7/21/2019 Ivan Stojković http://slidepdf.com/reader/full/ivan-stojkovic 1/23 Bazelski poklisar iz Dubrovnika, 1 Objavljeno u: Prilozi za proučavanje društvenih, kulturnih, znanstvenih i inih veza Hrvatske i Švicarske, br !, Bern "###, str $%!# Petar &arija '(D)*+ Bazelski poklisar iz Dubrovnika rtice o -r .vanu /tojkovi0u uz ## obljetnicu stupanja u Do2inikanski red 31!44%14445 .van /tojkovi0 3Dubrovnik, 1!67 % *ausanne, "6 8... 199!5, izvrstan poklisar najve0ih ustanova svoa vre2ena ; Pape, ara, Pariško sveučilišta i op0ih crkvenih sabora ; do danas je najve0i teolo 2e<u Hrvati2a i uzoriti hu2anist, koji je ostavio najve0u hu2anističku knji=nicu ne sa2o u Švicarskoj neo uop0e sjeverno od (lp> O va=nosti njeove pojave svjedoče otovo svi europski jezici koji i2aju posebno i2e za /tojkovi0a ? literaturi na hrvatsko2 jeziku on je .van /tojkovi0, na latinsko2 .oannes /to@ci de 'ausio, na rčko2 .oannou apo tes 'aouzeas, na talijansko2 Aiovanni di 'ausa, na -rancusko2 +ean de 'ause, na nje2ačko2 +ohannes /toikoitsch von 'ausio, na španjolsko2 +uan de 'ausa, na enlesko2 +ohn o- 'ausa, na češko2 +an /tojkovič z Dubrovnika itd Cjeovo znanstveno, vjersko, kulturno i diplo2atsko prealaštvo, koji2 je ; da ostane2o u švicarski2 okviri2a ; obilje=io Bazelski /abor, /veučilište, početke tiskarstva i ono što danas zove2o turističko2 pro2ičbo2, pribavlja 2u naslov prvoa hrvatsko veleposlanika u Švicarskoj 319!1%199!5, ali i švicarsko u ariradu 319!7%19!$5 Štoviše, širino2 djelovanja i starino2 kojoj pripadaju njeov =ivot i djelo, on je 2iljokaz dobrih i prijateljskih hrvatsko%švicarskih odnosa zasnovanih na zajedničkoj baštini krš0anske uljudbe, uzaja2ne ravnopravnosti i višestrukih pro=i2anja Nakon stoljećâ zaborava... /krivenoa pod liš0e2 punih pet stotina odina, -r .vana je /tojkovi0a zapravo otkrilo tek naše stolje0e Austav hils, Earl Binder, Fves onar 1 ukazali su na njeov te2eljni, rodonačelnički prinos eklezioloiji, sustavno2 učenju o to2u što rkva jest i treba biti 8jerojatno stoa jer je =ivio izvan Do2ovine, a nakon s2rti bio zane2aren kao kardinal suparničko pape, hrvatski2 je čitatelji2a .van /tojkovi0 prvi put predstavljen tek 16 članko2 *ovra Eukuljice i znanstveni2 pabirčenje2 Petra &atkovi0a 31645 " 1 Austav H.*/, *e Gractatus de )cclesia de +ean de 'ause, (nelicu2 3'o2a5, I8.. 3149#5 "%!, "14% "99J Earl B.CD)', Der Gractatus de )cclesia .ohanns von 'ausa und die 8erhandlunen des Eonzils von Basel 2it den Husiten, (nelicu2 3'o2a5, II8... 314715 1, !#%79J Fves%&arie OCA(', *KLlise de saint (uustin M lKNpoue 2oderne, Paris : er-, 14$#, pp !"6%!!#J Fves%&arie OCA(', *e place de +ean de 'ause dans lKhistoire de lKecclNsioloie &jesto .vana /tojkovi0a u povijesti eklezioloije, in: 3Q Š(C+)E5, &isao i djelo .vana /tojkovi0a, Rareb 146, pp "74%"$6 2 *ovro E?E?*+.(, .van /tojkovi0, Dubrovnik % zabavnik Carodne štionice dubrovačke za od 16$, /plit 16, pp "6#%"46J Petar &(EO8.S, Prilozi k trovačko%političkoj historiji 'epublike Dubrovačke, 'ad +(R?, 8.., Rareb 164, pp 16#%"
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
ustanova svoa vre2ena ; Pape, ara, Pariško sveučilišta i op0ih crkvenih sabora ; do
danas je najve0i teolo 2e<u Hrvati2a i uzoriti hu2anist, koji je ostavio najve0u hu2anističku
knji=nicu ne sa2o u Švicarskoj neo uop0e sjeverno od (lp> O va=nosti njeove pojave
svjedoče otovo svi europski jezici koji i2aju posebno i2e za /tojkovi0a ? literaturi na
hrvatsko2 jeziku on je .van /tojkovi0, na latinsko2 .oannes /to@ci de 'ausio, na rčko2
.oannou apo tes 'aouzeas, na talijansko2 Aiovanni di 'ausa, na -rancusko2 +ean de
'ause, na nje2ačko2 +ohannes /toikoitsch von 'ausio, na španjolsko2 +uan de 'ausa, na
enlesko2 +ohn o- 'ausa, na češko2 +an /tojkovič z Dubrovnika itd Cjeovo znanstveno,
vjersko, kulturno i diplo2atsko prealaštvo, koji2 je ; da ostane2o u švicarski2 okviri2a ;
obilje=io Bazelski /abor, /veučilište, početke tiskarstva i ono što danas zove2o turističko2
pro2ičbo2, pribavlja 2u naslov prvoa hrvatsko veleposlanika u Švicarskoj 319!1%199!5, ali
i švicarsko u ariradu 319!7%19!$5Štoviše, širino2 djelovanja i starino2 kojoj pripadaju njeov =ivot i djelo, on je 2iljokaz
dobrih i prijateljskih hrvatsko%švicarskih odnosa zasnovanih na zajedničkoj baštini krš0anske
uljudbe, uzaja2ne ravnopravnosti i višestrukih pro=i2anja
Nakon stoljećâ zaborava...
/krivenoa pod liš0e2 punih pet stotina odina, -r .vana je /tojkovi0a zapravo otkrilo tek
naše stolje0e Austav hils, Earl Binder, Fves onar1 ukazali su na njeov te2eljni,
rodonačelnički prinos eklezioloiji, sustavno2 učenju o to2u što rkva jest i treba biti
8jerojatno stoa jer je =ivio izvan Do2ovine, a nakon s2rti bio zane2aren kao kardinal
suparničko pape, hrvatski2 je čitatelji2a .van /tojkovi0 prvi put predstavljen tek 16
članko2 *ovra Eukuljice i znanstveni2 pabirčenje2 Petra &atkovi0a 31645"
1 Austav H.*/, *e Gractatus de )cclesia de +ean de 'ause, (nelicu2 3'o2a5, I8.. 3149#5 "%!, "14%"99J Earl B.CD)', Der Gractatus de )cclesia .ohanns von 'ausa und die 8erhandlunen des Eonzilsvon Basel 2it den Husiten, (nelicu2 3'o2a5, II8... 314715 1, !#%79J Fves%&arie OCA(', *KLlisede saint (uustin M lKNpoue 2oderne, Paris : er-, 14$#, pp !"6%!!#J Fves%&arie OCA(', *e placede +ean de 'ause dans lKhistoire de lKecclNsioloie &jesto .vana /tojkovi0a u povijesti eklezioloije,in: 3Q Š(C+)E5, &isao i djelo .vana /tojkovi0a, Rareb 146, pp "74%"$6
2 *ovro E?E?*+.(, .van /tojkovi0, Dubrovnik % zabavnik Carodne štionice dubrovačke za od 16$,
/plit 16, pp "6#%"46J Petar &(EO8.S, Prilozi k trovačko%političkoj historiji 'epublike Dubrovačke,'ad +(R?, 8.., Rareb 164, pp 16#%"
Povijesno sjećanje na prvoga hrvatskog kardinala inače su otežale činjenice da ne postoji
nijedan njegov portret ili suvremeni životopis, da mu se sve donedavno nije pouzdano znalo ni
za mjesto ni za nadnevak smrti, da mu je grob uništen u doba reformacije, da mu je većinadjela ostala u rukopisu, da mu je ostavština raznesena i da se ne čuva pod njegovim imenom...
Preduvjet pravo2 za2ahu spoznaj> o /tojkovi0u dala je odina 1476 kad su dva
znanstvenika, hrvatski -ranjevac Bonaventura Duda i češki sve0enik (lois ErchnTk, obojica u
'i2u, obranili doktorske dizertacije posve0ene /tojkovi0u! ErchnTkovo istra=ivanje do danas
ostaje te2eljno za uvid u /tojkovi0ev =ivot i djelo 8a=nost /tojkovi0eve eklezioloije koju je
obradio B Duda uočili su 2alobrojni, ali vrhunski stručnjaci kao Austav hils ili +oseph
'atziner, a hrvatsko2 ju je čitateljstvu pri2jereno prikazao jedino o2islav Šai%Buni0 9 Plod
pro2išljanja hrvatskih teoloa i Do2inikanskoa reda o /tojkovi0evoj 2isli bio je 2e<unarodni
znanstveni skup odr=an 146! u .vanovu 2atično2 sa2ostanu u Dubrovniku7
Švicarski obituarij
/a2ozatajnost kojo2 je do2inikanac -r .van /tojkovi0 =ivio redovništvo ali i kardinalsku
čast, često one2ou0ava istra=ivaču otpuhnuti stoljetnu prašinu s onovre2enih zbivanja
&e<uti2, taj je Eardinalov odabir, sa2 po sebi razlo više za poštovanje njeove osobe Posve
nepravedno, skro2nost i neulednost nastavile su pratiti /tojkovi0ev lik i nakon s2rti koja se
zbila u *ausanni
Eraj /tojkovi0eva ovoze2aljsko =ivota poklopio se s bladano2 velikoa zapadnocrkveno oca, hiponsko biskupa (uustina, "6 kolovoza 199! Podatak o točno2 nadnevku
s2rti nalazi se u Enjizi zakladnih 2isa 3Obituarij5 Do2inikanskoa sa2ostana svete &arije
&adalene u *ausanni Enjia se nakon ukinu0a sa2ostana čuva u Aradsko2 arhivu u
*ausanni Podatak u prijevodu lasi: UDvadeset i deveti dan 2jeseca kolovoza V? booslu=ju je
spo2enW Alavosjeka svetoa .vana Erstitelja VDan u tjednu znat 0eš po to2u što ovo2 danu
pripada nedjeljno slovoW KcK V? naše2 /a2ostanu budeW odišnja V2isa zadušnica za ?zoritoW
ospodina .vana /tojkovi0a, sto=erno sve0enika /vetoa /iksta, koji je bio uzdinut iz 'eda
Vbra0e propovjednika u biskupstvoW i učitelj booslovlja u Parizu, a u2ro je odine Aospodnje
3 (lo@sius E'HC(E, De vita et operibus .oannis de 'ausio, *ateranu2 3'o2a5, C/, II8. 314#5 !%9,8. X 1#4 ppJ Bonaventura D?D(, +oannis /tojkovi0 de 'ausio, O P 3Y 199!5 : Doctrina deconoscibilitate )cclesiae, 'o2ae : (ntonianu2, 1476, I.. X 19 pp 3/tudia (ntoniana, 45
4 o2islav +anko Š(A.%B?C.S, Enjia o hrvatsko2 teolou .vanu /tojkovi0u, roatica christiana periodica3Rareb5, 8. 3146"5 4, 1"1%1!#
5 8 zbornik radova: &isao i djelo .vana /tojkovi0a ed Qranjo Š(C+)E, Rareb : Erš0anska sadašnjost,146, 9#$ pp 3(nalecta croatica christiana, "#5
6 *ausanne, *es (rchives de la 8ille de *ausanne 39$, rue du &aupas, *ausanne 45, havannes, 1743Obituariu2 onventus /anctae &ariae &adalennae *ausannensis Ordinis praedicatoru25, - 11$r:II.Ia dies 2ensis (uusti Z Vlittera do2inicalisW c Decollatio sancti .ohannis Baptiste Z VValio 2anuWW(nniversariu2 do2ini .ohannis /to@ci cardinalis presbiteri /ancti /i[ti, ui -uit assu2ptus e[ Ordine et
doctor in theoloia Parisiensis et obiit anno Do2ini 2illesi2o 2o I*...o in die sancti (uustini ethabuit conventus uinuainta \orenos renenses a conventu Basiliensi
tisu0u četrsto četrdeset i tre0e na dan sveto (uustina V"6 kolovoza, ali kako je jučerašnji
dan u naše2 'edu bladan i ne 2o=e biti pokojnička 2isa, to se njeova zadušnica pjeva
danas ? i2e ostavštine naš jeW sa2ostan dobio pedeset ranjskih \orena]Danas, kad zna2o točan nadnevak njeove s2rti, opravdano pretpostavlja2o da su se oko
.vanova odra na dan sprovoda, "4 kolovoza 199! u do2inikanskoj crkvi /v &arije &adalene
u *ausanni okupili prijatelji, tajnici i svi njeovi bijeli -ratri iz to sa2ostana u koje2 je našao
s2rtnu postelju, štoviše cijeli rad i papinska kurija Qeliksa 8 koji je tada stolovao upravo u
*ausanni /vi se oni nisu bili došli oprostiti od nekoa stranca iz daleke Hrvatske neo od
nekoa svoa a, kako ne bi s2atrali svoji2 nekoa tko je bio upravo zaljubljen u švicarsku
neovisnost, kli2u, ljude i običaje^ Cavra0ao se toj srednjoeuropskoj alpskoj ze2lji punih "
odina, od 191$ kad ju je prvi put prepješačio idu0i na Op0i crkveni sabor u Eonstancu, poto2
u Pariz, a onda u njoj pro=ivio trinaest najplodnijih odina, intenzivno znanstveno i
diplo2atsko prealaštva, sve do s2rti
Podrijetlo i obitelj
_ini se da je /tojko &iolkovi0, .vanov otac, bio iz /tona, radi0a s najdulji2 zidina2a u
)uropi, lavno središta proizvodnje soli i ka2enica ne sa2o za Dubrovačku 'epubliku neo i
na šire2 2editeransko%podunavsko2 prostoru /tojko je potkraj I.8 stolje0a doselio u
Dubrovnik dje se o=enio te i2ao, čni se, troje djece: sinove &ihoča i .vana te k0er &ilicu$
/tojko &iolkovi0, po čije2 je osobno2 i2enu .van dobio patroni2sko prezi2e /tojkovi0,u2ro je potkraj prosinca 1914, a njeova =ena /toina oko 9 svibnja 19"! Aodinu dana prije
toa sastavila je oporuku kojo2 je na2jenila dubrovačkoj prvostolnoj crkvi svete &arije jedan
perper te 17 perpera da se odslu=e 2ise za njezinu dušu Rati2 je ostavila sinu .vanu ku0u,
dvije košulje, dvije nove i lijepe plahte, dvije pernate polavnice, jedan prsluk i još dvije nove
plahte .vanovoj sestri 3za koju ne ka=e da je njezina k0i5, ostavila je srebrni prsten, s2otak
platna i jednu polavnicu, nekoj koludrici široki veo, siro2asi2a pet perpera, a neko2
poznaniku s2otak platna . to je bilo sve či2e je ova siro2ašna =ena raspolaala pred s2rt
.z /toinine je oporuke očito da su .vanovi roditelji bili pučani 3ra<ani, a ne vlastela5 i to
prilično siro2ašni .vanova rodna ku0a, koju 2u je 2ajka oporučno ostavila, a on je ustupio
svojoj sestri, nalazila se u sjeverozapadno2e dijelu Arada, u ulici Prijeko, danas ku0ni broj !",
o2e<ena s istoka ?lico2 od /iurate, a sa zapada vrto2 -ranjevačko sa2ostana, danas ?lica
elestina &edovi0a
Humanistički Dubrovnik
7
?sp Petar &arija '(D)*+, Étude prliminaire sur !ean de "aguse #.P. $%&'()%**&+ et ses eortsthologi-ues, Qribour 1446, str 1%11
/tojkovi0ev rodni rad nalazio se tada u za2ahu ospodarskoa i kulturno =ivota Od 1!76
Dubrovčani su u=ivali praktički potpunu neovisnost Bio je to početak zlatnoa doba
Dubrovnika, ponosno izra=eno natpiso2 nad 8rati2a od Ploča, istočni2 ulazo2 u Arad:UDaleko budite, divlji, kroz vjekove se nikakva rata ne boji ova tvr<a koju rije dah svetoa
/tarca V8lahaW]
Bilo =ivota sna=no je tuklo u Dubrovniku u druoj polovici I.8 i cijelo I8 stolje0eJ rozničavo
stvaralaštvo osje0alo se na svi2 područji2a =ivota ? to2 razdoblju Arad svetoa 8laha
2o=e2o prispodobiti košniciJ to je rad pun skela i ra<evinsko 2aterijala, pun vreve ljudi koji
nose, vuku, rade, truju, udru=uju se i sva<aju, prepiru se i 2ire ? svakoj ku0i radsko
središta i2a po koja radionica ili trovina, iz kojih se čuju škripa pila i dlijeta, odzvanjaju lupa
čeki0a i =aor ljudi, a u luci i ispred rada su brodovi i karavane, putnici, trovci i 2ornari koji
/irakuzi na /icilijiJ pet odina kasnije Dubrovnik i Radar stvaraju Dal2atinski obra2beni savez
Aodine 1!4$ počinje se podizati Aradski zvonik /ukladno načeli2a krš0anske vjere i
0udore<a, Dubrovnik zabranuje trovinu roblje2 "$ siječnja 191 /ljede0e odine u radu se
otvara prva 2anu-aktura sukna
Hu2aniza2 koji2 je Dubrovnik ve0 bio zahva0en, duboko je pro=eo /tojkovi0eve 2lade
odine, sna=no utječu0i na te2eljne odrednice Eardinalove osobnosti, njeovu duhovnost i
2etodoloiju rada
Eao zreli čovjek /tojkovi0 se 19"9 zlatni2 slovi2a ubilje=io u hu2anističku povijest Aradati2e što je, za posjeta rodno2 kraju, 1 listopada predlo=io sura<ani2a da se, po uzoru na
slavne europske radove, i u Dubrovniku otvori sveučilište /a svoje strane, /tojkovi0 je bio
spre2an ostati u Aradu i predavati Co, uvijek oprezni Dubrovčani nisu prihvatili izazov
Mladost i studij
Ce zna se točno kada je .van /tojkovi0 ro<en, neo to treba izračunati iz kasnije poznatih
doa<aja Pisac ovih redaka 2isli da kao odinu ro<enja treba uzeti 1!67 Rašto^ Rato jer je
/tojkovi0 postao redovni sveučilišni pro-esor u Parizu 6 studenoa 19"#, što se, pre2a
/tatuti2a Pariško sveučilišta, 2olo posti0i tek s navršenih !7 odina =ivota6 .zjava rektora
pariško sveučilišta .vana Huberta potvr<uje da je /tojkovi0 stekao svoj naslov nakon
8 H D)C.Q*) % ( H()*(.C, hartularium /niversitatis Parisiensis, .., Paris 1641, str 46, ` 1" :U/tatui2us, uod nullus leat Parisius citra tricesi2u2 uintu2 etatis sue annu2]
9 V.O(CC)/ H?B)'.W, *itterae ?niversitatis Parisiensis attestentes uod .oannes de 'ausio radu2doctoratus adeptus sit Parisiis, 1! &aii 19"" % 2s Basel, Yniversitetsbibliothek, ) . 1 k, - !"6v : U8eraciter nobis constat dilectu2 nostru2 venerabile2 ac circu2spectu2 viru2 2aistru2 .ohanne2/to@ci de 'ausio Provincie Dal2atie Ordinis -ratru2 predicatoru2, in sacra theoloia pro-essore2vita, 2oribus, et scientia 2ulti-or2iter co22endatu2J volentes % uantu2 nobis incu2bit in hac parte
% veritati testi2oniu2 perhibere: tenore presentiu2 notu2 -aci2us ta2 presentibus ua2 -uturis,uod predictus 2aister .ohannes radu2 2aisterii et doctoratus in Qacultate theoloie anno Do2ini
akva se računica 319"# ; !7 1!675 izvrsno sla=e s pri2jena2a ostalih op0ih odredbi
kanonskoa prava, op0ih zborova 'eda bra0e propovjednika i statuta sveučilišta u Padovi i
Parizu1#
Pre2a to2u /tojkovi0 je u Dubrovniku upoznao bijele -ratre, stupio u njihov sa2ostannajvjerojatnije 1!44 i nakon odine kušnje polo=io zavjete Budu0i je čitati i pisati ve0 bio
naučio u dubrovačkoj Ara2atičko%retoričkoj školi 3vjerojatno 1!4$%1!445, u sa2ostanu je
studirao još odinu latinski jezik i ra2atiku, tri odine loiku i u2ije0a 319#1%19#95, dvije
odine lozoju 319#9%19#5 i tri odine teoloiju 319#%19#45 'azlo=no je pretpostaviti da
je teoloiju završio 19#4 na Op0e2 učilištu 'eda propovjednika u Radru, inače prvo2
hrvatsko2 sveučilištu Poto2 je počelo njeovo višeodišnje spre2anje za pro-esora Cajprije
je s>2 predavao sve one pred2ete koje je prethodno studirao ako po dvije odine
poj2oslovlje 319#4%19115 i 2udroslovlje 31911%191!5 Cešto od toa vjerojatno je predavao
na Op0e2 učilištu 'eda u Draču, u (lbaniji, čiji je sa2ostan bio u sklopu Dal2atinske
do2inikanske provincije
&ladi -ratar koji je svojski napredovao u sveti2 znanosti2a stekao je si2patije 2e<u
sura<ani2a, pa a je /enat Dubrovačke 'epublike odlučio nadariti potporo2 da po<e na
usavršavanje na Rapad Rahvaljuju0i to2u, nalazi2o a od 191! u Padovi u je prvo bio
predavač /vetoa pis2a, a zati2 predavač &isl Petra *o2bar<anina Cakon četiri odine u
Padovi, zna se da je 191$ pribivao Op0e2 crkveno2 saboru u Eonstanci dje a je car
/iis2und i2enovao dvorski2 kapelano2 .ste odine sti=e u Pariz a2o je najprije
bakalaureus &isli Petra *o2bar<anina 3191$5, a zati2 Ubaccalaureus -or2atus] 3191$%19"#5? zahvalno2 ovoru priodo2 pro2aknu0a u redovno sveučilišno pro-esora pariško
sveučilišta, u petak 6 studenoa 19"# /tojkovi0 ne krije svoju radost i zahvalnost roditelji2a
koji su a čestito odojili, redovničkoj subra0i, prijatelji2a i sura<ani2a koji su a sokolili i
potpo2aali Od novčane pripo2o0i, zna se da su a za troškove studija i boravka u
inoze2stvu novčano pripo2oli: dubrovački do2inikanski sa2ostan sa " dukata, prijatelj
o2a Buni0 sa $# dukata te tri puta dubrovačka vlada 39# dukata u prosincu 191!J # u
siječnju 191$ te stotinu dukata u travnju 19"#5 Pre2a onodobni2 propisi2a kanonskoa
prava /tojkovi0 je trebao pri2iti tonzuru u dobi od 17 odina 319##5 te biti zare<en za
pod<akona sa 1$ 319#"5, za <akona s 14 319#95, a za sve0enika s "9 odine, dakle 19#4
Znanstvenik i vjernik; teolo !rkve
Rnanstveno%istra=ivačko djelo .vana /tojkovi0a 2o=e se podijeliti u nekoliko te2atskih
okvira Do2inantan je njeov napor ; a on je sazrio polavito na Bazelsko2 saboru % da se
2illesi2o uadrinentesi2o vicesi2o, die octava 2ensis nove2bris e[a2inibus riorosis secundu2dicte Qacultatis theoloie statuta et consuetudines leiti2e est adeptus ]
10
v P & '(D)*+, Étude prliminaire sur !ean de "aguse #.P. $%&'()%**&+ et ses eorts thologi-ues,Qribour 1446, str 1%91
objasni otajstvo rkve kao Eristova 2istično tijela, tko 2u pripada, kako i od čea se to tijelo
hrani, obnavlja i odr=ava
Plod to napora najprije je veliki ovor o pričesti pod obje prilike 3kruha i vina5 8išednevnoizlaanje na Bazelsko2 saboru izazvalo je niz replika pa se rasprava otela nekoliko 2jeseci
?kratko, pitanje je bilo je li za spasenje nu=no da se i vjernici%svjetovnjaci pričeš0uju Eristovo2
Ervlju pod prilika2a vina Cakon te2eljita studija /vetoa pis2a i crkvenih otaca, /tojkovi0ev
je odovor husiti2a da takvo nešto nije nu=no za spasenje
a sakra2entalna proble2atika ujedno je /tojkovi0u ukazala dje je pravi uzrok raskoraka s
husiti2a ; njihovo krivo poi2anje rkve /toa Dubrovčanin piše Uractatus de )cclesia], 11
prvu sustavnu raspravu o rkvi u povijesti katoličke teoloije dje jasno ističe četiri oznake
rkve iz Cicejsko vjerovanja: ona je jedna, sveta, katolička i apostolska Uzajednica dobrih i
loših ljudi koji ispovijedaju pravu vjeru u Erista i koja priznaje prvenstvo ri2skoa biskupa]1"
Cjeov skro2ni pravac U2alih koraka] osobito postaje prepoznatljiv kad piše o sabori2a
.van nije sastavio raspravu Ude conciliis], neo sa2o Ude auctoritate concilioru2 et 2odo
celebrationis eoru2] Co i njo2e dr=i prvenstvo jer je ona prva rasprava o sabori2a u
klasično2 s2islu riječi1!
? nastupi2a se oraničava na isticanje stanovito proble2a u konkretnoj situaciji /toa u
njeovi2 dopisi2a iz arirada, pri2jerice, ne2a sustavnih prikaza ili prijedloa za teološke
kontroverzije s pravoslavni2aJ još nije bilo vrije2e za to, valjalo je riješiti naizled obične
tehničke proble2e kao 2jesto odr=avanja sabora Ca=alost, njeova se cariradska 2isijaspotaknula o to pitanje
Da bi u rasprava2a 2oao dati nešto novo, .van nastoji do0i do autentičnih rukopisa
/vetoa pis2a, Otaca ali i svojih protivnika Dubrovčanin je nepokolebljivi i uporni tra=itelj
istineJ ozbiljni, a istodobno zaneseni prikupljač otačkih djel> Osobno je prepisao brojna djela, a
još više ih je kupio ili dao prepisati Poznata je nekolicina njeovih prepisivača: alijan .van
Dar2elli, Cije2ac .van enk, Ark &ihael Doukas ili Poljak Ele2ent iz islice
E to2u je, kao neobično 2arljiv intelektualac, čuvar povijesno sje0anja ; nastoji prikupiti i
povezati naizled banalne izvore, pis2a i doa<aje, koji su danas itekako draocjeni 'adio je
dan za dano2, odinu za odino2, neposustali2 =aro2 traaju0i za istino2 .spisivao je
stotine -olija koje još čekaju da budu otkrivene i pročitane kao dokaz o razvoju i =ivotu teoloije
11 erner E'&)', 0onsens und "ezeption 1 2erfassungsprinzipien der 0irche im 3asler 0onziliarismus,&fnster 146#, str 4#, ka=e za nj da je UDer erste do2atische Eirchentraktat in der Aeschichte der
heoloie]12 .O(CC)/ /O+EO8.S D) '(A?/.O, 4ractatus de 5cclesia, ., c 1 3ed Rareb 146!, str 1"513 Her2ann +ose- /.)B)C, 3asler 0onziliarismus konkret. 6er 4ractatus de auctoritate conciliorum et
modo celebrationis eorum des !ohannes von "agusa, heoloie und Philosophie 3QreiburBr5, *I.I314495 ", str 16$ : U)s ko22t 'ausa da2it die )hre zu, nicht nur den ersten raktat De )cclesia,
sondern eisser2a`en auch den ersten Eonzilstraktat i2 klassischen /inn des ortes eschagen zuhaben]
u I8 stolje0u Cjeovi spisi ne sadr=e sa2o dosad nepoznate teološke prosudbe, neo unose
više svjetla u boat i sadr=ajan tijek zapadne teološke 2isli . pre2da su u neznatno2 opseu
tiskana, njeova su djela nezaobilazna u povijesti i teoloiji'ad 2aistra .vana obilje=avaju dosljednost načeli2a vjerničke i teološke ukorijenjenostiJ
upornost, savjesna heurističnost, znanstveno i ljudsko poštenje O /tojkovi0evu ju=načko2
te2pera2entu svjedoče zapisi njeova tajnika, kasnije pape Pija ..19 Doj2ljivu je ocjenu
njeove predanosti oru0i2 proble2i2a teoloije, rkve i društva dao anoni2ni suvre2enik:
UBrat .van /tojkovi0 nosi /abor u svo2e tijelu]17
Cedovoljno je istra=ena i nedopustivo 2alo poznata /tojkovi0eva djelatna uloa u povijesti
op0ih crkvenih sabora u Eonstancu, Paviji, /ijeni i Bazelu 3osobno je otvorio ve0inu5 i =ivotu
Eatoličke crkve i krš0anskoa svijeta u prvoj polovici I8 stolje0a
Promicatelj "azela
Bazel u /tojkovi0evoj nadi postoji od 19"9 kad je /abor u /ijeni naznačio da se sljede0i op0i
crkveni sabor sazove za seda2 odina u Bazelu /tojkovi0a je na polo=aju sveučilištno
pro-esora u Bolonji 19"4 zateklo i2enovanje za druoa čovjeka Do2inikansko redaJ postao
je njeov op0i skrbnik 3procurator eneralis ; osoba akreditirana pri /vetoj /tolici da zastupa
interese 'eda5 Ca novoj je du=nosti u stalno2 dodiru s Papo2, njeovi2 Dvoro2 i kardinali2a
u 'i2u 'ed bra0e propovjednika, Pariško sveučilište i 2noi drui europski ulednici očekuju
da papa &artin 8 sazove sabor, če2u u konzervativni2 kruovi2a i na Papinu dvoru postoji jaka oporba /tojkovi0 na Prvu nedjelju došaš0a V! prosincaW 19!# kao i na Covu odinu 19!1
u 'i2u propovijeda pred Papo2 i okupljeni2 kardinali2aJ potiče sazivanje /abora koji2 bi se,
vjeruje, riješili brojni unutarnji i vanjski proble2i krš0anstva
Erš0anska )uropa, ka=e /tojkovi0, ko2ada se iznutra i izvana: iznutra husiti i drue hereze
; a hereza je sve što iz2iče iz jedinstva i utvr<enoa reda .zvana pak nesloa i ratovanja
krš0anskih vladara ; sva je )uropa u to doba 2e<usobno ratovala ; i zbo toa onda na taj
svijet nezaustavljivo uspješno nasr0u njeovi satirači: &onoli, urci i ostali Cu=an je siuran
autoritet koji 0e objediniti sve krš0anske snae, osiurati slou i jasni2 stajališti2a stati na kraj
rasulu o je ; ističe /tojkovi0 ; nakon =alosno zapadno raskola sposoban jedino /abor,
dje se u zusnutu obliku čitavo tijelo rkve 2o=e prenuti, posvijestiti i doovoriti, utiru0i put
obnovi i procvatu
Papa je "9 siječnja 19!1 ovlastio kardinala +ulijana ezarinija da otvori i u njeovo i2e
predsjeda /aboro2 u Bazelu . op0i prokurator do2inikanaca -r .van /tojkovi0 kre0e na put
14 ()C)?/ /F*8.?/ P.O*O&.C., De estis oncili Basiliensis Vo22entatoriu2 (enae /@lviiPiccolo2inei De estis oncilii Basiliensis, liber pri2usW, ed Den@s H(F % E /&.H, O[-ord 144",str ": Uvir non solu2 elouens sed etia2 ani2i plenus]
15 'elatio anon@2i episcopi ad cardinale2 Orsini 2issa, Basileae, 4 Cove2bris 19!!, ed Austav
B)E&(CC, 6eutsche "eichtstagakten, I., Aotha 1646, str 11", lineae 9%7: U-rater .ohannes de'ausio, ui portat conciliu2 in suo corpore]
pre2a vrelu 'ajne 8e0 !# travnja 19!1 u Bazelu dr=i prvi ovor pred saborski2 oci2a koji se
još prikupljaju Poto2 obilazi nje2ačke radove Cakon raznolikih usulašavanja, kardinal
esarini, zauzet kri=arsko2 vojno2 u Cje2ačkoj i _eškoj, opuno2o0uje Španjolca .vanaPalo2ara i .vana /tojkovi0a da otvore i predsjedaju /aboro2 Dva su .vana u ponedjeljak "!
srpnja 19!1 Unakon ručka, svečano okupivši sve0enstvo u stolnoj crkvi izlo=ili razlo svoa
dolaska] Pročitavši nekoliko bula, sastavili su zapisnik Poto2 su saborski oci ustanovili, a
notar protokolirao Uda je ti2 čino2 /abor bio uspostavljen i potvr<en] Pokrenut je veliki kotač
Bazelski sabor zasjedat 0e 16 odina tijeko2 kojih je bio raspuštan, ponovno sazivan ili
pre2ještan u Qerraru, Qirencu, 'i2 odnosno *ausannu
Prva je .vanova bitka bio pokušaj da /abor učini pravo2 crkveno2 raspravljaonico2,
Uparla2ento2] /toa razvija opširno dopisivanje ? ponedjeljak 1$ rujna 19!1 piše novo2e
papi )uenu .8 2ole0i a da privoli uza novi /abor i nabraja ono što on vidi kao ciljeve /abora:
jedinstvo svih krš0ana i 7 oslobo<enje /vete Re2lje
/udionici /abora bili su ljudi različitih jezika i te2pera2enata &noi su stili u Bazel s
tjelohranitelji2a, a ti baš nisu 2arili za činjenicu da su stili na crkveni sabor /toa je 2e<u
različiti2 skupina2a znalo do0i do čarkanja, pootovu ako su njihovi ospodari bili u zavadi
Eako je .van riješavao takve proble2e^ />2 pripovijeda kako ih je znao pozvati k sebi,
nahraniti, a onda 2iriti )vo jedne takve zode: UPetoa dana 2jeseca kolovoza 19!7 svi
saborski oci bili su u do2inikansko2 sa2ostanu, kako na jutarnje2 booslu=ju, tako i na ručku,časte0i bladan svetoa Do2inika, oca i ute2eljitelja istoa 'eda .sti dan nakon ručka bilo je
odlučeno da se piše austrijsko2 vojvodi o sklapanju 2ira i da se k nje2u nekoa pošalje]1
.van je ostao na čelu /abora do prosinca 19!1 kad je kardinal esarini preuzeo predsjedanje
kao papin izaslanik i opuno2o0enik Eao prvi predsjednik, a kasnije de -acto lavni tajnik
Op0e crkveno sabora u Bazelu, /tojkovi0 je iz2ijenio dotadašnji pravilnik saborsko rada
za2ijenivši rad po Unacija2a] rado2 u posebni2 odbori2a i povjerenstvi2a ijeko2 19!!
upravo je /tojkovi0 lavni preovarač katoličke strane s husiti2a, a 19!7 /abor a kao
poklisara i opuno2o0enika upu0uje u arirad da s bazileuso2 i patrijarho2 utanači
odr=avanje eku2enskoa sabora ujedinjenja .stočne i Rapadne rkve ; tih dvaju plu0nih krila
jedincate rkve Eristove Cakon povratka, /tojkovi0 se ponovno nastanjuje u Bazelu dje a je
zateklo biskupsko 31# I 19!65 i kardinalsko i2enovanje 31" I 199#5 ? društvu s Qelikso2
8, posljednji2 protupapo2 krš0anstva, 1$ studenoa 199" seli iz Bazela i nastanjuje se u
*ausanni dje provodi posljednje 2jesece =ivota Cakon /tojkovi0eve s2rti, do2inikanski
sa2ostani u *ausanni i Bazelu sporazu2jeli su se o izvršenju njeove oporuke tako da je,
16
.O(CC)/ /O+EO8.S D) '(A?/.O, 7nitium et prosecutio 3asiliensis oncilii, ed Qranciscus P(*(EF,&onu2enta concilioru2 eneraliu2, ., 8indobonae 167$, str 44
sukladno posljednjoj =eli, bazelski sa2ostan naslijedio sve, ali je za uzdr=avanje Eardinalove
robnice i odišnju 2isu zadušnici dao lozansko2 sa2ostanu 7# dukata
Deseci kodeksa iz razdoblja 8... do I8 stolje0a koje je /tojkovi0 kupio ili dao prepisati, aonda ih donio iz arirada uskoro su u Bazel privukli niz učenjaka .vanovu su knji=nicu koristiti
nizoze2ski, -rancuski, 2a<arski i najviše nje2ački hu2anisti: Cikola Euzanski 319#1%1995,
)raz2o 'oterda2ski 3194%17!5, .van Qroben 319#%17"$5 i njeov sin +eroni2 317#1%
+Tnos /zT2boki 317!1%17695 kao i -rancuski reent Qilip Orleanski 31$9%1$"!5 ili nje2ački
pjesnik +ohannes hristian uno 31$#6%1$6!5
Dvije sličice izvrsno svjedoče koliko je Bazel bio /tojkovi0u prirastao srcu: 1 ulo2ci njeova
ovora pred bizantski2 care2 .vano2 8... Paleoloo2 31 listopada 19!75 i " /tojkovi0eva
oporuka 3napisana 14 srpnja 199!5 kojo2 svoju boatu knji=nicu ostavlja Do2inikansko2
sa2ostanu u Bazelu
Švicarski vele#oslanik u !ariradu
Bazelski sabor postavio je 19 svibnja 19!7 /tojkovi0a na čelo višečlano2 izaslanstvu koje
je u ariradu trebalo preovarati o saboru jedinstva .stočne i Rapadne rkve ? rad na
Bosporu .van je stiao "9 rujna 19!7 i u nje2u ostao do " studenoa 19!$ aru .vanu 8...
Paleolou vjerodajnice je predao " listopada 19!7, a dan kasnije i patrijarhu +osipu .. ijeko2 boravka u ariradu /tojkovi0 se srčano zalaao da se eku2enski sabor jedinstva
odr=i u Bazelu .z2e<u njeovih brojnih predstavki o toj te2i, ističe se cariradski ovor "
listopada 19!7 3v latinski izvornik ; Prilo ..5, u koje2 /tojkovi0 hvali kli2atske uvjete, zdrav
okoliš, op0u siurnost i sa2ostalnost radske uprave u Bazelu kao i plodnost okolnih polja i
su ulo2ci rijetko i draocjeno svjedočanstvo u prilo Bazelu koje i danas izaziva divljenje,
2o=da čak i sjetu: UBazelski kraj je 2iran, siuran i spokojan, pa je stoa najprikladniji da se u
nje2u raspravlja o 2iru rkve, kao što je pisano: K? 2iru je 2jesto 2ojeK 3usp Dj $, 945
)ku2enski sabor, koji treba pro=i2ati Duh /veti, svakako se treba zbiti na ovako 2irno2 i
spokojno2 2jestu Ra ostale dijelove krš0anstva, o koji2a =alosni izvješ0uje2o, svi pričaju da
ih razdiru ratovi, štoviše uništavaju i tako dalje +edino onaj rad 3Bazel5 i okolni krajevi, koji se
prostiru uz rijeku 'ajnu, u=ivaju spokoj i 2ir Po to2u je taj rad najprikladnije 2jesto za
slavljenje eku2enskoa sabora radi postizanja crkveno jedinstva]
UDrui razlo Vza odabir BazelaW zasniva se na slobodi koja 2ora biti prisutna na
eku2ensko2 saboru ra=ili ste preko 8aših lasnoovornika da budu0i sabor bude slobodan,
tako da svatko 2o=e izre0i svoje 2nijenje bez svadljiva prepiranja Eolika je ta2o sloboda
ovora, savjetovanja, odlučivanja i zaključivanja znaju veleposlanici 8ašea 8eličanstva koji su
duo vre2ena proveli u radu Bazelu, budu0i je ono rad sloe i jedinstva njeovih ra<ana
Bazel se nai2e iz2e<u druih radova u pravo2 značenju naziva rado2, jer sa2 sobo2
upravlja, a ra<ani se ne dijele po nikakvi2 stranka2a Prijateljstvo vladara koji ta2o vlada
nikoa ne pridobija niti koa ispunja straho2 a2o je takva sloboda da čak i neprijatelji rkve,kad ta2o do<u, u=ivaju najve0u slobodu]
U_etvrti razlo tiče se plodnosti kraja jer dje od se slavi eku2enski sabor, ta2o se stječe
veliko 2noštvo ljudi: ta2o 0e se skupiti Papa, kardinali, patrijarsi, nadbiskupi, biskupi, opati i
ostali prelati naše Rapadne rkveJ do0i 0e kraljevi, prvaci i poklisari odsutnih vladaraJ pristupit
0e tako<er 8aša 8edrina s patrijarsi2a i prelati2a, kraljevi2a i prvaci2a .stočne rkve Eako 0e
sve ovo 2noštvo hraniti, ako 2jesto ne bude vrlo rodno^ akva je pak plodnost polja i
bazelskoa kraja da izdr=ava Op0i otvoreni sabor čitave naše rkve ve0 pet odina Budu0i da
je Bazel posred svih ze2alja koje spadaju pod našu vlast, od sebe je plodniji od druih, a u nj
se, kao u središte, slijevaju i dobra iz svih druih krajeva]
UEonačno, uodnost 2jesta nije ništa 2anji razlo, jer je u rečeno2 radu Bazelu takva
vedrina zraka, da nikad ili rijetko podlene kui ( ona, budu0i da je priljepčiva slabost, običava
raspustiti op0e i pokrajinske sabore bez ploda]
Poklisar Domovine
Pre2da je ve0inu =ivota proveo u tu<ini, /tojkovi0 nikad nije zaboravio Hrvatsku i njezin
krajnji ju s koje je potekao /avjesno i ponosno je obnašao slu=be kapelana i dvorsko
propovjednika hrvatsko kralja i cara /iis2unda, odnosno carskoa savjetnika hrvatskokralja (lberta .. Ca Bazelsko2 saboru pro2icao je pitanje Bosne Rbo zajedničkoa
slavensko jezika i duše, kako sa2 ističe, nije 2oao biti ravnodušan pre2a pustošenji2a
_eške ? ariradu se sprijateljio s patrijarho2 +osipo2 .. koji je po ocu bio Buar pa je s nji2e
2oao pričati ne sa2o rčki neo i hrvatski1$
/tojkovi0 se redovito dopisivao sa sura<ani2a i vlado2 Dubrovačke 'epublike Početko2
listopada 19!! vlada 2u je u jedno2 pis2u zahvalila na spre2nosti da vlastito2 i potporo2
svojih prijatelja uznastoji da Dubrovnik dobije dopuštenje za slobodnu trovinu s nevjernici2a,
kakvo je ve0 bilo dano &leci2a, enovi, +akinu, Eataloniji i drui2a &olila a je i za povlasticu
da Dubrovnik bira svoje nadbiskupe, opate i više crkvene dostojanstvenike, a papa da ih sa2o
potvr<uje Odovarala 2u je na pitanja o stanju o Bosni, čiji predstavnici nisu došli na /abor jer
se u ze2lji vodio ra<anski rat u koji su se još upleli urci 8lada je .vana upu0ivala kako da
naslovi pis2a bosansko2 kralju te vojvoda2a /andalju Hrani0u i 'adoslavu Pavlovi0u, jer je
/tojkovi0, htiju0i posti0i krš0ansko jedinstvo, =elio dovesti na Bazelski sabor predstavnike
heterodoksne rkve bosanskih krstjana
17
ed P & '(D)*+, 8cta et diplomata latina conatum oecumenicum fratris 7oannis 9tojković de "agusio#.P. $%&'()%**&+ illustrantia, Qribour 1446, br 7$, str 17: UBularus est natione et de linua 2ea]
/tojkovi0 se na /aboru potrudio isposlovati Dubrovačkoj 'epublici povlasticu slobodne
plovidbe na istočne strane tj dopuštenje da truju s nevjernici2a 3cjeloviti prijevod bule v u
Prilou .5 Pošto je u Dubrovnik stila saborska bula od "" prosinca 19!!, Dubrovčani su 17o=ujka 19!9 zahvalili /tojkovi0u i obavijestili a da 2u posredstvo2 jedno svo ple2i0a u
&leci2a šalju stotinu dukata kao nadoknadu za troškove koje je i2ao ako<er su a za2olili da
i2 javi ako se na carsko2 dvoru bude štood ovorilo o Dubrovniku i da se zauz2e da car
predlo=i /aboru da se dubrovačkoj prvostolnici podijele neke povlastice koji2a bi Dubrovčani
2oli privu0i heterodoksne krš0ane u svo2 zale<u
$tje%a dvostruke #ri#adnosti
Castojanje .vana /tojkovi0a za jedinstvo2 krš0anskoa svijeta i europsko kontinenta do
danas nije izubilo na va=nosti isu0e 2ilja što ih je prohodao ili preplovio u svetoj zada0i
pozivaju da se nastavi dje je on stao ali i opo2inju kako se do uzvišenih ciljeva nipošto ne
sti=e bez 2arljive pripre2e i zauzetosti cijelo bi0a ? vrije2e kad su nad )uropo2 i
krš0anstvo2 počele bjesnjeti oluje velikih sila izvana i iznutra, .van /tojkovi0 je ; ledaju0i
njeov ze2aljski =ivot ; izubio lavne bitke ?2jesto jedinstvenu, za sobo2 je ostao još
razjedinjeniju )uropu ?2jesto zbli=avanja Eatoličke i Ortodoksne rkve, bio je svjedoko2 još
dublje raskola Ci heterodoksni husiti ni bosanski krstjani nisu uvidjeli začaranost svojih
kruova Caposljetku, .vanovo je najve0e razočaranje propast op0ecrkveno sabora za koje je
vjerovao kako 2o=e biti ja2ce2 obnove rkve i društva Uin capite et in 2e2bris] o nipošto ne znači da je kročio krivi2 puto2 Bio je 2o=da politički ne\eksibilan zato jer je
slu=io istini i svojoj savjesti (, bave0i se Uvisoko2 politiko2], nikada nije te=io olaki2
rješenji2a i brzopleto2 sulasju /tojkovi0 je započeo =ivot u Hrvatskoj, a dovršio a u
Švicarskoj &e<u Uveliki2] narodi2a i njihovi2 dr=avnici2a ; pape, -rancuski kralj, ri2ski i
bizantski carevi ; osje0ao se dorasli2, ali ne kod ku0e Covi do2 što a je stekao u Švicarskoj
"&Z'()*+ )&",- ,dluka /&d sinulas orbis0 kojom se Dubrovčanima do#u1ta#loviti na istočne strane "azel 22. #rosinca 3455.16
/veti op0i sabor bazelski, sabran u Duhu /veto2e kao onaj koji predstavlja sveop0u rkvu
Ca vječnu uspo2enu
Šire0i du=nu pa=nju na pojedine dijelova svijeta, svoji2 slu=enje2 skrbi2o oko koristi
pojedinih 2jesta ukoliko to tra=i njihova potreba, uvjeravaju razu2ni razlozi, iziskuje bria za
katolički puk i tra=i čuvanje dr=avne slobode
Cedavno s2o iz vjerodostojno izvješ0a preljubljenoa sina rkve, /iis2unda, ri2sko cara
i presvijetlo kralja ?arske, _eske, Dal2acije itd, doznali da je rad Dubrovnik s2ješten na
obali 2ora, koje a često svoji2 poplava2a teško uro=avaJ da je ute2eljen na tvrdoj hridi i na
neplodnoj ze2lji Ca njea su neprijatelji krš0anskoa i2ena i protivnici Eatoličke crkve,
krivovjerci raznih sljedbi i raskolnici u njeovu susjedstvu, vrlo često običavali navaljivati, ali su
se njeovi ra<ani i stanovnici ; podr=ani Bo=jo2 po2o0u, ne štede0i ni truda, ni opasnost ni
tereta izdataka, na slavu Bo=je .2ena i radi obrane katoličke vjere ; u više navrata, uz očitu
po2o0 Bo=je desnice, 2o0no, uspješno i neustrašivo oduprli e su ljude 3tj protivnike5 jedno i
druo spola svoji2 čestiti2 i katolički2 ponašanje2 te pobo=ni2 naovaranje2, djeli2a i
zauzetoš0u priveli k ljubavi za naše Otkupitelja .susa Erista te su se pobrinuli i još se uvijekbrinu da se u veliko2 broju pokrste aj rad ustraje u krš0anskoj vjeri i reliiji kao i u vrlo
vjernoj poslušnosti uarsko2e kraljuJ postojano i ponizno prihva0a brojne odredbe (postolske
/tolice i 'i2ske rkve . 2noe s2o drue hvale vrijedne stvari doznali koje čine da 2i i cijela
rkva zaslu=eno preporuči2o taj rad i da a obaspe2o svako2 ljubavlju i naklonoš0u
/toa, budu0i da ti ra<ani i stanovnici ; kako stoji u spo2enuto2 izvješ0u ; zbo
neplodnosti ze2lje i blizine vjeri i katoličkoj rkvi protivnih narod> ne 2ou drukčije sačuvati
stanje spo2enuto rada i svoj i2etak neo uporabo2 trovačke robe i trovanje2 te se tako
odupirati nevjernici2a i drui2a koji se protive vjeri i Eristovoj rkvi ; kako su to do sada
najvjernije činili ; kao i pre2a prilika2a iskazivati drae i uobičajene uslue uarski2
kraljevi2a protiv spo2enutih neprijateljaJ spo2enuti je car ; pro2atraju0i da su 2u
spo2enuti ra<ani i stanovnici kroz 9$ odina u 2noi2 prilika2a iz još uvijek vjerne revnosti
iskazali uslue ; potaknut orljivi2 nastojanje2 drao sina rkve .vana /tojkovi0a iz
Dubrovnika, 'eda propovjednika i naučitelja teoloije, nas vrlo uporno 2olio da se za očuvanje
toa Arada i za po2o0 ra<ani2a i stanovnici2a udostoji2o podijeliti odre<ena dopuštenja i
inače ih počastiti 2iloš0u trajne utjehe &ole za sljede0a dopuštenja: da 2ou voditi ili
18 Pre2a izvorniku i tri prijepisa, četvrto izdanje latinsko teksta v P & '(D)*+, 8cta et diplomata latina
conatum oecumenicum fratris 7oannis 9tojković de "agusio #.P. $%&'()%**&+ illustrantia, Qribour1446, br !9, str 11%11$, s lat preveo -r (uustin Pavlovi0
upu0ivati alije i drue la<e, vlastite ili tu<e, u /vetu ze2lju i u ze2lje nevjernika i u
preko2orske ze2lje skupa s 2ornari2a i drui2 osoba2a potrebnl2 za plovidbu, i to za
prijevoz hodočasnika i za obavljanje trovineJ da se 2ou dru=iti s nevjernici2a dok obavljajute posloveJ da 2ou radi spasenja duša i radi utjehe, uz du=nu čast i poštovanje u prikladni2
2jesti2a, i2ati prijenosne oltare, a tako<er i podizati, raditi i obdarivati crkve i kapelice
skupa s roblji2a, u koji2a 0e prezbiteri, bilo svjetovni bilo redovnički, ispovijedati, odrjesivati i
dijeliti crkvene sakra2ente, slu=iti 2ise i druo booslu=je te pokapati tijela u2rlih vjernikaJ
tako<er da 2ou na2jestiti i raspore<ivati vlastite konzule i drue sebi prikladne du=nosnike u
spo2enuti2 ze2lja2a
&i, dakle, nakon pa=ljiva raz2išljanja, i2aju0i na pa2eti i neke drue razloe za spasenje
vjernika i =ele0i njihovo dobro, naklonjeni ti2 2olba2a, ovlaš0u op0e rkve podjeljuje2o
potpuno dopuštenje spo2enuti2 ra<ani2a i stanovnici2a da vode te alije i la<e, vlastite ili
tu<e, tako<er za hodočasnike u /vetu ze2lju i za trovačku robu, no ipak izuzevši napadačko i
obra2beno oru=je kao i =ive= i druo što pravo zabranjuje, te izvan vre2ena op0e putovanjaJ
da se dru=e s nevjernici2aJ da i2aju prijenosne oltareJ podi=u, rade i obdaruju crkve i
kapelice s roblji2a, da u nji2a sudjeluju na 2isa2a i 3ostalo25 booslu=ju, ispovijedaju i
odrješuju rijehe uz pristanak svoa ordinarija, da u navedeni2 ze2lja2a 2ou pre2a
prilika2a na2ještati i raspore<ivati konzula ili drue konzule i drue du=nosnike, kao je prije
rečeno, i sve drue stvari i na način kako to čine drui vjernici trovci bilo kojih kraljevstava,
pokrajina ili radova koji2a je (postolska /tolica 3ili netko drui5 udijelila povlasticu da to čine; op0enito ili posebno, zdru=eno ili napose, trajno ili privre2eno
Co, ipak ovi2 pis2o2 časni2 nadbiskupi2a <enovsko2, napuljsko2 i 2esinsko2 stroo
nare<uje2o da ne bi oni ili dvojica ili jedan od njih, bilo osobno bilo po neko2 druo2 ili neki2
drui2a, dopustili da priječe spo2enuti2 ra<ani2a i stanovnici2a ili 2ornari2a, ili slični2
osoba2a s obziro2 na prethodna dopuštenja, ; ili da i2 inače bilo kako dosa<uje bilo tko bilo
koje stale=a, stupnja, odličnosti, časti ili polo=aja, kako bi se ti ra<ani i stanovnici 2irno i
spokojno 2oli slu=iti dopuštenje2 što s2o i2 a udijelili (ko bi se koji to2e protivili, neka
budu ukro0eni crkveno2 cenzuro2 ili koji2 drui2 pravni2 lijeko2 3=aliti se 2ou poslije5, a u
tu svrhu 2ou prizvati u po2o0 svjetovnu vlast o vrijedi unatoč uredba2a, zabrana2a i
naredba2a (postolske /tolice, kao i unatoč bilo koji2 oprosti2a i povlastica2a koje su drui
stekli, pa 2akar o nji2a i o njihovu sadr=aju bio od riječi do riječi poseban spo2enJ 2i ho0e2o
da se to ne 2o=e protenuti protiv učinaka ovoa pis2a, pa što 2u drao bilo nje2u suprotno
ili ako je /veta /tolica neki2a, op0enito ili zasebno ; posebno odredbo2 bla=ene uspo2ene
papa Boni-acija 8... ili drukčije ; bila dopustila: 3ho0e2o5 da se pis2o2 koje izričito i potpuno
i doslovce ne spo2inje ovaj indult ili uredbu ; njeovi učinci ne 2ou zabraniti, obustaviti ili
izop0iti, ili staviti na sud onkraj ili izvan odre<enih 2jesta
+6&N )7,8*,6+9 +zvadak iz ovora #red carem +vanom 6+++. Paleoloom o prednosti2akoje i2a Bazel da bi se u nje2u odr=ao eku2enski sabor ujedinjenja .stočne i Rapadne rkve
; arirad, " listopada 19!714
Postre2o, serenissi2e i2perator, sicut in 2andati habe2us, peti2us locu2 opportunu2 ad
Pri2a su2itur e[ uiete loci, uonia2 iila reio est, pacica et uieta et tranuilla, et per
conseuens aptissi2a ad tractanda2 pace2 )cclesiae, sicut scriptu2 est: U.n pace -actus estlocus eius] Vc-r (ct $, 94W, propterea onciliu2 oecu2enicu2, cui /piritu2 /anctu2 oportet
assistere, o2nino eri in huius2odi loco tranuillitatis et pacis De caeteris vero partibus
tantaue est ibi libertas, uod etia2 ini2ici )cclesiae, uando ibi accesserunt, 2a[i2a2 potiti
sunt libertate2
19
re0e izdanje latinsko teksta v P & '(D)*+, 8cta et diplomata latina conatum oecumenicum fratris7oannis 9tojković de "agusio #.P. $%&'()%**&+ illustrantia, Qribour 1446, br 9!, str 1!$%1!6