-
Avgust, 2012.
LIBOR - TAJNA FORMULA NAJVEIH SVETSKIH PLJAKAAPie: Ivona
ivkovi
"Svetska ekonomska kriza", "smanjenje budetskog deficita",
"smanjenje javne potronje", "pokretanje proizvodnje","neophodnost
novog zaduivanja", "klizni kurs", "smanjenje referentne kamatne
stope", "inflacija", "deflacija","stagflacija", "recesija",
"makroekonomska stabilnost","lopovske banke", "kreditno ropstvo",
"kamate sa deviznomklauzulom" Ovo je samo deo obimnog finansijskog
renika ijim pojmovima nas svakoga dana zasipaju mediji,politiari,
analitiari, ekonomski i ostali eksperti. Naravno, sve sa ciljem da
nam pokau kako smo za sirotinju u kojojivimo krivi mi sami, odnosno
naa drava, dok oni formalno zadueni da odravaju zdravu i
prosperitenu ekonomiju (jerza to imaju diplomu nekakve visoke
ekonomske kole zbog koje sede u raznim dravnim institucijama),
opravdanjenalaze u "svetskoj ekonomskoj krizi"( i ovo je jo jedna
"struna" politika kovanica).
A kada se kae da neto ne tima na svetskom nivou, podrazumeva se
da tu mi, kao mala drava, nita ne moemo. Zbogsvega toga, ogromna
veina ljudi i u Srbiji grca u dugovima, bez posla ili sa poslom bez
plate ili sa platom koja je nanivou bedne socijalne pomoi. I tako
je u Srbiji bar stotinu godina unazad.
Ali, nije ovo samo karakteristika za nae balkanske prilike, ve
je slina situacija i u itavom svetu (Grkoj, Hrvatskoj,paniji, SAD)
I njima se plasira ista pria: svetska ekonomska kriza, recesija,
dugovi Uvek neto spreava obinogmalog oveka da ivi u bogatstvu i
blagostanju, iako mu dananja civilizacijska i tehnoloka dostignua
to moguomoguiti. Ali, novac uvek negde izmakne i zavri u depovima
odabrane i narodu nevidljive sveteke elite. Njih nikada nepogaa
ekonomska kriza. Zato je drutvo od pamtiveka bilo podeljeno na
stalee: one koji su uvek imali sve i one koji suodreeni da budu
veita sirotinja - robovi. Iako su zlatne i vete ruke uvek bile kod
obinih ljudi, zanatlija i majstora,novac i zlato su bili kod onih
koji nita nisu znali da stvaraju, ali su znali da pljakaju i sa da
sa opljakanom robom izemljom trguju. Naravno, pljaka i trgovaki
procanat je i razlog da ova podela opstane i danas (iako je veina
zbogtakozvane proklamovane demokratije i tobonjih institucionalno
zagarantovanih "ljudskih prava" uglavnom neprimeuje).
Poslednji veliki pljakaki skandal mone svestske vlastele je
otkrie objavljeno u medijima za obian narod da jenajmonija svetska
banka danas, a to je Barclays, manipulisala sa jednom specifinom
bankarskom kamatnom stopomkoja se naziva LIBOR (London Inter Bank
Offered Rate).
Da li i taj LIBOR (Englezi itaju laibor) moda ima veze sa nama i
sa pomenutom svetskom krizom? Ne da ima, ve jenjegovo odreivanje
sama sr funkcionisanja i postojanja FENOMENA koji se naziva
BANKARSTVO. I ona imaimplikacije na ekonomiju itavog sveta.
Bankarstvo sa kamatama je zapravo ono to pokree sve krize, sve
recesije, sveinflacije, privredne kolapse, kako kompanija, banaka ,
tako i itavih drava i itavih regiona. I upravo poetni impuls utom
fantastinom mehanizmu bankarske pljake u koju je danas uvuen itav
svet je LIBOR. Da napomenemo samo dabankarstvo moe postojati i bez
kamata.U stvari kada shvatite ta je LIBOR, bie vam jasno da se
itavim svetom, svim bankama, svim tritima i svim robnonovanim
kretanjima u svetu upravlja od jedne male veoma prefrigane skupine
ljudi (od nekoliko vlastelinskih porodica)koji ne rade nita drugo
ve se igraju sa ivotima i imovinom nekoliko milijardi ljudi na
svetu. Upravo oni koji odreujustope LIBOR-a i onda sa tim stopama
bez ikakve grie savesti manipuliu - pravi su gospodari naih ivota.
Mnogi ih jozovu Novanim Monicima ili Gospodarima Novca.
A kontrola glavnih finansijskih tokova (kao i kontrola hrane,
energenata i tehnologija) glavne su poluge vlastelinskemoi. Dakle,
nije stvar imati novac (jer novac nije vrednost ve zamena za
vrednost), ve kontrolisati njegovo korienje.
LIBOR - TAJNA FORMULA NAJVEIH SVETSKIH PLJAKAA
1 of 7
-
Sagledajmo to ovako: ako ivot jednog organizma (a drutvena
zajednica funkcionie na principu sloenog organizma)zavisi od
dopremanja energije putem hrane i odravanja njegovog energetskog
balansa, onda je krvotok taj kljunienergetski tok koji opsluuje
svaku i najmanju eliju organizma. Glavni pokreta itavog krvotoka je
srani impuls.Finansijski tokovi se esto porede (ne sluajno) sa
krvotokom, jer se u dananjem sistemu u kome dominira trgovinakoju
kontrolie vlastela (i koji je perfidno stotinama godina nametan)
opstaje samo kada se sve vrednosti valorizujupreko novca. Trampa se
smatra staromodnom i prevazienom. Tako je novac preuzeo ulogu
crvenih krvnih znaca (onhrani i snabdeva i sve pokree i aktivira)
dok se itav krvotok (itaj finansije) pokreu jednim kamatnim
impulsom i on senaziva LIBOR.
Poto od snage sranog impulsa praktino zavisi gde e kiseonik
stii, koji deo elija (koji region u tkivu) e biti dobropothranjen i
snabdeven energijom i zdrav, a koji e ostati uskraen za hranu i
koji e propasti, i LIbor ima slian inak.Jer, najpre se energijom
snadbevaju vitalni organi, a onda svi ostali. I novani krvotok se
nakon poetnog impulsa razvijai grana i u zavisnosti gde e stii, a
gde ne, zavisi kvalitet ivota ljudi i njihova privredena aktivnost.
Razlika izmeu ovadva krvotoka je to jednim upravlja Priroda, sa
ciljem da organizam maksimalno i to vie energetski osnai i
nahrani,a drugim (fianansijskim ) upravlja grupa pekulanata iz
Londona, koja vetim smicalicama moe da pravi intervencije uovom
krvotoku po sopstvenom efu i iskljuivo u sopstvenom interesu. Oni
koriste jedan prirodni princip, ali gaizopaavaju pri emu opravdanje
za to nalaze u satanistikoj filozofiji koja kae da ovek ima pravo
da menja prirodnezakone po svom interesu.
Libor tako predstavlja dogovor jednog trgovakog kartela koji se
bavi prodajom novca i koji njime odreuje poetnuprosenu kamatnu
stopu u njihovim meusobnim pozajmicama. A njihovo meusobno
pozajmljivanje (ja tebi, ti meni) predstavlja poetak velike
vlastelinske igre sa novcem koja se stratuje sa tom prvobitnom
kamatom. LIBOR je ondareper, zajedno sa EURIBOROM, i za kratkorone
kamatne stope irom sveta iji su korisnici obini graani. Ako
sepromeni LIBOR, promene se i ove kamatne stope.Libor je tako
poetni impuls koji e zavrteti preko mree centralnih i komercijalnih
banaka i korporacija i osiguravajuihdrutava stotine triliona
novanih jedinica - funti, dolara, eura, jena Preko Libora i
Euribora funkcionie centralnimehanizam za postavljanje svetskih
kamatnih stopa za iroko polje finansijskih usluga i proizvoda.
Libor je najveikamatni mehanizam i on operie sa preko 10 vodeih
novanih moneta. Malo pomeranje kamatne stope LIBORA zanekoga moe
znaiti gubitak meren milijardama dolara (ili evra) a za nekoga isto
toliki dobitak.
Da bi smo jo bolje shvatili kako sve funkcinie, podsetimo jo
jednom ta je novac. Novac nije roba, on nema vrednost,i slui samo
kao zamena za neku pravu vrednost prilikom trgovine. U poetku je
zamena bilo zlato, a onda su zlato poelida uvaju ovlaeni bankari, a
graani su za deponovano zlato kod bankara dobijali papirnate
priznanice na kojima jebila ispisana vrednost deponovanog zlata u
banci koji je donosilac piznanice posedovao, a bankar garantovao da
edonosiocu priznanice vratiti zlato.
Ali, ogromne koliine zlata koje su raznim pljakama vekovima
gomilali razni vitezovi radeu u slubi svojih vladara,dovela je do
toga da je jedan broj takvih vitezova koji se jo nazivaju
templarima, doao u posed bogatstva koje jepremaivalo bogatsvo
vladara za koje su radili. Tako su vremenom oni zlatom kupovali
ogromne zemljine posede,otvarali banke, i pozajmljivali novac (sa
kamatom) kraljevima i drugim dvorjanima. Tako su imali sve vei i
vei uticaj napojedine vladare.
A glavni cilj ovih ovih vlasnika zlata je bio kako da
izdejstvuju eksluzivno pravo da ba oni budu emiteri novca kao
legalnog sredstvo plaanja u nekoj dravi. Tako bi doli upoziciju da
kontroliu koliinu novca u opticaju.
Kogod kontrolie koliinu novca u bilo kojoj zemlji je apsolutni
gospodar itave industrije i trgovine I kada shvatite dase itav
sistem veoma lako kontrolie, na ovaj ili onaj nain, od strane
nekoliko veoma monih ljudi na vrhu,niko ne trebada vas upozori
odakle potiu periodi inflacije i depresije poznate su rei Dejmsa
Garfilda koji je bio 20-ti amerikipredsednik krajem 19. veka i na
toj poziciji je bio samo 200 dana. Samo nekoliko nedelja nakon to
je ovo javno izrekao uKongresu, protivei se davanju Centralne
amerike banke privatnom bankarskom kartelu, ubijen je.
LIBOR - TAJNA FORMULA NAJVEIH SVETSKIH PLJAKAA
2 of 7
-
Da je kontrola novca u opticaju od sutinske vanosti za
funkcinisanje zdrave privrede znali su mnogi vladari vekovima.
Tako je od 10. do 13 . veka lokalni novac kovao i putao u
opticaj sam vlastelin (kralj) i onda ga periodino opozivao,topio
novie i pravio nove, ponekad sa boljem legurom i koliinom zlata ili
srebra, ili loijom, u zavisnosti koliko jenjegova kraljevina u
meuvremenu ubrala novca od poreza ili postala privredno jaa.
Ovakvim periodinim povlaenjemnovca vlastelini su drali pod svojom
kontrolom koliinu novca koja je bila u opticaju i nikome se nije
isplatilo da gazadrava i uva.
Engleska re za ke novac - currency oznaava upravo neto to stalno
mora biti u opticaju, mora cirkulisati. Modernobankarstvo, meutim,
nalae uvanje onoga to stalno mora biti u opticaju i njegovo
gomilanje, a onda njegovu prodaju,pa povlaenje kada se previe toga
nae na tritu i potranja za novcem pone da opada. I to nesumnjivo
izaziva krize ito je danas opte poznata stvar.Rezultat ovakve
srednjevekovne monetarne politike je zato omoguio procvat kulture i
blagostanja, tano premavremenu kada su te novane valute koriene.
Danas, povlaenje previe novca izaziva recesiju ili ekonomsku krizu
jerse on danas povlai i puta u opticaj mimo bilo kakvih stvarnih
vrednosti, ve iskljuivo kao roba koja se uz kamatuprodaje.I upravo
ta namera templara da uveavaju svoju mo prodajom novca i
manipulisanjem trita vetakim povlaenjem iubacivanjem novca,
uobliila je dananji bankarski sistem koji u potpunosti poiva na
usuriji (lihvarenju) kao legalnombiznisu. Ukoliko se od ovih
lihvara stvori trgovaki kartel toliko moan da u ovom poslu moe da
ima monopol naditavim svetom i svim svetskim novanim tokovima,
takav kartel nesumnjivo moe imati titulu Gospodara sveta.
I,naalost, ovakav jedan moan bankarski kartel upravo funkcinie i
sedite mu je u starom jezgru Londona, nedaleko odnjihove prve
privatne centralne banke (Bank of England) koju je krajem 17. veka
jedan bankarski kartel venecijanskihtrgovaca stavio pod svoju
kontrolu.
U SAD je isti ovaj kartel iz Londona uspeo da pod kontrolu stavi
(1913.) ameriku federalnu centralnu banku- FED. Svioni ameriki
predsdenici, poput Garfilda, Linkolna, Deksona i uticajni pojedinci
koji su shvatili kakve posledice to moeimati likvidirani su.
CENA KAPITALA NADUVAVA SVE CENEProdaja novca uz kamatu i
kontrola novanih tokova stvara ogroman problem milijardama ljudi
irom sveta danas, jer supostali zarobljenici u graevini od kamata
koje zida ovakav novac.Problem je u stvari to se preko onoga to se
zovu krediti i investicije ta roba (novac) kao poetni kapital
ugrauje ucenu sve druge robe i usluga . Jer, ako ste kreditom
kupili kamion da prevozite neiju robu, onda je u cenu vae
uslugeugraena i rata za kredit sa kamatom koju morate vratiti. A u
cenu goriva koje plaate takoe je ugraena cena kapitalakoju je uzeo
istraiva nafte, pa konstruktor buotine, pa graditelj naftovoda ili
vlasnik broda koji je pevozi, pa vlasnikcisterne , pa vlasnik
benzinske pumpe itd. Naravno, ono to jo ne znate, to je da su svi
oni na neki nain povezani i svisu kupili poetni kapital od iste
banke. Ali ta ista banka u stvari posluje preko deset razliitih
banaka, koje posluju samreom svojih jo stotinu banaka i jo nekoliko
hiljada kompanija, tako da sav novac praktino cirkulie kroz njih
kaokroz veliki krvotok. I zbog kamate koja se stalno umnoava on
postaje sve moniji i sve vei. I ta god se poslovnouplete u ovu
finansijsku ogromnu graevinu, postaje preko noi njen plen, koji
ovaj krvotok usisa u sebe i odnese dosvoje centrale koja mu daje
poetni impuls - Libor.Tako je ameriki ekonomista Magrit Kenedi
procenila da 45 posto svake cene danas predstavlja cenu kapitala.
to viekapitala aktivira neku industriju, ovaj procenat se sve vie
poveava i sve vei deo cene postaje cena kapitala i onpoinje da
vredi vie nego sama konstrukcija koju je trebalo izgraditi.U praksi
to izgleda ovako:
1. Ako neko u SAD kupuje novu kuu od 100.000 dolara, 75 000
dolara je deo nadzidan prodajom novca i vraa sesukcesivbno svima u
lancu fianansiranja - komercijalnoj banci, korespodentnoj banci,
kompaniji kreditoru i na krajuprimarnoj banci).2. Kada neko kupuje
kuu uz hipoteku (mrtav zalog koji se ne moe prodati dok se ne
otplati) platie, ne samo 100 000dolara za kuu, ve dodatnih 150 000
sa kamatom na 30 godina.
3. Tako kupac na kredit plaa ukupno 250.000 za kuu koja zapravo
kota 25 000 ako bi je sam zidao, tj. ako bi znao to dauradi.
Za sav ovaj novac mi dobijamo prektino veoma malo, a naduvana
vrednost je ona kojom upravljaju bankari izpomenutog kartela. Jer
da nema takvog interesa svaka kua bi danas mogla da bude zamak ili
katedrala, s obzirom da sukatedrale zidane upravo u srednjem veku
kada je novane tokove kontrolisao vladar.
LIBOR - TAJNA FORMULA NAJVEIH SVETSKIH PLJAKAA
http://www.ivonazivkovic.net/LIBOR/LIBOR.html
3 of 7
-
Da bi odrali ove svoje cene bankari moraju povremeno da uvode
recesije , a njih sprovode raznim smicalicama.Recesija nastaje kada
je trite prezasieno neim, a proizvoa (kompanija) ne eli da spusti
cenu. Na primer, zatoautomobil ne bi kotao hiljadu evra umesto
deset, ili manje ukoliko je trite ve preplavljeno automobilima. Ili
zatoivina ne bi bila jeftinija ili ak besplatna ukoliko se ona
toliko namnoi. A poslednjih godina i te kako bi se namnoila
naevropskom tritu ukoliko bi dolazila pravo iz Kine. Naravno,
bankari koji su u Kinu investirali ogroman novac zapodsticanje
razne proizvodnje, pa i ivine, ne bi mogli da naplate svoje kamate.
I zato ivina s vremena na vreme mora daoboli od ptiijeg gripa, da
se zvanino stotine hiljada i milioni ptica pobiju, a kriom se
naprave papiri da one u stvaridolaze iz SAD gde je uzgajanje ivine
skuplje. Naravno, razlika u ceni ide bankarima.Isto je i sa
famoznom bolseti "ludih krava" gde se navodno ili stvarno desitine
hiljada goveda pobije, a zapravo se samoodrava visoka cena
mesa.
Ve smo ranije pisali kako finansijski sindikat Rokfelerovih
manipulie sa ovim bolestima i kako se fiktivno preko SADplasira u
stvari jeftina kineska roba.
Ali, da se vratimo LIBORU.
LIBOR JE SRCE KRVOTOKA KOJI STVARA KAMATEMoete li sada da da
zamislite jednu grupu vetih bankarskih kalkulanata meu kojima su i
predstavnici porodice Rotildkoji su glavni bankari u ovom kartelu)
koji se svakog dana sastaju (kao kartaroi koji graju poker sa
velikim ulozima) ustarom jezgru Londona, i odreuju taj poetni
kamatni impuls LIBOR. On nastaje kada banke iz kartela ponu
meusobno jedna drugoj da zajme novac kako bi se aktivirao veliki
finansijski krvotok koji proizvodi kamate. Bankari suzato kao
vampiri koji se umesto krvi hrane kamatama. ivot za njih poinja sa
Liborom. I sve te banke u stvari funkcioniu kao jedan jedinstven
sistem u kome se nalaze svecentralne banke, navee komercijalne
banke sveta, najvee transnacionalne korporacije, najvei tgovaki
lanci, najveeosiguravajue kompanije.
SVE BANKE SU POVEZANE I POSEDUJU SKORO ITAV SVETJedna nauna
studija nazvana Mrea globalne korporativne kontrole koju su sainili
Stefania Vitali, James B.Glattfelder i Stefano Battiston u
vajcarskoj prikupila je podatke za vie od trideset miliona
ekonomskih preduzetnika(kompanija i investitora) ukljuujui i
njihove imovinske pozicije.Iz objavljenih podataka se moe uoiti da
je oko 43 000 kompanija u svetu transnacionalno (po definiciji koju
je odredio
LIBOR - TAJNA FORMULA NAJVEIH SVETSKIH PLJAKAA
4 of 7
-
OECD). Na vrhu spiska rangiranom po njihovoj moi je 1318 firmi
koji su uoljivo CENTAR svih njihovih poslovanja. Tagrupa firmi
sainjava njihovo jezgro i njega karakteriu neke zanimljivosti:1.
Medjusobnim poslovanjem oni ostvaruju 20 posto ukupne svetske
dobiti.2. Sve ove firme (43 000) suvlasniki su medjusobno povezane,
tako da poseduju jedna drugu, a veina deonica ovihkorporacija je u
vlasnitvu grupe pomenutih 1318 firmi ili banaka. To znai da najvee
od njih poseduju ove manje i takosve ine jedan ogroman umreeni
kartel koji im omoguava jak monopolski poloaj u itavom svetu. One
se samonominalno nalaze u konkurentnoj borbi, zapravo se njima
upravlja iz jednog centra. Za ovakav monopolistiki kartel jeinae
staro zlatno pravilo koje je izrekao Don. D . Rokfeler:
Konkurencija je greh".
Sve ove kompanije (njih 46 000) zajedno ostvaruju drugih 60
posto itave svetske trine dobiti. Oni praktinofunkcioniu kao
globalno poslovno bratstvo sa oitim ciljem da pod njihovu kontrolu
doe sto posto svega na svetu.
Daljom analizom ova grupa autora je otkrila da ak 80 procenata
ukupnog trita je pod kontrolom jedne jo manje grupefirmi, gde se
njihov broj svodi na 737 korporacija.Jo dalje se otkriva da je na
samom vrhu ove piramidalne eme povezanog poslovanja jo jedna manja
grupa od 147korporacija koje direktno kontroliu ak 40 posto
dananjeg svetskog bogatstva.Sam vrh ove piramide nije poznat, ali
je Barclays banka ubedljivo kreditor najveeg broja najmonijih i
najuticajnijihkompanija i banaka.Danas je malo poznato da trgovci
na glavnim berzama u Londonu, Njujorku i Japanu rade u dosluhu kako
bi postavilimeubankarsku stopu, tako pravei ili velike profite ili
prikrovaju gubitke. Procenjuje se da ovaj londonski kartel obre
uovoj igri stotine triliona dolara.
OVO JE SPISAK DANAS NAJMONIJIH SVETSKIH BANAKA I KORPORACIJA
KOJE SU POVEZANE
1 BARCLAYS PLC GB 6512 SCC 4.052 CAPITAL GROUP COMPANIES INC,
THE US 6713 IN 6.663 FMR CORP US 6713 IN 8.944 AXA FR 6712 SCC
11.215 STATE STREET CORPORATION US 6713 SCC 13.026 JP MORGAN CHASE
& CO. US 6512 SCC 14.557 LEGAL & GENERAL GROUP PLC GB 6603
SCC 16.028 VANGUARD GROUP, INC., THE US 7415 IN 17.259 UBS AG CH
6512 SCC 18.4610 MERRILL LYNCH & CO., INC. US 6712 SCC 19.4511
WELLINGTON MANAGEMENT CO. L.L.P. US 6713 IN 20.3312 DEUTSCHE BANK
AG DE 6512 SCC 21.1713 FRANKLIN RESOURCES, INC. US 6512 SCC 21.9914
CREDIT SUISSE GROUP CH 6512 SCC 22.8115 WALTON ENTERPRISES LLC US
2923 T&T 23.5616 BANK OF NEW YORK MELLON CORP. US 6512 IN
24.2817 NATIXIS FR 6512 SCC 24.9818 GOLDMAN SACHS GROUP, INC., THE
US 6712 SCC 25.6419 T. ROWE PRICE GROUP, INC. US 6713 SCC 26.2920
LEGG MASON, INC. US 6712 SCC 26.9221 MORGAN STANLEY US 6712 SCC
27.5622 MITSUBISHI UFJ FINANCIAL GROUP, INC. JP 6512 SCC 28.1623
NORTHERN TRUST CORPORATION US 6512 SCC 28.7224 SOCIT GNRALE FR 6512
SCC 29.2625 BANK OF AMERICA CORPORATION US 6512 SCC 29.7926 LLOYDS
TSB GROUP PLC GB 6512 SCC 30.3027 INVESCO PLC GB 6523 SCC 30.8228
ALLIANZ SE DE 7415 SCC 31.3229 TIAA US 6601 IN 32.2430 OLD MUTUAL
PUBLIC LIMITED COMPANY GB 6601 SCC 32.6931 AVIVA PLC GB 6601 SCC
33.14
LIBOR - TAJNA FORMULA NAJVEIH SVETSKIH PLJAKAA
5 of 7
-
32 SCHRODERS PLC GB 6712 SCC 33.5733 DODGE & COX US 7415 IN
34.0034 LEHMAN BROTHERS HOLDINGS, INC. US 6712 SCC 34.4335 SUN LIFE
FINANCIAL, INC. CA 6601 SCC 34.8236 STANDARD LIFE PLC GB 6601 SCC
35.237 CNCE FR 6512 SCC 35.5738 NOMURA HOLDINGS, INC. JP 6512 SCC
35.9239 THE DEPOSITORY TRUST COMPANY US 6512 IN 36.2840
MASSACHUSETTS MUTUAL LIFE INSUR. US 6601 IN 36.6341 ING GROEP N.V.
NL 6603 SCC 36.9642 BRANDES INVESTMENT PARTNERS, L.P. US 6713 IN
37.2943 UNICREDITO ITALIANO SPA IT 6512 SCC 37.6144 DEPOSIT
INSURANCE CORPORATION OF JP JP 6511 IN 37.9345 VERENIGING AEGON NL
6512 IN 38.2546 BNP PARIBAS FR 6512 SCC 38.5647 AFFILIATED MANAGERS
GROUP, INC. US 6713 SCC 38.8848 RESONA HOLDINGS, INC. JP 6512 SCC
39.1849 CAPITAL GROUP INTERNATIONAL, INC. US 7414 IN 39.4850 CHINA
PETROCHEMICAL GROUP CO. CN 6511 T&T 39.78
Naravno itava ova igra ne bi bila delotvorna da u nju nisu
ukljueni takozvani dravnici tj. politiari, mediji,
obrazovneinstitucije koje koluju finansijske i bankarske eksperte,
koji imaju za cilj da teko zaglupljuju ljude oko sebeplasirajui im
priu o velikoj finansijskoj krizi i gomilu budalatina. Naravno,
nikakve istinske krize ne moe biti dok naPlaneti Zemlji postoje ivi
ljudi koji mogu da rade i stvaraju. Jer, samo ljudski rad je
energija i znanje koja stvara.Krizu prave samo finansijski vampiri
koji isisavaju tue vrednosti i ljude masovno zaglupljuju kako
njihovi robovi ne biznali da ive drugaije osim da veruju da im je
za sve potreban prvo novac.
Svi ovi likovi rade za istog gazdu:
PRAVILA IGRE KOD DEFINISANJA LIBORABBA (Britanska bankarska
asocijacija) koja odreuje LIBOR zato za ove "finansijske kartaroe"
ima i neka svoja pravilaigre. Tako je i LIBOR definisan kao neka
srednja vrednost izmeu najnie kamatne stope (koju bankari najvie
vole jertako njihov novac najlake nae kupca) i najvie koju dostiu
kratkoroni potroaki krediti. Oni su i najskuplji. Ovapoetna kamatna
stopa u dogovoru je fiksna i manupulisanje sa njom da bi se izvuklo
vie novca je grubo kreenjepravila meu Bratstvom iz kartela. Ko god
to pokua, suoava se odmah sa grupnom tubom koju pokreu ostali i
onmora da plati veliku kaznu.
Tako je banka Barklys (veruje se da je ona upravo najmonija
banka na svetu danas) platila oko 450 miliona dolara kaznu koju su
joj izrekli nadzorni organi u Njujorku i Londonu. I tako se saznalo
za ovo sitno nevidljivo podeavanjeLibora kako bi se izbegli neki
gubici zbog loeg plasmana novca.
Svako podeavanje ove primarne kamatne stope izaziva teke
poremeaje u itavom finansijskom krvotoku sveta (jer ondanas
funkcinie kao celina ) i neko je na tome izgubio stotine milijardi
dolara. Iz dostupnih podataka iz 2008. procenjuje
LIBOR - TAJNA FORMULA NAJVEIH SVETSKIH PLJAKAA
6 of 7
-
se da je oko 350 triliona zajmova i raznih finansijskih derivata
(bankarskih ugovora za obezbedjivanja od rizika) oznaenotada prema
LIBOR-u .
Tako kada nekolicina bankara iz najueg kruga velikih "kartaroa"
odlui da manipulie sa ovim stopama, to imaogromne posledice u
itavom svetu. ak i sa jednom osnovnom jedinicom (to je jedna
desetina jednog centa) desetinemilijardi dolara se dobije ili
izgubi. U zavisnosti da li ste zajmodavac ili korisnik pozajmice. U
svakom sluaju bankarskobratstvo iz Londona za to ne mari, jer za
njih je sve to igra sa novcem na kojim su okovali milijarde ljudi
irom sveta. Iniko od njih zbog toga nee ii u zatvor. Kako neko ree,
ako neki primalac socijalne pomoi oteti dravu za hiljadu ilisamo
sto dolara u SAD, on lako zavri u zatvoru ili mu se pleni imovina u
tom iznosu plus kamata. Ali, to su zakoni zarobove. Za vlastelu to
ne vai. Naravno, vae je pravo da verujete da zaista postoji nekakva
" svetska ekonomska kriza".
LIBOR - TAJNA FORMULA NAJVEIH SVETSKIH PLJAKAA
7 of 7