u vlažnim i sanitarnim čvorovima obloženi keramikom minimalne visine 220 cm.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Na podove se, na slojeve hidro i toplinske izolacije polaže drvena podna obloga, odnosno keramičke podne pločice u većini prostora. Prozori i vrata su drveni, toplinski izolirani i s IZO staklima u zatvorenim prostorima (recepcija i centralna zgrada). Stubište centralne zgrade bit će od hrastove pune građe štićene negorivim premazima, čime se osigurava požarna otpornost od min 30 minuta. Sve površine izvest će se i obraditi tako da zadovoljavaju termičko-akustične i estetske zahtjeve, te zahtjeve trajnosti i održavanja. Osvjetljenje i provjetravanje U svim prostorijama osigurano je prirodno osvjetljenje, te umjetna rasvjeta. Provjetravanje je osigurano prirodnim putem, te električnim ventilatorima u sanitarnim i garderobnim prostorima recepcije i centralne zgrade. Hidro i toplinska zaštita i zaštita od sunca Od podzemne se vlage građevina štiti izvedbom AB podne ploče s dodacima za vodonepropusnost, te izvedbom hidroizolacijskog sloja (klasična HI ljepenka) ispod ostalih slojeva podova. Kamp će biti otvoren od travnja do listopada i nije predviđeno grijanje zgrada kampa. Iako su sanitarni čvorovi otvoreni, tj. njihovo je provjetravanje osigurano fiksnim drvenim letvicama koje se nalaze uokolo ispod streha, projektirani su slojevi toplinske izolacije u zidovima i krovima prije svega zbog ljetne toplinske stabilnosti – kako ne bi došlo do pregrijavanja. Zgrada recepcije i centralna zgrada glampinga su “zatvorene” zgrade i projektirane se sa slojevima toplinske izolacije u podu, zidovima i stropovima iako također nije predviđeno njihovo zagrijavanje, a ventilacija je predviđena električnim ventilatorima. Zaštita od sunca predviđena je velikim širokim strehama. Elektroinstalacije Za osiguranje funkcionalnog priključka potrebna vršna snaga je 40kW. Priključenje će se izvesti prema uvjetima HEPa, a razvod instalacija unutar samog kampa je podzemnim kablom, detaljno razrađeno u projektu elektroinstalacija. Telekomunikacije Za osiguranje funkcionalnog priključka slabe struje projektirana je telekomunikacijska mreža DTK, s priključenjem u skladu s uvjetima nadležnog poduzeća, detaljno razrađeno u projektu elektroinstalacija. Vodovod Priključenje na vodovodnu mrežu bit će preko vodomjernog okna na čestici, u skladu s uvjetima nadležnog poduzeća.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Instalacije vodovoda Sve cijevi van objekta polažu se na dubinu min 100 cm. Spojni vod vodovoda od vodomjernog okna do ulične vodovodne mreže izvest će se polietilenskom cijevi PEHD DN 63 mm. Od vodomjernog okna do centralne zgrade uz rub ceste polaže se glavna vodovodna cijev DN 63 mm u zaštitnoj cijevi, od koje se do pojedinih objekata odvajaju priključne cijevi PEHD DN 25 mm i DN 32 mm. Na spoju glavne i priključne cijevi izvode se reviziona okna. Od revizionog okna priključna cijev u zaštitnoj cijevi kroz temelje prizemlja prolazi do vertikale gdje dalje vertikalnim i horizontalnim razvodom cjevovoda vodi do trošila. Vertikalni razvod cjevovoda, do sanitarnih i drugih uređaja izvodit će se vertikalama predviđenim za postavu instalacija, u zidnim usjecima ili u betonskoj podlozi. Kompletan cjevovod vodovoda u građevini izvodi se od PP-R cijevi prema DIN 8077/88 i spojnih komada, kao AQUATHERM-Fusiotherm, Faser-kompozitna cijev PN10/SDR 11, PP-R80, međusobno spojenih toplinskim zavarivanjem. Cijevi se za stropove i zidove učvršćuju tipskim metalnim obujmicama s gumom, na razmaku od 0,50-2,50 m. Na priključnim cijevima u revizionom oknu i na dovodnim vertikalama potrebno je ugraditi propusni ventil s ispusnom pipom na visini 50 cm od poda, a pred svakim izljevnim mjestom propusni ventil s poniklovanom kapom i rozetom na navoj. Uređaji će se spajati na cjevovod preko mjedenih ravnih ili kutnih ventila. Ventili na pojedinim ograncima cjevovoda ili priključnim cjevovodima kupaonica, WC-a i kuhinja također će biti mjedeni. Za pripremu tople sanitarne vode u centralnoj zgradi, recepciji i sanitarnom čvoru 3 predviđeni su električni bojleri V=80ll. Za pripremu tople sanitarne vode u sanitarnom čvoru 2 i 3 koristi se sunčeva energija postavom solarnih kolektora. Topla vode se akumulira u bivalentnim (solarnim) spremnicima na centralnom mjestu u spremištu, od kojih se topla voda do pojedinih trošila distribuira cirkulacijskim pumpama. Cjevovod tople vode se izvodi kao i razvod cjevovoda hladne sanitarne vode, s tim da će se cijevi montirane u zidne usjeke izolirati dvostrukim omotom tehničkog filca učvršćenog mjedenom žicom, a cijevi montirane u betonske podloge se izoliraju omotom staklene vune d=15 mm zaštićene Al folijom ili ljepenkom. Po završetku instalacije dovoda vode ista će se ispitati na probni tlak, oprati i dezinficirati. Odvodnja Odvodnja oborinskih voda s prometnica projektirana je u upojni bunar na sjeveru parcele. Odvodnja čistih krovnih oborinskih voda planirana je u teren ili u spremnike kako bi se koristila za zalijevanje zelenih površina. Odvodnja sanitarnih otpadnih voda rješava se izvedbom biološkog pročišćivača s ispustom pročišćene vode u upojni bunar s biofiltar slojem.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Instalacije odvodnje Unutarnji razvod kanalizacije Odvodnja sanitarnih otpadnih voda bit će horizontalnim cjevovodima pojedinih čvorova u vertikalnu kanalizaciju. Vertikale će se polagati u instalacijske kanale ili u zidne usjeke, učvršćene za zidove tipskim obujmicama kod svakog naglavka, odnosno na min. razmaku od 200 cm ili horizontalno u betonske podloge u min. padu 1,0%. Na početku vertikalnih cjevovoda ugradit će se fazonski revizijski komad, zatvoren u instalacijskoj vertikali limenim pocinčanim vratašcima vel. 25/25 cm. U sklopu unutarnjeg razvoda kanalizacije pojedinih objekata predviđena je vertikala koja se na klasičan način ventilira na krov, a na ostale se stavlja uređaj za sprečavanje stvaranja podtlaka u cijevima. U pojedinim mokrim čvorovima u pod će se (u dogovoru s investitorom) ugraditi podni plastični sifoni s koljenom i limenom pocinčanom rešetkom, dok će sam pod biti izveden u padu prema sifonima. Kompletna kanalizacija biti će vodonepropusna. Po završetku montaže kanalizacije, ista će se očistiti, ispitati na pravilan protok vode i izvršiti tlačnu probu u skladu s važećim propisima. Sanitarni uređaji u građevini predviđeni su prema dispoziciji u arhitektonskom dijelu projekta. WC školjke su opskrbljene sistemom za ispiranje niskomontažnim bešumnim vodokotlićem, a tuš kade, umivaonici i sudoperi imaju jednoručne tlačne baterije s pokretnom ili nepokretnom slavinom. Vanjski razvod kanalizacije Vanjski razvod kanalizacije se sastoji od glavne kanalizacijske cijevi PVC DN200, kojom se sve fekalne i otpadne vode odvode do biopročistača koji će se postaviti u centralnom dijelu parcele, te priključnih cijevi PVC DN150 kojima se pojedini objekti spajaju na glavnu cijev, uz ugradnju revizijskog okna. Glavna kanalizacijska cijev za odvodnju fekalnih i otpadnih voda postavlja se uz rub prometnice, a s obzirom na sustav odvodnje, podijeljena je na dva funkcionalno neovisna dijela. Prvi dio, odnosi se na odvodnju fekalnih i otpadnih voda cjeline 1 i 2, a izvest će se postavljanjem cijevi PVC DN200 u padu i=1,5 % uz ugradnju revizijskih okana, a za svladavanje visinske razlike predviđena su prepumpna okna. Drugi dio odnosi se na odvodnju fekalnih i otpadnih voda cjeline 3 i 4, a izvest će se postavljanjem cijevi PVC DN200 u padu i=2-15 %, uz ugradnju revizijskih okana, a za svladavanje visinske razlike predviđeno je postavljanje kaskadnih revizijskih okana. Vrijednost pokazatelja u sanitarnoj otpadnoj vodi tretiranoj u biopročistaču s biofilterom za mikrofiltraciju prije ispuštanja u teren ne smije prelaziti granične vrijednosti:
Cjevovodi će se u zemlju polagati na sloj pijeska u padu: odvodi do vertikala u padu od 2,0%, a vanjska kanalizacija u padu 2,0-15,0 %, kojom se sve fekalne i otpadne vode odvode u revizijsko okno, a zatim se tretiraju u biopročistaču s dodatnim biofilterom za mikrofiltraciju, nakon čega se preko kontrolnog okna odvode do upojnog bunara i ispuštaju u teren. Vanjska interna kanalizacija bit će izvedena od cijevi i fazonskih komada od tvrde plastike prema DIN-u 19534 ili ONORM B5184 međusobno spajanih na naglavak, brtvljenih tipskim prstenima. Spoj cijevi od tvrde plastike s betonskim stijenkama izvodi se vodonepropusno, ugradnjom u betonsku stijenku fazonskog komada od tvrde plastike s umetnutom brtvom.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Oborinske vode s krovova odvodit će se horizontalnim žljebovima i vertikalama po pročelju, te ispuštati u teren, bez miješanja s fekalnim i otpadnim vodama. Upojni bunar s dodatnom mikrofiltracijom, prijemnik biološko pročišćene otpadne vode Pročišćena voda iz uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda se ispušta u upojni bunar s dodatnim biofilterom izrađenim iz polipropilena unutarnjeg promjera 100 cm s nivoom vode od 155 cm te ukupnog volumena vode 1200 l. Unutar biofiltera postavljene su tri kazete s filterskim materijalom. U prvoj kazeti nalazi se filter od kamene vune. Na kamenoj vuni se zadržava kolonija mikroorganizama koja dodatno pročišćava vodu. Nakon prve kazete voda dolazi do druge kazete u kojoj se nalazi spužvasta masa koja je prije bila natopljena u aktivni ugljen. Aktivni ugljen adsorbira preostalu organsku tvar nastalu u biološkom procesu te dodatno izbistruje vodu. U trećoj kaseti je filtersko platno kroz koje prolazi voda, a sve eventualno zaostale čestice zadržavaju se na samom filterskom platnu. Volumenski bio filter je izrađen da se u njemu pročišćena voda zadržava barem 2 sata. Projektno rješenje vodovoda i odvodnje otpadnih voda prikazano je preglednom situacijom u Prilogu 2. Tehničko tehnološki opis uređaja za biološko pročišćavanje otpadnih voda BIOTIP kompakt 300 ES
Tipski uređaj za biološko pročišćavanje otpadnih voda BIOTIP kompakt koristi se za biološko pročišćavanje sanitarno-fekalnih otpadnih voda za opterećenje od 5 – 10.000 ES (ekvivalentnih stanovnika). Uređaj je kompletno izveden iz armiranog vodonepropusnog betona. Ulazni podaci
- Priključeni broj ekvivalentnih stanovnika, ES 300 - Specifično biološko opterećenje, g BPK5/ES, d 60 - Specifična količina otpadne vode, l/ES, d 150 - Dnevno biološko opterećenje, kg BPK5/d 16 - Dnevno hidrauličko opterećenje, m³/d 45
Izlazni podaci Stupanj pročišćavanja otpadnih voda i zahtjev za kvalitetu pročišćene vode propisan je Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, broj: 80/13, 43/14, 27/15 i 03/16). Izlazna voda treba zadovoljavati Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (Narodne novine, broj: 80/13, 43/14, 27/15 i 03/16). Tehnološki proračun Proračun se vrši prema:
- “Grundsatze fur Bemessung, Bau und Betrieb von kleinen Klaranlagen fur Anschlusswerte zwischen 50 und 500 Einwohnerwerten ” – ATV A-122 (1991.)
- ATV „Verfahren zur Elimination von Phosphor aus Abwasser“ - ATV A 202 (1992.) - HRN EN 12255-1,3
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Za proračun biološkog uređaja između 50 i 500 ES vrijedi njemački propis ATV A-122 (1991.) koji propisuje opterećenje aeracijskog bazena od 0,15-0,25 kg(BPK5)/m3,d i unošenje kisika od 3,0 kg/kg (BPK5).
- Dozv. spec. max. opterećenje aeracijskog bazena kg (BPK5)/m³, d 0,2 - Potreban aeracijski volumen min, m³ 90 - Minimalno zadržavanje vode u sekundarnom taložniku, sati 4 - Minimalni volumen sekundarnog taložnika, m³ 20 - Dozvoljeno opterećenje površine sekundarnog taložnika, (dijagram), m/h 1,0
Potrebna količina zraka:
- Specifična potreba kisika, kgO2/kg (BPK5) - Izabiremo lamelni kompresor, instalirane snage 3,0 kW 220/380 V, kom 2
Izbor uređaja Kod izbora uređaja za biološko pročišćavanje osnovni zahtjevi su sljedeći:
- Postizanje zahtijevane kvalitete efluenta uz minimalne troškove rada i održavanja. - Automatski rad bez potrebe stalnog nadzora. - Prilagodljivost promjenljivom ulaznom opterećenju - Jednostavna oprema bez pokretnih dijelova u agresivnoj atmosferi - Trajnost ugrađene opreme s minimalnim troškovima održavanja
Navedenim uvjetima odgovaraju uređaji s aerobnom stabilizacijom aktivnog mulja i unošenjem kisika kroz fine mjehuriće zraka što preporučuje i navedeni ATV propis. Iz tih razloga izabran je uređaj kao BIOTIP kompakt br. 11-200-2 sljedećih karakteristika:
- Dužina aeracijskog bazena, m 8,50 - Dužina sekundarnog taložnika, m 3,50 - Širina uređaja, m 3,50 - Dubina vode, m 3,50
Opis uređaja Osnovu uređaja čine bioaeracijski bazen i sekundarni taložnik, te pogonski prostor za smještaj kompresora. Bioaeracijski bazen Ukopan je u tlo, unutarnje dužine 8,5 m, unutarnje širine 3,5 m, dubine vode 3,5 m, pokriven betonskom pločom i nagaznim rešetkama, u kojemu se nalazi oprema za aeraciju otpadne vode, nitrifikaciju i denitrifikaciju. Sekundarni taložnik Konusnog je oblika ukopan u tlo, unutarnje dužine 3,5 m, unutarnje širine 3,5 m, dubine vode 3,5 m, pokriven betonskom pločom i nagaznim rešetkama, u kojemu se nalazi oprema za povrat bioaktivnog mulja i izbistravanje pročišćene vode.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Pogonski prostor Može biti nadzemni ili podzemni objekt. U pogonskom prostoru nalazi se mjesto na koji se smještaju kompresori i elektro komandni ormar. Kontrolno mjerno okno Dimenzija 0,60 x 0,60 m. Služi za uzimanje uzoraka pročišćene vode. Opis tehnološkog procesa Uređaj je kompletno izveden iz armiranog vodonepropusnog betona. Za pogon kompletnog uređaja koristi se komprimirani zrak koji se dobavlja uz pomoć niskotlačnih kompresora. Izlazna voda ima manje od 20 mg (BPK5)/l što čini stupanj pročišćavanja veći od 95% razgradnje organske tvari. To se postiže dimenzioniranjem aeracijskog bazena na opterećenje volumena manje od 0,2 kg (BPK5)/m3,d, zadržavanjem vode u sekundarnom taložniku većem od 4 sata i unošenjem kisika od najmanje 2,5 kg O2/kg (BPK5). Svježa voda slobodnim padom dolazi u aeracijski bazen. Na ulazu u bioaeracijski bazen montira se zračna košara koja zaustavlja sav nerazgradivi otpad. U bazen za dodatnu denitrifikaciju dolazi mehanički pročišćena sirova otpadna voda, povratni aktivni mulj iz sekundarnog taložnika i biomasa iz bioaeracijskog bazena. U bazenu vlada anoksično stanje. Biomasa u bazenu uzima nužni kisik iz nitrata (NO3) čime nastaju novi spojevi, tj. nitrati se pretvaraju u nitrite (NO2), a nitriti se dalje razgrađuju u elementarni kisik i dušik. Dušik je u plinovitom stanju, te preko površine bazena odlazi u atmosferu, čime se iz otpadne vode uklanja dušik. U otpadnu vodu se intenzivno upuhuje komprimirani zrak kroz membranske aeratore koji stvaraju fine mjehuriće. Svježa otpadna voda se miješa s finim mjehurićima zraka, a kisik iz zraka se otapa u vodi. Tako izmješana voda putem predviđenih spojnih cijevi prelazi u sekundarni taložnik. Iz sekundarnog taložnika se mamut crpkom povremeno u aeracijski bazen prebacuje i “aktivni” mulj kojega čine flokule mikroorganizama (bakterije, alge, protozoe). Mikroorganizmi za svoj život trebaju hranu i kisik. Hranu uzimaju iz otpadne vode (organske tvari) i na taj način je pročišćavaju, a kisik dobivaju iz zraka koji se upuhuje u vodu. Mješavina otpadne vode, mjehurića zraka i mikroorganizama prelazi u sekundarni taložnik gdje se aktivni mulj odvaja od izbistrene vode koja odlazi u preljev. Aktivni mulj se ponovo vraća u bazen za aeraciju i time se proces kontinuirano obnavlja. Nakon određenog vremena dio mikroorganizama ugiba i stvara se biomasa čija se koncentracija u otpadnoj vodi povećava. Međutim, proces je tako dimenzioniran da se ta biomasa dodatno oksidira i mineralizira (extended aeration) i proces se vodi do faze endogene respiracije. Time se smanjuje volumen viška mulja, a s time se i potreba izvlačenja viška mulja produžuje na duži period. U praksi, izvlačenje viška mulja se vrši jedanput u 3 mjeseca do 1 godine. Višak mulja se izvlači cisternom komunalnog poduzeća i odvozi se na uređaj većeg kapacitete na kojem se vrši daljnja obrada mulja. Izbistrena i biološki pročišćena voda ispušta se gravitacijskim cjevovodom u recipijent. Tehnološka shema uređaja prikazana je u nastavku (vidi sliku 2.2.-7.).
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Popis vrsta i količina tvari koje ulaze u tehnološki proces pročišćavanja otpadnih voda Sustavom odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda kampa „Potok“ prikupljat će se nastale sanitarno – fekalne otpadne vode. Predviđeni dnevni dotok otpadne vode je 45 m³ i odgovara kapacitetu od 300 ekvivalenata stanovnika. Popis vrsta i količina tvari koje ostaju nakon tehnološkog procesa pročišćavanja otpadnih voda te emisija u okoliš Primarni otpad Primarni otpad nastaje u mehaničkom predtretmanu otpadnih voda iz dovodnog kolektora. Na ulazu u bioaeracijski bazen montira se zračna košara koja zaustavlja sav nerazgradivi otpad. On se odvaja u komunalni kontejner i odvozi na zbrinjavanje /odlaganje van lokacije. Otpadni mulj U procesu biološke razgradnje kao nus produkt stvara se višak mulja. Izvlačenje mulja se vrši postupkom koji je opisan u uputstvu za rad i održavanje koristeći cisternu. Izvlačenje viška mulja se vrši tako da se isključi elektromagnetski ventil kako bi se istaložio višak mulja u sekundarnom taložniku, i nakon 2-3 sata se mamut pumpom višak mulja prebacuje u skladište mulja od kuda se vozilom komunalnog poduzeća višak mulja odvozi na centralni uređaj za pročišćavanje. Period odvoženja mulja definirat će se prema realnim uvjetima rada uređaja.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Energetske potrebe uređaja za pročišćavanje otpadne vode Instalirana snaga: - Kompresori za aeraciju (2 x 3,0 kW) 6,00 kW - Ostali potrošači 0,50 kW - Rasvjeta pogonskog objekta 0,50 kW Ukupno instalirana snaga 7,0 kW
Kompresori rade na ručni i automatski pogon. Automatiku podržava vremenski relej, odnosno dva granična presostata u sabirniku zraka. Pogonski objekt zagrijavaju se emisijom topline samih kompresora tako da nije potrebno dodatno grijanje pogonskog objekta. Cjelokupni razvod električne energije dovodi se na centralni upravljački ormar s kojeg se upravlja elektro sustavom i automatikom. Na centralnom upravljačkom ormaru, osim mjerne tehnike i sklopki, postavlja se i grafička shema uređaja, s koje se kontrolira funkcija pojedinih funkcionalnih dijelova uređaja preko signalnih lampica. Održavanje uređaja
Kompresori su po svojoj prirodi robusni i jednostavni u održavanju budući da nema podmazivanja niti druge posebne kontrole dijelova. Održavanje se vrši prema uputstvima proizvođača. Održavanje kompresora se svodi na njihovu kontrolu rada i ispravnost cjevovoda i ventila za razvod zraka, te kontrole tlaka na manometru. Svaka promjena radnog tlaka upozorava na moguće začepljenje u razvodu zraka ili eventualno začepljenje aeratora, ali i eventualni gubitak zraka u sustavu razvoda. Radnik na održavanju uređaja u pravilu može sam riješiti ove kvarove. Sustav aeracije bioaeracijskog bazena je najznačajniji je dio uređaja. Zajedno sa kompresornicom to je najvitalniji dio uređaja koji osigurava aerobni biološki postupak pročišćavanja. Svako zaustavljanje dovoda zraka, a time i nedostatak kisika, može nakon nekoliko dana dovesti do ugibanja biocenoze aktivnog mulja, a to znači i do prestanka funkcioniranja uređaja. Imajući u vidu značaj aeracije za funkcionalnost uređaja održavanje mora biti usmjereno na kontrolu kompresora, razvoda zraka i same aeracije. Kontrola tlaka na manometru i vizualna kontrola aeracije u bioaeracijskom bazenu svakog časa daju uvid u ispravnost sustava. Ako se npr. iznad nekog od aeratora ne pojavljuju znakovi (mjehurići) aeracije znači da je došlo do začepljenja. Ako se međutim pojavljuje prejaka aeracija u vidu snažnog točkastog podizanja vode, to znači da je došlo do oštećenja aeratora ili nekog drugog razloga probijanja zraka pod tlakom. U svakom od ova dva slučaja utvrđuje se kvar izvlačenjem aeratora iz vode, te njegovim popravkom ili zamjenom. Popravak ili zamjena aeratora, te cjevovoda za dovod zraka, vrši se uz pomoć standardnog alata. Kod takvih radova potrebno je imati još jednog pomoćnog radnika. Sekundarni taložnik ne zahtijeva posebno održavanje. On se samo kontrolira u smislu protočnosti. Jednom do dva puta mjesečno kanali unutar taložnika se ispiru mlazom vode. U prostor za taloženje uronjene su mamut crpke uz pomoć kojih se izvlači istaloženi mulj i kao povratni mulj vraća se u dio
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
za aeraciju. Eventualne plivajuće nečistoće sa površine taložnika ugrađenom zaklopkom se vraćaju u dio za aeraciju Održavanje mamut crpke sastoji se u kontroli njene protočnosti i funkcionalnosti dovoda zraka. U slučaju prestanka rada potrebno je kontrolirati dovod zraka i mlazom vode isprazniti dio mamut crpke na dnu taložnog prostora taložnika. Sekundarni taložnik ima zadaću bistrenja pročišćene vode. Posljedica tog je taloženje aktivnog mulja i suspendirane tvari na dno taložnika. Iz iskustva se zna da je taloženje mulja efikasno, ali sloj mulja sporo napreduje što je u vezi sa procesima aerobne mineralizacije mulja. Koncentracija aktivnog mulja u aeracijskom bazenu se neprekidno povećava i kod određene koncentracije potrebno je izvući višak mulja. Kontrola aktivnog mulja se provodi na slijedeći način:
u menzuru volumena 1000 ml (1L) uzima se voda iz aeracijskog bazena,
nakon ½ sata stajanja očitava se na skali visina mulja,
ako je visina mulja veća od 500 ml pristupa se izvlačenju mulja. Mulj izvlačiti dok se ne postigne visina mulja od 100-200 ml.
Početak taloženja nakon ½ sata
Za vizualnu kontrolu aktivnog mulja vrijede sljedeće upute:
aktivni mulj se dobro taloži, voda iznad mulja je bistra, pahulje mulja su velike i kompaktne, pahulje su sive boje; biološki proces je dobar
tamne guste pahulje, voda je mutna: aktivni mulj je preopterećen – konzultirati se s tehnologom
pahulje mulja se raspadaju na manje pahulje, voda neprozirna: pomanjkanje kisika u vodi – konzultirati se s tehnologom
Biokemijsku analizu vode može obavljati samo ovlašteni biokemijski laboratorij. Izvlačenje mulja se vrši postupkom koji je opisan u uputstvu za rad i održavanje koristeći cisternu. Izvlačenje viška mulja se vrši tako da se isključi elektromagnetski ventil kako bi se istaložio višak mulja u sekundarnom taložniku i nakon 2-3 sata se mamut pumpom višak mulja prebacuje u skladište mulja od kuda se vozilom komunalnog poduzeća višak mulja odvozi na centralni uređaj za pročišćavanje.
Kontrola efikasnosti rada uređaja
Kontrola efikasnosti i rada uređaja za pročišćavanje, pa tako i uređaja, jedna je od bitnih pretpostavki njegovog dobrog i trajnog funkcioniranja. Kod većih, tehnički i tehnološki složenijih uređaja za pročišćavanje (10.000 ES) kontrola efikasnosti je stručno i tehnički zahtjevan posao koji traži dobro opremljen laboratorij i stručno znanje instrumentalnih metoda praćenja fizičko-kemijski i biološki pokazatelj. Uređaj sa organskim opterećenjem do 1.000 ES spada u red manjih uređaja koji zbog toga, ali i zbog svoje jednostavne, prirodi bliske tehnologije zahtijeva i relativno jednostavan pristup u kontroli efikasnosti. Svakako, kontrola efikasnosti vezana je uz značajne troškove, što znači da je uređaj i u tom smislu štedljiv uređaj.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Ovim projektom kontrola efikasnosti uređaja“ obuhvaća povremenu kontrolu koju obavlja stručna institucija koja u s skladu s vodopravnim propisima, ali i za potrebe procjene rada uređaja najmanje 4 puta godišnje (proljeće, ljeto, jesen, zima) kontrolira se rad uređaja uzimanjem uzorka ulazne vode i pročišćene otpadne vode koji se onda obrađuje u ovlaštenom laboratoriju.
2.3. Popis drugih aktivnosti potrebnih za realizaciju zahvata
Za realizaciju zahvata nisu potrebne druge aktivnosti, osim onih koje su prethodno opisane.
2.4. Varijantna rješenja zahvata
Za planirani zahvat nisu razmatrana varijantna rješenja.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Predmetna lokacija nalazi se u samom naselju Saborsko u sklopu istoimene općine u Karlovačkoj županiji (slika 3.1.-1.). Planirani Kamp Potok nalazi se uz javnu prometnicu D42 koja povezuje Vrbovsko i Grabovac. Čestice na kojima se planira kamp su k.č. 3938, 3948, 3957, 3958/2, k.o. Saborsko, a od njih se formira jedna jedinstvena čestica kampa k.č. 3957, s ulazom s prometnice D42 (vidi sliku 3.1.-2.). Novoformirana čestica kampa izduženog je nepravilnog oblika, duljine cca 850 m, položena u smjeru sjeveroistok-jugozapad veličine 34.080 m².
Slika 3.1.-1. Administrativna lokacija predmetnog zahvata
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 3.1-2. Pregledna situacija šireg područja zahvata na ortofoto podlozi
Pogled na okoliš na lokaciji zahvata prikazan je slikama 3.1.-3. u nastavku.
Teren je travnata površina obrasla većinom niskim raslinjem u sjevernom dijelu, rijetkom bjelogoricom u srednjem dijelu, a crnogoricom u gornjem (južnom) dijelu čestice, koja je na krajnjem južnom dijelu parcele već prilično šumovita (vidi slike 3.1.-3. – 2.1.-4). Visinska razlika terena je cca 50 m od ceste do najvišeg dijela terena, s tim da je u prvom dijelu od ceste do cca 250 m teren uglavnom ravan, a onda počinje uspon.
Slika 3.1.-3. Pogled na lokaciju zahvata od naselja prema jugu
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 3.1.-6. Pogled na lokaciju zahvata – južnio dio parcele obrastao sađenim smrekama
3.2. Odnos zahvata prema postojećim i planiranim zahvatima
Lokacija predmetnog zahvata nalazi se na području koje prostorno – planski reguliraju sljedeći dokumenti:
Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije br. 26/01, 33/01-ispravak, 36/08-pročišćeni tekst i 56/13, 7/14 - ispravak i 50b/14) (u nastavku PPKŽ).
Prostorni plan uređenja Općine Saborsko (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/07, 39/15, 03/17, 04/17 - pročišćeni tekst).
Predmetni zahvat u skladu je s važećim PPKŽ i PPUO Saborsko. U nastavku se navode dijelovi iz nadležnih dokumenata prostornog uređenja, koji su relevantni za provedbu predmetnog zahvata, uključujući i njegovu lokaciju. Prostorni plan Karlovačke županije
Prostor Karlovačke županije kontaktna je zona kontinentskog i gorsko–planinskog turističkog prostora. Na temelju osnovnih turističkih, ali i regionalnih značajki izdvajaju se tri turističke mikroregije: Pokupska (Karlovačka), Ogulinska i Kordunsko - plitvička.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Te tri mikroregije trebaju valorizirati svoje prirodne privlačnosti, raznovrsnost kapaciteta smještaja, dostupnost prometnih veza potrebama turista. Vrlo je važna prepoznatljivost identiteta pojedinih područja i lokacija zbog mogućnosti organiziranog razvoja turizma u prostoru koji pokrivaju. Kordunsko-plitvička turistička mikroregija obuhvaća područje grada Slunja te općina Rakovica, Cetingrad, Saborsko i Plaški. Njena je specifičnost u tome što ona zapravo nema ni jednu izrazito značajnu turističku atrakciju, ali zbog uloge sjevernih ulaznih vrata u Nacionalni park “Plitvička jezera” i sjeverne kontaktne zone, čini po kvantitativnom obujmu turistički daleko najvažniji dio Županije. Općina i mjesto Saborsko, također kontaktna zona s Nacionalnim parkom “Plitvička jezera” s Čorkovom uvalom – jedinom prašumom u ovom dijelu Europe, turistički razvoj zasniva na ostvarenju projekta “Saborsko – planinsko mjesto seljačkog turizma”, pa bi njegovom realizacijom dalo dodatni poticaj turističkom razvoju ove mikroregije kao turistički najperspektivnije mikroregije Karlovačke županije. U odredbama za provođenje, a vezano za predmetni zahvata navodi se:
Članak 5. 5.6. Razvoj turizma s gledišta korištenja prostora i planiranja sadržaja u prostoru vezan je uz:
- realizaciju projekta "Saborsko planinsko mjesto ruralnog turizma" s naglaskom na izradi zajedničkih programa s NP Plitvička jezera;
5.6.5. Za zone općenite ugostiteljsko-turističke namjene (T) površine manje od 10 ha, čija namjena nije detaljnije definirana ovim Planom, smjernice za način uređenja i gradnje bit će određene prostornim planom uređenja općine/grada, a sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju i gradnji (NN 76/07). Prostorni plan uređenja Općine Saborsko
Lokacija projektom predviđenog kampa vidljiva je na kartografskom izvatku iz PPUO Saborsko (vidi
sliku 3.2.-1.). Projektom predviđeni kamp nalazi se unutar granica prostora planske oznake T34
predviđenog za smještaj upravo kampa Potok.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 3.2.-1. Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Saborsko: 1. Korištenje i namjena prostora (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/07, 39/15, 03/17, 04/17 - pročišćeni tekst)
Lokacija projektom predviđenog kampa ucrtana od strane izrađivača elaborata vidljiva je na
kartografskom izvatku iz PPUO Saborsko (vidi sliku 3.2.-2.). Prema kartografskom izvatku, projektom
predviđeni kamp nalazi se unutar područja ekološke mreže te izvan granica Nacionalnog parka
Plitvička jezera, vodozaštitnog područja i udaljen od prostora povijesnih građevina i registriranih
arheoloških lokaliteta.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Slika 3.2.-2. Izvod iz Prostornog plana uređenja Općine Saborsko: 3. Uvjeti za korištenje, uređenje i zaštitu prostora (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/07, 39/15, 03/17, 04/17 - pročišćeni tekst)
U odredbama za provođenje, a vezano za predmetni zahvata navodi se:
1. Uvjeti za određivanje namjena površina na području Općine Saborsko
Članak 4.
(1) PPUO-om Saborsko određene su sljedeće namjene za razvoj i uređenje prostora na području
Općine Saborsko:
A. Površine za razvoj i uređenje naselja
- GP - izgrađeni i neizgrađeni dio građevinskog područja naselja
B. Izgrađene strukture izvan naselja (izdvojena građevinska područja)
Tablica 3.3.4.-3. Stanje površinskog vodnog tijela CSRN0136_001 Lička Jesenica, izvor: Hrvatske vode
STANJE VODNOG TIJELA JOLN001
PARAMETAR UREDBA
NN 73/2013*
ANALIZA OPTEREĆENJA I UTJECAJA
STANJE 2021. NAKON 2021. POSTIZANJE
CILJEVA OKOLIŠA Stanje, konačno Ekolosko stanje
Kemijsko stanje Ekolosko stanje Fizikalno kemijski pokazatelji Specifične onečišćujuće tvari Hidromorfološki elementi Biološki elementi kakvoće Fizikalno kemijski pokazatelji BPK5 Ukupni dušik Ukupni fosfor Specifične onečišćujuće tvari arsen bakar cink krom
dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno nema ocjene nema ocjene umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro
vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje
umjereno umjereno
dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno nema ocjene nema ocjene umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro
vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje dobro stanje
umjereno umjereno
dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno nema ocjene nema ocjene umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro
vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene
umjereno umjereno
dobro stanje umjereno umjereno vrlo dobro dobro nema ocjene umjereno nema ocjene nema ocjene umjereno vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro
vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro vrlo dobro vrlo dobro vrlo dobro dobro dobro stanje nema ocjene nema ocjene nema ocjene nema ocjene
procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana
postiže ciljeve procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana procjena nije pouzdana postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve
postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve postiže ciljeve nema procjene nema procjene nema procjene nema procjene
NAPOMENA: NEMA OCJENE: Biološki elementi kakvoće, Fitoplankton, Fitobentos, Makrofiti, Makrozoobentos, Ribe, pH, KPK-Mn, Amonij, Nitrati, Ortofosfati, Pentabromdifenileter, C10-13 Kloroalkani, Tributilkositrovi spojevi, Trifluralin DOBRO STANJE: Alaklor, Antracen, Atrazin, Benzen, Kadmij i njegovi spojevi, Tetraklorugljik, Ciklodienski pesticidi, DDT ukupni, para-para-DDT, 1,2-Dikloretan, Diklormetan, Di(2-etilheksil)ftalat (DEHP), Endosulfan, Fluoranten, Heksaklorbenzen, Heksaklorbutadien, Heksaklorcikloheksan, Olovo i njegovi spojevi, Živa i njezini spojevi, Naftalen, Nikal i njegovi spojevi, Nonilfenol, Oktilfenol, Pentaklorbenzen, Pentaklorfenol, Benzo(a)piren, Benzo(b)fluoranten; Benzo(k)fluoranten, Benzo(g,h,i)perilen; Ideno(1,2,3-cd)piren, Simazin, Tetrakloretilen, Trikloretilen, Triklorbenzeni (svi izomeri), Triklormetan *prema dostupnim podacima
Površinsko vodno tijelo CSRN0136_001 Lička Jesenica pripada vodno području rijeke Dunav, podslivu
rijeke Save u Dinaridskoj ekoregiji (vidi tablicu 3.3.4.-2.). Konačno stanje vodnog tijela pokazuje
umjereno ekološko i dobro kemijsko stanje (vidi tablicu 3.3.4.-3.).
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Prema podacima od Hrvatskih voda odnosno karti opasnosti od poplava po vjerojatnosti pojavljivanja
lokacija predmetnog zahvata nalazi se van tog područja. Na prostoru predmetnog zahvata nema
rizika od poplava.
3.3.5. Geološka i seizmološka obilježja
Prema isječku iz geološke karte, list Otočac, šire područje predmetnog zahvata sastavljeno je od
karbonatnih stijena različitog sastava i različite starosti (slika 3.3.5.-1.). Na širem području zahvata
zabilježene su sljedeće litostratigrafske jedinice: Vapnenci i vapnenačke breče i donjokredni dolomiti,
Dolomiti i dolomitne breče i Dolomiti s lećama vapnenca. Naslage donjokrednih dolomita i
vapnenaca i vapnenačkih breča izgrađuju veliki dio terena općine Saborsko. Sama lokacija
predmetnog zahvata nalazi se na terenu izgrađenom od dolomita s lećama vapnenca jurske starosti.
Karakterizira ih slaba slojevitost i nepravilni lom. Sadrže 60 do 84 % kalcij karbonatne komponente. U
strukturnom pogledu područje cijelog lista Otočac dio je šireg područja Like a sjeverno se veže na
masive Velike i Male Kapele. Mogu se razlikovati četiri tektonske jedinice: Velebit, Velika Kapela –
Senjsko bilo, Ličko sredogorje i Mala Kapela – Plješivica. Predmetni zahvat pripada tektonskoj jedinici
Mala Kapela – Plješivica koja je izdignuta s obzirom na susjedne tektonske jedinice te ju karakterizira
uzdužno pružanje rasjeda.
Na temelju podataka o seizmičnosti Hrvatske i susjednih područja izračunata je i kartama prikazana potresna opasnost za cjelokupni teritorij Hrvatske. Potresna opasnost iskazana je najvećom horizontalnom akceleracijom tla tijekom potresa koja se u prosjeku premašuje jednom u 475 odnosno 95 godina. Procjenjuje se tzv. vjerojatnosnim postupkom gdje se provodi statistička obrada podataka. Osnovni podaci za analizu sadržani su u katalozima potresa.
Izračunati hazard ukazuje na to da su potresima najugroženija područja južne Dalmacije, Hrvatskog primorja te šira okolica Zagreba. Najmanja je opasnost u Istri i na kvarnerskim otocima te u dijelovima Like i Slavonije.
Kartama su prikazana potresom prouzročena horizontalna poredbena vršna ubrzanja tla (agR) tipa A uz vjerojatnost premašaja od 10 % u 50 godina za povratna razdoblja od 95 i 475 godina.
Prema karti za povratno razdoblje od 95 godina (slika 3.3.5.-2.) područje zahvata pri potresnom udaru može očekivati maksimalno ubrzanje tla od 0,058 g, dok za povratno razdoblje od 475 godina maksimalno ubrzanje tla, prouzročeno potresom, iznosi 0,119 g.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Prema karti staništa (Slika 3.3.8.-1.) i Nacionalnoj klasifikaciji staništa, na lokaciji zahvata dolazi
stanišni tip:
C.3.3.1. Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi Brdske livade uspravnog ovsika na karbonatnoj podlozi (Sveza Bromion erecti W. Koch 1926) – Mezofilne zajednice nastale u procesima antropogene degradacije u kojima dominiraju višegodišnje busenaste trave. Pretežito služe i kao livade košanice i kao pašnjaci, a značajne su za subatlantske dijelove Europe u klimatskom smislu. Naseljavaju plića ili dublja, smeđa karbonatna tla, obično na padinama većega nagiba, nepogodnim za poljoprivrednu obradu.
Ovaj stanišni tip potpada u stanišni tip više razine: C.3.3. Subatlantski mezofilni travnjaci i brdske livade na karbonatnim tlima, a koji je uvršten u ugrožena i rijetka staništa od nacionalnog i europskog značaja prema Prilogu II Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 088/2014).
Travnjaci su uobičajeni za predmetno fitogeografsko područje.
Sukladno prilogu II, Pravilnika o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima (NN 88/14), tip staništa „Izgrađena i industrijska staništa“ nije svrstan u ugrožene i rijetke stanišne tipove od nacionalnog i europskog značajazastupljenih na području Republike Hrvatske.
Slika 3.3.8.-1. Lokacija zahvata na izvodu iz karte staništa Republike Hrvatske (Izvor kartografskog prikaza:
Bioportal, WMS/WFS)
3.3.8.3. Zaštićena područja prirode
Predmetni zahvat ne planira se unutar područja koja su zaštićena temeljem Zakona o zaštiti prirode
(NN 80/13). (Slika 3.3.8.-2.).
Prvo najbliže zaštićeno područje je nacionalni park Plitvička jezera od čije granice je zahvat udajem
oko 2,5 km. Do samih jezera ima oko 14 km zračne udaljenosti.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Procjena utjecaja klimatskih promjena na zahvat ocjenjivanja je prema klimatskim modulima u procesu jačanja otpornosti na klimatske promjene iz Smjernica za voditelje projekata: Kako povećati otpornost ranjivih ulaganja na klimatske promjene.
Analizirana su tri modula od sedam. Utvrđivanje osjetljivosti zahvata na klimatske promjene, procjena izloženosti opasnostima koje su vezane uz klimatske uvjete i procjena ranjivosti zahvata.
Navedeni parametri za koje je procijenjena umjerena osjetljivost na klimatske promjene (promjena
će se sustavom odvodnje koji se sastoji se od vodonepropusnih materijala (cijevi i okana) i biološkog
pročišćivača s ispustom pročišćene vode u upojni bunar čime će se spriječiti negativan utjecaj
otpadnih voda na tlo. Neadekvatno postupanje s otpadom nastalim tijekom rada kampa će se
spriječiti dobrom edukacijom i organizacijom svih zaposlenika te zbrinjavanjem otpada sukladno
zakonskim propisima.
4.1.6. Utjecaji na bioraznolikost
Utjecaj tijekom gradnje
Prilikom gradnje zbog korištenja strojeva i dovoženja materijala doći će do kratkotrajnog i lokalnog utjecaja u vidu uznemiravanja životinja (mali sisavci, gmazovi i ptice) prisutnih u užoj okolici zahvata, uslijed povećane razine buke i kretanja vozila, strojeva i ljudi. Navedeni utjecaji rezultirat će privremenim udaljavanjem životinja koje koriste staništa na lokaciji. Međutim, značajnijeg utjecaja koji bi mogao ozbiljnije ugroziti floru i faunu predjela neće biti.
Utjecaj tijekom korištenja
Kako se radi o objektu koji ne stvara značajne utjecaje i emisije u okoliš, može se konstatirati da zahvat neće imati značajnog utjecaja na floru i faunu u okolici zahvata. Kopnena flora i fauna prilagođena je naselju i ljudskim aktivnostima poput poljoprivrede, prometa, lovstva.
Tijekom gradnje i korištenja zauzet će se površina staništa koja odgovara površini kampa u cijelosti
zbog ograđivanja kampa. Što se tiče livadne flore, ona će se adaptirati uvjetima češćeg košenja, a
zadržat će se u najvećem dijelu površine sukladno uvjetima izgradnje kampa (dozvoljenoj pokrovnosti
površine s objektima). Od 34.080 m² površine kampa za izgradnju zgrada u kampu, prometne i
komunalne infrastrukture doći će do trajne prenamjene tla (livada košanica) na površini od cca 4.000
m², od čega ukupna bruto površina svih zgrada iznosi 351,95 m². Površine pod zelenilom će činiti
88,07 % ukupne površine kampa.
4.1.7. Utjecaji na krajobrazne vrijednosti
Utjecaji tijekom građenja
Izgradnja predmetnog zahvata ima neposredan utjecaj na izgled krajobraza. Sama lokacija
predmetnog zahvata je teren kojeg čini livada koja udaljavanjem od naselja prelazi u mlade stadije
zasađenih šuma, a u svom krajnjem dijelu teren je obrastao relativno gustom crnogoricom. Tijekom
izgradnje na opisanim prostoru nastat će aktivno gradilište što će privremeno promijeniti prirodnu
vizuru krajobraza na lokaciji zahvata. S obzirom na to da će izgradnja kampa biti kratkotrajna (od 6 do
12 mjeseci), utjecaj na vizuru krajobraza tijekom gradnje će biti privremen.
Utjecaji tijekom korištenja
Planirani zahvat odnosno sve građevine unutar kampa projektirane su u skladu s tradicionalnom
gradnjom od prirodnih materijala (drvena konstrukcija, vanjska obloga i krov). Također sve površine
izvest će se i obraditi tako da zadovoljavaju osnovne estetske zahtjeve u skladu s prirodnom vizurom
okolnog krajobraza. Kampovi kao turistički objekti najčešće ne iziskuju gradnju velikih građevina,
rušenje drveća (jer ono osigurava hlad gostima) i preinaku prirodnog prostora. Upravo planiranje
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Boravkom ljudi u kampu očekuje se nastanak komunalnog otpada. Isti će se odvojeno sakupljati po vrstama u odgovarajućim spremnicima te će ga zbrinjavati i odvoziti ovlaštene pravne osobe, koje posjeduju dozvolu za gospodarenje otpadom.
Tijekom rada kampa, osim spomenutog, očekuje se manja količina opasnog otpada, nastalog prilikom održavanja elektrostrojarske opreme: otpadna hidraulička ulja (ključni broj 13 01), otpadna motorna, strojna i maziva ulja (klučni broj 13 02), apsorbensi, filtarski materijali, tkanine za brisanje i zaštitna odjeća (ključni broj: 15 02) koja može nastati tijekom redovnog održavanja biološkog pročistača i ostale infrastrukture. Isti će se razvrstavati i zbrinjavati na zakonom propisan način, putem ovlaštene osobe.
Od otpadne sanitarne vode, uslijed procesa biološkog pročišćavanja nastaju određene količine viška mulja (ključni broj 19 08 05). Ovaj otpad se predviđa odvoziti do najbližeg centralnog UPOV-a na daljnju obradu putem komunalne tvrtke, gdje će se zbrinuti, sukladno propisima i Planu gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. Period odvoženja mulja definirat će se prema realnim uvjetima rada uređaja. U praksi, izvlačenje viška mulja se vrši jedanput u 3 mjeseca do 1 godine.
4.2.3. Promet
Utjecaj tijekom građenja
Tijekom gradnje kampa moguć je zanemariv privremen negativan utjecaj na lokalni promet na
državnoj cesti D42. Kretanje građevinskih vozila i radnih strojeva koji će povremeno prometovati
cestom kroz i uz samo naselje, mogu utjecati na otežan promet, usporavati i ometati prometnu
protočnost u kratkim vremenskim intervalima, prilikom dolaska i odlaska na gradilište, dok se za
vrijeme gradnje strojevi i vozila nalaze na lokaciji zahvata.
Utjecaj tijekom korištenja
Tijekom rada kampa negativni utjecaji na promet i prometne tokove se ne očekuju zbog malog
intenziteta prometa na D42 kroz Saborsko.
4.2.4. Svjetlosno onečišćenje
Svjetlosno onečišćenje analizirano je prema GIS portalu www.lightpollutionmap.info gdje je razina
onečišćenja prikazana radijancom (engl. Radiance) tj. intenzitetom elektromagnetskog zračenja po
jedinici površine.
U Hrvatskoj je najviše svjetlosnog onečišćenja koncentrirano kod većih urbanih središta kao što su
Zagreb i okolica, Rijeka, Split i Osijek, ali i uz ostale veće gradove.
Lokacija predmetnog zahvata nalazi se u zoni malog svjetlosnog onečišćenja (slika 4.2.4.-1.) koje je
rezultat ulične rasvjete.
Utjecaji tijekom građenja i korištenja
U slučaju izvođenja radova prilikom izgradnje kampa u noćnim uvjetima, svjetlosno onečišćenje
nastaje kao posljedica osvjetljenja zbog sigurnijeg izvođenja radova odnosno upaljenih svjetla na
građevinskim vozilima i radnim strojevima. S obzirom na to da se radovi u noćnim uvjetima ne
Za protupožarnu zaštitu objekta projektom je predviđena mreža javnih vanjskih hidranata. Također je
predviđena izgradnja sustava zaštite od munja i sustava za dojavu požara. Svi cjevovodi i okna iz kojih
je moguće istjecanje otpadne vode izvesti će se kao vodonepropusni i nema mogućnosti onečišćenja
podzemnih voda kroz tlo. Tehničkom dokumentacijom predviđen je redovit pregled i održavanje
sustava odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda. Iz tog razloga je vjerojatnost za nastanak akcidentne
situacije mala te se veće posljedice ovakvih događaja ne očekuju.
4.4. Vjerojatnost značajnih prekograničnih utjecaja
S obzirom na osnovne karakteristike i prostorni obuhvat ovog predmetnog zahvata ne očekuju se
nikakvi prekogranični utjecaji.
4.5. Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na zaštićena područja
Utjecaj tijekom gradnje i korištenja
Predmetni zahvat smješten je izvan granica zaštićenih područja prirode. Zahvat svojim karakteristikama i namjenom te uz predviđene mjere zaštite okoliša ne predstavlja opasnost za 2,5 km udaljeni Nacionalni park Plitvička jezera, odnosno za 14 km udaljena jezera u Parku.
4.6. Sažeti opis mogućih značajnih utjecaja zahvata na ekološku mrežu
Utjecaj tijekom gradnje i korištenja
Predmetni zahvat smješten je u području očuvanja značajnom za ptice (POP) HR1000019 „Gorski kotar i sjeverna Lika“ i području očuvanja značajnom za vrste i stanišne tipove (POVS) HR5000019 „Gorski kotar i sjeverna Lika“.
Uzimajući u obzir da se radi o zahvatu sa zanemarivim utjecajima na okoliš, smještenim u naselju i na prostornim planom predviđenoj zoni za turističko ugostiteljske djelatnosti, okružen livadama koje koriste i održavaju ljudi, može se zaključiti da tijekom gradnje i korištenja neće doći do znatnog narušavanja uvjeta u staništu ciljnih vrsta očuvanja, a vjerojatnost direktnog utjecaja je iznimno mala. Cjelovitost područja ekološke mreže nije narušena ovim zahvatom, osobito ako se uzme u obzir veličina područja ekološke mreže u kojoj se nalazi zahvat.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
5. PRIJEDLOG MJERA ZAŠTITE OKOLIŠA I PRAĆENJE STANJA OKOLIŠA
Mjera zaštite stanovništva
Uz pravilno izvođenje radova prilikom izgradnje kampa utjecaji vezani uz izvor buke te stvaranje
prašine od rada na gradilištu i transporta bit će lokalni i kratkotrajni zbog čega se smatraju manje
značajnima. Dodatne mjere zaštite radnika i lokalnog stanovništva nisu potrebne.
Tijekom rada kampa također nema potrebe za dodatnim mjerama zaštite ljudi i ljudskog zdravlja.
Mjere zaštite zraka
S obzirom na to da je utjecaj prilikom građenja vremenski ograničen i lokaliziran smatra se
zanemarivim zbog čega nisu potrebne dodatne mjere zaštite kvalitete zraka.
Tijekom rada kampa i nakon puštanja UPOV-a u rad moraju se zadovoljiti odredbe Zakona o zaštiti
zraka (NN 130/11,47/14) i parametri Uredbe o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) te će
se sukladno navedenom kod probnog rada UPOV-a provesti mjerenja koncentracija onečišćujućih
tvari u zraku.
Nakon puštanja UPOV-a u rad provodit će se monitoring sukladno zakonskim propisima, kako bi se
moglo pravovremeno reagirati, ako dođe do odstupanja od navedenih vrijednosti.
Ako rezultati mjerenja nisu u sukladnosti sa zakonskim odredbama, poduzet će se mjere za smanjenje
emisija onečišćenja do propisanog nivoa (primjena odgovarajućih projektnih i tehnoloških rješenja –
prisilna ventilacija) i provesti novo mjerenje te dodatne mjere zaštite kvalitete zraka nisu potrebne.
Mjere zaštite klime
S obzirom na to da utjecaja zahvata na klimatske promjene nema dodatne mjere zaštite odnosno
prilagodbe klimatskim promjene nisu potrebne.
Prijedlog mjera mogućnosti prilagodbe zahvata na utjecaj klimatskih promjena na planirani zahvat
S obzirom na to da ranjivost zahvata na klimatske promjene nije značajna, nisu potrebne mjere prilagodbe zahvata na utjecaj klimatskih promjena na planirani zahvat.
Mjere zaštite voda
Tijekom izgradnje kampa pravilnim vođenjem gradilišta osigurat će se sigurno rukovanje i skladištenje
štetnih opasnih tvari u skladu s pravilima struke i pozitivnom zakonskom regulativom te te stoga nije
potrebno propisivati posebne mjere zaštite voda tijekom izgradnje objekta.
Tijekom rada kampa sustav odvodnje rješava se izvedbom uređaja za pročišćavanje otpadnih voda s
dodatnim biofilterom za mikrofiltraciju i pripadajućim sustavom sanitarne odvodnje te ispustom
pročišćene vode u upojni bunar u skladu s propisima vezanim uz vodno-komunalno gospodarstvo i
zaštitu okoliša. Također projektom je predviđen uređaj koji zadovoljava parametre za ispuštanje u
podzemlje u skladu s dobivenim uvjetima Hrvatskih voda.
Kako je zahvat projektiran na razini glavnog projekta, za zahvat je ishođena i vodopravna potvrda
Hrvatskih voda kojom se utvrđuje da je projekt planiran u skladu s izdanim uvjetima Hrvatskih voda.
(Prilog 4) te uvjetima lokalne komunalne tvrtke (Prilog 5).
Zbog navedenog dodatne mjere zaštite voda nisu potrebne.
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Prostorni plan Karlovačke županije (Glasnik Karlovačke županije br. 26/01, 33/01-ispravak, 36/08-pročišćeni tekst i 56/13, 7/14 - ispravak i 50b/14) Prostorni plan uređenja Općine Saborsko (Glasnik Karlovačke županije, broj 26/07, 39/15, 03/17, 04/17 - pročišćeni tekst).
Projektna dokumentacija
IZGRADNJA KAMPA POTOK Saborsko - GLAVNI PROJEKT – ARHITEKTONSKI DIO – knjiga ¼, Broj
projekta 05/17, Projektni biro 2A d.o.o., Karlovac, Domobranska 6.
IZGRADNJA KAMPA POTOK Saborsko - GLAVNI PROJEKT VODOVODA I KANALIZACIJE Broj projekta
Nejašmić, I. (2005): Demogeografija: Stanovništvo u prostornim odnosima i procesima, Zagreb
www.dzs.hr
www.saborsko.hr
Kvaliteta zraka
Godišnje izvješće o praćenju kvalitete zraka na području Republike Hrvatske za 2015. godinu,
Hrvatska agencija za okoliš i prirodu, 2016.
Klimatološka obilježja
Šegota, T. i Filipčić, A. (1996): Klimatologija za geografe, Zagreb
Magaš, D. (2013): Geografija Hrvatske, Zadar
Peto nacionalno izvješće Republike Hrvatske prema Okvirnoj konvenciji Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), Zagreb, 2009. Hidrološka i hidrogeološka obilježja
Magaš, D. (2013): Geografija Hrvatske, Zadar
Izvadak iz Registra vodnih tijela – Plan upravljanja vodnim područjima 2016. – 2021., Hrvatske vode,
Zagreb
Geološka i seizmološka obilježja
Velić, I. i dr. (1970): Tumač za list Otočac K 33-115, Zagreb
Velić, I. i dr. (1970): Osnovna geološka karta 1:100000 Otočac, list K 33-115, Zagreb
Bioraznolikost 1. Pravilnik o ocjeni prihvatljivosti za ekološku mrežu (NN 146/14) 2. Pravilnik o popisu stanišnih tipova, karti staništa te ugroženim i rijetkim stanišnim tipovima
(NN 88/14) 3. Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama (NN 144/13, 73/16) 4. Uredba o ekološkoj mreži (NN 124/13 i 105/15) 5. Zakon o zaštiti prirode (NN 80/13)
Buka
1. Zakon o zaštiti od buke (NN 30/09, 55/13, 153/13) 2. Pravilnik o djelatnostima za koje je potrebno utvrditi provedbu mjera za zaštitu od buke (NN
91/07) 3. Pravilnik o najvišim dopuštenim razinama buke u sredini u kojoj ljudi rade i borave (NN
145/04) 4. Pravilnik o mjerama zaštite od buke izvora na otvorenom prostoru (NN 156/08)
Kulturno-povijesna baština
1. Zakon o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara (NN 69/99, 151/03, 157/03, 87/09, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12, 157/13, 152/14, 98/15)
Okoliš
1. Nacionalna strategija zaštite okoliša (NN 46/02) 2. Uredba o procjeni utjecaja zahvata na okoliš (NN 61/14, 3/17) 3. Zakon o zaštiti okoliša (NN 80/13, 78/15, 12/18)
Otpad
1. Zakon o održivom gospodarenju otpadom (NN 94/13, 73/17) 2. Plan gospodarenja otpadom Republike Hrvatske za razdoblje 2017.-2022. (NN 3/17) 3. Strategija gospodarenja otpadom Republike Hrvatske (NN 130/05) 4. Pravilnik o gospodarenju otpadnim uljima (NN 124/06, 121/08, 31/09, 156/09, 91/11, 45/12,
86/13) 5. Pravilnik o gospodarenju otpadom (NN 23/14, 51/14, 121/15, 132/15) 6. Pravilnik o ambalaži i otpadnoj ambalaži (NN 88/15, 78/16) 7. Uredba o gospodarenju otpadnom ambalažom (NN 97/15) 8. Pravilnik o katalogu otpada (NN 90/15) 9. Pravilnik o načinima i uvjetima odlaganja otpada, kategorijama i uvjetima rada za odlagališta
otpada (NN 114/15) Vode
1. Državni plan mjera za slučaj izvanrednih i iznenadnih onečišćenja voda (NN 5/11) 2. Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti ispitivanja vodonepropusnosti
građevina za odvodnju i pročišćavanje otpadnih voda (NN 1/11) 3. Pravilnik o posebnim uvjetima za obavljanje djelatnosti javne odvodnje (NN 28/11 i 16/14) 4. Pravilnik o tehničkim zahtjevima za građevine odvodnje otpadnih voda, kao i rokovima
obvezne kontrole ispravnosti građevina odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda (NN 3/11) 5. Pravilnik o izdavanju vodopravnih akata (NN 78/10, 79/13 i 9/14) 6. Plan upravljanja vodnim područjima (NN 66/16) 7. Plan provedbe vodno-komunalnih direktiva 8. Pravilnik o graničnim vrijednostima emisija otpadnih voda (80/13, 43/14, 27/15, 3/16) 9. Odluka o određivanju osjetljivih područja (NN 81/10) 10. Uredba o standardu kakvoće voda (NN 73/13,151/14)
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
11. Zakon o vodama (NN 153/09, 63/11, 130/11, 56/13, 14/14) Zrak
1. Uredba o razinama onečišćujućih tvari u zraku (NN 117/12) 2. Pravilnik o praćenju kvalitete zraka (NN 3/13) 3. Zakon o zaštiti zraka (NN 130/11, 47/14, 61/17)
Akcidenti
1. Zakon o zaštiti na radu (NN 71/14, 118/14, 154/14) 2. Zakon o zaštiti od požara (NN 92/10)
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš
Prilog 2. Projektno rješenje vodovoda i odvodnje otpadnih voda
Prilog 3. Vodopravni uvjeti Hrvatskih voda za predmetni zahvat
Prilog 4. Vodopravna potvrda Hrvatskih voda na glavni projekt za predmetni zahvat
Prilog 5. Potvrda lokalne komunalne tvrtke na glavni projekt za predmetni zahvat
Prilog 6. Potvrda glavnog projekta Uprave za sanitarnu inspekciju Ministarstva zdravlja
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš _________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________ Izgradnja kampa Potok u Saborskom
Prilog 1. Arhitektonsko projektno rješenje kampa
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš _________________________________________________________________________________________________________________
_________________________________________________________________________________________________________________ Izgradnja kampa Potok u Saborskom
Prilog 2. Projektno rješenje vodovoda i odvodnje otpadnih voda
Elaborat zaštite okoliša za ocjenu o potrebi procjene utjecaja zahvata na okoliš