I. Dovranić, Popis matičnih knjiga s područja Šibensko-kninske županije, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 161-190 Ivan Dovranić Državni arhiv Zadar Odjel Šibenik - Sabirni arhivski centar Stube Jure Culinovića bb Šibenik POPIS MATiČNIH KNJIGA S PODRUČJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE UDK 929.53(497.5-3 Dalmacija) 930.253 :929](497.5) Stručni članak Danas smo svjedoci pojačanog zanimanja za korištenje matičnih knjiga u na- šim arhivima: pojedinci i cijele skupine sve su više zainteresirani za proučavanje po- drijetla kako pojedinaca tako i pojedinih obitelji. Iskoristivši prigodu da se zbog mi- krojilmiranja u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu dobije evidencija o svim ma- tičnim knjigama s područja Šibensko-kninske županije, donosi se ovdje popis svih poznatih i dostupnih matičnih knjiga rođenih (ATštenih), vjenčanih i umrlih s po- dručja Županije, s naznakom razdoblja na koje se odnose i mjesta na kojem se danas čuvaju. Također su u ovaj popis uključene i knjige o obiteljima koje su vodili župnici pojedinih župa, poznate pod nazivom Status animarum (Stanje duša). a koje često zamjenjuju prije navedene matične knjige - no njihov popis nije ovdje potpun, jer ih župnicijoš uvijek koriste, a kod postupka mikrojilmiranja bile su predmet tek drugo- razrednog interesa. U slučaju da za odredeno vremensko razdoblje nisu sačuvani izvornici matica. navode se (eventualno sačuvane) "parice" tj. izvorni prijepisi matica koje se čuvaju u Biskupijskom ordinarijatu (a koje su župnici bili dužni hartalno ili godišnje dostavljati Ordinarijatu) - ali ni one. nažalost, nisu upotpu- nosti sačuvane. Ključne riječi: matične knjige. arhivske zbirke. Šibensko-knjinska županija 161
30
Embed
Ivan Dovranić POPIS MATiČNIH KNJIGA S PODRUČJA ŠIBENSKO ...
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
I. Dovranić, Popis matičnih knjiga s područja Šibensko-kninskežupanije, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 161-190
POPIS MATiČNIH KNJIGAS PODRUČJA ŠIBENSKO-KNINSKE ŽUPANIJE
UDK 929.53(497.5-3 Dalmacija)930.253 :929](497.5)
Stručni članak
Danas smo svjedoci pojačanog zanimanja za korištenje matičnih knjiga u na-šim arhivima: pojedinci icijele skupine sve su više zainteresirani za proučavanje po-drijetla kako pojedinaca tako ipojedinih obitelji. Iskoristivši prigodu da se zbog mi-krojilmiranja u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu dobije evidencija o svim ma-tičnim knjigama s područja Šibensko-kninske županije, donosi se ovdje popis svihpoznatih i dostupnih matičnih knjiga rođenih (ATštenih), vjenčanih i umrlih s po-dručja Županije, s naznakom razdoblja na koje se odnose i mjesta na kojem se danasčuvaju. Također su u ovaj popis uključene i knjige o obiteljima koje su vodili župnicipojedinih župa, poznate pod nazivom Status animarum (Stanje duša). a koje čestozamjenjuju prije navedene matične knjige - no njihov popis nije ovdje potpun, jer ihžupnicijoš uvijek koriste, a kod postupka mikrojilmiranja bile su predmet tek drugo-razrednog interesa. U slučaju da za odredeno vremensko razdoblje nisu sačuvaniizvornici matica. navode se (eventualno sačuvane) "parice" tj. izvorni prijepisimatica koje se čuvaju u Biskupijskom ordinarijatu (a koje su župnici bili dužnihartalno ili godišnje dostavljati Ordinarijatu) - ali ni one. nažalost, nisu upotpu-nosti sačuvane.
I. Dovranić, Popis matičnih knjiga s područja Šibensko-kninskežupanije, ArIJ. vjesn., god. 45 (2002), str. 161-190
Jedna od zbirki koje se u državnim arhivima danas najviše koristi su zbirke ma-tičnih knjiga. Ono što je starijim generacijama, posebno onima na selu, bilo dobropoznato - podrijetlo obitelji i njezina povijest, nanovo počinje zanimati i njihove po-tomke, pa nastoje što bolje upoznati svoje korijene i prošlost vlastite obitelji listajućistare matične knjige. A da i ne spominjemo kolika je važnost matičnih knjiga kodproučavanja prošlosti pojedinog kraja: kako zbog migracija koje se mogu vidjeti izvlastitih imena, tako i zbog raznih drugih podataka koji su, namjerno ili usputno, za-bilježeni u matičnim knjigama.
U Arhivskom vjesniku br. 2/1959. članak dr. Ante Strgačića obrađuje zbirkumatičnih knjiga u Državnom arhivu u Zadru i sadrži mnoštvo podataka koj i se odno-se i na matične knjige s područja Šibensko-kninske županije. Nije rijedak slučaj dase uz uobičajene podatke iz obrazaca matičnih knjiga, ponekad u njima nađu i bi-lješke druge prirode, koje mogu poslužiti za razumijevanje vremena, ljudi i pojavaodnosnog razdoblja.
Kako je poznato iz povijesti, nastanak matičnih knjiga seže još u 3. st. po Kristu(nakon Milanskog edikta), kada se podaci o krštenju, smrti i vjenčanju počinju bilje-žiti i čuvati. No opći propis donesen je za Crkvu tek na Tridentskom saboru(1545-1563), od kada je svaki župnik dužan voditi matične knjige. Rimski obrednikiz 1614. godine dopunio je odredbu Tridentskog sabora uputom da svaki župnik tre-ba, osim knjige kršten ih i vjenčanih, voditi i knjigu krizmanih te knjigu Status ani-marum, a za svaku pojedinu knjigu daje posebni obrazac kako da se te knjige vode.Matične su se knj ige u Dalmaciji vodile u opisnom (narativnom) obliku sve do refor-me matičnih knjiga 1816. za vrijeme Druge austrijske uprave, kada je uveden tabli-čan sustav vođenja matičnih knj iga. U Austro-Ugarskoj je od 1784. svaka zakonompriznata vjeroispovijest vodila matice za svoje pripadnike na području na kojem suse oni nalazili. Tako vjerski službenik dobiva za taj posao ovlasti državnog službeni-ka, pa se knjige nazivaju crkveno-državne matice. Za pripadnike nijedne od državepriznate konfesije, kasnije su uvedene matice kod okružnog poglavarstva.
Međutim, u Dalmaciji se stanje propisano Tridentskim saborom zadržalo doFrancuske uprave 1806-1814. Pod konac veljače 1806. uspostavljene su općine, teopćinski načelnik dobija zadatak da vodi knjige rođenih, vjenčanih i umrlih za svojepodručje - ove su poznate kod nas pod imenom "civilno stanje" - dok župnici na-stavljaju crkvene matice voditi kao i do tada. Padom Napoleona stupa i u Dalmaciji1816. na snagu austrijski zakon o matičnim knj igama, pa su župnicima vraćene ma-tične crkvene knjige koje imje francuska vlast oduzela (pri čemu su mnoge i propa-le). Uz ove crkveno-državne matične knjige, župnici su morali sada voditi paralelno,tj. u duplikatu i crkvene matice, no s vremenom je ova odredbe zanemarena, pa sužupnici vodili samo one prve, tzv. "civilne" matice. Ovakav je propis ostao sve dokraja Il. svjetskog rata.
162
I. Dovranić, Popis matičnih knjiga s područja Šibensko-kninskežupanije, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 161-190
Budući su matične knjige, čiji se popis ovdje navodi, gotovo u potpunosti nastaleu župnim uredima župa Šibenske biskupije, dobro je ukratko dati prikaz povijesti bi-skupije i teritorija kojim se ona proteže. Šibenska je biskupija uspostavljena bulompape Bonifaeija vm. 1. svibnja 1298. i to odvajanjem od Trogirske biskupije, a istombulom su određene i njezine granice te način uzdržavanja. Godine 1688. pripojena jojje Kninska biskupija (osnovao ju je Petar Krešimir IV. prije 1050), koja se ozbiljnosmanjila zbog turskih osvajanja. Godine 1828. ukinuta je i Skradinska biskupija (spo-minje se još od 530. godine) i u potpunosti pripojena Šibenskoj. Iste je godine ukinutai Trogiska biskupija, pa je i jedan njezin dio pripojen Šibenskoj biskupiji.
Šibenska regija prolazilaje tijekom svoje povijesti kroz različite poteškoće, ta-ko daje mnogo razloga zašto pojedine matične lu1jige određenih župa ne postoje. Zaneke se zna da su nestale u nekom od ratova (sve do ovog Domovinskog), neke sunestale i u elementarnim nepogodama (požari, poplave), a neke su i odnese ne (npr.iz župe Mandalina u Italiju 1943, ali im se zameo trag). Za pretpostaviti je da je zanestanak nekih kriva i nebriga, a vjerujem da će se u budućnosti ipak pronaći neke zakoje se sada ne zna gdje se nalaze, a spominju se u popisima.
Ovdje donosimo evidenciju matičnih knjiga rođenih (krštenih), vjenčanih iumrlih, te lu1jiga obitelji (stanje duša - status animarul11) s područja Šibensko-lu1in-ske županije, do kojih smo mogli doći, za razdoblje do 1945. godine. Treba napome-nuti da se matične lu1jige rođenih ipak većinom trebaju promatrati kao matične knji-ge krštenih, što znači da je redoslijed napravljen po datumu krštenja, a ne rođenja(datum rođenja naveden je tek iza datuma krštenja). Matične lu1jige nakon 1946. re-dovito se vode u matičnim uredima (Zakon o matičnim lu1jigama, Službeni listFNRJ br. 29/1946), pa nije potrebno da se to u popisu učestalo navodi. Kod popisa senaznačuje: vrsta matične knjige (npr. MKV = matične knjige vjenčanih), raspon go-dina koje su u njoj obuhvaćene (ispuštena točka iza rednog broja) i oznaka mjestagdje se ona čuva (npr. ŽU = župni ured; ako se lu1jiga nalazi u nekom drugom žup-nom uredu, ondaje to i naznačeno). Matične knjige u kojima postoji više upisa za-jedno (rođenja, vjenčanja, smrti) izdvojene su u zasebnu skupinu pod nazivom ZA-JEDNIČKE MATIČNE KNJIGE. Na kraju su zasebno evidentirane i knjige obitelji(stanje duša). Za razdoblje za koje matične knjige ne postoje (nestale ili uništene),navedena su godišta (eventualno) sačuvan ih parica koje se nalaze u arhivu Biskup-skog ordinarijata u Šibeniku (kompletno ili fragmentarno).
Budući su matične lu1jige, koje su se vodile u župnim uredima do 1945, preuze-te u državne arhive ili matične urede, i ovdje su složene prema župama. Šibenska bi-skupija obuhvaća i neke župe koje se nalaze izvan Županije, ali one nisu ovdje nave-dene, jer se njihove matične lu1jige nalaze u nadležnosti državnih arhiva i matičnihureda drugih županija. Župe su poreclane po abeeedi: u prvom dijelu katoličke (ri-mo- i grko-katoličke), a il drugom pravoslavne.
163
l. Dovranić, Popis matičnih knjiga s područja Šibensko-kninskežupanije, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 161-190
Napomene i kratice kao pomoć pri služenju ovim popisom:
glagoljicalatinskitalijanski
parice = duplikati matičnih upisa koji se šalju Biskupskom ordinarijatu naodvojenim obrascima - nekada godišnje, anekada kvartaIno (otudaoznaka npr. 311888. = 3. kvarta I 1888). Čuvaju se u arhivu Biskup-skog ordinarijata. U popisu se navode godišta sačuvanih parica zaizvornike koji nisu sačuvani.
Arhiv Eparhije KriževačkeArhiv ŠibenikBiskupski ordinarijat ŠibenikDržavni arhiv ZadarArhiv Hrvatske akademije znanosti i umjetnostiHrvatski državni arhiv (Zagreb)Matični uredSamostan VisovacŽupni ured
MKR Matična knjiga rođenihMKV Matična knjiga vjenčanihMKU Matična knjiga umrlihZAJEDNIČKE MATIČNE KNJIGE = u istoj knjizi više upisa (rođenja, vjenčanja,
smrti; u slučajevima gdje se ne navodi što zajednička matična knjiga konkret-no sadrži podrazumijeva se da sadrži i rođene i vjenčane i umrle)Stanje duša; knjige upisa obiteljskog stanja (Status animarum; Matična knjigaobitelji)glaglattal
SD
AEKAŠBOŠDAZHAZU =HDAMUSVŽU
164
1. Dovranić, Popis matičnih knjiga s područja Šibensko-kninskežupanije, Arh. vjesn., god. 45 (2002), str. 161-190
1886-1915 (SV); 1886-1902 (AŠ); 1903-1941 (MU); 1945-1949 (MU)ZAJEDNIČKE MATIČNE KNJIGE:1. MKR, MKV, MKU: 1825-1833 (SV)SD: 1788-1875 (?1878-1912) (SV)N.B.: Matične knjige krštenih i umrlih 1941-1945. uništene li II. svjetskom ratu.
L'ELENCO DEI REGISTRI (DELLE NASCITE, MATRIMONI E MORTI)DAL TERRITORIO DEL COMIT ATO DI SEBENICO-KNIN
I registri de Ile nascite, matrimoni e morti sono de Ile collezioni piu cercate neinostri archivi. ei sono molti ehi vogliono esaminare le sue radici, interessandosi perla storia della propria famiglia durante i secoli fino dall'inizio. Esaminando la storiae volendo dare il sguardo completo su un periodo di storia del certo paese non si pos-sono evitare i dati quali si trovano nei registri indicati: non soltanto onomastici maanche storici, notati a posta o per incidenza.
189
I. Dovranić, Popis matičnih knjiga s područja Šibensko-kninskežupanije, Arh. vjesn., god. 4S (2002), str. 161-190
I dati generali sui registri dal territorio di Dalmazia (i quali sono valid i ancheper la nostra zona) sono indicati nell'articolo di dr. Ante Strgačić. Inventario delfondo d'archivio dei registri neil' Archivio di Stato di Zara (Corriere dell' Archiviono. 2/1959, p. 485-539). Noi ci traviamo nello stesso territorio e molti registri daHanosu'a zona (fino a 1945) si travano neil' Archivio di Zara.
L'inizio degli iscrizioni dei battesimi, matrimoni e morti nei libri (registri) arri-va fino al terzo secolo d.c. Pero la prescrizione generale valida per la Chiesa vieneemanato nel Concilio di Trento (1545-1563), da quando ogni parroco estato obbli-gato di tenere i libri seeondo il Rituale romano del 1614. La riforma dei registri e sta-ta fata nel1816 durante la Seconda direzione austriaca da quando i registri si tengo-no nel sistema tavolare.
In Dalmazia dal 1806 il sindaeo estato incarieato di tenere i registri. Questi re-gistri sono noti eome "stato civile", finche i parrochi continuavano a tenerc i registriccclesiastici come prima. Dopo Napoleone le riforme austriache sono entrate in vi-gore anche in Dalmazia, e ai parroci sono ritornati i registri presi dal governo france-se (molti abbastanza rovinati). D'ora i parroci haJillOdovuto tenere i libri di "stato ci-vile" insieme con i registri ecclesiastici e cosi si e continuato fino alla fine della Se-conda guerra mondiale.
Qui yale a dire che la Diocesi di Sebenico e stabilita con la bolla di papa Boni-fazio VIlI dal I maggio 1298 quando era separata dalla Diocesi di Trau: la stessabolla determina le sue confini e i modi delmantenimento. Nel 1688 a essa viene riu-nita la diocesi di Tenin (Knin) per la raggione dell'espanzione dei Turchi: nel 1828fu sopresa la Diocesi di Scardona (stabilita nel 530) eriunita alla Diocesi di Sebeni-co: anche la Diocesi di Trau della quale una parte anche fu riunita alla Diocesi de Se-benico.
La storia della diocesi di Sebenico estata molto turbulente, e percio molti regi-stri nelle differenti parachie non esistono di piu. Sono perduti nei differenti modi: inuna delle guerre (fino a quest'ultima - della patria), nelle calamita, alcuni sono por-tati via ... Anche la noncuranza deve render conto.
L'articolo espone \'elenco dei tutti accessibili registri dal territorio del Comita-to di Sebenico-Knin con indicazione del pcriodo a luogo dove si trovano oggi. Sonoidentificati anche i registri delle famiglie ("status animarum"), pero l'elenco di loronon e completo. I registri sono assortiti secondo le parrochie dove erano fate (da do-ve provengono) nel ordine alfabetico. La prima parte contiene i registri dei cattolicie la seconda dei ortodossi,
Parola chiave: registri delle nascite, dei malrimoni, delle morti, dello slalo fa-migliare, co/lezioni, Comitato di Sebenico-Knin