IZDAJE POMORSKI ODJEL HIDROMETEOROLOŠKOG ZAVODA … · Arktički led i njegovo prodiranje u Sjeverni atlantski ocean Prijevod iz „Supplement to Pilot Chart 130 of the North Atlantic

G O D IN A v r t i JANUAR — DECEMBAR 1962.

V I J E S T IP O M O R S K E M E T E O R O L O Š K E S L U Ž B E

IZDAJE POM ORSKI ODJEL HIDROMETEOROLOŠKOG ZAVODA SRH U SPLITU

Knijžnicu Hidrometeorološkog Zavoda S. R. H r v a t s k e u Z a g r e b a

B R O J

1-4

K N J I Ž N I C A MBROMETEOROLISKOR ZIVKAO. HRVATSKE

Z A O Ft E B

S A D R Ž A J :

Iz uredništvaA rk tičk i led i njegovo prodiranje u S jevern i A tla n tik P ojavljivanje leda na prilazim a Sjeverne A m erike M ogućnosti radara u o tkrivanju leda V izuelni pokazivači vrem ena M otrenje polarnog svijetla s brodova K varenje teretaM otrenja vlažnosti zraka na Sredozem nom m oruN eka m išljen ja o provjetravanju skladišnih prostorijaM otivi i zadatak putovanja zbog ispitivanjai m eteorologije skladišnihprostoraPrim jena prognoziranja valova na brodske operacije Faksim ilOblaci koji sv jetluca ju noćuSateliti i meteorologijaA utom atska m etorološka stanicaUtjecaj vrem enskih prilika na ribarsku privreduK ritički osvrtB ilješke pom orskih m otriteljaRezulta ti meteorološkog rada na brodovima jugosl. trg. mornarice S ta tistički pregled o izvršen im m otren jim a prem a pojedinim brodovimai m otriteljim a

Za prijevod članaka iz britan­skog časopisa za pom orsku m e­teorologiju »The M arine Ob-

server« dao nam je posebnu do­zvolu »The Controller of Her Britannic M ajestg's Stationerg Office«. K oristim o ovu priliku, da m u se na jtoplije zahvalim o.

G o d i n a V I I I B r o j 1-4

JANUAR — DECEMBAR 1962.

V I J E S T IP O M O R S K EM ETEOROLOŠKES L U Ž B E

T ro m jesečn i l is t za slu žb en e o b a v ije s ti i u p u ts tv a za m e teo ro lo šk i ra d pom o raca .

Izlazi po zav ršenom tro m jeseč ju .

®U ređ u je re d a k c io n i odbor.

®G lavn i i odgov o rn i u re d n ik M l a d e n G r a k a l i ć

©Izd av ač :

P o m o rsk i od je l H id ro m eteo ro lo šk o g zavoda SRH

u S p litu

Iz uredništvaI ovog smo se p u ta odlučili na

četverobro j, da bism o što p rije stig li zaostatke u izdavan ju ovog lista. N adam o se da ćemo do po­četka 1964. b iti ažurni, pa ćemo u toj godini ponovo p rijeć i na n o r­m alno izdavan je »Vijesti«, tj. na izdavan je jed n o b ro ja svaka 3 m jeseca.

Pošto m nogi naši b rodovi plove pom orskim putovim a, ko ji su u - groženi leđnim bregovim a, u ovom b ro ju ob jav lju jem o nekoliko čla­n ak a koji se bave ledom i nav ig a­cijom kroz ledom ugrožena pod­ručja . Kao p rim je r, kako m nogi pom orci p o d c ijen ju ju opasnost ko­ju led p red stav lja za brodove, n a ­vest ćemo dva trag ičn a slučaja iz pom orske prakse.

Za v rijem e drugog svjetskog r a ­ta jed an b rod iz savezničkih kon ­voja naišao je na oko 60 m ilja ju ­žno od Cape F arew ella na san tu leda. Iako je ubrzo ustanov ljeno da je oštećenje teško i da se ne da n iti p rovizorno poprav iti, spa- savalačk i b rodovi n isu m ogli n a ­govoriti zapov jedn ika oštećenog broda, da izda nalog za n ap u šta ­n je broda. Početkom ra ta isti taj brod bio je pogođen s dva n jem a-

Slilca na naslovnoj strani: Ledeni brijeg prim ijećen s

P/b »Empress of England« Snim io I časnik J. B. W alker (The M arine Observer No 195 Januarg 1962)

čka to rpeda, ko ja m u n isu gotovo n išta naškodila. Osim toga, b rod je kod Loyda bio re g is tr ira n kao »specijalno o jačan za nav igaciju kroz led«. Zašto onda da se bo ji jedne tako »neopasne« s tv a ri kao što je su d ar s ledenom santom ?

Ipak, d ruge noći nakon sudara oštećeni b rod je iznenadno i go­tovo neopaženo potonuo izm eđu ledenih b regova ko ji su ga o k ru ­živali. T ri ob ližn ja b roda poku­pila su po tradale , ali je zbog ve­like h ladnoće i o težanih u v je ta sp ašavan ja v rlo m alo n jih p rež iv ­jelo ovu nesreću.

S lična je s tv a r zab ilježena i na T itan iku . K ada su nek i p u tn ic i skočivši iz k rev e ta v id je li da se rad i o ledenom brijegu , ponovo su otišli u k revet, v je ru ju ć i da je led neopasan za tako snažan i m ode­ran brod kao što je bio T itan ik .

Ove dvije trag ed ije dokazuju , da sam o po v je ren je u sigurnost i nepotopivost b roda n ije dovoljno. P o v je ren je se m ora zasn iva ti is­k ljučivo na p o znavan ju svih opa­snosti koje m ogu ugroziti brod, a znan je o ovim opasnostim a može se steći samo s trp ljiv im sk u p lja ­n jem čin jen ica i upoznavan jem s već stečenim znan jem na ovom polju . K ao p rilog upoznavan ju opasnosti od leda, neka vam po­služe i članci u ovom b ro ju »Vi­jesti«.

O pširna ra sp rav a »Zapažanja o prob lem im a p ro v je tra v a n ja te re ta n a brodovim a«, k o ju smo objav ili u prošlom b ro ju »Vijesti«, pobud i­la je veliko in te re s iran je kod n a ­ših pom oraca, pa smo u ovom b ro ­ju tak o đ er ob jav ili 4 k ra tk a član ­ka, ko ji se bave ovim problem om . P reko s tra n ih s tru čn ih časopisa p ra t i t ćemo i n ad a lje rezu lta te r a ­da i isp itiv an ja na ovom po lju te ćemo o tom e pravovrem eno oba­v je š tav a ti naše pomorce.

o

Arktički led i njegovo prodiranje u Sjeverni atlantski oceanPrijevod iz „Supplement to Pilot Chart 130 of the North Atlantic Ocean May 1959. — U. S. Navy Hidrographic Office

A rk tičk i led p lovi svakog p ro ­ljeća i lje ta p rem a ju g u u vode S jevernog A tlan tik a (često p u ta veom a daleko) i tad a p red stav lja opasnost za brodove koji plove ovim oceanom sjevern ije od 40' N širine.

Iako jugozapadn i G ren land ta ­kođer im a svoju sezonu leda (m or­ski led i ledene bregove), opasnost od leda za n av igac iju najveća je izvan N ew founđlanda, gdje se zbog p rev lad av an ja m agle, skup ­lja n ja leden ih bregova, koncen­trac ije pom orskog p rom eta i p r i­sustva rib a rsk ih brodova s tv a ra situacija , ko ja je u prošlosti do­vela do m nogih pom orsk ih k a ta ­strofa.

P ro u čav an je pov ijesti nav igaci­je do ovog sto ljeća im presion ira čovjeka velik im bro jem nesreća, ko je su zadesile brodove u ovim vodam a. U početku su su d ari iz­m eđu brodova ko ji su p lov ili p re ­m a istoku, s b rodov im a ko ji su p lovili p rem a zapadu, p riv lač ili veću p ažn ju nego opasnosti od leda. Zato je 1855. god. M atthew F o n ta ine M aury u svojim »Upu­tam a za plovidbu« predložio ođ-

»V ijesti pom orske m eteorološke službe« n am ijen jen e su našim pom orcim a •— dobrovoljn im m o­tr ite ljim a na jugoslavensk im t r ­govačkim brodovim a. Z ato bism o rado čuli m išljen je naših pom ora­ca o ovom listu : što im se u n je ­m u sviđa, što ne sviđa, o čem u bi vo lje li č ita ti što m i do sada nism o o b jav ljiva li, itd. Ta m iš­lje n ja m ogu n ap isa ti na poseban lis t p ap ira i p rilož iti uz b rodski m eteorološki dnevnik , k ad a ovaj p red a ju našim lučkim m eteoro lo­škim agen tim a u R ijeci odnosno Splitu . T akva m išljen ja m ogu nam poslati i poštom , d irek tno na naš ured. Za svako vaše m išljen je b it ćemo vam zahvaln i, m ak a r

vojene p lovne ru te . R u ta prem a istoku treb a la je p ro laz iti m alo ju žn ije od Cape Race, a ru ta p re ­m a zapadu blizu donjeg d ije la G rand B anks-a. O zbiljne nesreće zbog leda i d a lje su se n as tav lja le sve do 1875. godine, kada je »Cu- n a rd Line« usvojila sistem ru ta , od ko jih su južne p ro lazile ju žn ije od n o rm aln ih gran ica leda. Ove m je re dovele su do veće sigurno­sti p lovidbe te su ih p rih v a tile i ostale velike brodske kom panije, što je im alo za rezu lta t da je 1898. sk lop ljen S porazum o ru tam a S je­vernog A tlan tika , koji je još i da­nas n a snazi.

L ed je i da lje uzrokovao t r a ­gedije. K u lm inac ija ovih nesreća dostignu ta je gub itkom T itan ika, ko ji je potonuo 14. t ra v n ja 1912. godine na š irin i od 41°46’N i du ­žni od 50°14,W, kojom p rilikom je poginulo 1517 osoba. Zbog ve­likog uzbuđen ja ko je je izazvala ova ka tastro fa , M eđunarodna kon ­vencija za sigurnost života na m o­ru , ko ja je održana 1913. u Lon­donu, uspostav ila je M eđunarod­n u p a tro lu za led za ono p o d ru ­čje S jevernog A tlan tika , koje je

ono bilo nepovoljno i sadržavalo k ritik e na naš rad , je r je to n a j­bo lji način da doznam o za vaše želje i da u sk ladu s tim e usm je­rim o naš rad.

U p osljedn je v rijem e posje tili su naš u red nek i zapovjednici b rodova i časnici pa lube. R azgle­dali su naš cen ta r za vezu i si- noptičko od jeljen je , in te re s ira ju ­ći se za c je lokupni postupak ra ­da, ko ji vodi do izd av an ja p ro ­gnoza o v rem enu . O vakve posjete sm atram o i u v ijek ćemo sm a tra ti dobrodošlim , je r one doprinose bo ljem uzajam nom upoznavan ju i razu m ijev an ju za jedn ičk ih p ro ­blem a.

najug rožen ije za v rijem e sezone leda. Od S jed in jen ih D ržava je zatraženo da p reuzm u rukovođe­n je ovom službom , a sve države koje su po tp isale ovaj sporazum složile su se da će snositi svoj dio troškova za pa tro lu , p roporc ional­no s k o rišten jem ovih pom orskih pu tova. O balna s traža SAD do­b ila je zada tak da rukovodi ovom patro lom i od 1913. godine obav­lja ovu dužnost budno i uspješno.

OCEANSKE STRU JE

O ceanske s tru je su g lavn i fak ­to ri ko ji u tječu na k re ta n je lede­n ih bregova. U većini slučajeva u tjeca j v je tra je m alen u uspo­redb i s u tjeca jem oceanskih s tru ­ja. (K om pletn iji i d e ta ljn iji p r i­kaz o c irku lac iji u pod ručjim a le­da o b jav ljen je u B iltenu obalne straže SAD, br. 19, dio 2.)

Zapadna G renlandska struja s tv a ra se sp a jan jem Istočne g ren- landske s tru je i Irm ingerske s tru ­je blizu K ap F arvela . Z apadna g ren lan d sk a s tru ja n ik ad a ne ide d irek tno od K ap F arv e la do New- found landa. U blažujući u tjeca j I r ­m ingerske stru je , ko ja je og ra­n ak S jev ero a tlan tsk e s tru je siste­m a G olfske stru je , čini Z apadno g ren lan d sk u s tru ju re la tiv n o to ­plom i slanom . Z apadno g ren lan d ­ska s tru ja ide p rem a s jev e ru duž obala zapadnog G renlanda, b rz i­nom koja od K ap F arv e la do N u- n a rssu ita često iznosi jed an čvor, posto jano gubeći svoj obujam i b rz in u g ran an jem p rem a zapadu i u lažen jem u ciklonski c irk u la to r- n i sistem L abradorskog m ora. U- p ravo m alo ju žn ije od g rebena Davisovog tjesnaca dolazi do g lavnog g ra n a n ja p rem a zapadu, dok p reosta li dio Z apadne g ren - ladske s tru je n a s ta v lja preko g re ­bena D avisovog tjesn aca u B affi- nov zaljev, gd je u lazi u istočni rub jednog drugog ciklonskog cir- ku la to rn o g sistem a.

3

Labradorska struja fo rm ira se spajan jem onog d ije la s tru je Baf- finovog otoka koji teče p rem a ju ­gu preko g rebena Davisovog tje ­snaca uzduž B affinovog otoka, s ogrankom Z apadne g ren landske s tru je koja zav ija p rem a zapadu m alo ju žn ije od ovih grebena. L a­b rad o rsk a s tru ja , ko ja n a s ta je ovim spajan jem , teče p rem a jugu duž obala L ab rad o ra para le lno s nagibom ovog kopna. H ladn iji sastavn i dio ove s tru je (s tru ja B affinog otoka), po kojem je L a­b rad o rsk a s tru ja na jb o lje pozna­ta, teče uz obalu, a onaj top liji sa ­s tav n i dio (Zapadna g ren landska s tru ja) teče pored n je podalje od obale. L ab rad o rsk a s tru ja zad rža­va ove k a ra k te ris tik e uz v rlo ne­znatne p rom jene na čitavom p u ­tu do donjih gran ica G rand B ank- s-a. S tru ja B affinovog otoka u lazi u H udsonov tjesnac duž njegove s jeverne s tran e (gren landsk i lede­n i b regovi p rim ijećen i su blizu Big Islanda, 150 m ilja od ulaza u tjesnac), a izlazi duž južne s tra ­ne. A rk tičke vode i poneki ledeni b regovi ulaze u tjesnac Belle Isle na L abradorsko j stran i, zatim , v i­še m an je p rilagođavajući se kon­fig u rac iji dna, s tru ja izlazi na N ew foundlanskoj stran i. No p ro ­d iran je a rk tičk ih voda u zaljev St. L aw rence uvelike je u v je to ­vano p lim am a i osekam a, v je tro ­vim a te b arom etarsk im tlakom . G lavni dio L ab radorske s tru je n a s ta v lja p rem a ju g u duž istočne obale N ew found landa i potpuno p rep lav lju je sjevero istočni dio G rand B anks-a. O vdje se L ab ra ­dorska s tru ja d ije li na dva dijela. Jed an og ranak k reće p rem a jugo­zapadu duž po luotoka A valon. D rugi, obično veći ogranak , n a ­s tav lja p rem a ju g u duž istočne gran ice G rand B anks-a. Ovaj d ru ­gi o g ranak L ab radorske s tru je nosi led n a jd a lje p rem a ju g u i p red s tav lja opasnost za p lovne ru te izm eđu S jed in jen ih D ržava i Evrope.

Golfska struja. P ro lazeći dubo­kim oceanskim tro k u to m izm eđu

Nove Škotske i G rand B anks-a, G olfska s tru ja na ilazi na uspon oceanskog dna, ko ji ovdje čini do­n ji dio G rand B anks-a, te obi­lazi oko njega. N akon p re laza do­n jih d ijelova G rand B anks-a G olf­ska s tru ja dobiva im e S jevero- a tlan tsk a s tru ja i širi se popu t le­peze s tv a ra ju ć i m noge v rlo za­m ršene jezičke i v irove na svom p u tu p rem a sjevero istoku i istoku od donjih d ijelova G rand B anks-a. Jed an ogranak ove s tru je čak za­v ija n a tra g p rem a ju g u i jugoza­padu u p rav cu B erm uda. P o v r­š inska tem p era tu ra s jeverne g ra ­nice ove s tru je b lizu G rand B an- ks-a iznosi prib ližno 12.2cC zim i i 16.7' C lje ti, s godišnjom v a r ija ­cijom od oko 4.5°C.

P o d ru č je oko don jih dijelova G rand B anks-a, gd je se m iješaju ark tičk e i tropske vode, p red s tav ­lja najveće h id rog rafske k o n tra ­ste k akv i se ne m ogu naći na n i­jednom drugom m jestu na sv ije­tu . L ab rad o rsk a s tru ja zav ija p re ­m a istoku p ara le ln o s A tlan tskom stru jo m uz n jen u s jev e rn u g ra n i­cu i postepeno m ješan jem gubi svoje k a rak te ris tik e .

SEZO N SK I RASPORED LEDA M orski led

V je ta r i površinske s tru je z n a t­no u tječu na ledena polja, je r ona zauzim aju ogrom nu površinu i je r su tanka , odnosno im aju m ali gaz. S m an jiv an jem sunčeve top line u jeseni, p litk e obalne vode na sje­veru se h lade, a ovo zim sko h la ­

Slika 1. Područja storisa i zapadnog leda

'V A P 'A S V f i •

THUtE

'rsuHO

UFERNAVIK

ANGMAGSSALi*

Jg o d ih a a b

tVIGTUT

4

đ en je širi se p rem a jugu. U otvo­renom atlan tsk o m bazenu tem pe­r a tu ra n ije n ik ad a tako niska, da b i se ledena polja, ko ja se u d a lja ­v a ju od obale, m ogla održati kroz duži v rem ensk i period. Z ato su ledena po lja ug lavnom ograniče­na na A rk tik i obalne pred jele .

Opća slika raspo reda san ti leda u sek to ru G ren landa za v rijem e sred ine p lovne sezone pokazana je na slici 1. Ovaj se led razv ija i s lab i od zim e do pro ljeća i od p ro ljeća do lje ta , kako na po lju A tako i na po lju B, a reg en erira se ledom iz izvorn ih pod ručja sa sjevera . Na ovom sek to ru postoje razne v rs te leda poznate pod n a ­zivom storis (od danske riječ i ko­ja znači p ro s tra n i led), zapadni led i z im sk i led. S to ris (polje A slika 1) je m orsk i led ko ji p lovi p rem a jugu duž istočne obale G renlanda. S tv a ra se u ark tičkom bazenu, a često poprim a oblike i deb ljinu , koju ne bism o m ogli s tv o riti n i na jjač im jednoličn im sm rzava­njem . On je re z u lta t opetovanog sm rzavan ja i s lag an ja o tk in u tih d ije lova ledenih po lja spojenih snijegom . S torisi na ju g u G ren ­lan d a su s ta ri na jv iše 2 ili 3 go­dine. Oni se k reću p rem a ju g u duž istočne obale G ren landa i, u sezoni, zaokreću oko K ap F a rv e ­la p rem a s jev eru duž zapadne obale G ren landa. Z apadn i led se p rib ližava zapadnoj obali G ren ­lan d a iz B affinovog zaljeva. P re ­m a tome, dio g ren landske obale, ko ja im a n a jm an je m orskog leda, leži uzduž južnog d ije la zapadne obale izm eđu jugoistočnih gran ica zapadnog leda i s jeverozapadn ih g ran ica storisa.

Istočni Grenland

N a istočnoj obali G ren landa im a m nogo više san ti leda nego n a njegovoj zapadnoj obali i n ije ­dan b rod ne sm ije p lov iti n jego­vim vodam a ako n ije specijalno g rađ en za p lov idbu kroz led. Uzi­m ajuć i u obzir v rem enske p rilike i led, srpan j i kolovoz su n a jpo ­vo ljn iji v rem ensk i period, pa se tu obično i plovi uglavnom u ovim m jesecim a. Za raz lik u od leda iz zaljeva i rijeka , led istočnog G ren ­

landa obično je izlom ljen i sasta ­v ljen popu t sp lav i u bezbroj ve li­k ih g rom ada različ ite veličine, de­b ljine od o tp rilike 20 do 30 stopa (od preko 6 do preko 9 m etara). To je odviše velika d eb ljina da bi se led mogao p ro b iti p ram cem broda. K roz ovakav ledeni pojas p ro lazi se tražeći otvore u m oru, što p u to v an je čini veom a m uč­nim. B rod zav ija lijevo i desno, izv ija jući se popu t c rva izm eđu o tk in u tih d ijelova ledenog polja. Za ove p rilike n a jb o lji su brodovi s ko jim a se može lako m a n e v rira ­ti i ko ji se m ogu o k ren u ti u malo prosto ra , kao što su norvešk i t i ­povi b roda za lov na tu ljan e . K a­da iskusni m oreplovci na iđu na rub leda izvan sjeveroistočnog G renlanda, oni čekaju vedro v r i­jem e i posto jan tlak , p rije nego što pokušaju da se p ro b iju do oba­le. Isto ovo važi i onda, kada se p u tu je od obale, je r nakon ru jn a nav igacija kroz led može posta ti opasna zbog m ogućnosti o lu jn ih v je tro v a , zb ijan ja leda i velike studeni. U spjeh uvelike ovisi o s ta n ju ledene kore. U koliko je ona jako zb ijena zbog d je lovan ja sje­ve rn ih i istočnih v je trova , treb a p rib jeć i razb ijan ju leda d inam i­tom. U ovakvim slučajev im a sna­žne m ašine i specija lna k o n s tru k ­cija m ogu om ogućiti nekom b ro ­du da polagano n ap red u je , dok nek i drugi, m an je sre tn i brod, može ostati p ritje šn jen u ledu.

P o d ru č ju fjo rdova može se n a j­lakše p rić i (vidi sliku 1) s istoka, duž 75. p ara le le , odnosno pu to v a­n jem što je m oguće bliže ove p a ­ra lele , što ovisi o ru b u debelog, neprobojnog polarnog leda. O ba­la sjeveroistočnog G ren landa je obično n a jo tv o ren ija za nav ig a­ciju, a može joj se p rić i izm eđu otoka S abine i C lavering. Na ovaj način, k u rs koji je određen p re ­m a s jev eru uzim a u obzir p rev la ­davajuće jugozapadne s tru je i p u ­to van je leda, čime bi b ro d bio do­nesen do obale, čak ako bi i bio p riv rem eno zau stav ljen u ledu. Zbog ovog razloga, oni ko ji p u tu ­ju na istočni G ren land obično p la ­n ira ju svoj p u t do obale iz p ra v ­ca s jev e ra p rem a jugu , da b i isko­

ris tili ove okolnosti. Tako brod dolazi do obaln ih voda (uski pojas uz obalu gd je nem a leda), a oda­tle se obično može p ro slijed iti do odred išta. Led u fjo rdov im a na kopnu o tapa se lje ti ran ije nego što b ro d može proći kroz pojas obalnog leda s o tvorenog m ora. B rodovi na obali m o ra ju b iti uv i­jek budni, je r se v je tro v i i s tru je sta lno m ijen ja ju . U roku od samo nekoliko sati o tvorene vode m o­gu b iti neočekivano poplav ljene grom adam a leda (npr. M ackenzie B ugt ili M ygbukta). K opneni fjo r­dovi su na js ig u rn ije vode ljeti.

L iverpool L and (od fjo rd a K ong O scar do Scoresby) je dio obale, p rem a kojoj idu s tru je i led i tu se pom orci naročito upozoravaju na opasnost. U E skim onaes je b rod jednom stigao već 20. lipn ja , a n a jk asn ije 1. listopada. U Scores- bysund, n a js jev e rn iju trgovačku p osta ju i nase lje dom orodaca, obi­čno n ije teško doći s b rodom za­štićenim od leda u periodu od s rp ­n ja do ru jn a , ali je opasno nakon sred ine ru jn a , zbog po jačanih o lu­ja. G odine 1941. iz Scoresby Sun- da jed an je brod isplovio u p r ­vom tjed n u m jeseca listopada, a 1942. godine 25. ru jna .

Sezona navigacije za A ngm ags- salik obuhvaća m jesece srpan j i kolovoz, ali je led često slab i ra ­š trk a n sve do listopada. Sezona p u to v an ja za istočni G ren land za v rijem e povoljn ih godina s obzi­rom na led može tra ja t i duže ne­go što se m isli. M eđutim , treba raču n a ti s tim e, da s p rib ližav a­n jem jesen i nastu p a olujno v rije ­me. G odine 1941. i 1942. jedan b rod je napustio A ngm agssalik sredinom studenog. L edena polja često leže oko K ap D ana i p ro te ­žu se p rem a jugo istoku k a tk ad a 15 ili 20 m ilja i više. A ngm agssa- liku je obično na jlak še prić i u n u ­ta r ovog ledenog jezika s ju g a i jugozapada.

Zapadni Grenland

S m atra se, da za p rilaz obala­m a zapadnog G ren landa nisu po­treb n i brodovi specija lne kon ­stru k c ije zbog odo lijevan ja ledu,

osim m pžda ako se p u tu je za Thu- lu ili M elville Bugt.

Pod zapadnim ledom (polje B, slika 1) G ren lan đ an i podrazum ije­v a ju nošeni led, ko ji h lad n e s tru ­je iz B affinovog zaljeva i a rk ti­čkih voda na s jev eru i zapadu no­se p rem a ju g u na zapadnu s tran u D avisovog tjesnaca. Ovo je dio le ­denih po lja ko ja se početkom p ro ­ljeća šire preko G rand B anks-a, jugoistočno od N ew foundlanđa, kao p re thodn ica leden ih bregova. Z apadn i led n ije tak o in te re san ­ta n za p lov idbu u g ren landsk im vodam a kao storisi, je r se on obi­čno nalaz i uz obale G ren landa sa­mo za v rijem e m rtv e sezone, tj. u ono doba godine, kada brodovi ne p love u ovim vodam a.

Z apadn i led je po svom izgledu sličan storisim a. K ao i storisi, on se sasto ji od m orskog leda ko ji se tijesno zbio, a zatim je bio podlo- kan te su ga v je tro v i i s tru je no­sili dalje, sve dok ga n isu d o k ra j­čili razorn i e lem enti (sunce, kiša, top la voda, itd.). Za v rijem e zi­me, kada n ad ark tičkom A m eri­kom p rev lad av a ju sjeverozapadni i zapadn i v je trov i, zapadni led obično dolazi do obale zapadnog G ren landa. On se širi uz obalu do g ran ica do ko jih se nalazi zim ski led, ko ji se fo rm irao uz g ren lan d - ske obale, i osta je tu do proljeća, s v a rijac ijam a od jedne godine do druge. Z apadn i led iz B affinovog zaljeva (vidi sliku 1) pom iješan sa zim skim ledom , dolazi na s jever­ne obale zapadnog G ren landa od prosinca do svibnja. Z apadn i led je podložan p rom jenam a v je tro ­va, a obično se n a jp r ije p o jav lju ­je u U p ern av ik u u m jesecu p ro ­sincu, šireći se p rem a ju g u k a t­kada sve do H olsteinsborga u si­ječn ju . Z apadn i led se najv iše sa­k u p lja oko U pernav ika , zapadne s tra n e D isko Islada, V ester E jlan - da i H olsteinsborga. S druge s tra ­ne, zapadn i led p rev lad av a u f jo r­dovim a i na m jestim a dalje p re ­m a istoku kao što su U m anak i Jakobshavn . R azlika u izgledu iz­m eđu zapadnog leda i zim skog le­da sasvim je ja sn a u početku zi­me, kada su ove dvije v rs te leda

razdvojene, a li ova raz lik a n ije tako ja sn a u proljeće, kada dola­zi do m eđusobnog m iješan ja .

Z apadn i led redovito n a jp rije n esta je s južnog d ije la obale. U H olstensborgu n es ta je u ožujku ili trav n ju , dok se na m jestim a d a lje p rem a sjeveru može održati duže, k a tk ad a sve do lipn ja . S na­žne o luje s istoka i sjevero istoka po tisk u ju zapadni led d a lje od obale. U zim i se on ponovo v raća n a trag , ali r ije tk o k ad a i lje ti, k a ­da on ostaje na izvjesnoj u d a lje ­nosti od obale (10 do 15 m ilja), čak i onda k ad a p rev lad av a ju za­p adn i v je trov i, osim za v rijem e abnorm aln ih godina. S ituacija u U pernav iku je nešto drukčija . Če­sto p u ta se zapadn i led ovdje m o­že naći čak i za v rijem e lje ta , n a ­ročito onda kada pušu zapadni i jugozapadni v jetrov i.

Z im sk i led ili b rz i led je s t led ko ji se s tv a ra za v rijem e perioda n isk ih tem p era tu ra u zaštićenijim obalnim područjim a, fjo rdovim a i ušćim a. Z im ski led ig ra važnu ulogu u z a tv a ran ju fjo rdova i sp rečavan ju da iz n jih izlaze le­deni bregovi. Z im ski led se gom i­la uz čitav i istočni G renland , dok na zapadnom G ren lan d u ne dosi­že veću deb ljinu južn ije od Hol­steinsborga. B udući da je h ladno­ća jača i jedno ličn ija n a s jev e r­nom d ije lu G ren landa, led je ta ­mo m nogo deb lji i razb ija se vrlo kasno u re la tivno o tvoren im vo­dam a. Do sred ine sv ibn ja ili po­četka lip n ja obično se zadržava i na o tvoren im vodam a, a do sred i­ne ili k ra ja lipn ja , a k a tk ad a čak do početka srpn ja , u zaštićenijim fjo rdov im a i zaljevim a. Z im ski led obično n esta je za v rijem e olu­ja ko je pušu s obale. O naj dio le­da, ko ji se odm ah ne razb ije , m o­že se zad rža ti podalje na o tvore­nom m oru u prilično velik im ko­ličinam a, što može p red s tav lja ti p rep rek u za plovidbu. Z im ski led (često p u ta pom iješan sa zapad­nim ledom) p o jav lju je se u Hol- ste insborgu početkom siječn ja i ostaje do druge polovine tra v n ja ili početka svibnja.

S ondre S tro m fjo rd zam rzava se preko zim e n ep rek in u tim p laštem leda, ko ji se može p ro teza ti od u n u ta rn jeg k ra ja pa sve do polo­vine fjo rda . G odine 1942. i 1943. p lov idba je b ila za tvo rena p rvog tjed n a u m jesecu siječn ju . D eblji­na leda može v a r ira ti od 5 pa sve do 90 cen tim etara , ali p rosječna deb ljina iznosi oko 45 cen tim eta­ra. Na južnoj s tra n i f jo rda led je deb lji nego na sjeverno j stran i. Tokom zim e i p ro ljeća o tk in u ti d ije lov i leda p liv a ju nošeni s tru ­jam a u donjem d ije lu fjo rda . T v r­di se da u luci A ta Pa, u p ravo u n u ta r sam og u laza u Sondre S tro m fjo rd na južnoj stran i, za v rijem e n o rm aln ih zim a nem a zim skog leda, te je ova lu k a dobra za s id rište i sklonište. Z im ski led obično n esta je iz S ondrestrom a u lipnju .

N a južnoj s tra n i G ren landa zim ski led r ije tk o k ad a postaje deblji, osim na u n u ta rn jim k ra je ­vim a dugih fjo rdova. Ovo d jelo ­mično možem o p rip isa ti b lažim tem p era tu ram a , a djelom ično ne- u s ta ljen im vrem ensk im p r ilik a ­m a i o lu jam a te led nem a uslova da postane jako debeo. N ajzatvo- ren ije vode su k a tk ad a za tvorene sve do lipn ja , dok su slab ije zašti­ćene vode p lovne već početkom tra v n ja . Na nek im m jestim a, n a ­ročito u van jsk im p red je lim a f jo r ­dova, ne s tv a ra se n ik ak av zim ­ski led, zbog s tru ja i o lu jnog v re ­m ena.

V ećina pom oraca, ko ji ne po­znaju vode zapadnog G ren landa, živi u u v je re n ju da one im aju m nogo više leda i da m nogo duže o sta ju za tvorene za p lovidbu, n e ­go što je to s tv a rn o slučaj. M ožda to čudno zvuči ,ali su p rak tičk i sve veće obalne luke zapadnog G ren landa sve do 66°N, tj. Ju - lianehaab , F rederickshaab , Fi- skernaesset, F ae rin g erh av n , G odt- h aab i S ukkertoppen , p lovne kroz čitavu zimu. Iv ig tu t je obično o tvorena , ali budući da se ona n a ­lazi oko 15 m ilja sjev e rn ije od A rsuk fjo rda , k a tk a d a se i ona

6

sm rzava. U zim i od 1938.. na 1939. p reko fjo rda n asu p ro t lagune stvorio se led debeo preko 30 cen­tim e ta ra , a li ipak n ije bilo teško p rob iti jed an kan a l do gata . Tu- n u g d lia rfik fjo rd , koji ide od za­tona Ju lian eh aab pa sve do 45 m i­lja udaljenog N arsarssuaka, za­m rzava se za v rijem e h lad n ijih zim skih m jeseci na svom u n u ta r­n jem k ra ju . Z im ski led se može p ro teg n u ti niz fjo rd sve do m jesta N arssag, a deb ljina leda može m jestim ično doseći p reko 75 cen­tim etara . D ijelovi zim skog leda m ogu se o tk in u ti te se m ogu su­sresti u fjo rdu . Do v rlo ak tivnog rasp ad a leda dolazi u N iak a rn a r- suk K oroku (oko 5 m ilja južno od N arsarssu ak a na istočnoj s tran i fjorda) te po ovom d ije lu fjo rda m ogu k a tk a d a p lov iti ogrom ni ot­k in u ti dijelovi leda, ko ji om eta ju prom et, a m ogu se p ro š iriti sve do N arsarssuaka. Do takvog a k tiv ­nog ra sp ad an ja leda često dolazi nakon foehnskih v je tro v a , ko ji čiste fjo rd od zim skog leda.

T vrdn je , da je p lovna sezona za zapadni G ren land za tvo rena od prosinca do svibnja, obično se od­nosi na s jev ern i G renland , tj. na dijelove sjeverno od H olsteinsbor- ga. P r ije 1940. godine parob rod i su obično odlazili za D ansku u drugoj polovini prosinca i n isu se v raća li sve do trav n ja . No k asn ije je ušlo u p raksu , da su se p u to v a­n ja od S jed in jen ih D ržava na G ren land počela od v ija ti n ep re ­kidno kroz čitavu godinu uz vrlo m ale p rek ide. U prošlosti se n av i­gacija obu stav lja la p rvenstveno zbog olu ja, sn ijega, n isk ih tem pe­ra tu ra i m raka , a ne, kako se to obično m isli, sm rzav an ja g ren- landsk ih lu k a za v rijem e zime.

B rodovi ko ji plove izm eđu S je­d in jen ih D ržava i G ren landa r i ­je tko kada nailaze na led u m or­skim p red je lim a podalje od obale. M eđutim , p rilikom pro laza kroz L abradorsko m ore može doći do s tv a ra n ja leda na sam om brodu. Ne postoje podaci o tem p era tu ri L abradorskog m ora kroz duži pe­

riod za v rijem e n a jh lad n ijih d ije ­lova zime, ali p rem a p rocjenam a p ovršina m ora ovdje iznosi oko 2.2°C a tem p e ra tu ra z raka 6.7°C. P od ovakvim okolnostim a, slaga­n je leda po p a lub i i n ad g rađ i b ro ­da, zbog p rsk a n ja m ora, može po­p rim iti velike razm jere . Ovaj le ­deni pokrivač može doseći težinu od nekoliko tona, čim e se ozbiljno ugrožava s tab ilnost broda. Do za­leđ iv an ja broda lakše dolazi u p litk im nego u o tvoren im voda­ma. Bilo je slučajeva, da su se

am eričk i p rekooceanski brodovi tako zam rzavali na p red n jim di­je lov im a b ro d a za v rijem e p ro ­laza kroz p litk e h lad n e am eričke vode, da su se p ro p e le ri p o jav lji­va li iznad vode te je usprkos svih n ap o ra na u k la n ja n ju leda dola­zila u opasnost s tab ilnost broda.

S lijedeća tabe la sadrži p rib ližne datum e (koji podliježu v a r ija c ija ­ma) dolaska i odlaska m orskog leda iz g ren landsk ih luka, poka­zu jući v rem ensk i period kada su ova m jesta o tvorena za plovidbu.

Storis, zapadni led i z im sk i led

M jestoL

dolazie d

odlazi

T hule sred ina listopada sred ina lip n jaU pern iv ik sred ina prosinca početak lip n jaU m anak sred ina prosinca sred ina lip n jaJako b sh av n sred ina prosinca početak sv ibn jaG odhavn početak siječn ja sred ina tra v n jaEgedesm inde početak siječn ja sred ina tra v n jaH olsteinsborg sred ina siječn ja početak tra v n jaSukkertoppeno obično nem a ledaG odthaab obično nem a ledaF aerin g erh av n obično nem a ledaF iskernaesse t sred ina tra v n ja početak lip n jaF rederickshaab početak tra v n ja sred ina lip n jaA rsuk početak tra v n ja sred ina lip n jaJu lian eh aab sred ina ožujka početak kolovozaK ap F arv e l konac prosinca početak kolovozaA ngm agssalik sred ina listopada sred ina kolovozaE skim onaes m ože se p lov iti ali im a ledaScoresbysunđ m ože se p lov iti ali im a leda

Jugozapadni Grenland

U vrijem e k ad a storis dođe do jugozapadnog G renlanda, izgled m u se znatno raz lik u je od p rv o t­nog izgleda. Dok se storis u počet­ku sasto ji od ogrom nih o tk inu tih d ije lova ledenih polja, v an jsk i fa k to ri ga postepeno p re tv a ra ju u m anje, nep rav ilno izlom ljene grom ade, ko je su često p rilično v i­soke. S talno d je lovan je m ora iz­dubi j u je ga na raz in i vode, a ra ­zorno d je lovan je d rug ih sila često s tv a ra fan tastičn e oblike. M aksi­m alna dubina d irek tnog i jedno­ličnog zam rzav an ja u A rk tičkom

oceanu iznosi oko 10 stopa (preko t r i m etra), no budući da se o tk i­n u ti d ije lov i leden ih polja m ogu slagati jed an poviše drugoga, deb­ljin a ovog leda znatno se poveća­va. P rosječna deb ljina sto risa u v rijem e kada on stigne do jugo­zapadnog G ren landa često p u ta iznosi p reko 20 stopa (preko 6 m e­tara).

P o k re tn a sila ko ja tje ra storis iz njegovog izvornog pod ru č ja u po d ruč ja gdje se n ik ad a ne može fo rm ira ti m orsk i led tak v ih di­m enzija, je s t u p rvom redu Isto ­čna g ren lan d sk a s tru ja . Ovome

trebam o dodati i tangenc ija lnu snagu v je trova . Iako n a istočnoj obali p rev lad av a ju v je tro v i sa sje ­vera, posto je i v je tro v i iz d rug ih p ravaca, zbog čega se ovaj led ne kreće jednolično, što ne bi bio slu ­čaj kada b i sam o s tru ja u v je to v a­la njegovo k re tan je . B rzina s tru je izvan obale istočnog G ren landa rije tk o k ad a p re laz i jed an čvor. K atk ad a je dovoljno da zapuše v rlo slab p ro tiv an v je ta r, da bi sto ris dobio su p ro tan p rav ac (sto- ris je odlična m eta za v je tar). Ako dakle ovaj led naiđe na um jeren su p ro tan v je ta r, on će polagano n ap red o v a ti ili će se zaustav iti. A ko na istočnoj obali p rev lad av a­ju. p ro m jen ljiv i v je trov i, posto ja t će i nep rav iln o sti s obzirom na v rijem e pojave leda izvan jugo ­zapadnog G renlanda, sa znatn im v arijac ijam a od jedne do druge godine.

P rv i sto ris obično stiže izvan K ap F arv e la koncem prosinca ili početkom siječn ja (vidi sliku 1.) i uskoro se počinje polagano š iriti p rem a zapadu. Ako pušu povoljn i ju žn i v je trov i, sto ris može doći do N u n arssu ita (otoka daleko na p u ­čini, oko 120 m ilja udaljenog od K ap Farvela) već u ožujku, a k a t­kada i ran ije . S toris se također može ra š ir iti p rem a ju g u i zapa­du od K ap F arv e la 50 do 100 m i­lja . Z ato se u s ta rim u p u tam a za p u to v an je u g ren landsk im voda­m a sav jetovalo b rodovim a da obi­laze K ap F arv e l u širokom luku, ploveći ju žn ije od 50°N i zapad­n ije od 50°W, p r ije nego uzm u k u rs za D avisov tjesnac. M oderni b rodovi danas običavaju , nakon što o tk riju jugozapadnu gran icu leda, izbjeći ga p lov ljen jem p re ­m a sjeverozapadu . V je ta r ig ra ve­lik u ulogu u š iren ju storisa duž zapadne obale. K ada u tra v n ju počm u je n ja v a ti s jevern i v je tro ­vi, led n ap red u je p rem a sjevero­zapadu te u tra v n ju dolazi do N unarssu ita . Špic leda, ko ji plovi b rz inom s tru je (1 čvor zapadno od Ju lianehaaba), m alo zav ija od obale ako ga ne om eta v je ta r, te pilo ti p rep o ru ču ju da brodovi, ko­

ji p u tu ju za Iv ig tu t i Ju lianehaab , idu m alo s jevern ije (osim ako v je ­ta r puše p rem a obali) i da tek on­da sk ren u p rem a obali. Svi b rodo­vi ko ji plove za jugozapadnu oba­lu G ren landa tre b a ju voditi raču ­na o ovom p ro d ira n ju leda p re ­m a sjeveru . Izvan u laza u A rsuk f jo rd obično im a više leda nego ,na bilo kojoj drugoj tačk i jugo ­zapadne obale, zbog bujica ko je se ovdje slivaju . S toris često k reće p rem a ulazu u fjo rd kada puše v je ta r p rem a obali i k a tk ad a kroz sam o nekoliko dana on može za- k rč iti A rsuk fjo rd sve do sam og Iv ig tu ta . S redinom sezone leda, može b iti dosta leda izvan Iv ig tu ta sve do sam og kopna, a često p u ta iznad ovog leda i h lad n e vode im a m agle, dok u sam om fjo rd u nem a leda n i m agle.

P odruč je Ju lian eh aab a , koje im a na jb lažu k lim u na G ren lan ­du, im a nažalost više storisa nego bilo koje drugo m jesto na zapad­noj obali. Led često isp u n jav a ve­like zaljeve izm eđu N an o rta lik a i N unarssu ita i osta je u n jim a do­sta duže nego u d rugim p o druč ji­ma. T o rsu k a tak (uski tjesnac ko ji d ije li N u n arssu it od kopna) i k a ­na li u n u ta r S k aerg aa rd a prem a istoku služe kao p rilaz Ju lian e - haab u za v rijem e sezone leda, k a ­da je zakrčen d irek tn iji p u t iz p rav ca m ora. P rep o ru ča se da brod, ko ji želi p lov iti ovim p u ­tem , uzm e sposobnog p ilo ta iz J u ­lian eh aab a ili Iv ig tu ta (ukoliko b rod već ra n ije n ije ovuda plo­vio), je r su k a r te p rilično loše.

U sv ibn ju i lip n ju obično im a v rlo m nogo leda i ukoliko ga ne zaustav i v je ta r on p lovi p rem a s jeverozapadu duž obale. K ada s tru ja dođe do istu renog otoka N unarssu ita , ona je p ris iljen a da sk rene p rem a zapadu, a zatim opet p rem a sjeverozapadu kada prođe K ap T horvaldsen, n a jju žn iji is tu ­ren i dio kopna. Zbog ovih n ap ad ­n ih p rom jena p rav ca s tru je i zbog toga što u pod ruč ju N unarssu ita pušu v je tro v i s juga i jugozapada, u sjevernom d ije lu zaljeva Ju lia ­nehaaba sk u p lja ju se i zad ržava­

ju ogrom ne količine leda. Zato pored N u n arssu ita led često p ro ­lazi u izo liran im o tk in u tim kom a­dim a ili kao ra š trk a n a m asa. Zbog toga često p u ta posto je izvanredne m ogućnosti da se prođe kroz led izvan A rsuk fjo rda , dok u za lje­vu Ju lian eh aab posto ji takvo sta ­n je u pogledu leda, da je tu ne­m oguće ući. N u n arssu it također presjeca p u t sjeverozapadn im v je ­trov im a (gren landskom »A vagna- ku« koji brzo tje ra led d a lje od obale), te se često p u ta n i snažni sjeverozapadn i v je tro v i uopće ne osjećaju u Ju lian eh aab u . Ovi v je ­tro v i obično ulaze u sjevern i dio zaljeva Ju lian eh aab kao zapadni v je trov i, zb ija jući led u njegov sjevern i dio. Tek onda, kada sje ­verozapadne o lu je počm u tje ra ti d a lje od kopna led ko ji leži nešto južn ije , led iz sjevernog d ije la počm e tak o đ er n ap u šta ti zaljev. Ovo važi sam o onda, kada pušu sjeverozapadn i v je trov i. K ada p u ­šu s jev ern i v je tro v i situacija je narav n o d rukčija .

K ada su lje ta naročito b laga i kada p rev lad av a ju tiš ine ili lag a ­ni istočni v je trov i, led uopće ne stiže do g ren lan d sk e obale s jev e r­n ije od N unarssu ita , već se ra sp r­ši u sjeverozapadnom p rav cu od tog otoka. U s rp n ju i kolovozu le­dena m asa obično se sm an ju je u opsegu, a u ru jn u vode duž jugo ­zapadne obale G ren landa redov i­to nem aju leda. Z atim postoje o tvorene vode podalje od jugoza­padne obale za v rijem e zim e gdje tak o đ er nem a leda, izuzev m anjih količina, ko je se k a tk ad a o tk inu i dođu s istočne obale u neočeki­vano vrijem e.

U običajena sjev e rn a g ran ica sto­risa duž zapadne obale nalazi se b lizu F iskernaesa. K a tk ad a ra š tr ­k an a po lja storisa m ogu doprije ti sve do G odthaaba, a u rijek im slučajevim a, kao što je to na p r i­m je r bilo 1898. i 1940. godine, još s jevern ije od ovog m jesta . G odine 1940. sto ris je ušao u G odthaab fjo rd i oštetio brodove ko ji su bili u sid ren i u luci ovog naselja . J u ­gozapadna obala G ren landa bila

S a b in e lj>

\C U v e r in g 0

•M y g g b u k la\UACKENUE BlIGT

S c o re s b y s u n d / \ ,Scoresby Sund

MriVUlE BUGT

'a r te n h u k

I N u g ssu a g

H a re a e n *

, Ja k o b sh a v n

,c,borgK ap D an

A ngm agasalikSćndrr Stromfjord:r to p p e n

C o d th a a bG a b r ir l I F a e n n g e h i

F isk e n a e s se t

F r e d e n c k s h a a b

Gabrtel StranR e s o lu tio n I

K an F a rv e l

v e s le r E jlan rl

Cape B auld

Baj oi Islanda

ST LAWRENCE '/C ape N o rth

% t>VSt J o h i *

M io u e lo n C ape R aceS c a ta r i l

Sab le I

Od m nogo h iljada led en ih bregova k o ji se sv a k e god ine o tk in u od led en ja ka zapa d n o g G ren landa , p rosječn o 393 p ro d iru ju ž n ije od 48' N (N eivfud .).

C ape S ab le

Slika 2. Prodiranje ledenih bregova od njihova izvora do voda Sjevernog Atlantika

9

je zakrčena ledom s istočnog G ren landa kroz čitavo pro ljeće i ljeto 1940. godine. P odruč je obale izm eđu F aeringei'havna i S ukker- toppena gotovo nem a leda, odno­sno im a ga m an je nego bilo ko ji d rug i dio zapadnog G renlanda.

Na važno p itan je da li postoji opasnost da brodovi budu zakrče­ni i odsječeni u sto risu izvan ju ­gozapadne obale G ren landa, m o­žemo odgovoriti da tak v a opsnost ne p rije ti s obzirom na onaj dio leda, ko ji se nalazi sjeverno od N unarssu ita . Ne posto je podaci o za ljevu Ju lian eh aab , a li b i bilo opravdano p re tp o stav lja ti, da bi za v rijem e o lu ja iz p rav ca ju g a i jugozapada posto jala za brodove izvjesna opasnost da bu d u p r itje - šn jen i ledom , k ad a on stigne do obale. Ako je b rod čv rst i dobro građen , obično se ne treb a b rin u ­ti u pogledu pro laza kroz led sje ­verno od N unarssu ita , ukoliko je s tan je takvo, da posto ji m oguć­nost prolaza. M eđutim , ukoliko je to moguće, upu tno je o sta ti iz­van leda i uzeti duži, zaobilazni kurs, ili čekati ra sp ršav an je leda. B rodovi m ogu čekati u za ljevu K u n g a it (najbo lja v e lika lu k a na zapadnom G renlandu) i onda p ro ­s lijed iti u zaljev Ju lian eh aab , k a ­da prim e izv ješta je da se sto ris raspada. P a ro b ro d i ko ji su u n a j­m ljen i za prevoz k rio lita iz Iv ig- tu ta , pošto n isu dobro upoznati sa s tan jem leda i s tru jam a , doživ lja­v a ju k a tk ad a slične udese kao i nek i brodovi kod N ew foundlan- da, tj. led im oštećuje p ro p e le r ili korrniro.

S toris k a tk a d a doživ ljava vrlo brze p rom jene. Na p rim jer, k a t­kada možem o n av ečer g ledati s obale i doklegod nam pogled dopire v id je ti sam o led, a slije ­dećeg ju tra k ad a pogledam o, m o­žda nećem o naći n ik ak v a trag a ledu. Isto tako nek i b rod može b iti p r itje šn je n g rom adam a leda, bez ikakvog znaka da b i se led m ogao negd je o tvoriti, a dva sa ta k asn ije led se može potpuno r a ­sp rš iti u svim pravcim a.

Što se tiče v an jsk ih g ran ica storisa, na tem elju m nogih godi­

na p lo v ljen ja u g ren landsk im vo­dam a možemo kazati slijedeće. D už južnog d ije la istočne obale led n ije m nogo širok. Za n jega je k a rak te ris tičn o da se gotovo u v i­jek drži obale, pa ga čak n i že­stoke olu je iz p rav ca obale n isu u s ta n ju u d a ljiti m ilju ili dvije p rem a otvorenom m oru. N a geo­grafskoj dužini Cape F arew ella led se često pro teže daleko od obale, naročito onda kada zapu- šu o lu jn i v je tro v i sa s jeverozapa­da. T ada se on ra sp ršu je p rem a jugu i m aleni, izlom ljeni d ijelovi leden ih polja m ogu se susresti m nogo m ilja daleko od obale. U po jasu od K ap Farvvella do N u­n a rssu ita led se za v rijem e n o r­m aln ih godina pro teže u š irin i od oko 15 m ilja od obale. N a geo­grafskoj š irin i N u n arssu ita on se često pro teže 20 do 25 m ilja od obale, a li kada im am o ovakav slučaj, onda s jev e rn ije od ovog m jesta obično nem a m nogo leda.

Frobisherov zaljev, Hudsonov tjesnac i Hudsonov zaljev

O općoj c irku lac iji u H udsono- vom tjesn acu ra sp ra v lja li smo pod pog lav ljem o oceanskim s tru ­jam a, a tjesnac smo tak o đ e r spo­m enuli i kao izvor leden ih polja za pod ručje L ab rad o ra i N ew - found landa. S lijedeći p rev lad av a ­juće s tru je ovog područja , san te leda iz ovog p o druč ja u laze u F rob isherov zaljev i H udsonov tjesnac u oba s luča ja duž s jev e r­ne strane . O naj dio leda ko ji uđe u F rob isherov zaljev, izuzev m a­n jeg d ije la ko ji p reko G abrielo- vog tjesnaca p rodužu je u H udso­nov zaljev, uglavnom ovdje osta­je i tu se raspada. Led ko ji u lazi u H udsonov tjesnac, zajedno s le­dom iz F robisherovog zaljeva,’ n ap u šta ovaj tjesnac njegovom južnom stranom m im o C ape Chi- d leya i B u tto n otoka i zatim k re ­će p rem a ju g u duž obale L ab ra ­dora, zajedno s g lavnom m asom leda.

Ovaj se tok obično počinje od­v ija ti početkom listopada i n a ­s tav lja sve do srpn ja . Za v rijem e

izv jesn ih godina k ad a im a puno leda, ovo se može n as tav iti u ve­ćoj ili m anjo j m je ri kroz č itavu godinu. N ajm an je leda im a u ko­lovozu, ru jn u i listopadu. L edena po lja ko ja leže izvan u laza u ove tjesnace, redovito su veća i zbi- jen ija od leda u sam im ulazim a, gd je je on razlom ljen , pođlokan i nošen s tru jo m tam o amo, zbog zajedničkog d je lovan ja v je tra i v rlo snažnih s tru ja povezanih s plim om i osekom, naročito oko otoka R esolution i G abrielovog tjesnaca, m alo p rem a zapadu od tog otoka. V je ta r i s tru je ra sp r- šu ju led i nose ga preko donjeg d ije la F robisherovog zaljeva, U n- gava zaljeva i p rem a zapadu u H udsonov tjesnac sve do Bio oto­ka. Od početka fe b ru a ra do sv ib ­nja, na jveć i dio ovog područja bude pokriven san tam a leda iz B affinovog zaljeva te lokalnim zim skim ledom . M eđutim , cen­tra ln i d ije lov i H udsonovog tje ­snaca, za ljeva U ngave i F rob ishe­rovog zaljeva n ik ad a se čvrsto ne sm rznu.

D rug i izvor leda u ovom pod­ru č ju je s t led k an a la Foxe, ko ji se gom ila u bazenu Foxe i sa s jev e r­nim v je tro v im a p ro d ire u zapad­n i dio H udsonovog tjesnaca i s je ­v e rn i dio H udsonovog zaljeva. Početno k re ta n je ovog leda treb a p rip isa ti gotovo isk ljučivo v je ­tru , je r su posto jeće s tru je slabe, a k re ta n je vode uv je tovano je snažnim ali p ro m jen ljiv im k re ta ­n jem s tru ja povezanih s plim om i osekom. Led k an a la Foxe sasto­ji se od starog ark tičkog leda, p r ­ljavog i istrošenog, ali ipak tv r ­dog i glom aznog. S an te leda šire se iz bazena Foxe duž južne oba­le o toka Sou tham pton , p rem a jugu i istoku u p rav cu otoka N ot- tingham a. Zbog s tru ja povezanih s p lim om i osekom ovaj se p ro ­laz v je ro ja tn o n ik ad a sasvim ne zam rzne. R aščišćavaju ga tak o đ er južn i i jugoistočni v je trov i. M e­đutim , za v rijem e zim skih m jese­ci čitavo pod ru č je izm eđu N ot- tingham a, D iggesa, M ansela, Coa- tesa i S ou tham ptona sasvim je zakrčeno ovim ledom . S an te koje »prežive« p u tu ju p rem a istoku

10

duž južne obale H udsonovog tje ­snaca. U sjevernom d ije lu za lje ­va U ngave on se m iješa s ledom iz B affinovog zaljeva, nakon če­ga zajedno p ro dužu ju južnom stranom p rem a izlazu iz H udso­novog tjesnaca m im o C ape Chi- dleya.

N a početku lje ta i n a koncu jesen i posto je ve like te m p e ra tu r­ne raz like izm eđu p o druč ja sje­v e rn ije od H udsonovog tjesn aca i pod ručja ju žn ije od tjesnaca. Ova raz lika iznosi oko 11°C. Is ta raz ­lika posto ji i izm eđu s jev e rn ih i zapadn ih d ije lova H udsonovog za ljeva te izm eđu južn ih i istoč­n ih dijelova. Ovo znatno u tječe na s tv a ran je i ra sp ad an je zim ­skog leda. G orn ji d ijelovi F rob i- sherovog zaljeva, C oral H arb o u r (otok S outham pton) te područje oko C hesterfie ld In le ta i Roes W elcom a im aju leda sve do po­četka kolovoza, dak le i nakon o tv a ra n ja p lov idbe u d rug im d i­jelov im a ovog područja . Z ato je ­sen je zam rzavan je u ovim p o d ru čjim a n as tu p a ran ije i bude in ­tenzivnije .

O tv a ran je i z a tv a ra n je p lov id­be u H udsonovom tjesn acu i H udsonovom za ljev u uvjetovano je: 1. razb ijan jem i odlaženjem san ti leda u proljeće, te 2. dola­ženjem leden ih san ti u jesen i i n jihovo po jačav an je zim skim le­dom. S an te leda odnosno ledena po lja dolaze iz dva n a p rije d opi­sana izvorna područja . Sam H ud- sonov zaljev , osim u sjevero isto ­čnom dijelu , im a m alo a rk tičk ih san ti leda ili ih uopće nem a. Z i­m i se on -zam rzava duž čitave obale u p o jasu od 3 do 10 m ilja (ka tkada i više), dok se cen tra ln i d ijelovi postepeno isp u n jav a ju plovećim ledom , ko ji se stalno razb ija o obalni led. Sezona p lo ­v idbe tra je od oko 25. s rp n ja do 15. listopada. T reba nag lasiti, da a rk tičk e san te leda, ko je se n a ­laze izvan istočnog u laza u H uđ- sonov tjesnac, po tpuno z a tv a ra ­ju ta j izlaz na otvoreno m ore, za v rijem e godina s puno leda, od s iječn ja do sv ibn ja ili lipn ja .

Labrador i N eivfoundland

D va g lavna izvora ark tičkog leda za zapadni A tlan tik jesu D a- visov tjesnac i k an a l Foxe preko H udsonovog tjesnaca. S an te leda iz B affinovog za ljev a stižu u H udsonov tjesnac koncem listo ­p ad a ili početkom studenog i tu se sasta ju , kod C ape C hidleya, početkom studenog s glom aznim o tk in u tim dije lov im a ledene po­ljan e iz Foxe kanala . Z ajedn ič­kom stru jo m kreću se niz obale L ab rad o ra i stižu do B elle Isla u prosincu. N a jp rije se po jave ta n ­ki, isp rek idan i dijelovi leda, a li uskoro iza tog leda dolaze glo­m azni o tk in u ti d ije lov i leden ih polja. To je p ra v i a rk tičk i led, ko ji se često pro teže 100 m ilja istočno od ulaza u tjesnac Belle Isle. Jed an dio ovog leda u lazi u tjesnac duž n jegove sjeverne s tran e i uskoro ispun i čitav tje ­snac. Ovim se tjesnac B elle Isle po tpuno za tv a ra za plovidbu, te brodovi ne m ogu k o ris titi ovaj p u t obično sve do druge polovine lipnja.

Do siječn ja ili početka veljače ovaj led stiže do sjeverne g ra n i­ce G ran d B anks-a, a do ožujka se p roširi iznad sjevernog dijela B anks-a, često p u ta sve do 46°N. I ovdje je p rv i led tanak , m ekan i razlom ljen , a li naskoro slijede g lom aznija, ko m p ak tn ija ledena polja, ko ja se p ro težu dokle oko može v id jeti. N a ovim geograf­skim širinam a i u ovo doba godi­ne ovaj led m alo nalič i na orig i­nalne ark tičk e san te leda. M eđu­tim , ovaj je led tako g lom azan i kom paktan , da može zau stav iti bilo ko ji b rod i može ozbiljno o šte titi svaki brod, ko ji se poku­ša silom p ro b iti k roz ovaj led. O vdje im a m nogo ogrom nih o tk i­n u tih d ijelova ledenog polja , ko ji su opasni za svak i brod, te bez­broj m an jih leden ih santi. Bez ozbiljne po trebe ovuda ne treb a ploviti. Ovaj led se može p ro d u ­žiti u dva m oguća pravca , u sk la­du s tokom g lavn ih oceanskih s tru ja ovog područja . V elike ko­

ličine leda idu p rem a ju g u duž istočne gran ice B anks-a (vidi sli­k u 3), rasp ad a ju ć i se u m an je ko­m ade na svom p u tu ju žn ije od 45°N. P r ije nego stigne do donje gran ice B anks-a ovaj led u g lav ­nom gotovo sasvim nestane. Ako ga ipak nešto p reostane i do ove geografske širine (43°N), on se obično v rlo brzo rasto p i u top li­jim vodam a južno i istočno od B anksa. Ovaj je led u zadnjoj fazi ra sp ad an ja r ije tk o k ad a opa­san za p lovidbu. K a tkada , za v rijem e godina ko je ob ilu ju le ­dom, opasni o tk in u ti dijelovi le­denih po lja p ro težu se do donje g ran ice B anks-a, ali r ije tk o kada ju žn ije ili zapadn ije od ove g ra ­nice. K ada ovi o tk in u ti d ijelovi leden ih p o lja dođu do B anks-a, m eđu n jim a u v ijek im a nekoliko ledenih bregova. K a tk ad a je broj ovih ledenih b regova p rilično ve­lik.

D rug i tok ovog leda ide duž ■ istočne obale N ew found landa i oko Cape Race-a. O davle se širi p rem a jugozapadu i ju g u preko susjedn ih p ru d o v a (vidi sliku 3). Jugozapadno od ovih podvodnih sp rudova može dosp jeti v rlo m a­lo leda te je p rolaz u u laz dubo­kog k an a la S t L aw rence-a, ko ji vodi p rem a C abot S tra it-u , obič­no čist. K a tk ad a se led š iri p re ­m a zapadu od Cape R ace-a, po tpuno b lo k ira ju ć i luke n a ju ž ­noj obali N ew found lanđa sve do M iquelon otoka.

Led je u ovom po d ru č ju takav , da ga brodovi, ko ji p u tu ju u lu ­ke N ew foundlanda, ne m ogu iz­b jegavati. Za brodove ko ji n isu specijalno g rađ en i za led važe ista p rav ila , ko ja smo spom enuli nap rijed . K ada se p rib ližu ju oba­lam a N ew found landa s istoka i su sre tn u led, b rodovi tre b a ju za­obići led s južne strane . T reb a ju p lov iti p rem a zapadu onda, ako n a iđu na slobodne vode. M oraju paziti da ne u đ u u »slijepe k a n a ­le« i da plove dosta d a lje od leda za v rijem e noći ili k ad a je v id ­ljivost slaba. N a ovaj način treb a pu tovati, ako je to po trebno , sve do tačke ju žn ije od Cape R ace-a.

/ /

Slika 3. Područja Idenih polja južno od N eivfoundlanda. Granica pro- tezanja kom paktn ih ledenih polja južno od Neivfoundlanda. V an jsk i rub bijelog polja predstavlja granicu do koje su ledena polja prim ijećena u

je ku sezone leda

Ovom r tu obično se može p rić i s ju g a ili jugozapada. Ako b rod želi b iti što sigurn iji, treb a uzeti što zapadn iji p ravac , je r će onda po sto ja ti m an ja m ogućnost da će naići na led. Obično posto ji otvo­ren prolaz izm eđu istočne obale N ew foundlanda i leda, ko ji se pro teže p rem a sjeveru do St. Jo h n ’s-a i dalje, osim k ad a pušu istočni i jugoistočni v je trov i, je r je tada ova obala nep ristupačna. Pom orac treb a znati, da se ovak­vi p ro lazi uz obalu m ogu vrlo b r ­zo za tv o riti s p rom jenom v je tra . B rodovi ko ji dolaze sa zapada, a p u tu ju za luke na istočnoj obali, p rić i će Cape R ace-u iz n a jp o ­vo ljn ijeg p ravca. Ne sm ije se za­borav iti, da su ju žn a i istočna obala N ew found landa k a tk ad a p o tpuno b lo k iran e ledom . M eđu­tim , kada je lu k a St. Jo h n ’s p r i­vrem eno za tv o ren a ledom , u vale i luke južne obale obično su p r i­stupačne.

Zaljev S t. Lawrence-a

L ed u obliku glom aznih o tk i­n u tih d ijelova ledene po ljane do­lazi u ovo područje i iz zaljeva St. L aw rence-a kroz Cabotov t je ­snac. Iako je za ljev St. L aw ren - ce-a re la tiv n o o tvoren p rem a A t­la n tik u i iako su n jegove vode p rilično slane, on je zim i redo ­vito ispun jen ledom od jedne do druge obale. O vu inače anom al- n u čin jenicu o b jašn java p ro d ira ­n je ogrom nih količina leda iz La- b rad o rsk e s tru je kroz tjesnac B elle Isle. Dio ko ji se posljedn ji ispun i ledom i p rv i o tvori je s t .onaj dio gd je p ro d ire re la tivno top la voda duž sjeverne stran e C abotovog tjesnaca oko Cape R ay-a, te p rem a s jev eru do B ay of Islands-a , n a zapadnoj obali N ew foundlanda. Led nap u šta za­ljev više m an je sta lno m im o oto­k a St. P a u l i Cape N ortha , š ire ­ći se p rem a ju g u i jugo istoku p re ­

m a otoku Sable, često potpuno p rek riv a ju ć i sprudove sjeverno od tog otoka. U godinam a kada ima m nogo leda i k ad a su povo lj­n i v je trov i, led po tpuno opkoli otok Sable. K ada ovaj led n ap u ­sti zaljev, on se sasto ji od glo­m aznih, tjesno zb ijen ih san ti le ­da, ko je tv o re n ep ro laznu b a r i­je ru za plovidbu. K ada p u šu po­v o ljn i v je trov i, ovaj led se m o­že p ro š iriti u p rav cu istok-sjeve- roistok, sve do ju žn ih obala N ew - found landa, iako rije tk o kada s tvarno stigne do obale. Dio leda tak o đ er se k reće p rem a jugozapa­du od otoka S catari, duž obale Nove Škotske, iako r ije tk o kada dođe do Cape Sable-a. O vaj dio leda je u v ijek o tvo ren i p lovan kada stigne do H alifaxa , te je ve­liko p ita n je da li su po lja leda, p rim ijećena u b liz in i Cape Sa- b le-a odnosno u za ljevu M aine, a rk tičkog po rijek la . Led se poči­n je ra sp ad a ti i n e s ta ja ti u v e lja ­či. Ovaj se proces n a s ta v lja kroz ožu jak i tra v a n j i do tog v rem e­n a s tv o ri se p lovan k an a l u za­ljev, ko ji p ro laz i blizu N ew found- lan d a oko C ape R aya. O datle se u ovo v rijem e može kroz o tvore- - ne vode p u to v a ti do Quebeca.

G rand B anks

N ap rijed opisana p o d ru č ja leda na izv an red an način pokazu ju p u tove duž k o jih a rk tičk e vode u laze u A tlan tik . S lika leda u k ra tk o izgleda ovako (vidi sli­ku 3): a) ledena po lja m ogu p re ­k r it i sve s jeverne prilaze G rand B anks-a i d a lje p rem a ju g u do 46°N, od obale N ew found landa p rem a istoku do F lem ish Capa;b) ova m asa leda može se p ro teg ­n u ti u dva p ravca, od ko jih jed an ide p rem a ju g u duž istočne s tra ­ne G rand B anks-a do š irin e od 43°N, a d rug i oko Cape R ace-a p rem a zapadu do M iquelon Is- landsa i p rem a ju g u do š irine od 45°N; c) led St. L aw rence-a, koji po tpuno za tv a ra za ljev i š iri se p rem a jugo istoku preko sprudo- dova Nove Škotske, te p rem a ju ­gozapadu duž obale Nove Š ko t­ske. Iz ovoga proizlazi, da bi k a-

IQ

nadske p ruge E i F treb a le b iti neprolazne. One su i s tvarno če­sto neplovne, iako, n a sreću, či­tavo ovo područje n ije gotovo n i­kada u isto v rijem e pokriveno le­dom. Posto je velike v a rijac ije iz godine u godinu s obzirom na ko­ličinu leden ih polja, i pod ručja ko ja ona p rek riv a ju . Zbog ovog razloga, podaci odnosno iskustva jedne sezone ne m ogu se i ne sm i­ju k o ris titi kao baza za p lov idbu u idućoj sezoni. Duž ru te S jed i­n jen e D ržave— E vropa (ru ta C), kao i duž ru ta A i B koje su s n jom povezane, ledena po lja ne p re d s ta v lja ju neku ozb iljn iju o- pasnost. Za brodove ko ji plove za H alifax , za ljev M aine, ili S t. L a- w rence (i n a rav n o za N ew found- land), po lja leda p red s tav lja ju v elik i problem . B rodovi na ovim ru tam a m ogu se p rib ližno ra v n a ­ti po da tum im a p o jav ljiv an ja le ­da, ko je smo ra n ije naveli. Ovi d a tum i p re d s ta v lja ju p ro sjek s ta ­n ja kroz dugi niz godina, te se b rodovi m ogu prilično pouzdano osloniti na ove podatke. Ipak po­sto ji jed an s ig u rn iji vodič za iz­b jeg av an je leda, a to su sjevero- a tlan tsk e ru te i da tum i prop isan i za n jihovu upotrebu .

Već smo naglasili, da stan je u pogledu leda znatno v a r ira od jedne do d ruge godine. Za v r ije ­m e nek ih godina više brodova bude oštećeno ledom , a znatno veći b ro j, iako ne bude oštećen, izgubi dragocjeno v rijem e u t r a ­žen ju o tvoren ih pro laza kroz led. Do ovih n ep rilik a obično dolazi zbog toga, što brodovi pokušava­ju p lov iti ru ta m a E, F ili G p r i­je p rop isan ih d a tu m a o tv a ra n ja ovih pu tova. Im ali smo i tak v ih godina, kada na po d ru č ju G rand B anks-a n isu zb ilja b ile p rim ije ­ćene n ikakve ledene poljane. K a­da b rod naiđe na ledenu poljanu , zapovjednik b roda m ora odlučiti da li da pokuša pro laz kroz led, ili da p rib jeg n e onom sigu rn ijem načinu — zaobilaženju . Led na g ran ic i ledenog polja, naročito na onoj s tra n i p rem a zav je trin i, im a tak av izgled da može lako p re ­v a r iti pom orca. On je često tan ak i lako p ro b o jan na granici, gdje

je više izložen razo rn im elem en­tim a v je tra i m ora. K ako brod p ro b ija svoj p u t kroz led, on po­stepeno p osta je deb lji i k o m p ak t­niji, te se proporcionalno sm an ju ­je i b rz in a broda. N eki se b ro ­dovi m udro okreću i uz im aju k u rs p rem a otvorenom m oru p r i­je nego što s ituac ija postane k r i­tična, dok d ru g i n a s ta v lja ju p u t p reuzim ajući ne sebe riz ik da b u ­du »zarobljeni« u ledu ili ošteće­ni. Iznad m ora djelom ično p o k ri­venog ledom obično im a i m agle, što još više povećava opasnost p ro b ijan ja kroz led. P rem a tom e, ledena po lja tre b a u v ijek izb je­g av a ti k ad a je to moguće, n a ro ­čito onda k ad a se ne može v id je ­ti su p ro tn a g ran ica leda. Č ak i kod pro laza kroz izo lirane kom a­de tankog leda tre b a dobro pazi­ti, je r k a tk ad a nek i led može iz­g ledati ta n a k i sasvim neopasan, a k ad a b ro d na n jega naiđe onda se m ože u stan o v iti da se ra d i o glom aznim i tešk im kom adim a leda, ko ji m ogu n a n ije ti velika oštećenja. Često se p u ta p rilikom pro laza kroz ra š trk a n i tan k i led ne m ogu izbjeći su d ari s većim kom adim a, i iako o p la ta tru p a može izd rža ti udarac , u v ijek po­sto ji opasnost da se ošteti p rope­le r ili korm ilo.

Za v rijem e sezone leda 1939. godine, k ad a je bilo neobično mnogo leda, više b rodova je bilo zaustav ljeno i oštećeno u ledenim poljim a. Z apovjednici dotičnih b rodova su ra n ijih godina b ili u s tan ju p ro b iti se tim istim p u ­tov im a i u isto vrijem e, pa su m i­slili da će im to poći ža rukom i te godine. U veljač i 1939. godi­ne u šla su u sjevero istočni dio G ran d B anks-a ko m p ak tn a lede­n a polja, ko ja su sad ržav a la b ro j­ne ledene b regove i san te leda, te su kanadske ru te E i F b ile ne­prohodne sve do 16. sv ibnja . P a ­tro la za led je u svojim redov­n im rad ioem isijam a navod ila gdje se na laz i g ran ica leda i b rodov i­m a je bilo sav jetovano da p rem a toj g ran ic i podese svoje ru te i p rođu nešto ju žn ije od južn ih g ran ica leda. Z apovjednici b rodo­va, ko ji su poslušali ovaj savjet,

p rošli su kroz ovo područje bez ikakve opasnosti, uz m ali gub i­tak v rem ena, dok su ostali, ko ji su uzeli d irek tan k u rs i pokušali proći kroz led, izgubili nekoliko dana, a neki su doživjeli i ozbilj­na oštećenja. T roškovi uzrokova­n i oštećenjem od leda, kao i tro ­škovi n as ta li zbog gu b itk a v re ­m ena, m ora da su b ili p rilično veliki. O ni su se m ogli izbjeći zaobilaženjem leda p rem a jugu.

B rodovi ko ji p u tu ju u luke za­ljev a St. L aw rence tre b a ju p u ­tov a ti dubokim vodam a izvan za­pad n ih p rilaza G rand B enks-a i uzeti k u rs p rem a M iquelon oto­cima. U koliko duž južne obale N ew foundlanđa im a bilo gdje o tvorenih , p lovnih voda, onda će ih b iti b lizu ovih otoka. O datle treb a uzeti k u rs p rem a Cape R ay-u , je r posto ji na jv eća v je ro ­ja tn o s t da će voda b iti o tvorena, ili ba rem da će led b iti n a jslab iji, na new foundlanskoj s tra n i Cabo- tova tjesnaca. O vaj p u t da lje vo­di p rem a s jev eru duž obale N ew - found landa, k a tk a d a sve do Bay otoka.

Led na području G rand B anks-a jača sve do tra v n ja , a zatim slabi (vidi sliku 3). U drugoj polovini t ra v n ja a rk tičk a ledena polja ogran ičena su na s jev ern i dio B anks-a , a kako n as tu p a lje to ta ­ko se ovaj led postepeno raspada i nesta je d a lje p rem a sjeveru duž kopnenog nagiba. T jesnac Belle Isle obično je o tvoren za plovidbu od srp n ja do prosinca. No obale L ab rad o ra i B affinovog otoka za­k rčene su u većoj ili m anjo j m je­r i ledenim po ljim a k a tk ad a to ­kom čitavog lje ta . Ip ak im a go­dina, k ad a na lab radorsko j obali nem a leda već u srpn ju . M eđu­tim , jed n e je godine b rod po p rv i p u t prošao kroz tjesnac B elle Isle tek 26. prosinca.

Ledeni bregovi

Ledeni b rijeg je ogrom an ko­m ad leda, otK in.it od ledene plo­he, k akve p re k r iv a ju izv jesna kopnena p o d ru č ja n a dalekom sjeveru i jugu. T akve se ledene p lohe s tv a ra ju onda, k ad a su

13

tem p era tu re tako niske, da se je ­dna naslaga sn ijega ne može oto­p iti p rije nego što padne druga. S povećanjem deb ljine ove lede­ne plohe, zbog sve novih sn ježn ih nanosa, n jen i rubov i počin ju k li­z iti p rem a površin i m ora, pod p r i­tiskom težine sn ijega nagom ila­nog kroz nekoliko godina. G ren ­lan d je, uz izuzetak uskog obal­nog pojasa, pok riven visokim , de­belim sniježnim pokrivačem , oda­kle dolaze gotovo svi ledeni b re - govi, ko ji plove S jevern im A tlan ­tikom . Duž zapadne obale G ren ­landa im a oko s to tinu dubokih leden jaka , ali se većina leden ih bregova s tv a ra u 20 g lavn ih lede­n jaka , ko ji su p rik azan i na slici4. Ledeni bregovi, ko ji se o tk ida­ju od ledene m ase u obalnim vo­dam a zapadnog G renlanda, p ređu p u t od o tp rilike 1800 m ilja p r i­je nego stignu do G rand B anks-a (vidi sliku 2). N jihovo p u to v an je stru jo m duž koso p ostav ljene la- b rado rske obale s ta ln ije je nego pu to v an je u ark tičk im vodam a. N ije nam m nogo poznato o tome, koliko je v rem ena po trebno za p rev a ljiv an je ovog pu ta , a li po ­sto je izvjesni podaci da ta j p u t tra je oko tr i godine. N aravno da nek i ledeni b regov i p u tu ju više, a n ek i m an je , a većina ledenih b regova ra sp ad a se p r ije nego što uopće stigne do G rand B anks-a.

Zapadni Grenland

U gren landsk im vodam a im a m nogo leden ih bregova, obično kroz č itavu godinu, a li n jihov bro j znatno v a r ira iz godine u go­dinu. L eden jaci istočnog G ren ­lan d a s tv a ra ju gotovo sve lede­ne bregove, ko ji p love zapadno- g ren landsk im vodam a sve do S uk- kertopena . Na zapadnom G ren ­landu im a dosta m alih leden jaka , ko ji se n a laze n a rto v im a m nogih fjo rdova od K ap F arv e la do Di- sko B ugta . Iako oni ne s tv a ra ju glom azne ledene bregove, ipak s tv a ra ju velik i b ro j većih i m a­n jih leden ih san ti, ko je je na ne­kim m jestim a (G odthaab, donji fjo rd) po trebno pažljivo izb jega­vati, je r su opasne za brodove.

M anji kom adi leda k a tk a d a se gom ilaju u fjo rdovim a, dok ih v je ta r s obale ne ra sp rš i po o tvo­renom m oru. U prosincu 1940. go­dine, tank i, slabi kom adi takvog leda p ro tezali su se 10 do 15 m i­l ja od obale kod S erm iligarssuka (61°33’N, 49°40°W). F rederick -shaab Iceblink, iako p red s tav lja n ap ad n u ledenu m asu zapadnog G ren landa (62°30’N), n ije lede­n ja k ko ji s tv a ra ledene bregove. M nogi ledeni b regovi s istočnog G ren landa p u tu ju do K ap F a rv e ­la, gd je se rasp ršen i ledeni b re ­govi m ogu susresti čak 100 ili 200 m ilja p rem a ju g u i jugozapadu od ovog r ta . M eđutim , g lavn ina leden ih b regova ide p rem a sjeve­ru , duž zapadne g ren landske oba­le. Oni se postepeno b ro jčano s ta l­no sm anju ju , a m ogu d o p rije ti do H olsteinsborga. Na nekim m je­stim a kao što su za ljev Ju lia n e ­haab , izvan A rsuk fjo rda , i p re ­m a sjeveru do F rederickshaaba, oni su k a tk a d a v rlo b ro jn i. J e d ­nom prilikom je ovdje jed an b rod nab ro jio oko 700 leden ih brego­va, ko ji su b ili v id ljiv i s broda. N jihov se b ro j sm an ju je da lje p rem a sjeveru i podalje od oba­le, a na jveć i b ro j leden ih b regova nalaz i se u po jasu od oko 15 m i­lja od obale. N a p o d ru č ju od G odthaaba do H olste insborga m o­žemo blizu obale susresti re la tiv ­no m ali broj leden ih bregova, djelom ično zbog veće udaljenosti od izvora, zbog čega su nek i lede­n i b regovi raspada ju , a djelom i­čno zbog s tru ja , koje idu od oba­le. Od čitave zapadne obale, dio od H olsteinsborga do E gedesm in- de im a n a jm an je ledenih brego­va, ili ih uopće nem a.

S jeverno od H olste insborga n a ­lazi se sjeverno područje lede­n ih bregova. Ovo smo područje ran ije p rik aza li kao g lavno izvor­no područje leden ih bregova, ko­je susrećem o b lizu N ew found lan- da. K oncen trac ija leden ih brego­va povećava se p rem a Disko B ug- tu , sve do p rilaza Jakobshavnu , s n jegovim neobičnim bedem om leden ih bregova izvan fjo rda . U lip n ju i za v rijem e p ro lje tn ih b u ­jica ovdje v lada p ra v a gužva le­

den jaka. Jed an v rh se p o jav lju je b ližu d rugoga te se stiče dojam kao da izm eđu n jih uopće nem a prolaza.

T jesnac V aigat je još p u n iji le ­denih bregova od D isko B ugta. O grom na većina ovih ledenih b regova potječe iz fjo rd a Torsu- ka tak . O ni p love p rem a sjeveru ili jugu kroz tjesnac V aigat te p rem a zapadu oko H areoena. M nogi se od ovih leden ih b rego ­va nasuču u sam om tjesn acu V ai­gat, naročito b lizu D iskoa, gd je je na m nogim m jestim a v rlo plitko.

Osim ovih leden ih bregova, u D isko B ug tu i tje sn acu V aigat m ožemo naći i m alih san ti leda, naročito u lip n ju i srpn ju , nakon što iz fjo rdova isp lovi led. Ovi kom adi leda m ogu se tijesno zbiti i k roz nekoliko dana b lok ira ti ulaze u luke.

Mnogo leden ih b regova im a s jev ern ije od H areoena kod N ug- ssuaga pa do S v arten h u k a . N aro­čito ih m nogo im a neposredno n a ­kon ra sp ad an ja zim skog leda, k a ­da iz fjo rdova izlaze na otvoreno m ore oni leden i bregovi, ko ji su b ili b lo k iran i u n u tra zim skim le ­dom. S jeverno od S v a rten h u k a b ro j leden ih b regova se sm an ju ­je sve do p rilaza U pernav iku , gd je ford , ko ji nosi to ime, daje ovim vodam a v rlo m nogo lede­n ih bregova.

Frobisherov zaljev i Hudsonov tjesnac

U Frob isherovom zaljevu i H ud­sonovom tje sn acu ledene poljane, zato što ih im a m nogo više, sm a­tra ju se opasn ijim za p lov idbu od leden ih bregova. M eđutim , ledeni b regov i su v rlo b ro jn i u donjem d ije lu F robisherovog zaljeva i u istočnom d ije lu H udsonovog t je ­snaca, a im a ih preko čitave go­dine. Oni p u tu ju p rem a ju g u duž istočne s tran e B affinovog otoka i ulaze u istočne dijelove F rob ishe­rovog za ljeva i H udsonovog tje ­snaca, slijedeći p rav ac istog s tru j­nog sistem a kao i ledene p o lja ­ne iz B affinovog za ljeva. Zbog većeg gaza, na ledene bregove m an je u tječe v je ta r, te se oni sta ln ije k reću p rem a stru jn o m si­

stem u. M eđutim , m nogi plove du­go v rem ena tam o am o po istoč­nim d ije lov im a ovih voda, sve dok se konačno ne ra sp ad n u ili nc- p rik lju če ostalim ledenim b re ­govim a ko ji p u tu ju p rem a jugu duž lab rad o rsk e obale. M ogu se p rim ije titi u b lizin i G abriel otoka u donjem d ije lu F robisherovog zaljeva, p rem a zapadu sve do Big o toka u H udsonovom tjesnacu i posvuda u za ljevu U ngava.

Labrador i N ew found land

G lavni fa k to r ko ji uspo rava k re ta n je leden ih bregova prem a ju g u je s t jako razvedena obala S jeverne A m erike, od otoka E l- lesm ere n a dalekom s jev eru do Nevvfoundlanda. Od K ap Y orka do C ape R ace-a obala je p rek i­n u ta n a p e t m jesta . Dok t r i ova p rek id a m alo u tječu n a pu tova- rije leden ih bregova, je r se n a la ­ze daleko n a sjeveru , 50 m ilja ši­rok i u laz u H udsonov tjesnac i 15 m ilja širok i ulaz u B elle Isle znatno u tječu na ovo s tru jan je . V elika razvedenost obala N ew - found landa od Cape B au lda do Cape St. F ran c isa p red s tav lja p rav u m išolovku za ledene b re ­gove, a sto tine d ru g ih m an jih uvala i zaljeva tak o đ er zau stav ­lja ledene bregove s tru ja m a koje vode p rem a obali. O tok L ady F ran k lin , m alen i otok ko ji leži oko 30 m ilja sjeveroistočno od Frob isherovog zaljeva, po red ju ­gozapadne obale B affinovog oto­ka, zau stav lja n a svojoj sjevernoj s tran i, uzduž tan k e lin ije obalnih grebena, sto tine leden ih bregova. Zbog ovakvih gub itaka , od 20 le­denih bregova, ko ji se o tk inu s g ren landsk ih leden jaka , samo 1 stigne ju žn ije od N ew found lan- da. Da L ab rad o r i N ew found land im aju rav n u obalnu lin iju , godi­šn ji p riliv leden ih bregova u S je ­vern i A tlan tik bio bi m nogo p u ta veći.

K a tk ad a se ledeni bregovi m o­gu p r im ije titi ju žn ije od New - found landa čak i tokom stude- og, p rosinca i siječn ja, dak le u doba godine kada ih im a n a jm a­nje. N ajv iše ih im a za v rijem e

trav n ja , sv ibn ja i lipn ja . Duž istočne s tran e G rand B anks-a, p rv i ledeni b regovi u sezoni p r i­m ije te se obično u veljač i ili po­četkom ožujka.

S to tine leden ih b regova nasuče se svake sezone na sjevernom di­je lu G rand B anks-a, gd je kroz či­tav u sezonu leden ih b regova tra je proces n jihovog gom ilan ja i r a ­spadan ja . L edeni b regovi ko ji su p litkog gaza ne nasuču se n a pod­vodnim greben im a B anks-a, dok velik i b ro j b regova nošen s tru ­jom zaobilazi ove podm orske g re ­bene. N eki leden i b regovi plove p rem a jugozapadu u duboke vođe izm eđu C ape R ace-a i G rand B anks-a. D alje ih s tru ja nosi od obale p rem a istoku i s jevero istoku u A tlan tik . R ije tko kada idu p re ­m a zapadu do otoka M iquelon. M eđutim , oni leden i b regov i koji k asn ije p re d s ta v lja ju n ajveću o- pasnost za p lovne ru te S jed in jene D ržave —E vropa, p love p rem a ju ­gu dubokim vodam a duž istočne s tra n e G rand B anks-a . P rosječna b rz ina leden ih bregova u ovom područ ju za v rijem e opasne sezo­ne iznosi 0.4 do 0.7 m ilja n a sat, a li ta b rz ina može b iti i znatno veća. Tako je jedan leden i b rijeg 1947. godine p rev a ljiv ao dnevno prosječno oko 30 m ilja , na svom p u tu od sjeveroistočne gran ice G rand B anks-a duž istočne s tra ­ne sve do južnog d ije la i odatle p rem a zapadu do 53. m erid ijana .

Početkom p ro ljeća većina lede­n ih b regova pokazuje tendenciju u d a lja v a n ja od obale i s tru ja n ja p rem a istoku. Od tra v n ja pa da­lje, većina leden ih b regova koia dođe đo š irin a ju žn iie od 46°N plovi p rem a ju g u duž istočne s tra ­ne B anks-a, p ara le ln o s k o n tu ra ­m a dub ine od 100 fathom a (183 m etra).

L ab rad o rsk a s tru ja i led idu od­ređen im kursom od. A rk tik a do južnog d ije la G rand B anks-a. B u­dući da je u tjeca j v je tra na k re ­ta n je ledenih b regova m alen, n ji­hovo dalj nj e k re ta n j e uvelike ovi­si o sistem u s tru ja ko je postoje duž gran ice izm eđu L ab rad o ra i s jev e ro a tlan tsk ih s tru ja u ovom području . Tokom druge polovine

ožujka i p rv e polovine tra v n ja L a­b rad o rsk a s tru ja se drži blizu istočne s tran e B anks-a i k a tk ad a skreće oko južnog d ije la i zav ija p rem a sjeverozapadu duž jugoza­padne s tran e B anks-a. S poveća­v an jem b ro ja leden ih bregova, k o ji dolaze sa sjevera , zona m ije ­šan ja izm eđu dv iju s tru ja pomiče se d a lje od obale p rem a jugozapa­du, ju g u i jugo istoku od južnog dije la B anks-a , a leden i bregovi šire se po p u t lepeze duž sjeverne gran ice G olfske stru je . M eđutim , za v rijem e lje ta sm an ju je se obim L abradorske s tru je u ovom pod­ru č ju te ledeni b regov i osta ju b li­že G rand B anks-a, ili ih s tru ie v raća ju p rem a sjevero istoku p rije nego što stignu do južnog dijela B anks-a. Za v rijem e ove p ro m je­ne kod L abradorske s tru je , dolazi do p rom jene s tru ja n ja i kod S ie- v e ro a tlan tsk e stru je . Ove p ro m je­n e u snazi i toku ovih s tru ja s tv a­ra ju kom plic irane v a rija c ije u po­g ledu zone n jihovog m ješan ja , te p rem a tom e i u pogledu p rav ca i da ljine p lo v ljen ja kao i tra ja n ja leden ih bregova.

L edeni b regov i obično ne p ro ­d iru duboko u G olfsku s tru ju , ko­ja ih nosi p rem a istoku i s jevero ­istoku, ali se k a tk ad a dešava da poneki ledeni b rijeg p ro d re dale­ko n a ju g sve do geografske š iri­ne Azora. To se može desiti u je ­ku sezone leda ili za v rijem e du­žeg tra ja n ja lošeg v rem ena, kao što je bio slučaj 1912. R elativno m ali broj leden ih b regova p rod ire južn ije od 40. parale le .

V eliki va lovi posp ješu ju ra sp a ­dan je leden ih bregova, a n jihov je uč in ak v id ljiv na onim bregov i­m a, ko ji se početkom sezone u d a ­lje od obale i uđu u A tlan tik .

Ledeni b rijeg prosječne veliči­ne u izm ješanim vodam a južno od B anks-a, v je ro ja tn o će is tra ja - ti kao opasnost za p lov idbu 13 do 14 dana tokom tra v n ja , sv ibn ja ili lipn ja , a li tokom srp n ja ili kolo­voza nem a izgleda da će se održati duže od 10 do 12 dana. Ledeni b rijeg slične veličine ne može se u top lijim vodam a S jev ero a tlan t- ske s tru je održati duže od 7 dana. N ajduže se održe ledeni bregovi,

15

koji se nasuču na podm orske g re­bene G rand B anks-a. M ogu se

V’”;a*i i m jesec dana.

S lika 2 nam pokazuje pod ručja '■dje postoji na jveća v je ro ja tn o s t da ćemo susresti ledene bregove. K a tk ad a velik i broj leden ih b re ­gova p lovi do C ape Race-a, N ew - foundland , a zatim skreće p rem a istoku duž sjeverne s tran e G rand B anks-a. P rosječn i b ro j ledenih bregova, ko ji su p ro d rli ju žn ije od 48. p a ra le le iznosi 403 za period od 55 godina od 1900. do 1954. L e­deni b regovi na jv iše p ro d iru u ju ­žne ru te u trav n ju , sv ibnju , lip ­n ju i srpn ju . N ajopasn iji m jesec za bregove je s t sv ibanj, a poslije n jega lipanj.

Sezona leden ih b regova južno od N ew founđlanđa uglavnom obu­hvaća m jesece ožujak, trav an i, sv ibanj, lipan j i s rp an j. V ećina l e ­denih bregova se rastop i izm eđu sred ine ožujka i sred ine srpn ja . Broj leden ih b regova znatno se sm an ju je nakon sred ine lipn ja . Od sred ine s rp n ja pa sve do početka proljeća, na pod ru č ju južno od G rand B ank-a p rak tičk i nem a le­denih bregova. Po ko ji osam ljeni b rijeg može p ro d rije ti južn ije od G rand B anks-a do m jeseca listo ­pada. N akon tog m jeseca pa sve do slijedeće veljače ledeni brego­vi su neuob ičajen i u geografskim širinam a G rand B anks-a.

Izb jegavanje leda

Ledena polja. — Posto je dva pouzdana znaka, ko ji u k azu ju na ledena polja. Je d a n je odsjev leda na nebu odnosno »ledeno nebo«. P o sto jan je većeg ledenog polja izaziva na nebu poviše n jega k a ­rak te ris tičn e sv je tlosne efekte, ko­ji, kada se jednom vide i p repo- znaiu . ne m ogu se tako lako za- m iien iti za kakvo drugo svijetlo . O vaj odsjev na nebu n as ta je zbog toga. što se od površine leda ođbi- ia daleko veći posto tak sv iie tla nego od okolnog m ora, a p rim je ­ćuje se nešto p rije nego se po jav i led na horizontu . Za ved rih dana, kada je nebo p retežno plavo, od­sjev leda p o jav lju je se na h o ri­zontu u p rav cu leda kao sja jn a

16

žu ta sum aglica, ko ja je u jakoj opreci s ostalim d ije lov im a h o ri­zonta. S ja jn ija je p r i dnu, poste­peno slabeći p rem a v rh u , a n jen a v isina ovisi o blizin i ledenog po­lja. H orizontalno p ro s tiran je ovog odsjeva strogo je ograničeno na p odručje leda. K ada je oblačno, odnosno k ad a im a n isk ih oblaka, žu te zavjese ug lavnom nem a, a odsjev leda p o jav lju je se kao b je l­k asti sjaj na donjoj površin i obla­ka iznad leda. Pod izv jesn im okol­nostim a m ogu se istovrem eno po­k aza ti obe ove pojave, a jed n a i d ruga p re d s ta v lja ju sig u ran znak, da se up ravo m alo preko horizon­ta na laz i ledeno polje. O vdje b i­

smo tak o đ er m ogli spom enuti te r ­m in »vodeno nebo«. O va po java je p ro tiv n a »ledenom nebu«. Ako je m o trite lj po tpuno ili d je lom i­čno opkoljen ledom , zavjesa od­sjeva leda p rek id a t će se na onim m jestim a, gd je se u ledu nalaze ru p e o tvorene vode. Za raz lik u od »ledenog neba«, »vodeno nebo« je gotovo crno.

D rug i pouzdan i znak, ko ji u k a ­zu je na ledena polja, je s t iznenad ­na bonaca na m oru i postepeno slab ljen je uob iča jen ih oceanskih valova. Ovo su dobri znakovi za ledene p o ljane u p rav cu v je tra .

S tra n a ledenog po lja k o ja je o k ren u ta p rem a zav je trin i obično

Slika 4. Glavni ledenjaci Zapadnog Grenlanda, s kojih se otkidaju ledeni bregovi u Baffinov zaljev. Ovih 20 ledenjaka, čija su imena i pozicije označeni na slici, predstavljaju izvore praktički svih ledenih bregova, koji plove do geografskih širina zapadnog dijela Sjevernog Atlantika

BOW DO IN

m e l v i u e t r a c y -f a r q u h a r

SERMERSSUAK \ PiTUGPIK

GADE >K O N G O SCAR

- N A N SEN DIETRICHSON

~ STEENSTRUP HAYES

- GiESECKE ,/UPERNAVIKS

U M IAM AKO RINKS UTTIE ‘

KARAJAK

"g r e a t/ KARA-

JAK

TORSSO k X t a k

V .

je šu p ljik av a i neodređena, dok je s tra n a o k ren u ta p rem a v je tru obično oštro određena i čvrsto zbi­jena. K ao i u s lučaju leden ih b re ­gova, kom adi leda sa s tra n e p re ­m a zav je trin i upozoravaju n a b li­z inu ledenog polja. No kada nem a ovih kom ada leda, ne znači da u blizin i nem a ledenih polja.

L edena po lja su m nogo neugođ- n ija za brodove od ledenih brego­va. Po d anu kada nem a m agle, b rod može sa sigurnošću p lov iti kroz vode pune leden ih bregova, bez većeg sk re ta n ja s k u rsa p lo ­v idbe i uz m in im aln i gub itak v re ­m ena. (Za v rijem e m rak a i m agle tre b a b iti k ra jn je oprezan). Z a­povjednici b rodova su naučili, da se s ledenim bregovim a treb a bo­r iti s najvećim oprezom . Oni isto tako m o ra ju naučiti, da se n a jb o ­lji način za su p ro s tav ljan je lede­nim po ljim a sasto ji u tom e, da se ostane izvan njih .

Ledeni bregovi. — Slijedeći zna­kovi odnosno upozoren ja na b li­zinu ledenih b regova m ogu se po­k aza ti od koristi, a li oni m ogu po­služiti sam o kao dopuna solidnom m otren ju , koje je od najveće v a ­žnosti. Jed in i s ig u rn i znak posto­ja n ja nekog ledenog b rijeg a je s t njegovo o tk riv an je pogledom . P re ­veliko pouzdanje u bilo ko ju d ru ­gu m etodu za u s tan o v ljav an je p r i­sustva ili odsustva leden ih brego­va može b iti opasno.

Vidljivost. — Ledeni bregovi se m ogu o tk riti na različ itim u d a lje ­nostim a, što ovisi o s ta n ju v id lji­vosti, v isin i ledenog b rijeg a te o m o trite lju . M otrite lj ko ji se n a la ­zi na v isin i od oko 20 m etara , m o­že za v rijem e ved rih dana p rim i­je titi velike ledene bregove obično na udaljen o sti od oko 18 m ilja. Po vedrom vrem enu , a li za v r ije ­m e niske sum aglice na horizontu , v rhov i leden ih b regova m ogu se p r im ije titi na udaljen o sti od 9 do 11 m ilja . Za v rijem e slabe m agle ili ro su lje (sitne kišice), ledeni b rijeg se može o tk riti na u d a lje ­nosti od 1 do 3 m ilje. Obično se p rec jen ju je g ran ica v idljivosti. V je ru je se, da netko može v id je ti dalje, nego što je to s tvarno slu ­

čaj. Za v rijem e guste m agle le ­deni b rijeg se ne može p rim ije titi dosta da lje od broda. Ako sija sunce, on poprim a oblik sja jne b ije le m ase, a ako nem a sunca po­ja v lju je se kao tam na m asa. Za v rijem e slabe, n iske m agle m o tri­telj može p rim ije titi ledeni b rijeg s v isine p rije nego s palube, a li je za v rijem e guste m agle najb o lje p o stav iti osm atračnicu i na p ra - mac. Za v rijem e vedre, tam ne, zvjezdane noći, m o trite lj neće o t­k r it i ledeni b rijeg na većoj u d a ­ljenosti od jedne če tv rtin e m ilje, ali ako je poznat n jegov položaj, može se dvogledom p rim ije titi i na udaljenosti od jedne m ilje, za­h v a lju ju ć i sv je tlijim m jestim a na ledenom brijegu , koje s tv a ra ju udarc i valova. P r i punom m jese­cu i povoljn im okolnostim a lede­ni b rijeg se može p rim ije titi na većoj udaljenosti, tj. na oko 3 m ilje. M nogo ovisi o po ložaju le­denog b rijeg a u odnosu na m jesec i brod.

M ale sante leda. — Pod m alim san tam a leda podrazum ijevam o niske kom ade leda, o trg n u te od leden jaka , ko je n isu tako glom az­ne kao ledeni brijeg . Ako ug leda­mo nekoliko m anjih san ti leda i m an jih kom ada o trgnu tog leda, možemo p re tp o s tav iti da se u b li­zini nalazi ledeni b rijeg i to v je ­ro ja tn o u p ravcu v je tra . (Pomo­ću ove m etode m ogu se za v rijem e guste m agle o tk riti ledeni b rego­vi.) B udući da su i m an je ledene san te dovoljno velike da m ogu oz­b iljno o šte titi brod, na jb o lje je za v rijem e slabe v id ljivosti i noću m alo sk renu ti, vodeći raču n a o p rav cu v je tra .

Radar. —• U pozoravaju se svi zapovjednici brodova, časnici p a ­lube kao i v lasnici brodova, da se jed ino rad a ro m ne može osigurati sguran p ro laz kroz p o druč ja le­denih bregova S jevernog A tla n ti­ka. P roučavan ja , ko ja je 1959. go­dine završila M eđunarodna p a tro ­la za led, pokazuje slijedeće:

a) Ledeni b rijeg na pod ruč ju G rand B anks-a odbija rad a rsk e valove za 60 p u ta slab ije od čelič­

nog b roda iste površine u p re ­sjeku.

b) M ale ledene san te obično se ne m ogu o tk riti na udaljenostim a od preko 4 m ilje.

c) V alovi visoki p reko 1.20 m e­ta ra m ogu p o k riti m ale a li opasne ledene sante.

d) A ko se neka ledena san ta ne o tk rije s one s tra n e lanca valova, onda se neće n i o tk riti.

e) U potreba »sektorskog skena«, izv ježbanih o p era to ra te s ta lna budnost n ad radarom , povećava­ju v je ro ja tn o s t o tk riv an ja leda po­m oću rad ara .

Z v u k o v i pri raspadanju leda. — K ada se leden i b regovi ra sp ad a ju i ra s ta p a ju u top lim vodam a A t­lan tsk e s tru je , ču ju se posebni zvukovi i šum ovi. P rilik o m cije­pan ja ledene sante, ili k ad a se iz­v jesna m asa leda o tk ida od lede­nog brijega , s tv a ra se g rm ljav in ­ski tu tan j za v rijem e dok ona k li­zi u m ore. Ove su po jave prilično česte u top lim vodam a, ali se na n jih ne možemo pouzdati kao na znak opasnosti.

Eho kroz vodu. — V eliki ledeni b regovi m ogu se o tk riti pom oću podvodnih n ap rav a za osluškiva- n je na udaljen o sti od 2000 y a rd i (1820 m etara). M ali leden i b rego- / i i san te v je ro ja tn o se neće ot­k r it i osim pod povoljn im te rm i­čkim uslovim a.

Eho kroz zrak. — Ne možemo se osloniti na odjeke brodske zviž­daljke. O blik ledenog b rijeg a m o­že sp riječ iti bilo k ak av odjek, a i od m agle u bancim a često se v ra ­ća jeka.

Oceanografski i meteorološki znakovi. — P risu tn o s t nekog le­denog b rijeg a nem a znatn ijeg u - tje ca ja na te m p e ra tu ru z rak a od­nosno na te m p e ra tu ru i sa lin ite t m ora u neposrednoj blizini. Izne­nadne p rom jene sa lin ite ta ili tem ­p e ra tu re z rak a ili m ora ne m o ra ju značiti da u b liz in i im a leda.

Sugestije . — K ako smo naveli u uvodnom odlom ku, zem lje za in ­te res iran e za sm an jen je gub itaka ljudsk ih života i im ovine na S je ­vernom A tlan tik u , stvorile su o r­

17

ganizaciju — M eđunarodna p a ­tro la za led. Z adatak je ove orga­n izacije sm an jen je opasnosti od leda, u p rvom redu sakup ljan jem i razm jenom in fo rm acija o ledu, na k o ris t svih onih čiju sigurnost ugrožava led. U is tu sv rhu sklo­pile su g lavne b ro d arsk e kom pa­n ije Sporazum o ru tam a S jev e r­nog A tlan tika , ko jim su propisane sezonske ru te za p u to v an je ovim oceanom. K anadska v lada održa­va još jednu sličnu službu — P a ­tro lu za led u St. L aw renceu — u ono v rijem e sezone leda kada se o tv a ra ju ru te kroz St. L aw rence.

K ada već postoje ove službe, n i­jed an brod oprem ljen rad ijom ne treb a slijepo p lov iti ovim vodam a. In fo rm acije o ledu su kom pletne do gran ica ljudsk ih m ogućnosti, a m ogu se dobiti na tražen je . Za v rijem e sezone leda M eđunarodna p a tro la za led em itira in form acije o ledu dva p u ta dnevno (u 0048 i 1248 G.C.T.) na 155, 5320, i 8502 kilocikla. Osim uob ičajen ih m je­ra predostrožnosti u vezi s opa­snostim a sadržan im u p u to v an ju oceanom, p repo ruča se slijedeće:

1. P r ije n ap u štan ja luke S jed i­n jen ih D ržava treb a od lokalnog ogranka H idrografskog u reda t r a ­žiti posljedn je in fo rm acije o le­du. Ove info rm acije m ogu se naći u dnevnom b ilten u i k a rta m a o ledu.

2. T reba potpuno i tačno h v a ta ­ti svaku em isiju o ledu, ko ju daju P a tro la za led (NIK) i H id rog raf- ski u red (NSS).

3. Ako ste u nedoum ici ili su vam po trebne d a ljn je ili posebne inform acije, nem ojte ok lijev a ti da ih odm ah zatraž ite . K a tk ad a okli­jev an je od nekoliko sa ti može p ro ­uzročiti g u b itak dragocijenog v re ­m ena i dovesti do opasnosti.

4. Za v rijem e m agle i m raka n alaže se k ra jn ja budnost, kada se p ro lazi k roz područja u kojim a može b iti leda, čak i onda kada su dotične ru te preporučene.

5. B rodovi ko ji se p rid ržav a ju U govora o ru tam a S jevernog A t­lan tika , b riž ljivo slijede upu te i

propise tog sporazum a, služeći se po jedinim sezonskim ru tam a sa^ mo izm eđu tačno određenih dana. M eđutim , k a tk ad a izuzetno p rili­ke u vezi leda zah tijev a ju p r iv re ­m ene izm jene ovih v rem ensk ih m eđurazm aka koji se sm a tra ju si­gurnim .

Suradnja pomoraca. — Oko p r ­vog veljače svake godine z rako­plovi m eđunarodne p a tro le za led počin ju v rš iti z račna m o tren ja nad područjim a leda. K ada in fo r­m acije sakup ljene na osnovu ovih le tova postanu dovoljno in te re ­san tne za brodove, počin ju se — obično u ožujku — em itira ti N IK -ovi b ilten i o ledu dva p u ta dnevno. K asnije, kada zračna iz­v iđ an ja pokažu da je led dostigao geografske širin e koje o p rav d a­v a ju brodsko p a tro liran je , i kada se očekuju duži period i slabe v id ­ljivosti, počinje se sa sta ln im brodskim p a tro liran jem .

Od vrem ena kada se počmu emitirati bilteni o ledu, od zapo­v jedn ika brodova ko ji plove S je ­ve rn im A t la n t ik o m traži se da su­rađuju s N IK -om , šaljući m u — kada se nalaze u području izm eđu 39°N i 49°N, te izm eđu 42°W i 60°W —- izv ješta je svaka 4 sata s navođe jem pozicija, kursa i br­zine broda, tem pera ture mora i zraka, v idljivosti, s tanja v je tra i mora, u z even tualne podatke o prim jećenom ledu.

Ovi podaci o lakšat će ra d P a tro ­le leda i om ogućit će p a tro ln im brodovim a da svaka dva tjed n a u c r ta ju k a r tu površine m ora gore navedenog područja . T akva je k a r ta ko risna za o tk riv an je pod­ru č ju ko ja v je ro ja tn o im aju lede­n ih bregova i d opun ju je rad ocea­nografsk ih brodova P a tro le .

Ovi izv ješta ji tak o đ er om oguću­ju p a tro ln im brodovim a da p ra te p lovidbu svakog broda u ovom području i da m u, ako se za to ukaže po treba, pošalju upozorenja

ili sav jet. Na ovaj način brodovi, ko ji slan jem izv ješta ja su rađ u ju u ovom p ro jek tu , čine ne samo n e ­procjenjive usluge Patroli za led, već u isto vr i jem e mnogo dopri­nose v lastito j sigurnosti.

DODATAK

Poželjno je da izv ješta ji za NIK sadrže slijedeće inform acije:

a) V rst p rim ijećenog leda, tj. le­deni b rijeg , ledena san ta ili le­deno polje. (Ako se led o tk ri­je radarom , tj. ako se v je ru je da se rad i o ledu, a li se on s tvarno ne vidi, treb a izv jesti- ti da se rad i o rad arsk o m cilju, a ne o ledenom brijegu , san ti ili po lju leda).

b) Položaj leda (ne položaj b roda koji ša lje izv ještaj).

c) T em p era tu ra m ora na m jestu ko je je na jb liže ledu.

d) V rem enski u v je ti i v id ljivost.

U m oljavaju se svi zapovjednici brodova da d a ju ove izv ještaje. M eđutim , za brodove koji im aju sam o jednog rad io te leg rafis tu m o­že b iti neizvedivo da ša lju izv je­š ta je svaka če tiri sata. O d ovih se brodova traž i da p rip rem e če- tvero sa tn e izv ješta je i da ih tra n - zm itira ju onda kada rađ io te leg ra- fis t dođe na dužnost. Izv ješta j u z ak ašn jen ju ipak je bo lji nego n i­k akv i izv ješta j.

K om unikac ije

B ilten o ledu e m itira t će radio A rg en tia (NIK) dv ap u t dnevno, u 0048 i 1248 GMT, n a 155, 5.320 i8.502 kc/s. Svakoj em isiji p red - hod it će poziv n a 500 kc/s., s u p u ­tam a da se sluša na 155, 5.320 i8.502 kc/s. N IK će zatim tran zm i- t i ra t i te s t signal i pozivni znak N IK o tp rilik e dv ije m inu te da bi olakšao podešavanje. Z atim će u slijed iti tran zm isija b ilten a s 15 riječ i u m inuti, nakon čega će se ponoviti s 25 riječi u m inuti.

18

G. A. Tunnel, B. Sc.:

Pojavljivanje leda na prilazima Sjeverne Amerike za vrijeme dekade od 1946. do 1955.Skraćeni prijevod iz ,,The Marine Observer", br. 192, april 1961.

U V O D

Ledeni bregov i i san te leda, ko­je svake godine u p ro ljeće i ljeto p ro d iru p rem a jugu preko G rea t B anka, veom a zan im aju pom orce, je r s v rem ena na v rijem e p red ­s ta v lja ju v e liku opasnost za p lo­v idbu i zak rču ju g lavne trgovačke ru te S jevernog A tlan tika . U vezi sa zakrčen jem ove g lavne pom or­ske ru te S jevernog A tlan tik a tre ­ba spom enuti i godišnje zaleđ iva­n je zaljeva St. L aw rence i rijek e St. Law rence, kao i zak rčen je t je ­snaca B elle Isle ledenim sa n ta ­m a i bregovim a.

L ab rad o rsk a s tru ja uvelike u t je ­če na led G rea t B ank-a kao i na led na ušću i za ljevu St. L aw ren - ice-a, pa bi smo m ogli očekivati sličnost kod n jihovog ponašanja .

S tan je leda tra n z m itira t će se svakog dana preko faksim ila u 1330 GMT na 5.320 i 8.502 kc/s p ri b rzin i v a ljk a od 60 o k re ta ja u m i­nu ti. U m oljavaju se za in te resiran i brodovi da p rim ljen e (tranzm iti- rane) faksim il k a r te u p u te poštom zapov jedn iku M eđunarodne p a tro ­le za led zbog p rocjene (Com m an- der, In te rn a tio n a l Ice P a tro l, N a- vy 103, FPO, New York).

Izm eđu N IK -a i trgovačk ih b ro ­dova p r im je n jiv a t će se dupleks operacija zbog općih kom unikaci­ja kao što su tražen je posebnih in ­form acija , izv ješta ji s trgovačk ih brodova o p rim ijećenom ledu, tem ­p e ra tu ra m ora, v id ljivost i v r i­jem e.

T rgovački brodovi m ogu zvati N IK na 500 kc/s i 8 Mc (pom orski pozivni val) u bilo ko je vrijem e, a na va lu od 12 Mc za v rijem e da­na. B rodovi rad e na 425, 448, 454, 468, ili 480 kc/s, odnosno na n jim a đodjeljenoj radno j frekvenciji.

U područje G rea t B ank-a dola­ze ledeni b regovi i leđne san te iz B affinovog zaljeva, Davisovog tje ­snaca i K anadskog ark tičkog a rh i­pelaga. Ovaj led u lazi za v rijem e pro ljeća i lje ta u h lad n u L ab ra- dorsku s tru ju , ko ja ga ra sp ršu je po širokom području gd je se ova h lad n a s tru ja m iješa na g ran ici G olfske s tru je s toplim vodam a A tlan tika . Svake godine ulaze u zaljev St. L aw renca velike koli­čine vode iz L ab radorske stru je , koje znatno u tječu na tem p era ­tu re vode. Zato je top lina voda ovog zaljeva uvelike uv je tovana snagom L abradorske stru je . U go­d inam a kada je ona jaka , led se s tv a ra rano i u velik im količ ina­ma. Zato je tra ja n je leda u zalje­vu St. L aw rence povezano s b ro -

N IK će rad iti na 432,8.734, ili na 12.718-5 kc/s. P a tro ln i b rod za led, s radiopozivnim znakom NIDK, služit će kao re le jn a stan ica izm e­đu N IK -a i trgovačk ih brodova kada se za to ukaže po treba, u v r i­jem e kada se dotični p a tro ln i b rod bude nalazio na stanici. Za ove usluge ne nap laću je se n ikakva pristo jba .

Za v rijem e čitave sezone leda rad io W ashington (NSS) e m itira t će izv ješta je o ledu svakog dana u 0430 i 1630 GMT.

Sve izv ješta je o prim ijećenom ledu treb a ad re s ira ti na »Com an- der, In te rn a tio n a l Ice P a tro l (NIK).«

I M in istarstvo saobraćaja K an a­de v rš i zračna izv iđan ja zbog o t­k riv a n ja leda i da je brodovim a in ­form acije o ledu. O d e ta ljim a ovih em isija kanadsk ih rad io stanica može se doznati iz »A dm iralty L is t of Radio Signals, Vol. 5.«

Preveo: Josip Dominis

jem ledenih b regova koje L ab ra ­dorska s tru ja nosi p rem a jugu , je r k re ta n je ovih b regova tak o đ er ovisi o snazi ove stru je .

Pom orsko o d je ljen je M eteoro­loške službe p rim ilo je tokom po­sljedn jih godina mnogo podataka o ledu, te sm atram o da b i bilo in te resan tn o razm o triti v a rijac ije u pogledu k re ta n ja leda za deka­du od 1946. do 1955. godine, tj. kroz deset godina odm ah nakon drugog svjetskog ra ta i v id je ti da li se može o tk riti ikak v a poveza­nost m eđu ovim v arijac ijam a.

Kretan je ledenih bregova prema jugu

Iako je p ro d iran je leden ih b re ­gova daleko na ju g povezano s bro jem bregova ko ji se k reću p re ­m a jugu , ipak im am o i d rukč ijih slučajeva. Tako su 1947. godine ledeni b regovi p ro d rli ju žn ije od 41°N, iako je te godine bilo malo leda.

K roz dugi period m o tren ja , p ro ­sječno je oko 400 leden ih brego­va godišnje p ro d ira lo ju žn ije od 48°N, a prosječno su n a jju žn ije p ro d ira li do p rib ližno 43°N. G odi­ne m alog b ro ja leden ih b regova i godine velikog b ro ja ovih brego­va obično slijede jed n a iza druge, Ovo nam g ru p iran je pokazuje da oceanografski fak to ri, ko ji u v je ­tu ju k re ta n je leden ih b regova p re ­m a jugu, t ra ju nekoliko godina.

D ekada od 1946. do 1955. b ila je dekada m alog b ro ja leden ih b re ­gova. P rosječn i broj ledenih b re ­gova koji su se tokom ovog perio ­da p rob ili ju žn ije od 48°N iznosio je 197, tj. m an je od polovine od p rosjeka za dugi period m otren ja . Ovaj broj je iznosio od preko 300 do m an je od 100. P ro sjek n a jd a ­ljeg p ro d iran ja p rem a ju g u nalazi se nešto s jevern ije od onog p ro ­sjeka za duži period. R ije tko k a ­da su brodovi za v rijem e ovog

19

Slika 1. — Godišnje granice prim ijećenih lokacija ledenih bregova za cvaku aodinu od 1946-1955. i kra jn ja granica za period od 1920-1945.

perioda m orali u p o treb ljav a ti ru ­tu A (koja vodi prib ližno duž 40. para le le zapadno od 47. m erid ija ­na).

S obzirom na b rz in u k re ta n ja p rem a jugu , posto je velike razlike izm eđu po jed in ih ledenih bregova. Dok, na p rim jer, nek i ledeni b r i­jeg može niz 48. m erid ijan p u to ­v a ti brzinom od skoro jednog čvo­ra na sat, d rug i ledeni b rijeg m o­že p u to v a ti za pola sporije i ući u p litk a pod ručja G rea t B anka. Ne­ki ledeni b regovi uopće nem aju određenog k re tan ja . Oni plove uo­kolo, da tako kažem o, nasum ce.

Ledeni bregovi se općenito k re ­ću oceanskim s tru jam a p rem a ju ­gu. Obično plove duž k o n tu ra G rea t B ank-a, uz lin iju od 100 fa t- hom a (305 m e ta ra dubine), p rib li­žno uzduž 48. m erid ijana , dok se m nogi nasto je p ro š iriti p rem a isto ­ku prib ližno uzduž 44. para le le .

P odruč je p rem a jugu i istoku od G rea t B ank-a je zona m ješa- n ja L ab rado rske i G olfske stru je . P rilikom m ješan ja voda ovih s tru ­ja dolazi do v e lik ih v rtloga , ko ji se k a tk ad a p ro težu u opsegu od više m ilja , a ledeni b regovi kreću se pod u tjeca jem ovih v rtloga . Oni se naglo ra sp ad a ju i n e s ta ju kada uđu u tople a tlan tsk e vode. M je­sto i opseg ove zone m ješan ja u v je tu je konačni raspored i pom i­can je ledenih bregova p rem a jugu p reko i okolo G rea t B ank-a. M e­đutim , na k re ta n je nek ih ledenih b regova p rem a ju g u u tječu i d ru ­gi fak to ri, naročito v rijem e koje v lada n a A rk tik u kroz nek i duži period.

S lika 1 daje k ra jn je gran ice đo- p ira n ja leden ih bregova za svaku godinu iz dekade od 1946. do 1955, s k ra jn jo m granicom za period od 1920. do 1939. Ova nam slika po­kazuje, da p ro d ira je ledenih b re ­gova p rem a ju g u i istoku, ju žn ije od 50°N, n ije izuzetna pojava. S je ­verno od 50°N, istočna g ran ica le ­denih b regova n a laz ila se u većini s lučajeva izvan prosječne, a li do­sta u n u ta r k ra jn je granice. Ovo nam daje n aslu titi, da je sjeverno od 50°N L ab rad o rsk a s tru ja to ­kom ove dekade od 1946. do 1955. b ila š ira nego obično. Iako istočna

g ran ica d o p iran ja leden ih brego­v a ovisi o sezonskoj sredn jo j š iri­ni L ab rado rske s tru je , tačn a g ra ­nica n jihovog d o p iran ja tak o đ er ovisi o velik im k ra tk o ro čn im p ro ­m jenam a b rz ine i p rav ca s tru je te o p ro s tira n ju v rtlo g a u zoni m i­je šan ja izm eđu L abradorske s tru ­je i a tlan tsk ih voda Irm ingerske s tru je . R ela tivno m alena š irin a g ran ičn ih pozicija sjeverno od 50°N, u usporedb i s velik im šire ­n jem dalje p rem a jugu, navode na zak ljučak , da su v a rijac ije u š ir i­n i s tru je i zoni m ješan ja n a sjeve­ru m an je nego n a ju g u izvan G rea t B ank-a.

Stru jan je santi leda iz a rk tičk ih područja prem a ju g u i kre tan je santi leda iz zaljeva St. Lauirence

kroz Cabotov tjesnac

S an te leda, ko je sadrže m noge ledene bregove, o tk id a ju se u p ro ­ljeće i početkom lje ta iz K an ad ­skog ark tičkog a rh ip e lag a i B af­finovog za ljeva. N a san te leda znatno u tječu v je ta r i v rijem e. B udući da one im aju m nogo plići gaz od leden ih bregova, ledene san te se k reću ug lavnom u p o v r­šinskim vodam a L abradorske s tru ­je, a v je ta r znatno u tječe na n ji­hovo k re ta n je i p rom jenu izgleda. S d ruge strane , n a k re ta n je lede­n ih bregova obično n e u tječe v r i­

jem e, osim ako se ne ra d i o izuzet­n im vrem ensk im p rilik am a, jako ružnom v rem en u koje tra je dugo i na velikom području , zbog čega može doći do tem eljite p rom jene kod sistem a oceanskih s tru ja . (Do­voljno ja k i i posto jan i v je tro v i m ogu p o k re ta ti velike količine le­da p ro tiv n o od toka oceanskih stru ja .)

K ada san te leda konačno stignu u pod ručje G rea t B ank-a , one nailaze na p litk i sloj a tlan tsk e vo­de, ko ji leži iznad h lad n e L a b ra ­dorske s tru je te se p rilično brzo ra sp ršu ju i tope. M eđutim , leden i b regov i sa svojim velik im gazom n a s ta v lja ju k re ta n je p rem a jugu i dop iru mnogo d a lje od ledenih santi, t j . oni se k reću g lavn im to ­kom L ab rad o rsk e s tru je . S tru ja ­n je san ti leda p rem a ju g u i istoku u uzajam nom je odnosu sa s tru ja ­n jem leden ih bregova. Na p rim jer, tokom 1951. k ad a je bilo v rlo m a­lo leden ih b regova i ko ličina lede­n ih san ti b ila je daleko ispod nor- m ale, dok je 1946. godine, k ad a je bilo mnogo leden ih bregova i k a ­da su oni p ro d rli izvan k ra jn je g ran ice za period od 1920. do 1945, leden ih san ti je bilo m nogo u pod­ru č ju G rea t B ank-a.

Za v rijem e dekade od 1946. do 1955. n ije n ik ad a d o stignu ta k ra j ­n ja g ran ica ledenih san ti iz pe­

god. granice 1946.-55. krajnje gran. 1920.-45. srednja god. granica za period 1920-39.

20

rioda od 1920. do 1945, a p rem a jugoistoku, u pod ruč ju G rea t B ank-a, količina leden ih san ti b i­la je u većini godina ove dekade ispod norm ale. S druge strane , sje­verno od 50°N one su se gotovo svake godine p ro tezale p rem a is­toku daleko izvan no rm alne g ra ­nice. U ovom se pogledu ponaša­n je leden ih san ti raz likovalo od p onašan ja leden ih bregova, ko ji su se u b liz in i G rea t B ank-a često p rib ližava li g ran ic i za period od 1920. do 1939. Za v rijem e ove de­kade san te leda p ro d ira le su u m a­n jim količinam a kroz C abotov tje ­snac nego što je bio slučaj za v r i­jem e perioda od 1920. do 1939, što p o tv rđ u je da je za v rijem e ove idekade, poznate po m alom b ro ­ju leden ih bregova, v je ro ja tn o b i­lo prosječno m an je leda u za ljevu St. L aw rence nego što je n o rm al­no.

Led u za ljevu St. Laivrence i u t jesnacu Belle Isle

U za ljevu St. L aw rence led se s tv ara , ra sp ad a i topi u jednoj se­zoni. T ra ja n je i ra sp ro s tiran je ovog leda uvelike ovisi o zim skom vrem enu. U tjecaj L ab radorske s tru je je važan, a li je ipak od se­k undarnog značenja. Da bism o isp ita li u tjeca j L ab rado rske s tru ­je na s tv a ra n je leda u za ljevu St. L aw rence, po trebno je upo red iti učestalost ledenih bregova ko ji se k reću ju žn ije od 48°N za v rijem e p ro ljeća i lje ta , s ledom u zaljevu St. L aw rence za v rijem e zime, ne­posredno p rije sezone leden ih b re ­gova. M ogli bism o očekivati m ale količine leda, k ad a im am o m ali b ro j ledenih b regova ju žn ije od 48°N, a obično i jes te tako. Na prim jer, u periodu od 1951. do 1953., kada je v rlo m alo ledenih bregova dospjelo ju žn ije od 48° N, na jugoistočnom d ije lu ovog zaljeva n ije bilo dovoljno leda da bi po lja m ogla u većem opsegu ploviti k roz C abotov tjesnac. Me­đutim , bilo je za v rijem e dekade od 1946. do 1955. godine izuzetnih godina. 1947., kada je bilo m alo ledenih bregova, plovilo je iz za­ljeva St. L aw rence kroz C abotov tjesnac v rlo m nogo ledenih santi.

V jero ja tno bism o ovo m ogli ob ja­sn iti čestim , abnorm alno snažnim istočnim v je tro v im a ko ji su p u ha li u ve ljači 1947. i is tje ra li gotovo sve ledene san te i m noge ledene bregove iz L ab radorske stru je , s tje rav ši ih u uvale i m eđu otoči­će. Tako je ta godina im ala v rlo m alo leda, iako se na osnovu p rv ih izv ješta ja očekivalo m nogo leda.

Na osnovu dugogodišnjeg p ra ­ćenja k re ta n ja ledenih bregova- m ogli bism o u s tv rd iti slijedeće:

a) O pćenito uzevši, k ad a se ve­lik i broj ledenih b regova k re tao p rem a jugu , oni su p ro d rli daleko na jug. Do najvećih v a rijac ija s obzirom na d a ljin u p ro d iran ja prem a jugu dolazilo je onda, kada je p rem a ju g u plovilo m alo lede­n ih bregova.

b) U godinam a k ad a je velik i b ro j ledenih b regova p rod irao p re ­m a ju g u ju žn ije od 48°N, zaljev St. L aw rence (kroz C abotov tje ­snac) postao bi slobodan za p lov id ­bu kasn ije nego u d rug im godi­nam a.

c) V rijem e o tv a ra n ja tjesnaca B elle Isle n ije v a rira lo s b ro jem ledenih b regova ko ji su p ro d ira li p rem a jugu, ali je v rijem e o tv a­ra n ja ipak uvelike v arira lo . Ova va rijac ija u v rem enu o tv a ran ja iznosila je p reko dva m jeseca u onim godinam a, kada je m ali broj leden ih b regova p rod irao južn ije od 48°N, ali je v rijem e o tv a ran ja neznatno varira lo , kada je velik i broj leden ih b regova p rod irao p re ­m a jugu. K ada se preko 400 lede­n ih b regova k re ta lo p rem a jugu, v rijem e o tv a ran ja tjesnaca Belle Isle v a rira lo je sam o do 10 dana. O vako visoku v a rijab iln o s t s ob­zirom na datum o tv a ran ja ovog tjesnaca u godinam a kada se p re ­m a jugu k re tao m ali b ro j ledenih bregova možemo p rip isa ti s lijede­ćim razlozim a. P rvo , kada je p re ­m a ju g u plovio m ali broj ledenih bregova, n jihovo je k re ta n je bilo ograničeno, te je posto jala velika v je ro ja tn o s t da će o sta ti na u lazu u tjesnac Belle Isle i zak rč iti ovaj b rodski prolaz. D rugo, za v rijem e ovih godina san te leda u tjesnacu brzo su nesta ja le . Ova dva p ro tu ­slovna fak to ra d op rin ije la su ve­

likoj v a rijab iln o sti u pogledu v re ­m ena o tv a ra n ja ovog tjesnaca za plovidbu.

Z A K L J U Č A K

Za v rijem e dekade od 1946. do 1955, ju žn ije od 48°N prod rlo je m an je ledenih bregova nego što je norm alno, iako su k a tk ad a poje­dini ledeni b regov i p ro d rli daleko p rem a jugu . P ro d iran je ledenih san ti p rem a ju g u i istoku iznad G rea t B ank-a bilo je općenito is­pod norm alnog, ali je p ro d iran je p rem a istoku iznad 50°N iznad norm ale. Tokom čitave ove deka­de jasno se v id i povezanost izm e­đu san ti leda iznad G rea t B ank-a i u za ljevu St. L aw rence s k a ra k ­terom L abradorske s tru je i n je ­nim m ješan jem s G olfskom s tru ­jom . T akođer je v id ljivo iz poda­tak a za 1947. godinu, da period i abnorm alnog v rem ena m ogu zn a t­no u tjeca ti na po javu ledenih bregova i san ti leda.

Na k re ta n je ledenih bregova i po javu leda u za ljevu St. L aw ren - ce u tječu oceanske stru je , koje su neposto jane i veom a p ro m jen lji­ve. H ladne vode v rše velike p ro ­dore u tople vode i obratno , a to zajedno s v rem ensk im p rilikam a znatno u tječe na ledene bregove i san te leda. Svakim m jeren jem oce­ansk ih s tru ja , tem p era tu re m ora, te m o tren jem leda pom orci m ogu pom oći u razu m jev an ju ovog si­stem a. M anji b ro j m o tren ja ovdje ne može zadovoljiti. Tako složeni i p ro m jen ljiv i sitem može se p ro ­uč iti sam o pom oću h iljad a m o tre ­n ja . O balna straža S jed in jen ih D r­žava v rš i za v rijem e sezone leda m noga naučna m jeren ja , a li će se m nogi prob lem i moći rije š iti tek nakon an a liz iran ja m nogih h iljad a m o tren ja s trgovačk ih brodova, ko ji svakodnevno p u tu ju ovim područjem . M ješanje L ab radorske s tru je s Golfskom stru jo m može b iti važan fak to r u s tv a ra n ju opa­snosti od leda za brodove. To m ješan je može tak o đ er b iti važan elem ent u u v je to v an ju v rem ena za čitav i S jevern i A tlan tik .

P reveo: Josip Dominis

Mogućnosti radara u otkrivanju ledaL i t e r a t u r a1. Ii. Burm ester: Raclarannzeige von Eisbergen, »Der Seewart«, D ezeviber 1960.2. E. G. S teinbeck: Radar-G ebrauch im Eis, »Der »W etterlo tse« , Sep tem ber 1960.

Za o tk riv an je leda noću i p ri slaboj v id ljivosti p red s tav lja ra ­d ar izvanredno pom agalo. Ipak on ne g a ra n tira neku neograniče­nu sigurnost. Da bi smo m ogli p rav ilno p ro c ijen iti opasnosti, m o­ram o zna ti što ra d a r u ovom po­g ledu može, a što ne može posti­ći. Izv ješ ta ji o ra d u ra d a ra na područjim a ugroženim ledom bili su u p rv im godinam a njegovog k o riš ten ja pun i p ro tuslovn ih po­dataka . P ored izv ješta ja o dobrim rezu lta tim a, čulo se i o pojedinim slučajevim a, u ko jim a su se lede­n i b regovi v rlo slabo v id je li na rad a ru , ili se uopće n isu m ogli v id jeti, iako se n ije znalo da li je tom e k riv m o trite lj, u ređa ji, oblik i v rs t ledenog b rijega , ili a tm o­sferske prilike . U periodu od 1953. do 1957. godine vodila je jed n a k an ad sk a isp itivačka g ru p a siste­m atska isp itiv an ja o o tk riv an ju leda radarom . S lična isp itiv an ja vodili su 1959. i p a tro ln i brodovi za led O balne straže SAD. T ri pa­tro ln a b roda v rš ila su u vodam a oko N ew found landa v la s tita m o­tren ja , a is tovrem eno su sakup ila i k ritičk i an a liz ira la m o tren ja d rug ih brodova, tako da su na ra sp o lag an ju im ali p reko 150 bes­p rijek o rn ih m o tren ja . N a tem elju rezu lta ta ovih isp itiv an ja O balna straža SAD došla je do zak ljučka, da je ra d a r u ledom ugroženom po d ru č ju S jevernog A tlan tik a od velike koristi, a li da ne p ru ža n i­k ak v u sigu rnu g a ran c iju da će se p ravovrem eno o tk riti svaki m ali leden i b rijeg , ledena san ta ili »grow ler« (o tk inu ta grom ada le ­da).

G lavni razlog, zašto u svakom slučaju ne dobijem o dovoljno ja ­san eho, je s t m ala m ogućnost od­b ija n ja rad a rsk ih valova od leda. K od toga ne postoji n ik ak v a spo­m ena v rijed n a raz lika izm eđu ra ­d a rsk ih valova od 3 i valova od 10 cm. O m jer o db ijan ja rad a rsk ih valova, ko ji kod čelika iznosi go­

tovo 1 a kod m orske vode 0.8, iznosi kod čistog leda samo 0.27. O blik površine kod ledenih b re ­gova, pogotovo onih m an jih , n e ­povoljan je za o db ijan je ra d a r­sk ih valova. Ako se osim toga le ­deni bregovi zbog razornog d je­lo v an ja sunca i top lih k iša nalaze u s tan ju top ljen ja , energ ija ra ­d a rsk ih valova ko ji se v raća ju na b rod b it će još m an ja . R ad ar će m nogo lakše o tk riti ledene brego­ve, čija se površina još u v ijek n a ­lazi pod p rvob itn im u tjeca jem le­da i snijega.

R ezu lta ti m o tren ja pokazuju , da eho odbijen od ledenog b rijega dostiže sam o oko Veo snage ehoa od b roda odgovarajuće veličine. Za usporedbu veličine uzim am o površinu poprečne plohe ledenog b rijega i broda, od koje se odbi­ja ju valovi. E ksperim en ti su po­kazali. da ie k rm a jednog k u te ra Obale straže SAD, koja im a po­prečnu površinu sam o 70 m 2, kod svih udaljen o sti izm eđu 2 i 12 m i­lja odb ija la odjeke o tp rilike iste snage kao i jed an veći ledeni b r i­jeg, ko ji je m o trite lju pokazivao poprečnu površinu od oko 4100 m 2. T reba dak le im ati na um u, da ledeni b regovi izazivaju na r a ­darskom ek ran u znatno slab ije odjeke od odjeka ko ji se odb ija ju od brodova.

O dstupan ja po jed in ih m o tren ja od sred n je v rijed n o sti m ogu b iti uzrokovana — ne uzim ajući u obzir raz like izm eđu po jed iih ra ­da rsk ih u re đ a ja — raznovrsn im oblicim a i p loham a ledenih b re ­gova, kao i d rugčijim atm osfer­skim p rilik am a koje d je lu ju na rad a rsk e valove. F ro n to v i ko ji često pro laze iznad pod ručja p ru ­dova kod N ew foundlanđa, uz že­stoke u d are v je tra s kišom , m ogu otežati h v a ta n je ledenih bregova radarom . Na rad ra d a ra također u tječu m agla i naoblaka. G usta m agla sm an ju je na polovinu m o­

gućnost ra d a ra da o tk rije led. Z a­bilježeno je, da se p r i vedrom v rem enu rub ogrom ne ledene san te pojavio na rad arsk o m ek ra ­nu na udaljen o sti od sedam m i­lja , dok je p r i m ag li i v je tru iz p ravca od leda p rem a ra d a ru isti led bio uhvaćen tek na u d a ljen o ­sti od če tiri m ilje. M eđutim , ispi­tiv a n ja p a tro ln ih brodova za led pokazuju , da a tm osferske p rilik e nisu toliko š te tne za rad rad a ra , koliko su šte tn e sm an jena spo­sobnost rad a rad a rsk ih u ređ a ja i sm etn je uzrokovane refleksim a od valova. Ta dva fakora, uz sm a­n jen u m ogućnost o d b ijan ja ra ­darsk ih valova od leda, ig ra ju veom a važnu ulogu kod og ran i­čav an ja m ogućnosti ra d a ra u o t­k riv a n ju leda.

S an te leda i g ro w leri p red s tav ­lja ju veliku opasnost za brodove, je r su oni re la tiv n o m alen i pa izazivaju tek v rlo slabe odjeke na rad arsk o m ek ranu . G row leri p lo­ve ili kao osam ljene grom ade le­da ili kao p re teče većih ledenih bregova. Ako uzm em o u obzir da se od 80 do 90% njegove m ase n a ­lazi ispod m orske površine, onda jed an grow ler, čija v isina iznad m orske površine iznosi od 0.5 m do 1.5 m a dužina šest do sedam m etara , može tež iti oko 100 tona. R adarsk i va lovi odb ija ju se od g row lera sam o kod sasvim m ir­nog m ora. Inače ih valov i p re k r i­va ju , pa ih ra d a r ne može u h v a­titi. No g row ler se neće o tk riti n i p r i m irnom m oru, ukoliko se r a ­d a r ne nalaz i u s ta n ju najveće rad n e m ogućnosti i ukoliko se 'ekran sta lno ne m otri.

R efleksi od m orsk ih valova izvanredno snažno u tječu na po­ja v ljiv a n je ledene san te na ra d a ­ru i često p u ta onem ogućavaju da se ona o tk rije . M ogućnost re ­fleksije rad a rsk ih valova od leda znatno je m an ja od re fleksije od

22

m ora. B ro jna m o tren ja pokazala su, da valovi visoki od jed an do dva m etra odb ija ju više energ ije nego ledene san te visoke pet do šest m etara . Zbog toga refleksi od valova m ogu sasvim pokriti pokazivan je ledene san te na r a ­darskom ekranu . Pod ovim okol­nostim a ne pom aže mnogo ni p ri- g ušivan je od jeka na blizinu, je r se s isk ljuč ivan jem sm etn ji od m orsk ih valova gube tak o đ er i p redm eti uhvaćen i s m anjom energijom . N eki m ali p red m et s dobrim svo jstv im a refleksije može se p rav iln o m p rim jenom p rig u - šiv an ja odjeka na b liz inu is trg n u ­ti sm etn jam a m orsk ih valova, ali se rije tk o kada m ogu postići po­voljn i rezu lta ti kod onih p red m e­ta, čija je snaga odjeka m an ja od snage odjeka m orsk ih valova. Zato treb a im ati na um u, da m a­n ji ledeni bregovi ili ledene sante, ko ji se ne u h v a te već izvan zone re fleksije od m orsk ih valova, kasn ije uopće neće b iti uhvaćeni.

Jedno b riž ljivo vođeno isp iti­van je pokazalo je, da se eho jed ­ne sedam m eta ra visoke san te le­da, s poprečnom plohom od 62 m 2, i uz valove visoke 1. 5 m etara a duge 60 m etara , mogao v id je ti na radarskom ek ran u sam o na uda ljenosti nešto većoj od 3 m i­lje, dok se na u da ljenosti nešto većoj od četiri m ilje uopće n ije mogao v id jeti. P rem a tom e, ova se san ta leda m ogla uz pomoć ra d a ­ra v id je ti samo za v rijem e k ra t­kog m eđurazm aka, tj. sam o na uda ljenosti izm eđu tr i i četiri m i­lje.

T reba im ati na um u, da dom et ra d a ra ovisi i o visin i rad a rsk e an tene na brodu. T akođer, da ra ­zlika u visini an tene izm eđu n a ­tovarenog i praznog b roda može iznositi 4 m e tra i više. Isto je ta ­ko poznato, da top li i h ladn i zrak vode do različitog lom ljen ja ra ­darsk ih zraka.

Na tem elju postojećih m otrenja možemo zak ljučiti, da se p ri p lo­v idbi po područjim a ugroženim

ledom ne sm ijem o pouzdati u to, da će se m aleni ledeni bregovi, ledene san te i g row leri u svakom slučaju p ravovrem eno pokazati n a rad arsk o m ekranu , iako se ve­ći ledeni b regovi na S jevernom A tlan tik u obično m ogu o tk riti na udaljenosti od 10 do 15 m ilja, a ledene san te i g row leri na u d a­ljenosti od 2 do 3 m ilje. Važno je, da se ra d a rsk i u re đ a ji sta lno drže u s tan ju najveće rad n e sposob­nosti, je r nek i rad a r, čija je rad n a sposobnost sam o za 10% ispod n o rm alne v rijednosti, da je kod h v a ta n ja leda već znatno slabije rezu lta te . N aročito su opasne san te leda i grow leri, pogotovo onda kada refleksi od m orsk ih valova om eta ju no rm alan rad ra ­dara. P rig u šiv an je refleksa od m orskih valova može kod traže ­n ja ledenih san ti više škoditi ne­go koristiti, ukoliko p rigušivan je odjeka na b liz inu ne v rši vrlo iskusan i obučen m o trite lj.

Josip Dominis

Oko 3500 trgovačk ih brodova razn ih zastava vrše na svojim p u tovan jim a dobro­vo ljna m eteorološka m o tren ja i ša lju m eteorološke depeše. Z ahvalju jući toj požrtvovnoj i nesebičnoj ak tivnosti, različite nacionalne m eteorološke službe u m ogućnosti su da daju izv ješta je o s tan ju vrem ena na širokim m orsk im prostranstv im a, da em itira ju faksim il m eteorološke k a r te i da d a ju prognozu — sve za ko ris t i na upo treb u pom orcim a i av ija tičarim a, bez obzira kojoj narodnosti p ripadaju .

Z ar kod takvog s tan ja s tvari naši pom orci m ogu dozvoliti da budu nečasne iznim ­ke ili sm a tra ti da im je m eteoro loška služba n am etnu ta? S ig u rn o ne! Zato: v rš ite redo­vito m eteorološka m o tren ja na svim m orim a, up isu jte ih u brodski m teorološki dnevnik , š ifr ira jte i odm ah rad iografsk i em itira jte ili jednoj od naših obalnih rad io stan ica (ako plovite na otvorenom Jad ran u , M editeranu, C rnom m oru ili S jevernom A tlan tiku), ili najbližoj strano j obalnoj rad io stanici, ko ja je od dotične države određena da p rim a m eteorološke O BS-depeše s brodova. Za tak v e depeše brod ne snosi n ikakve troškove, je r iste snosi dotična država-član ica S v je tske m eteorološke organizacije.

D užnost je svakog časnika palube, ko ji im a stražu na m ostu u 00,06, 12 i 18 sati GMT, da:

1. izvrši savjesno m eteorološka m o tren ja2. da podatke m o tren ja upiše u b rodski m eteorološki dnevnik3. da ove podatke odm ah zatim šifrira i p reda rad io te leg rafis ti na em itiran je4. da se uv jeri, da je O BS-depeša za is ta p red a ta u što kraćem vrem enu nakon

izvršenog m o tren ja5. nakon up isan ih podataka m otrite lj treb a s tav iti svoj čitki potpis ili paraf, zbog

ev id en tiran ja izvršenih m o tren ja svakog pojedinog m otrite lja .

23

Vizuelni pokazivači vremenaU S jed in jen im A m eričkim D r­

žavam a, A u stra liji i nek im ev­ropskim zem ljam a posto je na ra ­znim povišenim m jestim a uz oba­lu, kao što su b režu ljc i i is tak n u ­te građevine, m eteorološki to rn je ­vi. Pom oću sv jetlosn ih signala ili d rug ih znakova, ovi to rn jev i s ta l­no pokazu ju pom orcim a i ostalim g rađan im a v rijem e i n agov ješta ­v a ju budući razvoj vrem ena.

Evo kako, na p rim je r, izg ledaju ovi signali u S idneyu i što oni znače:

Prognoziranje temperature (vrh svjetionika)

I z g l e d s v i j e t l a :Sv ije tlo jača — top lije S v ije tlo slabi — h lad n ije S v ije tlo u sta ljeno — bez p ro ­

m jene;(isključivši uob iča jenu p rom jenu izm eđu dana i noći).

Prognoziranje v rem ena (donji dio svjetionika)

B i j e l o s v i j e t l o :U staljeno sv ije tlo -—• lijepo Dugi b lijeskov i — razv eđ rav a-

n jeK ra tk i b lijeskovi — v je trov ito

C r v e n o s v i j e t l o :U staljeno sv ije tlo — kiša D ugi b lijeskov i — n as tu p a p ro ­

m jenaK ra tk i b lijeskovi — snažni v je ­

tro v i i k išaN ačin p okaz ivan ja v rem ena po­

m oću v izueln ih znakova n ije nov.U A teni, n a p rim je r, posto ji tzv.

T oranj v je trova , pod ignu t oko 200 godina p rije nove ere. T oran j im a osam stran a , ko je su usm jerene p rem a p rav im stupn jev im a na kom pasu. N a svakoj s tra n i nalazi se isk lesana figura , ko ja p red s ta ­v lja jed an od osam v je tro v a s ta ­re G rčke. Izgleda da je p rv o tn a sv rh a ovog to rn ja b ila pokaziva­n je v rem ena, te zbog toga svaka s tra n a tak o đ er im a sunčan i s a t posebne konstrukcije . To je v je ­ro ja tn o n a js ta r iji pokazatelj v re ­m ena n a svijetu .

Osim v izueln ih pokazivača v re ­m ena postoje i v izuelni signali, ko ji isk ljučivo upozorava ju n a o- luje. N a obalam a N jem ačke po­čelo se ek sp erim en tira ti sa signa­lim a za upozoravan je na o lu ju već 1864. godine. U spostav ljan je te službe pospješile su b ro jn e te ­ške pom orske nesreće, ko je su se desile za v rijem e o lu ja koncem p re th o d n e godine. T adašn ji sig­n a li za upozorenje na o lu ju n a li­čili su engleskim signalim a, a i sam a upozoren ja na o lu je N ijem ­ci su u početku dobivali preko te leg ram a koji su dolazili od M e­teorološkog u reda u Londonu. D a­nas se na obalam a N jem ačke na preko 60 m jesta nalaze vizuelna upozoren ja na ja k i v je ta r i oluje. Ova upozoren ja n am ijen jen a su obalnoj p lov idbi i r ib arim a. Evo kako izg ledaju ti signali u N je­m ačkoj :

SIGNALI ZA UPOZ. NA O L U J U

danju noću Značenje

A Oluja i z N W

? n. Otuja i z ■SIćV

LL

\\

Otu.ja i z /Vfc

\\ Otuja t z S E

D o da tn i s i g n a l i (crven* z a s t j [TiTTI o tu ja* Jug] o l u ja * *1 pm

SIGNALI za upoz. na v j e t ar | <4> c. | 6-7 h o f o r a

O bjašnjenje znakova:Danju se upotreb ljava ju stošci

(odnosno kugla za upozorenje na vjetar) a noću sv ije tiljke . Upozore­n je kazuje, da se u roku od slijede­ćih 6 sati može očekivati na jav lje­na jačina vjetra odnosno olxije.

c. = crveno svijetlob. = bijelo svijetlo+ = oluja skreće u desno

(u sm islu N —E—S—W)+ + = oluja skreće u lijevo

(u sm islu N —W —S—E)

Na obalam a V elike B ritan ije bpsežno u p o tre b lja v a ju vizuelne signale za upozoren je na oluju, kao dopunu d e ta ljn ijim v rem en ­skim b ilten im a za brodove. S to- žac s v rhom p rem a gore (noću tro k u t sv ije ta la s v rhom prem a gore) upozorava na o lu ju iz ne­kog p rav ca odnosno tačke koja se na laz i s jev e rn ije od lin ije za- pad-istok . Stožac s v rhom p rem a Idolje (noću tro k u t sv ije ta la s v rhom prem a dolje) upozorava na o lu je iz nekog p rav ca odnosno tačke ko ja se nalazi ju žn ije od li- h ije zapad-istok .

S ignali za upozoravan je na o lu­ju ig ra li su, a ig ra ju i danas, u s­prkos snažnog razvo ja k om un ika­cionih sistem a, važnu ulogu u o- s ig u ran ju pom orskog saobraćaja. To dokazuje i činjenica, da je u zim i 1891. održana u W ashigtonu M eđunarodna k on ferenc ija po­m orsk ih zem alja u vezi signala za u pozoravan je n a o luju. R ezu lta t kon ferencije b ila je rezolucija, ko jim se istica la poželjnost uvo­đ en ja jed in stv en ih signa ln ih si­stem a na svim obalam a. T a želja do danas ug lavnom n ije o stv are­na.

M etoda v izueln ih pokazivan ja v rem ena i u pozo ravan ja na o lu ju im a m nogo dobrih s tran a . U p r ­vom red u ona je jedn o stav n a i razum ljiva . No još je od veće v a ­žnosti psihološki m om ent. Ovi signali sta lno podsjećaju sve g ra ­đane na važnost v rem en a i v re ­m enske prognoze u svak idašn jem životu čovjeka. M ornari, bacajući pogled na ove signale p r i n ap u ­š ta n ju luke, osjećaju povezanost s m eteorološkom službom , ko ja im na ovako jedn o stav an i uočljiv način pokazuje vrijem e.

M ožda bi se optički pokazivači v rem ena m ogli in s ta lira ti u R ije ­ci, S p litu i d rug im našim lučkim gradovim a. Na p rim je r, m o n tira - n jem ovih signala n a im pozantn i sv je tion ik u S plitu , ko ji u jedno služi kao spom enik palim pom or­cima, postao bi ovaj na daleko

24

B. Mc Innes:

Motrenje polarnog svijetla (aurore) s brodovaSkraćeni prijevod iz „The Marine Observer", broj 189, London, Juli 1960.

UVOD

D anas u m eteorološkom dnev­n ik u pom orsk ih m o tren ja posto ji dio za au ro ru , a kopije ovih m o­tre n ja ša lju se u E dim burgh , gdje se vodi opsežno naučno isp itiva­n je au rore . Ovaj č lanak iznosi ne­ke d e ta lje o » Isp itivan ju aurore« i pokazu je kako su v rije d n a po­m orska m o tren ja ove pojave.

Historijat »Ispitivanja aurore«Ovo isp itiv an je počelo je po-

po rim a ti svoj oblik 1952. godine, kao re z u lta t ra d a O d je ljen ja za au ro ru i zodijakalno sv ije tlo B ri­tanskog astronom skog u d ru žen ja i nezavisnog ra d a izv jesn ih s ta ­nica m eteoro loške službe. Osoblje koje vodi ovo isp itiv an je im a da­nas p re d očim a dva g lav n a zad a t­ka: an a liz iran je p o d a tak a sak u p ­ljen ih od 1952, a naročito poda­tak a iz 1957. i 1958. godine, te n a ­s tav ljan je i pobo ljšavan je skup ­lja n ja sad ašn jih podataka . P la n je da se ovi podaci sak u p lja ju b a ­rem do 1964. godine.

Specijalna vr ijednost brodskih m otren ja

B rodska m o tren ja v rijed n a su zbog nekoliko razloga. O na se obično odnose n a au ro re , ko je se p o ja v lju ju iznad nenapučen ih pod­ručja , o ko jim a m ogu d a ti p o d a t­k e sam o m o trite lji s b rodova ili z rakoplova. Ova se m o tren ja v rše pod daleko bo ljim okolnostim a m o tren ja od m o tren ja s kopna, gd je gotovo u v ijek sm eta ju u m je t­na sv ije tla . M o trite lji obično im a­ju iskustva u m o tren ju p riro d n ih

v id ljiv pu tokaz još a trak tiv n ijim i oživio bi sliku ove luke. Osim k o ris ti ko je b i iz ovog proizašle, p o stav ljan je sv ije tlosn ih signala služilo bi kao još jed an znak p a ­žnje p rem a svim našim rib a rim a i pom orcim a.

Josip Dominis

po jav a i im a m alo v je ro ja tn o s ti da će neka d ru g a sv ije tla noćnog neba zam ijen iti za au ro ru . (Me­đutim , do zabune ipak dolazi, čak i kod iskusnih m o trite lja . O na se može gotovo u v ijek o tk riti za v r i­jem e analize, p roučavan jem srod­nih v rs ta geofizičkog d je lovan ja kao što su geom agnetski porem e­ćaji, upo ređ ivan jem m o tren ja m e­đu sobom, itd.)

R edovita m o tren ja au ro re vrše se i na oceanskim m eteoro lošk im brodovim a, ko je im a ju razne ze­m lje na A tlan tik u . O rig inaln i iz­v ješ ta ji o ovim m o tren jim a u p u ­ću ju se u E d im burgh . Ove in fo r­m acije u c rta v a ju se n a d ijagram , ko ji pokazuje p o jav ljiv an je au ro ­re iz sa ta u sa t na različ itim geo- m agnetsk im širinam a.

B udući da pom orska m o tren ja au ro re ig ra ju važnu ulogu u sa­s ta v lja n ju sv je tske slike o ovoj pojavi, poželjno je da se ta m o­tre n ja v rše na tak av način, da ona budu od m aksim alne koristi za one, koji s tv a ra ju tu sliku.P rim jedbe o vršen ju m otrenja

K oja obilježja au ro re su od n a j­veće važnosti i- in te re sa za one, ko ji vode isp itiv an ja o aurori? Da bism o pom ogli m o trite ljim a da većinu svojih m o tren ja izvrše s naučnog stanovišta , izn ije t ćemo neke p rim jed b e o tehn ic i m o tre ­n ja au ro re i izv ještav an ju o toj pojavi.

D atum i vr ijem e. T ačan datum nekog m o tren ja vrlo je važan. N e­koliko inače v rlo dobrih izv ješta ­ja ostali su beskorisn i za p lan is­p itiv an ja aurore , je r m o trite lji n i­su n aveli datum , a često se p r i­m aju izv ješta ji ko ji su sum njiv i u pogledu tačnosti datum a. D atum i v rijem e treb a n avesti po GMT. No ako je m o trite lju lakše n av e­sti brodsko v rijem e, onda ga treb a nav esti uz p rim jed b u o razlici iz­m eđu brodskog v rem ena i v re ­m ena po GMT. N aročitu pažn ju u pogledu datum a treb a posvetiti

m o tren jim a vršen im oko ponoći: gd je posto ji i n a jm an ja m oguć­nost pogrešnog sh vaćan ja n a jb o ­lje je nav esti d a tum s vrem enom 7/2330, 8/0010, itd . Jasno je da je uspo ređ ivan je jednog izv ješta ja s d rugim m oguće sam o onda, ako je naveden tačan d a tum i v r ije ­m e za razne faze m o tren ja u sva­kom pojedinom slučaju . S tan d a rd tačnosti kojem treb a tež iti s obzi­rom na v rijem e je s t ev id en tiran je is tak n u tih tačak a u ovoj po jav i s tačnošću do najb liže m inute.

Položaj broda. P ože ljn ije je n a ­v esti geografsku š irin u i dužinu do o tp rilik e na jb liž ih 10’ nego geografska m jesta kao np r. »kod H um bera«.

Pojava. M o trite lj za v rijem e m o tren ja au ro re može v id je ti ta ­ko dugi niz po java, da je vizuel- nom m o trite lju gotovo nem oguće da ih sve u po tpunosti zabilježi. No u s tv a r i ovo ne p red s tav lja ne­k i veći ned o sta tak za d anašn ja p ro u čav an ja aurore . D ovoljno je izv ršiti opću k lasifik ac iju u: m i r ­n a i a k t i v n a . No posto je dvi­je k a rak te ris tičn e po jav e s po­sebnim naziv im a koje su in te re ­san tn e za ispitivače. K ada se svi­je tlo neke au ro re povećava i sm a­n ju je u p rilično jed n ak im m eđu- razm acim a (u period im a izm eđu deset i 100 sekundi), kaže se da ona pu lsira . K ada au ro rino svi­je tlo p re lijeće preko au ro re u re ­gu la rn im valovim a od horizon ta do zenita, kaže se da ona plam sa. V rijem e ovih po jav a treb a zab i­lježiti.

Oblici. N a osnovu m eđ u n aro d ­nog sporazum a određena su iz­v jesna s tan d a rd n a im ena za obli­ke au ro re ko ji se češće p o jav lju ­ju , a početna slova u p o treb ljav a ­ju se kao sim boli za n jih . U dalje­na au ro ra p o jav lju je se na h o ri­zontu u p rav cu pola, obično u p rav cu m agnetskog m erid ijana . Ako se ne može uočiti n ikakva s tru k tu ra , ova au ro ra naziva se

25

»glow< (G) (= žar, rum enilo). M ir na au ro ra često poprim a oblik lu ­ka, ko ji se pro teže u p ravcu istok- -zapad preko neba, s područjem tam nog neba ispod donjeg ruba. D onji rub obično je ja sn ije ozna­čen od gorn jeg ruba . K ada neki lu k nem a n ik akv ih p ru g a naziva se »homogeneous are« (HA) (ho­m ogeni luk). K ad on im a v e rtik a l­nu s tru k tu ru z rak a naziva se »rayed are« (RA) (luk sa z rak a ­ma). K ada a u ro ra nem a p rav ilan oblik luka, već jed an ili više n a ­bo ra duž svoje dužine naziva se »homogeneous band« (hom ogena zavjesa), ili »rayed band« (RB) (zavjesa sa zrakam a). Cesto se do­gađa, da se z rake (rays R) po jav­lju ju bilo pojedinačno b ili u m a­si, bez ikakvog posto jan ja nekog lu k a ili vrpce, ko ja b i ih povezi­vala zajedno. Ove z rake leže duž »linija sile« geom agnetskog po lja i tako pokazu ju p rav ac ink linaci- je. One su gotovo pa ra le ln e jedna drugoj, a li p erspek tiva uzroku je konvergenciju i s tv a ra oblike n a ­lik na lepezu. Za z rake iznad g la ­ve u v ijek nam se čini da k o n v er­g ira ju p rem a tačk i ko ja se nazi­va m agnetsk i zenit, čiji položaj ovisi o ink linaciji: ako ink linaci- ja iznosi 70° onda se m agnetsk i zen it na laz i 20° od pravog zen ita na s tra n i u p rav cu ekvato ra . Za v rijem e velike m agnetske oluje (koja je u v ijek p raćen a aurorom ) položaj m agnetskog zen ita n a b i­lo kojem m jestu može b iti p re ­m ješten za stupan j ili dva iz svog uobičajenog položaja. K ada auro - rin e zrake ok ružu ju ovu tačku, s tv a ra se oblik, ko ji se naziva »Corona« (C) (korona). K rp e au- rorinog sv ije tla , bez lu k a ili s tru k ­tu re zraka, n az iv a ju se »surfaces« (S) (površine, plohe). Sim boli PA, PB, itd. u p o treb ljav a ju se za pu l- s ira juće oblike, a F za plam teće.

Sjaj. P oznata su če tiri s tu p n ja s ja ja . R azv rstana su ovako: 1)»weak« (slabi sjaj), kada je sv ije t­lo slično s ja ju m liječnog p u ta ; 2) »moderate« (um jereni), popu t ci- ru sa na punoj m jesečini; 3) »bright« (žarko svijetlo), poput cum ulusa n a punoj m jesečini; 4) »brilliant« (sjajno, b rilja n tn o svi­

jetlo), k ad a su au ro rin i oblici s ja j­n iji od ikakv ih m jesecom osv ije t­ljen ih oblaka. B ro jev i 1, 2, 3, i 4 u p o treb ljav a ju se kao k ra tice za ove stupn jeve sja jnosti, a s ta v lja ­ju se iza sim bola za oblike: G l, RA3, itd.

Elevacija. M jeren je elevacije obično je v rlo zadovoljavajuće u pom orskim izv ješta jim a. M eđu­tim , m ožda je v rijedno spom enu­ti, da na procjene od oka u tječe ona dobro poznata v arka , ko ja čini da u da ljenosti blizu horizon­ta izg ledaju mnogo veće, nego iste tak v e udaljen o sti blizu zenita. N ajvažn ije m je ren je elevacije jest m je ren je najv išeg v rh a donjeg ru b a luka odnosno zavjese. Zaovo se u m eđunarodnoj u p o treb i upo­treb ljav a slovo »h«. Ako n avede­mo npr. »h« = 25° onda to znači da se na jv iša tačk a oštro određe­nog podnožja luka nalaz i na v i­sini od 25° iznad pravog horizon­ta. T akođer je in te resan tn o znati n a jv išu elevaciju , ko ju dosežu duge zrake i d rug i oblici. Za n jih treb a n avesti da dosežu zen it sa­mo u slučaju, k ad a one dosežu do pun ih 90° elevacije.

Sm jer. Za one ko ji su upozna­ti s m jeren jem azim uta u s tu p n je ­vim a (000° za p ra v i sjever, 090° za istok, 180° za jug, 270° za za­pad) v je ro ja tn o će b iti prilično lako izv ršiti solidna m jeren ja . Ona su od naročite v rijed n o sti on­da, k ad a se ona odnose na izoli­ran e zrake. Često je lakše n a p ra ­v iti i sh v a titi jed n u skicu s nazna­čenim uglovim a, od opisa riječ i­ma.

Boja. Ova s tu d ija zah tjeva tač- n ija m je ren ja bo ja au ro rinog svi­je tla , nego što se to može izv ršiti golim okom, je r se m nogo toga može doznati na osnovu tih boja. •»Međutim, in te resan tn o je znati postojeće boje, barem samo p r i­bližno. V rlo često je in ten z ite t sv i­je tla odviše slab, da bi m ogao sti­m u lira ti onaj dio oka ko ji je o sjet­ljiv na boje te svi oblici au ro re izgledaju b lijed i i sivi, popu t ob­laka osv ije tljen ih slabim m jese­čevim svijetlom . No kada se in ­ten z ite t pojača, može se v id je ti velik i izbor boja. N ajuob iča jen ija

je žuto-zelena, a odm ah iza n je na drugo m jesto dolazi crvena. K a tk ad a se m ogu v id je ti p lave i ljub ičaste n ijanse boje.

ZA K LJU Č A K

M otren ja au ro re s brodova sa­č in jav a ju v rijed an dio m eđuna­rodnog sk u p ljan ja p oda taka o au- rori. O na su p o treb n a da bism o m ogli d a ti odgovor na m noga ne­riješen a p ita n ja o ra sp ro s tra n je ­nosti odnosno razdiobi au ro re , kao i v a r ira n ju a u ro re s vrem enom . Pom orska m o tren ja , ko ja su v r ­šena tokom nekoliko p ro tek lih godina, pažljivo se proučavaju . Bilo bi veom a poželjno da se ova m o tren ja nastave. K orisnost m o­tre n ja ovisi o de ta ljim a koji se unose u izv ješta j. M nogi m o trite ­lj i m ogli bi pobo ljšati svoj rad, ako se bu d u p rid ržav a li n ap rijed naveden ih upu ta . V izuelna m o­tre n ja au ro re m ogu s tav iti m o tri­te lje u neugodnu situaciju . Stoga smo mi, ko ji p rim am o izv ještaje, neobično zahvaln i m o trite ljim a zbog n jih o v a truda .

Još nekoliko riječi o auroriM eđunarodna geofizička godi­

na p o d u d ara la se s periodom m ak ­sim alne so larne ak tivnosti, tj. s m aksim um om j edanaestgodišn j eg cik lusa sunčevih p jega. S re tn a okolnost h tje la je da su m aksim al­n e sunčeve p jege bile 1957. godine iz raža jn ije nego ikada ra n ije kroz posljedn jih više od 200 godina ko­liko se v rše so la rna m o tren ja . Za v rijem e m aksim um a sunčevih p je ­ga au ro ra se često p rim jeću je u nižim geografskim širinam a. M e­đutim , m i se sada p rib ližu jem o periodu m inim um a sunčevih p je ­ga, kada se au ro ra m nogo rjeđ e susreće u nižim geografskim š iri­nam a, a li se ipak može susresti.

P o java i učestalost au ro re oči­gledno su tijesno povezani s n a ­gibom odnosno ink linacijom lo­kalnog m agnetskog polja, a in fo r­m acije o m o tren jim a au ro re od velike su važnosti za isp itivače ko ji p roučavaju jonosferske i

26

Dr Holler:

Kvarenje teretaPrijevod iz „Der VVetterlotse" br. 151/152, septembar / oktobar 1959.

Ako je g lavna že lja pom orca da p reveze proizvode jed n e zem lje u n eku d rugu zem lju, na ko ris t n a ro d n e p riv rede , i da odatle do- veze d rugu robu, ko ja je p o trebna p riv red i n jegove zem lje, on će, naravno , n a s to ja ti da ove pro iz­vode izruči u na jb o ljem stan ju . Za postizavan je ovog cilja p o treb ­no je uložiti m nogo tru d a i u tu sv rh u sakup ljeno je bogato isk u ­stvo.

Ipak često dolazi do razo čara­n ja. B rodovim a se sta lno pov je­ra v a ju nove v rs te te re ta . P o tra ­žn ja i p ro m et se povećavaju , tako da novi proizvođači p o ljo p riv red ­n ih proizvoda i in d u strijsk e robe sta lno s tu p a ju u k ru g isporučila- ca i dobavljača robe. N jim a, n a ­ravno, m an jk a iskustvo u p r ip re ­m an ju i p ak o v an ju robe za t r a n ­sport. Po jed ine p a r tije te re ta po­s ta ju veće, v rs te robe u sk lad ištu p osta ju razno lik ije i m eđusobno se sve više raz liku ju , pu tov i se sve brže p rev a lju ju . Posljedica ovoga jesu česte š te te na te re tu ko je se, usprkos p rim jen i svih uo­b iča jen ih m je ra opreza, ne m ogu izbjeći.

O vdje nam može pom oći m eteo­ro logija sk ladišnog prosto ra . Osim svog osnovnog rad a n a ob jašn ja ­v an ju odnosa izm eđu p o stupan ja s te re to m i tran sp o rtn e klim e, ona kod nasta le šte te , p raćen jem tran sp o rtn o g p u ta neke robe od

m agnetske o lu je i s n jim a pove­zane sm etn je kod rad iokom un ika- cija. Zato se um o ljav a ju svi m o­tr ite lji, da što je m oguće d e ta lj­n ije zabilježe m o tren ja tak v ih po­java. Ove b ilješke treb a u n ije ti u »Prim jedbe« B rodskog m eteorolo­škog dnevnika, ili se one m ogu poslati u n a ra tiv n o m obliku di­rek tn o na »B alfour Stevvart A u- ro ra l L abora to ry , D rum m ond S tre ­et, E d im burgh 8«.

Preveo: Josip Dominis

proizvođača do p rim a te lja , nasto ­ji u stanov iti, ko je su m eteorološke osobitosti dovele do štete, ili su do n je m ogle dovesti.

K od obrade tak v ih slučajeva pokazuje se, da p rav e uzroke k v a ­re n ja te re ta često treb a traž iti u m je ram a koje su provedene p rije o tp rem an ja robe, s ko jim a dakle pom orac nem a n ikakve veze i za koje n ije odgovoran. M eteorolo­ške p rilik e na p u to v an ju d je lu ju tada samo kao pok re tač procesa. Što se tada može dogoditi, ob ja­sn it ćemo slijedećim p rim je ro m iz p od ručja svakodnevih m ogućno­sti:

T ere t a lum inijskog p rašk a t r e ­ba p revesti u jed n u tro p sk u luku. M etali u dodiru s vlagom poka­zu ju na svojoj površin i sk lonost p rem a rđi, tj. p rem a ap so rb iran ju k isika. To naročito važi za a lum i­n ijsk i p rašak , budući da se s tv a ­ran jem p rašk a znatno povećava površina ovog m ate rija la . Kod procesa oksidacije s tv a ra se top li­na, ko ja može voditi do jačeg sa- m o zagrijavan ja . Z ato a lum in ijsk i p ra šak treb a tako pakovati, a to s to ji i u propisim a, da on bude za­štićen od p ris tu p a vode. M eđutim , ovaj p ropis ne zadovoljava i ne­će zadovo ljavati sve dotle, dok se pod »vodom« bude podrazum ije­v a la samo »tekuća voda«.

O dnosni te re t trebao je u ovom s lučaju b iti spakovan u m alim po­jed inačn im p a rtija m a u p a p irn a ­tim vrećicam a. Veći broj ovih v re ­ćica zajedno još se jednom om ota papirom , a onda se poviše svega s tav i još jed an neprom očivi om ot od u ljenog pap ira . N akon toga p a ­k e ti se stave u čvrste sanduke. Pošiljka će, ako se o tp rem i iz tvorn ice u u n u tra šn jo s ti zem lje do luke p ri zbilja h ladnom v re ­m enu, dosp jeti u sk lad išn i p ro sto r s tem p era tu ro m od o tp rilik e 0°.

N akon nekoliko h lad n ih p rv ih dana p u tovan ja , tem p era tu ra i tla k p a re vanjskog z raka naglo se

počin ju jako povećavati. Svaki plin, pa tako i vodena para , n a ­sto ji se jednakom jerno raspo red i­ti u n u ta r p ro sto ra ko ji joj je p r i­stupačan , tj. ona n asto ji ući u sve d ijelove ovog p ro sto ra u jed n a ­koj koncen trac iji. Za v rijem e p u ­tovan ja u tropske p red je le često se dešava, i to je sasv im isp rav ­no, da se p ro v je tra v a što je m o­guće m anje. U slijed ograničenog odvoda z rak a izvana i zbog toga što, rad i općeg povećavan ja tem ­p era tu re , d rvo od p ak o v an ja i p reg rad a ispušta vlagu, razv ija se tlak p a re ko ji sta lno jača i ko ji je gotovo jed n ak u čitavoj p ro ­sto riji. S tlakom p a re p en je se i tačka rose z rak a u skladištu .

M nogostruko zapakovan a lum i­n ijsk i p rašak stiče zbog b ro jn ih om ota izv jesnu top lo tnu izolaciju. N jegova se tem p e ra tu ra sporije povećava od tem p era tu re v a n j­skog z rak a i uskoro dolazi ispod tačke rose okolnog zraka.

Sada se na h ladnom a lu m in ij­skom p ra šk u počinje s tv a ra ti kon­denzacija ko ja će se od ržati dugo vrem ena, zbog sta lnog dolaska vo­dene p are iz sk ladišnog p rostora . Naim e, u ljen i p ap ir je nepropu- stan za vodu, a li n ije n ep ropustan i za vodenu p aru . Tako dolazi do s tv a ra n ja oksidacije, do sam oza- g rija v a n ja i na koncu čak i do sa- m ozapaljen ja.

P akovan je koje ne p ro p u šta vo­denu p a ru m oglo bi se s velikom v je ro ja tnošću sp riječ iti tak av po­žar. N apro tiv , m alo bism o m ogli postići naroč itim p reg rađ iv an jem i b riž ljiv im p ro v je trav an jem . S to­ga je važno da se poduzeća, koja ša lju robu u područja druge k li­me, in fo rm ira ju o u tjeca ju m eteo­ro lošk ih p rilik a na površine robe, kako bi p rilikom n jenog pakova­n ja m ogli povesti raču n a o zaštiti proizvoda, a isto tako i o zaštiti prevoznika tog tere ta .

Preveo: Josip Dominis

27

Dr Markgraf:

Motrenja vlažnosti zraka na Sredozemnom moruPrijevod iz „Der Wetterlotse" br. 181, Januar 1962.

R anije je za m je ren je v lažnosti z rak a na m oru nažalost posto jalo sam o teoretsko in te resiran je . U nekoliko posljedn jih desetljeća to se stan je sasvim izm ijenilo . Sv i­je s t o velikom značen ju v lažnosti z rak a za s tan je te re ta sve više prožim a odgovorne ljude. Pogo­tovo visoka sad ržna vodene p a re kod tropskog z rak a može prouz­rokovati k v a ren je te re ta , zbog s tv a ra n ja o rošavan ja na n jem u ili na zidovim a skladišnog p rostora . Ova k v a ren ja te re ta m ogu pod stanov itim okolnostim a čak dove­sti do sam ozapaljen ja razne ke­m ijske a djelom ično i o rganske robe.

P ouzdana m je ren ja v lažnosti z rak a b ila su sve do nedavno veo­m a rije tk a . Naim e, još više nego m je ren je tem p era tu re , m je ren je v lažnosti ovisi o dobroj ven tilac i­ji. U brodskom term om etarskom zaklonu, k ak v i su ran ije općenito bili sasvim uobičajeni, v en tilac ija je čak i kod povoljnog p o stav lja ­n ja zaklona potpuno nedovoljna. S druge strane , p sih ro m etar po­vezan s m alen im ven tila to rom , tzv. asp iracion i p sih rom etar, od­više je skup i odviše o sjetljiv , da bi P om orsk i u re d N jem ačke m e­teorološke službe m ogao n jim e oprem iti b ro jn e brodove ko ji sa­č in jav a ju m režu pom orskih m e­teoroloških m o tren ja (340 b ro ­dova),

T rebalo je p ronaći jednostavnu i zgodnu n ap rav u , a to je tzv. psi­h ro m e ta r s ručkom . On se sasto ji od dva term o m etra : jednog suhog i jednog m okrog. P ričv ršćen je za ru čk u ko ja se može ok re ta ti, tako da kada želim o izm jeriti tem pe­ra tu ru , ovaj p sih ro m eta r vrtim o p op u t s ta rih d ječ jih čegrtaljk i. D anas je velik i broj naših pom or­skih m o trite lja upoznat s ovom nap ravom i oni znaju kako se s n jom vrše m jeren ja . D a b i se do­b ile u p o treb ljiv e v rijednosti, v la ­ge, p s ih ro m eta r se m ora v r tje ti do 3 m inu te . Ta zah tijeva , čak

i kod m irnog m ora, dosta s trp ­ljen ja . Od 1950. godine svi m o­tr ite ljsk i brodovi op sk rb ijav an i su m alo po m alo ovim psihrom etrom . Sada p red n am a leže p rv i sakup ­ljen i rezu lta ti m je ren ja i možemo kazati, da oni po tpuno zadovolja­vaju . N aravno, da iz u d a ljen ih m orsk ih p o d ruč ja za sada im am o prem alo m o tren ja , da bism o m o­gli iz raču n a ti s red n je vrijednosti. M orat ćemo čekati još neko v r i­jem e, p rije nego budem o m ogli steći neki sveobuhvatn iji pregled.

Dok raz like izm eđu po jed in ih pod ručja u fe b ru a ru n isu velike, dotle raz like u aug u stu izm eđu h ladnog p o d ru č ja kod G ib ra lta ra , na koje u tječe A tlan tik , i toplog istočnog d ije la Sredozem nog m o­ra isp red obale P re d n je A zije iz­nose 22% odnosno 29% sredn je m jesečne v rijed n o sti obaju ovih područja! M eđutim , p r ije svega treb a im ati u v idu v isine lje tn ih

Sam o s g lavn ih pom orsk ih pu tova broj m o tren ja je već sada dovolj­no velik , da možemo s tv o riti iz­v jesnu sliku o s ta n ju v lažnosti na m oru.

O vdje ćemo d a ti sam o neke r e ­zu lta te iz S redozem nog m ora. C r­tež b r. 1 sadrži područja , za koja smo izraču n a li s red n je v rijed n o ­sti. U slijedećoj tabe li dajem o sred n ji tla k vodene p a re za m je­sece fe b ru a r i august, za svih 11 izab ran ih područja .

v rijed n o sti u istočnom pred je lu , ko je jed v a da zaosta ju za sred ­n jim v rijed n o stim a u m onsun­skom po d ru č ju Ind ijskog oceana (K alku ta u ju lu 24.7 mm). Š to zna­če ove b ro jk e možemo najb o lje p re d s ta v ti ako uzm em o u obzir, da n a jv iša izm jerena po jed inačna v rijed n o st tla k a vodene p a re na m oru iznosi 31 mm. (Za v rijem e jednog p u to v an ja u Ind iju , izv r-

Abb 1 Lage der Ausvvahlfelder

Mjesečni srednjaci tlaka vodene pare u m m (visina stupca žive koji se popeo zbog t laka vodene pare)

P odručje : 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11

F eb ru a r 8.7 9.4 8.8 8.0 8.3 8.2 8.1 8.6 7.6 9.6 8.2A ugust 17.5 18.1 19.4 18.9 19.7 20.2 20.7 20.5 20.3 21.0 22.0

R azlika 8.8 8.7 10.6 10.9 11.4 12.0 12.6 11.9 12.7 11.4 13.8

28

Dr H. J. Bullig:

Neka mišljenja o provjetravanju skladišnih prostorijaPrijevod iz „Der VVetterlotse" br. 190, septembar 1962.

1. S tru jan ja zraka u skladišnim prostorijama

K ada b rod raspolaže sam o s p rirodnom ven tilacijom onda je često p u ta teško steći predodžbu o tome, ko jim pu tem stvarno s tru ji sv ježi z rak u sk lad ištu , ko­ji zračn i o tvo ri v rše fu n k c iju usisavača a ko ji is tisk u ju zrak. N aim e, n ad g rad n ja b roda pore- m ećuje re la tiv an v je ta r često pu ­ta na n ek o n tro liran način, s tv a ­ra ju ć i vrtloge, a već m ale p ro m ­jen e u p rav cu ili jač in i v je tra m ogu istisk iv an je z raka p re tv o ri­ti u u sisavan je i obratno . Može čak doći i do toga, da svježi z rak odjednom sasvim p restan e u laz i­ti u sk ladište.

Da bi smo upoznali s tru ja n je z raka u skladišnom p ro sto ru i da bism o doznali da li u sk lad ištu uopće s tru ji zrak , možemo upo­tr ije b iti d im ne patrone , ko je su neopasne čak i onda, k ad a u sk la­d ištu im a eksplozivnog m a te r ija ­la. Razvoj dim a (bez plam ena) dozira se pom oću m alene gum e­ne loptice. D im je (npr. kod o sv je tljen ja džepnom svjetiljkom ) tako jasan , da se i u najvećim

šenog 1961. godine s M /b »Lich- tenfels« u cilju isp itiv an ja k lim e sk ladišnog p rosto ra , na jv iša iz­m jeren a v rijed n o st tlak a vodene p a re iznosila je 29.5 mm.) S red n ja m jesečna v rijed n o st od 22 m m u istočnom d ije lu Sredozem nog m o­ra daje naslu titi, da najv iše v r i­jednosti v je ro ja tn o nisu ovdje da­leko ispod apso lu tne n ajv iše v r i­jednosti tlak a vodene p a re na m o­ru. A ko se zrak , č iji tla k vodene p a re iznosi više od 14 mm, obično sm a tra sparn im , onda sparina ((omara) v lad a prosječno na čta- vom pod ru č ju Sredozem nog m ora od ju la pa sve do uk ljuč ivo okto­bra .

Preveo: Josip Dominis

sk lad išn im p ro sto rijam a m ogu jasno uočiti k re ta n ja z rak a s ob­zirom na p rav ac i brzinu , zračni v rtloz i te zona m rtvog zraka. Ovaj poučan te s t s dim nim p a tro - nam a tako je jednostavno izvesti, a uz ta je i tako jeftin , da bi m ožda bilo dobro, naročito na brodovim a gdje posto ji sam o p ri­rodno p ro v je trav an je , im a ti p ri ruc i nekoliko ovih d im nih p a tro ­na, kako bi smo u dvojbenifn slu ­čajev im a m ogli u stan o v iti tok s tru ja n ja u nekom sk lad ištu i u sk ladu s tim e podesiti o tvore v en tila to ra .

2. O neprov je travan ju

Od dana u sp o stav ljan ja b ro d ­sk ih propisa i pom orskog p rav a ug lednih H ansin ih gradova 1619. godine, kada je kod tra n sp o rtira - n ja žita bio postav ljen zah tjev »Žito se na p u to v an ju m ora p ro - v je tra v a ti kadgod to dozvole v je ­ta r i v rijem e«, ja v lja se sve do današn jeg dana još kod m nogih pom orsk ih prevozn ika poslije p roveden ih postupaka p ro v je tra ­v a n ja i p itan je , da li se p rov je- trav a lo u dovoljnoj m jeri. Kao da obustava p ro v je trav an ja , n a ­ročito m ehaničkog p ro v je tra v a ­nja , tak o đ er ne p re d s ta v lja po­stu p ak p ro v je trav an ja , ko ji sva­kako zbog sto ljećim a starog obi­čaja da se p ro v je tra v a što je m o­guće više, zah tijev a u svakom pojedinom slučaju odvažnost za donošenje tak v e odluke. Što je u 17. sto ljeću kod sporih d rven ih brodova bilo dobro, to danas n ije u v ijek dobro kod čeličnih b rodo­va s n jihovom velikom brzinom ko ja se sta lno povećava i n jih o ­vim m ehaničk im ventilacion im u ređajim a, ko ji p osta ju sve d je ­lo tvorn iji. K ao što se npr. nek i u g rijan i čovjek ne može bez opa­snosti naglo izložiti h ladnom p ro ­puhu, isto tako treb a oprezno po­stu p a ti s top lim teretom , u k rc a ­

nim u područ ju tropske klim e, ko ji treb a p rovesti u luku gdje posto je d ru k č ije k lm atsk e p r ili­ke. Osim toga, svaki te re t dolazi u sk lad išn i p ro sto r sa svojom v la ­stitom , n jem u često vrlo p rik lad ­nom i odgovarajućom klim om , ko ju bez jakog razloga ne treb a m ijen ja ti, je r bi se p ro v je tra v a ­n jem s tan je moglo čak i pogoršati P ro v je tra v a n je i n e p ro v je trav a - n je su jednako važni dijelovi u sistem u postupaka ko ji im aju za cilj od ržavan je te re ta u dobrom stan ju .

3. Prirodno provje travan je za­država svo ju vr ijednost

A ko b rod raspolaže m ehanič­kim u ređ a jim a za p ro v je tra v a ­n je te re ta , on se svejedno ne bi trebao odreći svakog prirodnog p ro v je tra v a n ja sk lad išn ih p rosto­rija . O vdje np r. spada o tv a ran je sk lad išta i o tvora u donjim p ro ­lazim a. Ako to učinim o istov re­meno, često dolazi do opsežnog s tru ja n ja z rak a duboko u sk la­dišne p rosto re , što se ne može po­stići p rim jenom samo m ehaničke ventilac ije , kod današn jeg uobi­čajenog sistem a u ređ a ja za p ro ­v je trav an je .

P red n o sti ko je p ru ža ju m eha­nički u re đ a ji za p ro v je trav an je , u odnosu na samo p rirodno p ro ­v je trav an je , dovoljno su poznate. Stoga se m ora govoriti i o velikoj š te ti, ko ju oni m ogu p rouzroko­vati. N aim e, s n jim a se može pro- v je tra v a ti uv ijek , čak i onda k a ­da to n ije potrebno , ili čak i onda kada je to šte tno za te re t. Ako se kod »prirodnog« p ro v je tra v a n ja odviše p ro v je trav a , još dugo ne m ora n as tu p iti n ik ak v a šteta, odnosno ta b i š te ta b ila m alena u odnosu na š te tu ko ja bi u istom slučaju n astu p ila kod m ehaničkog p ro v je trav an ja , srazm jerno d jelo ­v a n ju obaju sistem a.

P a r v en tila to ra n a s tu p u od ja rb o la vodi, čak i kod slabog

29

re la tivnog v je tra na brodu, do dobre p rirodne v en tilac ije u sk la­dištu (d jelovanje d im njaka), tako da se u slučajev im a kada se želi ili m ora oprezno p ro v je trav a ti, može u k aza ti p o treb a za obusta­vom m ehaničkog p ro v je trav an ja .

K ada uopće ne želim o p ro v je ­tra v a ti, treb a voditi raču n a o to ­me, da čak i kod isk ljučene v en ti­lacije može pod izvjesnim okolno­stim a, zavisno od re la tivnog v je ­tra , u znatnoj m je ri d je lovati p r i­rodno p ro v je tra v a n je sk lad išn ih p rosto rija . Da bi smo ovo sp riječ i­li, trebam o otvore v en tila to ra po­k riti p la tnom za jed ra ili, ukoliko postoje zaklopci, tak v e jed n o stav ­no zatvoriti.

4. Potreba postojanja zaklopca na ventila torim a

Eh, kada bi posvuda postojali zaklopci na ven tila to rim a! Im a brodova ko ji su oprem ljen i so­lidnim i efikasn im m ehaničkim ven tilacion im u ređa jim a, a li ko ji nem aju m ogućnosti da nakon obustave v en tilac ije spriječe p r i­rodno p ro v je trav an je , ko je je i da lje aktivno. Ili pak kod u k lju ­č ivan ja m ehaničke v en tilac ije oni ne m ogu po jed ina sk lad išta sk lju - č iti od m ehaničkog p ro v je tra v a ­n ja , je r na o tvorim a za p ro v je tra ­v an je n em aju zaklopca. P osljed i­ca ovoga je s t da se p ro v je tra v a ­n je može v rš iti ili u sv im sk la­dišnim prosto rim a, ili u n ijed ­nom. K ada se npr. u jednom ta ­kvom skladišnom p ro sto ru u m e- đ u p a lu b lju nalaz i te re t ko ji be­zuv je tno tre b a p ro v je tra v a ti (npr. krom pir), a u dojim p rosto rijam a te re t ko ji ne treb a p ro v je tra v a ti (npr. lim ovi, željezo, autom obili kod prevožen ja iz p o d ruč ja h la d ­ne u p o d ruč ja tople klim e), onda je razd v a jan je ovog te re ta u ra ­z lič itim sk lad ištim a, g ledano sa s tanov išta p ro v je trav an ja , sam o priv idno , je r po trebno p ro v je tra ­v an je m eđ u p alu b lja neizbježno za sobom povlači p ro v je trav an je don jih p ro sto rija , tako da se in ­d u s trijsk a roba u donjim sk la­

dištim a izlaže opasnosti od koro­zije. Da bism o u slučaju neposto­ja n ja zaklopaca za v en tila to re sp riječ ili ovu pojavu, m oram o za­čepiti o tvore okana don jih p ro ­s to rija . M eđutim , to se najčešće ne radi, a često se to n i ne može učin iti, je r se kod uglavnom v i­sokih donjih sk lad išta , ako p ro ­s to rija i n ije p reg rađena, ne može doći do o tvora okana.

S toga kod g rad n je brodova tre ­ba voditi raču n a o tom e, da ven­til a to rska okna po jed in ih palu b a budu m eđusobno odvojena i da vode do iznad g lavne palube, kako bi se istom odavle mogao pom oću zaklopaca p u š ta ti u n u tra van jsk i zrak. Jedn o stav n im po­s tav ljan jem poluge ventilatorskii zaklopci tada dozvo ljavaju za tv a ­ran je zračnog s tru ja n ja u po je­dine p ro sto rije skladišta.

5. P ljuskov i kiše za vr i jem e utovara

Da li vam je poznato, da u tro ­pim a za v rijem e žestokog p lju ska kiše može. u veću sk lad išnu p ro ­s to riju m odernog te re tn o g broda ući do preko 50 lita ra vode u m i­nu ti? K a tk ad a se kod u to v arn ih radova sk lad išta z a tv a ra ju tek onda, kada je p lju sak već počeo, ili još kasn ije , u n ad i da će on ipak m ožda p resta ti. To znači, da će u roku od deset m in u ta u otvo­rena sk lad išta ući to liko vode i da će se s tv o riti to liko vlage, da će p rem a njo j i n a je fik asn iji m e­haničk i ven tilac ion i u ređa ji često pu ta b iti sasvim nem oćni. T akvi se p lju skov i m ogu na v rijem e uočiti i da nas oni ne bi iznenad i­li dobro je, a to se često i radi, da se p rije p rovale takvog p lju s­ka za tvo re skladišta.

P reveo: Josip Dominis

ZAPOVJEDNICI BRODOVA!

Ne dozvoljavajte, da se m eteorološka služba na

Vašem brodu podcijen ju je ili zanem aru je! To može lako

da Vam se osveti, je r tko m eteorološkoj službi ne po­

svećuje po trebnu pažnju , može zbog neznan ja lako da

se nađe u cen tru nevrem ena, um jesto da ga na v rijem e

izbjegne. A svak i b rod je izložen m eteorološkim uslo-

vim a i n jihovim posljedicam a za čitavog svog života:

od poi’inuća pa sve dok pliva na vodi.

Č a s n i c i p a l u b e

V ršite redov ita m eteorološka m o tren ja u 00, 06, 12

i 18 sati GMT i u p isu jte ih u b rodsk i m eteorološki

dnevnik!

30

Dr E. Holler:

Motivi i zadatak putovanja zbog ispitivanja meteorologije skladišnog prostoraPri|ev3d Iz ,Der Wetterlotse“ br. 186, ma) 1962.

U b ro ju 181 »W etterlotse-a« (jan u ar 1962.) spom enuli smo, da je u početku postojalo sam o teo­retsko, naučno in te re s iran je za m je ren je v lažnosti z raka na m oru, a li da je u novije v rijem e priznato , kako m je ren je vlažnosti z rak a im a ogrom no značenje za dobro i loše stan je te re ta ko ji je po v jeren brodskom tran sp o rtu , te da su korozija, p ljesan i sam o- zapaljen je posljedica nepovoljn ih u v je ta m eteoro logije skladišnog p ro sto ra (n asta jan je »znoja«).

P rop isi za čuvan je te re ta od k v a ren ja , ili u n a jm an ju ru k u od šte tnog dolaska vode, b ili su u početku zacijelo p redv iđen i samo kao osiguran je p ro tiv p rodora te ­kuće vode, i oni su u ovom po­g ledu uglavnom bili dostatn i.

M eđutim , m nogo podm uk liji i uz to p rak tičk i posvuda p risu tan n ep rija te lj je s t v lažnost zraka, ko ja p red s tav lja izvor s tv a ra n ja kondenzirane vode (tzv. »znoja«). Do kondezacije dolazi onda, kada se a tm osfersk i zrak , ko ji uv ijek sadrži izv jesnu količinu vlage (vodene pare), ohladi ispod svoje tačke rose. O pasnost takvog p re ­ko račen ja tačke rose teo re tsk i po­sto ji kod svakog p u to v an ja u tro p ­ske p red je le ili iz n jih . Na p r i­m jer, kod nekog p u to v an ja iz sredn je Evrope u trope, može n a ­kon nekoliko dana pu to v an ja tem p era tu ra površine ek sp o rtira - ne robe, ko ja se naročito u do­n jim sk lad išn im p ro sto rijam a za- g rijev a sporije od okolnog zraka, o sta ti iza tačke rose zraka. Kod tra n sp o rtira n ja iz tro p a u našu ze­m lju za v rijem e zime, spušta se k a tk ad a tem p e ra tu ra ohlađenog brodskog tru p a ispod tačke rose z raka u sk lad ištu , z rak a na čiju te m p e ra tu ru u tječe te re t. U oba slučaja dolazi u zoni skoka tem pe­ra tu re od tople k h ladnoj do s tv a ­ra n ja znoja iz vodene p are zraka. P ostupci p ro v je tra v a n ja pom ažu sp rječav an je n a s ta ja n ja znoja.

Ovi postupci djelom ično su ob ra­đeni u stručn im kn jgam a, te kao tak v i p red s tav lja ju znan je koje. je svim a pristupačno . M eđutim , tim znan jem djelom ično rasp o la­žu i pojedinci, ko ji su često p u ta to iskustvo skupo stek li i ko ji ga ljubom orno čuvaju od drugih . Snažnim jačan jem trgov ine pove­ćale su se šte te kod nek ih v rs ta te re ta . Naim e, kod povećane trg o ­v ine često dolazi do p ren ag ljen e o tprem e robe. Na p rim je r, kod po ljopriv redn ih proizvoda o tp re ­m a se roba koja još n ije odležala, ili ostaci s ta re žetve, zajedno s m ješavinom po jed in ih sitn ih p ro ­izvoda razn ih dobavljača.

O rganska roba, a tu spada ju i ogrom ne količine d rv a od p reg ­rad a i sanduka ko ji postoje u svakom brodskom sk lad ištu , uv i­jek sadrži izvjesnu količinu vode. Ta je količina vode ovisna o bio- loško-fizikalnim zakonim a sadrži- ne v lage ko ja postoji u okolnom zraku . P r i tom e je sadrž ina vode Uvijek znatno veća kod žive o r­ganske m ate rije nego kod m rtve. Na p rim jer, svježe drvo ispušta tako dugo vodu u z rak u obliku vodene pare, sve dok to drvo ne dobije onu v rijed n o st ko ja za odležalo drvo odgovara uv je tim a tem p era tu re i v lage okolnog z ra ­ka (jednaka v rijed n o st vlage). P rem a tom e, svaka vegetab ilna roba (također i ž ivo tin jska, npr. vuna), ko ja n ije odležala, p red ­stav lja izvor vlage, i to često p u ­ta v rlo izdašan, ko ji u skladišnom p ro sto ru može zlokobno djelovati. T akav izvor v lage dugo će po­držav a ti proces kondenzacije, ko­ji tu otpočme. Svježe p regradno drvo i sanduci od svježeg drva p re d s ta v lja ju dakle isto tako ve­liku opasnost, kao, npr., odviše v lažan kakao.

S druge s tran e može neka ro ­ba, ko ja se p rije tra n sp o rtira n ja na u m je tan način jako osuši, u p i­ti znatne količine vlage ko ja leb­

di u z raku i uč in iti je neškod lji­vom. S ta ri jed ren jac i, izgrađeni od drva, im ali su zacijelo ovu dobru s tran u . N apro tiv , željezne oplate d an ašn jih sk lad išn ih p ro ­s to rija p re d s ta v lja ju po tencija lne kondenzacione površine.

P ro tiv n ap ad a vodene pare, k o ja vodi do kondenzacije, ne može p ru ž iti zaštitu n i pakovan je ko je ne p ropušta vodu. Sam o ta ­kvo pakovan je , koje čvrsto p r ije ­či p ro laz vodene pare, om ogućuje da se, npr., neka velika m ašina na p u tu za tropske p red jele , ko­ja se srazm jerno lagano zag rija ­va, zaštiti od p ris tu p a vlage i ti­me od korozije.

Jed an od dva ju g lavn ih fak to ­ra za s tv a ran je k lim e skladišnog prosto ra , a tim e i za n asta jan je šte tnog m eteorološkog s tan ja u skladišnom prosto ru , je s t v an jska klim a. Već smo spom enuli, da hod tem p era tu re po površinam a te re ­ta, odnosno po op latam a sk la­dišnog prosto ra , p rilikom pu to v a­n ja u tropske k ra jeve , ne može slijed iti odgovarajuće p rom jene kod z raka i m ora. Ovo razilažen je s obzirom na istovrem eni hod tem p era tu re još se više po jačava time, što p rom jena toka van jske tem p era tu re i v lage ne teče ne­p rek idno i ujednačeno. Na p rim ­je r, na sjeverozapadnoj obaliA frike, isp red zapadne obale Ju žn e A m erike, na gran ici E kva­dora i P erua , na N ew Y orkškoj ru ti kod p re laza iz G olfske s tru ­je u h ladne vode L abradorske stru je , na obali A ngole i za v r ije ­m e lje tn ih m jeseci na obali So­m alije, nalaze se pod ručja u ko­jim a b rod u svega nekoliko sati p lovidbe može doživjeti p rom jene tem p era tu re z raka i m ora od 10° do 14°. Čak i u roku od nekoliko m in u ta te p rom jene m ogu doseći 10°. Na New Y orkškoj ru ti izm je­ren je dapače već na dužini b ro ­da skok tem p era tu re od 8.5°. S a­mo znan je o po sto jan ju tak v ih zo­

? !

na ko je su opasne po m eteorolo­g iju sk lad išn ih p ro sto ra (ta opas­nost v a rira s obzirom na položaj i in ten z ite t od jedne godine do druge, kao i s obzirom na godiš­n ju dob) može nam om ogućiti po­d uzim anje p rav o v rem en ih m je ra kod pakovan ja , slagan ja , p ro v je ­tra v a n ja , kao i kod odab iran ja ku rsa , da bism o u m an jili nepo­v o ljne posljedice s tv a ra n ja znoja.

D rug i g lavn i fa k to r za s tv a ra ­n je k lim e skladišnog p ro sto ra jest, kako smo već spom enuli, sam te re t. P o p u t v an jske klim e, za svo jstva tem p e ra tu re i v lage te re ta važn i su događaji ko ji p re ­v lad av a ju p rije p revoženja , na koje zapovjedništvo b roda ne m o­že u tjeca ti n iti se ono zbog n jih sm ije sm a tra ti odgovornim . Uzm i­mo u obzir jed an p rim je r u b ro j­kam a. Recimo da se kod sredn je tem p era tu re od 0° u to v a ru je te re t od 1000 tona raznovrsne robe u kom adim a, čija specifična top lina iznosi u p rosjeku 0.25 k ilogram - kalo rija . To znači, da je za zag ri­jav an je te re ta za sam o 1° p o treb ­na top lina od oko 250.000 kilo- g ram k alo rija . K od te re ta ko ji je dobro naslagan na d rvene ro šti­lje, ig ra t će sp rovođenje top line od b roda sam o m alenu ulogu. Z a­g rija v a n je će u slijed iti p rv en stv e ­no od top line ko ju će p red av a ti okolni zrak . M eđutim , 1000 k u ­b ičn ih m e ta ra top lijeg z rak a m o­že po s tu p n ju tem p era tu rn e raz like p re d a ti sam o oko 310 k i- lo g ram k a lo rija (specifična top lina z rak a iznosi 0.24 k ilog ram kalo rije za 1 kg zraka , dak le 0.31 kilo- g ram k a lo rija za 1 kub ičn i m e ta r zraka , je r 1 kubčn i m. im a 1.3 kg zraka). D ese te rostruka izm jena z rak a kod te m p e ra tu rn e raz lik e od 5° stvo rila bi — pod uv je tom da ven tilac ion i z rak po tpuno s tru ­ji oko n aslagane robe, što u g lav ­nom n ije slučaj — m ogućnost p re ­daje tem p era tu re od 10x310x5 = 15.500 k ilo g ram k alo rija po sa­tu ; za 24 sa ta p ro v je tra v a n ja to bi iznosilo oko 300.000 k ilog ram ­k alo rija . To b i značilo povećava­n je tem p era tu re te re ta za oko 1°. N a isti n ačin z rak im a m alu spo­sobnost za p reu z im an je top line

te re ta ukrcanog u trop im a koji se hladi.

Ovo isto v rijed i za sadrž inu v lage u sk lad ištu . K od m je ren ja sadrž ine vode u d rv u o tp rem nih sanduka u luci, u s tanov ljene su v rijed n o sti od 25%>do 30%, štoiznosi nešto oko 10 do 15% više od sadrž ine vode kod odležanog drva. U jednom brodskom sk la­d ištu može po sto ja ti 100 to n a d rva u ob liku p reg rad a i sanduka. Uz 10% suviška vode m ali bism o ta ­da 10 tona vode za ish lap ljiv a- nje. M eđutim , z rak iznad m ora im a re la tiv n u v lažnost čak preko 70%, a v rlo često i p reko 80%, tako da ta j zrak, kao ventilacion i zrak, može iz ish lap ljene vodene p are p reuze ti sam o m alo gram a vode po jednom kubčnom m etru zraka. Za v rijem e p u to v an ja po tropsk im p red je lim a ta ko lič ina može iznositi asm o 2-3 g ram a po kubičnom m etru . N a 1000 kubič­n ih m e ta ra z rak a to iznosi 2.5 litre vode.

K od m ehaničkog p ro v je tra v a ­nja, npr. s dese terostrukom izm je­nom zraka po satu , kroz sk lad ište velične 1000 kub ičnh m etara s tru ji 10.000 kub ičn ih m e ta ra z ra­ka. Taj z rak dodiru je , naročito kod povoljnog rasp o red a venti-j lacion ih kanala , tak o đ er i velike dijelove površina te re ta , a li se rije tk o kada postiže id ea lan slučaj, da svi dijelovi ventilacionog z ra ­ka dođu u dodir s te re tom . U n a j­povo ljn ijem slučaju moglo bi do­ći do slijedećeg odnošenja vlage: 10X2.5 litre vode po satu, za 12 sati p ro v je tra v a n ja 12X25 = 300 lita ra na dan, za 20 dana p u to v a­n ja (kada se može p ro v je tra v a ti svakog dana) 20X300 = 6000 li ta ­ra , odnosno 6 tona vode. M eđu­tim , u n ap rijed navedenom p rim ­je ru u d rv u se nalazilo 10 tona vode za ish lap ljivan je .

K od m je ren ja uvezenog voća u lukam a ustanov ljeno je, da se sam o u d rv u od sanduka nalazilo više vode sprem ne za ish lap lji­van je , nego što bi se na čitavom p u tu moglo izvući. K ada bi te re t kak aa od 200 tona im ao, zbog p re tje ran o v lažne k lim e za v r ije ­m e žetve i sm ješta ja , suv išak vo­

de od sam o 2%, m oralo bi se p ro ­v je trav an jem oduzeti 4 tone vo­de.-

P om orska p lovidba sto ji danas p red veom a tešk im zadacim a. B rižljivo k o riš ten je sv ih v en tila - cionih m ogućnosti od početka do k ra ja pu to v an ja , dopunsko p ro ­v je tra v a n je o tv a ran jem skladišta, povo ljan rasp o red ven tilac ion ih k an a la u sk lad iš tu — sve su to pom oćna sredstva k o jim a se slu ­že pom orci. M eđutim , ona ne m o­gu d o n ije ti zadovoljavajuće re ­zu lta te , k ad a se u d rv u od pako­v an ja ili npr. u k ak au na laz i v i­še vode, nego što se može izvući p ro v je trav an jem .

U sprkos svim poteškoćam a, ve­lik i dio te re ta stigne u odredište, a li ipak , uza svu pažn ju kod sla­gan ja i p ro v je trav an ja , uv ijek dolazi do izvjesnog k v aren ja . Da b i nove m je re i pom oćna sredstva k o ja se p ronalaze ostala ekono­m ična i da bi se m ogla podesiti p rem a odnosnoj ve lič in i opasno­sti, po trebno je v rš iti p rak tičn a m jeren ja . N a više p u to v an ja ko ja im aju za cilj isp itiv an je m ete­orologije sk ladišnog p ro sto ra (na zapadne i istočne obale Južne A m erike, uz zapadne obale A fri­ke, u ju žn u i istočnu A ziju) podu­zeta su m je ren ja u vezi u v je ta tem p e ra tu re i v lage kao i u vezi rezu lta ta p ro v je tra v a n ja u sk la­dišnim prosto rim a. Ova se isp iti­v an ja v rše kod norm alnog pos­tu p k a s te re to m i p ro v je tra v a ­njem , ko ji je usvojen na tem elju dugogodišnjeg iskustva.

Shvaćan je odnosa izm eđu sk la­dišne k lim e i sila ko je je fo rm i­ra ju — v an jsk a klim a, s tan je te ­re ta , ko lič ina te re ta i n ačin sla ­gan ja , p ro v je tra v a n je — om ogu­ćuje d av an je u p u ta u vezi m ete­oroloških uzroka zbog k o jih do­lazi do k v a re n ja te re ta , odnosno sav je ta kod nov ih p lanova za tra n sp o rtira n ja te re ta . P r i tom e ne posto ji n ik ak v a shem a. Me­đutim , odluke se danas više ne donose p rem a osjećanju , već na tem elju izm jeren ih b ro jčan ih v rijednosti.

Preveo: Josip Dominis

32

G. Verploegh:

Primjena prognoziranja valova na brodske operacije(Referat podnešen na III zasjedanju Komisije za pomorsku meteorologiju)

Ovo se p red av an je može sm a­tra t i d irek tn im nastavkom p re d a ­van ja , k o ja su podnešena na II zasjedan ju K om isije za pom orsku m eteoroolgiju , pod naslovom »P ri­m jena m eteoro logije u b ro d ­skoj navigaciji« (»M eteorology as applied to th e nav iga tion of ships«). U jednom od ovih p red a ­v an ja D r M. R odew ald je izložio različ ite tipove »vrem enske n av i­gacije«, koji se m ogu de fin ira ti p rem a osnovnim m eteorološkim podacim a u p o treb ljen im u tu sv r­hu. M ogli bism o p o dsje titi da je R odew ald naveo »1. k lim atsku nav igaciju : od ređ ivan je neke s ta n ­dardne ru te za određeno godi­šn je doba, 2. ’W itte ru n g ’ nav ig a­ciju: p lan iran je neke posebne ru ­te za pu tovan je , te 3. v rem ensku nav igaciju : p riv rem eno sk re tan je s neke s tan d ard n e ru te za v r ije ­me putovan ja .« Mi ćemo se ovdje b av iti d rugim tipom , ko ji se n a ­ziva m eteoro loška s tra te šk a ope­racija , i trećim tipom , koji je n a ­zvan m eteorološkom tak tikom .

Na tom zasjed an ju tak o đ er je i Mr. J. J. Schule J r . održao p red a ­v an je o »V rem enskom u sm je ra ­v an ju brodova«, p rik azu ju ć i p ro ­g ram za u sm je rav an je brodova pom oću p rognostičk ih k a ra ta o valovim a, ko ji je uspostavio H i- d rog rafsk i in s titu t ra tn e m o rn a­rice S. A. D.

Ova ra sp rav a n asto ji s jed in iti n a p rije d spom enute koncepcije, p rik azu ju ć i razne m ogućnosti n a ­vigacije pom oću poznatih i p rog­noziran ih s ta n ja valova.

U vezi s tipom prognoze valo­va i teh n ik e p rognoziran ja ko ju treb a p rim ijen iti, ovdje se m o­žemo ogran ič iti n a dv ije operacije ko je je spom enuo D r R odew ald: strateška operacija ko ja sadrži p la n ira n je za nekoliko dana u n a ­p rijed , te ta k tičk i m anevar, ko ji se ovdje u p o treb ljav a u sm islu neposredne akcije, a čiji usp jeh n ije za g a ra n tira n (n iti se traži) za

period duži od 24 sa ta — što da­nas p red s tav lja uobičajen i rok prognoze.

Za p lan iran je stra te šk e opera­cije poznate pod nazivom »vre­m ensko usm jeravan je« brodova (»W itterung« navigacija), od b it­ne je važnosti da znam o kako se b rod ponaša, odnosno kako odo­lijeva nevrem enu, na otvorenom m oru. M eđutim , kod odab iran ja ru te brodovi m ogu im ati p red oči­m a nekoliko ciljeva. Na p rim jer, neka holandska b ro d arsk a podu­zeća d a ju p rednost takvom p lanu ru te , kod kojeg je fak to r uštede v rem ena m anje važan od sp reča­v an ja štete. D rugim riječim a, tre ­ba izab ra ti tak v u ru tu , ko ja će p re d s ta v lja ti n a jm an ji nap o r za b rod i n a jm an ju opasnost za k v a ­ren je te re ta , te, kao d ru g i uv je t, ko ja će n am e tn u ti n a jm an ji g u ­b itak v rem ena. P rv i u v je ti nam e­ću izb jegavan je tzv. »opasnih pod­ručja« — područja gdje bi se brod valjao na tak av način, da bi to dovelo u opasnost s igurnost te re ­ta i u isto v rijem e usporilo b rz inu broda — uz n a jm an je m oguće sk re tan je s k u rsa plovidbe. Za ovu operaciju od b itn e su važno­sti pouzdane (ali ne m o ra ju b iti i deta ljne) prognoze o valovim a, za period od n a jm an je 3 do 5 da­na unap rijed . B udući da ponaša­n je b roda na o tvorenom m oru ovi­si o visini, periodu i ug lu širen ja svih valovn ih sistem a (v jetrovn ih i m rtv ih valova) koje susreće brod, prognoza treb a posvetiti od­govara juću pažn ju svim ovim k a ­rak te ris tik am a valova.

S to se tič e p o u z d a n o s ti d a n a ­šn jih p ro g n o za o v a lo v im a , p o ­zn a to n a m je d a s a d a šn je s ta n je n a p o lju v re m e n sk ih p ro g n o za za duže p e r io d e jo š n e d o zv o ljav a d a se d o v o ljn o ta čn o z a k lju č i b u ­d u će p o lje v je t r a n a zem ljin o j p o v rš in i, d a b i se n a te m e lju to ­g a m o g li d a t i ta č n i p o d ac i za v a ­love za p e r io d od t r i do p e t d a ­

n a unap rijed . No in fo rm acije o valov im a ne tre b a ju b iti potpuno de ta ljn e za ovu v rs t v rem enske navigacije , barem što se tiče s tra ­teškog p lan a ru te .

U principu je dovoljno, da p rog­noza o valovim a samo označi opa­sna područja.

Što se tiče valova, kao opasno područje može se označiti ono područje, gd je se očekuje da će b rod naići na tako visoke valove, ko ji su pogibeljni, ili na valove koji dolaze iz nepovoljnog p rav ­ca, ili s periodom koji nepovoljno u tječe na brod. Ova su tr i u v je ta narav n o m eđusobno povezana, a k r ite r iji na tem elju ko jih može­mo stanov itu situ ac iju o k rstiti po­voljnom ili nepovoljnom ovise o tip u broda, njegovoj stabilnosti, načinu na ko ji je na tovaren , te o njegovoj sposobnosti m an ev rira ­nja. Zbog toga kod označavanja neke opasne zone tak o đ er treb a voditi raču n a o sposobnosti odo­lijev an ja nev rem enu na o tvore­nom m oru onog b roda, za ko ji se da je prognoza.

K ada m eteorolog daje osnovne prognoze o v rem enu on treb a im ati na um u, da prognoza ne m o­ra bezuvjetno odred iti tačno v r i­jem e i m jesto, gd je se očekuje da će brod naići na nepovoljne p r ili­ke s obzirom na valove. Na tak v a se s tan ja većinom nailazi u o lu­jam a koje se k reću iznad oceana. N jihove buduće p u tan je m ogu se već danas p rognozira ti prib ližno dosta tačno i s p rak tičnom po­uzdanošću za period od oko 5 da­na unap rijed . Ova sm iona tv rd ­n ja n a rav n o ne važi u slučaju n a ­glog porem ećaja opće cirkulacije . Naim e, k re ta n je i razvoj o lu ja obično je v rlo teško p red v id je ti za periode duže od 24 sata. K a­da dođe do ovoga, odab iran je brodske ru te posta je s tv a r b riž lji­vog tražen ja najb o lje stra te šk e pozicije za brod, kako bi m u se om ogućilo široko polje za izb je­

53

gavan je svakog područja visokih valova koje bi m u se moglo isp ri­ječ iti na putu .

Prognoze o brz in i nap redovan ja oluja i depresija još su m an je po­uzdane, naročito kada se ovi po­rem ećaji tek nalaze u razvojnoj fazi. M eđutim , u fazi s tra teškog p lan iran ja ekonom ične ru te n ije važno ako ne znam o tačan sa t u ko ji ćemo v je ro ja tn o susresti ne­povoljne p rilik e na m oru. Važno je znati, da ćemo na izvjesnoj udaljenosti zam išljene ru te v je ro ­ja tn o naići na takvo stan je , tako da ovu ru tu trebam o sm a tra ti ne- ekonom ičnom a d rugu ru tu pre* poručljivom .

Jasno je, da u ovoj operaciji p rognostičar za valove obavlja specija lnu službu za zapov jedn i­ka broda koji p lan ira ru tu , je r se opasna područja tak o đ er nazna­ču ju s obzirom na sposobnost do­tičnog broda u odolijevan ju v re ­m enskim nepogodam a. O dgovara­juć i k o n tak ti izm eđu n jih dovest će do toga, da će kako prognosti­čar tako i zapovjednik b roda bo­lje razum ije ti s ituac iju i p rob le­m e koji tište d rugu stranu .

T reba dodati, da je kod dav an ja sav je ta zapov jedn iku b roda na ru ti po trebno razm o triti i druge problem e: pod ručja m agle, leda, gustoću saobraćaja, itd. S toga je neobično važno da m eteorolog, odnosno p rognostičar za valove, im a široko pom orsko iskustvo.

N a ovoj kooperativno j bazi us­p ostav ljen i su p rije nekoliko go­d ina u S jed in jen im A m eričkim D ržavam a p ro g ram i za u sm je ra ­v an je brodova, od ko jih se m no­go očekuje. E ksperim en ta lno u J sm je rav an je brodova, ko je se na sličan način provodi u H olandiji od početka ove godine, čini se da p o tk rijep i]u je nade u ovu oceano­g ra fsk u pomoć navigaciji.

S pom enut ćemo još jed n u p r i­m jenu na po lju vrem enskog u- sm je rav an ja brodova: s raču n av a- n je n a jk raće v rem enske p ruge nekog broda. K ra ta k p rikaz p r i­m jene ovog m atem atičkog p rob le­m a dao je Mr. Schule u svom n a ­p rijed spom enutom predavan ju .

B udući da je za ova sraču n av an ja po trebno raspo lagati de ta ljn im podacim a o s tan ju valova iznad širokog područja , proizlazi da bi treb a le p o sto ja ti isto tako d e ta lj­ne prognoze o valovim a za n a j­m an je nekoliko dana unap rijed , da bi one bile korisne. Nezavisno od toga što se danas ne m ogu do­nositi takve prognoze na pouzda­noj osnovi, posto ji još jed an raz ­log zašto ova v rs t vrem enskog (ili tačn ije rečeno valovnog) usm je­ra v a n ja brodova, m ožda ne može, u svom čistom obliku, naći opću p rim jen u kod b rodskih operacija. S troga p rim jen a čisto m atem atič ­ke procedure ne uzim a u obzir ekonom ske fak to re kao što su si­g u rn o st broda, k v a ren je te re ta , ili udobnost pu tn ika , a b rodske kom ­p an ije često su p rvenstveno za­in te resiran e baš za ove fak to re .

T reba nag lasiti da — zbog h i­rov itosti v rem ena — »vrem ensko u sm je rav an je brodova«, odnosno »W itterung« nav igacija , ne može n ik ad a b iti po tpuno usp ješna, ako se zapovjednik b ro d a svakog da­na ne obav ještava o s tvarnom sta ­n ju valova na njegovom području kao i o v je ro ja tn o m razvo ju u ne- posi'ednoj budućnosti.

Ove inform acije, ko je bi t re ­bale b iti što je m oguće d eta ljn ije , om ogućit će zapov jedn iku broda da donosi v lastite odluke o »vre­m enskoj navigaciji« , tj. da izvodi sve tak tičk e m anev re ko ji im aju za cilj neposredno izb jegavan je opasnosti sad ržan ih u nepovolj­n im p rilik am a s obzirom na v a ­love. U ovu sv rh u zapovjednik broda bi svakog dana trebao p r i­m ati posvem ašnju sliku o siste­m im a valova na njegovom pod­ru č ju — o njihovom pravcu , v i­sinam a i period im a — te o siste­m im a valova na ko je će brod v je ­ro ja tn o naići kasn ije . D eta ljne k a r te o valovim a, koje bi se tra n - sm itira le brodu, pom ogle bi za­pov jedn iku broda u donošenju od­luke o ru ti.

K a rte ko je ovdje donosim o (29. X II 19G0. u 0000 i 1200 sati) p red ­s tav lja ju pokušaj, da se dovoljno deta ljno izraze k a ra k te ris tik e raz­n ih valovnih sistem a koji su važni

za navigaciju , osim valovnog pe­rioda ko ji je pokazan na prilično in d irek tan način na bazi razliko­v an ja izm eđu v je tro v n ih i m rtv ih valova. V alovni sistem defin ira li smo ovdje kao lanac valova p r i­bližno istog pravca. Ovisno o pravcu i jač in i v je tra , valovi u jednom područ ju m ogu b iti v je- tro v n i a u drugom području m rt­vi. Pokušali smo o d ije liti svaki tak av valovni sistem pom oću od­vojenog niza k o n tu ra za v isinu valova. Uzduž lin ija naglog sk re ­ta n ja v je tra , k o n tu re d va ju v a ­lovnih sistem a m ogu se p rek lap a ­ti. Tako su područja unakrsnog m ora označena p rilično deta ljno u pogledu p rib ližne v isine i p ra v ­ca u n ak rsn ih valova. Ova se m e­toda pokazala sasvim korisnom za prognostičke svrhe. M eđutim , u područjim a gd je v je ta r postepeno skreće, ova m etoda je nerea lna . Lanci valova ko ji se u k rš ta v a ju pod ku tom od oko 30° m ogu, n a ­ravno, p o sto ja ti u takv im p o d ru ­čjim a, a li osim što se ovi d e ta lji ne m ogu realno an a liz ira ti, sm a­tra se da te in fo rm acije n isu od velike važnosti za navigaciju .

Sam a analiza valova tem elji se na s tvarnom m o tren ju i na p re ­raču n av an ju v isina valova pom o­ću m etode k o ju su dali P ierson, N eum ann i Jam es. Ovo p re ra č u ­n av an je sadrži de ta ljn o u tv rđ iv a ­n je b rz ine v je tra , njegovog t r a ja ­n ja i p revaljenog p u ta na m no­gim tačkam a koje tvo re m režu iz­n ad oceana.

P rim je r i jasno pokazu ju da, čak i nakon re la tiv n o k ra tk o g v re ­m enskog perioda od 12 sati, m o­že doći do tak v ih p ro m jen a s ob­zirom na v isinu i m jesto razn ih valovn ih sistem a da, kako se čini, n ije m oguće na tem elju p rv e k a r ­te p rognozira ti de ta lje na drugoj k a rti, ako se u m eđuvrem enu ne koristim o odgovarajućim v rem en ­skim kara tam a . D rug im riječim a, zapovjednik broda, ko ji uglavnom n ije upoznat s m etodom p re ra č u ­n av an ja valova iz v rem ensk ih k a ­ra ta , moći će n ajv iše p ro f itira ti od redovitog p rim an ja analize i p ro ­gnostičke k a r te za valove. Dok ek strapo lac ija neke k a r te za va-

34

KOMIN KUJ« MC0CNLAN01 Ul TrOMOLOOUCH IMSTITUtnGOLFKAART 4JU1T3I3 Thur»d»j 29 S*o««b»r 196O.

0000 G M T

LE G E N D A

Pravac 1 Vje t r.— — Vis ./in/ / valovi

Pravac 1 mrtvi V is ./m/ f va lovi

L O W — Ceniar depres i je

1. Tokom posljednja 2 dana W N W olujno područje pom aklo se duž 50° N prem a Irsko j i B isltajskom zaljevu. B lizu Irske v je trovn i valovi su još u v ijek visoki 7 m etara; istočno od 25° W m rtv i valovi iz N W idu sve do

obala M arokaIznad područja ovih m rtv ih valova nedavno su se sjeverno od Azora razvili 3 m etra visoki v je trovn i valovi iz pravca W SW . B lizu 50° N i 32° W kreću se 5 m etara visoki m rtv i valovi iz pravca SW u područje zapadnih vje trova iza hladnog fronta. U ovom polju vjetra N W valovi

dosižu m aksim alnu visinu od 7 m etara

2. U B iska jskom za ljevu v je trovn i valovi iz SW preplavili su postojeće m rtve valove iz pravca N W , koji su sada u centru visoki oko 5 metara. Na sredini oceana područje zapadnih vjetrova proširilo se prem a istoku. O vdje se izd ižu valovi do m aksim alne visine od 9 metara. Južno od Islanda razv ija ju se novi valovni sistem i. Duž 60° zapadne dužine ostali su n isk i m r tv i valovi iz pravca NNE, nakon što je pred oko 10 sati

sm anjena jačina vje tra

love n ije izvediva, in terpo lac ija izm eđu s tv a rn e i prognostičke k a rte može se izv ršiti na zadovo­ljav a ju ć i način, ako vrem enski m eđurazm ak izm eđu dv iju k a ra ­ta n ije odviše velik.

P r ije nekoliko godina S jed in je ­ne A m eričke D ržave počele su da­v a ti faksim il tran sm isije s tv a rn ih i prognostičk ih k a ra ta valova za brodove.

DODATAK

P la n ira n je »vrem enske rute« obično se zasniva na prognozi k re ­ta n ja i razvo ja nekoliko sistem a tlak a s n jim a pop ra tn im stan jem valova. Zato n ije lako naći jedno­stavan p rim jer, ko ji bi na poučan način pokazivao p o d u d aran je iz­m eđu vrem enske i valovne p rog­noze. N ekoliko m jeseci nakon ovog p red av an ja desio se s lu č a j kojim se n a p rik lad an i jednosta ­v an način može objasn iti, kako se kod p la n ira n ja op tim alne ru te može k o ris titi kom bin irana v re ­m enska i valovna prognoza. D e­ta ljn i p rikaz ovog slučaja mogao bi poslužiti za o b jašn jav an je m i­sli izloženih u ovom p redavan ju .

Dne 18. X II M /b »G aasterdijk« trebao je n ap u stiti Engleski k a ­nal na svom p u tu za M eksički za­ljev. S tab iln o st b roda bila je ta k ­va da je, po nalogu v lasn ika b ro ­da, b ro d trebao izb jegavati su sre t s valovim a, bilo u p ram ac ili bok, ko ji p relaze 3 m e tra visine. N ije posto jalo ogran ičen je s obzirom na vrijem e.

V rem enska situacija izgledala je ovako: Rano u ju tro dne 18. X II cen ta r niskog tla k a nalazio se iz­n ad jugoistočne obale Islanda, s dolinom ko ja se p ro teza la iznad S jevernog m ora. P ro s tran o an ti- cik lonalno polje dom iniralo je sredinom oceana, dok se na Azo- rim a up ravo fo rm ira la još jedna depresija. S tru ja n je sa sjevera pro tezalo se od Islanda p rem a ju ­gu do o tp rilik e 50°N, skrećući na sjeveroistočno s tru ja n je da lje p re ­m a A zorim a. N a ovom po lju v je ­tr a m aksim alne visine valova po­sto ja le su neposredno južno od Islanda (NNW, 4 m) i neposredno sjeverno od A zora (NNE, 4 m).

KOMIMKUJK NEOCKLANOS MI ICOflOLOGUCM INSTlTUUTGOLFKAART AJ1UT313 T bu rid« / 29 Doo*ab«r 1952

GMTLE G E N D A

Pravac 1 Vjet r.— — V is ./m/ / valovi

Pravac 1 mrtvi V is . /m / J valovi

L D W = Centar depresi je

35

V rem enske prognoze za duži period pokazivale su slijedeći v je ­ro ja ta n razvoj za iduća tr i dana. A nticik lonalno polje će stacioni­ra ti ili će se lagano k re ta ti p rem a istoku, islandska d ep resija k re ­n u t će u p ravcu SSE preko B ri­tansk ih otoka, dok će depresija iz­nad A zora tak o đ er ug lavnom sta ­cion irati, odnosno v je ro ja tn o će se k re ta ti v rlo polagano u p ravcu SE. P rem a tome, snažno s jever­no s tru ja n je z rak a od ržavat će se zapadno od B ritan sk ih otoka to ­kom slijedeća tr i dana, dok se u blizin i A zora može očekivati sje­veroistočno s tru jan je , koje će m o­žda tra ja ti kroz nešto duži v re ­m enski period.

Važno obilježje za valove bila je dolina spojena s islandskom de­presijom , ko ja se sa sjevern im s tru ja n je m z rak a pom icala p re ­m a jugu . U ovoj dolini v ladale su velike b rz ine v je tra , a p rem a prognozi valovi su treb a li doseći visinu od oko 6 do 8 m etara . U sjeveroistočnom s tru ja n ju , sjeve­rozapadno od A zora u pozadini depresije , m ogli su se očekivati valovi v isine od 4 do 5 m etara .

B udući da bi ploveći iz K anala p rem a M eksičkom zaljevu ve li­kom kružnom ru to m brod prošao p ravo kroz područje visokih sje­vern ih valova, p repo ručena je d ruga ru ta . Moglo se izv ršiti s tra ­teško ko riš ten je g rebena visokog tlaka, ko ji je označavao pre laz od sjevernog na sjeveroistočno s tru ­jan je . U greben im a v je tro v i su obično slabi. V alovi p o k ren u ti sje­v ern im v je tro m u sjevernom di­je lu b it će dak le m aleni, dok v a ­lovi p o k ren u ti u južnom dijelu sjevero istočnim v je tro v im a još neće dostići neku veću visinu, zbog k ra tkoće p revaljenog puta.

O čekivano k re ta n je g rebena v i­sokog tlak a prem a ju g u bilo je takvo, da viši valovi, koji se raz­viju u području m aksim aln ih sje­v e rn ih v je tro v a iza g rebena, neće b iti u s tan ju p ro d rije ti u ovo pod­ru č je re la tiv n o n isk ih valova koje se pom iče nap rijed .

U zim ajući u obzir prognostičke pozicije g rebena visokog tlak a i brzinu broda, zapov jedn iku b ro ­da p repo ručena je ru ta ko ja će odvesti brod kroz g reben visokog tlak a do A zora i odatle duž lokso- đrom e do M eksičkog zaljeva, da

bi se izbjegla even tu a ln a p o d ru ­čja v isokih valova a tak o đ er i p u ­na snaga G olfske stru je .

B rod na svom p u tu zb ilja n ije naišao na valove više od 2.5 m e­tra , izbjegavši valove od 3 m etra obaju sistem a.

P rem a izv ješta ju sam og zapo­v jed n ik a b roda, on bi, da n ije bio sav jetovan , bio uzeo loksodrom - ski k u rs do A zora, u ko jem bi slu ­čaju b rod bio naišao n a bočne v a ­love visoke oko 4 m etra .

Š to je b rod s tvarno plovio kroz p odručja valova m an jih od 3 m e­tra treb a sm a tra ti uspjehom , ali to n ije n a jv ažn ji rezu lta t ovog vrem enskog u sm je rav an ja broda, je r se v rem enske prognoze za duži period o stvarn o j visin i valova r i­je tk o k ad a m ogu d a ti s tako viso­kim stupn jem točnosti. Od b itne je važnosti da je brod na svom k u rsu p rem a zapadu, stv arn o plo­vio kroz područje n a jm an jih va­lova. T im e se udovo ljava važnom cilju kod u sm je rav an ja brodova: vođenje broda na tem elju sav je ta po najbo ljo j ru ti.

P reveo : Josip Dominis

JU G O S L A V E N S K A TA N KERSKA PLO V ID BA-ZAD ARSPECIJALIZIRANO PODUZEĆE ZA PRIJEVOZ TEKUĆIH TERETA MOREM - ZADAR, ULICA BORISA KIDRIČA BROJ 3

Telefon: 23-74 23-77 — Teiegram: Jugotanker Zadar — Tekući račun kod NB-Zadar bro] 434-11/1-52

PODUZEĆE RA SPO LA ŽE S M ALIM I V ELIK IM M ODERNIM TA N K E­RIM A ZA TRA N SPO RT SIROVE NAFTE, N A FTIN IH DERIVATA,

RA ZN IH U L JA I ALKOHOLA PO SVIM MORIMA SV IJETA . O BAVLJA POM ORSKE PR IJEV O ZE S TRAM PERIM A »DUGI OTOK«, »RAVNI KOTARI« I »KORNAT« U D U GOJ I V ELIK O J O BA LN O J PLOVIDBI. RASPOLAŽE S DVA BULK CARRIERA OD 18.400 DWT ZA PREVOZ

RAZNIH RA SU TIH TERETA

3o

C. E. N. Frankcom:

FaksimilPrijevod iz „The Marine Observer" br. 193, London, juli 1961.

U koliko želim o dobiti tre n u tn u sliku v rem ena n ad velik im pod­ručjem sv ije ta , m oram o se poslu ­žiti m eteorološkom k arto m — si- noptičkom kartom . Istina je, da fo to g rafije sa te lita m ogu dati sliku o s ta n ju ob laka s visine, iz koje se m ogu dobiti m noge ko­risne in fo rm acije o posto jan ju i k re ta n ju v rem ensk ih sistem a, ali takve slike ne m ogu da ti d e ta ljan p rikaz raz lič itih e lem enata izm e­đu oblaka i površine zem lje, ko ji je p o treb an m eteorologu.

G rube sinoptičke k a r te u p o tre ­b ljav a li su m eteorolozi na kopnu već 1855. godine, služeći se poda­cima koje su kopnene stanice slale p reko te leg rafa . Tek 1912. godine, kada je rad io stup io na scenu, m ogli su se u sinoptičke m eteorološke k a r te u k lju č iti po­daci tra n sm itira n i s b rodova na m oru. Ovo je u s tv a r i značilo po­četak p lan a o dab ran ih m o trite lj­skih brodova.

L jud i su brzo uv id jeli, da je v rem enska k a r ta ne sam o p rijeko p o trebna m eteorologu, već tak o ­đ er i onim a ko ji ko riste m eteoro­loške in fo rm acije — pom orcim a i zrakoplovcim a. Č ovjek ne m ora b iti m eteorolog da bi m ogao ra ­zum jeti značenje c rta i d rug ih in fo rm acija pokazan ih na v re ­m enskoj k a rti, a i te lev iz ija n a ­s to ji da poduči n a jš iru javnost da bi ona m ogla dovoljno shva­ti t i što pokazu ju ove k a rte . V ri­jednost v rem enske k a r te s ope­ra tivnog stanov išta sasto ji se u tom e, što je s n jenom pom oći čovjek u većoj m ogućnosti da shvati zak ljučke na ko jim a se tem elje m eteoro lošk i b ilten i do­nesena prognoza. Ovo je naročito važno na m oru, gd je se pom orac ne može sav je to v a ti s k v a lific ira ­nim prognostičarom . M eđutim , zrakoplovac im a tu p rednost, da ga p rognostičar lično in fo rm ira pom oću v rem enske karte .

Z rakoplovac p rije u z le tan ja dobiva od p rognostičara kopiju

n a jn o v ije v rem enske k a r te i d ru ­ge m eteorološke inform acije. S druge strane , pom orac m ora sam iz rad iti v rem ensku k a r tu na te ­m elju in fo rm acija p rim ljen ih p re ­ko rad ija . C rtan je jedn o stav n ih v rem ensk ih k a ra ta sač in java već m nogo godina dio isp ita za po­m orske kape tane i časnike u U je­d in jenom k ra lje s tv u , te su p ra k ­tički svi časnici koji služe na b ri­tansk im brodovim a upoznati s po trebn im postupcim a. P r ije 1948. godine c rtan je v rem ensk ih k a ra ­ta na m oru p red stav lja lo je p r i­lično m učan posao, a tem eljilo se na izv ješta jim a kopnen ih stan ica te na izv ješta jim a uhvaćen im od d rug ih brodova na m oru. Kao re z u lta t p rep o ru k e K om isije za pom orsku m eteorologiju u To­ro n tu 1947. godine p o stignu t je sporazum na m eđunarodnoj bazi, da m eteorološke službe uk lju če u m eteorološke rad io b ilten e za razna oceanska područja in fo rm a­cije, koje su pom orcim a u zn a t­noj m je ri o lakšale c rtan je v re ­m enskih k a ra ta . A naliza u k lju ­čena u S jev ero a tlan tsk i m eteoro­loški b ilten p red stav lja p rim je r tak v e p o ruke i izgleda da ona, zajedno sa sadržajem napisanog b ilten a i prognoze om ogućava brodskom časniku da stekne vrlo dobru sliku o v rem enu , ko je će ga v je ro ja tn o p ra ti t i tokom p u ­tovan ja . N a m nogim brodovim a c rtan je v rem ensk ih k a ra ta posta ­lo je danas redovna dužnost b ro d ­sk ih časnika i izgleda da one im aju veliku op era tiv n u v rije d ­nost. U tehn ičk im propisim a S v je tske m eteorolške organizaci­je stoji, da m eteorološki b ilten i za brodove na otvorenom m oru tre b a ju sad ržava ti upozoren ja na oluje, k ra ta k p reg led m eteoro­loških p rilik a na pod ruč ju obu­hvaćenom prognozom , prognozu vrem ena, te even tualno analizu i izbor izv ješta ja b rodskih i kopne­nih stanica. M eđunarodna kon­vencija o sigurnosti života na

m oru (1948.) zah tijev a da zem lje, koje su po tp isale ovaj ugovor, uk ljuče u svoje m eteorološke b il­tene za brodove, »kadgod je to izvedivo, dosta dodatn ih in fo rm a­cija, ko je će om ogućiti iz radu je ­dnostavn ih v rem ensk ih k a ra ta na m oru.«

Za e m itiran je v rem ensk ih in ­form acija , m eteorološke služba sv ije ta tokom p o sljedn jih godina u p o treb ljav a ju sve više teh n ik u poznatu pod im enom »faksim il«, kojom se preko ra d ija ili te leg ra ­fa tra n sm itira kom pletna slika v rem enske k a rte , na sličan način na ko ji se rad io -p u tem tra n sm iti­ra ju fo tografije . Im a nekoliko sistem a o d ašiljan ja i p rim an ja k a ra ta preko faksim ila. O vdje ćemo opisati sistem koji u p o tre ­b ljav a B ritan sk i m eteorološki ured .

K arta , ko ju treb a em itira ti, po­stav i se na v a ljak tran sm ite ra i snim a se pom oću sp rave koja b a ­ca sv je tlosnu z rak u na k a r tu i h v a ta re flek siju »bijelog« i »crnog« na fo toe lek tričnu ćeliju. V aljak se okreće uz sta ln u b rz inu od jednog ili dva o k re ta ja u se­kundi, dok se sp rav a za sn im anje lagano pokreće duž p ru g e p a ra ­le lne osovini v a ljka . Tako se k a r ta snim a u ob liku sp irale. V a­r ijac ije izm eđu bijelog i crnog na k a r ti uzro k u ju kod sp rave za sni­m an je e lek trične im pulse ko ji m ogu b iti tra n sm itira n i preko ra d ija ili te legrafa . K ada ove im pulse u h v a ti rad iop rijem n ik , odnoso kada se oni u p u te te le ­g rafskom linijom , oni dolaze do sp rave za b ilježenje, ko ja je po­dešena za rad na istoj fazi s tra n - sm iterom . U ovoj sp rav i za b ilje ­ženje im pulsi u z ro k u ju p rom jenu e lek trične stru je , ko ja pro lazi kroz specija ln i e lek trično osjet­ljiv kem ijsk i p re p a rira n papir, ko ji se pokreće sta lnom brzinom izm eđu podloge »lista za pisanje« od čelika i ro tacione spirale. K e­m ijsko d je lovan je do kojeg đola-

37

zi na pap iru na tačk i dodira pap i­ra i sp ira le im a za rezu lta t znak (trag), koji odgovara znaku na k a r ti ko ja se tran sm itira . G usto­ća ovih znakova ovisi o rad io sig­nalim a, odnosno te leg rafsk im sig­nalim a ko ji se p rim aju . K re tan je reg istracionog p ap ira i ro tac ija sp ira le u z ro k u ju da ove tačke doJ d ira obuhvate p a p ir u n izovim a h o rizon ta ln ih poprečnh c rta i na ovaj način, s tv a ra se k a rta . Iskus­tvo pokazuje, da su tak v e k a r te v rlo jasne i da ih je lako čitati, a ovaj p o stupak im a tu p red n o st da u šteđu je veom a mnogo v rem ena i tru d a u razn im m eteorološkim centrim a. P r ije upo trebe faksi­m ila osoblje u svakom m eteoro­loškom u red u m oralo je deta ljno c rta ti svoje v rem enske ka rte , na osnovu in fo rm acija p rim ljen ih preko rad ija ili te lep rin te ra .

F aksim ilske tran sm isije o tv a ra ­ju v rlo p riv lačne m ogućnosti za sve brodove. P lan rad io faksi- m ilskih tran sm isija pokazuje, da v rem enske k a r te razn ih v rs ta i razm je ra svakodnevno tran sm iti- ra ju u čestim in te rv a lim a K an a­da, F rancuska , Jap an , N orveška, Švedska, U jed in jeno K raljestvo , SAD i Z apadna N jem ačka. Za južnu hem isferu do sada se ne d a ju n ik ak v e faksim il em isije za m eteorološke svrhe. U p o treb lja ­vane frek v en c ije su takve, da ako je b rod oprem ljen p rik lad n im faksim il p rijem nikom »slike« se m ogu p rim a ti p reko norm alnog brodskog rad io ap a ra ta . Nem a sum nje, da bi se u istočnom A tlan ­tik u n a nekom trgovačkom b rodu čak do 40° W m ogle lako p rim a ti faksim il tran sm isije iz E vropskh zem alja. Isto bi se tako tran sm is i­je iz SAD i K anade m ogle p rim a­ti na istoj dužini.

In fo rm acije navedene na nekim faksim il ka rtam a , ko je se danas izdaju , iako su one prvenstveno n am ijen jen e za opće m eteorolo­ške svrhe, bile bi sasvim p rik lad ­ne za brodske časnike. Na p rim ­jer, analiza s tan ja m ora ko ju da­je D unstab le u 0300,0900,1500 i 2100 GMT i prognostičke k a rte za m ore, koje v rijede 24 sa ta a izdaju se u 0000,0600,1200 i 1800

GMT, iako se one p ro težu iznad znatno većeg područja nego što je A tlan tik , d a ju pom orcim a sv je­žu sliku postojeće i očekivane v rem enske situacije na dotičnom području . B rz ina tran sm isija ovih faksim il k a ra ta je takva , da je po­trebno oko 20 m in u ta da b ro d p r i­mi k om ple tnu v rem ensku kartu-

Osim vrem ensk ih k a ra ta , izv je­sne zem lje, p rvenstveno K anada i SAD, tra n sm itira ju preko faksi­m ila i k a r te o ledu. S vak i onaj, ko ji im a pojm a o p lu ta ju ćem le ­du, zna kako je teško riječ im a p ren ije ti v je rn u sliku o s tan ju le­da i kako je m učan posao p rim a­ti izv ješta j ko jim se op isu je s ta ­n je leda i zatim to ručno u c r ta ­v a ti na k a rti. Pom oću faksim ila može se pom orcim a kroz neko li­ko m in u ta p redočiti kom pletna slika o s tan ju leda.

M eđunarodna konvencija o si­g u rnosti života na m oru (1960), ko ja još n ije posta la zakonom , ali ko ja će na koncu zam ijen iti kon­venciju iz 1948. godine, zah tijeva da zem lje potpisnice sporazum a »traže tra n sm itira n je p rik ladnih ' faksim il v rem ensk ih k a ra ta« i da »se pobrinu , ukoliko je to izve- divo, za p u b lic iran je i raspod je lu dnevn ih v rem en sk ih k a ra ta za in ­fo rm iran je brodova ko ji n ap u šta ­ju luku«. Ova su dva zah tjev a u izvjesnoj m je ri m eđusobno pove­zana. S nab d ijev an je brodova, ko­ji n ap u š ta ju luke, k a rtam a , već je na snazi u izvjesnim evropskim lukam a, na p r im je r u Londonu, H am burgu i R o tterdam u . No, ja ­sno je, da je dav an je v rem ensk ih k a ra ta svakom brodu ko ji n a ­p ušta luku kom pliciran posao u tako velik im lu k am a kao što su ove, i u v rijem e k ad a ove k a r te dođu na brod, one su u m nogim slučajev im a p rilično zastarjele.! Na p rim je r, u Londonu, v rem en­ske k a r te dovršene u 0800 GMT, koje se tem elje na m o tren jim a od pola noći, ša lju se preko k u rira iz Londonskog prognostičkog u re ­da na stan icu C haring Cross i odatle vlakom u G ravesend, oda­k le se ša lju po k u rir im a u p ilo t­sku stanicu , tako da svaki p ilo t može dati jednu k a r tu zapovjed­

n iku broda, k ad a se popne na b rod koji n apušta luku. K ada bi brodovi bili op rem ljen i faksim il reg is tra to rim a, oni bi bili u s ta ­n ju p rim a ti tak v e info rm acije m nogo brže i češće. U čestalost tran sm is ija k o ja se danas p rim je ­n ju je u U jed in jenom k ra lje s tv u je takva , da bi k a tk ad a bilo teško za brodove u londonskim p r i­s tan ištim a da p rim a ju ove tra n s ­m isije. M eđutim , tak v i bi brodovi bili u s ta n ju p rim a ti tran sm isije od k o n tin en ta ln ih odašiljača u P a rizu i O ffenbachu, ukoliko bi b ili o p rem ljen i u ređ a jim a za p r i­m an je n isk ih frekvencija(D unsta- b le u p o treb ljav a visoke frek v en ­cije).

D anas nem a m nogo brodova op rem ljen ih faksim il re g is tra to ri­m a. P oznato je, da je nekoliko n jem ačkih , dansk ih i am eričk ih trgovačk ih brodova oprem ljeno tak v im reg is tra to rim a, uglavnom na eksperim en ta lno j bazi. T ako­đer je i sasvim m alen i broj ra tn ih brodova op rem ljen ovim u re đ a ji­m a. V je ru je se, da do danas n i­jed an b ritan sk i trgovačk i b rod n ije oprem ljen faksim il reg is tra ­torom .

Tokom 1958. godine v ršen i su pokusi s faksim ilom na b r ita n ­skom m eteorološkom b ro d u »We- a th e r R ecorder«, dok se nalazio na dužnosti n a oceanskim stan i­cam a »J« (52° 30’ N, 20° W), »I« (59° N, 19° W) i »A« (62°, 33° W). Izv ješta j zapov jedn ika b ro d a po­kazuje, da su n a stan icam a »I« i »J« m ogli p r im iti tran sm isije na zadovo ljavajući način iz D unsta- bla, W ashingtona i S tockholm a, a li da su na stan ici »A« jed ino tran sm isije iz D u n stab la b ile od veće v rijednosti.

V rst re g is tra to ra ko ji u p o treb ­ljav a B ritan sk i m eteorološki ured , a ko ji je, po svem u sudeći, p r ik la ­dan za up o treb u na brodovim a, širok je oko 2872 incha, visok 2274 inča, a dubok 1274 inča; n jegova ro la specijalnog p ap ira široka je 18 inča, a duga 100 sto­pa. Izgleda da se on može spojiti sa svakim rad io kom unikacionim prijem nikom visoke kvalite te .

P reveo: Josip Dominis

38

Oblaci koji svjetlucaju noćuPrijevod iz „The Marine Observer11 br. 192, London, april 1961.

Šef O dsjeka za fiz iku na Sve­učilištu u E d inbu rghu , M r. Ja4 mes P aton , poslao nam je s lije ­deću b ilješku , kojom um oljava dobrovoljne m o trite lje na m oru, da u svoje dnevnike m o tren ja unose i oblake koji sv je tlu ca ju noću (tj. sv ije tle noćne oblake), gdjegod se oni p rim ije te . Mr. P a to n je već poznat m nogim n a ­šim čitaocim a u vezi s radom na isp itiv an ju po larnog sv ije tla (au­rore).

U svom dopisu M r. P a to n piše:»Za v rijem e lje ta 1959. i 1960.

godine često su b ili p rim ijećen i oblaci ko ji sv je tlu ca ju noću, ko ji inače p re d s ta v lja ju r ije tk u po ja­vu.

Ovi k rasn i oblaci nalaze se na v isin i od oko 50 m ilja , daleko) iznad no rm aln ih oblaka. O ni su v id ljiv i duž sjevernog horizonta

(u južnoj hem isferi duž južnog horizonta), kada se sunce nalazi o tp rilik e izm eđu 6° i 15° ispod horizonta, a im aju fin i filig ransk i oblik (slično cirusu) i b iserno- b ijelu boju, ko ja k a tk ad a im a n i­jan se p lave boje. N jihova p riro ­da je još nepoznata , a li se oni m ožda sasto je od p rašin e (možda m eteorske po svom porijeklu), ko ja se sakup ila u dovoljn im ko­ličinam a na visin i od 50 m ilja, postavši v id ljivom u odraženom sunčevom sv ije tlu . Na ovoj ve li­koj visin i oblaci o sta ju osv ije t­ljen i kroz čitavu lje tn u noć ili

kroz jed an dio noći.Oni se m ogu p rim je titi na ge­

ografskim širin am a izm eđu o tp ri- lke 45° i 65°, za v rijem e perioda od sred ine m aja do sred ine augu ­sta u sjeverno j hem isferi, a od sred ine novem bra do sred ine fe­

b ru a ra u južnoj hem isferi (iako, koliko nam je poznato, u južnoj hem isferi n isu ev id en tiran i ovi oblaci).

Isp itiv an ja o ovim oblacim a vode se u SSSR-u, Švedskoj i U je­din jenom k ra ljev stv u . Mi u B ri­ta n iji želili bism o što po tpu n ije ev id en tira ti svaku po javu ovih oblaka i za v rijem e prošlog lje ta p rim ili smo v rijed n u pomoć od noćnih le tačk ih posada RA F-a. P ozd rav ili bism o p ro širen je ovih m o tren ja iznad mnogo šireg po­d ručja , što bism o m ogli postići pom oću m o tren ja s brodova.

B rodski m o trite lji se um o ljav a­ju da paze na ove oblake za v r i­jem e k ra tk ih lje tn ih noći na sje ­vernoj i južnoj hem isferi. E v iden­tira n je ovih oblaka slično je evi­d e n tira n ju po larnog sv ije tla . J e ­dan p rim je r dajem o ovdje:

D atum v rijem e geografska geografska m aks. nagib p ro tezan je oblaka1960 GTM širin a dužina iznad horizon ta po azim utu

ju n i 18-19 0110 55°42’N 10°15’W 11°, azim ut 010° 342° do 060°

U koliko ostale dužnosti dozvo­ljav a ju , m ogu se v rš iti d a ljn ja m o tren ja ovih oblaka u m eđu- razm acim a za v rijem e noći te se može p rid o d a ti p rikaz oblaka sa skicom.

In te resan tn o je m o triti poste­peno k re ta n je ob laka dalje prem a istoku, kako se sunce k reće p re ­m a istoku ispod horizonta. U p ra ­vo nešto p r ije nego što oblaci n e ­

s tan u na s ja jnom nebu p r ije zo­re, oni se m om entalno m ogu v id ­je ti na jugozapadu (u južnoj he­m isferi na sjevero-zapadu). E vi­d en tiran je ovih događaja je od velike važnosti.

Osim znanstvene v rijednosti ovih m o tren ja , sv je tlucav i noćni oblaci p red s tav lja ju nezaboravan prizor. O tk riv an je ovih oblaka u južnoj hem isferi bilo bi od povi­

jesne važnosti, je r b i to v je ro ja t­no bilo p rvo ev id en tiran je po jave ovih ob laka u toj hem isferi.«

M otren ja oblaka ko ji sv je tlu ca ­ju noću m ogla bi se zab ilježiti u »D odatnim prim jedbam a« B rod­skog m eteorološkog dnevnika. O datle će b iti izvađena i p ro slije ­đena M r. P atonu .

Preveo: Josip D om inis

Na k a r ti S v je tske m eteorološke orgnizacije, ko ja pokazuje gustoću dobrovoljn ih m eteoroloških izv ješta ja s brodova, Jad ran sk o m ore i istočni dio M editerana p rikazan i su kao područja s po tpuno nezadovo ljavajućim bro jem izv ješta ja , usprkos re la tivno gustog pom orskog saobraćaja. Ovim m orim a plovi mnogo naših brodova i oni bi svojim m otren jim a i p redavan jem depeša m ogli znatno pomoći da se popune ove praznine.

39

H. Wexler:

Sateliti i meteorologijaPrijevod iz „Bulletin de l’OMM", vol. IX, No 1, janvier 1960.

Prošlo je tek nešto više od je ­dnog sto ljeća od onog dana, kada su m eteorološka m o tren ja po p rv i p u t b ila zab ilježena na k a rti, da bi se dobila sinoptička slika m e­teoro lošk ih pojava. Ove p rv e v re ­m enske k a r te obuhvaćale su po­v ršin u od svega nekoliko h iljad a k v a d ra tn ih k ilom etara . M alo po m alo, kako se pokazivala ko ris­nost v rem ensk ih k a ra ta za p red ­v iđ an je v rem ena, i sa sta ln im po­bo ljšavan jem kom unikacija , n a ­sto jalo se postepeno povećati op­seg ovih k a ra ta , da b i se s n jim a obuhvatile što veće površine kop­na, otoka i pom orsk ih navigacio- n ih ru ta . M eđutim , n a ove k a r te ub ilježava li su se podaci samo m alenog d ije la zem aljske površi­ne i one n isu pokazivale što se događa iznad površine Z em lje u višim slo jevim a atm osfere, osim onoga što se m oglo zak ljuč i­ti na osnovu ob laka i padav ina.

Svakim korakom n ap rijed na po lju m eteoroloških m o tren ja , od balona koji su nosili in stru m en te do rad iosondi p rivezan ih za balo­ne, m eteorolog je sve više pom i­cao v isinu g ran ica svog područja . P o jav a velik ih ra k e ta om ogućila je dob ivan je p o d a tak a o važnim v isinsk im slojevim a, ko ji p red ­s ta v lja ju 1% atm osferske mase, do v isine k o ja je odviše v elika da bi je m ogli doseći baloni. Me­đutim , ovaj ve lik i tehn ičk i n a ­p red ak v e rtik a ln o g m je ren ja a t­m osfere n ije bio popraćen upo- redn im porastom gustoće stan ica za m eteoro loška m o tren ja . Ovo naročito važi za ogrom na ocean­ska p o druč ja bez otoka, izuzev pod ru č ja ko jim a pro laze g lavne zračne i pom orske ru te . D anas se na zadovo ljavajući način, pom oću k lasičn ih teh n ik a m eteoroloških m jeren ja , s tv arn o isp itu je m an je od jed n e p e tin e sveukupne atm o­sfe rsk e mase, što znači da žesto­ke o luje u pustin jsk im , po larn im i oceanskim područjim a m ogu osta ti duže v rem ena neotkrivene.

M eteorolozi danas raspolažu tak v im sredstv im a i takvom p la t­form om m otren ja , da m ogu dobi­ti samo g lobaln i p reg led s tan ja atm osfere. Z ah v a lju ju ć i sa te liti­m a ko ji k ruže oko zem lje, čovjek može m o triti oblake odozgo, n ji­hove čudne pojave i neprek idno p ra tit i p rom jene atm osferskog s tan ja , što može pom oći u o tk ri­v a n ju i lo k a liz iran ju o lu ja i zona lijepog vrem ena. P rik lad n o m ra s ­podjelom m eteoro lošk ih Z em lji- n ih sa te lita bilo bi m oguće slije ­d iti p u ta n ju sv ih važn ijih o lu ja na Zem lji te b iljež iti n jih o v po­stan ak i nestanak .

D oprinos sa te lita našem osnov­nom znan ju o fizici atm osfere, n p r. m je ren ju sveukupnog d ije la čiste energ ije z račen ja ko ju apsor­b ira i ispušta sistem Z em ljine a t­m osfere, jednako je ve lik kao i p rak tičn e ko ris ti ko je sa te liti da­ju na po lju p rognoziran ja v rem e­na. B udući da »vrijem e« ovisi o v je tro v im a ko ji nasto je iz jedna­čiti n e jed n ak u raspod je lu čiste energ ije z račen ja p rim ljen e od Sunca, važno je im ati tačn u sliku o globalnoj raspod je li te energ ije ko ja zrači iz baze i ko ja s tav lja u p o k re t term ičko g iban je atm osfe­re. Ova b i energe tska bilansa, ukoliko bi se vodila kroz duže vrijem e, b ila ko risn a ne sam o za in te rp re tira n je osnovnog znan ja o a tm osfersk im pojavam a, već b i tak o đ er m ogla o lakšati iz radu no­vog sistem a za dugoročno p rog­n oz iran je v rem ena i om ogućiti p red v iđ an je k lim atsk ih p rom jena.

M eđutim , ra spo lagan je sv je t­skim podacim a, dobivenim od m eteoroloških sa te lita , neće is ti­sn u ti p o trebu upoznavan ja m i- k ro s tru k tu re a tm osfere i važnih k a rik a ko je sp a ja ju v iše slojeva atm osfere s gušćim slo jevim a ko­ji se nalaze ispod n jih , dak le onih e lem enata koji se m ogu p ro u ča­v a ti pom oću balona i radiosondi nošenih rake tam a. K lasični balo­ni dostižu v isinu od o tp rilik e 30

k ilom etara , ali je zona ko ja se p ro teže sve do n a jm an je 60 k ilo­m e ta ra neobično važna s m ete­orološkog stanov išta , ne sam o za p red v iđ an ja n am ijen jen a z rako­plovim a ko ji le te na velik im v i­sinam a, već tak o đ e r zbog toga,što ovaj sloj m ožda s tv a ra neki odnos izm eđu neobičn ih Sunčevih is ijav an ja i abno rm aln ih s tan ja u Z em ljinoj atm osferi. M ožda bi r a ­ke te za m je ren ja n a velik im v i­sinam a, u m jeren e proizvodne ci­jene, ko je bi se u izvjesnom b ro ju mogle la n s ira ti svakog dana s odab ran ih tačak a naše p lanete , p red s tav lja le n a jbo lje sredstvo za sak u p ljan je p o d a tak a o ovoj tako važnoj zoni atm osfere.

M eteorološka m otren ja dobivena od satelita

T vrd i se, da će sa te liti om ogu­ćiti m je ren je oblačnih slo jeva i sveukupne raspod je le čiste en e r­g ije zračen ja. Već posto ji p rilč - no iskustvo na ovim po ljim a m je­ren ja i sada se p ro u čav a ju p rv i dobiveni rezu lta ti.

Osim m o tren ja oblačnih slojeva i z račen ja, p red v iđ en a su i teža m jeren ja , ko ja se posebno odnose na g lobalne padav ine, v e rtik a ln e p ro file tem p era tu re i v e rtik a ln u rasp o d je lu vodene pare , ozona i ugljičnog anh id rida . N eke od ovih m je ra m oći će se p rovesti tokom nekoliko idućih godina, dok će za druge tre b a ti desetak godina ili i više. T reb a t će n a s ta v iti s isp iti­v an jem ovih in s tru m en a ta , kako u lab o ra to rijam a tako i u z rako ­plovim a i balonim a, p r ije nego budu m ogli usp ješno funkcion i­ra t i u sate litim a. K ada sa te liti budu m ogli nositi više korisnog te re ta , moći će b iti o p rem ljen i te ­žim i složenijim in strum en tim a, ko ji će m ožda sad ržav a ti u ređ a j za uvodno red u c iran je podataka, što bi om ogućilo sm an jen je rada sadržanog u sistem u tran sm itira - nja.

40

Visine i najpovoljn ije pu tanje satelita

Da se ne bi n am etn u la po treba za k o rig iran jem visina, bilo bi n a jbo lje da se m eteorološki sa te ­liti ubace u k ružne p u ta n je oko Zem lje. M eteorološki sa te liti b i treb a li izb jegava ti p u ta n je s ve­lik im udaljenostim a, ko je su tako p rik lad n e za druge v rs te m o tre ­nja.

Izm eđu neograničeno velikog izbora k ru žn ih p u ta n ja ko je se m ogu zam isliti za Z em ljine sa te ­lite, čini se da ipak posto je dva tak v a o rb ita , ko ja m eteoro logiji p ru ža ju izuzetne prednosti. To su po larn i o rb it i ek v a to rija ln i orbit.

S a te lit ubačen u p o la rn u p u ta ­n ju nad lije tao b i dva p u ta dnev­no cijelu površinu zem aljske k u ­gle, jed an p u t k rećući se p rem a sjeveru , a zatim krećući prem a, jugu. U koliko b i on bio lan siran u p rav cu sjevera , u tre n u tk u k a ­da je po lokalnom v rem enu po­dne, on b i p relazio sve geografske š irine u ovaj is ti lo ka ln i sat, sve do dolaska do sjevernog pola, odakle b i k renuo p rem a jugu p re ­lazeći sve širin e u sa t kada je po lokalnom v rem en u ponoć. M eđu­tim , zbog o k re tan ja Z em lje oko Sunca, lo ka ln i sa t p ro laza sa te li­ta kod svake pojed ine geografske širine povećavao b i se svakog da­na za 4 m inute . Bilo b i korisno e lim in ira ti ove dnevne razlike, k o rig ira ju ć i ovo svakodnevno po­m ican je za 4 m inu te . Kod sa te lita ko ji b i letio na v isin i od o tp rilike 500 k ilom etara , m ože se postići ovaj re z u lta t ako sa te lit ne la n ­siram o d irek tno p rem a polu, već p rem a p u ta n ji k o ja čini k u t od 97° s ek v a to rija ln o m lin ijom (0° se na laz i p rem a istoku), tako da ovo pom icanje o rb ita nadoknad i onu raz lik u od 4 m inu te . N a ovaj bi način p o la rn i sa te lit u v ijek bio iznad zem lje u is ti sa t po lokal­nom v rem enu kada b i letio p rem a sjeveru , i u isti sa t po lokalnom v rem enu, a li s 12 sa ti razlike, k a ­da b i letio p rem a jugu . In te rp re ­tira n je p o d a tak a od sa te lita bilo bi po jednostav ljeno , k ad a bismo im ali je d a n sa te lit ko ji le ti p rem a

vrem enu ponoć-podne, a d rugi p rem a vrem enu 4 sa ta u ju tro 4 sa ta poslije podne, itd.

M ogao bi se zam isliti sistem m e­teoro lošk ih sa telita , ko ji b i svaka 4 sa ta obilazili k v az ipo la rn i k ru ž ­n i orbit, na visin i od 6.500 kilo­m etara , p rem a m erid ijan im a odvo­jen im za 60°. Izm eđu n jih b ila bi 3 dnevna sa telita , ko ja bi k re ta la u p rav cu sjev era u 8 sa ti u ju tro , u podne te u 4 sa ta poslijepodne! a 3 bi b ila noćna sate lita , ko ji bi polazili u p ravcu juga s d ruge s tra ­ne kugle zem aljske u 8 sa ti n av e­čer, u pola noći, te u 4 sa ta u ju tro . U stanov itom tre n u tk u svi dnevn i sa te liti bi se našli na istoj geo­grafskoj š irin i na sjeveru , dok bi se svi noćni sa te liti našli na istoj geografskoj š irin i na jugu . Z ahva­lju ju ć i jednom sistem u ovakve v rs te i velikoj š irin i zona m o tre ­n ja , n ikakvo važn ije fo rm iran je oblaka ne bi izbjeglo m o tren ju kroz period duži od jednog sata. O dabirući m erid ijan G reenw ich za sa te lit od podne odnosno od pono­ći, podaci dobiveni od svakog od 6 sa te lita , čije bi p u tan je b ile raz ­m ak n u te za 60° dužine, m ogli bi se k o m b in ira ti na način da dadu jed n u sv je tsku k a rtu , gotovo kom ­p le tn u , za svaka 4 sa ta dnevnog sinoptičkog m otren ja .

P rem d a bi jed an tak av sistem sate lita , ko ji bi le tje li na velik im v isinam a, bio k o ris tan za m ete­orologiju , k o n k re tn o za o tk riv a ­n je i u tv rđ iv a n je p u ta n je atm o­sfersk ih porem ećaja na širokom prosto ru , tak av sistem m ožda ne bi bio n a jp rik la d n ije sredstvo za dob ivan je d e ta lja ko ji se odnose na m ik ro s tru k tu ru , ko ji se koriste za iden tifik ac iju m an je važn ih po­jav a kao što su frontovi, zone p ljuskova, oluje i čak v je tro v i (slijedeći k re ta n je iden tific iran ih oblaka). Čini se da bi sa te liti za m an je visine, ko ji bi b ili izbačeni u o rb it na visinu od više sto tina k ilom etara , b ili p rik lad n iji čak i za sk u p ljan je p o d a tak a ko ji se odnose na m eteorološke pojave u m anjem opsegu, ko je su tako važ­ne za p red v iđ an ja na k ra tk e ro ­kove.

Iako bi sa te liti ko ji b i k ružili po larn im orb itom m ogli d a ti ko­risna m o tren ja zem ljam a koje leže u zoni tropskog pojasa za v r ije ­m e dok p re lijeću ekvator, m islim da bi sa te lit ko ji bi k ružio u o rb i­tu oko ek v a to ra mogao d a ti po­datke od izvanrednog značenja. K ružeći od zapada p rem a istoku iznad ekvato ra , jed an tak av sa te­li t b i m ogao p ro m a tra ti a tm osfer­ske p rilik e u p ravo do izvjesne određene udaljen o sti p rem a sje ­v e ru i jugu , što b i ovisilo o n je ­govoj visini, a ove b i in form acije m ogao uzastopce em itira ti svakoj slijedećoj stanici. S a te lit ko ji b i se nalazio na visin i od 1000 kilom e­ta ra , p rav io b i k ru g oko zem lje za 105 m inu ta i m ogao b i m o triti površinu zone ko ja se nalazi iz­m eđu 30° širine sjeverno i 30° ši­rin e južno od ekvato ra . Osim to­ga, tro p sk i k ra je v i k o ris tili b i se n a rav n o i m o tren jim a onih 6 po­la rn ih sa te lita , ko ji bi p relazili ek v a to r svaka 4 sa ta i u razm aku od 60° dužine. V jero ja tno je da b i m o tren ja dobivena od sa te lita o fo rm iran ju ob laka b ila naročito važna za tro p sk u zonu, gdje n isu naročito razv ijen a k lasična m o tre ­n ja i tehn ike p red v iđ an ja ko je se p rim je n ju ju u višim geografskim širinam a.

Primjena m otren ja dobivenih po­moću satelita

Iz p re thodnog tek s ta jasno p ro ­izlazi, da b i m eteoro loška m o tre ­n ja ko ja se v rše pom oću sa te lita , a naročito m o tren ja oblaka, m og­la zb ilja naći važne p rak tičn e p rim jen e u b liskoj budućnosti. K ao i u v ijek kada se uvodi neka nova teh n ik a m o tren ja , S v je tska m eteorološka organizacija b it će pozvana da k o o rd in ira razm jenu ovih p o d a tak a m o tren ja , pom oću m etoda m eđunarodn ih k ljučeva (šifriran ja). Sam o jed an sa te lit može da ti ogrom nu količinu po­dataka. S v je tska m eteorološka o r­ganizacija tak o đ er treb a v ršiti izbor podataka , čija će razm jena s obzirom na neposrednu p rak tič ­n u p rim jen u p ru ž iti na jveću ko­rist.

4 /

Posto ji opasnost da će m otren ja , izv ršena pom oću sate lita , p reop te­re titi već ionako preop terećene m eteorološke telekom unikacije , ali se s d ruge s tran e očekuje, da će u nešto daljoj budućnosti sv je t­ske tran sm isije b iti o lakšane uspo­s tav ljan jem transm ision ih sa te li­ta, ko ji bi k ru ž ili na velikoj visini od oko 35.000 k ilom etara od Zem ­lje. Oni bi p re lije ta li preko odre­đene tačke Z em ljinog ekvato ra , a služili b i kao relej za rad ioelek- trične tran sm isije na d irek tno j lin iji. T akav će sistem osigurati svim m eteorološkim službam a sv ije ta b rzu tran sm isiju svih v rs ta m eteoroloških podataka, tako da će m eteorolozi moći o stv ariti svoj san te će stalno im ati ažu rnu k a r­tu opće v rem enske situacije . Osim toga, ovi bi sa te lti m ogli služiti za stalno n ad z iran je oblaka, ko ji se nalaze ispod njih .

Podaci od satelita za m eteorolo­ška ispitivanja

S ate litsk a m o tren ja oblaka, k a ­da se jednom iskoriste neposred­ne za prognostičke svrhe, ostaju i dalje dragocjena za m eteorološ­ka isp itivan ja . Ona tako m ogu po­služiti da se po p rv i p u t uspostavi jed an zb ilja g lobaln i p reg led obla­ka, da se izrade (prosječne) sv je t­ske k a r te o fo rm iran jim a oblaka, koje bi se odnosile n a nek i m jesec ili na nek i d rug i v rem ensk i pe­riod, te da se zabilježe v a rijac ije kod ovih fo rm iran ja oblaka s ob­zirom na n jihovu količinu i ra s ­podjelu za duži v rem ensk i period.

S a te litska m o tren ja o d irek ­tnom Sunčevom zračenju , o re f­lek tiranom Sunčevom zračenju , ili o noćnom zračen ju , moći će se k o ris titi za p roučavan je razvoja v rem ena i k re ta n ja a tm osfersk ih porem ećaja s obzirom na b ilancu zračenja, te za iz računavan je n a ­s ta ja n ja i n e s ta ja n ja zračen ja iznad Zem lje. T vrd i se, da p ren o ­šen je suvišne energ ije iz tro p a p rem a polovim a može znatno v a ­rira ti. Tako je u fe b ru a ru 1951. p renošen je energ ije p rem a polu preko p a ra le le od 30° v a rira lo od + 140,1013 ka lo rija u sekundi — 1 do

— 140,IO13 k a lo rija u sekundi —\ od sred ine ja n u a ra do sred ine fe­b ru a ra p renošenje energ ije p rem a polu preko p ara le le od 15° prešlo je od 18% na 141%, koliko iznosi sred n ja v rijed n o st od ok tobra 1950. do ap rila 1951. K ada pušu v je tro v i p retežno iz p rav ca zapa­da ili istoka, sm an jit će se p r ije ­nos energ ije iz tro p a p rem a polo­vim a i tad a se ova energ ija može nagom ilati u trop im a. M eđutim , k ada osnovni položaj c irku lac ija p restan e b iti zonalni i postane m erid ijan i, što k a ra k te r iz ira ju va­lovi velike am plitude u s tru jam a sa zapada i naoko stac ionarn i an tic ik lon i i cikloni, tad a iz tropa može otići znatno veća količina energije . Ovu p ro m jen u c irku lac ije od zonalnog p rev lad av an ja , kada p rijenos energ ije p rem a polu im a m alu važnost, u v rlo važnu m eri- d ija ln u c irku lac iju , povezanu s valov im a velike am plitude te ci- kionskim i an tic ik lonsk im tu rb u ­lencijam a (vrtlozim a), često je teško p redv id je ti, p rem da ona veom a mnogo u tječe na v rijem e na stanovitom m jestu . K ada se položaj baze c irku lac ije m ijen ja od zonalnog na m erid ija ln i tip i k ad a se održava u ovom stan ju , u slijed it će dosta dugi periodi općenito istog tipa v rem ena, kao što su period i lijepog vrem ena, suše, poplava i oluja, ovisno o po­ziciji nekog pojedinog geograf­skog p red je la p rem a zoni s tab il­nog vrem ena.

S ate liti b i treb a li om ogućiti m o tren je izuzetn ih Sunčevih z ra ­čenja, čestica energ ije i m eteo rit- ske p rašine u svem iru , te p rouča­v an je odnosa izm eđu ovih po java i izv jesn ih neuob ičajen ih m ete­oroloških stan ja . N a tem elju sv je t­sk ih k a ra ta o v rem enu, koje b i se djelom ično tem eljile na podacim a sa telita , trebalo bi b iti moguće p roučiti raz like i sličnosti konfigu­rac ija c irku lac ije s jeverne i južne hem isfere, v id je ti da li kod jedne ili d ruge h im isfere p rev lad av a ju neuobičajene konfiguracije , ili da li jed n a i d ruga hem isfera isto ­dobno re a g ira ju na nek i za jedn i­čki v an jsk i fa k to r kao što su izu­

zetna Sunčeva ak tiv n o st ili m e­teorska prašina .

Z aključak

N aprijed nabačene sugestiju p ru ža ju sam o nekoliko p rim je ra novih ho rizonata ko ji će se otvo­r iti kod m eteorološkog isp itiv a­n ja u vezi g lobaln ih p oda taka o oblacim a, rad ijac iji i d rug im po­javam a. Zbog m noštva podataka koje će d av a ti sa te liti, kao i zbog m noštva velik ih p rob lem a čijem će r je šav an ju dop rin ije ti ovi po­daci, važno je da se uspostave si­stem atsk i reg is tri ili sv je tske k a r­te n a jv ažn ijih e lem enata i da se osigura veza izm eđu isp itivačkih ekipa čitavog sv ije ta . Sto se tiče tako sak u p ljen ih podataka , bilo bi korisno da S v je tska m eteoro­loška organ izacija p reuzm e na sebe ulogu cen tra za in fo rm acije i p reg led av an je podataka, kao što je to već b ila učin ila u vezi poda taka sak u p ljen ih za v rijem e M eđunarodne geofizičke godine. Tim e će ona do p rin ije ti da se izb jegnu skupa d u p liran ja poslo­va. Osim toga, S v je tsk a m eteoro­loška o rganizacija bi treb a la stvo­r iti c en ta r za dav an je obavijesti, ko ji bi im ao zad a tak da po za­v ršen im isp itiv an jim a dade izv je­sne podatke m eteoroloških m o­tre n ja ko ji p o tječu od sate lita .

I tako se u tre n u tk u kada čo­v jek po p rv i p u t p rek o raču je prag svem ira o tv a ra ju nove m oguć­nosti na p o lju m o tren ja i p red ­v iđ an ja v rem en a kao i na po lju m eteoro lošk ih isp itiv an ja . S v je t­ska m eteoro loška o rganizacija u su rad n ji s d rug im organ izac ija ­m a, kao što su K om isija za sve­m irsk a is traž iv an ja (COSPAR) M eđunarodnog sav je ta zn anstve­n ih saveza, može ig ra ti važnu ulogu u isk o riš tav an ju d rago ­cjenog v re la koje p red s tav lja ovaj novi v id m o tren ja .

P reveo: Josip Dominis

42

Automatska meteorološka stanicaNova primjena nuklearne energijePrijevod iz „Bulletin de l’OMM", Vol. XI No 1, janvier 1962.

M eteorološki u red M in istarstva trgov ine Sjed. A m er. D ržava, M eteorološka služba M in ista rstva tran sp o rta K anade i K om isija za atom sku en erg iju S jed in jen ih A m eričk ih D ržava, ob jav ili su dne 21. V III 1961., da je u S her- wood H ead-u na o toku A xel Hei- bergu, 1200 k ilo m etara od sjev er­nog pola, u kanadskom d ije lu A rk tik a , in s ta liran a p rv a au to ­m atska m eteoro loška stanica, ko­ja se h ra n i izotopim a. S tan ica je iz S jed in jen ih A m eričk ih D ržava o tp rem ljen a u K anadu , a zatim je p re to v a ren a na ledolom ac »John A. M acdonalđ«, b rod K anadskog m in is ta rs tv a tran sp o rta , ko ji ju je p ren io n a otok A xel H eiberg. M anje od 40 sa ti po dolasku na otok, s tan ica je b ila potpuno in ­s ta liran a i počela je s radom , što je upo tpun ilo p razn in u k o ja je posto jala u m reži sinoptičkih m o­tre n ja izm eđu stan ica E u rek a i Resolute.

P o tpuno in s ta liran a stan ica sa­drži čelični c ilindar v isine 2 m e­tra i p ro m je ra 66 cen tim etara, ko ji u svom u n u tra šn jem d ije lu sadrži n u k le a rn i genera to r, a u svojem gorn jem d ije lu e lek tronsk i u ređ a j i b aro m etar, m e ta ln i to ­ran j od 11 m e ta ra u kojem se n a ­lazi anem om etar, v je tro k az i b i- m eta ln i te rm o m etar, te dva ja r ­bola v isine 22 m e tra za an tene odašiljača. U n jenoj b liz in i nalazi se h an g ar, d im enzija 4 p u ta 4 m e­tra , gd je se može sk loniti m ala ek ipa za od ržavan je stan ice i oprem a.

Izvor energije

Pošto je p redv iđeno da rad i 2 godine bez nad z iran ja , ova se au ­tom atska stan ica snabd ijeva po­m oću te rm o e lek tričn ih u ređ a ja , ko ji dob ivaju top linu na osnovu rad io ak tiv n e dezin tegracije stron - cijum a 90. S tronc ijum 90, potpuno osiguran i postav ljen u n erastop i- vu i n ep o k re tn u sm jesu, stronci-

jev titan a t, nalazi se u olovnom om otu ko ji teži više od tr i če­tv r tin e tone. Čak i kod svoje tem ­p e ra tu re ta ljen je (1650°C) s tro n ­cij ev t i ta n a t ostaje čv rst i stvarno n e rastop iv u vodi i p rem a tom e izo liran od živih organizam a. S troncij 90 im a prilično dug v ijek tra ja n ja te može kroz više od 10 godina pro izvoditi izv jesnu ko ris­nu količinu topline. V išak topline pro izvedene dezin tegracijom stroncij um a 90 održava e lek tro n ­ski u ređ a j, ko ji se na laz i iznad oklopa, p ri optim alnoj tem p era tu ri od 5 do 25° C. Z avaren i čelični ci­lindar, ko ji ne oksidira, okružuje n u k lea rn i genera to r, još više po­jačav a ju ći čvrstoću ovog tije la , koje može podn ije ti zrakoplovnu nesreću ili neku eksploziju, a da ne o tpusti svoju sadržinu.

E lek trogena g ru p a je sastav lje ­n a od 60 p a ri te rm ogalvansk ih elem enata od te lu ra od olova, spo jen ih u niz i raspoređen ih kon­cen trično oko izvora term ičke energije . Sve dijelove ove au to ­m atske stanice kon stru ira lo je »Societe M artin« iz B altim ora, za raču n K om isije za atom sku en er­g iju SAD. B lin d iran i g en era to r (visina 50 cm, p ro m je r 46 cm) proizvodi p e t v a ti istosm jerne s tru je pod napetošću od 4 volta. G orivo, stroncij ev ti ta n a t u obli­ku zrnaca, zatvoreno je u cilin­d ru veličine 13 p u ta 5 cm od »ha- stelloy-a«. To je specija lna sm je­sa ko ja je o tporna p rem a korozi­ji. Osim topline, ova kapsu la s gorivom isijava oko 50.000 ro n t- gena na sa t u gam a zrakam a. O lovni om ot deb ljine 11 cm sm a­n ju je zračenje na 0.1 m illiro n t- gena na u da ljenosti od 1 m. Ge­n e ra to r teži 25 k ilogram a a oklop 750 kilogram a.

E lek tričn a energ ija gen era to ra p re tv a ra se u is to sm jernu s tru ju od 28 volti i p un i b a te rije ak u m u ­la to ra , ko ji sadrže 20 e lem enata n ik a lj-k ad m ija . Ova se energ ija

daje na tak av način, da osigura fu n k c io n iran je p red a jn ik a u sk la­du s p rogram om tro sa tn ih em isija.

M eteorološki ins trum en ti

M eteorološki in s tru m en ti m jere te m p era tu ru od — 60 do + 50° C, tlak od 950 do 1080 m ilibara , b rz i­nu v je tra do 150 čvorova (sred­n ja v rijed n o st za 1 m in u tu te za 8 m inuta). K rugov i e lek trične s tru je običnog anem om etra s 3 časke i jedn im v jetrokazom p re ­inačeni su tako da se dobije b ro j­čano očitavanje. Isto su tako bi- m eta ln i te rm o m eta r i obični ba- rom etarsk i visinom je r M eteorolo­škog u red a SAD p re inačen i za po trebe au tom atske stanice. H ro- nomet.ar velike preciznosti d irig i­ra s izv ršavan jem prog ram a m o­tre n ja ove stanice. O vaj sadrži s tru jn e krugove rezerve, ko ji se zatim m ogu k o ris titi za even tu ­alno tra n sm itira n je p oda taka od in s tru m en a ta ko ji m jere v laž­nost, padav ine, oblačnost ili d ru ­ge elem ente.

Jed an e lek tronsk i u ređaj regu ­lira raspod je lu s tru je po razn im organ im a stanice, sakup lja i m a- gazin ira podatke razn ih in s tru ­m enata , em itira pozivni znak s ta ­nice (VA po m eđunarodnom M or- seovom ključu) i p re tv a ra cjelo­k upne in s tru m en ta ln e podatke u dvočlane v rijednosti.

Transm itiran je

Dva rad ioodašiljača s kvarcom ša lju s au tom atske stan ice m o­du liran e signale frekvencije od 600 perioda u sekund i na 3.36 i 4.97 m egaherca, sa snagom od 250 vati. Izuzevši dvostruke izlazne cijevi, odašiljači se sasto je samo od tranz isto ra , da b i se sm an jila p o trošn ja stru je . Zbog postizava­n ja m aksim alne sigurnosti rada, dv ije izlazne cijevi funkcion ira ju ■paralelno. A ko je jed n a cijev u k varu , d ruga može da ti polovinu

43

J. J. Waterman i C. L Cutting:

Utjecaj vremenskih prilika na ribarsku privreduPrijevod iz ,,Th^ Marine Observer", br. 188, London, april 1960.

V rijem e v je ro ja tn o d irek tn ije u tječe na ribarstvo , nego na bilo ko ju d rugu g ran u d je la tnosti ko ­ja se bavi proizvodnjom h rane , uk ljučujući i po ljopriveredu . R ibar je sv jestan v rem ena oko sebe od onog tre n u tk a kada on n ap u sti luku. Iako se d iljem čitavog svi­je ta rib a m nogo lovi uz obalu i na rijekam a, više od polovine r i ­be koju ulove r ib a r i iz V elike B ri­tan ije dolazi iz a rk tčk ih r ib a rsk ih područja, gd je v lad a ju m ožda te ­že v rem enske p rilike nego u bilo kojem drugom ribolovnom pod­ru č ju sv ije ta . R ibarsk i brodovi koji plove u dalek im vodam a Islanda, B ear Islanda, B aren tovog m ora i G ren landa norm alno tro ­še oko 5 dana za p u t do ribarskog područja, deset dana u tro še na lov ribe, a 5 dana za povra tak . Posada im b ro ji oko 20 lju d i uk lju ču ju ć i i rad io te leg rafistu .

snage. P ored v a ljk a u kojem se nalazi e lek tronsk i u ređa j izdižu se 2 antene, jedna od 45 a druga od 27 m eta ra visine. M aksim alni dom et signala iznosi oko 2400 km. K od svake em isije odašiljač em i­tira pozivni znak, zatim podatke koje su sakup ili in stru m en ti. Sve­ukupno tra ja n je transm isije , uk lju ču ju ć i jedno ponav ljan je , iznosi 9 sekundi. S ignali se em iti­ra ju istovrem eno na dv ije f re k ­vencije.

Ovi se signali h v a ta ju u Reso- lu te B ay-u, oko 400 km jugoza­padno od stanice. P rv a au to m at­ska tran sm isija izvršena je 17. V III u 1500 sa ti po GMT. Od tad a ova stan ica tra n sm itira svaka 3 sa ta podatke o tem p era tu ri, tlak u i v je tru . P rijem u R esolute B ay-u je ja k i jasan . P rim ljen i signali tra n sm itira ju se na re g is tra to r s dva kanala , ko ji osigurava n ep re- "kidno tra n sm itira n je m eteorolo­šk ih m o tren ja ko ja se vrše 8 p u ta dnevno.

Preveo: Josip Dominis

Tokom preko 40 tak v ih pu to v a­n ja, na ko jim a se eksperim en ti­ra lo sa sp rem anjem ribe u led i sm rzavan jem ribe na m oru, v rše­na su uzgredna m o tren ja o u tje ­ca ju v rem ensk ih p rilik a na r ib a ­ren je .

D ugoročni u tjeca j v rem ena i k lim e na m rijest, rast, p rež iv lja ­v an je i se len je rib ljih ja ta te p re ­ma tom e n jihov u tjeca j na lov ribe, p red s tav lja biološki p ro ­blem, kojim se pozabavila O rga­n izacija za ish ran u i p o ljo p riv re ­du U jed in jen ih naroda. Da se k o n k re tn ije izrazim o, ružno v r i­jem e u tječe na sposobnost b roda i posade da lovi, ili čak da zadrži s tab ilnost i željen i p ravac , a ovo u tječe na p lan izrade brodova i b rodsk ih u ređaja . V riem e također u tječe na rok tra ja n ja odnosno k v a ren ja ribe, kao i na sredstva ko ja se u sv a ja ju da bi se sp rije ­čilo n jeno k varen je .

Ribolov po lošem vrem enuKoče za lov u dalek im vodam a,

koje love u pod ru č ju A rk tik a , d u ­ge su od 150 do 200 stopa i v je ­ro ja tn o sp ada ju m eđu najbo lje pom orske brodove na svijetu , neovisno, o veličini. One love na otvorenom m oru tokom čitave godine, po svim d ijelovim a sje­v e rn ih voda, gd je im a ribe. Iako ovi brodovi m ogu p lov iti po go­tovo svakom v rem enu , n jihova sposobnost da love rib u je, n a ­ravno, ograničena. U velikom b ro ­ju slučajeva ovo ogran ičen je n a ­m eće se ne zbog broda, već zbog ljudi, kada p rilik e na o tvorenoj p a lub i b roda postanu tako teške, da r ib a r i n isu u s ta n ju bez ozbilj­n ih opasnosti da love i sp rem aju ribu . M nogi brodovi m oderne k o n stru k c ije m ogu lov iti r ib u po v je tru snage do 8 bofora, iako je tad a veom a otežan rad s m režom , naročito ako b rod im a visoko slo­bodno nadgrađe. B udući da koča za v rijem e izv lačenja m reže m o­ra o k ren u ti bok v je tru , za v r ije ­

m e nev rem ena dolazi do velike opasnosti od p o ta p lja n ja odnosno od p re v rta n ja , k ad a b ro d zagrab i m nogo m ora, te se lov m ora n a ­p u stiti i o k ren u ti p ram ac p rem a v je tru , ili se m ora pobjeći p red nevrem enom .

M eđutim , koča je obično p r i­siljena n a p u s titi ribo lov p r ije n a ­s tu p an ja ovakve situacije , je r lju d i n isu u s tan ju tako čvrsto s ta ja ti na p a lu b i da bi m ogli ru ­k o vati s u ređ a jim a na palubi. Oni se nalaze u opasnosti da ih m ore odnese s palube, ili je tem ­p e ra tu ra p rev iše n iska da bi se m ogli efikasno služiti svojim udo­vim a.

Za v rijem e zim skih m jeseci m nogo korisnog v rem ena u tro ši se na izb jegavan je o lu ja. U vijek n ije m oguće p roduž iti period r i­bolova zbog tako izgubljenog v rem ena, je r je zaliha goriva ograničena, a osim toga riba, ko­ja je u lov ljena na početku lova, m ora b iti isk rcana nakon izvjes­nog v rem ena, je r posta je u s ta ­jala.

M ogu se u ložiti izv jesn i napo ri da b i se lju d i zaštitili od n ev re ­m ena i da bi se poboljšala sposob­nost b roda da lov i sve do onih gran ica, do k o jih m u to dopušta n jegova stab ilnost. Ovo možemo postići p o k riv an jem otvorene ra ­dne palube još jedn im zaštitn im pokrovom , o sigu ravajući ljud im a re la tiv n o toplo i suho m jesto za rad . M eđutim , ova ek s tra težina iznad cen tra tež išta b roda, za­jedno s povećanom plohom po­v ršine na ko ju puše v je ta r i na k o ju se gom ila led, m ogu potpuno e lim in ira ti p rednosti ko je p ru ža ovaj pokrov.

Iako koče za lov u dalekim vo­dam a ulove na jveć i dio rib e ko ja dolazi u B ritan iju , poslije ra ta g rad i se nova v rs t brodova, od ko jih je p rv i bio b rita n sk i »Fair- try«. Ovi b rodovi love rib u po­v lačen jem m reže p rek o k rm e u ­

44

m jesto preko boka broda, režu je ispod palube i sm rzavaju izrezane dijelove n a tak av način, da ih m o­gu sačuva ti od k v a re n ja z a d u ž i v rem ensk i period. Zbog ovakvog za leđ ivan ja oni m ogu lov iti na m nogo većim udaljen o stim a od baze. D anas se ug lvanom upo treb - jlav a tip b roda od oko 240 stopa dužine. T v rd i se, da se n a ovom bordu ribolov obustav lja , kada v je ta r dosegne snagu od 8 bofora, ne zbog ljudskog elem enta, već zbog s igu rnosti oprem e za ribolov.

Koče u ark tičkom p o d ru č ju ovise u pogledu v rem ensk ih in ­fo rm acija jed n a o drugoj, je r su to u većini s lučajeva jed in i b rodo­v i ko ji sta lno plove u ovim voda­ma. N jihove rad io p o ruke o v re ­m enu često sač in jav a ju osnovne in fo rm acije n a osnovu k o jih se sa s tav lja ju službeni b ilten i. Ne­koliko ovih brodova, iako oni n isu oprem ljen i m eteorološkim in s tru ­m entim a, ša lje M eteorološkom u red u redovne dnevne izv ješta je0 v rem enu iz p o d ruč ja k o ja se p ro težu od zapadnog G ren landa1 L ab rad o ra pa sve do Nove zem lje i Sp itzberga. D obar rad is t na nekom od ovih brodova zna gd je i k ad a može slu ša ti in fo rm a­cije o v rem en u i može osim na svom jeziku, razu m ije ti osnovne riječ i n a nekoliko jezika, obično na norveškom , n jem ačkom i možda na francuskom ili is land ­skom. V rem enski izv ješta ji n o r­vešk ih i is landsk ih obaln ih s ta ­nica obično su razum ljiv i, česti i pouzdani, a li p o d ruč ja u d a ljen ija od kopna n isu obuhvaćena n a za­dovo ljavajući način, np r. B ear Island, B aren tovo m ore i Sp itz- bergi, iako i norveške m eteoro lo­ške stan ice n a B ear Islandu , u B aren tovom m oru i Sp itzbergu da ju lokalne izv ješta je . V ećina in fo rm acija o v rem enu za ova p o druč ja sasto ji se od onoga, što rib a r može v id je ti g ledajući kroz prozor brodskog m osta, p a n ije lako u s tan o v iti što će se desiti kroz iduća 24 sata. D anska s ta ­nica u Ju lia n e h a a b u da je solidne dnevne izv ješta je na engleskom za obale G ren landa, tako da je područje, ko je je v je ro ja tn o n a j­

sirom ašn ije u pogledu in fo rm a­cija o vrem enu, područje istočno od sjeverne N orveške, od V arda do Cape C anin-a. R edovne n o r­veške prognoze o v rem enu obično ne obuhvaćaju ovo područje, ali za ove vode izdaju Rusi svoj b il­ten , ko ji se daje i na engleskom .

Da se k ra tk o izrazim o, m ete­orološka služba za A rk tik daje uglavnom inform acije o p re v la ­d avajućim vrem ensk im p rilik am a a ne prognoze o vrem enu, a u izloženijim i u m eteorološkom pogledu nepo tpuno obuhvaćenim područjim a, obično se ne može na v rijem e da ti prognoza o brzom p rib ližav an ju jak e depresije , da bi takvo upozorenje m oglo b iti od koristi. No čak i onda, kada bi posto jale tak v e inform acije, r i­b a rsk a flo ta b i se k re ta la im ajući u v id u po trebe ribo lova a ne v re ­m ensku prognozu.

K ad a je rib a re n je nem oguće, b ro d izb jegava nev rijem e koliko je to m oguće i n asto ji o sta ti na istom m jestu da b i nastav io s lo­vom čim se pobo ljšaju v rem en ­ske p rilike . Ove godine je jedna koča, ko ja je lovila izvan obala N orveške, b ila u s tan ju da baci i izvuče m reže samo 10 p u ta kroz više dana, iako je za ta j posao norm alo po trebno 2 do 3 sata. To nam najbo lje pokazuje kakve v rem enske p rilik e m ogu v lad a ti u ovim k ra jev im a. N edavno je tokom jednog nev rem ena norveška rad iostan ica u Trom so u periodu od nekoliko tjed an a dala preko sto tin u upozorenja na oluje.

M oderna koča obično je u sta ­n ju da izađe na k ra j i s najgorim nevrem enom , a li posto je dva s ta ­n ja , ko ja su naročito opasna. N aj- neugodn iji oblik nev rem ena je onaj, k ad a se b ro d nađe na p r i­m je r u slijedećoj situaciji: N eka koča, ko ja b ježi p red v jetrom , može im ati dužinu i b rzinu , ko ja se podudara s dužinom i brzinom valova, ko ji je p ra te . T ada je sa­svim m oguće da se velik i va l p r i­lično m irno p re lije p reko k rm e i da k ren e duž palube, isp u n jav a­juć i sve otvore i s tav lja ju ć i čitav brod pod tako s tra šan te re t vode, da se b rod potopi. R ješen je u

ovakvim okolnostim a obično se sasto ji u u sp o ravan ju broda, da bi se »izgubio korak« s valovim a i pustilo valovim a do dostižu i p relaze brod. D ruga opasnost,opasnost kojoj je m nogo teže odo­lje ti, je s t p rob lem zaleđ ivanja. S lagan je leda na kočam a obično poprim a jed an od dva slijedećaoblika. M anje opasan, ali ipakneugodan oblik, p o jav lju je se za v rijem e re la tiv n o tihog vrem ena. Sloj zraka, jak o zasićen vode­nom parom , u p ravo iznad tačke sm rzavan ja , obav ija b ro d i slaže ledenu ko ru iznad čitavog nad - g rađa broda, ukoliko su zlo-ženi m eta ln i dijelovi ispod tačke sm rzavan ja . K oličine leda koje se slažu na ovaj način obično nisu tako velike, da bi to p re d s ta v lja ­lo opasnost za brod, pogotovo što je ovaj led pod jednako rasp o re ­đen po čitavom brodu , ali on može sp riječ iti svaki d a ljn ji rad na palubi, sve dok se led ne očisti, je r svi p o k re tn i dijelovi r ib a r­skog p ribo ra , te ra d a rsk i u ređ a ji, vitlo, itd . m ogu posta ti n ep o k re t­ni. U k lan jan je leda v rši se ručno pom oću sjek ira , p o lijevan jem to ­plom vodom, itd . To je po lagan i m učan posao. Do m nogo opasni­jeg oblika sm rzav an ja dolazi p ri vrlo ružnom v rem enu , kada p rsk a n ja od valova p ad a ju po či­tavoj n ad g rad n ji b roda p r i tem ­p e ra tu r i ispod tačke sm rzavan ja m orske vode. Ovo s tan je je obič­no otežano tim e, što je v rijem e obično tako ružno, da b ro d n ije u s ta n ju uzeti o b ra tan sm jer, za­p lov iti p rem a ju g u i izbjeći ne­vrijem e. B udući da v je ta r ostaje više m an je u istom p rav cu u od­nosu n a brod, naslage leda gom i­la ju se na jednoj s tra n i i u zroku­ju n ag in jan je broda. Zbog toga b rod g rab i sve više i više vode, sve dok se ne nap u n i toliko, da dođe do p re v rta n ja . K ada se za­čepe p a lu b n e rupe i o tvori za o tjecan je vode, na p a lub i ostaju velike količine vode, ko je se sli­je v a ju na s tra n u na ko ju je b rod nagnu t, dok se i ta voda ne sm r­zne. Za ovaj p rob lem nem a p ra ­vog lijeka. Posto je samo p rev en ­tiv n e m jere. T reba m o triti v re ­

■45

m enske p rilike i ukoliko se p r i­b ližavaju žestoke oluje, a b rod se n alazi u pod ruč ju gd je je tem pe­ra tu ra z raka ispod tačke sm rza­v an ja , b rod treb a zap loviti p rem a ju g u u top lije vode. Zbog gom ila­n ja leda, izgubljene su 1955. go­dine dv ije b ritan sk e koče. Od tad a se neki b rodovi g rade sa sm anjen im nadgrađem i s m an je snasta, da b i se sm anjile opasno­sti od sak u p ljan ja leda. Ove su godine izvan sjeveroam eričke obale izgubljene tr i koče, jed n a iz N jem ačke, jed n a iz K anade, a jed n a iz Islanda, v je ro ja tn o zbog istog razloga.

Gradnja brodova

K o n stru k c ija a rk tičk e koče uv je to v an a je u p rvom red u v re ­m enskim p rilik am a u ko jim a ona m ora d jelovati. O blik i snaga tru p a rezu lta t su dugog iskustva i p re d s ta v lja ju specija liz irano um ijeće n a po lju g rad n je b ro ­dova.

A rk tičk i r ib a rsk i b rodov i m o­ra ju b iti k o n s tru iran i tako, da odole tešk im k lim atsk im p rilik a ­m a. Koča m ora služiti kao p re - vozno sredstvo, radno m jesto, sk lad ište za rib u te kao dom. Ne posto ji n ik ak v a odred išna luka. Cilj b roda može b iti neko m jesto u sred surovog i pobješn jelog m o­ra , daleko od luke, i tam o lju d i m o ra ju ra d iti i to teško rad iti, da b i za rad ili za život. K očari, a n a ­ročito kočari ko ji love u dalekim ribo lovnim područjim a, žive vrlo tešk im životom . Oni izb ivaju iz luke do če tiri tjedna , zatim osta­ju u luci n a jv iše tr i dana i pono­vo k reću u lov.

B rod u kojem r ib a r m ora ži- / je ti i ra d iti m ora b iti topao, suh, čv rst i m aritim an , e legan tan ali ipak tako stab ilan , da se po n je ­m u može h o d a ti gotovo po sva­kom v rem enu . M ora b iti b rz i sposoban da nosi dovoljne koli­čine ribe, da bi p u to v an je bilo ekonom ično i da tu rib u donese u n a jbo ljem m ogućem stan ju . Na m oderne koče in s ta lira ju se m no­gi skupi u ređaji, a k o n stru k c ija ovih u ređ a ja u v je to v an a je u ve­likoj m je ri v rem enskim p rilik a ­

m a pod kojim a će se oni u p o tre ­b ljava ti. Neki u ređa ji, kao napr. rad a r, u p o treb ljav a ju se zbog borbe s nevrem enom . D rugi, kao što su npr. sp lav i za spašavan je koje se sam e n ap u h u ju a koje da­nas svi nose, služe za zaštitu lju ­di od u tap ljan ja . V rijem e je g la­vn i fak to r kod g rad n je koča, po- čev od izolacije oko skladišnog p ro sto ra za ribu , do deb ljine ko­nopa na m režam a.

Ovome treb a dodati, da r ib a r ne želi u v ijek lijepo i tiho v r ije ­me. V je ta r u k rm u može povećati b rz inu broda za jed n u ili dvije m ilje, iako se više ne u p o tre b lja ­v a ju jed ra . N jegova m ašina za p ra n je ribe ra d i bolje, k ad a se b rod m alo lju lja , a svježi pov je­ta rac u lje ti sm an ju je brige u po­gledu k v a re n ja ribe.

Tem peratura i kvaren je ribeZbog neizbježne k on tam inac ije

za v rijem e sp rem an ja i prevože- n ja ribe, u rib i se gnjezdi m orska b ak te rija , ko ja se brže m noži što je veća tem p era tu ra , uzroku jući brzo k v aren je ribe. E fikasno za­m rzavan je pom oću leda p red ­s tav lja n a jb o lju garanciju , da će r ib a stići na trž iš te u svježem stan ju . Toplo v rijem e odnosno r ib a iz tro p sk ih voda p red s tav lja poteškoću s obzirom na brzo po­četno sm rzavan je , iako posto je izv jesn i dokazi da se tropska riba, kada se jednom sm rzne, nešto bolje drži od ribe iz s jev e rn ih voda, je r se ona p rem ješta u h lad n ija p o d ruč ja od područja gd je je u lov ljena i zaleđena. Tem ­p e ra tu ra z raka i m ora oko koče na ribo lovnim područjim a A rk tik a v a r ira od jedne godišnje dobi do druge. Tem p. z rak a k reće se od oko 13° C lje ti, do ispod — 18° C zimi, a lje ti tem p e ra tu ra m ora od oko 7° C do tačke sm rzavanja . Čak i u ovoj re la tiv n o hladnoj k lim i može prilično brzo doći do k v a re n ja ribe, ukoliko se ne p re- duzm u sve m jere pređostrožnosti, tj. ukoliko se r ib a ne zam rzne što je m oguće p r ije nakon ulova i ukoliko se ne održi u zam rznu­tom stan ju . Svako odgađanje u sp rem an ju rib e ispod palu b e i o stav ljan je ribe m ak a r i na sla ­

bom ark tičkom suncu može u k ra tk o m vrem enskom roku n an i­je ti r ib i veliku šte tu . K a tk ad a se u p o treb ljav a ju tende, naročito u slučaju p rigodn ih p u to v an ja iz M ilford H aven-a do sjeveroza­padne A frik e zbog lova oslića. K ada se jednom rib a sp rem i u sk lad išn i p ro sto r u gom ile zdrob­ljenog leda, ona p rim a tem p era ­tu ra leda ko ji se topi, tj. 0° C, a li van jsk a tem p e ra tu ra i tem pe­ra tu ra m ora i da lje o sta ju važan fa k to r u o d ržav an ju odnosno k v a ­re n ju ribe, naročito lje ti i za v r i­jem e p u to v a ja u m atičnu luku kroz top lije južne vode. J e r iako m ore oko broda može još u v ijek iznositi od 4-10° C, ono je još u v ijek dosta top lije od m ase ribe i leda, k o ja im a te m p era tu ru ispod 0° C. B udući da se tr i če­tv rtin e tovarnog p ro sto ra za rib u n alaz i ispod vodene površine, u ta j p ro sto r m ogu p ro d rije ti z n a t­ne količine topline, što znatno po­većava m ogućnost k v a re n ja ribe. Isto tako d irek tn e sunčeve zrake n a pa lubu m ogu izazvati brzo za­g r ijav an je z rak a u skladišnom p rosto ru za ribu , te su po trebne tende i p o lijevan je h ladnom vo­dom po palub i, kao p rev en tiv n e m jere u lje ti i jeseni. P ro s to ri za rib u m nogih koča danas su to ­p linsk i izolirani, tako da iako su ova sp rem išta znatno top lija n e ­go što su b ila n a A rk tik u u v rijem e za leđ ivan ja rib e (izvje­sna to p lina s tv a ra se kod ribe i s ustajalošću), ipak tem p e ra tu ra rib e obično ne p re laz i 0° C, kada se ona vad i iz brodskog sp re­m išta. P r i ovoj te m p e ra tu ri ona norm alno ostaje jestivom kroz o tp rilike 16 dana, koliko n ajv iše tra je prevoz rib e iz n a ju d a lje n i­jih ribo lovn ih područja . U zim aju­ći u obzir sve poteškoće i neugod­nosti ovog posla, sm a tra se da se ne može očekivati neko osje tn ije pobo ljšavan je u postu p k u s r i ­bom, ko je b i m oglo re z u ltira ti u zna tn ijem povećavan ju od ržava­n ja k v a lite te ribe.

M eteorološke p rilik e n a obali, naročito te m p e ra tu ra i u m nogo m anjo j m je ri vlaga, znatno u tje ­ču na rib u nakon što se ona iskrca

46

iz broda, kao 1 za v rijem e n jene raspodjele. T em p era tu ra ribe, uzevši općenito, povećava se za v rijem e raspod je le te se ub rzava i proces k v aren ja . S vak ih d a ljn jih 5.5° C u b rzav a za 250% m no­ženje b ak te rija , koje s tv a ra ju u sta ja lo s t ribe i neugodan vonj. Tako je npr. kod 11° C k v a ren ja gotovo 6 p u ta brže nego kod 0° C. Iako raspod je la ribe na kopnu norm alno tra je mnogo m anje od v rem ena ko je po tekne od n jenog h v a ta n ja do isk rcav an ja na ko­pno, ipak na kopnu može doći do n esrazm jerno velikog k v aren ja , zbog šte tnog d je lovan ja v iših tem p era tu ra na kopnu. L eda ne­m a u v ijek na raspo lagan ju , ili se ne s tav lja u dovoljn im količ ina­m a n iti dosta vješto , da b i se mogao osu je titi u tjeca j a tm osfer­skih p rilika , naročito lje ti.

S m rzavan je služi za sp rečava­n je k v a ren ja za v rijem e raspo­djele ribe. »Brzo sm rzavanje« zb ilja svježe rib e i n jeno sp re­m an je p ri te m p e ra tu ri od — 29° C

održava ribu u dobrom stan ju kroz mnogo m jeseci. N aravno, da bi se izvukla m aksim alna ko rist od sm rzavan ja ribe ko ja se lovi u dalek im vodam a, n ju treb a sm rzav a ti odm ah na brodu . »Fa- irty« i b ro jn i ru sk i b rodov i-tvo r- nice sm rzava ju čitav svoj ulov. N edavni eksperim en ti pokazali su p rednosti sm rzavan ja samo prvog d ije la u lova i sleđ ivan ja p reosta le ribe u postojećem tipu koče. M eđutim , nem a razloga na osnovu kojih bism o m ogli p re t­postav iti, da će pre laz od zaleđi­v an ja na sm rzavan je u cilju oču­van ja u lova baciti neko novo svi­je tlo na u tjeca j v rem ena na r i­barsk u p riv redu .

R ibarska p riv red a m ora se bo­r iti s m eteorološkim p rilikam a još p r ije u lova ribe, pa sve do n je ­ne p roda je potrošačim a. U svoje­ne m etode za očuvanje ribe u do­brom s tan ju d ik tiran e su u prvom redu po trebom da se suzbiju s ta l­ni u tjeca ji v rem ensk ih e lem enata.

P reveo: Josip Dominis

Kritički osvrtM. Buljan, M. Zore-Armanda

Oceanografija i pomorska meteorologija

U izdan ju U družen ja m orskog r ib a rs tv a R ijeka izašla je kn jiga: »O ceanografija i pom orska m ete­orologija«, ko ju su p rip rem ili naši em inen tn i s tru čn jac i iz In ­s titu ta za oceanografiju i r ib a r­stvo u S p litu Dr. M. B u ljan i prof. M. Z ore-A rm anda.

K n jiga je p rožeta m ed ite ran ­skom, a još u većoj m je ri ja d ra n ­skom prob lem atikom m ora i z ra ­ka, kako bi što bolje poslužila svrsi. Naim e, ovaj udžbenik nam ijen jen je sredn jim školam a, u prvom redu sredn jim ribarsk im , a u jed ­no i p raksi, tj. budućim m o trite ­ljim a na brodovim a.

K njiga sadrži 320 stran ica, s po treb itim tab licam a k o ris tlji- vim u p rak si p ri m otren jim a, a uz to je vrlo bogato ilu s triran a .

Dio — oceanografija — u ko­joj su posebno p rik azan e — pod­m orska geologija — , zatim — ke­m ijska i fizička oceanografija — s h id rog rafijom — , donesena je u cjelini, p o sm atra juć i m ore sa svjetskog gledišta, dok su M edi­te ran i J a d ra n ob rađen i d e ta ljn i­je.

U drugom d ije lu k n jige — po­m orska m eteoro logija — , pisac ob rađ u je v rem enske po jave na m oru, m eteorološke elem ente i n jihove pojm ove, zatim n jihova in s tru m en ta ln a i v izuelna m je­ren ja , s osvrtom na Jad ran . Na k ra ju je i p rak tičn i dio s o rgan i­zacijom m eteorološke službe i službe prognoze vrem ena.

Ovaj p rik lad n i udžbenik, kao prvenac, isp u n it će, iako ne u potpunosti, već odavna osje tljivu praz inu u našoj b ib liog rafiji ove vrste.

S. V.

RADIOTELEGRAFISTI NA BRODOVIMA

Š aljite nam OBS depeše odm ah ili što p rije nakon izvršenog m o tren ja i to s o tvorenog Jad ran a , Sredozem ­nog i Crnog m ora, te S jeverenog A tlan tika. T im e dopri­nosite bezbjednosti m eđunarodne plovidbe na m oru, je r n a v rijem e p redatom depešom om ogućujete sastav ljan je v rem enske k a r te i izdavan je prognoze.

M eteorološke depeše su korisne, ukoliko se p red a ju na vrijem e. P odaci s ta r ij i od šest sa ti uglavnom nem aju v rijednosti za sinoptičke i p rognostičke svrhe. Zato vas um oljavam o, da SH IP-depeše p red a je te š ifriran e u što kraćem v rem enu nakon izvršenog m otren ja!

47

Bilješke pomorskih motriteljaUz opise in te re san tn ih po java b ritan sk ih pom orskih m o trite lja , u ovom četverob ro ju ob ja v iju

jem o i četiri zabilješke jugoslavensk ih pom orskih m o trite lja , koje smo p ron ašli u brodskim m eteoro­loškim dnevnicim a od 1962. godine. P ored m o tren ja Šaganić M ilana, III časn ika palu b e na P /b »Šibenik«, čija smo dva opisa in te re san tih po java već ob jav ili u prošlom b ro ju »Vijesti«, u ovom b ro ju ob jav lju jem o i dva m o tren ja Rušinić A nđelka, III časn ika palube na M/V »K varner«, te jedno m o tren je L azar A ntona, I časnika palube na P /b »Travnik«. Pozivam o sve naše pom orske m o trite lje , da se u g led a ju u p rim je r ovih naših dobrovoljn ih m o trite lja te da u brodske dnevn ike unose opise in te re san tn ih po jav a koje p rim ije tte na svojim pu tovan jim a. T akve nam opise m ogu posla ti i d irek tno pism om na adresu : P om orsk i odjel H iđro- m eteorološkog zavoda SRH Split, P rilaz V III ko rpusa 11. R azum ljivo je, da za sadržaj ob jav ljen ih m o tre ­n ja odgovara autor.

S lijedeće članke iz »The M arine O bserver« Preveo je Josip Dominis.

SATELIT Sredozemno more

P/b »Travnik«. Z apov jedn ik K rile tić kap. Baldo. Iz H aife za R ijeku.M otrite lj: L azar A nton, I časnik. !

D ne 26. ap rila 1962. u 1840 sa ti po GMT, p rim ijećen je na nebu jed an u m je tn i sa te lit. K re tao se iz p ravca W prem a E, te se p re tp o s tav lja da je m orao b iti ruski.

Pozicija broda: 36° 24’N, 23°03’E.

ALBATROS Veliki australski zaton

»The M arine Observer« br. 193, ju li 1961.

M/b »Otald«. Z apov jedn ik J. D. B ennett. Iz F rem an tlea za A delaide.D ne 13. m aja 1960. u 0515 sa ti p rim ijećen je jed an a lbatros, s crvenim prstenom na svojoj lijevoj

nozi.Pozicija b roda: 35° 18’S, 119° 48’E.

Opaska 1. »The M arine Observer« pisao je u svom bro ju od ap rila 1960, da Grujpa za proučavan je a lbatrosa u Novom južnom W alesu p rstenu je albatrose s crvenom trakom od a lum inijum a koji odbija svijetlo, te su zam oljeni brodovi koji v ide ove ptice, d a to zabilježe u svojim m eteorološkim dnvnicim a. Ovo je prvi izvještaj koji sm o dosada prim ili Š tam pali sm o ga u ovom broju, iako smo ga treba li ob jav iti u b ro ju od ap rila 1961, ali ga nism o dobili n a vrijem e.

»Zahvalni sm o kapetanu B ennettu zbog njegovog izv ješta ja o albatrosu. M olim Vas, izručite m u našu hvalu! Od 1956. uhvaćeno je oko 1000 lu ta juć ih a lbatrosa i prstenovano na m oru izvan B ellam bia i M alabara, Novi

južni Wales. O jednom od albatrosa dobili sm o izvještaj iz B ird Islanda, Južna Georgia, a o jedinom iz M arion Islanda, Južni Ind ijsk i ocean. T akođer sm o kod B ellam bia uhvatili dv a albatrosa, koja su b ritansk i biolozi p rstenovali u Južnoj Georgiji.

A lbatros o kojem se govori u izv ještaju kapetana B ennetta v jero jatno je prstenovan u B ellam biu izm eđu4. ju la i 20 augusta 1959.«

UGINULE RIBE Sjeverni Atlantik

»The M arine Observer« br. 193, ju li 1961.

P /b »Član Buchanan«. Z apov jedn ik J. L. Jones. Iz D ak ra za V alenciu. M otrite lji M r. G. A llson, I časnik; Mr. B. Hockly, II časnik; i M r. W. M arshall, III časnik.

D ne 1. sep tem bra 1960. u 17 sa ti po GMT, p rim ije tili smo nekoliko sto tin a ug inu lih riba, koje su p liva le n a širokom p o d ru č ju m orske površine. B ile su duge oko 10 palaca (25.4 cm), težile su oko 2 lb (0.9 kg), a b ile su veom a slične pešm olju (m erlanu) iz dom aćih voda. T em p era tu ra m ora i z rak a iznosila je 21.1°C. V je ta r NNE, jač ine 5. D ubina m ora 91.5 m.

Pozicija b roda: 24° 30’N, 16° 24’W.Opaska 1: Mr. N. B. M arshall, iz M uzeja za nacionalnu historiju , dao nam je slijedeći kom entar:

-»Ovo m o tren je je in teresantno, ali -uzroci ug iban ja -ribe nisu potpuno jasni. Npr., ug iban je rib e u A rap ­skom m oru može se p rip isa ti pom an jkan ju k isika ili š te tn ih p lanktonsk ih biljk i, ili jednom i drugom . K ada se v rše takva m otrenja, bilo bi korisno zabilježiti boju m ora (da li je obojeno 'crvenom stru jo m ’ ili vodenim cvatom ’ itd.)«

43

Opaska 2: U prošlosti smo prim ili nekoliko m o tren ja o ugibanju riba. U »The M arine O bserver«-u od januara1959. objavili sm o m otren ja sa sedam brodova, koji su izm eđu ja n u a ra i oktobra 1957. p rim ije tili u A rapskom m o­ru ovu pojavu. Tom prilikom Mr. M arshall je dao svoje m išljenje, da su tokom 1957. u sjeverozapadnom dije lu Indijskog oceana uginule ogrom ne količine ribe, ko je m ožda iznose nekoliko m iliju n a tona.

M otren ja o ugibanju r ib a izvan obala Zapadne A frike rjeđa su i tam o je to ug ibanje ograničeno na m je­sec m art. U ovom području od feb ru ara do ap rila svake godine dolazi do velikog ugiban ja riba. Tako su npr. 1929. godine nađ leštva za javno zd rav lje pozvala u pomoć vojsku d a očisti obalu u području H anna, a u feb ruaru 1944. godine pronađemo j u suhom doku u D akru, kada su ga ispum pali, 150 tona ribe.

Ovo m otren je broda »Član Buchanan« pokazuje, da ug iban je rib a n ije ograničeno sam o na pro lje tne m je­sece.

IZVIRANJE VODE Izvan Cape Guardafui

»The M arine Observer« br. 193, ju li 1961.

M /b »Cardiganshire«. Z apov jedn ik R. T. H arries. Iz S ingaporea za Aden. M otrite lji: zapov jedn ik broda i svi časnici.

D ne 15. ju la 1960. u 0900 sati po GMT p rim ije tili smo izvan Cape G u ard afu i lin iju tekućeg, na- m reškanog po jasa vode, ko ja je ležala u p rav cu E—W u dužin i od oko 5 '/2 m ilja .

Iako je puhao v je ta r iz p rav ca SW jačinom 6, ova lin ija b ila je jasno označena na m oru razb ija ­n jem valova. Ona se tak o đ e r jasno v id je la na radarskom ek ran u na u da ljenosti od 5 m ilja . P o sto ja la je velika raz lik ta u te m p e ra tu ri s jed n e i d ruge s tran e linije. Na južnoj s tra n i tem p e ra tu ra m ora iznosila je 23.3 ’C, a na sjeverno j s tra n i 30.2°C.

Pozicija b roda: 11° 50’N, 51° 22’E.

Opaska: Ovo je korisno m otren je o stan ju m ora u blizini jakog izviramja hladne vode izvan obala istočne Afrike, južno od ove pozicije.

OBOJENA VODA Sredozemno more

»The M arine Observer« br. 194, ok tobar 1961.

M/b. »City of Johannesburg«. Z apov jedn ik A. L. B eckett. Iz P o rt S aida za D unkirk . M otrite lj: M r. D. B unt, IV časnik.

Dne 5. decem bra 1960. u 1815 sati po GMT, p rim ije tili smo velike sivkaste k rp e neke tv a ri ko ju nism o m ogli p repoznati, a ko ja je uzrokovala bo jen je vode s obe s tran e broda. T em p era tu ra m ora iznosila je 17.2°C. V je ta r ju žn i jač ine 1-2. V rlo slabi va lovi m rtvog m ora s juga.

Pozicija b roda: 37° 28’N, 6°32’E.

Opaska: Dr. T. J. H art, iz N acionalnog in s titu ta za oceanografiju , dao nam je slijedeći kom entar:»Iako su raznovrsna obo jen ja m orske vode prim ijećena n a razn im m jestim a uz obale Sredozem nog m ora, ova je po java r ije tk a podalje od obale, a ovo m o tren je je izvršeno u sred in i zapadnog bazena. N ajv jero ja tn iji uzrok ovog obojen ja je s t ro jen je nekog oblika p lanktona, ali postoji i m ogućnost da je obojenje nastalo od prašine, koju su donijeli ran iji južni v jetrovi.« ,

Crveno more»The M arine Observer« br. 194, ok tobar 1961.

M /b. »Silverdale«. Z aopv jedn ik G. F. C hivers. Iz B a n d a r M ashur za Suez. M otrite lj: M. W. L. G. F rith , II časnik.

D ne 23. decem bra 1960. u 1215 sa ti po GMT, b rod je prošao kroz lin iju sm eđe p jene ko ja je n a ­ličila na p ješak , a ko ja je ležala n a pov ršin i vode u p rav cu od 330° p rem a 140°. T em p era tu ra m ora 26.1°C. V je ta r NW, jač ina 2. M ore valovito.

Pozicija b roda: 24° 23’N, 36° 22’E.

Opaska: Dr. T. J. H art, iz N acionalnog in s titu ta za oceanografiju , dao nam je slijedeći kom entar’:»Ovdje se n a jv je ro ja tn ije rad ilo o- cvatu m ikroskopske alge »Trichodesm ium erythraeum «, koju često susrećem o ovdje i u Indijskom oceanu. Do koncen triran ja u lin iju v jero ja tno je došlo zbog p litk ih vrtloga uzrokovanih p re­vladavajućim vjetrovim a.«

49

NEIDENTIFICIRANA POJAVA Atlantski ocean

»The M arine Observer« br. 194, oktobar 1961.

P/b. »Pacific Envoy«. Z apov jedn ik A. H. Cooke. Iz P an am e za London. M otrite lji: M r. G. H. D eere, II časnik; M r. T. A. Tate, III časnik; M r. D. L. Sm ith, rad io te leg rafis t; te članovi posade.

D ne 23. decem bra 1960. u 18 15 sa ti po GMT p rim ije tili smo k rp u sja jn e p lave boje na m orskoj vodi. B ila je ovalnog oblika veličine 50 p rem a 100 yard i. Okolno m ore bilo je tam no sive boje, a ta k ­vo je bilo kroz p ro tek la 24 sata. T em p era tu ra m ora 27.8°C. V je ta r E za N jač ine 5. O sredn ji v je tro v n i valov i i m alen i m rtv i valovi s istoka.

Pozicija b roda: 20° 40’N 64° 51’W.

Opaska: Dr. T. J. H art, iz N acionalnog in s titu ta za oceanografiju , dao nam je slijedeći kom entar:»M ore je općenito uzevši p lave boje i ovdje je teško dati neko biološko ob jašnjenje, ukoliko ne pretpostavim o da je okolno tam no sivo m ore b ilo jednobrazno bogato p lanktonim a, a onaj p lavi dio1 bez p lanktona.K oliko nam je poznato, v rijem e pasatn ih v je trova obično je lijepo, a K aripsko područje sirom ašno planktonim a, osim za v rijem e zim e blizu obale Venezuele.«

ŽESTOKA OLUJA S KIŠOM Crveno more

»The M arine Observer« br. 194, oktobar 1961.

P/b. »Hurcania«. Z apov jedn ik G. D. C larke. Iz M arseilla za P erz ijsk i zaljev. M otrite lji: zapovjednik b ro ­da i Mr. C. G. D aniels, III časnik. t

D ne 2. novem bra 1960. u 0720 sati po G M T za tek la nas je žestoka o lu jna k iša , ko ja je tra ja la gotovo 20 m inu ta . N ajav ili su je cum ulonim busi i n isk i oblaci u k rp am a s čestim sijevan jem , a li nismo čuli n ik ak v u g rm ljav inu , sve dok b rod n ije ušao u p lju sak . U početku je puhao v je ta r iz sjevernog p ra v ­ca i bio je v rlo lagan, ali je on brzo skrenuo na ju žn i p rav ac i u ro k u od nekoliko sekundi dosegao o lu jnu jačinu , ko ja je na m ahove iznosila 9 bofora. V id ljivo t je b ila ozbiljno u m an jen a v rlo jakom kišom . K ad je p lju sak dostigao brod, b a ro g ra f je pokazivao p ad od 4 m ilibara , ali se odm ah nakon toga popeo za 6 m ilibara . Na p ovršin i b roda počin jena je izv jesna šte ta . R astrg an e su nove tende na p a lubam a i pokrivači na drven im čamcima.

K ap e tan je kazao, da je ovo b ila najžešća o lu ja s kišom k o ju je on doživio za v rijem e od 30 go­dina p u to v an ja po Crvenom m oru i'A d en sk o m zaljevu. U 0600 tem p e ra tu ra z rak a iznosila je 28.2°C, m o­krog te rm o m etra 24.4° C, a m ora 28.9° C.

Pozicija b roda: 22° 37’N, 37° 18’E.

Opaska: Ova žestoka o lu ja v je ro ja tn o je b ila povezana s provalom hladnog zraka iz R usije preko A rabije ili istočnog M editerana. Topli, v lažni zrak lokalnog porijek la v je ro ja tno se pom ješao s h ladn im kontinen ta ln im zra­kom, što je uzrokovalo- oluju.

PIJAVICA Sjeverni Atlantik

»The M arine Observer« br. 194, oktobar 1961.

M /b. »Seattle Star«. Z apov jedn ik L. W. Evans. Iz P anam e za London. M otrite lji: Mr. Ii. G athercole, II časnik i kad e t A. Thomas.

D ne 27. ok tobra 1960. prib ližno u 11.00 sati po GMT, p rim ije tili smo veliki cum ulonim bus m alo s desne s tran e broda p rem a pram cu. K retao se d irek tno p rem a brodu. Oko 15 m in u ta kasn ije dugi uski stupac spuštao se ispod površine ob laka sve do površine vode, k o ja se znatno uznem irila . Ovaj stupac, koji se brzo okretao, im ao je p ri dnu p ro m jer od 6 do 9 m etara . Im ao je m alu gustoću i bio je p roziran do v isine od 30 m etara . Iznad ove visine stupac je im ao uobičajeni izgled pijavice, sav ija jući se lagano p rem a n a tra g duž svoje lin ije p rem a bazi oblaka. U 11.50 sati p ijav ica se izgubila. K ada se nalazila n a j­bliže brodu, udaljenost do pijavice iznosila je oko 364 m etra . N ism o čuli n ik ak av zvuk, koji bi mogao b iti povezan s n jen im ro tacion im k re tan jem . T em p era tu ra zraka iznosila je 26.1° C a m okrog te rm o ­m etra 23.9° C- Bilo je tiho i m ore m irno.

Pozicija broda: 21°53’ N, 61°44' W.

Opaska: Ova je pijavica neuobičajena po tome, što je bila prozirna do visine od oko 30 metara. Ovo daje naslutiti, da je vrtlog bio slab i da nije bio potpuno razvijen u svom donjem dijelu.

50

Atlantski ocean

M/V »Kvarner«. Iz F e rd in an d a za M arseille. M otrte lj: R ušinić Anđelko, III časnik palube.Dne 4. ju la 1962. od 15.00 do 15.30 sati po GMT, p rim ije tili smo nekoliko po java trom be (pija­

vice) u sm jeru SE od broda. N aoblaka je iznosila 3 osm ine i to sam o u p ravcu SE, gd je su se u pozađ 'nidizali c irostra tusi, a na udaljenosti od 15 m ilja protezao se cum ulonim bus cap illa tus sa slabom kapom u dužini od 20 m ilja. Bilo je i s tra tocum ulusa. Iz donje baze cum ulonim busa spušta la se s v rem ena nav rijem e tro m b a do polovice horizonta, ali donji dio n ije bio v idljiv , ili ga uopće n ije bilo, je r bi pojavatra ja la svega 5 do 10 m in u ta a zatim bi se povukla u oblak. P uhao je WNW, jačine 2 bofora. T em pera­tu ra z raka iznosila je 22° C, m ora 24° C. Z rak vrlo suh i proziran . T lak z raka 1014.6 m ilibara. S m jer ra sp ro s tiran ja cum ulonim busa SW-NE, s kišom sam o u NE dijelu, dok se tro m b a jav lja la u SW dijelu oblaka. K p 90°, b rz ina 15 čvorova.

Pozicija broda: 39°07’ N, 56°40’ W.

VATRA SVETOG ELMA Sredozemno more

»The M arine Observer« br. 194, ok tobar 1961.

M/b. »Dunera« Z apovjedn ik B. A. Rogers, D. S. C , R. D. Iz F am aguste za M altu. M otrite lji: zapovjed­nik broda; Mr. C. R. S. M onk, I časnik; te Mr. P. S. W ilde, III časnik.

D ne 9. decem bra 1960. Za v rijem e žestokih g rm ljav insk ih oluja, povezanih s prolazom hladnog fronta, u oko 21-30 sati po lokalnom vrem enu jasno smo p rim ije tili s m osta, da v a tra Sv. Elma okružuje v rh p redn jeg ja rb o la i v rh k riža s lijeve s tran e broda. G ledajući k roz dvogled p rim ije tili smo, da su konopi s k riževa i v ršak k riža s desne s tran e bili tak o đ er okruženi ovom vatrom , ali u m anjo j m jeri. N akon o tp rilik e 30 m inuta, k roz ko je je v rijem e bilo mnogo sijevanja , ova je po java nestala. V je ta r je skrenuo iz p ravca SW, jač ine 8, na NW, jač ine 9. T em p era tu ra z raka pala je od 14.4P C n a 13.9° C a tem p era tu ra m okrog te rm o m etra popela se od 11.7°C na 12.2° C. T em p era tu ra m ora iznosila je 17.0° C.

Pozicija b roda: 37°50’ N, 9°05’ E.

NEIDENTIFICIRANA POJAVA Sredozemno more

»The M arine Observer« br. 194, ok tobar 1961.

P/b. »Malmo«. Z aopv jedn ik M. D. Evans. Iz F alm ou tha za Benghazi. M otrite lji: zapovjednik broda; M r. J. B. D rinkall, II časnik; M r. A. B. Sm ith, III časnik; Mr. O. M urphy, rad io te leg rafist; te Mr. M. B. Sm ith, m ornar.

D ne 4. decem bra 1960. u 08.30 sati po GMT, dok je brod plovio kroz m irn o do m alo valovito m ore, b rzinom od 12 čvorova, u k u rsu od 124° p rem a Benghazi ju , p rim ije tili smo neobičan stup, ko ji je izgledao kao bije li cum ulus, k ako se izdiže vertika lno s površine blizu horizonta, oko 45° s desne stran e b roda p rem a pram cu, izgubivši se nekoliko sekundi kasnije . Č asnik n a straži je v jerovao da ga v a ra ju oči, zbog sunčevog blijeska, ali su nakon nekoliko m inu ta svi gore spom enuti m o trite lji p rim ije tili kako se s tup ponovo pojav lju je . K ad smo pogledali dvogledom vid jeli smo da se rad i o m lazu vode, ko ja se izdiže u z rak u redov itim in te rv a lim a od oko 2 m in u te i 20 sekundi. Svaki m laz tra ja o je oko 7 sekundi i zatim nestajao . Oni su bili v id ljivi, sve dok ih brod n ije ostavio daleko po k rm i. S tavili smo u pogon rad a r, ali se n ik ak av odjek n ije pojavio na ekranu . M eđutim , pom oću sekstan ta smo izračunali, da su m lazevi bili v isoki 15 m etara . Bili su na lik učinku podzem ne eksplozije, ali n ism o čuli n ikak v u eksploziju.

Pozicija b roda: 32°08’ N, 19°32' E.

Opaska: Isp ita li sm o sinoptičke k arte , ali smo o tk rili m alo ind ikacija, koje bi m ogle ob jasn iti ovu pojavu. Pre­vladavao je antieik lon i s tab ilno stan je , iako su u to v rijem e u cen tralnom M editeranu posto jali m anji frontovi, koji su mogli izazvati po jave slične pijavicam a.

IZUZETNO DOBRA VIDLJIVOST Sredozemno more

»The M arine O bserver« br. 194, oktobar 1961.

P/b. »Član Chattan«. Z apov jedn ik T. A. W atkinson. Iz A lžira za T ilbury . M otrite lj: Mr. J. B. Caley, I časnik.

D ne 13. novem bra 1960., k ad a se brod nalazio na pola p u ta izm eđu Cap F e rra ta i Cabo de Palosa, u o tp rilike 16.00 sa ti po GMT, v id ljivost je b ila izuzetno dobra, tako da su se p lan insk i v rhovi S ierra

51

N evade vid jeli na udaljenosti od preko 100 m ilja. P lan in a iza Cap F e rra ta tak o đ er se v idjela na u d a lje ­nosti od 60 m ilja. T em p era tu ra z raka iznosila je 15.0° C a m okrog te rm o m etra 11.1° C. V je ta r SW, jačine 1—2.

Pozicija b roda u 18.00 sati: 36°30‘ N. 1°42: W.P/b . »Port Macquarie«. Z apov jedn ik A. J. B raund . Iz P o rt Saida za Huli. M otrite lji: zapovjednik broda i svi časnici.

Dne 25 decem bra 1960. tokom ju tra v lad a la je u području M alta -P an te lle ria izuzetno dobra v id ­ljivost. Mogli smo sigurno iden tific ira ti i ko ris titi u navigaciji slijedeće p lan ine: a) M ount E tna (3276 m), sm jer 048 na udaljenosti od 112 m ilja ; b) M onte Rosso, sm jer 006 na 70 m ilja ; c) C am m arata (1580 m), sm jer 014 na udaljenosti od 72 m ilje.

Poslije podne u 3 sata, kada se b rod nalazio izvan C ape Bona, još u v ijek smo m ogli v id je ti otok P an te lleriu , ko ji se tad a nalazio 48 m ilja daleko. Tokom p re th o d n e noći, izm eđu 00.00 i 03.00, sv ije tla sv jetion ika iznad V alette v id je la su se na udaljenosti od 55 m ilja. T em p era tu ra z rak a u 08.00 sati iznosila je 13.9° C. m okrog te rm o m etra 10.0° C, a m ora 16.30 C. V je ta r W ’N, jačine 2-3. Oblaci, 4/8 CL 2. P ljuskovi.

Pozicija b roda u 08.00 sa ti: 36°30’ N, 13°16, E-

Opaska: Veoma dobre v id ljivosti obično su povezane s .ahnorm alnim lom ljenjem sv ijetla , do čega dolazi kada topli zrak s tru ji iznad hladnog m ora. M eđutim , to n ije bio slučaj kod gorn jih p rim je ra . K ada sm o p-rovjeravali uđaljnosti primijećenih ob jekata s ta li sm o n a stanovište, da abnorm alno lom ljen je sv ije tla n ije bilo po trebno da bi se oni mogli v id je ti, već m ora d a je atm osfera b ila izuzetno vedra.

FOSFORESCENCIJA Atlantski Ocean

M/V »Kvarner«. Iz M arseilla za P o r t de France. M otrite lj: R ušinić A nđelko, III časnik.D ne 27. V 1962. u 23.00 sa ta po GMT p rim ije tili smo u m oru u dužini od nekoliko m ilja k rpe

jakog fo sfo resiran ja m ora, a li ne onakvo kakvo n as ta je zbog k re ta n ja velik ih m asa rib a kroz m ore, već sasvim nepom ične k rpe fosforescencije. T em p era tu ra z rak a iznosila je 17° C, a m ora 18° C. V je ta r N. jačine 2 bofora. M rtvo m ore, jač ine 3. T lak z rak a 763 mm. Po tpuno naoblačeno. Fosforescencija se p ro tezala u p rav cu SW. K p 246°, b rz ina 15.2 čvora.

Pozicija broda: 33°08’ N, 12°35’ W.

Omanski zaljev»The M arine Observer«, br. 194, ok tobar 1961.

P/b. »British Energy«. K ap e tan S. B ruce. Iz M ena-a l-A hm adi za Suez. M otritelj: M r. D. F. Thom son, II časnik.

Dne 14. ok tobra 1960. u 21.30 sa ti po GMT p rim ije tili smo tr i v rlo b rza p rs ten a sv ije tla , ko jasu naglo izv ira la iz tr i odvojena vrtloga. V rtlozi su b ili u d a ljen i jed an od drugoga oko tr i uzla u pravojlin iji para le lno s lin ijom p ram ca i k rm e b roda, te oko p e t uzlova daleko od desne s tran e b roda. Činilo se da pozicije v rtlo g a u vodi osta ju neprom ijen jene . P rv a dva po jav ila su se gotovo istovrem eno i pro iz­vela k ružne p rstenove s učestalošću od oko jedne sekunde ili nešto m anje. T reći v rtlog pojav io se okom inu tu kasn ije , p ro izvevši e lip tičke p rstenove ko ji su se k re ta li mnogo brže od ostalih . Oni su se po ja ­v ili oko 2 s tu p n ja n a kom pasu isp red sred ine b roda s desne strane , a n es ta ja li oko 4 s tu p n ja iza sred ine broda. N esta ja li su više m an je istovrem eno.

Iako su se na po jed in im m jestim a nek i p rstenov i u k rš tav a li i m eđusobno poklapali, oni se nisu p o b rk a li n iti su b ili zau stav ljen i trupom broda, je r su se jasno v id je li kako p re laze s desne s tra n e broda na lijevu, kada su b ili u lin iji s mostom.

B ila je ja sn a m jesečina, pa smo b ili p rilično sigu rn i da n ije bilo n ik ak v ih porem ećaja na m o r­skoj površin i, kakve bi m ožda m ogle p rouzročiti r ib e skakanjem ; ;iz vode, i si.

Ova je po java b ila v id ljiv a oko 5 m inu ta . N ije bilo n ikakvog p rek id an ja . P rs ten o v i su se p o jav ­ljiv a li i n esta ja li neprek idno .

S tup ili smo u vezu s brodom ko ji je pro lazio oko 3 m ilje od nas s lijeve strane , a li je on javio da n ije n iš ta prim ijetio .

Za v rijem e ovog m o tren ja ra d a r n ije bio uključen .P ro p e le r (parna tu rb in a s jedn im vijkom ) bio je potpuno u ro n jen kroz čitavo vrijem e.Za v rijem e m o tren ja v ladao je veom a snažan vonj od tru lež i vegetacije, ko ji je p restao čim

smo izašli iz ovog područja .Pozicija b roda: 25°58’ N, 56°53’ E.

52

ABNORMALNO LOMLJENJE SVIJETLA Indijski ocean

•■■The M arine Observer-«, br. 194, oktobar 1961.

P/b. »Orcad.es«. Z apovjednik J . D. B irch, D. S. C. R. D. Iz Coiom ba za F rem an tle . M otrite lj: Mr. D. M. Sw etnam , m lađ i II časnik.

Dne 28. ok tobra 1960. u 03.40 po GMT, nepo sredno p rije izlaska sunca, p rim ije tili smo sunce, za koje smo m islili da je p ravo , u p rav o iznad horizonta, ali je ono počelo je n ja v a ti k ad a se po jav ilo pravo sunce, sve dok se oba sunca n isu poklopila. K ako se sunce dizalo, ono je kroz o tp rilike 15 sekund i im alo oblik g ljive, kada se s tab ljik a najednom povukla p rem a gore, da bi se spojila s ko lu tom ko ji je bio ovalnog oblika. U skoro smo p rim ije tili p ra v i k ru žn i oblik. T em p era tu ra z rak a iznoisla je 25.6° C, m okrog te rm o m etra 24.4° C, a m ora 26.7° C. L agana sum ag lica. U m jeren i m rtv i valovi. V je ta r SE, jačine 5.

Pozicija broda: 9°30’ S, 92° 48’ E. /

Opaska: Ova in te resan tn a .pojava rezu lta t je p re lam an ja sunčevog sv ijetla u njegovom prolazu kroz atm osferu, zbog abnorm aln ih v e rtika ln ih raz lika u tem peratu ri. U ovom slučaju v je ro ja tno je b ilo po trebno nekoliko nad in - verzionih slo jeva d a bi se proizvela tako složena pojava.

RADIO FEDING Sjeverni Atlantik

»The M arine Observer«, br. 194, ok tobar 1961.

P/b. »C o n s u e l o Z apovjedn ik F. M etham . Iz M iddles b rougha za M ontreal. M otrite lj: M r. D. Leeson, s ta riji rad io te leg rafist.

D ne 12. novem bra 1960. od 16.30 po GMT, kada smo se n alaz ili na poziciji 54°45’ N, 48°05’ W, pa cio o tp rilike 22.00 sa ta idućeg dana k ad a smo se n a la z ili izvan A m our Pointa, doživjeli smo p o tp u n i rad io feding na k ra tk im valovim a. D ne 13. novem bra od 22.00 sa ta pa n ad a lje bilo je n ek ih znakova slabe ak ­tivnosti n a valn im pojasim a od 36 i 49 m etara , ali su signali b ili odviše slabi da bi se m ogl k o ris titi u ko­m unikaciji. N ismo uopće m ogli ču ti stan ice u n u ta r rad iu sa od oko 750 m ilja . N ismo m ogli h v a ta ti n ijed ­nu evropsku stan icu , a li su se C uracao P JC i Rio de Jan e iro P P R čuli sasvim jasno.

Opaska: Mr. G. O. Evans, iz Inženjerskog od je ljen ja G lavnog poštanskog ureda, dao nam je slijedeći kom entar: »Feding koji je dne 12. novem bra doživio P /b »Consuelo« na k ratk im valovim a, podudarao se s D ellin-

gerovim fedingom , koji je zahvatio sve rad io valove koji su išli za U jedinjeno K raljevstvo. Porem ećaj zabilježen dne 13. novem bra bio je posljedica jonosferske oluje. Ove oluje, iza ko jih često nakon perioda od 18-36 sa ti slijedi D ellingerov feding, uzrokuju m aksim alan prekid kom unikacija koje prelaze au ro ra ln e zone. To je razlog zašto su signali koji su se p rim ali s juga bili norm alni, dok se signali iz Evrope nisu čuli.

Razlog zašto se s tan ice u n u ta r 750 m ilja udaljenosti nisu čule bio je v je ro ja tno ta j, što su za vrijem e jonosferske o lu je najn iže frekvencije koje su se širile u pojasim a visoke frekvencije im ale »skip« udaljenosti veće od 750 m ilja. Ovaj porem ećaj bio je povezan sa Sunčevom m rljom ko ja se v id je la izm eđu 6. i 18. novem bra. Ovo je bila najveća Sunčeva m rlja zabilježena tokom 1960. godine, je r je izm jereno područje ove m rlje iznosilo dne 14. novem bra 1775 m iliju n tin a v id ljive sunčeve hem isfere.«

Indijski ocean

M /b. »Rakaia«. Z apov jedn ik F. G. Bevis. Iz A dena za Sidney. M otrite lji: M r. R. B irk in lhaw , g lavn i rad io ­te leg rafist, te M r. J. Russel, II rad io te leg rafist.

D ne 11. novem bra 1960. izm eđu 03.00 i 05.00 sa ti po G M T doživjeli smo p o tpun i rad io feding na k ra tk im valovim a. S ignale smo ponovo u h v a tili u 05.00 sati, a li su b ili izuzetno slabi. Sm atram o da je do fed inga v je ro ja tn o došlo zbog velike m rlje na S u n c u koja se m ogla v id je ti u to vrijem e.

Pozicija b roda: 22°51’ S, 97°29’ E.

Opaska: Mr. G. O. Evans, iz Inžin jerskog odsjeka Glavnog poštanskog ureda, dao je slijedeći kom entar:»Potpuni rad io feding, koji je 11. novem bra 1960. doživio M/b. »Rakaia«, p rem da ga nisu ev identira le p ri­

jem ne stan ice u U jedinjenom K raljevstvu , podudarao se s D ellingerovim fedingom o kojem su izvjestili Hong K ong i Singaipore izm eđu 03.00 i 05.00 sa ti po GMT.

Iznenadni rad io feding, koji se ka tk ad a naziva Dellingerov feding, uzrokovan je žestokom provalom u ltra violetnog zračenja. Do ovog zračen ja dolazi kada se na Sunčevoj površin i pojave p jege (mrlje). Ovo zrače­n je utječe na jonosferu i prem a tom e na rad io valove visoke frekvencije, ali sam o n a Suncem osvjetljenoj stran i zem aljske kugle. P rosječno tra ja n je Dellingerovog fedinga iznosi oko 50 m inuta. Cesto pu ta jedna druga v rst zračenja, ko je Sunce em itira u isto vrijem e kada em itira i u ltra violetno zračenje, a li s m anjom brzinom , stiže u jonosferu od 18 do 36 sa ti kasnije. M agnetsko polje zem aljske kugle koncentrira ovu rad ijaciju u au ro ralne zone,uzrokujući fedinge u višim geografskim širinam a, naročito za v rijem e tame.

53

Što se tiče fedinga o kojim a su izvijestili brodovi »Rakaia« i »Consuelo«, tu se rad ilo o d v a posebna D ellingerova fedinga, a li su oba b ila povezana s velikom Sunčevom pjegom o kojoj se govori u drugom od ova dva m otrenja. P rv i se feding desio u 09.30 a diuigi u 13.30 sa ti po lokalnom Sunčevom vrem enu.

Sadašnji tok ciklusa Sunčevih p jega daje naslu titi, d a će tokom 1961. godine v je ro ja tn o doći do v rlo malog bro ja D ellingerovih fedinga. N akon pro ljeća 1962. v je ro ja tn o neće biti zabilježeni n ikakvi fedinzi ovog tiipa i v je ­ro ja tno se neć» ponovo jav iti sve do o tp rilike 1966. godine.«

METEOR Meksički zaljev

P /b »Šibenik«. Iz M obile za F erd inand . M otrite lj: Šaganić M ilan, III časnik.D ne 17. VI 1962. u 04.45 sa ti po GMT, p rim i jećena je zvijezda naročitog s ja ja , ko ja je le tje la iz

sm jera SW u sm jeru NE, o stav lja juć i za sobom ja k sv ije tleć i tra g od bezbroj boja. Sam a zv ijezda b ila je jako s ja jn a i velika. Inače je nebo bilo vedro. T e m p e ra tu ra z rak a iznosila je 28° C; tlak 1013 m ilibara ; v je ta r SE, jač ine 3 bofora.

Pozicija b roda: 27°53’ N, 86°08’ W.

Indijski ocean»The M arine Observer« br. 194, ok tobar 1961.

M/b. »Hector« Z apov jedn ik R. A. H anney. Iz A delaide za Aden. M otrite lj: M r. J . H. W atterson , II časnik.D ne 14. novem bra 1960. u 2046 sa ti po GMT p rim ije tili smo isp red b ro d a m eteo r izvanrednog

sja ja . K re tao se po azim utu od prib ližno 310° do 295° na srednjo j v isin i od 4°. N jegov lije t je bio sporiji od norm alnog, iako smo ga p ro m a tra li sam o dv ije sekunde. Neobično je, da je n jegova p u ta n ja pokazivala u sp in jan je i spuštan je . P osto ja la je lag an a sum aglica, te je h o rizon t bio nejasan . N aoblaka, 1/8 CL 8,T em p era tu ra z rak a 26.7° C, m okrog te rm om etra 23.9° C, a m ora 28.3° C.

Pozicija broda: 8° 49’N, 56° 00’E.

VODENA PIJAVICA Indijski ocean

»The M arine O bserver« br. 195, ja n u a r 1962.

M /b. »Silverbrook«. Z apov jedn ik P. L. H opkins. Iz A badana za Y okoham u. M otrite lj: M r. D. V. Wood,III časnik.

D ne 10. fe b ru a ra 1961. m alo n ak o n 0800 sa ti po lokalnom v rem enu p rim ije tli smo fo rm iran jep ijavce u p rav cu 070° od broda, a u 0805 sa ti opazili smo pom oću ra d a ra s tv a ra n je porem ećaja n a m or­skoj površin i n a udaljen o sti od 8 m ilja . S jeverno od p ijav ice p ad a la je kiša, a n a ra d a ru smo p rim ije tli dva jasno od ije ljena odjeka. Do 0808 p ijav ica je b ila po tpuno razv ijena . Izm jeren a pom oću sek stan ta ona je pokazivala v isinu od oko 206 m etara . S ada je b ila okružena lagan im p ljuskovim a. K roz p rizm a- tične dvoglede jasno sm o m ogli v id je ti šu p lju sred in u stupca, a li n ism o m ogli u s tan o v iti p rav ac n i b rz in u ro tacije . U 0811 sa ti po jav io se p re k id u donjem d ije lu stupca, dok su se p ad av in e pojačale. S jačan jem kiše ovaj se p re k id širio te se u 0814 sati p ijav ica v iše n ije v id jela . N jen lik izgubio se u kiši. K ada je k iša p resta la , p ijav ica se v iše n ije v id jela . N akon 0808 sa ti porem ećaj na m orskoj pov ršin i n ije se v iše m o­gao razazn a ti na ra d a ru kao zaseban eho, a li se m ogao v id je ti pom oću dvogleda sve do 0812 sati. Tem ­p e ra tu ra z rak a iznosila je 27.8° C, m okrog te rm o m etra 24.7° C, a m ora 28° C. N aoblaka, p re težno velik i Cu i As. V je ta r NNW, jač ine 2.

Pozicija b roda: 6° 45’N, 78° 53’E.Opaska: M/b. »Silverbrook« doživio je ovog p u ta stanje, koje je tipično za m onsunski zrak (sjeveroistočni m onsun) Indijskog oceana blizu ekvato rija lne do line odnosno zone konvergencije, u kojoj nalazim o tropske o lu je u počet­noj fazi. ! ( | .

ABNORMALNE PROMJENE TLAKA Sjeverni Atlantik

»The M arine O bserver« br. 195, ja n u a r 1962.

O ceanska m eteoro loška stan ica »W eather Watcher«. Z apov jedn ik T. J. M organ. N a s tan ic i »I«.D ne 11. fe b ru a ra 1961. tokom p rijep o d n ev a doživjeli smo o lu ju neuobičajene žestine, za ko je v r i­

jem e je k o rig iran i tlak skočio od 973.4 m ilibara u 0900 sa ti po GMT na 997.0 m ilib a ra u 1200 sa ti — p ro ­

54

m jena od 23.6 m ilibara . N ajn ag lji uspon zabilježen je prilikom pro laza hladnog fro n ta izm eđu 0930 i 1030 sa ti — 10 m ilibara . Za v rijem e oluje anem om etri na glavnom ja rb o lu zabilježili su slijedeće v jetrove:

V rijem e(GMT)

V je ta rP ravac

V je ta r B rzina (čv.)

0000 S 350300 S ’E 450600 S’E 500650 S ’E 620930 WSW 751030 WSW 701200 W ’S 451500 SW ’W 401800 SW 38

K ada je o lu ja b ila u svojoj na jjačo j fazi, vodena p rašin a sm an jila je v id ljivost na m an je od 50 m etara . V alovi ko ji su ra n ije b ili vsoki 25 stopa (7.70 m) popeli su se na 40 stopa (12.20 m).

Pozicija b roda u 0900 sati: 59° 12’N, 18° 54’W.Opaska: Na B ritansk im otocim a r ije tk a su povećanja ili p ad od 20 m ilibara. u roku od 3 sata. M eđutim , kada ipak dođe do takv ih po java, one se obično dešavaju blizu a tla n tsk ih obala i u s ituac ijam a koje su slične situac iji koja je posto jala za. v rijem e o lu je od 31. ja n u a ra 1953 u S jevernom m oru. N ajveće p rom jne za period od 12 sa ti iznose do oko 40 m ilibara. K ada dođe do ovako’ rap idn ih p ro m je n a tlaka, tlak je uglavnom nizak. To se dešava u cik- lonskim situacijam a. R ijetke su nagle prom jene tlak a k ad a se n jegove v rijednosti kreću iznad 1015 m ilibara.

Velike prom jene tlaka naročito su česte blizu obala G renlanda i A ntartika. P rom jene od 20 m ilibara u roku od 3 sa ta v jero ja tno se dešavaju svake godine, a zab ilježene su i prom jene od 60 m ilibara u roku od 24 sata.

Sredozemno more

P/b. »Venassa«. Z apov jedn ik J. C. N ettleship . Iz R o tte rd am a za B anias (Sirija).D ne 24 ja n u a ra 1961. u oko 0310 sa ti po GM T b a ro m eta r je počeo nagolo padati, popraćen žesto­

kim p ljuskov im a i jakom grm ljav inom . U roku od l ' / 2 sa ta tla k je pao za 11.6 m ilibara , a zatim se opet počeo naglo dizati. M eđutm , uspon n ije bio tako velik kao i pad, te se u 0645 sa ti b a rm o m eta r ustalio na 997.4 m ilibara , popevši se za 7.6 m ilibara . V je ta r je puhao iz p rav ca izm eđu NE i SE, ug lavnom jačinom 7, ali su zapuši v je tra za v rijem e p lju skova dosizali jač inu od 9 do 10. T em p era tu ra z rak a iznosila je u 0000 sa ti 14.4° C, a m okrog te rm o m etra 13.3 C, u 0600 sati tem p e ra tu ra z rak a iznosila je 11.1° C, a m o­krog te m p e ra tu ra tak o đ e r 11.1° C.

Pozicija broda: 36° 50’N, 13° 12’E.Opaska: Ova žestoka o lu ja po jav ila se u sekundarnoj depresiji kod s lab ljen ja a tlan tsk e depresije koja se k re ta la iznad Španjolske. S ekundam a depresija k re ta la se d a lje sam a u Zapadni M editeran, jačajući na svom putu .

Brod se nalazio' u blizini h ladne fron ta lne gran ice izm eđu atlantskog i m editeranskog zraka, koji je v je­ro jatno bio pustinjskog porijekla.

PODMORSKI ZEMLJOTRES Sjeverni Atlantik

»The M arine O bserver« br. 195, ja n u a r 1962.

P/b. »Garonne«. Z apovjednik . L. C. K ingsw ood. Iz G ib ra lta ra za P o rtla n d (Maine). M otrite lj: zapovjed­n ik broda.

D ne 31. ja n u a ra 1961. u 0100 sa t po GMT brod se jako za lju ljao i nekoliko sekundi tako žesto­ko v ib rirao , da su nek i članovi posade skočili iz svojih k reveta . D rugi časnik m e je posjetio i kazao da im a dojam , kao da se b rod nasukao, iako je dub ina p rem a k a r t i iznosila oko 1.100 fm (2013 m). N akon razm iš ljan ja i ra sp ra v lja n ja s časnicim a n isam m ogao doći do n ikakvog zadovoljavajućeg zak ljučka u pogledu uzroka ove po jave. V je ta r WNW, jač ine 6. M ore um jereno do valovito s velik im m rtv im v a ­lovim a.

Pozicija b roda: 44°27’N 28°15’W.Opaska: Mr. J. Piegza, iz Sedzmološkog odsjeka K ew observatorija , dao je slijedeći kom entar:

»-Po- našem m išljen ju to je bilo' uzrokovano tzv. podm orskim zem ljotresom . To je u stvari obični tektonski zem ljotres, ali ispod dna m ora. U takvom se slučaju elastičn i seizm ički valovi tran sm itira ju kroz stijene do m or­skog dna i zatim, kroz ocean kao1 kompresiomalni vodeni valovi. K ada ovi valovi udare u dno broda, oni redovito izazivaju do jam kao d a je b rod udario u tvrđo' tlo. Oni također mogu izazvati znatno v a ljan je broda. Sve će se ovo, naravno, desiti sam o onda, kada se brod nalazi b liz u epicentra.

Brod se nalazio u sjevernom dije lu sredn jeatlan tskog grebena, gdje su m ali i um jereni zem ljotresi veom a česta pojava.«

55

Le d e n i b r ij e gS jevern i A tlan tik

»The M arine O bserver« br. 195, ja n u a r 1962.

P/b. »Empress od England«. Z apovjednik J. P. Dobson, D. S. C., R. D. Iz L iverpoola za M ontreal p reko Belle Isle. M o trite lj: M r. J. B. W alker, I časnik.

D ne 20. ju n a 1960. p rim ije tili smo ogrom ni leden b rijeg (slika na koricam a). Pom oću sek stan ta smo iz računali da je bio visok 355 stopa (108,25 m). Izgledalo je kao da se nasukao na dno i da će se uskoro rasp as ti na dva d ijela.

Pozicija b roda: 40 m ilja u sm eru p rem a istoku od B elle Isle.Opaska: V elika v isina ovog ledenog b rijega daje n aslu titi d a se ispod m orske površine nalazila ogrom na grom ada leda, ikoja je v je ro ja tno sizala do m orskog d n a (dubina oko 700 stopa odnosno 213.5 m).

K arte o ledu za ta j period pokazuju b ro jne ra š trk a n e ledene bregove, koji su se protezali p rem a jugu sve do 46° N. Veliki broj ledenih bregova zakrčivao je p rila ze tjesnacu Belle Isle. Razvoj ledenih po lja bio je ispod norm ale i tokom druge polovine juna led se brzo rasp ršio iz područja N ew foundlanda. O tprilike tjedan dana p rije sn im anja ove slike, ledeni b rijeg se v jero jatno nalazio m eđu san tam a leda.

KITOPSINA Arapsko more

»The M arine O bserver« br. 195, ja n u a r 1962.

M/b. »Chindvoara«. Z apov jedn ik M. H. V incent. Iz M om base za A den. M o trite lji: č itava b rodska posada.Dne 4. novem bra 1960. Ova neobična fo to g ra fija p rik azu je k itopsinu , ko ju je u 0440 sa ti po

GMT zahvatio p ram ac broda, dok smo se s ju g a p rib ližav a li sv je tion iku Ras H afun b rzinom od 14,5 čvorova. B rod je stao, a za tim počeo voziti krm om , nakon čega je k itopsina po tonula . V jero ja tno je b ila uginula, je r je b ila n a ta k n u ta na oštrici p ram ca p reko 20 m inu ta . Na gorn jem d ije lu je b ila sive boje, trb u h joj je bio b ije lop jegast a b ila je duga oko 33 stope (10 m). T em p era tu ra m ora iznosila je 25° C. V rijem e lijepo i sunčano.

Pozicija b roda: 10°18’N, 51°18’E.Opaska: Mr. P. H. Greenwood, iz Prirodoslovnog m uzeja, O djeljen je za ribe, dao nam je slijedeći kom entar:

»S velik im in teresom p rom atrao sam ovu izvanrednu fo tografiju kitopsine (Rhincodon Typus).Iako nisu rije tke, kitopsine se ne m ogu sm atra ti običajnim ribam a. Ovu v rs t ribe nalazim o u tropskim

m orim a. N ajbliži p red je li Ras Haf'unu, gdje su dosada ev identirane ove ribe, jesu Crveno m ore i tjesnac Bab-el-M andeb. N ajjužn ija tačk a gdje su prim ijećene ove r ib e nalazi se blizu Cape Tow na (uzgred rečeno tu su n a j­p r ije prim jećene), a n a js jev ern ija kod N ew Yorka.

K itopsina je najduži poznati m orski pas, a li je neopasan za čovjeka. H rani se p rocjeđivanjem m alih p lanktonsk ih životin ja iz vode. V elike škrge odlično su prilagođene za ovu svrhu. Zbog n jene trom osti i navike da se polagano k reće blizu površine vode, ove ribe se često su d a ra ju s brodovim a.

Mogu zam isliti da je riba b ila ub ijena u sudaru , naročito kada uzm em o u obzir d a je b rod plovio b rzi­nom od preko 14 čvorova.

Fotografija jasno pokazuje kockaste ša re i piknje, što je karak teristično za ovu v rst ribe.«

Slika 1. K itopsina prim ijećena s M /b »Chindwara«

Rezultati meteorološkog rada na brodovima Jugoslavenske trgovačke mornarice u 1960. i 1961. godini

M eteorološke službe nek ih ze­m alja d ije le na k ra ju godine n a j­zaslužnijim časnicim a palube i zapovjednicim a b rodova razno­razne spom en p lak e te ,u znak p r i­znan ja za n jih o v dugogodišnji sa­m oprijegorn i ra d na p o lju dobro­vo ljn ih m eteoro lošk ih m otren ja . Te p lak e te n em aju neku m a te ri­ja ln u v rijednost, već p re d s ta v lja ­ju sam o sim boličnu nagradu . Mi nažalost za sada nism o u s tan ju da našim m o trite ljim a dijelim o takve sim bolične nag rade je r ne raspoložem o s podacim a o m o tre ­n ju po jed inaca za ra n ije godine. Da bism o im na nek i n ačin ipak odali p rizn an je za n jihov p o žrt­vovan rad , ob jav lju jem o u ovom b ro ju im ena svih m o trite lja , koji su u 1960. i 1961. godini im ali v i­še od 150 m o tren ja up isan ih u brodskom m eteorološkom dnevn i­ku.

M eđutim , sam o broj izvršen ih m o tren ja ne p red s tav lja na jbo lje m jerilo o v rijed n o sti po jed inog m otrite lja . K v a lite t izvršenih m o­tren ja je bez sum nje važn iji od k v an tite ta . N aim e nek i m o trite lji p rilaze ovom poslu ozbiljno i sa ­vjesno, dok su d ru g i u tom e p r i­lično površni. Osim toga, nism o m ogli u stan o v iti tačan broj m o­tre n ja za svakog pojedinog m o­tr ite lja , je r je bilo dosta n epo t­p isan ih m o tren ja , a tak o đ er i do­sta n eč itljivo po tp isan ih m o tren ja , ko ja nism o m ogli »dešifrirati« . U1960. godini p ronašli smo 1970 ne­po tp isan ih m o tren ja a u 1961. ta j se b ro j popeo n a 2197. B roj p o t­pisa ko je nism o m ogli odgonet­n u ti iznosi u 1960. godini 750 a u1961. godini 1386. T akođer nism o uzeli u obzir koliko je v rem ena po jed in i b rod proveo na p o p rav ­ku, u ra sp rem i ili si., je r ne ra s ­polažem o tak v im podacim a. Da bism o ubuduće gub ili m an je v re ­m ena oko d eš ifr iran ja po jed in ih potpisa, m olim o naše m o trite lje da se po tp isu ju č itljiv ije . A ko je u redno popun jena p rv a stran ica

brodskog m eteorološkog dnevn i­ka s im enim a m o trite lja i n jih o ­vim parafom , onda je n a k ra ju svakog m o tren ja dovoljno u p isa ti sam o paraf.

R adio telegrafiste , odnosno broj depeša ko je su p red a li po jed in i rađ io te leg rafisti, ovog p u ta nism o uzeli u obzir, je r rađ io te leg rafis ti ug lavnom ne p o tp isu ju svoje de­peše, a p red n je stran ice brodskog m eteorološkog dnevn ika s im eni­m a m o trite lja i rad io te leg rafis ta više su p razne nego popunjene.

T akođer donosim o i p reg led brodova koji su v ršili dobrovolj­na m eteorološka m o tren ja u 1960. i 1961. godini. S v rs ta li smo ih p re ­m a p lovidbam a i b ro ju m otren ja , a na k ra ju je iz raču n a t p rosjek m o tren ja po jednom b rodu u sva­koj p lov idbi kao i opći p rosjek za sve brodove. N ajveći p rosjek po b rodu im a u 1960. i 1961. go­d in i L ošin jska p lovidba. M eđutim , v isok p rosjek ove p lovidbe treb a p rip isa ti činjenici, što su 1960. sa­mo dva, a 1961. godine sam o je ­dan b rod iz te plovidbe v rš ili — i to p rilično in tenzivna — m ete­orološka m o tren ja . Da je im ala više brodova ,v je ro ja tn o b i im neki b rod s m alo m o tren ja snizio opći prosjek .

P ro sjek m o tren ja po jednom b rodu iznosi 1960. godine 264.5 m otren ja . To znači, da su u 1960. slijedeće plovidbe im ale iznađ- prosječan broj m o tren ja :

1. Lošin jska 372.52. Jugo lin ija 311.73. Jugooceanska 309.14. Splošna 308.85. K v arn ersk a 270.3

U pada u oči da se, izuzev Ju -gooceanske plovidbe, sve p lov id­be koje im aju iznadprosječan broj m o tren ja po b rodu nalaze u S jevernom Jad ran u .

P ro sjek m o tren ja po jednom b rodu iznosio je u 1961. godini 267.1, što u odnosu na p re thodnu godinu p red stav lja povećanje od

2.6 m o tren ja po jednom brodu. Iznadprosječan b ro j m o tren ja u1961. godini im ale su slijedeće plovidbe:

1. L ošin jska 442.02. Splošna 373.53. Jugooceanska 334.54. Ju g o lin ija 302.55. T ankerska 289.06. K v arn ersk a 269.8

P rem a tom e, u 1961. godini iz-nadprosječan broj m o tren ja im a­le su iste plovidbe ko je smo spo­m enu li i 1960. godine, jed ino se m eđu n jih u v rs tila i Ju g oslaven ­ska tan k e rsk a plovidba iz Z adra.

Iznad 600 m o tren ja up isan ih u b rodski m eteorološki dnevnik im ali su 1960. godine slijedeći brodovi:

1. Zelengora (625). Z apov jedn i­ci broda: Rožm anić F ran jo ; M ažer A leksandar. M otrite lji: V erbole R om ano (235), B rv a r C iril (222), P ilip ić V ik to r (140), itd.

2. Ljub ljana (604). Z apov jedn i­ci broda: Vouk V iljem ; S irca D ra ­go. M otrite lji: M acuh A ndrej(159), K am alić M ate (121), Z afre t D anilo (102), te nekoliko m o trite ­lja s m an jim b ro jem m o tren ja ili nečitko potpisano.

Iznad 600 m o tren ja up isan ih u b rodsk i m eteorološki dnevnik im ali su 1961. godine slijedeći b ro ­dovi:

1. Rog (677). Z apovjednik Vouk kap. V iljem . M otrite lji: Z igante V itom ir (195), P lan ine A lb in (175), M ihajlović V ilson (114), Z afre t D anilo (101), V uga R om an (89), itd.

2. K osm aj (639). Zapovjednici: Gopčević kap. S iniša; Rizoniko kap. M arko. M otrite lji: Milić S ta- n islav (185), P etrov ić Ilija (108), Tujković M ilovan (96), Pasković G racija (72), itd.

3. Rum ija (625). Zapovjednici: Ivanović kap. A nton; N ovaković kap. M ilan. M otrite lji: O pareno- vić G racija (187), Filipović T ripo

57

p re thodne godine, Dok J e u ,.186.0. b ro j m o trite lja s p reko 150 m o­tre n ja iznosio sam o 32, popeo se ta j broj u 1961. godini skoro za polovinu. P rem a tom e, situacija se iz godine u godinu poprav lja . N adam o se da će se tem po n a ­p re tk a i da lje n as tav iti i b it će nam naročito drago ako uz već ob jav ljena im ena budem o m ogli u idućim godinam a o b jav iti niz novih im ena.

Č estitam o svim našim dobro­voljn im m o trite ljim a na dosada­šn jim rezu lta tim a n jihovog rad a i želim o im ubuduće još v iše us­ni eha. Josip Dominis

M O TR ITELJI PO RED A N I PO B R O JU IZV RŠEN IH M OTRENJAu 1960. godini

koji im a ju preko 150 m otren ja

R ednibroj M otrite lj

U kupnom o tren ja

B roj m o tren ja na po jed in im brodovim a

1. V erbole Rom ano 284 P ohorje 49, Z elengora 2352. G ržalja A nte 248 Kosovo 220, Skopje 283. M ihalić K rešim ir 247 K um rovec 2474. K eh ler Ivica 236 Vis 2365. B rodarić Josip 235 Tisa 174, V ipava 616. M acuh A ndrej 228 L ju b ljan a 159, P ira n 697. B rv a r Ciril 222 Z elengora 2228. Pasković G racija 212 Kosm aj 2129. P o ljan ić Đ orđe 195 Č ikat 195

10. H ofbauer A lbin 189 Bihać 18911. Cecić A nte 187 Ja jce 30, Sutla 54, U na 10312. B areza N ikola 185 L endava 18513. Srdoč G ordan 178 Treći m aj 17814. Salečić V ojim ir 176 K upa 130, V rbas 4615. Depolo G rgur 175 A vala 22, T rig lav 15316. Dulić V ojislav 172 K osm aj 17217. S ladon ja A nte 171 U ljan ik 17118. P etrov ić B ranko 168 A vala 80, D inara 70,

T rbov lje 1819. M atijaš Vinko 167 Tesla 86, T rig lav 8120. B irač M laden 165 U na 16521. M ilić S tan is lav 165 Boka 115, O rjen 5022. K očevar F ran jo 163 B ihać 16323. M ilinović V ujad in 163 Boka 154, P ren j 924. B ila fe r Tomo 161 A lan 16125. M ušelin F rano 159 A lan 83, P ro g res 7626. Š u le r R udolf 157 G oren jska 27, P ohorje 13027. A ničić Ivan 156 K ra ljev ica 112, S u tjesk a 14,

Z užem berak 3028. G regorić Ivan 153 Tisa 15329. K ašte lan i Ivo 153 Goilo 10, Z eta 14330. M agašić A nte 153 S u tjesk a 15331. Savić D ušan 153 Biokovo 15332. M aračić Rajko 152 D unav 152

(85), Vulović Boško (70), itd.4. P ira n (624). Z apovjednik Rož-

m anić kap. F ran jo . M otrite lji: Srečević R om an (203), Zvab R a­dovan (170), M acuh A ndrej (110), itd.

B rodu A lan ned o sta ja la su sa­mo dva m o tren ja da dostigne ovu g ran icu od 600 m otren ja .

Već i le tim ičan pogled na s ta ­tistike o b ro ju izv ršen ih m o tren ja tokom 1960. i 1961. godine, kako u pogledu izvršen ih m o tren ja po pojed in im brodovim a Ja k o i p re ­m a b ro ju m o tren ja ko ja su izv r­šili po jed in i m o trite lji, pokazuje da je s tan je 1961. bilo bolje nego

Saganić M ilan, III časnik palube Jugoslavenske lin ijske plovidbe R i­jeka, vodi premoćno po broju izv r ­šenih. m eteoroloških m otren ja u

1961. godini

M O TR ITELJI POREDANI PO B R O JU IZVRŠENIH M OTRENJAu 1961. godini

k o j i im a ju p re k o 150 m o tre n ja

R edni U kupno B roj m o tren ja nabro j M otrite lj m o tren ja po jed in im brodovim a

1. Šaganić M ilan 3282. G ržalja A nte 260

3. M ilu tin U m bert 2524. Z a fre t D anilo 2335. Čum belić P e ta r 2306. M ilić S tan islav 2277. M arić S tan islav 2088. Cecić A nte 2079. K eh ler Ivica 204

10. Srečević Rom an 20311. K am enarović M arko 20112. Ilin ić Ž arko 20013. Z igante V itom ir 19514. L an ji L jud ev it 19115. A bjanić Ilija 18916. G ašpić M ilko 18917. O parenović G racija 18718. Ropac M ate 18019. Srdoč G ordan 17720.' K am ić S lavko 17621. M ožina Hugo 17622. B rodarić Josip 17523. P lan ine A lbin 17524. M uhvić H rvoje 17425. P r ija n Š tefan 174

26. B rv a r C iril 17327. Š tile t M irko 173

28. B e rn a rd R obert 17229. V adn ja l M iro 17230. Rešek D rago 17131. V erbole Rom ano 17132. Žvab R adovan 17033. Josipović D anilo 16934. Skoko D an ije l 16735. B are tić Z latko 16136. Ivanov Ive 16037. Sablić S lavko 160

38. P ad o v an L jubo 15939. B irač Zvonko 15840. Š u b a t V ilim 15741. Š u le r R udolf 15642. Šoić E rv in 15543. Š purej F ranc 15544. Hess L udvik 15045. M ušelin F rano 15046. V arga D am ir 150

K ra ljev ica 203, Ž užem berk 125 Kosovo 31, F. šu p ilo 15, Topusko 214 Iž 252L ju b ljan a 132, Rog 101 G ruž 230Kosm aj 185, O rjen 42 Sava 160, Z em un 48 S u tla 42, V ipava 165 Jesen ice 93, P objeda 111 P ira n 203K ordun 124, O rjen 77 L endava 200 Rog 195Lošinj 134, Š ibenik 57G ruž 189S rb ija 189R um ija 187S p lit 78, Š ibenik 102R om anija 104, T reći m aj 73Zelengora 176K oro tan 176Tisa 12, V ipava 163Rog 175D inara 55, Vis 119 Bela K ra jin a 45, B ihać 65, B aška 64B ihać 2, Zelengora 171 Jesen ice 33, Vis 70,V ojvodina 70 Boka 172Bovec 40, M. K rp an 132 N ikola Tesla 171 P ohorje 171 P ira n 170 Tisa 169S u tla 109, T isa 32, V ipava 26Z ad ar 161B ožava 160Sava 36, Zenica 66,P rim o rje 58 Tisa 86, V ipava 73 U čka 158L ika 62, F. Šupilo 95 G oren jska 156 C rna gora 81, Vis 74 P ohorje 155 Bovec 150 L endava 150 A vala 48, Bosna 102

Broj

m

otre

nja

upisa

nih

u BM

D u

1960

. go

d.

prem

a po

jedi

nim

br

odov

ima

05.

cca.3

D

a> rt> c

jMc

, ><u .3 t- ^ 3 -PO o 3O 03 Q

rt £ <?N w <C 3 c*^ P C/3

.2 s-i3 pa) r»h Q

eOOOC-rJtOSCOCOCOeOt-OOSC ' I C ' I C ' i e ' J C ' J C ' J C ' J C ' l C ' J C ' J C ' J C ' J C ' J

P a ć« > £. ,3 C O cTS Sh« U £ N N w K>KE h « £ *2 S hJ J3

C-l Oto -f co co

0, KS c s<D 3 .12 N OS W

O■o '3 S 2 b 3! O -2 ffl fc (fl « K-

05 O 05 05 [-(D 55 Ifl 1< Tco n ci cc m

H o S

N O M O I C I O H O 55 51 Cl H O O O OM M n n n n n c o

9 co 0 T3

• 3 >N 3 O O i-55 ’o .9,2 ■§ o rt 9 X jj m m

o) m eo in

a> •> co“O O r-ta > 'S P•H O ^ >K* M HM

2 5oW> .93 . _ ..O 3 • s-<lit Cfi W >c a

■ri a K cq

Cfl jQP CvJ» <n

> X •£ a

Si 25

a M "Jh r t° 3 >N c o. :3 Xi& K 0

u 0 3 .S §0 1 0 115(0 0

3 cSS S 2 «( D U O> P> N 3 tg O cocl n co w to 55 H H C4 C-l C l N

X rtC3 «> w §O) O H > f MCO CO IO 51 51 O55 55 CO 55 CO CO

3 C! 4j >Ri P fiV O “jc g P h i! .&p N SI K h >

C Ož c3 rtO. r-,A <

LO rr | 05O C0 Cl

<y i ^52> p rt

a a CO .9

o 53 -3

LN T-l

a

■a>o rtOt K/l

OCh

XwC

60

184,

6

372,

5

79,5

60,0 o

cmCM 264,

5

rHcooc-i

ir:t- 31

7 09

3 22

132

.274

11 CM ■'f - 122

Dub

rava

81

Pl

itvic

e 80

B

eogr

ad

27

I£ra

guje

vac

13 201

Mor

nar

91

Mos

or

47

Jadr

o 9

147

Dor

čol

60 ! 1

26 -

1.53

1

Nap

rije

d 16

2 G

undu

lić

154

Kor

čula

14

2

458

Čelik

17

0

Last

ovo

122

17 -

2.44

6

I.ivn

o 24

2

24 -

6.05

3

Gru

ž 36

8 T

ravn

ik

325

693

Dun

av

323

1

31 -

10.5

52

|

Petk

a 43

7

Cik

at

422

< CMcoco1

----

coCM

1CO

c:CMCM

1CM

Atl

ants

ka

Loš

injs

ka

Ero

dosp

as

Slo

bodn

a Šib

enik

Jadr

olin

ija

Uk

up

no

: br

od.

- m

otre

nja

6 f

Broj

m

otre

nja

upisa

nih

u BM

D u

1961

. go

d.

prem

a po

jedi

nim

br

odov

ima

3 .*0 MO 3 IO33 oG aU 3

a .3

> -cx I& S3 3 o

N G5 n

s s £^ £ => JI P< Vi

p. A!« iu ^ ° <, 0

CO O CO rHa i— co r-iM <M N M

•S Ow -3 t;S c g a > « £ 3 ‘5 £ 3 ^ tfl 0 Q

a N H t ' I O ' S C O n M M C O l t ' t ' M O I csm oam cototi'T rttT t'T rM riH H H N N N N WMN N e g N MMN « N N I

3 CC>o a • u 35 t-i J

■3 £ iS c «7 -Q (5 m P oa oj p, « .5 -h3 f-< OJ ►> U >N72 h 72 < P, P

co c— co o

o3 03 35-< r* .rHn H t->

« K crH 3 0)<U *r*j • -3N hl W Dl

® IO IO ® IO CO CM05 t- t " £”- CD CO ČOn co n n ti m co

Sh o<D 3

QJ3)

05 03 'O> U O 011

03w •72 72 K" M Lsi

COcoCO coco coCO

coco CMCO

3 a -ri X •N k tf (U

o«

c .ST3 ’O

0)O >

® ® CO CM CM t-h O Om n « n

# o 5 S E% ca 2 " 2 *ft > £ 5

+- hi ,rt cd s nj y, i« n v P3W(flQ(, ' jfc!JHUU]2C

S rH uu<u o

COIO IOco co

a0)e o05 S-4•C s03 3

3 a) « T?« ° c cO O a» <u -3u & > u &o o c o o^ 0 OW N M

o rcX w o(fi <U >3 Eh oa w o • oh fc M

3W) P3 O .3 K Ph

05 2 2 2

03&'O>O 3ft Oa

72

03

'00•5

3

n?

; j i a £ o % ■a n S .3 . O ;P K ti |

S j a« s? £ 3•a M >:jc a o •.'o w l' u o« 55 ffl W a

rt £ S S ’o

*rH £ *0 5 °^ ^ O

£ £w l > C O C D C i r f O O os co ira io eo »—i o o M O I M N N N N N

<N I <M co co

;CJ C rt "OO >rn O >cn >N■h ® m (u coc c *—•G) £ . rt »~^ C h ! !> 1>

3 rt ui U1

H >

rt

.'■a..rtN

OJt-4+-“ o

O 6 C ia •^ '2 P £>

63

U redništvo: Split, P rilaz V III korpusa broj 11 — P oštanski p re tin ac 102 — Telefon: 22-40 — L ist se dostavlja besplatno pom orskim ustanovam a, poduzećima, brodovim a i su radn ic im a — Rukopisi se ne v raća ju — Ćianci

se ne. honorira ju — Tisak N ovinsko-izđavačkog štam parskog poduzeća »Slobodna D alm acija«— Split