Ivan Lešković Prototip DMV-a Kampanja ILCAD Remont Lokve ... · Priprema za tisak: Lidija Torma Fotografija na naslovnici: Branimir Butković ... To će biti kraj procesa dezintegra-cije

LIST HŽ HRVATSKE ŽELJEZNICE HOLDINGA d.o.o.broj 786 / travanj 2011.broj 799/ lipanj 2012. LIST HŽ HRVATSKIH ŽELJEZNICA HOLDINGA d.o.o.

/4 /14 /16 /19

Ivan LeškovićVjerujem u budućnost HŽ Carga

Remont Lokve – DrivenikRadovi planiranim tempom

Kampanja ILCADOprezno preko pruge

Prototip DMV-aTipska ispitivanja u tijeku

/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

/ŽCP Zlatar Bistrica, ILCAD

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR

/ I Z S A D R Ž A J A

/ I M P R E S U M

3/

/ UVODNIK

ŽELJEZNIČAR

list HŽ Hrvatskih željeznica holdinga d.o.o.

Nakladnik: HŽ Holding d.o.o.

Za nakladnika: mr. sc. Rene Valčić

Novinari: Branimir Butkoviċ i Boris Udier

Jezična urednica: Nataša Bunijevac

Urednica: Ivana Čubelić

Dizajn: Oskar Pigac

Priprema za tisak: Lidija Torma

Fotografija na naslovnici: Branimir Butković

Adresa uredništva:

Zagreb, Mihanovićeva 12

telefoni: 01/4577-591, 3783-122, ŽAT 855/4288

telefaks: 01/4572-131

e-mail: [email protected]

www.hznet.hr

Tisak: Željeznička tiskara d.o.o. Zagreb, Petrinjska 87

predsjednik Uprave HŽ Holdingamr. sc. Rene Valčić

/4 Ivan Lešković: Vjerujem u budućnost HŽ Carga

/14 Prototip DMV-a: Tipska ispitivanja u tijeku

/15 Sigurnost: Održana akcija Vlak je uvijek brži

/ 16 Kampanja ILCAD: Oprezno preko pruge

/ 18 Poznanovec: Inovativno osiguranje ŽCP-a

/19 Remont Lokve – Drivenik: Radovi planiranim tempom

/24 RŽV Čakovec: Izdana uporabna dozvola za novi vagon

Kao što sam najavio u ožujku, na početku mandata ove uprave HŽ Hrvatskih željeznica hol-dinga ključne riječi svih aktivnosti bile su restrukturiranje i priprema svih društava u sklopu HŽ-ova holdinga za liberalizirano tržište. Sada, četiri mjeseca poslije, s ponosom mogu reći da su HŽ Hrvatske željeznice holding prva tvrtka u državnom vlasništvu koja je izradila cjeloviti program restrukturiranja koji krajem lipnja trebaju prihvatiti Nadzorni odbor HŽ Hol-dinga, Skupština HŽ Holdinga i Vlada RH. Riječ je o programima restrukturiranja trgovačkih društava nastalih podjelom Hrvatskih željeznica. Iako su mediji svašta špekulirali, nismo se obazirali na to te smo naporno radili posao za koji smo od Vlade RH dobili mandat. Koristim prigodu da zahvalim Upravama i timovima za restrukturiranje koji su potrošili mnoga popo-dneva i noći na poslu, ali ne može se reći da je posao završen. On nam tek predstoji! Tijekom lipnja većina dokumenata je finalizirana i počelo je njihovo usvajanje na nadzor-nim odborima. Skupština društava u sklopu HŽ-ova holdinga donijela je 12. lipnja neko-liko odluka kojima je nastavljen proces restrukturiranja društava. Donesena je odluka o pokretanju postupka statusne promjene HŽ Vuče vlakova te odluka o tome da Uprave HŽ Infrastrukture, HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga ponude prijedloge programa restruktu-riranja svojih tvrtki kćeri svojim nadzornim odborima na usvajanje te Skupštini na usvaja-nje i daljnji postupak. Nadzorni odbori HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Infrastrukture prihvatili su projekte restrukturiranja tih društava u utorak 19. lipnja, a Nadzorni odbor HŽ Carga u srijedu 20. lipnja. Potom je 21. lipnja održana Skupština povezanih društava i na teme-lju odluka Nadzornih odbora donijela pripadajuće odluke koje je zajedno s Programom restrukturiranja HŽ Holdinga proslijedila Nadzornom odboru HŽ Holdinga na usvajanje. Sjednica Nadzornog odbora bila je održana 30. lipnja, a odluke su na usvajanje poslane Skupštini HŽ Holdinga. O cjelovitom Programu restrukturiranja društava u sklopu HŽ-ova holdinga odluku će donijeti Vlada RH. Istodobno je od Skupštine HŽ Holdinga zatražena suglasnost za započinjanje postupka podjele HŽ Vuče vlakova. HŽ Holding kao krovno društvo još određeno vrijeme nadzire provođenje programa restru-kturiranja. Zaposleni iz svih služba HŽ Holdinga koje nisu u toj funkciji, osim zakonskih, bit će prebačeni u tri društva (HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Infrastrukturu) do 30. rujna 2012. godine, i to u skladu s postotkom udjela financiranja Holdinga. Zaposlenici će biti raspoređeni u druga društva kao što će to biti učinjeno prigodom podjele HŽ Vuče vlakova, a tome treba prilago diti i nove organizacije društava. Dio zaposlenih koji neće moći biti ras-poređeni na poslove u društvima bit će na listi organizacijskog viška i zbrinuti kroz programe zbrinjavanja u svakom društvu. Sredstva za program zbrinjavanja osigurat će Vlada RH. Do 30. rujna 2012. HŽ Vuča vlakova bit će podijeljena i pripojena HŽ Cargu i HŽ Putničkom prijevozu, a udjeli HŽ Infrastrukture iz HŽ Holdinga bit će istodobno preneseni na Republiku Hrvatsku te će u HŽ Holdingu ostati udjeli HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga. Zadatak HŽ Holdinga bit će nadzor provođenja programa restrukturiranja HŽ Putničkog prijevoza i HŽ Carga te TŽV-a »Gredelj«. Kada proces restrukturiranja HŽ Carga, HŽ Putničkog prijevoza i TŽV-a »Gredelj« bude završen, HŽ Holding bit će ugašen. To će biti kraj procesa dezintegra-cije jedinstvenoga željezničkog poduzeća započetog 2007. implementacijom Zakona o po-djeli Hrvatskih željeznica, kada su Hrvatske željeznice d.o.o. podijeljene na četiri pravna sli-jednika: HŽ Infrastrukturu, HŽ Putnički prijevoz, HŽ Cargo i HŽ Vuču vlakova, a nastavljenog donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o željeznici iz 2009. godine, kada je utvrđena neovisnost upravitelja infrastrukture u odnosu na druge članice holdinga. Iza tog materijala krije se mnogo napornoga posla, i to od usklađivanja organizacija preko do-nošenja različitih provedbenih akata i kolektivnih pregovora, a da ne spominjem pripremu i pro-vedbu projekata modernizacije. Cilj i dalje ostaje isti onaj koji je postavljen na početku mandata – stvoriti financijski održive i tehnološki uređene tvrtke koje će moći odgovoriti zahtjevima libera-liziranog tržišta. Proces će biti dug, složen i bolan, ali drugačijem se nismo ni mogli nadati.

Program restrukturiranja predan Skupštini

/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

/ŽCP Zlatar Bistrica, ILCAD

4 broj 799 / lipanj 2012.

/ POSLOVANJE / Razgovarao: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

/ Koji su bili vaši prvi potezi po dolasku na mjesto predsjedni-ka Uprave HŽ Carga?/ Po dolasku ova je uprava za-tekla ukupni dug poduzeća od 680 milijuna kuna te tenden-ciju kontinuiranog smanjivanja opsega rada. Prvo što želimo postići jest financijska stabili-zacija poduzeća i postizanje ve-ćega prijevoznog učinka. Odre-đene naznake blagog oporavka

počele su se pokazivati. Tako smo u travnju imali promet od 60 milijuna kuna, koji pokriva naše troškove poslovanja. Zbog zatvora riječke pruge koji je trajao četiri dana, svibanj je bio nešto lošiji te je ostvaren prihod od 50 milijuna kuna. Opseg rada Luke Rijeka ove je godine veći za 27% u odnosu na isto razdoblje prošle godine, a naš je ukupni opseg rada za 4% veći. Naravno da to nije dovoljno, ali ohrabruje tendencija rasta za koju očekujemo da će se zadržati u sljedećem razdoblju. Uz puno truda uspjeli smo potpisati više-godišnje ugovore i ugovore o poslovno-tehničkoj suradnji s našim strateškim partnerima među kojima su INA, Petrokemija Kutina, Hr-vatske šume, VIRO, CIOS, Agrokor, CIOS Cezar, Eko Međimurje, Ci-glana Cerje Tužno i tvornice cementa. U završnoj je fazi izrada ugo-vora s INA-om, pregovara se i oko modaliteta poslovne suradnje s Croduxom o prijevozu četiri milijuna tona tereta u bližoj budućnosti, a radi se i na unapređenju suradnje s Agrokorom. Orijentacija Agro-kora na željeznički prijevoz nama znači oko dva milijuna tona tereta više. Održani sastanci s predstavnicima Željeznica Federacije BiH i Željeznica Republike Srpske rezultirat će povratom tereta od pola do milijun tona na V.c koridor. U situaciji kada su velike količine tere-ta s našeg X. koridora preusmjerene na IV. koridor, ulažemo veliki napor u to da u suradnji s željezničkim upravama Slovenije, Srbije, Makedonije, Grčke i Turske vratimo dio tereta.

/ Kako vidite poziciju HŽ Carga u uvjetima nadolazeće konkuren-cije?/ Liberalizacijom tržišta 1. srpnja 2013. svoje usluge nudit će veći broj operatora. No pripremamo se za konkurenciju i dogovaramo se sa strateškim partnerima. Isto tako nastojimo se regionalno udru-živati s nacionalnim operatorima i djelovati kroz Alijansu Cargo X. Teško je prognozirati kako će se situacija razvijati, ali nema razloga da se uz dobru pripremu taj koridor ne koristi u većem opsegu. Cilj je strateškog partnerstava malo sputati interese privatnih operato-ra, izdržati konkurenciju i pridobiti dio tereta koji se prevozi cestom, pogotovo onih roba koje mogu čekati. I domaći cestovni prijevoznici u uvjetima konkurencije naći će se u problemima jer dolaze novi prijevoznici s kvalitetnim vozilima. Naš prosječni prijevozni put da-nas je dugačak od 220 do 250 kilometara. To nije dovoljno jer se o isplativosti može govoriti kod duljina većih od 400 kilometara. Naš

Ivan Lešković

Vjerujem u budućnost HŽ CargaNova uprava HŽ Carga imenovana je 22. ožujka ove godine. HŽ Cargo će od 1. srpnja 2013. poslovati u uvjetima liberaliziranoga prijevoznog tržišta. Uz zatečeno stanje koje je u zadnjih nekoliko godina obilježio pad radnog opsega uz rast zaduženosti HŽ Carga, jasno je da je pred novom Upravom mnogo izazova. To je bio i povod za razgovor s Ivanom Le-škovićem, predsjednikom Uprave HŽ Carga.

je cilj dogovor i suradnja s cestovnim prijevoznicima. Kamioni mogu upotpuniti našu uslugu kod intermodalnog prijevoza. Neka dođu po naše robe i neka ih dalje voze. Isto tako, da bi održali postojeće stanje, nužno je povećati tarife od 12 do 15 posto. U uvjetima li-beraliziranog tržišta poskupit će trase i bit će nužna nova korekcija cijena. To će biti realne cijene koje će vrijediti za sve operatore i u takvim uvjetima bit ćemo konkurentni.

/ Koje je mjere, uz veći prijevozni učinak, nužno poduzeti za kvalite-tno pozicioniranje u tržišnim uvjetima poslovanja? / Proces restrukturiranja podrazumijeva uklanjanje svih ograni-čenja koja sustav ne može podnijeti. Treba poboljšati tehnologiju prometa, a, nažalost, to za sobom povlači višak radnika. Cilj nam je stvoriti poduzetnički usmjeren menadžment. U ovom trenutku sedamdeset rukovoditelja izravno je uključeno u taj proces, a krug ćemo i dalje širiti. Seriju seminara, na kojima su predavači profesori s Ekonomskog i Prometnog fakulteta, organiziramo u Mihanoviće-voj za poslovno područje Prodaje, a u hotelu »Dora« za područje Tehnologije. Pokrenuli smo program obrazovanja za zaposlenike HŽ Carga i AGIT-a u suradnji s Ekonomskim i Fakultetom prome-tnih znanosti. Programi su namijenjeni zaposlenicima iz poslovnih područja Tehnologija i Prodaja, a organizirali smo i usavršavanje na temu komunikacijskih vještina za sva područja. Svrha obrazovnog procesa jest proširivanje kruga stručnih radnika koji razumiju doga-đaje u poslovnom okružju i koji će biti kompetentni pri samostalnom donošenju odluka. U našem kadru vidimo skrivene mogućnosti koje nastojimo potaknuti i razviti. Na željeznici se često spominje ili je u pravilnike ugrađen pojam »nadređeni službenik«, pa se pitam što su onda ostali? Toga nema nigdje i mislim da taj pojam trebamo izbaciti iz uporabe. U razvijanju potencijala naših zaposlenika vidim skrivene mogućnosti od kojih bi u budućnosti mogli imati koristi.

/ Kakvom procjenjujete budućnost HŽ Carga?/ HŽ Cargo ima budućnost. Želimo ostati nacionalnim operatorom u vlasništvu hrvatske države, no o tome će na kraju odlučiti naš vlasnik. Raspolažemo kvalitetnim kadrom, no moramo još jače po-taknuti poduzetništvo te se prilagoditi novim tržišnim vrijednostima, odnosno zakonitostima ponude i potražnje. Cilj nam je doći do tere-ta, prevesti ga točno i sigurno uz povoljnu cijenu. Odnos s kupcima podrazumijeva i novu poslovnu kulturu, na čemu još moramo dosta raditi. Kao najveći nacionalni operator, želimo se kvalitetno pozicionirati i na prijevoznom tržištu jugoistočne Europe: u Bosni i Hercegovini, Srbiji, Makedoniji, Bugarskoj i Grčkoj, a zanimljiv nam je i smjer prema Turskoj. Naša budućnost su logistički centri u Slavonskom Brodu, Pločama i Osijeku, intermodalni prijevoz te aktiviranje indu-strijskih kolosijeka. Za nas bi, što se luka tiče, povoljnija situacija bila da smo tamo koncesionari. U ovom trenutku ograničavajući čimbenik koji utječe na našu učinkovitost stanje je željezničke infra-strukture. No ono što je na kraju važno istaknuti jest kako imamo priliku da uspijemo i vjerujem da ćemo tu šansu uspjeti iskoristiti.

/ Kako je tekao vaš profesionalni put? / Diplomirao sam 1982. na Studiju prometa Sveučilišta u Za-grebu i stekao zvanje diplomiranog inženjera prometa, i to na-kon što sam tri godine radio kao sekretar Gradske konferencije SSOH Zagreb. Diplomski rad na temu industrijskih kolosijeka te posao u TŽV-u »Gredelj« 1981. pružili su mi priliku da upoznam željeznički sustav. Po odlasku iz TŽV-a poslovna karijera bila mi je vezana uz Studentski centar, gdje sam bio direktor i pomoćnik direktora. Kao pomoćnik direktora, tijekom Univerzijade 1987. vodio sam brigu o smještaju oko 7000 sudionika natjecanja, što

www.hznet.hrÆELJEZNI»AR 5

/ POSLOVANJE

se i danas ističe kao primjer izvanredne organizacije. Kao časnik HV-a, bio sam sudionik Domovinskog rata (1991–1992). Od 2003. radio sam kao pomoćnik ravnatelja za smještaj Student-skog centra. Stvari su se brzo razvijale nakon što sam 19. ožujka dobio poziv iz Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture. Radno mjesto

predsjednika Uprave HŽ Carga bio je za mene izazov i častan poziv koji sam odmah prihvatio. Znam da su pred nama brojni izazovi, ali nadam se da ćemo uspjeti u nakani da HŽ Cargo nakon restrukturiranja ostane hrvatski naci-onalni lider u teretnom prijevozu te da ima važnu ulogu na tržištu jugoistočne Europe.

U HŽ Cargu imenovani su Juraj Hikec za glavnog urednika intranet-skih stranica HŽ Carga, kao i za glavnog urednika internetskih pod-stranica HŽ Carga, a Zlatko Lacković za zamjenika glavnog urednika intranetskih stranica HŽ Carga, kao i za zamjenika glavnog urednika internetskih podstranica HŽ Carga.

U HŽ Infrastrukturi na nova radna mjesta imenovani su Ratko Almer za direktora Pristupa infrastrukturi, Tihomir Španić za di-rektora Organizacije i regulacije prometa, Vladimir Frančić za direktora Održavanja, Tomislav Hozjan za direktora Razvoja i in-vesticijskog planiranja, Sanja Vučić za rukovoditeljicu Financija i računovodstva, Gordana Vukčević za rukovoditeljicu Upravljanja

HŽ holding

Imenovanjaljudskim potencijalima, Mara Drmić za rukovoditeljicu Nabave, mr. sc. Darko Barišić za rukovoditelja Nekretnina, mr. sc. Zrinka Šimunović za rukovoditeljicu Informatike, Biserka Marić za glavnu tajnicu Uprave, mr. sc. Dražen Kaužljar za šefa Odjela upravljanja kvalitetom, Stela Radej za šeficu Odjela pravnih poslova, Stjepan Orlović za šefa Odjela interne revizije, Krunoslav Ižaković za šefa Odjela zaštite na radu i Helena Bunijevac za ravnateljicu Hrvatsko-ga željezničkog muzeja.

U ovisnim društvima na nova radna mjesta imenovani su Branko Margetić za Upravu-direktora društva Pružne građevine d.o.o., a Igor Matulić za Upravu-direktora društva POSIT d.o.o.

U Željezničaru br. 798 u tekstu pod naslovom »Kada Tin Ujević svira harmoniku« objavljeno je pogrešno ime KUD-a koje je trebalo gla-siti KUD Renato Pernić. Uz to u tekstu pod naslovom »Željezničari u

najjačoj ligi« razgovarali smo s Daliborom Vučićem, zaposlenikom HŽ Infrastrukture i predsjednikom veterana NK Lokomotive.Ovom prilikom urednišvo se ispričava na nenamjernim pogreškama.

Isprika uredništva


/ POSLOVANJE / Piše: Ivana Čubelić

U Povjerenstvo su imenovani Zoran Milanović, predsjednik Vlade RH, za predsjednika Povjerenstva; Siniša Hajdaš Dončić, ministar pomorstva, prometa i infrastrukture, za zamjenika predsjednika Po-vjerenstva, a za članove Radomir Čačić, prvi potpredsjednik Vlade RH i ministar gospodarstva; Branko Grčić, potpredsjednik Vlade i ministar regionalnoga razvoja i fondova Europske unije; ministar financija Slavko Linić, ministar graditeljstva i prostornog uređenja Ivan Vrdoljak, ministar pravosuđa Orsat Miljenić i Mihael Zmajlović, ministar zaštite okoliša i prirode.

Vlada RH

Osnovano Povjerenstvo za željeznicuNa 32. sjednici koja je bila održana 14. lipnja Vlada RH donijela je Odluku o osnivanju Povjerenstva za željeznicu.

Dužnost tajnika Povjerenstva obavljat će pomoćnik ministra pomor-stva, prometa i infrastrukture mjerodavan za željeznički promet. Pred-sjednik Povjerenstva može, po potrebi, u rad Povjerenstva uključiti i predstavnike drugih ministarstava, državnih ureda, državnih upravnih organizacija i ureda Vlade RH, kao i drugih tijela, institucija i ustanova.Zadaća Povjerenstva jest koordinacija svih aktivnosti s ciljem unapre-đenja i rješavanja problema i pitanja od važnosti za željeznički promet u RH te predlaganje Vladi RH poduzimanje potrebnih aktivnosti u vezi s tim. Povjerenstvo će koordinirati aktivnosti svih ministarstava na projektima restrukturiranja željezničkog sustava, koje uključuju una-pređenja prometa na lokalnim prugama, formiranje tvrtke koja će razvijati i proizvoditi željeznička vozila, rekonstrukciju i modernizaciju pruge Zagreb – Rijeka te planiranje i gradnju nove trase pruge Zagreb – Rijeka, uključujući izgradnju mosta i luke na Krku.

/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Dragutin Staničić

Prema riječima Marka Krištofa, pomoćnika ministra rada i miro-vinskog sustava, svrha osnivanja vijeća jest unaprijediti socijalni dijalog. Sektorska vijeća dio su pravne stečevine Europske unije i to je način da se, po pristupanju Hrvatske EU, sudjeluje u njezinu za-konodavstvu. Socijalno vijeće za sektor željezničkog prometa čini po šest predstavnika poslodavca i sindikata s po najmanje 700 člano-va. Uoči službenog dijela sjednice, Danijel Krakić predsjednik Nad-zornog odbora HŽ Carga, istaknuo je da se osnivanjem takvih vijeća otvara mogućnost kvalitetnog dijaloga te da se razumijevanjem po-zicija obiju strana umanjuju nesporazumi i potencijalne štete. Za predsjednice Vijeća predstavnici poslodavca predložili su Ivanu Gobac, šeficu Službe za ljudske resurse i pravne poslove HŽ Carga, a sindikati Katarinu Mindum, dopredsjednicu Sindikata željezničara Hrvatske.Nakon istupa Dalibora Petrovića, dopredsjednika Sindikata stro-jovođa Hrvatske, koji je ustvrdio da socijalnog dijaloga nema jer

Socijalno vijeće

Održana osnivačka sjednicaNakon što je osnovano Socijalno vijeće za sektor cestovnog prometa, krajem svibnja u prostorijama Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture održana je osnivačka sjednica Socijalnog vijeća za sektor željezničkog prometa.

sindikati nisu bili informirani o restrukturiranju, sastanak su, izuzev Ivana Forgača, predsjednika Sindikata hrvatskih željezničara, na-pustili predstavnici sindikata. Forgač je rekao da kontinuiran dijalog kakav je ostvaren s bivšim mjerodavnim ministrom nije nikakvo jamstvo: - Imali smo redovitu komunikaciju, a sustav je doveden do ruba propasti. Nama dijalog čija je posljedica propadanje sustava zapra-vo nije potreban. O odlasku predstavnika sindikata Dražen Ratković, član Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga, rekao je da je program restrukturiranja jednostrani akt Uprave koji nije dovršen i koji će prvo biti predstavljen vlasniku, a potom sindikatima. Program prikazuje stvarno stanje su-stava, odnosno da je HŽ u zadnjih nekoliko godina izgubio i tržište i prihod. Nadovezujući se na prethodno izlaganje, mr. sc. Ivan Vuko-vić, član Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga, rekao je da ova uprava sama radi program restrukturiranja i za njega odgovara:- Ova uprava dobila je zadaću sustav učiniti učinkovitim i funkcio-nalnim. Postavimo si pitanje što bi bilo da je izabrana vanjska kon-zultantska kuća kao što je »Roland Berger«. Bi li i u tom slučaju u postupku izrade sindikati s njima imali otvoren dijalog? Na kraju su predstavnici poslodavca i SHŽ-a potpisali Ugovor o osnivanju socijalnog vijeća, a sindikatima će dokument biti dosta-vljen na potpis.


/ Razgovarao: Boris Udier/ Foto: Branimir Butković Dragutin Staničić

/ PROJEKTI

/ Koja je osnovna svrha pro-jekta?/ Osnovna svrha projekta HŽ IS Cargo+ jest uspostaviti mode-ran informatički sustav koji će HŽ Cargu omogućiti potporu u osiguranju operativnih sposo-bnosti upravljanja tehnološkim procesom teretnog prijevoza, kako bi se povećale učinkovi-tost i tržišna konkurentnost u obavljanju temeljne djelatnosti tvrtke, tj. teretnog prijevoza. To će biti cjelovit i u cijelosti integri-ran sustav koji će poslovodstvu i zaposlenicima tvrtke omogućiti

da donose poslovne odluke i provode poslovne zadaće na temelju točnih ulaznih informacija u realnom vremenu.

/ Tko je nositelj projekta i tko će ga provoditi?/ Da bi se ostvarili ciljevi projekta, uspostavljena je Projektna or-ganizacija koja je izravno odgovorna za njegovu provedbu, a ko-joj potporu pružaju poslovodstva svih tvrtki uključenih u projekt. Projektnu organizaciju čine predstavnici HŽ Carga kao naručitelja i predstavnici konzorcija tvrtki KING ICT i Ab Ovo kao isporučitelja. Projektnu organizaciju čini Nadzorni odbor u kojemu su člano-vi Uprave HŽ Carga i Konzorcija, a koji je vrhovno tijelo projekta i krajnja instancija za rješavanje svih problema koje projektni tim nije u stanju riješiti. Predsjednik Nadzornog odbora je Vlado Hanžek, član Uprave HŽ Carga. Sponzor projekta, koji predstavlja »vlasnika« projekta, jest Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, kao naj-viši predstavnik poslovodstva naručitelja. Vodstvo projekta, kao na-jodgovornije upravljačko tijelo Projektne organizacije, čine voditelj projekta-naručitelj (koji je do kraja travnja bio Ratko Almer) i voditelj projekta-isporučitelj (Sendi Radić). Projektni tim Konzorcija odgo-voran je za razvoj, prilagodbu, instalaciju i integraciju cjelovitog i integriranog projekta IS Cargo+, kako je to zahtijevano u natječajnoj dokumentaciji i definirano potpisanim ugovorom. Projektni tim HŽ Carga mjerodavan je za iskazivanje zahtjeva i osiguranje potpore projektnom timu Konzorcija. U projektnom timu se, uz voditelja pro-jekta, nalaze i zamjenik voditelja projekta Davor Karatur te ključni stručnjaci s velikim iskustvom i specifičnim znanjem koji detaljno poznaju poslovne procese u svojem segmentu poslovanja. Njiho-va je zadaća analiza poslovnih procesa i njihovo usuglašavanje s ugovornom programskom opremom te određivanje funkcionalnih zahtjeva, tj. određivanje načina na koji će novi sustav podržati po-slovne zahtjeve.

/ Što je učinjeno u provedbi projekta i koji je rok za njegovu prove-dbu? / IS Cargo+ logična je nadogradnja suvremenog SAP-rješenja, ali s težištem na upravljanju teretnim prijevozom. Projekt se provodi u pet faza: inicijalizacija projekta, planiranje, izvođenje, priprema za produkciju i prelazak u produkciju. Budući da je tijekom izvođenja

HŽ IS Cargo +

Sustav za veću učinkovitost U HŽ Cargo uvodi se projekt HŽ IS Cargo+ kojim će se uspostaviti moderan informatički sustav koji će povećati učinkovitost i konkurentnost teretnog pri-jevoza. Više o tom projektu doznali smo od voditelja projekta Gorana Zebe.

projekta odlučeno da se u produkciju kreće fazno, odnosno mo-dul po modul, projekt je trenutačno u fazi pripreme za produkciju (moduli Narudžbe i Proizvodnja i planiranje), odnosno u produkciji (moduli SD-Prodaja i RD-Kontrola prihoda). Rok za provedbu projekta jest 31. prosinca 2012., za što je donesen i vremenski plan aktivnosti projekta s jasno određenim kontrolnim točkama. Svaka od faza ima dokumentirane rezultate koji omogu-ćuju nadzor nad ukupnim procesom. Za svaku isporuku usluge koja je definirana ugovorom sastavlja se dokument o primopredaji koji potpisuju voditelji projekta obje strane.

/ Što će HŽ Cargo dobiti tim projektom?/ HŽ Cargo očekuje da će se dovršetkom projekta poslovne odluke donositi na temelju točnih i pravodobnih informacija, optimizirati po-slovni procesi unutar tvrtke, uspostaviti potpuni sustav upravljanja i nadzora nad poslovnim procesima tvrtke, uštedjeti na resursima, i to skraćivanjem vremena potrebnog za provedbu pojedinih proce-sa i optimiziranjem broja izvršitelja, prilagoditi EU-ovim normama, integrirati u napredne međunarodne sustave za razmjenu podataka i omogućiti pružanje brže i kvalitetnije usluge krajnjim korisnicima/kupcima te pružanje pravodobnih i točnih informacija korisnicima prijevoza povezanih s realizacijom usluge.


/ SAVJETOVANJE / Piše: Boris Udier/ Foto: Mladen Plečko

Na savjetovanju su bili Danijel Krakić, predsjednik Nadzornog odbo-ra HŽ Carga; mr. sc. Ivan Vuković, član Uprave HŽ Holdinga; Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, Vlado Hanžek, član Uprave HŽ Carga, direktori ovisnih društava HŽ Carga te predstavnici sindi-kata i udruga branitelja.

/ Hrvatske željeznice nalaze se u vrlo teškom položaju jer sve ono što se propustilo učiniti, sada dolazi na naplatu. Povezana društva u HŽ-ovu sustavu imaju vrlo težak zadatak, pa pritom treba cijeniti svaki napor koji će rukovodeći ljudi tih društava i njihovi suradnici uložiti s ciljem da se sustav osovi na noge kako bi u cijelosti mogao funkcionirati. Drugi problem odnosi se na gospodarsku krizu koja bitno utječe na prijevozne tokove i potrebe, što se zadnjih godina drastično odražava na opseg prijevoza HŽ Carga. Da bi se izišlo iz takve ne baš optimistične situacije, u najvećoj mogućoj mjeri tre-ba iskoristiti potencijale najvećega kapitala koje Društvo ima, a to su zaposlenici. Pritom treba imati na umu i geopolitički položaj HŽ Carga. Uskoro, odnosno ulaskom Hrvatske u Europsku uniju, to više neće biti tako te zato taj potencijal treba iskoristiti što je više moguće. Viziju Uprave HŽ Carga podržava i vlasnik HŽ Carga – na otvorenju savjetovanja rekao je Krakić. Mr. sc. Vuković podsjetio je na to da su Hrvatske željeznice konsti-tuirane kao četiri trgovačka društva i holding koji ima upravljačku funkciju.

/ Posljedica toga jest da su danas dospjele kratkoročne i kreditne obveze svih društava dosegle iznos od oko 2,9 milijarda kuna godi-šnje, od čega na HŽ Cargo otpada 890 milijuna. To znači da prijeti blokada kreditnih obveza, isplate plaća te ispunjavanja obveza pre-ma vanjskim subjektima. Kada se to stavi u kontekst nadolazeće liberalizacije tržišta u srpnju 2013. kada će se pojaviti konkurencija, jasno je da s njom nećemo moći izići na kraj ako ne poduzmemo radikalne korake. To podrazumijeva reorganizaciju koja će nam omogućiti da ostvarujemo rezultate – rekao je Vuković.Vuković je dodao da se u poslovanju mjesečno troši oko 70 milijuna kuna, a zaradi 54 milijuna kuna, pri čemu se mjesečno generira 16

Razvoj HŽ Carga

Pripreme za liberalizaciju tržištaSredinom lipnja u Zagrebu bilo je održano savjeto-vanje pod nazivom »Razvojne perspektive HŽ Car-ga«, koje je HŽ Cargo organizirao za viši i srednji menadžment. Zaključeno je da tvrtku treba reor-ganizirati što prije kako bi što spremnija dočekala liberalizaciju tržišta.

milijuna gubitaka. Cilj Uprave HŽ Holdinga koji je postavljen pred Upravu HŽ Carga jest optimizacija prijevoznog učinka i rada svakog zaposlenika.Na savjetovanju doc. dr. sc. Borna Abramović s Fakulteta prome-tnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu obradio je temu »Izazovi libe-ralizacije za HŽ Cargo«, u kojoj je govorio o tome na koji se način mjere stupnjevi liberalizacije tržišta, o promjenama učešća državnih i privatnih operatora na europskim željezničkim mrežama te o tzv. modal splitu, tj. broju putovanja ili postotku putnika koji koriste po-jedinu vrstu prijevoza. Doc. dr. sc. Mirko Palić s Ekonomskog fakulteta Sveučilišta u Za-grebu obradio je temu »Stvaranje vrijednosti za klijente HŽ Carga«, pri čemu je istaknuo da je najvažnije odrediti ono što čini vrijednost za kupca te kako isporučiti tu vrijednost i u tome biti konkurentniji od drugoga. Uz to je govorio o modelima konkurentnosti, konku-rentskim prednostima te o prednostima HŽ Carga, među kojima su pružanje kompletne usluge, pronalaženje strateških partnera da bi se došlo do cjelovitoga logističkog rješenja i pružanje posebnih prijevoznih usluga.

Prof. dr. sc. Tomislav Josip Mlinarić s Fakulteta prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu održao je prezentaciju pod nazivom »Konce-pcija održivog razvoja HŽ Cargo - Case Study Vb i Vc«. U prezen-taciji je stavio težište na činjenicu da se u Hrvatskoj, u prometnom smislu, u dovoljnoj mjeri ne koriste postojeći kapaciteti i resursi, i to od lučkih kapaciteta do željezničke infrastrukture. Istaknuo je i problem većine strateških dokumenata iz prometnog područja koji su više formalni, jer se zainteresirane strane toga uglavnom ne pri-državaju. Svrha održanog savjetovanja HŽ Carga jest ta da zaposlenici po-stanu svjesni toga da će se mnogo toga morati mijenjati te da će svojim radom morati zaraditi i za tvrtku i za sebe. Daljnji koraci bit će plod uspješne analize i tima u HŽ Cargu. Također, savjetovanjem je konzultirana akademska zajednica koja prati rad Hrvatskih željezni-ca i koja svojim saznanjima može pridonijeti donošenju kvalitetnih optimalnih rješenja.

Sažimajući iznesene teme i raspravu sudionika savjetovanja, Le-šković je napomenuo:/ Pred HŽ Cargom stoje veliki i odgovorni izazovi. Tvrtka ima znanje, viziju i kadar da se pozicionira u interesu Hrvatskih željeznica i šire zajednice. To znači da HŽ Cargo ima realnu šansu da bude vodeći operator u željezničkom prijevozu u ovom dijelu Europe i na liberali-ziranome željezničkom tržištu.

Izlaganje doc. dr. sc. Mirka Palića

Izlaganje prof. dr. sc. T. J. Mlinarića


/ HŽ CARGO/ Piše: Boris Udier/ Foto: Branimir Butković

/ Piše: Boris Udier/ Foto: Boris Udier

Dodjeli su prisustvovali Ivan Lešković, predsjednik Uprave, Vlado Hanžek, član Uprave, Ivan Veron, direktor Prodaje, i Sendi Radić, predstavnik konzorcija King ICT i Ab Ovo.Na dodjeli certifikata Lešković je rekao da su certifikate dobili naj-kreativniji zaposlenici koji su najveći potencijal HŽ Carga, koji sada

Projekt HŽ-SAP

Uručeni certifikatiKrajem svibnja radnicima HŽ Carga dodijeljeni su certifikati o završetku edukacije u modulima SAP SD i SAP RD.

djeluje u novim i drugačijim uvjetima u kojima treba opstati i održati se na zahtjevnome europskom globalnom tržištu./ Odajem vam puno priznanje i čestitam vam na svladavanju zahtje-vnog programa; programa koji zahtijeva sustavan rad i omogućuje da radimo malo bolje i malo više od konkurencije. Konkurencija se trudi, jer je loša konkurencija u međuvremenu nestala, a mi ćemo težiti tomu da budemo najbolji – rekao je Lešković. Radnicima HŽ Carga uručeni su certifikati o završenoj edukaciji u modulima SAP RD i SD. Razvijani dodatni moduli RD i SD koji su integrirani s Rail Cargo sustavom (RCS) i ostalim komponentama/podsustavima čine jedinstveno programsko rješenje IS Cargo+. Modul SD obuhvaća poslovne procese prodaje, a modul RD po-slovne procese kontrole prihoda. Pedeset i sedam polaznika koji su dobili certifikate završili su edukaciju iz ta dva modula, a certifikate su dobili kao ključni i krajnji korisnici u poslovnim područjima Kon-trola prihoda i Prodaja.Edukaciju ključnih korisnika za module SD i RD provela je tvrtka King ICT, a edukaciju krajnjih korisnika proveli su ključni korisnici tih modula. Tvrtka Ab Ovo ima vlastitu aplikaciju, a King ICT razvijao je module SD i RD. Tvrtka King ICT razvija dodatne sustave koji će pomoći u daljnjem poslovanju i funkcioniranju integriranog sustava. Tvrtka za potrebe HŽ Carga izrađuje dodatne aplikacije kao što su izrada portala e-Cargo za krajnje korisnike, aplikacija za izvješćivanje i aplikacija DMS (Document Menagement System), u koju se u elektroničkom obliku spremaju svi dokumenti koji se stvaraju u bilo kojem od modula.

Tom je prigodom Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, istaknuo da su te mjere poduzimaju da bi se ostvario plan opsega teretnog prijevoza od 11 milijuna tona u 2012. godini. Zbog toga je potrebno uvesti inovacije i ostvariti politiku koja je usmjerena na profit, što je i temelj poslovnog plana tvrtke. Od dolaska nove Uprave stalno se provodi obučavanje nove gene-racije menadžmenta. Jedna od mjera za ralizaciju cilja cjeloživotne edukacije radnika je i suradnja s Ekonomskim fakultetom Sveuči-lišta u Zagrebu. Ta suradnja obuhvatit će područja uloge tržišta, politike cijena, ekonomske promidžbe i prodaje, pružanja usluga politike izvoza i međunarodnog marketinga. U uvjetima tržišne konkurentnosti tvrtka mora imati posebnosti koje kupci cijene, a što se mora ogledati u pouzdanosti, prihvatljivoj cijeni usluge, sigurnosti posla i drugome. Zato je nužno posvetiti pozornost sustavu kvalitete koji bi trebao spriječiti i otkloniti manj-kavosti u poslovanju. U skladu s time u sljedećem razdoblju pozor-nost treba posvetiti promjenama u odnosu prema klijentima, što uključuje i rad na terenu, tj. odlazak potencijalnim korisnicima da bi se ugovorio posao i kontrolirala realizacija ugovorenog. Osvrnuvši se na dinamičke procese koji se događaju u tvrtki, Leško-vić je naglasio integraciju sa svim željezničkim subjektima u okružju,

Poslovni plan za 2012.

Sustav prilagoditi novim vrijednostimaKrajem svibnja Uprava HŽ Carga organizirala je kolegij s direktorima poslovnih područja, radnicima poslovnog područja Prodaja te predstavnicima tvrtke Agit. Na ko-legiju se raspravljalo o provedbi poslovnog plana HŽ Carga za 2012. te o mjerama za njegovo ostvarivanje.

pri čemu treba koristiti prednosti željezničkog prometa, ali i voditi računa o privatnim operatorima koji će uskoro doći na hrvatsko trži-šte te stvoriti preduvjete da bi bili konkurentniji od njih.Ivan Veron, direktor poslovnog područja Prodaja, govorio je o nepo-srednim mjerama za ostvarivanje plana poslovanja tvrtke, najavivši promjene u sustavu prodaje usluga. Potrebno je primijeniti proaktivni pristup koji podrazumijeva uspješan strateški marketing. Uz to je nu-žno izmjenjivati informacije sa subjektima koji sudjeluju u radnome procesu, kao i promijeniti odnos prema kupcima, što podrazumijeva agresivniji nastup na tržištu. Zato treba voditi računa o ključnim ku-pcima, koje treba zadržati sklapanjem višegodišnjih ugovora. Zlatko Martić, predsjednik Uprave Agita, govorio je o nužnosti tim-skog rada usmjerenog na tržište, u čemu će Agit djelovati kao logi-stički operator na području jugoistočne Europe.

10 broj 799 / lipanj 2012.

/ HŽ CARGO / Piše: Milijana Rončević/ Foto: Arhiva Luke Ploče

Suradnja

Potrebno smanjiti cijeneU Luci Ploče 25. svibnja bio je održan sastanak na temu »Unapređenje poslovne suradnje na V.c koridoru«.

Uz predstavnike Luke Ploče d.d. i Lučke uprave Ploče, na sastanku su bili i predstavnici HŽ Carga, Agita, Željeznica Federacije BIH te najvećih gospodarskih subjekata u BIH koji su korisnici toga pro-metnog pravca, tj. predstavnici tvrtki Global Ispat Koksna Industrija d.o.o. (GIKIL), Studen&CO holding, ArcelorMittal i Aluminij d.d. Uz izlaganje poslovnih planova za ovu godinu i programa osmi-šljenih za prevladavanje teških gospodarskih prilika u okružju, na sastanku je rečeno da su teška situacija i nekonkurentnost toga prometnog pravca dodatno pogoršani činjenicom da je 200 km na V.c koridoru skuplje nego 500 km na riječkome pravcu. Sto-ga su nazočni gospodarstvenici apelirali na željezničke operatore da smanje cijene usluga te da svi korisnici toga prometnog pravca učine konkretne poteze kako bi gospodarski subjekti iz BIH i dru-gih zemalja u zaleđu, korisnici Luke Ploče kojima preskupi promet ugrožava poslovanje, kao i Luka, uopće opstali. Uz to na sastanku je izrađen nacrt sporazuma o suradnji HŽ Carga i ŽFBIH na tome prometnom pravcu.

Projekt MEDNET (Mediterranean Network for Custom Procedures and Simplification of Clearance in Ports) trebao bi kroz brojne akti-vnosti unaprijediti i pojednostaviti carinske procedure na području Mediterana. Europska unija prepoznala je Klaster kao uspješan oblik udruživanja, a njegove aktivnosti kao uspješan primjer vođenja odr-živa i sustavnoga razvojnog ciklusa na nacionalnoj i regionalnoj ra-zini. Zato je projektu MEDNET iz Europskoga regionalnog razvojnog fonda (IPA MED) osigurano oko 6,5 milijuna eura, od čega je za hrvatske partnere predviđeno oko 800 000 eura. Na početku će se analizama prošlih i sadašnjih carinskih postupaka i odgovarajućih zakonskih propisa stvoriti »Opservatorij lučkih operacija na Mediteranu«, čija je svrha transparentno dijeljenje najboljih praktičnih rješenja sa svim zainteresiranim stranama te širenje znanja među eu-ropskim zemljama i lučkim zajednicama. Kao rezultat toga, tzv. uska grla koja ometaju učinkovit protok informacija također će biti identificirana, a trenutačne administrativne, regulatorne i tehničke prepreke bit će analizi-rane. Uz to projekt će identificirati mogućnosti za pojednostavljenje i ubr-zanje lučkih i carinskih postupaka. U skladu s time očekuje se povećanje uzajamnog razumijevanja takvih procedura te promoviranje uvođenja informatičkih sustava u luke i ostala intermodalna čvorišta. Glavne aktivnosti MEDNET-a uključuju evidenciju europskih, nacio-nalnih, regionalnih i ostalih aktivnosti, istraživanja i projekte s teži-štem na lučkim procedurama (osobito carinskima), lučke formalno-sti u mediteranskim lukama, uključujući informatičke sustave, kao i pristup unutrašnjosti te interoperabilnost. Uz prezentacije postojećih praksi i lučkih formalnosti koje uključuju tzv. pre-arrival processing, aktivnosti će uključivati i procjenu rizika, kontrolu prijevare, utaje, pri-kupljanje poreza i pristojbi, sigurnost i zaštitu, identifikaciju trenuta-čnih tzv. uskih grla u procesu carinjenja, kao i pripadajuće postupke za dokumentaciju. Projekt želi poboljšati pristup luci iz unutrašnjosti te procedure ISPS, identificirati najbolje prakse u mediteranskim luka-ma, inventar postojećih bilateralnih, multilateralnih i internacionalnih

Projekt MEDNET

Cilj – povećanje konkurentnostiUz Lučku upravu Rijeka i Lučku upravu Zadar, Klaster intermodalnog prijevoza (KIP), u kojemu je i HŽ Cargo, postao je partner novoodobrenog projekta MEDNET.

/ Piše: Martina Lovrić/ Foto: Dragutin Staničić

sporazuma vezanih uz normalizaciju procedura, razviti »idealnu« luku u kojoj su predložene usklađene lučke operacije, carinske procedure, carinjenja plovila i tereta, kao i pripadajuće lučke formalnosti upora-bljene da bi se unaprijedio prometni lanac nabave. Cilj svih tih aktivnosti jest podizanje svijesti te promocija kooperacije i razmjene gledišta između lučkih uprava na Mediteranu na regio-nalnoj, nacionalnoj i europskoj razini da bi se dodatno povećala njihova konkurentnost.


/ HŽ CARGO

Baza poslovne suradnje najveća je poslovna baza koja sadrži tisuće profila tvrtki iz 45 zemalja koje traže uspješne i pouzdane partnere. Ri-ječ je o on-line sustavu kojim se tvrtkama otvara mogućnost prodora na strana tržišta. Na temelju dostavljenih podataka, sustav automatski povezuje potencijalne poslovne partnere, a usluga je besplatna. Europska poduzetnička mreža (Enterprise Europe Network – EEN) u Hrvatskoj nastala je kao projekt koji Europska komisija podupire kroz Program za konkurentnost i inovacije (CIP), a koji je usmjeren na razvoj inovativnog poduzetništva. Europsku poduzetničku mrežu Hrvatske čini konzorcij partnera koji su mjerodavni za pojedina poslovna područja, a među kojima su HGK, BICRO i Hrvatski institut za tehnologiju. EEN je najvažnija potporna struktura u procesu internacionalizacije poslovanja na području Europe, a u nju je uključeno više od 600 in-stitucija u više od 40 zemalja koje povezuju više od 4000 stručnjaka

Marketinške aktivnosti

Izrada profila i promocija tvrtkeU organizaciji Hrvatske gospodarske komore (HGK) i Poslovno-inovacijskog centra BICRO bila je održana radionica izrade komercijalnog i tehnološkog profila tvrtke na kojoj je sudjelovao tim HŽ Carga iz poslo-vnih područja Prodaje i Tehnologije. Uz to HŽ Cargo se u HGK-u predstavio i kineskom izaslanstvu.

/ Piše: Petra Bručić Barić

iz područja poduzetništva, inovacija i transfera tehnologije. Na ra-dionici su bili prikazani primjeri suradnje između hrvatskih i stranih tvrtki ostvarene putem EEN-a. Poslovne profile inozemnih tvrtki koje traže partnera u Hrvatskoj možete pogledati na www.een.hr.

Hrvatsko-kineski poslovni forum U HGK-u je krajem svibnja bio održan hrvatsko-kineski poslovni fo-rum na kojem je bilo nazočno izaslanstvo Kineskog vijeća za promo-ciju međunarodne trgovine (China Council for the Promotion of Inter-national Trade – CCPIT), najvažnije kineske institucije za promicanje gospodarskih interesa u Kini i inozemstvu. Nadan Vidošević, predsjednik HGK-a, i Dong Songgen, potpred-sjednik CCPIT-a, poticali su na gospodarsku suradnju hrvatskih i kineskih tvrtki. Kina u Hrvatsku izvozi 1,6 milijardi dolara, a Hrvat-ska u Kinu samo 54 milijuna dolara, pa se stoga hrvatski gospo-darstvenici trebaju poticati da izvoze u Kinu. Vidošević je istaknuo važnost geostrateškog položaja Hrvatske te potaknuo na suradnju u području prometa i distribucije. U skladu s poslovnim interesima HŽ Carga, Petra Bručić Barić, mena-džerica za marketing, i Suzana Nakić, menadžerica za odnose s lukama i ključnim korisnicima, razgovarale su s predstavnicima kineskih tvrtki te su promovirale prijevoz robe s broda na željeznicu, s težištem na koridorima V.b i V.c preko kojih bi se kineske robe mogle slati u EU.

Zanimljivo predavanje pod nazivom „Uspješno komuniciranje“, uz niz praktičnih primjera u kojima su sudjelovali i polaznici, održala je prof. dr. Majda Rijavec s Učiteljskog fakulteta u Zagrebu.Na predavanju je naglašeno da uspješno komuniciranje podrazu-mijeva jednoznačnu i izravnu komunikaciju, koja pak podrazumijeva naglašavanje onoga što je potrebno reći. Potom je bila prezentirana razlika između muškog i ženskog načina komuniciranja. U nastavku izlaganja je bilo govora o razlici između pasivnog i akti-vnog slušanja, dani su praktični savjeti o međusobnom komunici-ranju, vrstama pogleda koji izražavaju stav govornika, pozitivnim i negativnim kretnjama koje utječu na dojam, načinima rukovanja i ostalom. Rijavec je naglasila da je potrebno voditi računa o poruci koja se šalje, provjeriti je li druga osoba razumjela poruku, naučiti slušati, voditi računa o govoru tijela te poštivati sugovornika. Na kraju je zaključeno da prilikom svakog komuniciranja treba provjeriti iznesene činjenice da bi se izbjegle kritike ili eventualni nesporazumi koji se javljaju u procesu komuniciranja. Predavanje pod nazivom »Organizacija i provedba marketinga« održao je doc. dr. sc. Mirko Palić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu. Tijekom dva dana sudionici su se upoznali s važnošću i vrijednostima mar-ketinga. U praktičnom dijelu predavanja sudionici su bili podijeljeni u skupine koje su marketinški trebale osmisliti dio procesa HŽ Carga te ga prikazati ostalima. Time su u praksi mogli vidjeti da uspješan mar-keting zahtijeva izvrsnu ideju kojom će se proizvod moći prodati bolje i brže nego što to čini konkurencija, koja ne podrazumijeva samo nove proizvode, već i tehnološke inovacije u njihovu predstavljanju. U nastavku se raspravljalo o strukturi i zadatcima marketinga u HŽ Cargu te o suradnji između poslovnih područja Marketinga i Proda-

Edukacija

Važnost komunikacije i marketingaU nastavku edukacije radnika HŽ Carga i AGIT-a bila su organizirana predavanje na temu uspješnoga ko-municiranja te organizacije i provedbe marketinga.

/ Piše: Boris Udier

je, koja bi trebala biti mjerodavna za provedbu poslova i proširenje poslova putem novih usluga.

12 broj 799 / lipanj 2012.

/ NOVOSTI / Piše: Sportske igre mladih/ Foto: Arhiva SIM-a

Željko Jovanović, ministar znanosti, obrazovanja i sporta, svečano je otvorio 16. sportske igre mladih.HŽ Putnički prijevoz podupire Sportske igre mladih od 2002. godi-ne, naglašavajući važnost društveno odgovornog poslovanja kroz poticanje djece i mladih na bavljenje sportom. Kao i prethodnih go-dina, djeca će na natjecanja i ove godine prema Splitu besplatno putovati vlakom pod sloganom: »Vlak – prijatelj djece«. Na taj način mlađi naraštaji uče o ekologiji i održivu razvoju kako bi stvorili prefe-renciju prema željeznici kao ekološkom vidu prijevoza, čime postaju aktivni sudionici u očuvanju prirode i stvaranju ljepše budućnosti. Natjecanje prenosi mladima važnu poruku: »Živimo život bez droge jer droga uzima život« te ih usmjerava na bavljenje sportom kao načinom života koji promovira zdrav način života, zajedništvo, so-lidarnost i fair-play. Tijekom godina na Sportskim igrama mladih sudjelovalo je više od 400 000 sudionika, a prošle godine 80 000 djece i mladih.Ceremoniji otvorenja prethodilo je natjecanje u četiri sportske di-scipline, i to u cageballu, uličnoj košarci, graničaru i badmintonu, a podijeljena su i prva ovogodišnja odličja. Od ove godine svi po-bjednici županijskih natjecanja putuju na finale u Split, a dobitnik nagrade za fair-play putuje na utakmicu Real Madrida. Natjecanja

Sportske igre mladih

Vlak - prijatelj djeceU Zaprešiću su 1. lipnja svečano otvorene Sportske igre mladih. HŽ Putnički prijevoz od 2002. besplatno prevozi djecu na finale u Split, a ove godine to će učiniti pod sloganom »Vlak – prijatelj djece«.

su počela 18. lipnja u svim županijama, i to u kategorijama 1994. godište i mlađi, 1997. godište i mlađi te 2001. godište i mlađi, a sudionici se natječu u malom nogometu, rukometu, tenisu, stolnom tenisu, šahu, uličnoj košarci, badmintonu, odbojci, odbojci na pije-sku i graničaru. Zdravko Marić, predsjednik Sportskih igara mladih, zahvalio je na podršci Gradu Zaprešiću, Gradu Zagrebu, Zagrebačkoj županiji, Vladi Republike Hrvatske i sponzorima kojima je tom prigodom uru-čio zahvalnice i priznanja.

/ Piše: Ivana Čubelić/ Foto: Branimir Butković

EURO 2012.

Vlakom na utakmiceZa prijevoz navijača u Poljsku HŽ Putnički prijevoz prodavao je karte po posebnim tarifnim ponudama.

Od 8. lipnja do 1. srpnja u Poljskoj i Ukrajini bilo je održano Europ-sko nogometno prvenstvo na kojem je sudjelovala i hrvatska repre-zentacija. Mnoštvo navijača odabralo je vlak za prijevozno sredstvo te pohodilo utakmice skupine C. U toj skupini bili su Španjolska, s kojom je Hrvatska igrala u Gdanjsku 18. lipnja (0:1), te Italija, s ko-jom je reprezentacija igrala u Poznanju 14. lipnja (1:1), i Republika Irska, s kojom su Vatreni igrali 10. lipnja (3:1) u Poznanju.

Da bi veliki broj hrvatskih navijača što kvalitetnije i uspješnije do-vezao na to natjecanje, a poučen pozitivnim iskustvom sa Svjet-skoga nogometnog prvenstva u Njemačkoj 2006. i Europskoga nogometnog prvenstva u Austriji 2008. godine, HŽ Putnički prijevoz je korisnicima nudio mnoštvo povlastica. Za one koji su putovali u Poljsku najpovoljnija i najatraktivnija bila je ponuda City Star bez tzv. vikend-klauzule do granične točke s Poljskom, a potom, ovisno o duljini boravka u Poljskoj, ponuda InterRail za jednu zemlju.

Uz posebne tarifne ponude za prijevoz na EURO, HŽ Putnički prije-voz je svim putnicima koji su putovali posebnim navijačkim vlakovi-ma odobrio i posebnu komercijalnu povlasticu od 40% popusta na redovitu cijenu prijevozne karte za 1. i 2. razred svih vrsta vlakova za putovanja iz svih gradova Hrvatske do Zagreba i natrag.


/ PROJEKTI/ Piše: Martina Lovrić/ Foto: Branimir Butković

Akciju organiziraju povjesničarka umjetnosti, mr. Ida Biard i »Gale-rija stanara« kao dio događanja »Hrvatske godine kulture u Fran-cuskoj 2012«, a smisao je proći itinerer slavnoga vlaka od Zagreba do Pariza. Partneri projekta su Ministarstvo kulture RH, francuska produkci-ja »Le Fresnoy«, francuski instituti u Zagrebu, Ljubljani, Veneciji i Milanu, Hrvatsko društvo likovnih umjetnika, Akademija dramskih umjetnosti Zagreb i Galerija »Škuc« Ljubljana te Hrvatske željezni-ce. Događanje je počelo konferencijom za novinare u zagrebačkom ho-telu »Regent Esplanade«, na kojoj su se okupljenim novinarima, umjetnicima i ostalim uzvanicima obratili Ivica Krizmanić, v. d. dire-ktora hotela »The Regent Esplanade«; Tamara Perišić, pomoćnica ministrice kulture RH, i prof. Jelena Pavičić-Vukičević, zamjenica gradonačelnika Grada Zagreba. Jerôme Pasquier, veleposlanik Republike Francuske u Hrvatskoj, poetski se prisjetio fenomena vlaka i osebujnosti putovanja že-ljeznicom, a potom i svojega susreta s filmom »Simplon Express Pariz – Zagreb« (1989) koji je režirala Ida Biard i koji je prije dvije godine bio promoviran u pariškom Centru »Georges Pompidou« u sklopu događanja »Obećanja prošlosti«. Mobilna izložba »Simplon Express« bila je postavljena u vlaku na putu od Pariza do Zagreba. Bio je to poticaj za zajedničku provedbu toga projekta koji je svoje-vrsna poveznica između Zagreba i Pariza te vjetar u leđa kulturnoj sezoni u Francuskoj. Okupljenima se obratila i Seadeta Midžić iz Ministarstva kulture RH, a ujedno izbornica programa »Croatie la voici«, festivala Hrvatske u Francuskoj, koja je naglasila smisao putovanja kao oblika preispiti-vanja, a ne dostizanja nekog cilja. Autorica projekta, mr. Ida Biard okupljenima se obratila na neuobi-čajen način – svojom snimkom koja je bila simultano prevođena na znakovni jezik gluhih, jer, kako je Biard istaknula, kao i gluhonijemi, i umjetnici su manjina u društvu. Potom su se okupljeni uputili na Zagreb Glavni kolodvor gdje su ispratili umjetnike na vlak za Ljubljanu, odnosno na njihovu poticaj-nu pustolovinu putovima legendarnoga vlaka »Simplon Express«, koji je cijelo stoljeće povezivao Zapad s Istokom i prestao voziti

Simplon Express/Povratak

Svjedok promjena»Simplon Express/Povratak« akcija je kojom grupa francuskih i hrvatskih umjetnika oživljava legen-darni vlak »Simplon Express«. Dana 12. lipnja na zagrebačkom Glavnom kolodvoru počelo je puto-vanje 17 pozvanih umjetnika koji su na 24-satnom putovanju postavili mobilnu izložbu.

2001. godine. Tijekom 24-satnog putovanja od Zagreba do Pariza preko Milana, Venecije i Dijona umjetnici su u vlaku i kolodvorima izvodili performanse, zvučne, video i tzv. site-specific instalacije, što se sve moglo pratiti i putem streaminga.Među umjetnicima koji sudjeluju u projektu su i Daniel Buren, 74-godišnji francuski konceptualni umjetnik, pisac i fotograf Alain Fle-ischer i Nina Kujundžić, koji su sudjelovali i na prvom putovanju 1989. godine. Uz njih u vlaku su bili umjetnici Tomislav Brajnović, Nikolin Bujari, Fokus grupa (Iva Kovač i Elvis Krstulović), Andre Ca-dere, Eric Giraudet de Boudemagne, Boris Greiner, Tina Gverović, Ištvan Huzjan, Božena Končić-Badurina, Dalibor Martinis, Marijana Rimanić, Dina Rončević, Mladen Stilinović i grupa Trois 8. Inače, »Simplon Express/Povratak« jedno je od događanja u sklo-pu »Hrvatske godine kulture u Francuskoj 2012« na kojoj će biti predstavljeni brojni umjetnički i kulturni projekti iz Hrvatske. Na taj je način Hrvatska netom prije ulaska u Europsku uniju dobila priliku predstaviti neke od najzanimljivijih umjetničkih tendencija u Francuskoj, zemlji koja je jedno od središta umjetničke i kulturne djelatnosti. »Povratak« će svjedočiti o promjenama koje su se zbile, a u projekt će biti uključene snimke i radovi iz 1989. godine. Središnje doga-đanje festivala bit će prikazivanje rezultata cjelokupnog pothvata – filma »Simplon Express/Povratak«, tijekom velikoga kulturnog događanja »Nuit Blanche« 6. listopada u Parizu te njegovo istodo-bno prikazivanje na zgradi zagrebačkoga Glavnog kolodvora.

Umjetnička instalacija na 4. peronu

14 broj 799 / lipanj 2012.

/ NOVOSTI / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Prototip DMV-a

Tipska ispitivanja u tijekuIspitivanja u vožnji prototipa dizel-motornog vlaka, koji je razvio i sagradio TŽV »Gredelj«, traju od sre-dine ožujka. Tipska ispitivanja pod opterećenjem pro vodila su se od 11. do 15. lipnja na magistralnoj pruzi kod Vrpolja, a bit će nastavljena u srpnju na relacijama Zagreb – Zdenčina i Knin – Split. Nakon što Ministarstvo pomor stva, prometa i infrastru-kture izda uporabnu dozvo lu i proizvođač izvrši sve ugovorene obveze, vlak će krenuti u redoviti pro-met.

Nakon što su isprobali dva Končareva prototipa elektromotornih vlako-va, prema najavi, putnici će se uskoro voziti i u Gredeljevu tro dijelnome dizel-električnom motornom vlaku. U redovitom prometu vlak će voziti zagorskom prugom od Zagreba prema Varaždinu i Čakovcu.

Sredinom lipnja kod Vrpolja su se na vlaku tjedan dana provodi-la tipska ispitivanja u vožnji. Prototipska ispitivanja vlaka u vožnji počela su 14. ožujka na pruzi Dugo Selo – Velika Gorica (preko Re snika), nakon što je komisija Ministarstva pomorstva, prometa i in frastrukture obavila tehnički pregled vozila u mjestu. Tipska ispiti-vanja u vožnji pod opterećenjem dokazala su pouzdanost prototipa pri najvećim brzinama od 160 km/h.

Definiranje idejnog projekta i njegovo usuglašavanje sa službama HŽ Putničkog prijevoza počelo je 2008. godine, a konačni projektni zadatak definirao je HŽ Putnički prijevoz. Projekt niskopodnog vlaka podrazumijevao je da se vučna oprema ugradi na krov.

Vlak je razvojni projekt stručnjaka iz TŽV-a »Gredelj«, a u konačnom rješenju važan je udio tvrtke »Končar«, koja je razvila kompletno upravljanje vlakom i pretvarače glavnih i pomoćnih pogona.

Prototip dizel-električnoga motornog vlaka jest trodijelna garnitu-ra, sastavljena od dva krajnja motorna vagona s upravljačnicom i srednjeg, također motornog vagona bez upravljačnice. DMV je sagrađen za udobna putovanja prosječne duljine 150 km s čestim zaustavljanjima. Motorni vagoni oslonjeni su na po dva okretna po-stolja, od kojih je jedno pogonsko, a jedno slobodno. Na krov vago-na ugrađeni su pogonska oprema s dizelskim motorom, alternator s ispravljačem, otpornici elektrodinamičkog kočenja, rashladni su-stav, pretvarač glavnog pogona s integriranim pretvaračem pomo-ćnih napajanja, kompresor kočnice i sustav klimatizacije putničkog prostora. U svakom od tri pogonska okretna postolja smještena su po dva asinkrona vučna elektromotora. Vlak je opremljen s četiri para dvokrilnih ulaznih vrata širine 1300 mm, a na jedan par vrata ugrađena su dizala za ulazak osoba u invalidskim kolicima u vlak i za njihov izlazak iz vlaka. U zoni vrata ugrađeni su toaletni prostori, od kojih je jedan opremljen za prihvat invalida u kolicima.

Putnički prostori svih triju motornih vagona spojeni su mjehovima te čine jedinstveni prostor bez pregradnih stijena. U putničkom su prostoru ugrađene djelomične transparentne pregrade, koje vizual-no ne zatvaraju prostor, a štite putnike od hladnog zraka pri otvara-nju vrata. Prostor je opremljen dovoljnim brojem vodoravnih i oko-mitih rukohvata za potrebe putnika koji stoje. Sjedala primjerene razine udobnosti izvedena su kao dvosjedi, osim u dijelu prostora namijenjenog smještaju invalida u kolicima te roditelja s djecom u kolicima, gdje su ugrađeni jednosjedi i preklopna sjedala. Dio pro-

stora opremljen je stalcima za bicikle. U taj su prostor ugrađena i preklopna sjedala koja se mogu koristiti ako nema bicikala.

Ovisno o vanjskoj temperaturi zraka prostor za putnike se grije ili hladi. U putnički prostor ugrađen je zvučno-vizualni informacijski sustav za obavješćivanje putnika. GPS-sustav određuje točnu pozi-ciju vlaka i tu informaciju preko računala vlaka prenosi putnicima. Kompletan putnički prostor je pod videonadzorom. Prozorska sigur-nosna stakla 60% su zatamnjena te zato za zaštitu od sunca nisu potrebne zavjese. Vlak je opremljen sustavom vatrodojave, čiji se davači nalaze u putničkom prostoru i u prostoru pogonskih grupa i elektroormara, te dovoljnim brojem protupožarnih aparata.

Dizelskim motorom upravlja se elektronički, u skladu s trenutačnim energetskim potrebama vlaka i općim stanjem pogonskog agrega-ta. Kočnica vlaka je mikroprocesorski upravljana elektrodinamička kočnica u kombinaciji sa zračnom kočnicom koja je opremljena su-stavom koji sprječava proklizavanje osovina.

U slučaju kvara neovisne pogonske jedinice omogućuju nastavak vožnje smanjenom snagom. Automat ska kvačila dopuštaju spa-janje triju garnitura i osiguravaju potpunu kontrolu nad vozilom s jednoga upravljačkog mjesta. S obzirom na dizelsku vuču, tijekom konstrukcije vlaka stručnjaci su mnogo truda uložili u to da smanje razinu buke. Oprema koja se nije mogla naba viti kod domaćih proi-zvođača kupljena je kod provjerenih inozemnih proizvođača. Prema planovima Uprave HŽ Putničkog prijevoza, motornim gar niturama u velikoj bi se mjeri zamijenili klasični putnički vlakovi i supstituirala dotrajala vozila.

U sklopu povezivanja i poticanja razvoja jugoistoka Europe Europ-ska unija pokrenula je projekt South East European Transit Axis Corporation (SEETAC). U sklopu tog projekta novi vlak mogao bi biti rješenje za povezivanje Zagreba, Sambotela, Mattersburga u Gradi šću te Beča i Bratislave. Na postojećim neelektrificiranim pru-gama od Zagreba do Beča stizalo bi se za samo pet sati, što je za devede set minuta kraće od aktualnog vremena putovanja vlakom. Strateško opredjeljenje TŽV-a »Gredelj« remont je svih vrsta želje-zničkih vozila te novogradnja. I dok u remontnim pogonima još ima posla, nakon isporuke zadnjih tramvaja za Grad Zagreb u pogonu novogradnje nema novih narudžbi. To je i razlog da se velike nade polažu u elektromotorne vlakove i u dizel-motorni vlak.


/ SIGURNOST/ Piše: Zdenka Dokaza/ Foto: Sanja Paić

Unatoč ulaganjima u podizanje razine osiguranja, iskustva i statisti-ke podupiru tvrdnju da se edukativnim i marketinškim djelovanjem znatno može utjecati na smanjenje broja nesreća i nezgoda na ŽCP-ovima, i to ukazivanjem na vlastitu odgovornost i podizanje svijesti vozača cestovnih vozila, biciklista i pješaka.

Vlak je uvijek brži

Akcija se nastavljaU sklopu akcije »Vlak je uvijek brži« 23. svibnja održana su predavanja u dvije škole na području Osječko-baranjske županije, a 24. svibnja akcija je nastavljena u Osijeku na željezničko-cestovnom prijelazu na Vukovarskoj cesti.

Dana 23. svibnja u OŠ Antuna Mihanovića održana su dva preda-vanja o akciji »Vlak je uvijek brži« i sigurnosti u željezničkom pro-metu. Predavanja koja su održale predstavnice HŽ Holdinga i HŽ Infrastrukture bila su namijenjena učenicima trećih razreda. Tom prilikom učenici su ukratko upoznati s poviješću željeznice, želje-zničkim zanimanjima i vrstama vlakova i vagona te ih se upozorilo na to kako se treba ponašati uz prugu te koje opasnosti nose igra uz prugu i prelazak preko pruge. Učenici 3.a razreda pod vodstvom prof. Ankice Kisić te učenici 3.b razreda pod vodstvom učiteljice razredne nastave Jadranke Čarapović sudjelovali su u predavanju i prepričavali svoja iskustva u vožnji vlakom, spremno odgovara-li na postavljena pitanja te crtali i pisali na temu predavanja. Na kraju sata učenicima su podijeljeni promidžbeni materijali vezani uz akciju. Djeca su sudjelovala s velikim zanimanjem i s izraženim veseljem primala su i proučavala promotivne materijale. Budući da je Osijek grad u kojemu su mnogobrojni biciklisti na ulicama, veliki broj djece već u toj dobi i na taj način sudjeluje u prometu. Bila je to dobra prilika da se djecu upozori na potreban dodatan oprez, kao i da svoje prijatelje i obitelji upoznaju s akcijom »Vlak je uvijek brži«.U poslijepodnevnoj smjeni predavanje je održano u OŠ »Bilje«. Bilje je smješteno između dvije pruge i djeca iz te škole znala su mnogo o prugama i željezničko-cestovnim prijelazima, premda u svakodnevnom kretanju ili pri dolasku u školu ne moraju prelaziti prugu. I u toj su školi predavanja održana učenicima trećih razreda, i to 3.a pod vodstvom nastavnice Ilonke Milić i 3.b pod vodstvom nastavnice Zore Jerković.Dana 24. svibnja u Osijeku su na željezničko-cestovnome prijelazu na Vukovarskoj cesti sudionike u prometu zaustavljali predstavnici HŽ Holdinga, HŽ Infrastrukture i MUP-a te su im dijelili edukativne i promotivne materijale. Na tom prijelazu u središtu grada tijekom prošle godine polubranici su bili slomljeni četiri puta. To je dokaz da osim na SS-uređaje i tehničku zaštitu pozornost treba usmjeriti na odnos pojedinca prema pravilima ponašanja, prometnim znakovi-ma i drugim sudionicima u prometu. Domaćini Damir Mihić, šef Prometne sekcije Osijek, Stjepan Trepšić i Miroslav Drenjančević, šef kolodvora Osijek, bili su od velike po-moći u organizaciji akcije.

16 broj 799 / lipanj 2012.

/ K AMPANJE / Piše: Martina Lovrić/ Foto: Mihaela Tomurad Sušac

ILCAD

Oprezno preko pruge

Taj dan obilježava se u 42 zemlje pod pokroviteljstvom međunaro-dnih željezničkih organizacija kao što su Europski upravitelji infra-strukture (EIM), Zajednica europskih željeznica i upravitelja infra-strukture (CER) i Europski sustav za nadzor nad vlakovima (ETSC). Svrha popratne kampanje jest edukativno djelovati na sve sudionike u prometu te ih upozoriti na opasnosti koje prijete pri neopreznom prelasku pruge. Naime, uzrok gotovo 98% svih nesreća na želje-zničko-cestovnim prijelazima u Europi jest taj što vozači, biciklisti i pješaci ne poštuju prometnu signalizaciju. Prilikom prelaska pruge sudionici u prometu često se vode mišlju da će stići, da im je dosta čekanja ili da vlak neće udariti baš njih te su zbog poznavanja terena previše sigurni u sebe. Također, ko-rištenje mobitela ili slušanje glazbe sa slušalicama u ušima odvlači pozornost i dovodi u opasnost sudionike u prometu. Koban može biti i umor te konzumacija opojnih sredstava. Nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima društvo još uvijek smatra problemom željeznice, unatoč dokazima da krivnju većinom snose vozači cestovnih vozila, a medijski odjek je po željeznicu vrlo negativan. Zato se može govoriti samo o tome da je cestovno vozilo podletjelo pod vlak ili naletjelo na vlak, a ne obratno. Prema među-narodnim propisima vlak ima prednost prolaska, no željeznički se-

Hrvatske željeznice obilježile su 6. lipnja Međuna-rodni dan svjesnosti o opasnostima na željezničkim prijelazima (International Level Crossing Aware-ness Day - ILCAD), u čiju su se kampanju uključile 2011. godine.

ktor ne može kontrolirati visoke rizike koji nastaju zbog neopreznog prelaska korisnika preko pruge. Prema europskim statistikama, 50% sudara vlaka i automobila imalo je smrtni ishod, a u cestovnom prometu smrtni ishod imalo je 5% sudara cestovnih vozila. Zanimljiv je i podatak Svjetske zdrav-stvene organizacije da prometne nesreće stoje od 1 do 2% bruto nacionalnog proizvoda (u državama s visokim prihodima). Nesreće na željezničko-cestovnim prijelazima imaju dugoročan i ogroman utjecaj na društvo (gubitak voljene osobe ili obitelji, post-traumatski učinci na strojovođu, putnike u automobilu ili vlaku, na svjedoke te ozlijeđene osobe). Uz spomenute psihičke i socijalne posljedice, nesreće uzrokuju i vrlo visoke financijske troškove te zastoje u prometu. Dosadašnja međunarodna praksa pokazala je da je najučinkovitiji način promjene ponašanja i smanjivanja broja nesreća i nezgoda na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP) edukacija sudionika u prometu, naglašavanje rizika i upozoravanje na potencijalne poslje-dice nepoštivanja osnovnih prometnih pravila. U 2011. na ŽCP-ovima na hrvatskoj pružnoj mreži dogodilo se ukupno 47 nesreća, u kojima je 15 osoba stradalo smrtno (10 osoba usmrće-no je na prijelazima koji su zaštićeni signalno-sigurnosnim uređajima), a osam osoba bilo je teže ozlijeđeno. Slomljena su 572 polubrani-ka/branika (pri naletu cestovnog vozila na spuštene polubranike), pri čemu je počinjena velika materijalna šteta (procjenjuje se na više od 1,5 milijuna kuna) te je dodatno ugrožena sigurnost prometa. U prva četiri mjeseca 2012. na željezničko-cestovnim prijelazima dogodilo se 14 nesreća, u kojima su smrtno stradale četiri osobe, a dvije su teže ozlijeđene. Slomljeno je 180 polubranika/branika.


/ K AMPANJE

Na HŽ-ovoj pružnoj mreži postoji 1 541 željezničko-cestovni prijelaz. Svi su osigurani na jedan od zakonom propisanih načina (cestovnim prometnim znakovima, Andrijinim križem i znakom »Stop«, svjetlo-sno-zvučnom signalizacijom i polubranicima). Sigurnosna razina na željezničko-cestovnom prijelazu ovisi o kategorijama pruge i kate-goriji ceste koja prelazi preko pruge te frekventnosti prometa.

Kampanja ILCAD Međunarodni dan svjesnosti o opasnostima na željezničko-cesto-vnim prijelazima obilježen je u Hrvatskoj akcijom na ŽCP-u u Zlatar Bistrici, gdje su Jasmin Krizmanić, pomoćnik ministra pomorstva, prometa i infrastrukture; Nikola Ljuban, član Uprave HŽ Infrastru-kture; Anđelko Ferek-Jambrek, zamjenik v. d. županice Krapinsko-zagorske županije; Željko Horvat, pročelnik Županijskog odjela za promet i komunalnu infrastrukturu, te Ivan Jelenčić, savjetnik u Županijskom odboru za sigurnost u prometu, s HŽ-ovim zaposleni-cima i policijskim službenicima upozoravali sudionike u prometu na nužan oprez pri prelasku pruge. Unatoč osiguranju ŽCP-a, bit pro-blema još uvijek je neodgovorno ponašanje pojedinaca. U skladu s time sudionike u prometu treba osvijestiti o opasnostima s kojima će se suočiti ako ne poštuju prometna pravila i o ozbiljnim rizicima kojima pritom izlažu ne samo sebe već i svoju okolinu. Krizmanić je upozorio na učestalost nesavjesnog ponašanja vozača koji voze tzv. slalom između polubranika te je dodao:/ Iako su na ŽCP-ovima uključeni svjetlosni i zvučni signali te spu-šteni polubranici, vozači prelaze prugu, izazivaju materijalnu štetu te ugrožavaju svoje živote. S obzirom na statistike smrtnosti na ŽCP-ovima, ne možemo biti zadovoljni. Naše ministarstvo jedino i može na ovaj način apelirati na vozače i njihovu vozačku kulturu, a MUP nadzire provođenje prometnih propisa. Na novinarsko pitanje o planovima modernizacije ŽCP-ova, Ljuban je odgovorio: / Moramo biti svjesni toga da osiguranje najviše razine nekog pri-jelaza stoji gotovo 1,5 milijuna kuna te da se u skladu s time izvodi osuvremenjivanje prijelaza. U pravilu se to radi u sklopu remonta određene dionice. Tako će ove godine biti uređeno oko 15 ŽCP-ova. Jasmin Krizmanić upozorava vozače

18 broj 799 / lipanj 2012.

/ SIGURNOST / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković Dragutin Staničić

Poznanovec

Inovativno osiguranje ŽCP-aU Poznanovcu je 6. lipnja u probni rad pušteno novo osiguranje željezničko-cestovnog prijelaza. Inovati-vna rješenja rezultat su ideje domaćih stručnjaka i razvoja domaće proizvodnje.

U povodu Međunarodnog dana svjesnosti o opasnosti na željezni-čkim prijelazima 6. lipnja u Poznanovcu je otvoren modernizirani željezničko-cestovni prijelaz. Na tom su prijelazu primijenjena ino-vativna tehnička rješenja tvrtke ALTPRO kakva nisu primjenjivana na hrvatskim prugama. Projekt je proveden uz potporu Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva znanosti, obrazo-vanja i sporta, Krapinsko-zagorske županije, Općine Bedekovčina te HŽ Infrastrukture.

Nakon tragičnog događaja u srpnju 2010., kada su na tom prijelazu poginule tri djevojke a jedna bila teško ozlijeđena, pokrenuta je ini-cijativa da se taj prijelaz osigura višom razinom osiguranja. Na svečanom otvorenju prijelaza govornici su istaknuli upornost Županijske uprave za ceste Krapinsko-zagorske županije i njezina bivšeg ravnatelja Jasmina Krizmanića, sada pomoćnika ministra za željeznički promet, bez koje bi se, u mnoštvu administrativnih prepreka, cijeli proces provodio znatno sporije. Stoga je Krizmanić svečano u promet pustio uređaj u nazočnosti visokih predstavnika MPPI-a, MZOŠ-a, Krapinsko-zagorske županije, Hrvatske gospo-darske komore, BICRO-a, Fakulteta prometnih znanosti, HŽ Infra-strukture, HŽ Carga, HŽ Holdinga, MUP-a, Agencije za sigurnost

cestovnog prometa, Općine Bedekovčina te izvođača radova, tvrtki ALTPRO, »Promel Projekt« i »Promel Sistemi«. Osiguranje tog ŽCP-a inovativno je rješenje tvrtke ALTPRO, čija se tehnička rješenja primjenjuju na svim kontinentima. Nakon što su izvođači uskladili projekt sa svim zakonskim zahtjevima, na ŽCP ugrađena je oprema. Budući da u Hrvatskoj nema takvog osigura-nja ŽCP-a, nužno je provesti probni rad prijelaza koji će trajati go-dinu dana. Tehničko rješenje uključuje centralni mikroprocesorski uređaj izrađen prema najvišemu europskom standardu sigurnosti SIL 4. Novo rješenje su i jasna upozorenja vozačima putem tre-perećih LED-oznaka koje su ugrađene u asfalt i koje se aktiviraju samo nailaskom vlaka. Oko 800 metara ispred prijelaza vlak prijeđe preko senzora, nakon čega se pali svjetlosno-zvučna signalizacija i automatski počnu treperiti LED-diode. Oko stotinjak metara od pri-jelaza nakon dva niza bijelih LED-oznaka slijedi crvena oznaka koja označuje obvezno zaustavljanje vozila. Tijek prometa cijelo će vrije-me nadzirati kamere, tako da će u slučaju izvanrednog događaja ili nepoštivanja propisa odmah biti jasno tko je pogriješio.

/ Ovo je hrvatski uređaj za koji je dobiven certifikat za najviši stupanj sigurnosti. Dakle, ne postoji mogućnost da vlak naiđe, a da svjetlo ne radi. Ugrađene su i kamere za nadzor prijelaza tako da se u slučaju nesreće može saznati što je bio uzrok eventualnoj nesreći. – rekao je Zvonimir Viduka, direktor tvrtke ALTPRO.Izvođači radova i isporučitelji opreme dali su itekako vrijedan dopri-nos provedbi ovog projekta, donirajući radove i kompletnu opremu. Tvrtka Jedinstvo iz Krapine donirala je kontejner u kojemu se na-lazi oprema, Promel projekt je projektirao, donirao kamere i sustav LED-dioda, a HŽ Infrastruktura izvela je radove. Novi uređaj rezultat je domaćeg razvoja, tehnologije i proizvodnje. Zanimanje za takvo rješenje pokazali su i gosti iz Slovačke i Češke.

Na mreži HŽ Infrastrukture postoji 1 541 ŽCP. Od tog broja oko 30% osigurano je branicima ili polubranicima. Tijekom prošle godine na ŽCP-ovima se dogodilo 47 nesreća u kojima je poginulo 15 osoba, a deset ih je ozlijeđeno. Viša razina osiguranja prijelaza svakako je cilj i način da se smanji njihov broj. I premda se sada kada je projekt priveden kraju sve čini jednostavnim, jasno je da provedba projekta zahtijeva mnogo upornosti i truda. U ovom slučaju specifičnost za hrvatske prilike jest činjenica da je kompletan posao realiziran osla-njanjem na domaće znanje i proizvodnju. Jasno je i da je oslonac na domaće tvrtke poput ALTPRO-a najbolji način za provedbu takvih projekata. Referencije ALTPRO-a jesu rješenja i uređaji ugrađeni na najzahtjevnijim svjetskim željezničkim mrežama širom svijeta.


/ NOVOSTI/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Sredinom lipnja na gradilištu kod Fužina temperatura zraka bila je viša od 30ºC. Uz radove na pruzi, nedaleko od željezničkoga kolo-dvora, izvode se građevinski radovi na izgradnji elektrovučne pod-stanice u sklopu projekta izmjene sustava vuče na riječkoj pruzi od Moravica do Šapjana. Radovi na dionici od Fužina do Drivenika privode se kraju i, prema predviđenoj dinamici, sredinom srpnja bit će obavljen tehnički pre-gled. Vozna brzina vlakova povećat će se sa 49 na 75 km/h. Nakon toga intenzivni radovi nastavit će se od Fužina prema Lokvama. Na tom dijelu pruga je svakodnevno zatvorena od 7.00 do 13.30 sati, a u tri navrata po tri dana pruga je bila zatvorena cijeli dan. Iako bi za tempo izvođenja radova bilo povoljnije kada bi zatvor pruge trajao sat ili dva dulje, s obzirom na nesnosne vrućine, možda je bolje ovako. U šest i pol sati koliko traje zatvor pruge treba dovesti vozila na prugu i odvesti ih s nje, na što se gubi oko sat vremena. Materi-jal se na trasu dovozi pružnim vozilima jer se pruga nalazi na izrazito nepristupačnom terenu i automobilima se pruzi može prići samo na tri mjesta. Uz to, na samo šest kilometara jednokolosiječne pruge susreće se mnogo izvođača radova s brojnim pružnim vozilima, pa sve to treba koordinirati. Budući da je vremena za izvođenje rado-va malo, u Fužinama se nakon povratka s pruge nastoje obaviti sve pripreme za sljedeći dan. Uz redovit tijek prometa, prostora u kolodvoru je malo jer dva kolosijeka zauzimaju pružna vozila, a na jednom kolosijeku je radni vlak s tučencem. Predviđeni rok za do-vršetak svih radova je 400 radnih dana. Nakon nešto više od polo-vine roka (250 radnih dana) može se reći da se poštuje predviđena dinamika izvođenja radova. Prema riječima Mire Loborca, šefa gradilišta Pružnih građevina, tre-nutačno je u Fužinama angažirano 30 njihovih radnika. Trenutačno se radi na postavljanju kanalica uz prugu. Iako su vrućine neizdrži-ve, zanimljivo je da je kiša poplavila već iskopane kanale, pa je prije postavljanja betonskih kanalica nužno ispumpati vodu. Dovršeni su peroni i kameni potporni zidovi koji su postavljani uglavnom ru-

Remont Lokve – Drivenik

Radovi se izvode planiranim tempomRadovi na remontu 16 km duge dionice od Loka-va do Drivenika izvode se planiranim tempom. Na skučenu prostoru istodobno rade radnici Remonta i održavanja pruga, POSIT-a i Pružnih građevina. Na visokim temperaturama zraka radnicima je slaba utjeha to da se nalaze na najvišoj točki riječke pru-ge (830 m n/v), gdje je temperatura zraka za koji stupanj niža nego na moru.

čno. Nakon tehničkog pregleda bit će potrebno urediti još nekoliko propusta. Ti radovi odgođeni su zbog visokog vodostaja. Tijekom radova na remontu zaposlenici Pružnih građevina obavili su i neke dodatne poslove te su u cijelosti sanirali predusjek Kupjak i sagradi-li 900 m dugačak pristupni put do nove elektrovučne podstanice. Dionica Lokve – Drivenik nedvojbeno spada među najteže dionice na riječkoj pruzi, a Drivenik, koji se nalazi na nadmorskoj visini od 813 metara, najviša je točka te pruge. Vlakovi po polasku iz Rijeke do Drivenika savladavaju uspon i do 25 promila. Nakon Drivenika slijedi spuštanje do Fužina (730 m n/v) te ponovno uspon do Loka-va (806 m n/v).Remont cijele dionice trebao bi biti dovršen do kraja godine, nakon čega će Pružne građevine obaviti svoj dio posla. Ako ne bude većih vremenskih nepogoda, remont će biti završen do proljeća 2013. godine.

20 broj 799 / lipanj 2012.

/ KOLODVORI / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Budući da se kolodvor Gračac nalazi nedaleko od Cerovačkih pećina te da se Park prirode Kamačnik nalazi oko 5000 metara ispred kolodvora Vrbovsko, pruga doslovce dotiče obje turističke atrakcije. Na području grada Vrbovskog nalaze se tri željeznička kolodvora: Moravice, Gomirje i Vrbovsko. I dok je kolodvor Moravice obnovljen, kolodvorska zgrada i njezin okoliš u Vrbovskom su u vrlo lošem stanju. Prvi pokušaji da se ishodi obnova kolodvora Vrbovsko pojavili su se 1995. i sada su konačno dovedeni do faze u kojoj je pripremljena sva dokumentacija potrebna za početak obnove. No hoće li se taj kolodvor obnavljati, dvoj-ba je koju treba razriješiti Uprava HŽ Infrastrukture. Šef kolodvora Vrbovsko iskusni je željezničar Josip Vrbanac. Kao prometnik radio je u više kolodvora na riječkoj pruzi, a od 1990. šef je kolodvora Vrbovsko. Pod njegovom ingerencijom je i kolodvor Gomirje. U Vrbovskom radi pet prometnika i tri skretničara. Opseg rada u kolodvoru Vrbovsko, kao i u cijelom Gorskom kotaru, počeo je padati gašenjem drvne industrije. Prema riječima Josipa Vrban-ca, to je počelo 1995. godine:/ Drvna industrija hranila je ovaj kraj. Njezino gašenje značilo je i manje smanjivanje opsega prijevoza željeznicom. Prije rata ovdje se utovarivalo oko 1000 vagona godišnje. Sve je to stalo i jedini komitent ostale su Hr-vatske šume. Otvaranjem pilane »Cedar« u listopadu prošle godine situ-acija se promijenila nabolje. U samo pola godine ovdje je istovareno 320 vagona trupaca, a svoj rad pojačale su i Hrvatske šume za koje četrdeset vagona čeka na utovar. Planirani opseg rada za pilanu »Cedar« u ovoj

Vrbovsko

Pilana donosi posaoOtvorenje pilane »Cedar« u Vrbovskom u listopadu prošle godine označilo je ponovno buđenje želje-zničkog prometa. Veće količine tereta počele su se prevoziti za Hrvatske šume, tako da danas, nakon više posnih godina, situacija ponovno obećava.

je godini 1000 vagona, a u Rijeku namjeravaju otpremiti piljenu građu. Utovar će se izvoditi na četvrtom kolosijeku koji je trenutačno zatvoren za promet i koji treba obnoviti.Prilikom gradnje autoceste Zagreb – Rijeka, sav građevinski materijal za dionicu Ravna Gora – Bosiljevo dopreman je preko kolodvora Vr-bovsko. Pritom je teška mehanizacija uništila okoliš oko kolodvorske zgrade. Nažalost, ta šteta nije sanirana. Nastojanja šefa kolodvora da se uredi dotrajala kolodvorska zgrada počela su dopisima 1995. godi-ne. Sve do 2008. nije bilo nikakve reakcije, no tada je Mijat Kurtušić, tadašnji direktor HŽ Infrastrukture, zaključio da je stanje i gore od opi-sanog te da se nema na što čekati. Svi projekti za obnovu kolodvora su dovršeni, ali zbog restrukturiranja Hrvatskih željeznica trenutačno je sve stavljeno pod znak pitanja. Naime, prema studiji koju je izradila tvrtka za konzalting Info Puls d.o.o. predviđeno je zatvaranje kolodvora Vrbovsko te ukrižja Ogulinski Hreljin, Brod Moravice i Zalesina. U vrijeme kada je studija rađena teretni prijevoz bio je u stanju hiber-nacije, a sada su se okolnosti promijenile nabolje. Uz to, Vrbovsko je grad sa 5500 stanovnika i broj putnika se također povećao. Naime, s obzirom na cijenu benzina, ljudi se počinju vraćati željeznici. Tako se iz Vrbovskog godišnje otpremi 30 000 putnika, a prihod putničke blagajne je oko 300 000 kuna. Također, modernizacija je preduvjet planiranih ra-cionalizacija jer se u današnjim uvjetima ne uspijevaju realizirati planovi godišnjih odmora. Blok-uređaj iz 1974. nije u cijelosti ispravan, a signal-no-sigurnosni uređaji su dotrajali i često se kvare. U takvim okolnostima, osobito zimi, nužan je fizički rad, i to prije svega skretničara. Tehnološki je moguće, uz zatvaranje ukrižja, organizirati promet, samo je pitanje bi li se u takvim okolnostima mogao realizirati vozni red. U Vrbovskom smatraju da zatvaranje kolodvora nije dobro rješenje, a činjenica da u riječku prugu nije ulagano više od tri desetljeća ne ide u prilog najavljenim racionalizacijama. Kolodvor i njegov okoliš u vrlo su lošem stanju i uređenje tog prostora nameće se kao nužnost.


/ Piše: Martina Lovrić/ Foto: Dragutin Staničić

/ NOVOSTI

Obvezna kontrola i mjerenje geometrijskih elemenata kolosijeka, kojima se stječe uvid u ispravnost tehničkog stanja kolosijeka i odstupanje od vrijednosti propisanih normama HRN EN te drugim pravilnicima i uputa-ma, propisana je člankom 51. Pravilnika 314 o održavanju gornjega pru-žnog ustroja Hrvatskih željeznica. Rezultati tih mjerenja imaju posebnu vrijednost u sklopu radova na redovitom održavanju gornjeg ustroja. U postupku mjerenja propisanih geometrijskih i ostalih parametara ko-losijeka ključna je uporaba samohodnih ili vučenih mjernih vozila. Ovaj put usluga mjerenja kolosijeka ugovorena je s mađarskom tvrtkom MÁV Central Rail and Track Inspection Ltd. Njihovo je tračničko mjerno vozilo MÁV FMK-004 istih tehničkih karakteristika kao i tračničko mjerno vozilo EM-120 u vlasništvu HŽ Infrastrukture, koje nije u funkciji od 31. svibnja 2011. zbog iskliznuća na pruzi Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka. Tračničko mjerno vozilo FMK-004 samohodno je mjerno vozilo s naj-većom dopuštenom brzinom vožnje i mjerenja od 100 km/h. Proi-zvođač mjernog vozila jest tvrtka Plasser&Theurer, a opremljeno je mjernom tehnikom za kontaktno mjerenje geometrije kolosijeka. Tim se mjernim vozilom mjeri i pet standardnih parametara geometrije, odnosno smjer, nadvišenje, širina, iskrivljenost i relativni profil tračni-ca i kolosijeka. Služba za mjerenje i obradu podataka provela je mje-renje na prugama Dugo Selo – Koprivnica – Botovo – državna granica, Zagreb Glavni kolodvor – Dugo Selo, Novska – Sisak – Zagreb Glavni kolodvor, Novska – Tovarnik – državna granica, Dugo Selo – Novska, Zagreb Glavni kolodvor – Rijeka, Oštarije – Knin – Split Predgrađe, Split Predgrađe – Split i državna granica – Savski Marof – Zagreb Glavni ko-lodvor. Rezultati ispitivanja kolosijeka mađarskim mjernim vozilom u granicama su vrijednosti propisanih internom Uputom 339a.

Mjerenje kolosijeka

U propisanim vrijednostima Od 23. do 28. svibnja MÁV-ovim mjernim vozilom obavljeno je mjerenje geometrije kolosijeka određe-nih pruga koje udovoljava propisanim vrijednostima.

Plan i program zaštite od požara

Sve spremno za ljetnu sezonu Prije početka ljeta, Hrvatske željeznice donose plan i program kojima se određuju područja požarne ugro-ženosti i mjere zaštite od požara u pružnom pojasu, na željezničkim vučnim i vučenim vozilima, kao i na objektima društava u sklopu HŽ-ova holdinga.

Kategorizacija ugroženosti od požara razrađuje se na temelju vr-ste biljnoga pokrivača, podneblja i tehničkih parametara pruge. U skladu s time HŽ-ove pruge razvrstane su na pru ge visoke požarne ugroženosti (u priobalnom području) i pruge niske požarne ugrože-nosti. Među pruge visoke požarne ugroženosti spadaju pruge DG – Metković – Ploče, Knin – Split, Perković – Šibenik, Knin – Zadar, Oštarije - Knin (dionice Zrmanja – Knin), Zagreb GK – Rijeka (dioni-ca Plase – Rijeka), Škrljevo – Bakar, Rijeka – Jurdani i DG – Buzet – Pula (dionice Pula – Kanfanar i Lu poglav – Borut).Plan i program zaštite od požara na prugama visoke požarne ugro-ženosti primjenjuje od 1. lipnja do 30. rujna, a na prugama niske po-žarne ugroženosti od 1. srp nja do 30. rujna. Organizacijska jedinica koja koordinira aktivnosti vezane uz provođenje mjera protupožarne zaštite u svim društvima HŽ-ova holdinga te nadzire njihovu provedbu jest Služba zaštite od požara HŽ Infrastrukture d.o.o.Preventivne mjere usmjerene na sprečavanje nastanka požara obuhvaćaju aktivnosti u

pružnome pojasu, u vučnim i vučenim vozilima te u objektima, osobito u skladištima zapaljivih tekućina i plinova te na istakalištima goriva. Tako je propisano da se u pružnome pojasu korov i nisko raslinje mora-ju uništavati pravodobnim ke mijskim tretiranjem, da travu treba kositi, a pokošenu travu ukloniti prije nego što se osuši, da treba ukloniti suho šiblje, granje, drveće te drugi lako zapaljivi materijal, postaviti metalne bačve s vodom i pijeskom u blizini dojav no-motriteljskih mjesta i pružni pojas kontinuirano mehanički čistiti, ali i raslinje spaljivati kontrolirano, uz dozvolu vatrogasne zajednice i/ili javne vatrogasne postrojbe kao što je to slučaj u Kaštelima, gdje je u protupožarnu zaštitu HŽ-ova su-stava uključen DVD Kaštel Stari. Za potrebe gašenja požara uz prugu na nepristu pačnim mjestima predviđeno je korištenje vatrogasnog vla-ka koji je staci oniran u kolodvoru Kaštel Stari te cisterne s pla toom koja je stacionirana u kolodvoru Knin. U sklopu priprema vučna i vučena vozila moraju biti opremljena ispravnim vatrogasnim aparatima, dizelske lokomotive iskrolomka-ma, a kod teretnih vlakova pojačavaju se mjere predostrožnosti ve-zane uz debljinu kočnog umetka te probe kočnica. Na najugroženijoj dionici, Labin Dalmatinski – Kaštel Stari u smjeru Splita (nizbrdo), brzina teretnih vlakova ograničena je na 40 km/h. Preventivno se nastoji djelovati i na putnike, i to tako da ih se prije polaska vlaka u kolodvorima Knin, Zadar, Perković, Šibenik i Split preko razglasa upozorava na to da je iz vlaka zabranjeno bacati zapaljive predmete.

/ Piše: Martina Lovrić

22 broj 799 / lipanj 2012.

/ Piše: Željka Mirčić/ Foto: Branimir Butković

Darko Peričić, predsjednik Uprave HŽ Infrastrukture, upoznao je izaslanstvo s organizacijom željezničkog sektora u RH, poslovima tvrtke, infrastrukturnim kapacitetima, projektima koji su u tijeku na željezničkim koridorima, investicijskim projektima u sljedećem ra-zdoblju te planom restrukturiranja koji se provodi. Tijekom obilaska postavnice na zagrebačkom Glavnom kolodvoru Uprava HŽ Infrastrukture sa suradnicima predstavila je gostima su-

HŽ Infrastruktura

Razmjena iskustavaSredinom lipnja izaslanstvo ADIF-a, španjolskog upravitelja infrastrukture, i Antonio Jesus Arias Ranedo, gospodarski ataše Veleposlanstva Špa-njolske, susreli su se s Upravom i stručnjacima HŽ Infrastrukture te im predstavili primjenu mogućih modela u sustavu željezničke infrastrukture.

stav signalno-sigurnosnih uređaja, a Nenad Juras, direktor Končar KET-a, koji je izvođač novopostavljenog sustava centralnoga da-ljinskog upravljanja (CDU), prezentirao je postav i rad CDU-a.

Predstavnici ADIF-a održali su niz prezentacija. U jednoj od njih pred-stavljen je sustav solarnog napajanja zaštite željezničko-cestovnih prijelaza (ŽCP). Takav sustav zaštite radi uz pomoć solarne ener-gije na ŽCP-u, senzora i signala te ima centralizirano održavanje. Sustav funkcionira radiokomunikacijom te podržava Plan za ener-getsku učinkovitost koji je izradila Europska komisija. Takav sustav zaštite sastoji se od niza ormarića postavljenih uz cestu. Prednosti solarnog napajanja zaštite ŽCP-a omogućuju visoku razinu sigurno-sti, a vozač je tako na opasnost upozoren unaprijed. Uz to sustav se jednostavno održava te je lakše planirati i predvidjeti njegovu instalaciju. Svrha solarnog napajanja zaštite ŽCP-a jest smanjenje troškova do 60 posto, smanjenje energetske potrošnje opreme, ukidanje točki vanjskih električnih priključaka i mogućnost označa-vanja manjeg intenziteta prometa, a aplikacije su izrađene isključi-vo na temelju obnovljivih izvora energije. Prednosti takvog sustava jesu drastično smanjenje opsega građevinskih radova, neovisnost o električnim priključcima, bolji rokovi izvedbe, ušteda energije, po-boljšanje zaštite okoliša te investicija za višekratnu uporabu.

Izaslanstvo ADIF-a upoznalo je nazočne i s prednostima informati-čkog sustava DaVinci u sustavu željezničkog prometa i s razvojem i uspješnosti željezničke mreže te je predstavilo modele financiranja infrastrukture Španjolskih državnih željeznica. Prilikom posjeta špa-njolsko izaslanstvo posjetilo je kolodvor Tovarnik i obnovljenu dioni-cu pruge Vinkovci – Tovarnik – državna granica, koja je obnovljena sredstvima iz fonda ISPA.

Udruga stručnjaka za obrazovanje u gospodarstvu neprofitna je i nepolitička udruga stručnjaka koji rade na poslovima obrazovanja u gospodarstvu. Strategija Udruge jest stručno unapređivati rad zapo-slenih koji organiziraju i koordiniraju proces obrazovanja u tvrtkama. Ta udruga ima stručni potencijal koji može pružati usluge savjetova-nja, obrazovanja i istraživanja te razmjenjivati iskustva i obavješći-vati radnike koji organiziraju, koordiniraju i upravljaju obrazovanjem u tvrtkama i tako stručno uče i odgajaju naraštaje radnika tijekom formalnog i neformalnog obrazovanja za primjenu praktičnih vješti-na i kompetencija za poslove u gospodarstvu. Uz to svoje će čla-nove izvješćivati o potrebama i promjenama u skladu sa svjetskim trendovima obrazovanja za radna mjesta i funkciju gospodarstva. Udruga je potpora državnoj politici obrazovanja za gospodarstvo, tj. stručnjacima u gospodarstvu koji upravljaju obrazovanjem i prakti-čnom primjenom znanja u cilju razvoja gospodarstva. Rad Udruge treba doprinijeti poslovima vezanima uz napredak te-hnologija koje zahtijevaju stalno učenje i istraživanje u cilju stalnog

Obrazovanje

Osnovana nova udrugaNa Skupštini Saveza za željeznicu koja je bila održa-na krajem svibnja u članstvo Saveza primljena je i neprofitna Udruga stručnjaka za obrazovanje u go-spodarstvu, koja je osnovana na poticaj stručnjaka za obrazovanje iz HŽ Holdinga.

/ Piše: Gordana Gaković

poboljšanja HŽ-ova sustava. Članovi Udruge jesu stručni radnici na poslovima obrazovanja u tvrtkama, voditelji i mentori prakti-čne nastave, radnici-majstori te stručni učitelji, učenici i studen-ti koji se obrazuju i pripremaju za zapošljavanje u gospodarstvu. Vizija Udruge jest ostvariti zajedništvo i razmjenu iskustva radnika koji koordiniraju i organiziraju obrazovanje u tvrtkama, obrazovati mentore-majstore te stručne učitelje za praktičan rad s učenicima i studentima u tvrtkama i primijeniti najbolju praksu s nositeljima obrazovanja i razvoja gospodarstva. U skladu s misijom i vizijom Saveza za željeznicu Udruga će svojim programskim aktivnostima pridonositi provedbi programa Saveza u misiji zajedničkih nastojanja da obrazovanje prati potrebe gospo-darstva, a da gospodarstvo potiče obrazovanje. U ime Udruge na učlanjenju u Savez zahvalila je Gordana Gaković, predsjednica Udruge stručnjaka za obrazovanje u gospodarstvu, koja radi u Službi za ljudske resurse u HŽ Holdingu. Istaknula je da u restrukturiranome HŽ-ovu sustavu zahtjevniji radni doprinos obra-zovnih radnika na poslovima za upravljanje ljudskim potencijalima postaje imperativ. Mjerenje radnog doprinosa svakog radnika u odnosu na njegovu bruto plaću neće zaobići ni obrazovne radnike. Stoga se od obrazovnog radnika u gospodarstvu očekuje formalno obrazovanje, stalno stručno usavršavanje i kompetentnost za rad u obrazovanju, što podrazumijeva da takav radnik kao predavač može kreativno sudjelovati u provedbi obrazovnih programa.

/ SURADNJA


/ Prevela: Bruna Šarić/ Foto: Arhiva PKP Intercity

U restrukturiranju društva u državnom vlasništvu Polskie Koleje Panstwowe (PKP) Poljska je provela model holdinga i osnovala PKP SA holding grupu, u kojoj je infrastruktura odvojena. Upravitelj infrastrukture PKP PLK SA jest komercijalno društvo u vlasništvu društva holdinga PKP SA i Državne riznice. Uz mnogo drugih, glavni teretni prijevoznik jest PKP Cargo SA, a glavni putnički prijevoznici jesu PKP Intercity SA i PKP Przewozy Regionale. Od početka restrukturiranja javljali su se problemi koji nisu bili riješe-ni Zakonom o restrukturiranju iz 2000., a među kojima su financijski problemi u radu društva za pružanje putničkih usluga, povijesni dug PKP-a, problem u prijenosu željezničke imovine novim društvima i teret viška dugotrajne imovine. Nakon što je bio izrađen koncept prema kojemu bi se regionalni željeznički prijevoz prebacio na regi-onalne vlasti, zbog pomanjkanja sredstava poljska vlada odlučila je PKP Przewozy Regionale osloboditi duga, pa je sve njegove dionice prenijela regionalnim vlastima, ali i povećala financijsku podršku za PSO-ugovore koje su regionalne vlasti sklopile s tim društvom. Takav prijenos vlasništva jedinstven je u EU jer je poljska reforma povezana s decentralizacijom države i prijenosom sve većeg broja zadataka na lokalne vlasti. No zbog sukoba interesa među 16 su-vlasnika društva Przewozy Regionale, ono će vjerojatno biti podije-ljeno na manja društva, koja bi naknadno trebala biti djelomično ili potpuno privatizirana. Na poljskom tržištu putničkog prijevoza trenutačno je 14 licenciranih prijevoznika, uz manje uskotračne prijevoznike. Iako ima izuzetaka, putnički prijevoz u Poljskoj nije profitabilan, no u 2009. pokrenute su inicijative za osnivanje novih putničkih prijevoznika, što može poboljšati segment regionalnih usluga kao dio modela regulirane konkurencije i doprinijeti revitalizaciji željezničkih pruga i ukinutih veza na lokalnom tržištu.

Brza prodaja i privatizacija društava nisu mogle biti provedene, pa je 2009. vlada odlučila osigurati financijsku potporu PKP SA-u za otplatu duga. Zakon omogućuje ministru infrastrukture da u ime Državne riznice otkupi dionice PKP PLK SA-a od PKP SA-a kroz Že-ljeznički fond (instrument financijske potpore željezničkom prometu koji se sastoji od 20% naknade za gorivo koja se dodatno prikuplja kod prodaje svih tekućih goriva). Uz to PKP SA bori se s problemom viška dugotrajne imovine, uklju-čujući veliki broj stambenih zgrada i zemljišta, koji bi trebalo riješiti do 2020. godine.

Tržište teretnog prijevoza i ulaganja u infrastrukturuU teretnom prijevozu Poljska je jedna od vodećih europskih zemalja u liberalizaciji tržišta. Regulatorni model za željeznički sektor u cijelosti je prilagođen europskom zakonu. Od pristupanja Poljske EU došlo je do znatnog povećanja aktivnosti novih željezničkih prijevoznika, oso-bito u privatnom sektoru. Na kraju 2009. godine 41 društvo obavljalo je licencirani teretni prijevoz. Društva iz PKP grupe, tj. PKP Cargo SA

Poljske državne željeznice

Ubrzati provođenje reformi Po veličini i prijevoznom potencijalu poljski želje-znički sektor na trećem je mjestu u EU, a pristupa-nje Poljske u EU 2004. nedvojbeno joj je dalo veliku priliku za razvoj, osobito na području željezničke infrastrukture. Više o restrukturiranju Poljskih dr-žavnih željeznica prenosimo iz članka Juliusza En-gelhardta koji je objavljen u knjizi »Restrukturiranje željeznica« koju je objavila Zajednica europskih že-ljeznica i upravitelja infrastrukture (CER).

i PKP LHS sp.z.o.o., imaju dominantnu ulogu na tržištu, ali njihov tržišni udio se smanjuje. Privatni prijevoznici nametnuli su jaki konku-rentski pritisak društvu PKP Cargo SA, i to posebno kod usluga prije-voza rasutog tereta. Uz to, godine 2009. njemačka tvrtka DB Schen-ker Rail Polska zauzela je 23,1% tržišnog udjela u količini prevezenog tereta. Pretpostavlja se da bi nadalje na tom tržištu trebalo dominirati četiri do pet prijevoznika koji prevoze 90% tereta. Pojavom stranih teretnih prijevoznika, pojavila se i praksa dampin-ških cijena. U 2009. došlo je do pada opsega teretnog prijevoza u Poljskoj, kao i u mnogim europskim zemljama, i to osobito u među-narodnom i provoznom prijevozu. Iako su promjene u poljskome željezničkom sektoru u zadnjih neko-liko godina dobile na zamahu, provođenje reformi ne zadovoljava. Trenutačno se dovršavaju strukturalne promjene u PKP grupi, i to potpuno odvajanje upravitelja infrastrukture PKP PLK SA iz grupe, osiguranje stvarne imovine društvima grupe, restrukturiranje i ko-mercijalizacija viška imovine PKP-a te privatizacija društava PKP grupe. Nakon 2015., ovisno o rješavanju problema duga i dovr-šetka programa privatizacije, možda će se pojaviti uvjeti za tran-sformaciju PKP SA-a u neovisnu državnu agenciju koja će raditi isključivo na daljnjem restrukturiranju viška željezničke imovine.

Poljskoj željezničkoj infrastrukturi još uvijek su potrebna velika ula-ganja. Program modernizacije konvencionalnih pruga koji je u tije-ku, uz znatnu potporu europskih fondova u razdoblju od 2007. do 2013., odnosi se na od 1500 do 1700 km od ukupno 19 000 km pruge. Iako problem stvara i zastarjelost voznog parka, zbog koje bi prijevoznici trebali imati bolje uvjete za ulaganja u mobilne kapa-citete, u području infrastrukture može se očekivati znatniji razvoj, a novi poticaj nalazi se i u planiranoj privatizaciji društava PKP Cargo SA, PKP Intercity SA i drugih željezničkih društava, koja bi trebala biti provedena do 2015. godine.

/ CER

24 broj 799 / lipanj 2012.

/ OVISNA DRUŠT VA / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Radionica željezničkih vozila Ča-kovec na željezničkom se tržištu profilirala kao kvalitetom prepo-znatljiv pogon, a uz održavanje teretnih vagona, vodstvo te ra-dionice svoju priliku na tržištu pronalazi i u novogradnjama. Uz izvrsnu seriju od pedeset vagona RoLa, koji danas voze u najmu austrijske tvrtke Ökombi, prototip kiper-vagona s brojnim inovativnim rješenjima javnosti će biti predstavljen za nekoliko mjeseci.

Otkako od 1993. posluje kao društvo s ograničenom odgovornošću, RŽV Čakovec svaku je godinu poslovao pozitivno. Prošle godine ostva-rena je dobit od 400 000 kuna, no odlukom bivše Uprave HŽ Carga prema kojoj je radionicama u svojemu vlasništvu HŽ Cargo mogao oduzeti zadržanu dobit, dovela je radionice u nezavidnu situaciju. Na taj je način HŽ Cargo kao glavni komitent smanjio narudžbe za 40 posto. To je izazvalo probleme vezane uz likvidnost tvrtke i s time povezane obveze prema dobavljačima. U RŽV-u Čakovec nadaju se da će, uz mnogo dodatnog angažmana, uspjeti naći dovoljno poslova na vanj-skim tržištima i tako nadoknaditi manjak posla za HŽ Cargo.

U Čakovcu se optimizacija svih troškova i restrukturiranje provode stalno. To podrazumijeva optimiziranje svih troškova, djelomično smanjivanje broja radnika te reorganizaciju unutar poslovnih jedini-ca. Uz vlastiti razvoj i ulaganje u kvalitetnu opremu i infrastrukturu, u koje se mnogo ulagalo, a u zadnje se vrijeme taj proces usporio zbog pomanjkanja novca, vodstvo čakovečke radionice svoju pre-dnost vidi i u kvalitetnim, radišnim i školovanim radnicima.

U ovom se trenutku na mreži Hrvatskih željeznica nalazi oko 350 nea-ktivnih vagona serije Gas-z. Zatvoreni vagoni s limenim stijenama, za

RŽV Čakovec

Izdana uporabna dozvola za novi vagonNovi vagon za kontejnerski prijevoz serije Sgnss-z u čakovečkoj Radionici željezničkih vozila nastao je rekonstrukcijom vagona serije Gas-z. Nakon što su provedena sva prototipska ispitivanja, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture izdalo je 30. svibnja uporabnu dozvolu za taj vagon.

razliku od vagona za prijevoz kontejnera, više nemaju perspektivu. In-termodalni prijevoz ima tendenciju kontinuiranog rasta, a najavljeni rast opsega prometa u terminalu Brajdica, s obzirom na ulaganja i menad-žment koji upravlja terminalom, realno je ostvariv, a i njihova najava da će se iz Rijeke željeznicom otpremati 60% kontejnera, jasno svjedoči o tome da je taj tip vagona potreban. Dražen Vidović, direktor RŽV-a Ča-kovec, rekao je da su vlastitim sredstvima odlučili financirati, projektirati, proizvesti te proći sva prototipska ispitivanja vagona za prijevoz kontej-nera jer smatraju da tržište treba takav proizvod, koji će oni ponuditi po povoljnoj cijeni. U planu za 2013. HŽ Cargo predvidio je potrebu za 80 takvih vagona, a potom u sljedeće dvije godine za još po pedeset.

Trenutačno je RŽV Čakovec prisutan na tržištima Njemačke, Švicarske i Austrije na kojima obavlja redovite, relativno male poslove. No ti po-slovi dovoljni su da se kompenzira manjak posla za HŽ Cargo. U ovom trenutku intenzivno se pregovara i pokušava doći do posla u spome-nutim zemljama, u suradnji s TŽV-om »Gredelj« pokušava se napra-viti iskorak na tržišta Bliskog istoka, a vlastitim snagama pokušava se dobiti narudžba za Finske željeznice. RŽV Čakovec ima sve certifikate bez kojih nema ulaska na zapadnoeuropska tržišta. Tako su jedna od malobrojnih tvrtki u zemlji koja ima certifikat za zavarivanje kakav se zahtijeva pri radu s posebnim materijalima visoke čvrstoće pri čemu se primjenjuje posebna tehnika zavarivanja. S raspoloživom opremom i zaposlenicima RŽV Čakovec može postići potrebnu kvalitetu.

U situaciji kada je zapadnoeuropsko željezničko tržište, pogotovo u odr-žavanju vozila, izrazito zatvoreno, RŽV Čakovec više prostora i perspe-ktive vidi u novogradnji. U novogradnji je prisutan veći udio privatnog kapitala koji se vodi drugačijom logikom od one koja je prisutna kada država ulaže. Vidović smatra da se i na tom tržištu može uspjeti: / Mi smo našim vagonom RoLa pokazali da možemo izgraditi kvali-tetno vozilo. Vjerujem da će i kiper koji ćemo uskoro predstaviti biti isto takav proizvod. Ako se traži jeftin proizvod, za koji je kvaliteta manje bitna, onda se proizvodnja pomiče prema istoku. Mi pak mo-žemo ponuditi kvalitetne novogradnje po razumnim cijenama. Uz poštivanje rokova i kvalitetan proizvod možemo biti konkurentni na zapadnoeuropskom tržištu gdje i tražimo priliku.

U zadnjih godinu dana na našim prugama voziti su počela dva nova Končareva vlaka, a sredinom srpnja od Zagreba prema Varaždinu trebao bi početi voziti novi dizel-motorni vlak izgrađen u TŽV-u »Gre-delj«. Jasno je da bez serijske gradnje vlakova i teretnih vagona, proizvođači nemaju mogućnost plasiranja proizvoda na inozemna tržišta. Oni pak svoju šansu vide u orijentaciji na željeznički prijevoz, odnosno u proklamiranoj državnoj politici.

Remont vagon-cisterni za švicarsku tvrtku ERMEWA U pozadini prototip vagona za prijevoz rasutih tereta


/ Z ANIMANJA/ Razgovarao: Ivan Marković/ Foto: Dragutin Staničić

Tehničar specijalist SS obavlja poslove redovitog održavanja SS-ure-đaja u skladu s planom, poslove investicijskog održavanja, dogradnje postojećih i ugradnje novih SS-uređaja te poslove na ispitivanju, re-guliranju i mjerenju SS-uređaja. Velik dio poslova tehničara specija-lista SS otpada na otklanjanje smetnji i kvarova na SS-uređajima te na saniranje posljedica izvanrednih događaja na SS-uređajima u ko-lodvorima i na željezničko-cestovnim prijelazima (ŽCP). Zbog rada na visini tehničar specijalist SS mora posjedovati I. zdravstvenu grupu te se svake godine podvrgavati periodičnomu liječnikom pregledu. Kao radnik izvršne službe obvezan je prisustvovati periodičnom poučava-nju i svake četvrte godine polagati periodični ispit iz struke.

/ Koje željezničko područje zauzima Dionica SS-uređaja Zagreb GK, koliko je radnika, odnosno tehničara specijalista SS zaposleno u njoj? / Dionica SS-uređaja Zagreb GK, koja se nalazi u sklopu Sekcije SIT-uređaja Zagreb, obuhvaća Zagreb Glavni kolodvor, na koji otpada najveći dio posla, te kolodvore Hrvatski Leskovac, Velika Gorica, Zagreb Klara, Zagreb Žitnjak, Zagreb Resnik i Zagreb Istočni kolodvor, kao i automatski pružni blok (APB) kojim su opremljene pruge između spomenutih kolodvora. U dionici su zaposlena 26-orica radnika, i to šef dionice, njegov pomoćnik, dvojica inženjera koji obavljaju ispitivanja i mjerenja, petorica brigadira, desetorica tehničara specijalista SS i sedmorica tehničara SS.

/ Budući da tehničari specijalisti SS spadaju u izvršnu službu, pre-tpostavljam da rade u smjenama kao i prometno osoblje./ Da, kao i oni radimo u smjenama 12/24-12/48 sati, dakle u četiri smjene. To znači da u našoj dionici u jednoj smjeni rade po dvojica tehničara specijalista SS, a preostala dvojica čine pričuvu i zamje-nu za godišnje odmore i bolovanja. Od dvojice koji rade u smjeni jednomu u dužnost spada briga o SS-uređaju u Zagreb GK, a dru-gomu o SS-uređaju u ostalim kolodvorima u sklopu naše dionice i na pruzi između njih.

Tehničar specijalist SS

Odgovoran za ispravan rad SS-uređajaTehničar specijalist za signalno-sigurnosne uređaje zanimanje je koje se pojavljuje jedino na željezni-ci i jedno je od ključnih u njezinoj izvršnoj službi. Radnici te struke vode brigu o tome da signalno-sigurnosni uređaji rade ispravno kako ne bi došlo do zastoja u prometu ili do njegova ugrožavanja. Nešto više o tome poslu doznali smo od Željka Ilića, tehničara specijalista SS zaposlenoga u Dionici si-gnalno-sigurnosnih uređaja Zagreb GK.

/ Kakve radne zadaće imaju tehničari specijalisti SS tijekom jedne smjene?/ Posao tehničara specijalista SS prije svega je odlazak na interven-cije na području dionice radi što bržeg otklanjanja smetnji i kvarova na SS-uređajima, kao i sanacije SS-uređaja na mjestima gdje se dogode izvanredni događaji. U našem slučaju to su ponajviše ko-lodvori i ŽCP-ovi. Tehničar specijalist mora imati položen vozački ispit jer je zadužen cestovnim vozilom kojim se izlazi na intervencije. Kada nema intervencija radi otklanjanja smetnji i kvarova, tada te-hničari specijalisti SS zajedno s tehničarima SS rade na redovitom i investicijskom održavanju SS-uređaja.

/ Poznato da je da su SS-uređaji u zagrebačkom čvorištu poprilično stari. Jesu li smetnje i kvarovi na njima česti?/ Kako kada. U nekim mjesecima ima pedesetak smetnji i kvarova, a u nekima i stotinu pedesetak. To znači da otklanjamo stotinjak sme-tnji i kvarova u prosjeku na mjesec. Da su SS-uređaji novijeg datu-ma, pretpostavljam da bi smetnji i kvarova bilo kudikamo manje, pa bi i redovitost prometa vlakova bila veća. Naime, kada se dogodi veći kvar, vlakovi umjesto u prostornome voze u kolodvorskom razmaku, a to neminovno prouzrokuje njihova kašnjenja. Stanje u zagrebačkom čvorištu uvelike će se promijeniti nabolje kada u Zagreb Glavnom ko-lodvoru proradi novi Siemensov elektronički SS-uređaj, jer je sadašnji elektrodinamički uređaj već odavno trebao završiti u muzeju.

/ Najveći dio izvanrednih događaja i nesreća događa se na ŽCP-ovima. Koliko se izvanrednih događaja na godinu dogodi na ŽCP-ovima na području vaše dionice? / Protekle godine sudjelovali smo u sanaciji SS-uređaja nakon tridese-tak izvanrednih događaja koji su se dogodili na ŽCP-ovima na području naše dionice osiguranima automatskim sigurnosnim uređajem. Sana-cije se ponajviše sastoji od zamjene potrganih polubranika novima te popravka drugih oštećenih komponenata uređaja ako i kada ih je mo-guće popraviti. U slučaju velikih oštećenja potrebno je zamijeniti cijeli sigurnosni uređaj. Taj posao treba obaviti što hitnije kako se vlakovi ne bi morali zaustavljati ispred oštećenoga i neosiguranog ŽCP-a te vožnju nastavljati čim se strojovođa uvjeri da je prolazak preko ŽCP-a siguran, što izaziva manje ili veće poremećaje u voznom redu.

/ Ima li u dionici dovoljno pričuvnih dijelova za takve intervencije?/ Ne baš svaki put, ali ne našom krivnjom, nego zbog postupka nabave koji se katkada odulji unedogled. Kada potrebnih pričuvnih dijelova nema na zalihi, tada ih posuđujemo od drugih dionica SS-uređaja u sklopu Sekcije SIT-uređaja Zagreb. U nekim slučajevima obraćamo se svim istovrsnim dionicama u Hrvatskoj da bismo pro-našli i posudili prijeko potrebni dio.

/ Koji se poslovi obavljaju pri redovitom održavanju SS-uređaja?/ Da bi SS-uređaji što bolje služili svojoj svrsi, a to je pravodobno i sigurno postavljanje voznih putova vlakova, redovito se održavaju prema planu u mjesečnim, dvomjesečnim, polugodišnjim i godi-šnjim ciklusima. Održavamo glavne i prostorne signale, skretničke postavne sprave, automatske uređaje za osiguranje ŽCP-ova, izoli-rane odsjeke, pružne magnete (balize), osovinska brojila, iskliznice i druge SS-uređaje. Osim toga redovito održavamo kolodvorske dizel-električne agregate i akumulatorske baterije.

/ Obavljate li i investicijsko održavanje SS-uređaja?/ Da, protekle godine zamijenili smo 50 skretničkih postavnih sprava u Zagreb GK, a prijašnjih godina 35. To znači da su sve skretničke sprave sada pouzdane i da će poslužiti kao dio novoga Siemensova elektroni-čkog SS-uređaja koji se upravo ugrađuje u Zagreb Glavnom kolodvoru.

26 broj 799 / lipanj 2012.

/ INTERVJU / Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Kada se povede razgovor že-ljezničarske tematike često se može čuti izraz »pravi želje-zničar«, no nije rečeno što taj pojam određuje. Zato pretpo-stavljam da ako cijeli radni vi-jek odradite na željeznici, ako stanujete preko puta Zapadnog kolodvora, u kući koju je 1862. sagradilo Društvo južnih želje-znica te ako vam je otac radio na željeznici, za sebe možete reći da ste »pravi željezničar«. Sve to određuje i našu sugo-vornicu.

Kao stipendistica Željezničko-transportnog poduzeća (ŽTP)

Zagreb, nakon završenog studija na Filozofskom fakultetu, Stubi-čan-Debić zaposlena je 1974. na radno mjesto psihologa u Kadrov-skoj službi.

/ Promatrajući unatrag, mogu reći da sam došla u dobro ekipiranu službu u kojoj se znalo tko što radi i koji su poslovni ciljevi. Prva analiza radnih uvjeta radnika izvršne službe iz 1976. pokazala je da više od dvije tisuće radnika izvršne službe nema radnu sposobnost potrebnu za obavljanje tih poslova te da je to veliki poslovni pro-blem. Uspjeli smo urediti sustav, a u suradnji sa Samoupravnom interesnom zajednicom (SIZ) Mirovinskog i invalidskog osiguranja radnika RH formirana je komisija u čijem su sastavu bili liječnik, socijalni radnik, kadrovik i psiholog.

Zadaća komisije bila je procjena radne sposobnosti radnika koji su izgubili zdravstvenu grupu. Za radnike koji nisu ostvarili status invalidske mirovine utvrđena je umanjena radna sposobnost. Želje-znica je tim radnicima osigurala odgovarajuće radno mjesto prema preostaloj radnoj sposobnosti, a dio plaće radniku je refundiralo Mirovinsko osiguranje.

Prilikom revizije beneficiranoga radnog staža koja se u Jugoslaviji počela provoditi početkom 1980-ih godina, naši su psiholozi uspjeli argumentirano obraniti beneficije za sva radna mjesta:

/ S obzirom na tjelesno teške radne uvjete, u Jugoslaviji je 1962. uveden institut beneficiranoga radnog staža. S obzirom na spoznaje o poboljšanjima radnih uvjeta, namjera te revizije bila je ukidanje beneficija, no željeznica je bila »tvrd orah«. Uspjeli smo zadržati be-neficije za sva radna mjesta, a za neka čak ishoditi veći stupanj.

Od 2003. pa do umirovljenja u 2011. Stubičan-Debić radila je na mjestu šefice Službe za razvoj i upravljanje ljudskim potencijalima:

/ Imala sam mnogo zamisli koje sam s timom željela provesti i sve je krenulo dobro. Osim novoformirane službe koja je sistematski upravljala, organizirala i pratila razvoj radnika, cilj nam je bio utvr-

Ljerka Stubičan-Debić

Timski rad daje najbolje rezultateO radnom vijeku provedenom u istoj službi na že-ljeznici razgovarali smo s umirovljenom psihologi-njom Ljerkom Stubičan-Debić. Njezina razmišljanja i iskustva zanimljiva su i vrlo primjenjiva.

diti i pokazati koliko željeznicu košta svaki radnik te koliki je njegov doprinos. Počeli smo od sređivanja opisa poslova za svako radno mjesto. Sjećam se nebuloze koja je pisala u opisu jednoga radnog mjesta - »briše prašinu sa zelen«. Formulaciju »radi i druge poslo-ve« u suradnji sa socijalnim partnerima uspjeli smo izbaciti iz opisa poslova jer su tako općenito postavljene formulacije uvijek ostavlja-le mogućnost zlouporabe na štetu radnika.

Na kraju smo opise poslova uspjeli dovesti u red, iako smo i dalje u razgovoru s radnicima znali dobivati primjedbe u stilu: »Pa ja ništa od toga ne radim ili radim posve druge poslove«, što je išlo na dušu nadređenih službenika koji su verificirali konačni tekst opisa poslo-va. Današnji opisi poslova nažalost su u velikoj mjeri osakaćena verzija onoga što smo napravili.

Sredinom 1980-ih godina psiholozi Kadrovske službe, uz pomoć vanjskih suradnika, izradili su prvi kadrovski informacijski sustav (KIS) na Hrvatskim željeznicama. Kada je sustav prihvaćen pred ra-dničkim savjetom, predan je kadrovicima na uporabu, no neslavno je »pospremljen u podrum«. Umjesto da primjene rješenja koja je sustav ponudio, odlučeno je da je projekt dovršen te da je time po-stignut cilj. Kasnije izrađen KIS u međuvremenu je dva puta preba-civan na nova tehnološka rješenja, ali sustav time nije usavršen ni dorađivan. U osnovi to je statičan sustav koji nije sličan sustavima koji se koriste u službama ljudskih potencijala uspješnih tvrtki.

Kada promatra vrijeme provedeno na željeznici, naša sugovornica sklona je reći da se do početka 1990-ih godina radilo o dobro orga-niziranome poslovnom sustavu:

/ Ako stvari sagledam na temelju vlastitoga životnog i profesional-nog iskustva, mogu reći da smo radili s više zadovoljstva jer smo imali jasno određene poslovne ciljeve. Kada promatram posljednje razdoblje svojega rada, poslovni ciljevi bili su mi nepoznanica. Kada ciljevi nisu jasni i definirani, ne zna se što treba raditi, a nadređeni službenici nepotrebno troše energiju na formalnu disciplinu.

Otkako je počelo restrukturiranje tvrtke, a time i smanjivanje bro-ja radnika, ukazivala sam na to da je prije svega potrebno izraditi analize potreba rada pa na temelju rezultata tih analiza odrediti broj potrebnih izvršitelja. To nikada nije provedeno, pa i sada kada se spominje višak od 1200 radnika, pitam se na temelju čega je do-bivena ta brojka?!

Poslovi ljudskih potencijala multidisciplinarni su poslovi, što uvjetu-je i profil stručnjaka koji te poslove mogu obavljati. Na željeznici je oduvijek uvriježen stav da taj posao najbolje rade pravnici. U tvrtka-ma usmjerenima prema tržištu vođenje poslova ljudskih potencijala pripada psiholozima. Pogrešan je i stav da svaki nadređeni službe-nik mora brinuti o ljudskim potencijalima. Tako je npr. šef kolodvo-ra stručnjak za promet, ali za razvoj i procjenu ljudskih potencijala on nije stručno osposobljen.

Na kraju smo sugovornici postavili pitanje o tome koje su ključne osobine uspješnog rukovoditelja:

/ Za rukovoditelje najvažnije su organizatorske sposobnosti i ko-munikacijske vještine. Rukovoditelj može znati manje od svojih su-radnika, ali prezentacija rezultata timskog rada slika je uspješnog rukovoditelja. Osobito je važno da uvažava ličnost i stručnost sura-dnika te da uvijek bira bolje od sebe, jer samo s kvalitetnim stru-čnjacima timski rad daje najbolje rezultate.


Od 25. travnja 170 cm visoka instalacija s likom pružnog radnika ukrašava dvorišni prostor brodskog Nadzorništva za specijalne radove i logistiku Tehničke ispostava Slavonski Brod Sekcije za održavanje pruga Vinkovci HŽ Infrastrukture.Spomenik pružnom radniku izradio je zaposlenik radionice Ivan Franjić. Nakon šegrtovanja kod kovačkog i kolarskog majstora u rodnoj Jarugi, mjestu između Vrpolja i Šamca, i rada u Dalekovo-du, Franjić se zaposlio na željeznici. Počeo je raditi kao pružni ra-dnik, nastavio kao limar, a danas obavlja poslove AT-zavarivača. Ideja da izradi spomenik pružnom radniku Franjića kopka već dese-tak godina. Kada je taj prijedlog iznio šefu nadzorništva Ivanu Mon-tibeleru, šef ga je podržao i tako je sve krenulo. Nije bilo nikakvih nacrta, sve je išlo »iz glave«. Iako je na početku bilo razmišljanja u stilu »što nam to treba ili nemate li pametnijeg posla«, nakon tri radna dana, koliko su trajali radovi na konstruiranju skulpture pružnog radnika, svi su bili zadovoljni. Na pitanje o tome kako se odlučio za lik pružnog radnika, Franjić je odgovorio: / Ovo sam postavio za nas radnike nadzorništva. Htio bih da nešto ostane kada mi odemo, a opet milo mi je kada dolazim ujutro na posao ili kada krenem kući vidjeti pružnog radnika u našem dvori-štu. Ovdje sam počeo kao pružni radnik pa sam valjda zbog toga krenuo od toga. Inače, pružni radnik glavni je na održavanju pruge i on radi težak, a slabo cijenjen posao.Lik pružnog radnika izrađen je od kolosiječnog pribora. Tijelo je izra-đeno od podložne pločice, tračničke vezice su ruke, a uteg za ručno postavljanje skretnica glava je pružnog radnika. Kapa je izrađena od sprave protiv uzdužnog pomaka tračnica, a za ostale dijelove tijela ko-rišten je pričuvni pribor. Pružni radnik u ruci drži svjetiljku, a na ramenu ima pružnu opomenicu kojom se obilježavaju radovi na pruzi. Skulptura je postavljena na kolosijek uskotračne pruge širine 760 mm.U Brodu je Franjić poznat kao svestran radnik koji zna raditi sve građevinske poslove, a ni jedan posao nije mu težak:/ Imam dojam da mi sve ide od ruke. Svaki posao koji sam radio volio sam i posvetio mu se. Kada se tako postavim, onda valjda ima i rezultata – rekao je na kraju Franjić.

/ NOVOSTI/ Piše: Branimir Butković/ Foto: Branimir Butković

Slavonski Brod

Skulptura u dvorištu radioniceNakon 33 godine rada na željeznici Ivan Franjić odlučio je napraviti nešto što će ondje trajno osta-ti. Iako je na početku bilo skeptika, nakon što je skulptura u cijelosti izrađena od kolosiječnog pri-bora postavljena u dvorištu brodske radionice, sve dvojbe su nestale.

/ Piše: Boris Udier

Koordinacija umirovljeničkih udruga

Potrebno osnovati Nacionalno vijećePočetkom lipnja bila je održana 29. sjednica Koor-dinacije umirovljeničkih udruga Hrvatske na kojoj se raspravljalo o Sporazumu o osnivanju Nacional-nog vijeća za umirovljenike i starije osobe.

Sjednica je bila održana u prostorijama Udruge željezničkih umi-rovljenika HŽ-a, koja predsjedava Koordinacijom umirovljeničkih udruga Hrvatske. Tim sporazumom osniva se Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe te se uređuju sastav, ovlasti, djelokrug i način nje-gova rada. Sporazumom je predviđeno da Nacionalno vijeće čine predstavnici Vlade RH i umirovljeničkih udruga RH. Nakon razmatranja prijedloga Sporazuma, koji se nalazi na razma-tranju u Vladi RH, Vlada će dostaviti svoje mišljenje i prijedloge

Koordinaciji. Nakon toga će se Koordinacija očitovati o njima u naj-kraćem mogućem roku kako bi Nacionalno vijeće moglo početi s radom krajem lipnja 2012. godine. Više o razlozima osnivanja Nacionalnog vijeće i njegovoj svrsi doznali smo od Branka Cvetkovića, tajnika Matice umirovljenika Hrvatske: / Prvotna ideja o formiranju Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe potekla je iz Matice umirovljenika Hrvatske, čija bi osnovna uloga bila da se osigura komunikacija umirovljeničkih udruga i Vlade RH. Time udruge postaju partner u pregovorima s Vladom RH, što znači da će se o svakom problemu koji se odnosi na umirovljenike i starije osobe, bilo o zakonu ili drugim propisima, prethodno raspravljati na Nacionalnom vijeću. Ministarstva se obvezuju da će Vijeće izvijestiti o namjeri donošenja propisa te o pripremi prijedloga koji se tiču mirovinskog, zdravstve-nog i socijalnog osiguranja, i to u fazi nacrta kako bi mišljenja Vijeća učinkovito mogla utjecati na propise.

28 broj 799 / lipanj 2012.

/ KULTURA / Piše: Vjekoslav Suton/ Foto: Vjekoslav Suton

Sajam je bio održan u sklopu Željezničkog muzeja Ljubljana. Osim što je postojala mogućnost kupovine i razmjene modela, mogli su se pogledati izlošci iz bogate slovenske željezničke baštine. Na susretu je bila postavljena mala vrtna željeznica po kojoj su se posjetitelji mogli i voziti. U jednoj od prostorija bila je postavljena i modularna maketa, a bile su izložene odore zaposlenika od Austro-Ugarske do današnjeg SŽ-a. U muzeju se nalazi i čakovečki likovni signal s tri ručice koji je prilično rijedak izložak. Za razliku od prošle, ove godine nije bilo parne lokomotive u vo-znom stanju. Parna lokomotiva serije 33 taj je dan vozila turiste na relaciji Jesenice – Nova Gorica – Jesenice, dok je parnoj lokomotivi serije 25 istekla revizija kotla. Unatoč tome taj zanimljiv susret po-hodilo je mnogo posjetitelja iz Hrvatske.

Željezničko modelarstvo

Susret u ljubljanskom muzejuTjedan dana nakon susreta željezničkih modelara u Zagrebu, 19. svibnja u Ljubljani je bio održan još jedan takav susret.

Članovi KUDŽ-a početkom svibnja nastupili su na fešti sv. Dujma, krajem svibnja dječje skupine sudjelovale su na smotri kulturno-glazbenog stvaralaštva mladih Splitsko-dalmatinske županije, a ostale sekcije (plesni-folklorni ansambl, orkestar te ženska, muška i mješovita klapa) pripremaju se za niz koncerata koji ih uskoro oče-kuju. Prije svega to su folklorni nastupi tijekom ljeta koji se priređuju za mnogobrojne turiste na splitskoj rivi i u Dioklecijanovim podru-

KUDŽ »Filip Dević«

Pripreme za ljetnu sezonuNakon što je ove zime uspješno gostovalo u Nizo-zemskoj i Njemačkoj, kulturno-umjetničko društvo željezničara »Filip Dević« iz Splita nastavilo je s pri-premama za nadolazeću sezonu.

mima, nastupi u hotelu »Lav«, a članovi će sudjelovati na brojnim festivalima i susretima klapa. U organizaciji Grada Splita u srpnju će muška klapa održati koncert u Mariboru, a krajem kolovoza plesači i glazbenici spremaju se na međunarodni festival folklora u poljskom gradu Katovice. Krajem godine predviđeno je gostovanje cijelog ansambla u Švicarskoj koji su tamo pozvani kao gosti KUD-a »Silvije Strahimir Kranjčević« iz Züricha. U ožujku je bila održana godišnja skupština društva na kojoj je do-tadašnja predsjednica Vesna Podlipec, nakon 14 uspješnih godina na čelu društva, svoje mjesto prepustila Tonćiju Kovaču, šefu Se-kcije za održavanje pruga Split, koji je bio i dosadašnji član Uprave društva.

/ Piše: Ante Jukić

/ Piše: Tanja Horvat

U sklopu proslave Svetoga Vida, kada se obilježava i Dan grada Rijeke, održan je obljetnički koncert Riječkoga tamburaškog orke-stra u dvorani riječke Filodramatice. Raznovrsnim glazbenim pro-

HKUD »Željezničar« Rijeka

20 godina tamburaškog orkestraDana 13. lipnja koncertom i druženjem proslavljena je 20. obljetnica rada združenih tamburaških orke-stara »Željezničara«, »Poštara« i »Doma mladih«, koji djeluju kao Riječki tamburaški orkestar HKUD-a »Željezničar«.

gramom tamburaškog orkestra ravnao je Milan Alavanja, stručni voditelj tamburaškog orkestra. Slavljenicima su se pridružili i gosti - svirači violine, prof. Vedrana Veljačić, Nikol Marelja Bošnjak i Matej Žerovnik, te ženska klapa »Sklad« iz Bakra, koja je izvela nekoliko klapskih pjesama te nekoliko prigodnih skladbi uz pratnju tambu-raškog orkestra. Nazočne je osobito oduševilo gostovanje KUD-a »Đuro Orlić« iz Zagorskih Sela pokraj Kumrovca, tj. nastup folklor-ne sekcije koja je izvela niz prigodnih napjeva i plesova Hrvatskog zagorja. Slavljeničko druženje nastavljeno je prigodnim domjenkom i raz-mjenom iskustava u prostorijama HKUD-a »Željezničar« Rijeka.


/ UDRUGE/ Piše: Ante Klečina/ Foto: Ante Klečina

Nakon otvorenja skupu su se obratili Branko Kreš, predsjednik Sa-veza za željeznicu, i mr. sc. Rene Valčić, predsjednik Uprave HŽ Hrvatskih željeznica holdinga, koji su istaknuli da su projekti Saveza velika pomoć pri razvoju i promociji željezničkih i ostalih javno-prije-vozničkih usluga u Hrvatskoj. Slavko Štefičar, glavni koordinator Saveza za željeznicu, govorio je o provedbi plana rada u 2011. i prvoj polovini 2012. godine. Projekt uspostave integriranoga prijevoza putnika (IPP) na području Varaždinske i Međimurske županije provodio se uglavnom prema zacrtanim plano-vima. Zajedno s partnerima provedena su opsežna istraživanja koja su uključivala brojanje cestovnih vozila i putnika u vlakovima i autobusima te ankete vozača cestovnih vozila. Na temelju tih podataka stvorene su analize postojećeg stanja te su napravljene simulacije budućih integrira-nih voznih redova. Projekt IPP-a promoviran je u medijima i među škol-skom populacijom, a održana su i dva velika skupa o IPP-u. Uz to održani su i uspješni sastanci s predstavnicima MPPI-a na kojima je inicirano donošenje Zakona o integriranom javnom prijevozu u RH. Savez je radio i na projektu »Vlakom na Borongaj«.

Savez za željeznicu

Aktivan u projektima EU-aKrajem svibnja Savez za željeznicu održao je Izbor-nu skupštinu i sjednicu Kruga za potporu. Plan rada za ovu godinu većinom je proveden, a novi ambicio-zni ciljevi izazov su u predstojećem razdoblju.

Na području EU-ovih projekata Savez uspješno provodi aktivnosti u sklopu projekta USEmobility u kojemu je punopravni partner. U sklo-pu toga na uzorku od 1000 građana na području Varaždina, Čakovca i Zagreba uspješno su provedena istraživanja o putničkom prijevozu.Savez je pomogao HŽ Putničkom prijevozu da ostvari sudjelovanje u projektu RAIL4SEE koji financira EU, a u kojemu je Savez tzv. pridru-ženi partner. Pred potpisivanjem ugovora o financiranju je i EU-ov projekt pod nazivom LivingRail u kojem će Savez također biti partner. Savez je pomogao i Varaždinskoj županiji da uđe u projekt CAPASEE-TY koji će pomoći pri osnivanju Ureda za mobilnost, a Savez je poten-cijalni partner u projektu EU-a ACROSSEE koji je u fazi evaluacije. S Klasterom intermodalnog prijevoza Savez je organizirao skup o intermodalnom prijevozu, a radio je i na projektu povećanja razine sigurnosti ŽCP-a.

Plan rada do 2016. i imenovanjaPlan rada do 2016. uključuje provedbu početnih faza projekta IPP-a, nastavit će se i rad na projektima revitalizacije industrijskih kolo-sijeka, a najavljene su i kampanje revitalizacije lokalnih i regionalnih pruga. Savez će međunarodnim partnerima predložiti tri nove ideje za projekte EU-a vezane uz IPP, a nastavit će tražiti prilike za sudje-lovanje u projektima EU-a. Za predsjednika Saveza ponovno je izabran Branko Kreš, a na mjesto potpredsjednika Saveza i predsjednika Kruga za potporu izabran je mr. sc. Rene Valčić. Za članove Predsjedništva izabrani su i Mirjana Lipić, Mi-rjana Konjić i Dragutin Staničić, a u Sud časti imenovani su Tanja Horvat, Boris Žilić i Marijan Jelenski. U Upravni odbor Kruga za potporu izabrani su Vladimir Frančić (Pružne građevine), Vesna Boinović Grubić (Končar KEV), Dragan Žanetić (Luka d.d. Split), Petar Pripuz (CIOS), Zvonimir Viduka (Altpro) te novoizabrani član Darko Pappo (DIV Samobor), a u Znanstveno vijeće prof. dr. sc. Blaž Bogović, prof. dr. sc. Zdravko Toš, dr. sc. Ratko Zelenika, dr. sc. Nikolina Brnjac i dr. sc. Borna Abramović. Izaslanici Skupštine poduprli su izmjenu statuta Saveza kojom se djela-tnost Saveza proširuje na istraživačke djelatnosti, a Savezu su pristupile i udruge Željeznički zaljubljenici Slavonije i Hrvatsko andragoško društvo.Više o tome možete pogledati na www.szz.hr

Budući da ne postoji izravna željeznička veza između Maribora i Krapine, ta se veza sada ostvaruje oko 70 km duljom željezničkom prugom preko Zidanog Mosta do Zagreba. Taj nedostatak spoja između Krapine i Ma-ribora čini tzv. usko grlo i predstavlja ozbiljan nedostatak na koridoru X.a (Graz – Maribor – Krapina – Zagreb) koji je veza između srednje Europe i Jadranskog mora, tj. jugoistoka Europe. Projekt pod radnim nazivom »Krapinska željeznica« podrazumijeva izgradnju nove pruge između Pra-gerskog i Krapine te obnovu postojeće pruge od Krapine do Zagreba, čime se može izbjeći obilazak peko Zidanog Mosta. Veliko zanimanje za izgradnju željezničke pruge na koridoru X.a već je po-kazala Republika Austrija, koja je financirala izradu Predstudije izvedivosti Krapinske željeznice Maribor – Zagreb (koridor X.a), s prikazom varijan-

IPC Dunav – Jadran

Promocija Krapinske željezniceS obzirom na činjenicu da je Vlada RH u središte zani-manja povezanog s razvojem prometa stavila željezni-cu, članovi Intermodalnoga promotivnog centra Dunav – Jadran ističu projekt izgradnje Krapinske željeznice na paneuropskom prometnom koridoru X.a kojim bi se ostvarila izravna veza između Krapine i Maribora.

tnih rješenja, koncepcija i uklapanja pruge u transeuropsku željezničku mrežu, poboljšanja prostorne i regionalne povezanosti te opravdanosti provedbe projekta. Izradio ju je dr. Heinz Petzmann iz Tehničkog biroa za prostorno planiranje iz Grünbacha, a objavljena je u knjizi koju je izdao IPC pod naslovom »Intermodalni prijevoz u Hrvatskoj s prijedlogom pro-grama razvoja«. Predstudija je predstavljena na IPC-ovu okruglom stolu pod nazivom »Krapinska željeznica na X.a paneuropskom koridoru«, koji je bio održan u rujnu 2006. u Krapini, nakon čega je bila izrađena i studija pod naslovom »X.a koridor – izravna željeznička veza Maribor – Zagreb: Strateško značenje, predizbor trasa i potencijal potražnje«. U toj studiji austrijski predstavnici istražuju i dokazuju potrebu za izgradnjom nove pruge između Krapine i Maribora, analizirajući neko-liko varijanata najkraće veze između Zagreba i Maribora. Također se analizira modernizacija cijele pruge na koridoru X.a kroz Austriju, Slo-veniju i Hrvatsku u skladu s europskim standardima. Studiju je 2007. izradio Austrijski institut za prostorno planiranje (ÖIR) iz Beča.Predstavnici IPC-a smatraju da bi i Hrvatskoj od posebnog interesa trebala biti izgradnja te pruge, i to u njezinoj cijeloj duljini od Zagre-ba (Zaprešić) preko Krapine do Pragerskog (granica sa Slovenijom) i Maribora, stoga kao prvi korak predlažu izradu studije pod nazi-vom »Krapinska željeznica«.

/ Piše: Zrinka Vranar

30 broj 799 / lipanj 2012.

/ SPORT / Piše: Vlatka Škorić/ Foto: Vlatka Škorić

Organizaciju turnira financijski su poduprli HŽ Holding, vinkovačko Gradsko poglavarstvo, AGIT i vinkovačka podružnica Sindikata stro-jovođa Hrvatske. Na prvenstvu je nastupilo 40 željezničara iz Zagre-ba, Novske, Vinkovaca, Požege, Županje i Otoka, a pridružili su im se i željezničari Željeznica Srbije te gosti iz Vinkovaca i Zagreba.

16. prvenstvo željezničara tenisača

Pobijedio Mario Kukulić Na terenima Teniskog kluba »Vinkovci« 26. i 27. svibnja održano je 16. državno prvenstvo željezni-čara tenisača, koje su 16. put zaredom organizirali vinkovački željezničari. U organizaciji su se istaknu-li umirovljeni i aktivni strojovođe Nikola Mihaljević – Nikica, Branko Matijević – Beli i Marko Ivezić, a na turniru je pobijedio Mario Kukulić.

S obzirom na to da već godinama susrete pohodi dvadesetak istih igrača željezničara, a uz njih se povremeno pojavljuju ostali, oni su postali velika obitelj kojoj je prijateljstvo važnije od tenisa, iako se porazi podnose puno teže od pobjeda. Da bi privukli igrače s manje iskustva, organizatori uz medalje i pehare za prvo, drugo i treće mjesto uvijek nagrade i drugu vrlinu ili manu, pa je tako taj put najviše pljeska izazvala dodjela pehara za »nula pobjeda« koji je pri-mio Branko Klepac iz HŽ Carga. Klepac je više puta sudjelovao na turnirima, ali je uvijek gubio, a što ga nimalo nije obeshrabrilo. Prvi put na turniru se pojavila i Ljubica Bukić, »teniska menadžerica«, kako je svoju suprugu predstavio kondukter Emir Bukić, koji je rani-je osvojio nekoliko turnira. Taj put mu ni »menadžerica« nije pomo-gla jer je turnir u 1. kategoriji osvojio Mario Kukulić iz HŽ Putničkog prijevoza, dok je drugi bio Savo Rikanović iz Željeznica Srbije (ŽS). U II. kategoriji prvi je bio Zoran Pavlović (ŽS), a drugi Dragan Milova-nović (ŽS), dok je u trećoj kategoriji pobijedio Vinkovčanin Branko Šarić, a drugi je bio Vinkovčanin Dragan Bošković. Priznanja za fair play dobili su strojovođa Ante Brletić i jedan od najstarijih sudionika turnira, sedamdesetogodišnji Savo Rikanović. Sudionike turnira pozdravio je dogradonačelnik Tomislav Šarić, dok je izaslanik predsjednika Uprave HŽ Holdinga bio Zlatan Kuljiš, direktor Korporativnih financija. Gost prvenstva bio je proslavljeni rukometni vratar Mirko Bašić, koji je pokazao zavidno tenisko zna-nje. Među željezničarima tenisačima bilo je najviše strojovođa, što prethodnih godina nije bio slučaj. Na prvenstvu su nastupili Zlatan Kuljiš, Mario Kukulić, Branko Klepac, Emir Bukić, Ante Brkljačić i Mladen Matezović - Kinez iz Zagreba, Zla-tko Hodak i Ante Katanić iz Novske, Martin Babić iz Požege, Ivica Bo-žić iz Županje, Ivan Grgić iz Otoka te Alen Dujmić, Davor Štrk, Zlatko Juranović, Blago Primorac, Dragan Bošković, Branko Šarić, Miroslav Vuković, Ante Brletić, Josip Babić i Miljenko Dikanić iz Vinkovaca te gosti iz Zagreba, Vinkovaca, Subotice, Beograda i Lajkovca.

Sudionici prvenstva

/ Piše: Željko Divald/ Foto: Željko Divald

Prvoga dana Memorijala natjecalo se u kuglanju, ribolovu i belotu. Među kuglačima koji su se natjecali u disciplini 2x30 hitaca najsi-gurniju ruku imali su predstavnici osječke podružnice za koju su nastupili Damir Šimunović, Berislav Milojević, Bela Ružička i Samir Barjaktari, a koji su srušili 1075 čunjeva. Šimunović je bio i najbolji pojedinac s 294 srušena čunja. Druga je bila momčad Novske, a treća momčad Bjelovara. Tijekom natjecanja u ribolovu najviše su upecali ribolovci iz Vinko-vaca, predvođeni Zlatkom Matinom, a slijedili su ih ribolovci iz Za-greb GK i Bjelovara. U natjecanju u belotu sudjelovalo je 10 parova, a nakon mukotrpne borbe u finalu je pobijedio dvojac Novska 2 za koji su igrali Mato Ljubičić i Branislav Kukić. Drugi su bili Novska I, a treći Slavonski Brod. Na Memorijalu su bili i predstavnici sindikata zastupljenih na Hrvat-skim željeznicama, među kojima su bili Branko Kreš, Boro Vučković, Marko Brekalo i Zdravko Bat, kao i Dražen Ratković, član Uprave

UBIDR HŽ

Održan Memorijal braniteljaPočetkom lipnja Osijek je bio domaćin memorijalnih susreta Udruge branitelja i invalida Domovinskog rata Hrvatskih željeznica. Memorijal se održava već 19 godina u spomen na poginule branitelje koji su radili na Hrvatskim željeznicama.

Kuglači pobjednici – Podružnica Osijek

HŽ Holdinga; Ivan Lešković, predsjednik Uprave HŽ Carga, i Vlado Hanžek, član Uprave HŽ Carga, koji su također hrvatski branitelji. Na svečanoj večeri najboljim momčadima i pojedincima uručeni su pehari i medalje. Predstavnici uprava dijelili su priznanja i skupu se obratili prigodnim riječima, a sudionike je pozdravio i Siniša Maste-lić, predsjednik UBIDR HŽ-a.

/ Foto: Branimir Butković

/Navijači ispred vlaka za Poljsku

broj 799 / lipanj 2012.

Ivan Lešković Prototip DMV-a Kampanja ILCAD Remont Lokve ... · Priprema za tisak: Lidija Torma Fotografija na naslovnici: Branimir Butković ... To će biti kraj procesa dezintegra-cije

Documents