Iva Negro POTICANJE KONKURENTNOSTI EUROPSKIH MALIH Ioliver.efri.hr/zavrsni/989.B.pdf · 2006). Navedena definicija govori da sam poduzetnik ima ključnu ulogu pri uspjehu ili neuspjehu

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

Iva Negro

POTICANJE KONKURENTNOSTI EUROPSKIH MALIH I

SREDNJIH PODUZEĆA FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA

EUROPSKE UNIJE

DIPLOMSKI RAD

Rijeka, rujan 2015.

SVEUČILIŠTE U RIJECI

EKONOMSKI FAKULTET

POTICANJE KONKURENTNOSTI EUROPSKIH MALIH I

SREDNJIH PODUZEĆA FINANCIJSKIM INSTRUMENTIMA

EUROPSKE UNIJE

DIPLOMSKI RAD

Kolegij: Mikrosustav EU

Mentor: doc.dr.sc. Igor Cvečić

Student: Iva Negro

JMBAG: 0081134608

Studijski smjer: Marketing

Rijeka, rujan 2015.

1. UVOD ............................................................................................................................................. 1

1.1. Problem i predmet istraživanja ................................................................................................ 1

1.2. Radna hipoteza ........................................................................................................................ 1

1.3. Ciljevi i svrha istraživanja ....................................................................................................... 2

1.4. Metode istraživanja ................................................................................................................. 2

1.5. Struktura rada .......................................................................................................................... 3

2. TEMELJNE ODREDNICE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU .......................... 4

2.1. Pojam poduzetništva ................................................................................................................ 4

2.2. Povijesni razvoj poduzetništva ................................................................................................ 5

2.3. Karakteristike malog poduzetništva ........................................................................................ 6

2.4. Pojam i važnost poduzetničke politike .................................................................................... 8

2.5. Zakonodavni okviri razvoja poduzetništva.............................................................................. 9

2.6. Značaj malog i srednjeg poduzetništva za razvoj konkurentnosti i inovativnosti ................. 11

2.7. Utjecaj globaliz acije i internacionalizacije na MSP ............................................................. 12

3. ANALIZA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU .................................................. 14

3.1. Značaj malog i srednjeg poduzetništva u EU ........................................................................ 14

3.2. Veličina malog i srednjeg poduzentništva u EU ................................................................... 16

3.3. Veličina malog i srednjeg poduzentništva u Njemačkoj ....................................................... 19

3.4. Analiza konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva Europske unije .............................. 21

3.4.1. Produktivnost rada ......................................................................................................... 22

3.4.2. Izvoz .............................................................................................................................. 23

3.4.3. Pristup financiranju malog i srednjeg poduzetništva ..................................................... 24

3.4.4. Pristup tržištu prema pokazateljima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj

(OECD) za regulaciju tržišta ......................................................................................................... 25

3.4.5. Vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća ...................................................................... 27

3.4.6. Inovativnost malog i srednjeg poduzetništva ................................................................ 28

3.4.6.1. Pregled rezultata Unije inovacija ........................................................................... 30

3.4.6.2. Istraživanje i razvoj koje provode poduzetnici ...................................................... 31

4. MJERE I INSTRUMENTI POTICANJA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU .. 33

4.1. Strategija Europa 2020 .......................................................................................................... 33

4.2. Inicijative EU ........................................................................................................................ 34

4.3. Kohezijska politika EU ......................................................................................................... 36

4.3.1. Europski fond za regionalni razvoj - ERDF .................................................................. 37

4.3.2. Europski socijani fond - ESF ......................................................................................... 37

4.3.3. Kohezijski fond ............................................................................................................. 38

4.4. Programi Europske unije ....................................................................................................... 38

4.4.1. Obzor 2020 .................................................................................................................... 39

4.4.2. COSME ......................................................................................................................... 41

4.4.2.1. CIP ......................................................................................................................... 45

4.4.2.2. EIP ......................................................................................................................... 46

5. DETERMINANTE RAZVOJA PODUZETNIŠTVA U EU ......................................................... 49

5.1. Interno okruženje ................................................................................................................... 51

5.2. Eksterno okruženje ................................................................................................................ 53

6. UČINCI KONKURENTNOSTI MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA EUROPSKE UNIJE .................................................................................................................................................... 56

7. IZAZOVI I PERSPEKTIVE MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU ...................... 58

8. ZAKLJUČAK ............................................................................................................................... 62

LITERATURA ...................................................................................................................................... 66

POPIS TABLICA .................................................................................................................................. 71

POPIS GRAFIKONA ............................................................................................................................ 71

1

1. UVOD

Malo i srednje poduzetništvo smatra se ključnim čimbenikom za pokretanje gospodarskog

razvoja svake zemlje. U vrijeme globalnih promjena dinamičnost i sposobnost prilagodbe

čini ga jednim od najznačajnijih gospodarskih segmenata. Malo i srednje poduzetništvo

predstavlja izvor zapošljavanja i gospodarskog rasta.

Europska unija ima veoma važnu ulogu u promicanju razvoja i jačanju potencijala rasta malih

i srednjih poduzeća. Putem programa kao što su COSME odnosno njegovi prethodnici CIP/

EIP nastoji se potaknuti aktivnost i jačati konkurentnost malog i srednjeg poduzetništva.

1.1. Problem i predmet istraživanja

Problem istraživanja je nedovoljno iskorištavanje sredstava od strane Europske unije koja su

na raspolaganju sektoru malog i srednjeg poduzetništva. Mala i srednja poduzeća korištenjem

tih fondova imaju priliku ojačati svoju poziciju na tržištu implementiranjem novih ideja i

tehnologija, te povećati konkurentnost.

Predmet istraživanja su poticaji koji su na raspolaganju malim i srednjim poduzetnicima od

strane Europske unije, posebice njihovi učinci na konkurentnost i inovativnost malih i

srednjih poduzeća.

1.2. Radna hipoteza

Sukladno problemu i predmetu istraživanja diplomskog rada postavljena je radna hipoteza

koja glasi: Europska unija putem svoje poduzetničke politike doprinosi razvoju i rastu malog i

srednjeg poduzetništva te jača konkurentnost i inovativnost cjelokupnog gospodarstva.

2

1.3. Ciljevi i svrha istraživanja

Ciljevi istraživanja su: istražiti poticajne programe Europske unije koji su na raspolaganju

malim i srednjim poduzetnicima, analizirati pokazatelje konkurentnosti za mala i srednja

poduzeća Europske unije, te utvrditi izazove i perspektive koje donosi budućnost.

Svrha istraživanja je utvrđivanje pozitivnih efekata programa Europske unije na malo i

srednje poduzetništvo, na područjima inovacija i poticanja konkurentnosti, kako bi se

osigurao pametan i održivi rast gospodarstva.

Ključna pitanja na koja se odgovara tijekom istraživanja:

1. Koje su temeljne značajke malog i srednjeg poduzetništva?

2. Kakvo je stanje malog i srednjeg poduzetništva u Europskoj uniji?

3. Kojim mjerama i instrumentima se služi Europska unija u poticanju malog i srednjeg

poduzetništva?

4. Koje su determinante razvoja poduzetništva u Europskoj uniji?

5. Koji su učinci konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva Europske unije?

6. Kakve su perpektive za europsko malo i srednje poduzetništvo?

1.4. Metode istraživanja

Kako bi se napravila kvalitetna statistička analiza konkurentnosti i inovativnost malog i

srednjeg poduzetništva Europske unije rad se oslanja na dostupne podatke o poslovanju malog

i srednjeg poduzetništva napisanih od strane institucija koje svake godine objavljuju podatke

o poslovanju malih i srednjih poduzeća u EU.

Kvalitetna obrada teme istraživanja za sobom povlači korištenje znanstvenih metoda i to

slijedećih: metoda deskripcije, analize i sinteze, metode dokazivanja, indukcije i dedukcije, te

komparativna metoda.

Na temelju dostupnih podataka, u radu se pristupa detaljnim empirijskim istraživanjem

konkurentnosti i inovativnosti malog i srednjeg poduzetništva Europske unije te se

statističkim pokazateljima obrađuje malo i srednje poduzetništvo putem tablica i grafikona.

3

1.5. Struktura rada

Diplomski rad se sastoji od osam tematskih međusobno povezanih cjelina.

U prvoj cjelini, uvodu oblikuju se problem i predmet istraživanja, radna hipoteza, definiraju

se ciljevi i svrha istraživanja, znanstvene metode kao i struktura rada.

Drugo poglavlje, temeljne odrednice malog i srednjeg poduzetništva, odnosi se na odrednice

malog i srednjeg poduzetništva. Unutar poglavlja definira se: pojam poduzetništva, opisuje

povijesni razvoj malog i srednjeg poduzetništva, opisuje poduzetnička politika Europske unije

te određuje zakonodavni okvir sektora.

U trećem poglavlju, analiza malog i srednjeg poduzetništva u EU, analizira se stanje malog i

srednjeg poduzetništva Europske unije, te utjecaji globalizacije i internacionalizacije na mala i

srednja poduzeća.

Četvrto poglavlje, mjere i instrumenti poticanja malog i srednjeg poduzetništva u EU,

prezentira mjere i instrumente koji su dostupni malim i srednjim poduzetnicima, putem EU

fondova, programa, podprograma. Posebice se obrađuju program COSME te CIP i EIP.

Peto poglavlje, determinante konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva EU, odnosi se na

faktore koji direktno ili indirektno utječu na razvoj konkurentnosti poduzetništva. U ovom

poglavlju posebno se obrađuju interno i eksterno okruženje.

Šesto poglavlje predstavlja učinke konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva Europske

unije.

Sedmo poglavlje obuhvaća izazove i perspektive s kojima se susreće malo i srednje

poduzetništvo u EU.

Posljednje poglavlje, zaključak objedinjuje rezultate istraživanja te dokazuje hipotezu rada.

4

2. TEMELJNE ODREDNICE MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA U EU

Mala i srednja poduzeća predstavljaju važan dio svih gospodarskih sustava. Trend

gospodarske globalizacije pogoduje sve većem broju malih i srednjih poduzeća koja

zahvaljujući svojoj fleksibilnosti, visokom stupnju učinkovitosti, te brzom prilagođavanju

zahtjevima tržišta pridonose većoj stabilnosti gospodarstva te mobilnosti radne snage.

2.1. Pojam poduzetništva

Prema ekonomskoj teoriji poduzetništvo se definira kao ukupnost poduzetnikovih

inovacijskih, organizacijskih, usmjeravajućih, upravljačkih i nadzornih sposobnosti (Škrtić,

2006). Navedena definicija govori da sam poduzetnik ima ključnu ulogu pri uspjehu ili

neuspjehu poduzeća. Kako poslovni poduhvat ne bi završio neuspjehom nužno je konstantno

razvijanje organizacijskih, upravljačkih, inovacijskih vještina pojedinca kroz edukaciju,

savjetovanja sa stručnjacima, radionice.

Sama riječ poduzetnik (fra. entrepereneur) dolazi iz francuskog jezika te označava odvažnu,

nametljivu osobu koja ima namjeru nešto poduzeti ili učiniti

Poduzetništvo prestavlja temeljni proizvodni faktor svakog gospodarstva posebice u uvjetima

rizika i financijske nesigurnosti kada svaki poduzetnički podhvat predstavlja veoma odvažan

ali i neizvjestan čin. Može se reći kako poduzetništvo predstavlja proces ulaganja resursa,

vremena, energije u stvaranje nove vrijednosti, pri čemu se zauzvrat očekuje nagrada - profit.

Pojam poduzetništva obuhvaća širok spektar djelatnosti, tj. ne postoji jedna univerzalna

definicija poduzetništva.

Richard Cantillon, koji se smatra jednim od prvih teoretičara poduzetništva 1734. godine u

svom djelu "Rasprava o prirodi trgovine" prvi puta spominje riječ poduzetnik. Cantillon

prikazuje različite poslove kojima se bave poduzetnici: prijevoznici dovoze namirnice iz sela

u grad, trgovci ih kupuju i prodaju građanima, a svi nastoje postići višu ali neizvjesnu cijenu

pa se tako može dogoditi da im poduzeće bude unosno ili pak da bankrotiraju (Jelavić, Ravlić,

1993.). Svaki poduzetnik prilikom ulaska u poduzetništvo nalazi se u poziciji gdje je suočen s

rizikom koji rezultira dobiti ili gubitkom.

5

Alfred Marshall govori o poduzetništvu kao slobodnoj djelatnosti po izboru poduzetnika, ali

upozorava da u okviru izborne aktivnosti i njezine realizacije mora biti više smotrenosti i više

samopouzdanja (Škrtić, 2006.). Ova definicija također ukazuje na važnost pripremljenosti

poduzetnika pri ulasku u poslovni poduhvat. Prilikom odabira djelatnosti poduzeća izuzetno

je važno voditi računa o tržišnim prilikama, resursima kojima se raspolaže, potrebama i

željama kupaca, kako bi što lakše i kvalitetnije donijeli najpovoljniju odluku.

Daljnjim razvijanjem gospodarskih odnosa uočava se važnost inovativnosti, uvođenja novih

metoda proizvodnje, oblikovanja, kao i otkrivanja novih tržišnih prilika i resursa za poduzeće.

Upravo Joseph Schumpeter, jedan od najcjenjenijih ekonomista XX. stoljeća, naglašava da su

inovacije glavna pokretačka snaga poduzetništva na temelju koje se razvija inovacijska i

tehnologijska teorija profita (Škrtić, 2006.). Uvođenjem nove tehnologije te inovativnih

rješenja ostvaruje se prednost pred konkurencijom ali i veći profit. Schumpeter upozorava

kako zadatak poduzetnika nije samo organizacija procesa proizvodnje i poslovanja, on je

pokretač, akceptant i primjenjivač inovacijskih postignuća (Schumpeter, 1939.).

2.2. Povijesni razvoj poduzetništva

Od pamtivjeka je čovjek kao društveno i socijalno biće upoznat s određenom vrstom trgovine.

U početku težnja za preživljavanjem a postupno i želja za stvaranjem boljih životnih uvjeta

potakla je čovjeka na poduzimanje akcija kojima će zadovoljiti svoje potrebe. U začetku to se

odnosilo na lov, potragu za skloništem, no otkrivanjem oruđa i pronalaženjem novih metoda

rada čovjek je usvajao nova znanja i vještine (Sikavica, 1999.). Privređivanjem te stvaranjem

viška proizvedenih dobara te prodajom ili razmjenom istih nastaju prvi poduzetnici u smislu

današnjeg značenja te riječi i to između XI. i XIII. stoljeća. Ubrzo se razvijaju i prvi oblici

organiziranih poduzetničkih udruženja koji su nastali s ciljem efikasnijeg poslovanja te

ostvarivanja veće dobiti. Tijekom XII. stoljeća na području Italije se osnivaju prva trgovačka

poduzeća koja s vremenom poprimaju sve sličniji oblik današnjih trgovačkih društava.

Krajem XIV. stoljeća poduzeća poprimaju trajniji karakter, a bila su uglavnom usko vezana

uz obitelj ili rodbinsku zajednicu Odvajanjem privredne aktivnosti od poduzetnikova

domaćinstva u XV. stoljeću započinje razvoj poduzeća kao samostalnog gospodarskog

subjekta (Sikavica P., Novak M., 1992.) koji su se pod svojim imenom mogli pojaviti na

tržištu, a njihova se imovina mogla prodavati i kupovati (Kolaković, 2006.)

6

O uspješnosti malih i srednjih poduzeća u srednjem vijeku svjedoči bogata kulturna baština.

Na razvoj malog i srednjeg poduzetništva kroz srednjevjekovno razdoblje snažan utjecaj je

imala Crkva koja je po potrebi smatrala male poduzetnike griješnicima koji su bili spaljivani,

a njihova poduzeća uništena. Proširenju trgovačke djelatnosti pridonio je procvat obrta i

zanata u XVII. stoljeću a dok su XVIII. i XIX. stoljeće obilježili specijalizacija trgovine kao

djelatnosti stjecanje sve veće naklonosti i povjerenja među potrošačima te nastavak napretka

malog i srednjeg poduzetništva. Industrijskom se revolucijom donosi značajne promjene u

poslovanju, nastaju industrijski pogoni koji stvaraju velik broj novih radnih mjesta, a fokus je

na masovnoj proizvodnji. No sve te ekonomske i društvene promjene dovode do zastarjelosti

poduzetništva te smanjivanja uloge poduzetnika kao kreativnog i samostalnog pojedinca.

Promjenom tržišnih uvjeta, jačom konkurencijom, nemilosrdnijom borbom za što veći dio

tržišta dolazi do koncentracije kapitala u rukama multinacionalnih kompanija, korporacija čiji

je nastanak obilježio kapitalizam.

2.3. Karakteristike malog poduzetništva

Osnovne karakteristike malog poduzetništva u EU (efzg.hr, 2015.):

- mala poduzeća zadovoljavaju onaj dio potražnje za robama i uslugama koje velika

poduzeća teško mogu podmiriti.

- mala poduzeća zbog svoje veličine mnogo su fleksibilnija što im omogućuje vrlo

elastičnu ponudu i brzu prilagodbu

- mala poduzeća traže relativno univerzalni tip radnika i opreme koji mogu obavljati

raznorodne poslove u procesu proizvodnje.

- mala poduzeća pokazuju veću spremnost da staru tehnologiju zamjene novom te tu

zamjenu brže obavljaju.

- mala poduzeća pružaju šire mogućnosti inovativnosti i bržu primjenu novih znanja i

poslovnih modela

- ekonomska samostalnost i spremnost na snošenje rizika u poslovanju potiče mala

poduzeća da se povezuju i umrežavaju radi ostvarivanja uspješnijeg zajedničkog

poslovanja ali i lakšeg snošenja rizika.

7

S obzirom na činjenicu da su mala poduzeća daleko fleksibilnija od velikih poduzeća s širom

mogućnošću ulaganja u inovativna tehnološka rješenja i ekonomskom samostalnošću,

karakteriziraju ih sljedeće osnovne prednosti (Rajsman M., Petričević N., Marjanović V.,

2013.):

Neovisnost –ulazak u malo poduzetništvo omogućuje budućim poduzetnicima skoro u cjelosti

nezavisno djelovanje. Taj veliki stupanj nezavisnosti praćen je velikom dozom odgovornosti u

vođenju uspješnog poslovanja. Odgovornost prilikom uspjeha preuzima poduzetnik kao

osnivač malog poduzeća.

Tržišna prilagodljivost – razlika između mali i velikih poduzeća očituje se u tome što su

mala poduzeća prilagodljivija brzim tržišnim promjenama, i bez većih poslijedica imaju

mogućnost preorijentirati svoju djelatnost u skladu sa zahtjevima i potrebama potrošača.

Mogućnost ostvarenja financijskog uspjeha – prilikom osnivanja malog poduzeća jedan od

klučnih čimbenika je i mogućnost ostvarenja bolje zarade od samostalnog posla

Sigurnost posla –osnivaču malog poduzeća sigurnost posla je zagarantirana sve dok mu je

poslovanje pozitivno. Jedna od prednosti je zasigurno činjenica da je vlasnik, koji jeistodobno

je istovremeno menadžer sam odlučuje o svom radnom ritmu i rasporedu posla.

Obiteljsko zapošljavanje –kao jednu od prednosti možemo istakniuti i mogućnost

zapošljavanja i članova obitelji. Daljnjim prenošenjem iskustva omogućuje se stvaranje

tradicije te obiteljskog posla. Takav oblik suradnje pozitivno djeluje na produktivnost

zaposlenika zbohg osjećaja poštovanja i razumijevanja

Izazov –poduzetnici imaju izraženu potrebu za samoaktualizacijom, što označava svijesnost i

spremnost na uspijeh ali i potencijalni neuspjeh s kojim su se prisiljeni nositi.

S druge strane mala poduzeća imaju i određenih nedostataka, a to su:

Porast odgovornosti – raspon odlučivanja u malom poduzeću je veoma širok. Pritom je

poduzetnik sam odgovoran za uspjeh ali i neuspjeh u poslovanju.

Mogućnost propasti –poduzetnik mora donositi odluke o poslovanju i budućnosti poduzeća..

Rizik od propadanja je velik iz razloga što poduzetnik raspolaže nedostatnim financijskim te

kapitalnim resursima što dovodi do manje mogućnosti ublažavanja krivih poslovnih poteza.

Stoga loše poslovne odluke je potrebno što više smanjiti.

Podložnost fluktuacijama na tržištu – mala poduzeća su položnija sezonskim fluktuacijama

kao i uvjetima koji su uzrokovani oscilacijama u prodaji (npr. za mala poduzeća koja se bave

prodajom blagdani su veoma profitabilni, no siječanj donosi značajno opadanje prodaje

stoga je nužno predvidjeti takva razdoblja.)

8

Ovisnost o konkurenciji – Unatoč vrlo uspješnom početku uspjeh malog poduzeća naglo

može narušiti pojava konkurencije u okruženju. To je vrlo izraženo npr. u ugostiteljskoj

industriji, u trgovini na malo i sl.

Financijska slabost – bez obzira na uspješno upravljanje financijskim sredstvima mala su

poduzeća podložnija financijskim krizama i nelikvidnosti. Zbog toga su, prisiljena prodavati

svoje proizvode i usluge po nižim cijenama ili uzimati nepovoljne kredite na tržištu.

Nedostatak znanja i stručnosti –uslijed limitiranih financijskih mogućnosti, malim

poduzećima često nedostaje kvalitetnog kadra, koji je stručan za pojedine funkcije u

poduzeću.

Nerazvijena pravna regulativa –u poticanju poduzetništva vrlo je bitno i dobro zakonsko

reguliranje pokretanja i poslovanja malih poduzeća jer o tome ovise i mogućnosti kreditiranja

to jest financijske pogodnosti, koje su nužne za malo gospodarstvo.

2.4. Pojam i važnost poduzetničke politike

Kako bi pridonijeli gospodarskom razvoju i stvaranju konkurentne ekonomije potrebno je

stvoriti povoljno okruženje koje će pogodovati poslovanju gospodarskih subjekata. To

podrazumijeva kreiranje pravednih i jednakih uvjeta trgovanja za sve sudionike na tržištu.

Provođenjem poduzetničke politike promovira se poduzetništvo te potiču marketinške

aktivnosti kojima se nastoji povećati konkurentnost proizvoda i usluga.

Osiguravanje financijske podrške je vrlo značajan čimbenik za sve poduzetnike, posebno kada

se govori o malim i srednjim poduzećima. Od strane Europske unije poduzetnicima su na

raspolaganju raznolike vrste financijskih potpora ovisno o ciljevima, životnoj fazi, te

djelatnosti kojom se poduzeće bavi. Osim financijskog oblika podrške postoji i onaj

savjetodavno-edukacijski, čija je svrha informiranje, savjetovanje i educiranje poduzetnika.

Kroz odgovarajuću poduzetničku infrastrukturu koju čine potporne institucije poput fondova,

banaka, agencija i poduzetničkih inkubatora, nastoji se olakšati teškoće s kojima se

poduzetnici susreću prilikom osnivanja poduzeća, poticati osnivanje novih poduzeća te

otvaranje novih radnih mjesta. Poduzetničkom politikom nastoji se otvoriti put ka korištenju

novih tehnologija, te dovođenju inovacija na tržište. Podrška poduzetnicima se temelji na

strukturalno investicijskim fondovima kao što su Kohezijski fond zatim Europski fond za

regionalni razvoj, Europski socijalni fond, te na programima Unije. Horizon 2020 je jedan od

9

instrumenata koji pruža podršku istraživanju i inovacijama sve s ciljem podizanja razine

konkurentnosti. Temeljem specificiranih kriterija odabiru se projekti koji zadovoljavaju

postavljene uvjete. No pritom se poduzetnici susreću s brojnim administrativnim,

financijskim, pravnim preprekama koje su najčešće nepremostive. Programom COSME će

osigurati bolji pristup financiranju, pružiti usluge podrške poslovanju i promicati

poduzetništvo. Putem Enterprise Europe Network (EEN) pružaju se informacije tvrtkama i niz

besplatnih poslovnih podrška kako bi se njihovo poslovanje učinilo što konkurentnijim.

Promovirajući suradnju i partnerstvo EEN okuplja više od 600 organizacija za potporu

poduzećima iz preko 60 zemalja, uključujući gospodarske i industrijske komore, tehnološke

centre ili razvojne agencije (strukturnifondovi.hr, 2015.).

Europske poduzetničke mreže uključuje spružanje slijedećih usluga: odgovore na konkretne

upite gospodarstvenika, informacije o zakonodavstvu EU, pomoć pri uspostavi poslovnih

veza s partnerima iz EU, savjetovanje pri snalaženju na jedinstvenom europskom tržištu,

informacije o programima EU koji su otvoreni za i poticanje uključivanja malih i srednjih

poduzeća u te programe, pomoć u prijenosu tehnologije, znanja i inovacija (minpo.hr, 2015.).

2.5. Zakonodavni okviri razvoja poduzetništva

Važnost definicije malih i srednjih poduzeća očituje se u pristupu financijskim sredstvima te

u potpori iz europskih programa koji su posebno namijenjeni malim i srednjim poduzećima.

Preporuka Europske unije 2003/361 determinira ključne čimbenike prema kojima se određuje

da li neko poduzeće spada u skupinu malih i srednjih poduzeća (ec.europa.eu, 2015.):

1. broj zaposlenika

2. promet, ukupan iznos bilance.

10

U tablici 1 prikazano je kategoriziranje poduzeća prema broju zaposlenih, prometu i ukupnom

iznosu bilance.

Tablica 1: Čimbenici određivanja poduzeća u EU

Kategorija

poduzeća

Broj zaposlenika Promet ili Ukupan iznos

bilance

Srednje < 250 ≤ 50 mil. eura ≤ 43 mil. eura

Malo < 50 ≤ 10 mil. eura ≤ 10 mil. eura

Mikro < 10 ≤ 2 mil. eura ≤ 2 mil. eura

Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije

S ciljem poboljšanja pristupa poduzetništvu, pojednostavljenja zakonskih regulativa i

administrativnih barijera te stvaranja povoljnih uvjeta na tržištu za mala i srednja poduzeća

2008. godine usvojena je Europska povelja o malim poduzećima (Small Business Act for

Europe) (ec.europa.eu, 2008.). Europska povelja o malim poduzećima odnosi se na sva

poduzeća koja su neovisna i imaju manje od 250 zaposlenika, što znači 99% svih europskih

poduzeća. Dokument je usmjeren prema poboljšanju cjelokupnog pristupa poduzetništvu te

ističe načelo: "Prvo misliti na male" čime se nastoji stvoriti zakonodavstvo koje neće

predstavljati prepreku u razvoju malih i srednjih poduzeća naprotiv, savjetovanjem i

osluškivanjem potreba malih i srednjih poduzetnika poduprijeti njihov rast.

Kako bi se potakla konkurentnost i inovativnost poduzetništva Europska povelja navodi

poduzimanje sljedećih akcija (ec.europa.eu, 2015.):

- obrazovanje te educiranje za poduzetništvo

- jeftinije ali i brže osnivanje poduzeća

- bolje zakonodavstvo te regulativa

- unapređenje dostupnosti vještina

- jačanje elektroničkog pristupa

- bolja uporaba mogućnosti jedinstvenog tržišta

- prilagodba poreznim sustavima te financijskim pitanjima

- kvalitetniji tehnološki kapaciteti namijenjeni malim poduzećima

- razvijanje uspješnih načina elektroničkog poslovanja i podrške za male poduzetnike

- efikasnije zalaganje za interese malih poduzeća na razini Europske unije te na

nacionalnoj razini.

11

Industrijska politika Europske unije ima za cilj povećati konkurentnost vlastite industrije kako

bi se osiguralo da zadrži ulogu pokretača zapošljavanja i održivog razvoja u Uniji. Kako bi se

osigurali bolji uvjeti za industriju Unije, donesene su različite strategije, od kojih je najnovija

opisana u komunikaciji pod naslovom „Za europski industrijski preporod” iz siječnja 2014

(europa.eu, 2015.).

U skladu sa otvorenim i konkurentnim tržištima, njihovo je djelovanje usmjereno prema

(mvep.hr, 2015.):

- bržoj adaptaciji industrije prilikom strukturnih promjena

- poticanju okoline povoljne za razvoj poduzetnika, posebice onih malih malih diljem

Unije između poduzetnika

- učinkovitije korištenje industrijskog potencijala, te inovacija, istraživanja i

tehnološkog razvoja.

U suradnji s komisijom države članicese međusobno konzultiraju. U svrhu poticanje takve

suradnje među članicama komisija je u mogućnosti poduzeti inicijative koje su korisne za

utvrđivanje smjernica te organizaciju međusobne razmjene praksi koje su potrebne prilikom

periodičkog praćenja. Za što je zadužen Europski parlament.

2.6. Značaj malog i srednjeg poduzetništva za razvoj konkurentnosti i

inovativnosti

Tržišno orijentirana gospodarstava jedna su od najznačajnijih segmenata poduzetništva.

Stvaranjem novih radnih mjesta porastom proizvodnje, ukupne dobiti pridonose blagostanju i

boljem životnom standardu stanovništva. Upravo te brze i dinamične promjene obilježavaju

inovativno poduzetništvo te njihove nositelje - poduzetnike.

Posljednjih godina gospodarstvo Europske unije je obilježeno vrtoglavim rastom malog i

srednjeg poduzetništva, dok se broj velikih poduzeća povećava u znatno manjem opsegu. Za

otvaranje novih radnih mjesta najzaslužnija su mala poduzeća, prvenstveno mikropoduzeća.

Mala i srednja poduzeća iznimno su važna za Europsku uniju. Čine značajnu količinu

europske radne prakse i gospodarske aktivnosti. Nadalje, mala i srednja poduzeća značajno

doprinose dinamičnosti i inovativnosti ekonomije pospješujući istodobno gospodarski rast, što

je posebno vidljivo u srednjem i dugom roku (Bistričić, Agatić, Kuzman, 2011.).

12

Više od 99% (europski-fondovi.eu, 2015.) svih poduzeća u Europskoj uniji svrstavaju se u

grupu malih i srednjih poduzeća u kojima je zaposleno više od 65% svih zaposlenika

Europske unije što čini broj veći od 33 milijuna radnika. Od ukupnog broja svih malih i

srednjih poduzeća, u Europskoj uniji, 90% poduzeća je mikro tipa što znači da imaju manje

od deset zaposlenika.

S obzirom na činjenicu da mala i srednja poduzeća imaju jednostavnije izgrađene

komunikacijske kanale a odluke donose na znatno manje formalne načine od velikih

poduzeća, ona pokazuju znatno veći stupanj fleksibilnosti prilikom primjene inovativnih

rješenja u poslovanju. Razvojem inovacija mala i srednja poduzeća osiguravaju poslovni

uspjeh i razvoj uslijed kojih, s vremenom, prerastaju u velika poduzeća (Božić, Radaš, 2015.).

Implementacija inovativnih rješenja u takvim je poduzećima povezana s izgradnjom strateških

saveza putem kojih dolazi do međusobnog poslovnog povezivanja dva ili više mala ili srednja

poduzeća s ciljem ispunjavanja njihovih strateških ciljeva. Tako povezana poduzeća ostvaruju

znatno manje troškove poslovanja, a karakterizira ih tehnološki napredak povezan s većim

stupnjem istraživačkih projekata. „Razvoj sektora malog i srednjeg poduzetništva može

pomoći jačanju konkurentnosti i produktivnosti, a time i potaknuti rast ukupnih prihoda i

dohotka po stanovniku (Fathallah, 2012.).

2.7. Utjecaj globaliz acije i internacionalizacije na MSP

U posljednjih nekoliko godina značajan je utjecaj globalizacijskih procesa na

internacionalizaciju malih i srednjih poduzeća uslijed čega dolazi do njihovog širenja na

inozemna tržišta i većeg gospodarskog razvoja kako poduzeća tako i zemlje unutar kojeg

poduzeće posluje. Internacionalizacija se definira kao jednostavno širenje ekonomske

aktivnosti izvan granica domicilne ekonomije, a to se reflektira kvantitativnim promjenama

koje dalje vode ekstenzivnoj zemljopisnoj organizaciji ekonomske aktivnosti.

Internacionalizacija je i jedan od osnovnih elemenata globalizacije, koja osim širenja

ekonomske aktivnosti izvan granica nacionalne ekonomije obuhvaća i funkcionalnu

integraciju takvih međunarodno dislociranih aktivnosti, a to se reflektira ponajprije

kvalitativnim promjenama u organizaciji ekonomskih aktivnosti (Škrtić, Mikić, 2009.).

S obzirom na činjenicu da su mala i srednja poduzeća znatno fleksibilnija, elastičnija i

inovativnija u svojem poslovanju ona se brže i jednostavnije mogu prilagoditi novim tržišnim

13

zahtjevima koji se javljaju na velikim internacionalnim tržištima. Kada jedno takvo poduzeće

svoje poslovanje nastoji proširiti na strano tržište u takvo je poslovanje vrlo važno uključiti

internetsku tehnologiju. Zajedničko ulaganje, strana licenca, poslovanje u obliku franšize,

izravni izvoz te osnivanje međunarodnih podružnica postojećeg poduzeća također su bitne

odlike internacionalizacije malih i srednjih poduzeća. Nakon što mala i srednja poduzeća

prošire svoje poslovanje na strano tržište, izvoznim strategijama, ulaganjima na stranim

tržištima te stvaranjem međunarodnih partnerskih odnosa nastoje ojačati svoj položaj na

međunarodnoj sceni. Pri plasmanu na takvo strano tržište, poduzeća trebaju uzeti u obzir

sljedeće (Škrtić, Mikić, 2009.):

- globalne razlike u uvjetima proizvodnje istražuju se znatno djelotvornije

- sposobnost uvođenja inovacija i mogućnost razvijanja i aporbiranja novih tehnologija

- poznavanje tržišta

- pristup kapitalu i

- dominantnog statusa u hijerarhiji poduzeća.

14

3. ANALIZA MALOG I SREDNJEG PODUZETNIŠTVA U EU

Mala i srednja poduzeća (MSP) čine okosnicu gospodarskog rasta neke zemlje. Za razliku od

velikih poduzeća, nova mala i srednja poduzeća se otvaraju na rastućim inozemnim i

europskim tržištima. Razlog otvaranja upravo takvih oblika poduzeća leži u njihovoj lakšoj

prilagodbi potrebama tržišta uz znatno manja financijska ulaganja što je u recesijsko doba za

buduće poduzetnike izuzetno bitno. Mala i srednja poduzeća najzaslužnija su za gospodarski

razvoj neke zemlje i osnovica su smanjenja nezaposlenosti. Svako novootvoreno poduzeće

započinje svoje poslovanje kao malo i srednje, a tek nakon određenog broja godina

poslovanja može prerasti u veliko poduzeće.

3.1. Značaj malog i srednjeg poduzetništva u EU

Izazov poduzetnika je postati te ostati konkurentan. On treba odgovoriti na stalne promjene

koje se dešavaju u okolini. Europksa unija teži da stvori najkonkurentnije gospodarstvo na

svijetu, koje je temeljeno na znanju i inovacijama. Unija je svjesna uloge malih i srednjih

poduzeća, primarno kao glavnih inovatora i izvora zaposlenosti, EU stalno unaprjeđuje i

stavlja naglasak na politike koje pomažu razvoj poduzetništva. Upravo MSP reprezentiraju

samo srce ekonomije jer su poduzeća glavni izvor zapošljavanja, inovativnosti, dinamičnosti i

neprekidnosti i rasta općenito. MSP sektor u Uniji definiran je kao sektor koji ima manje od

250 zaposlenih, koji je samostalan od većih poduzeća.

Europska unija promiče inovativnost kao osnovu zdravih MSP-a te konkurentske prednosti

istih, naglašava razvojne politike, kao i razvoj poduzetničkog kapaciteta ovog sektora. Unija

ima plan za stvaranje konkurentnog, dinamičnog, inovativnog i zdravog poduzetništva

temeljenog na znanju i osbosobljenog za održiv ekonomski rast i razvoj.

Male tvrtke izvor su novih radnih mjesta, inovacija, gospodarske dinamičnosti i jačega

društvenog uključivanja u Uniju. Iz tablice 2 je vidljivo da mala i srednja poduzeća činie

99,8% svih tvrtki u EU, nasuprot 43.008 velikih poduzeća koja čine samo 0,2% ukupnog

broja poduzeća. U 2015. godini u Europskoj uniji (EU-27) poslovalo je skoro 21 milijun

malih i srednjih poduzeća (MSP) koja su zapošljavala nešto manje od 88 milijuna ljudi.

15

Tablica 2: Mala i srednja poduzeća: broj poduzeća i zaposlenih u EU-27 u 2015. godini

Mikro Mala Srednja Ukupno

MSP

Velika Ukupno

Broj

poduzeća

19,387,563 1,376,638 225,209 20,989,410 43,008 21,032,415

% 92,2% 6,5% 1,1 % 99,8% 0,2% 100%

Broj

zaposlenih

37,547,794 27,313,037 23,073,918 87,934,749 43,945,333 131,880,091

% 28,5% 20,7% 17,5% 66,7% 33,3% 100%

Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije: SME Performance Review

Politika EU na području malog i srednjeg poduzetništva može se svesti na osam osnovnih

ciljeva (europa.en.int, 2015.):

- otklanjanje prepreka administrativnog, financijskog i pravnog karaktera

- poticati integraciju malih i srednjih poduzeća u jedinstveno tržište

- pružati pomoć malim i srednjim poduzećima u cilju korištenja programa EU-e

- pružati podršku svim uslugama koje su u funkciji razvoja malih i srednjih poduzeća

- promovirati zajedništvo, suradnju i partnerstvo

- pružati pomoć pri nabavi kapitala

- unaprijediti kvalitetu menadžerskog djelovanja u malim i srednjim poduzećima

- prilikom formimanja novih normi uzeti u obzir iskustva malih i srednjih poduzeća.

Mala i srednja poduzeća važna su za stvaranje gospodarskog rasta te za stvaranje novih radnih

mjesta, što su dva najvažnija cilja Lisabonske strategije. MSP predstavljaju najveći izvor

radnih mjesta, poduzetničkih vještina, inovacija kao i ekonomske i socijalne kohezije u Uniji.

Povećanom učinkovitošću i inovacijama u poduzećima na području organizacije, procesa,

proizvoda, usluga ili tržišta jača se konkurentna snaga gospodarstva. Ovaj proces potrošačima

donosi prednost u vidu povećanog izbora i nižih cijena proizvoda i/ili usluga (Škrtić, Mikić,

2006.).

Europska unija je malom i srednjem poduzeništvu dala ulogu fundamentalnog izvora novog

zapošljavanja i inovacija, pokretača rasta, nositelja strukturnih promjena i napretka.

16

Da bi se ta očekivanja mogla ispuniti, valjalo bi ukloniti tri problema. To su (Švaljek S.,

2007.):

- troškovi regulacije i administracije

- neprikladno financiranje razvitka poduzetništva

- nepostojanje skupa politika usmjerenih obrazovanju i izgradnji poduzetničkih

svjetonazora od najranije dobi.

3.2. Veličina malog i srednjeg poduzentništva u EU

U tablici 3 prikazani su podaci o broju poduzeća MSP-a u EU-27 po godinama, potrebni za

izračunavanje verižnih i baznih indeksa sa ishodištem u 2010. godini. Prema podacima

vidljivo je da broj poduzeća MSP-a u prvoj godini promatranja je u porastu, dok je u ostalim

godinama u blagom padu, izuzev 2015. godine, gdje je zabilježen porast broja MSP-a od

0,47% (stopa promjene za 2015. godinu) u odnosu na prethodnu godinu što je prikazano

verižnim. Baznim indeksom vidljiv je rast boja poduzeća MSP-a u 2011., 2012. i 2015.

godiniu odnosu na ishodišnu 2010. godinu, dok je u 2013. godini vidljiva stagnacija te u

2014. blagi pad u odnosu n ishodišnu godinu. Broj poduzeća u 2015. godini poveća se za 0,34

% u odnosu na 2010. godinu.

Tablica 3: Broj MSP-a u EU 27 u razdoblju 2010-2015.

Godina Broj poduzeća

MSP

Verižni

indeksi

Stopa

promjene

Bazni indeksi

(2010.)

2010. 20,917,112 - - 100

2011. 21,094,839 100.85 0.85 100.85

2012. 21,067,801 99.87 - 0.13 100.72

2013 20,917,416 99.28 - 0.72 100

2014. 20,891,443 99.88 - 0.12 99.88

2015. 20,989,410 100.47 0.47 100.34

izvor: izrada studentice prema podacima SME Performance Review

U tablici 4 prikazani su podaci o broju MSP-a unutar članica Europske unije u 2015. godini.

Italija ima najveći broj malih i srednjih poduzeća 3.540.858, slijede ju Francuska sa 2.598.355

17

MSP-a te Njemačka sa 2.316.660 MSP-a. Najmanji broj malih i srednjih poduzeća imaju

Luksemburg 30.154, Malta 31.960 i Cipar 38.917.

Tablica 4: Broj MSP-a po državama članicama EU u 2015. godini

Država Broj MSP-a Država Broj MSP-a

Austrija 313.654 Italija 3.540.858

Belgija 518.717 Litva 142.429

Bugarska 308.107 Luksemburg 30.154

Cipar 38.917 Latvija 94.126

Češka 1.025.829 Malta 31.960

Njemačka 2.316.660 Nizozemska 808.794

Danska 215.148 Poljska 1.454.145

Estonija 59.859 Portugal 757.159

Grčka 613.561 Rumunjska 441.206

Španjolska 2.226.978 Švedska 704.409

Finska 220.821 Slovenija 111.722

Francuska 2.598.355 Slovačka 455.997

Hrvatska 149.575 Ujedinjeno

Kraljevstvo

1.760.727

Mađarska 520.611 Irska 144.374

izvor: izrada studentice prema podacima SME Performance Review

U tablici 5 prikazani su podaci o broju zaposlenika u MSP-ima u EU-27 po godinama. Prema

podacima vidljivo je da broj zaposlenih u MSP-ima u porastu u prvoj godini promatranja, dok

je u 2012. i 2013. godini vidljiv pad broja zaposlenih, odnosno porast u 2014. i 2015. godinu

u odnosu na prethodnu godinu.Vidljiv je rast broja zaposlenih u MSP-u u 2011. u odnosu n

2010. godinu, u 2014. u odnosu na 2013. godinu i 2015. u odnosu na 2014. godinu, dok je pad

u preostale dvije godine promatranja. Baznim indeksom vidljiv je pad broja zaposlenih u

MSP-u u odnosu na ishodišnu 2010. godinu, u svim godinama izuzev 2011. i 2015. godine.

Vidljivo je da je u 2015. godini povećanje broja zaposlenih u MSP-ima bilo za 0,74 % u

odnosu na prethodnu 2014. godinu, odnosno 0,18% u odnosu na 2010. godinu.

18

Tablica 5: Broj zaposlenih u MSP-ima u EU-27 u razdoblju 2010-2015.

Godina Broj zaposlenih

u MSP-u

Verižni indeksi Stopa promjene Bazni indeksi

(2010.)

2010. 87.774.748 - - 100

2011. 88.031.372 100.29 0.29 100.29

2012. 87.426.427 99.31 - 0.69 99.60

2013 87.086.334 99.61 - 0.39 99.22

2014. 87.288.643 100.23 0.23 99.45

2015. 87.934.749 100.74 0.74 100.18

Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije: SME Performance Review

Na grafikonu 1 prikazani su podaci o broju novootvorenih i zatvorenih poduzeća u Europskoj

uniji, uključujući i Republiku Hrvatsku za 2012. godinu. Najveći broj novootvorenih

poduzeća je u Francuskoj (preko 300 000, dok najveći broj zatvorenih poduzeća je u Italiji

(316.282). Najveći pozitivan omjer između novonastalih i zatvorenih poduzeća je primjer

Litve gdje je u 2012. godini nastalo oko 37.000 novih dok je oko 6.000 poduzeća zatvoreno.

15 od 25 država koje su uzete za primjer novootvorenih i zatvorenih poduzeća imaju veći broj

novootvorenih poduzeća što je vrlo važno za otvaranje novih radnih mjesta, dok ostale zemlje

nisu u mogućnosti trenutno pronaći adekvatan odgovor na pritiske iz okruženja.

Grafikon 1: Broj novonastalih i zatvorenih poduzeća u EU u 2012. godini

Izvor: Izrada studentice prema podacima s Eurostata

0

50

100

150

200

250

300

350

B

BG CZ

DK D

ES

T

IRL E

FR

HR I

CY

LV LT

LUX H

MT

NL A P

RO

SLO S

K S

UK

Broj novonastalih poduzeća Broj zatvorenih poduzeća

19

3.3. Veličina malog i srednjeg poduzentništva u Njemačkoj

Bez obzira mjeri li se broj poduzeća ili ukupna zaposlenost u tim poduzećima, Njemačka s

obzirom na ukupnu veličinu sektora maloga gospodarstva u 2014. godini ne pokazuje znatne

razlike u odnosu na EU. U Njemačkoj ima ukupno 2,289,508 subjekata maloga gospodarstva.

Od ukupnog broja, 81,9% su mikropoduzeća (do devet zaposlenika), zatim 15,1% su mala

poduzeća (od 10 do 49 zaposlenika), a srednje velika poduzeća čine 2,5%. Zbroj ovih

postotaka pokazuje da u Njemačkoj posluje 99,5% subjekata maloga gospodarstva.

U tablici 6 vidljivo je da zaposlenost u malom i srednjem poduzetništvu u Njemačkoj 2014.

bila 16,794,348 ili 62,3% ukupne zaposlenosti. Mikropoduzeća zapošljavala su 18,6%

ukupnog broja zaposlenih, mala poduzeća 23,2%, a srednje velika 20,5%. Podaci za EU-27

iznose 66,7% za cijelo malo gospodarstvo, a 20,7% za mala poduzeća. Dok 99,8 % od

ukupnog broja poduzeća začinjava MSP.

Tablica 6: Mala i srednja poduzeća: broj poduzeća i zaposlenih u Njemačkoj u 2014. godini

Mikro Mala Srednja Ukupno

MSP

Velika Ukupno

Broj

poduzeća

1,883,503 346,479 59,526 2,289,508 11,418 2,300,926

% 81,9% 15,1% 2,5% 99,5% 0,5% 100%

Broj

zaposlenih

5,000,440 6,250,038 5,543,870 16,794,348 10,145,771 26,940,118

% 18,6% 23,2% 20,5% 62,3% 37,7% 100%

Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije: SME Performance Review

Na grafikonu 2 vidljivo je kako Njemačka pokazuje vrlo slične karakteristike onima u EU kad

je riječ o udjelu maloga gospodarstva u ukupnom broju poduzeća. U Europskoj uniji postoji

nešto veći broj poduzeća mikro tipa u odnosu na sveukupan broj poduzeća, dok je u

Njemačkoj taj udio manji. S druge strane vidljivo je da Njemačka ima nešto više udjela malih

poduzeća u ukupnom broju poduzeća, u odnosu na EU.

20

Grafikon 2: Sektor malog i srednjeg poduzetništva Njemačke u odnosu na EU (27) prema broju poduzeća

izvor: izrada studentice prema podacima iz Europske komisije: SME Performance Review

U tablici 7 prikazani su podaci o broju poduzeća MSP-a u Njemačkoj po godinama. Prema

podacima vidljivo je da broj poduzeća MSP-a je u konstantnom rastu od ishodišne do 2014.

godine. Tako je rast u 2014. u odnosu na 2009. godinu iznosio velikih 13,41. Vidljiv je rast

broja MSP-a u svim godinama. Najveći rast se dogodio u 2011. kada se broj poduzeća

povećao za 4.08% u odnosu na predhodnu godinu.

Tablica 7: Broja poduzeć MSP-a u Njemačkoj u razdoblju 2009-2014.

Godina Broj poduzeća

MSP

Verižni indeksi Stopa promjene Bazni indeksi

(2010.)

2009. 2.018.855 - - 100

2010. 2.053.601 101.72 1.72 101.72

2011. 2.137.323 104.08 4.08 105.87

2012. 2.147.569 100.48 0.48 106.38

2013. 2.201.715 102.52 2.52 109.06

2014. 2.289.508 103.99 3.99 113.41

izvor: izrada studentice prema podacima SME Performance Review

U tablici 8 prikazani su podaci o broju zaposlenika u MSP-ima u Njemačkoj po godinama.

Broj zaposlenih u MSP-ima u konstantnom je rastu od ishodišne do 2014. godine. Tako je rast

2.5

14.1

81.9

99.5

1.1

6.5

92.2

99.8

Srednji

Mali

Mikro

MSP ukupno

0 20 40 60 80 100 120

EU 27

Njemačka

21

u 2014. u odnosu na 2010. godinu iznosio velikih 10,2%, što se može povezati s rastom broja

MSP-a u tim godinama. Najveći rast broja zaposlenih se dogodio u 2011. u odnosu na 2010.,

kada je rast iznosio 3,95%.

Tablica 8: Broj zaposlenih u MSP-ima u Njemačkoj u razdoblju 2009-2014.

Godina Broj zaposlenih

u MSP-u

Verižni indeksi Stopa promjene Bazni indeksi

(2010.)

2009. 15.239.874 - - 100

2010. 15.680.005 102.89 2.89 102.89

2011. 16.298.685 103.95 3.95 106.95

2012 16.348.724 100.31 0.31 107.28

2013. 16.426.604 100.48 0.48 107.79

2014. 16.794.348 102.24 2.24 110.20

izvor: izrada studentice prema podacima SME Performance Review

3.4. Analiza konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva Europske unije

Analizom konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva Europske unije nastoji se prikazat

ključni pokazatelji konkurentnosti i usporedit ih s Njemačkom i Finskom, kao ekonomski

stabilnijim članicama, Italijom i Portugalom kao ekonomski nestabilnijim članicama i sa

SAD-om, kao najjačom svijetskom ekonomijom, kako bi se na kraju prikazalo cijelokupno

stanje konkurentnosti u EU. Da bi odnos pokazatelja bio pregledniji i jasniji, za obradu

podataka koristi se statistička analiza.

U ovom dijelu rada analiziraju se samo izabrani pokazatelji, budući da je konkurentnost vrlo

opsežan pojam koji uključuje brojne pokazatelje, to su: produktivnost rada, izvoz, inovacije,

pristup financiranju, pristup tržištu te vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća, kao ključni

pokazatelji konkurentnosti malog i srednjeg poduzetništva.

22

3.4.1. Produktivnost rada

Produktivnost se definira kao odnos količine učinaka i bilo kojeg elementa koji sudjeluje u

procesu proizvodnje. Tako postoji produktivnost radne snage, produktivnost kapitala,

produktivnost predmeta rada, produktivnost opreme i slično.

Među raznim mišljenjima prevladava ono po kojem se produktivnost rada izračunava na

temelju tekućeg rada, koji se izražava u količinskim jedinicama, kao što su: radnik-sat,

radnik-mjesec, radnik-godina i slično.

Produktivnost rada može se definirati kao jedan od mjerila uspješnosti i konkurentnosti koje

predočava učinkovitost rada izražen odnosom između ostvarene količine učinaka i količine

ljudskog rada upotrjebljenog za njeno ostvarenje (Jelavić A., Ravlić P., Starčević A.,

Šamanović J., 1993.).

Produktivnost rada izračunava se po osobi zaposlenoj u proizvodnji i po satu rada. Bruto

domaći proizvod (BDP) je mjera za gospodarsku aktivnost. Ona se definira kao vrijednost

svih dobara i usluga proizvedenih u odnosu na manje vrijednosti dobara i usluga koje se

koriste u njihovu stvaranju (Nestić D., 2005.). BDP po zaposlenom namjerava dati ukupni

dojam o produktivnosti nacionalnih ekonomija izražena u odnosu na prosjek Europske unije

(EU28). Ako indeks zemlje viši od 100, razina BDP-a po zaposlenom države je veći od

prosjeka EU i obrnuto. Osnovni podaci su izraženi u PPS, odnosno zajedničkoj novčanoj

jedinici koja eliminira razlike u razinama cijena između zemalja, omogućujući značajne

usporedbe BDP-a između zemalja (europa.eu, 2015.).

U tablici 9 prikazani su podaci o produktivnosti rada po satu rada. Ona se izračunava kao

output po jedinici inputa rada (mjereno po ukupnom broju odrađenih sati). Mjerenje

produktivnosti rada po satu rada daje bolju sliku o zbivanjima produktivnosti u gospodarstvu

nego produktivnosti rada po zaposlenom, jer eliminira razlike između honorarnog posla i

posla s punim radnim vremenom. Vidljivo je da je indeks Njemačke, Finske, Italije i SAD-a

veći od indeksa EU i Portugala, što znači da razina BDP-a po zaposlenom je veća U

Njemačkoj, Finskoj, Italiji i SAD-u od prosjeka EU odnosno manja u slučaju Portugala.

Podaci za SAD nisu dostupni za zadnje 3 godine promatranja. Usporede li se prve dve godine

promatranja, vidljivo je da Njemačka i SAD bilježe rast indeksa u odnosu na prosjek EU,

23

Portugal također bilježi rast iako je daleko ispod prosjeka EU, dok Finska i Italija su u padu

no i dalje su iznad prosjeka EU.

Tablica 9: Produktivnost rada po osobi zaposlenoj u proizvodnji i po satu rada u EU (EU-28=100) i

odabranim zemljama

Godina EU-28 Njemačka Finska Italija Portugal SAD

2009. 100 104.3 110.2 112.6 76.1 144.9

2010. = 106.8 109.4 111.6 76.7 146.5

2011. = 108.2 109.7 110.4 74.5 -

2012. = 107.1 109.1 109.4 76.1 -

2013. = 107.1 107.2 108.9 76.8 -

Izvor: izrada studentice prema podacima s eurostata

3.4.2. Izvoz

Na tablici 10 prikazani su podaci za ukupan izvoz kao % BDP-a za Europsku uniju (EU-28),

Njemačku, Finsku, Italiju, Portugal i SAD po godinama. Vidljivo je da Europska unija, Italija

i Portugal imaju tendenciju porasta ukupnog izvoza u postotku BDP-a u svim godinama

promatranja. Njemačka bilježi rast do 2013. godine, gdje nastupa pad od 0.3 postotna poena u

odnosu na prethodnu godinu, dok SAD bilježi rast u prve dvije godine promatranja, nakon

toga nastupa stagnacija, te lagani pad. Ukupan izvoz kao % BDP-a u Njemačkoj nešto veći u

odnosu na prosjek Europske unije, Finska, Italija i Portugal imaju nešto manji ukupan izvoz

izražen u postotku BDP-a, dok je taj postotak kod SAD-a znatno manji u odnosu na prosjek

EU.

24

Tablica 10: Ukupni izvoz kao postotak BDP-a u EU 28 i odabranim zemljama

Godina EU-

28

Verižni

indeksi

Bazni

indeksi

(2009.)

Njemačka Finska Italija Portugal SAD

2009. 34.9 - 100 37.8 36.3 22.5 27.1 11

2010. 38.5 110.32 110.32 42.3 38.7 25.2 29.9 12.4

2011. 41.4 107.53 118.62 44.8 39.2 27.0 34.3 13.6

2012. 42.5 102.66 121.78 45.9 39.5 28.6 37.3 13.6

2013. 42.8 100.71 122.64 45.6 38.4 28.8 39.3 13.5

2014. 42.9 100.23 122.92 45.7 37.3 29.4 39.7 13.4

Izvor: izrada studentice prema podacima s eurostata

3.4.3. Pristup financiranju malog i srednjeg poduzetništva

Pristup financiranju malog i srednjeg poduzetništva izražava se u SMAF (SME Access to

Finance) indeksu. SMAF indeks daje naznaku promjenjivim uvjetima pristupa financijama

MSP-u kroz razdoblje, za EU i njezine države članice. Indeks se izračunava primjenom

osnova za EU 2007 = 100, pa omogućuje usporedbu između zemalja i kroz vremensko

razdoblje. Bazna 2007. godina namjerno je odabrana za osnovicu jer označava vrijeme prije

početka financijske krize.

Indeks se sastoji od dva glavna elementa ili podindeksa (ec.europa.eu, 2015):

- pristup financijama duga

- pristup kapitalu financiranja.

Ovi podindeksi se izračunavaju na temelju podataka iz sljedećih izvora: Europska središnja

banka (ECB) za dug, European Venture Capital Association (EVCA) i European Business

Angel Network (EBAN) za glavnicu i anketa Europske komisije i Europske središnje banke

za pristup financiranju malih i srednjih poduzeća za oba pod-indeksa.

25

Cjelokupni SMAF indeks i pojedinačni pod-indeksi prikazuju sadašnji rezultat za svaku

zemlju. U tumačenju rezultata, važno je imati na umu sljedeće:

- referentna točka u indeksu odgovara prosjeku EU-a u 2007 (100 = EU 2007)

- niske vrijednosti u ukupnom indeksu i pojedinih pod-indeksa pokazuju loše rezultate u

odnosu na pristup pokazatelja financiranja u odnosu na EU razini u 2007. godini, i

obratno za visoke vrijednosti

- u odnosu na isto razdoblje prethodne godine povećanje pokazuje relativno poboljšanje

u odnosu na vrijeme za taj određeni pod-indeks ili ukupan indeks.

U tablici 11 prikazani su podaci za SMAF indeks za Europsku uniju (EU-28), Njemačku,

Finsku, Italiju i Portugal po godinama. U 2013. godini Europska unija, Njemačka i Finska su

iznad prosjeka referentne točke dok su Italija i Portugal ispod prosjeka.

Tablica 11: SMAF (SME Access to Finance) indeks Europske unije, Njemačke, Finske, Italije i Portugala

(2007=100)

Godina EU-28 Njemačka Finska Italija Portugal

2009. 102.0 113.5 114.8 107.5 97.4

2010. 105.4 114.9 124.4 111.0 99.2

2011. 105.3 114.8 122.3 105.8 92.2

2012. 106.0 123.0 120.0 96.0 87.0

2013. 108.0 119.0 122.0 107.0 97.0

Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije

3.4.4. Pristup tržištu prema pokazateljima Organizacije za ekonomsku suradnju i

razvoj (OECD) za regulaciju tržišta

OECD (Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj) pokazatelji regulacije tržišta proizvoda

su sveobuhvatan i međunarodno usporediv skup indikatora koji mjere stupanj do kojeg

politike promiču konkurentnost u područjima tržišta proizvoda gdje je konkurencija izvediva.

OECD pokazatelji mjere regulaciju cijeloga gospodarstva i tržišno okruženje u 34 države

OECD-a 1998., 2003., 2008. i 2013. godine, te u drugim državama koje nisu članice OECD-a

u 2013. Oni su u skladu kroz vrijeme i države. Korisnici podataka moraju biti svjesni da

podaci više ne odražavaju u potpunosti trenutnu situaciju u zemljama brzog oporavka. Podaci

nisu dostupni u svim državama za sve godine.

26

Tablica 12 prikazuje pokazatelje koji pokrivaju formalne propise u sljedećim područjima:

državnu kontrolu poslovanja poduzeća; pravne i administrativne prepreke za poduzetništvo;

prepreke u međunarodnoj trgovini i investicijama u Njemačkoj. Regulacija ukupnog

gospodarstva Njemačke u prosjeku je OECD-a. Državna kontrola i pravne i administrativne

prepreke u poduzetništvu i podsektor prepreke za trgovinu i investicije su također u prosjeku

OECD-a.

Tablica 12: Njemačka- profil države

Regulacija ukupnog gospodarstva

2

Državna kontrola

2

Društveno vlasništvo

2

Sudjelovanje u

poslovanju

1

Pravne i administrativne

prepreke u poduzetništvo

2

Složnost postupka

2

Administrativne prepreke na

start up-u

2

Zaštita namještenika

2

Prepreke za trgovinu i

investicije

2

Izričite prepreke u trgovini i

investicijama

2

Ostale prepreke u trgovini i

investicijama

2

Izvor: izrada studentice prema podacima OECD-a

Regulacije tržišta 2013:

1= više sklonije konkurentnosti

2= OECD prosjek

3= manje sklonije konkurentnosti

Na grafikonu 3 prikazan je indeks OECD-a za reguliranje tržišta proizvoda unutar odabranih

država Europske unije, vidljivo je da Njemačka ima indeks 1,29 dok najmanji ima

Nizozemska 0,92, a najveći Hrvatska 2,08. Slijedom navedenog može se zaključiti da je

hrvatski indeks znatno iznad ostalih što upućuje na probleme pri regulaciji tržišta proizvoda i

usluga. Dok je Njemačka u prvih 10 zemalja članica Europske unije po regulaciji tržišta

proizvoda i usluga.

27

Grafikon 3: Indeks OECD-a za reguliranje tržišta proizvoda / usluge (2013.)

Izvor: izrada studentice prema podacima organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj

3.4.5. Vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća

Vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća obuhvaća srednju vrijednost trajanja da odvjetnici

naznače koliko je potrebno za dovršenje postupka s minimalnom kontrolom od strane vladinih

agencija i bez dodatnih plaćanja. Pretpostavlja se da je minimalno vrijeme potrebno za svaki

postupak 1 dan (doingbusiness.org, 2015.). Iako se postupci mogu odvijati istodobno, ne

mogu početi istog dana. Postupak se smatra završenim nakon što je tvrtka dobila zadnji

dokument, kao što su potvrde o registraciji tvrtke ili porezni broj. Ako se postupak može

ubrzati uz dodatni trošak, najbrži postupak je izabran. Pretpostavlja se da poduzetnik ne gubi

vrijeme i da se obvezuje izvršiti svaki preostali postupak bez odgode. Vrijeme koje

poduzetnik potroši na prikupljanje informacija se ignorira. Pretpostavlja se da je poduzetnik

svjestan svih propisa ulaska regulativa i njihovog redoslijeda od samog početka, ali nije imao

prethodnog kontakta s bilo kojim dužnosnikom. Postupak se definira kao bilo koja interakcija

tvrtke osnivača s vanjskim strankama (primjerice vladine agencije, odvjetnici, revizori ili

bilježnika). Interakcije između tvrtke osnivača ili tvrtke službenika i namještenika ne računaju

se kao postupci.

0

0.5

1

1.5

2

2.5

2013

Hrvatska

Belgija

Finska

Francuska

Grčka

Italija

Nizozemska

Njemačka

Slovenija

Španjolska

Švedska

UK

28

Grafikon 4 prikazuje prosječno vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća u Europskoj uniji,

Njemačkoj, Finskoj, Italiji, Portugalu i SAD-u. Vidljivo je da prosječno vrijeme potrebno za

osnivanje poduzeća u EU od 2011. do 2014. godine ima tedenciju smanjivanja. Tako je u

2011. godini prosječno vrijeme iznosilo 14.5 dana dok je u 2014. godini iznosilo 11.5 dana,

dok Njemačka i Finska bilježe stagnaciju prosječnog vremena za osivanje poduzeća u svim

godinama promatranja, te iznosi 14,5 odnosno 14 dana. Njemačka i Finska zaostaju za

prosjekom EU, te ne slijedi njenu tendenciju smanjenja dana potrebnih za osnivanje

poduzeća. Najveća razlika je vidljiva u 2014. godini gdje iznosi 3 odnosno 2.5 dana. S druge

strane, SAD ima tendenciju porasta prosječnog vremena za osnivanje poduzeća u zadnje dvije

godine promatranja u odnosu na prethodne godine iako je to vrijeme znatno kraće od

europskog, dok Italija i Portugal bilježe smanjenje vremena u 2014. godinu u odnosu na 2010.

godinu. Italija i Portugal su daleko ispod prosjeka EU, te je u njima potrebno puno manje

vremena za osnivanje poduzeća. U EU je potrebno 5.5 dana više prosječnog vremena za

osivanje poduzeća od SAD-a u zadnjoj godini promatranja.

Grafikon 4: Prosječno vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća u Hrvatskoj i Europskoj uniji (EU-28)

Izvor: izrada studentice prema podacima Svjetske Banke

3.4.6. Inovativnost malog i srednjeg poduzetništva

Osnovna pretpostavka, od koje se polazi u pristupu proučavanju uloge malih i srednjih

poduzeća u ekonomskom razvoju, je da u vrijeme velikih tehnoloških pomaka, mala

poduzeća imaju prirodnu prednost nad velikim, hijerarhijskim poduzećima. Zbog izuzetne

fleksibilnosti, mala poduzeća bi trebala biti brža u eksploataciji potencijala i prednosti novog

pretpostavljenog okvira.

0

2

4

6

8

10

12

14

16

2010. 2011. 2012. 2013. 2014.

EU-28

Njemačka

SAD

Finska

Italija

Portugal

29

Međutim, ako se uloga MSP u tehnološkim promjenama analizira koristeći uobičajene

indikatore R&D aktivnosti: izdvajanja, patenti i inovacije, u odnosu na veličinu poduzeća,

većina istraživačkih rezultata ne podržava tezu da MSP pokazuju natprosječne stope

inovativnosti (Habibović Š., 2014.). Rezultati empirijskih istraživanja o odnosu veličine

poduzeća i inovativnosti su kontroverzni, zavisno od: nivoa agregacije (gospodarstvo, sektor,

grupe poduzeća ili pojedinačno poduzeće), razine analize (malo, srednje, veliko), vrste

pokazatelja ekonomske i tehnološke sposobnosti MSP-a (R&D izdvajanja, profitabilnost,

patenti, neto zapošljavanje), načina promatranja problema (statički ili dinamički) i tretmana

veličine poduzeća.

U vremenu pomaka, optimalna gospodarska struktura je sastavljena iz poduzeća različite

veličine. Postoji relativno mali broj velikih poduzeća, koja posjeduju potencijale za skup,

rizičan, kontinuiran i sustavni R&D, dok MSP imaju značajnu ulogu u procesu difuzije nove

tehnologije unutar sustava koji je određen novom tehnoekonomskom pretpostavkom.

Ekonomske koristi od tehnološkog napretka se, prema istraživanjima OECD-a o odnosu

malog poslovanja, zaposlenosti i rasta, ostvaruju prvenstveno putem inovativnog poduzeća.

Od svih inovativnih poduzeća, MSP imaju važnu i drugačiju ulogu i značaj u preskakanju

specifičnih teškoća u ekonomskom rastu u odnosu na velika poduzeća. To objašnjava zašto

vlade pojedinih država daju veći značaj MSP u prioritetima ekonomske politike i razvoja, kao

i njihov rastući značaj u promociji inovacija i tehnološkoj raspostranjenosti.

Poduzeća se, prema obilježjima inovativnosti, mogu grupirati u nekoliko kategorija: od

niskotehnoloških MSP-a, preko MSP-a koja imaju minimum tehnoloških sposobnosti, zatim

tehnološki konkurentnih, do onih koje mogu biti izvođači istraživanja (Habibović Š., 2014.).

Inovativnost se analizira:

- rezultatom unije inovacija

- istraživanjem i razvojem koje provode poduzetnici.

30

3.4.6.1. Pregled rezultata Unije inovacija

Pregledom rezultata Unije inovacija daje se godišnja usporedba rezultata država članica

Europske unije u području inovacija. Rezultati Unije inovacija pomažu državama članicama

da procjene područja u kojima je potrebno usmjeriti svoje napore kako bi poboljšali svoje

inovacije (europa.eu, 2015.)

Pregled rezultata Unije inovacija temelji se na 25 različitih pokazatelja koji su podijeljeni na

tri široka područja (europa.eu, 2014.):

- čimbenici: osnovni elementi kojima se omogućuju inovacije (ljudski resursi, otvoreni,

izvrsni i privlačni istraživački sustavi te financijska sredstva i potpora).

- aktivnosti poduzeća: njima se u obzir uzimaju nastojanja u području inovacija u

europskim poduzećima (ulaganja poduzeća, povezivanje i poduzetništvo te

intelektualno vlasništvo).

- rezultati: pokazatelji pozitivnog utjecaja nastojanja na gospodarstvo u cijelosti

(inovatori i gospodarski učinci).

U tabeli 13 prikazan je pregled rezultata Unije inovacija za Europsku uniju, Njemačku,

Finsku, Italiju i Portugal. Kroz promatrano razdoblje od 2008. do 2013. godine vidljivo je da

rezultati Europske unije bilježe konstantan rast. Tako je 2008. godine Europska unije bilježila

rezultat od 0.504, dok je 2013. taj rezultat bio 0.554, dok s druge strane Njemačka bilježi rast

rezultata od 2008. do 2010. godine, u slijedećoj godini bilježi pad, da bi u zadnje dvije godine

promatranog razdoblja zabilježila rast. Finska bilježi konstantan rast osim u zadnje dvije

promatrane godine gdje dolazi do stagnacije, odnosno pada u posljednjoj godini. Italija i

Portugal bilježe rast kroz godine promatranja, ali još uvijek zaostaju za prosjekom EU. EU

zaostaje drastično po rezultatima Unije inovacija za Njemačkom i Finskom, što je posljedica

loše poduzetničke klime i brojnih administrativnih prepreka pri realizaciji inovacija u nekim

državama članicama poput Italije i Portugala.

31

Tablica 13: Pregled rezultata Unije inovacija Europske unije, Njemačke, Finske, Italije i Portugala

Godina: EU-28 Verižni

indeksi

Bazni

indeksi

(2008.)

Njemačka Finska Italija Portugal

2008. 0.504 - 100 0.671 0.660 0.394 0.374

2009. 0.516 102.38 102.38 0.687 0.670 0.406 0.396

2010. 0.531 102.91 105.36 0.701 0.676 0.427 0.420

2011. 0.532 100.19 105.56 0.694 0.685 0.427 0.415

2012. 0.545 102.44 108.13 0.708 0.685 0.446 0.402

2013. 0.554 101.65 109.92 0.709 0.684 0.443 0.410

Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije: IUS 2014 database

3.4.6.2. Istraživanje i razvoj koje provode poduzetnici

Istraživanje i razvoj imaju za cilj stvoriti novu tehnologiju ili informacije koje mogu

poboljšati učinkovitost proizvoda ili učiniti proizvodnju proizvoda učinkovitijim. Ono

uključuje sustavan stvaralački rad usmjeren povećanju znanja o prirodi, čovjeku, kulturi i

društvu te primjeni nastalih otkrića u praksi. Dijeli se na temeljna, primijenjena i razvojna

istraživanja (europa.eu, 2015.)

Novi dizajn i razvoj proizvoda je više nego često presudan faktor u opstanak poduzeća. Stoga

poduzeća moraju kontinuirano unaprijeđivati i modernizirati svoje proizvode kako bi i dalje

bila konkurentna. Tehnološki napredak i razvoja, kompetitivna tržišna okolina zahtijevaju

brzu i efikasnu reakciju na promjene.

Istraživanje i razvoj obično se odnosi na buduće orijentirane, dugoročne aktivnosti u znanosti

i tehnologiji, koristeći slične tehnike za znanstvena istraživanja, ali usmjerene prema željenim

rezultatima i sa širokim predviđanjem komercijalnih prinosa (europa.eu, 2015.)

U tablici 14 prikazani su podaci za istraživanje i razvoj (R&D) koje provode poduzetnici

izraženu u postotku BDP-a. EU, Njemačka i SAD bilježe konstantan porast R&D u postotku

BDP-a, dok Finska i Portugal bilježe konstantan pad kroz proatrano razdoblje. Njemačka,

Finska i SAD imaju puno veći % BDP-a koji se ulaže u R&D, a Italija i Portugal su ispod

prosjeka same Europske unije.

32

Tablica 14: Istraživanja i razvoj koje provode poduzetnici (% BDP-a) Europske Unije, Njemačke, Finske,

Italije, Portugala i SAD-a

Godina: EU-27 Njemačka Finska Italija Portugal SAD

2010. 1.60 2.80 3.90 1.26 1.59 2.74

2011. 1.63 2.89 3.80 1.25 1.52 2.76

2012. 1.66 2.92 3.55 1.27 1.50 2.79

Izvor: izrada studentice prema podacima Svjetske banke

Poduzetnici u Uniji su konfrontirani s brojnim barjerama. Kao najveći problemi ističu se:

limitirana i nedovoljna potražnja, razna administrativna ograničenja, nekvalificirana radna

snaga, manjak razvijene infrastrukture, ograničen pristup financiranju, problemi u primjeni

novih tehnologija, manjak kvalificiranog menadžmenta, neprofitabilnost sektora malog i

srednjeg poduzetništva, slaba koordiniranost politika pri stvaranju povoljnog poduzetničkog

okruženja, loše politiko okruženje, slaba razvijenost financijskih tržišta za zadovoljavanje

potreba malog i srednjeg poduzetništva, te mito i korupcija.

EU vrši poticanje rasta MSP-a kako bi potaknula razvoj njihovih potencijala u smjeru

primjene novih projekata, te na taj način potiče i sam rast i razvoj tog sektora. Financijska

kriza nije zaobišla ni ovaj sektor gospodarstva pa tako brojni izvještaji Europske komisije

govore o problemima s kojima se suočavaju mala i srednja poduzeća: manjak financijskih

sredstava, manjak informacija, loša upućenost u procedure javne nabavke, visoki troškovi

administracije te problemi s pronalaženjem inozemnih partnera i slično.

33

4. MJERE I INSTRUMENTI POTICANJA MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA U EU

U cilju postizanja pamentnog, održivog i uključivog rasta koji ujedno predstavljaju i osnovne

prioritete Unije, aktivnost malog i srednjeg poduzetnišva nastoji se potaknuti raznim

strategijama, inicijativama, politikama te programima.

4.1. Strategija Europa 2020

Strategija „Europa 2020“ je desetogodišnja strategija Europske unije kojom se nastoji

premostiti postojeća gospodarska kriza koja je raširena diljem Europe te poticati

konkurentnost i zapošljivost. Strategija adresira nedostatke postojećeg modela rasta i nastoji

stvoriti uvjete za drugačiju vrstu rasta – rasta koji je pametan, više održiv i uključiv

(uzuvrh.hr, 2015.). Europska strategija donešena je 2010. godine u jeku gospodarske krize

koja je obilježena smanjivanjem bruto domaćeg proizvoda, povećanjem nezaposlenosti te

porastom deficita i javnog duga. Nadovezuje se na Lisabonsku strategiju iz 2000. godine

koja ima za cilj da Europska unija postane najkonkurentnije svjetsko gospodarstvo sa

zaposlenošću većom od 70% (ceahrvatska.worldpress.com, 2011.). Novom strategijom

revidirani su ciljevi iz Lisabonske strategije, ali su uvedeni i novi prioriteti i ciljevi te

predstavljene nove smjernice za rast i razvoj gospodarstva temeljenog na znanju i

inovacijama te za jačanje konkurentnosti europskog gospodarstva i poticanje zapošljivosti

europske radne snage.

Ciljevi strategije Europa 2020. jesu (uzuvrh.hr,2015.):

- 75 % stanovništva u dobi između 20 i 64 godina mora biti zaposleno

- 3 % bruto domaćeg proizvoda Unija mora investirati u istraživanje i razvoj

- moraju se ispuniti klimatsko-energetski ciljevi „20/20/20“ (sadržavajući i povećanje

do 30 % smanjenja emisije ukoliko uvijeti dozvoljavaju)

- postotak osoba koji rano napuste školovanje treba svesti ispod 10 %, a najmanje

40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine moralo bi završiti tercijarni stupanj

obrazovanja

- u opasnosti od sirmomaštva trebalo bi biti 20 milijuna manje ljudi.

34

Prioriteti i ciljevi određeni ovom strategijom ugrađuju se u sve sektorske strateške i planske

europske dokumente te druge dokumente niže razine (Tufekčić, M., Tufekčić, Ž.,2013.).

Zemlje članice moraju biti usmjerene upravo ostvarenju zacrtanih ciljeva i prioriteta EU.

Podupiru ih instrumenti kohezijske politike, tj. strukturni fondovi, kohezijski fond, te razni

financijski programi izravno provođeni od strane Europske komisije.

U sklopu strategije Europa 2020 donesen je i plan Enterprise 2020. Osnovni cilj tog plana je

pružitanje perspektive poduzetništvu unutar Unije, olakšanje pristupa financiranju, pružanje

kvalitetne potpore poslovanju, razvijanje te pristupanje određenim skupinama. Ključni

elementi plana Enterprise 2020 su društvena odgovornost poduzeća i socijalne inovacije.

Društvena se odgovornost poduzeća, prema Svjetskom poslovnom savjetu za održivi razvoj,

definira kao predanost gospodarstva da pridonese održivom ekonomskom razvoju radeći s

ljudima, njihovim obiteljima, lokalnom zajednicom i društvom općenito kako bi svi mogli

poboljšati uvjete u kojima žive.

Socijalne inovacije definiraju se kao nove ideje (proizvodi, usluge i modeli) koji istodobno

rješavaju društvene izazove, zadovoljavaju socijalne potrebe i stvaraju nove socijalne

odnose među skupinama društva (europski-fondovi.eu, 2015.).

4.2. Inicijative EU

Inicijative za pametan rast

Pametan rast podrazumijeva jačanje inovacija i znanja kao inicijator budućeg rasta EU-e

(mobilnost.hr, 2015.). Fokusiranjem na unaprjeđenje kvalitete obrazovanja, jačanje učinka

istraživanja, promoviranje transfera inovacija i znanja u EU, bolje iskorištenje

informacijskih i komunikacijskih tehnologija i osiguravanje transformacije inovativnih ideja

u nove proizvode i usluge koje će omogućiti rast i zapošljavanje. Da bi se potaknuo pametan

rast nužna su ulaganje u istraživanje i razvoj (R&D), no troškovi za R&D u EU iznose

manje od 2%, za razliku od 2,6% u SAD-u i 3,4% u Japanu (worldbank.org, 2015.), što je

primarno rezultat niže razine ulaganja privatnika. Europska unija se mora fokusirat na

učinak i sastav troškova za istraživanje te popraviti uvjete za privatni sektor R&D-a.

Inicijative za pametan rast su Inovativna unija, Mladi na djelu i Digitalno doba za Europu.

35

Inicijativom Inovativna unija nastoji ojačati inovacijski lanac te usmjeriti istraživanje i

razvoj na društvene izazove kao što su klimatske promjene, energetska i resursna

učinkovitost, zdravlje i demografske promjene.

Obrazovanje, usavršavanje i cjeloživotno učenje čine važnu stavku pametnog rasta, stoga su

nužna poboljšanja i u tom segmetu. 25% učenika loše čita, svaka sedma mlada osoba

prerano napušta školovanje i usavršavanje. Otprilike 50% završava srednju razinu

obrazovanja, ali to često ne odgovara zahtjevima tržišta rada. Manje od svake treće osobe u

dobi između 25 i 34 godine ima fakultetsku diplomu, dok taj broj u SAD-u iznosi 40%, a u

Japanu preko 50% s ciljem povećanja kvalitete europskog visokoobrazovnog sustava i

institucija (Smoljić M., 2011.), podizanjem opće kvalitete obrazovanja, mobilnosti studenata

te zapošljavanja mladih stvorena je inicijativa Mladi na djelu.

Globalno tržište informacijskih i komunikacijskih tehnologija predstavlja tržište vrijedno

2 000 milijardi eura, a tek jedna četvrtina dolazi iz europskih tvrtki (Tufekčić, M., Tufekčić,

Ž.,2013.). Inicijativom Digitalno doba za Europu cilj je obezbijediti brže širenje brzog

interneta te korištenje prednosti unikatnog digitalnog tržišta za kućanstva i tvrtke.

Inicijative za održiv i uključiv rast

Održivi rast podrazumijeva učinkovito iskorištavanje resursa, razvoj novih procesa i

tehnologija, računajući i zelene tehnologije, evoluiranje pametnih mreža korištenjem

informacijskih i komunikacijskih tehnologija, korištenje mreža na razini Unije te jačanje

prednosti u poslovanju, najviše u proizvodnji MSP-a, kao i pomoći potrošačima da poštuju

efikasno iskorištavanje resursa. Inicijative za održiv rast su Efikasna upotreba resursa u

Europi, Industrijska politika za vrijeme globalizacije, Program za nove vještine i radna

mjesta te Platforma protiv siromaštva.

U sklopu inicijative Efikasna upotreba resursa u Europi potiče se efikasna upotreba resursa,

a smanjivanjem emisije CO2 promiče se konkurentnost i energetska učinkovitost. Da bi

poboljšali svoju stratešku poziciju na tržištu sektor industrije i malog i srednjeg

poduzetništva treba uvesti promjene u svoje proizvodne programe i procese te ih prilagoditi

ekonomiji s malo ugljika.

Inicijativom Industrijska politika za vrijeme globalizacije Europska unija nudi suradnju

svim zainteresiranim poslovnim subjektima kako bi im pomogla iskoristiti prilike i prednosti

36

koje donose globalizacija i zelena ekonomija.

Uključiv rast podrazumijeva povećanje stope zaposlenosti, ulaganja u razvoj vještina s

većom dostupnošću programima cjeloživotnog obrazovanja, modernizaciju tržišta rada,

borbu protiv siromaštva te pomoć ljudima u prilagođavanju promjenama. To se posebno

odnosi na one nerazvijenije regije gdje je nužno poboljšati socijalne i ekonomske uvjete

stanovništva kako bi se omogućilo stvaranje teritorijalne kohezije.

Inicijativom Program za nove vještine i radna mjesta omogućava se stvarnje održivog

socijalnog sustava, naglasak je na modernizaciji tržišta rada te stjecanji novih vještina

radnika čime će se povećati produktivnost.

Cilj inicijative Platforma protiv siromaštva je osigurati borba protiv siromaštva i socijalne

isključivosti te osiguravanje osnovnih prava siromašnima kako bi vodili dostojanstven

život.

4.3. Kohezijska politika EU

Kohezijskom politikom koja se naziva još i politikom solidarnosti, Europska unija osigurava

sredstva za manje razvijene regije, odnosno zemlje članice Europske unije.

Osnovna svrha kohezijske politike jest smanjivanje gospodarskih, socijalnih i teritorijalnih

razlika koje postoje između EU regija, te jačati globalnu konkurentnost europskog

gospodarstva. Pri tome Europska unija nastoji djelovati po takozvanom principu „catching

up“ sukladno kojem stope rasta slabije razvijenih regija trebaju dostići stope rasta

natprosječno razvijenih regija, međutim pri tome se ne smije ograničavati rast vodećih regija.

Okvir za Kohezijsku politiku EU-a u razdoblju od 2014. do 2020. godine, prihvaćen je od

Europske komisije 2011. godine. Tada su predložene promjene i preoblikovanja nužna u

provedbi kohezijske politike, a odnose se na fokusiranje na pametan, održivi i sveobuhvatan

rast iz strategije Europa 2020; nagrađivanje uspješnosti; fokusiranje na rezultate; jačanje

teritorijalne kohezije i neki drugi prijedlozi (europski-fondovi.eu, 2015.).

Ciljeve i prioritete pojedinih sektorskih politika, kao i tematski ciljevi pojedinih područja kao

što su istraživanja i razvoj, inovacije, zaštita okoliša, obrazovanje Europska unija realizira te

financira putem europskih fondova, programa, inicijativa. Svaki od EU fondova, programa,

inicijativa ima svoje područje primjene, prioritete i aktivnosti koje pomaže. Europski fondovi

37

su zamišljeni kao financijski instrumenti koji podupiru provedbu pojedine politike Europske

unije u zemljama članicama. Funkcioniranje Europskih fondova određeno je jasnim i

strogim pravilima. Da bi određeni projekt dobio potporu europskih fondova mora biti

usklađen s europskim i nacinalnim prioritetima i postizati postavljene ciljeve programskih

dokumenata.

Postoje dva osnovna tipa Europskih fondova:

1. fondovi čije je upravljanje podijeljeno između Europske unije i zemalja članica kada

ovlaštene institucije zemlje članice su zadužene za pripremu i provedbu natječaja

2. fondovi izravno upravljani od strane Europske komisije.

4.3.1. Europski fond za regionalni razvoj - ERDF

Europski fond za regionalni razvoj strukturni je fond namijenjen državama članicama EU za

ulaganja u malo i srednje poduzetništvo, proizvodnju, jačanje turističke ponude, ulaganja u

informatičko društvo te regionalnu i lokalnu infrastrukturu (eu-projekti.info, 2015.). ERDF je

specifičan po tome što je jedini fond koji financira projekte i aktivnosti u svih jedanest

prioritetnih područja, stoga se očekuje da će upravo ERDF najviše doprinijeti prioritetima

Europe 2020 za pametan, održiv i uključiv rast (zagreb.hr, 2015.).

Područja ulaganja Europskog fonda za regionalni razvoj su slijedeća:

- ulaganje u proizvodne investicije kojima se stvara dodana vrijednost, te se čuva radna

mjesta

- infrastrukturne investicije kako bi se građanima osigurala dostupnost usluga u

sektorima energije, zaštite okoliša, prometa te tehnologije

- investicije u društvenu, zdravstvenu, obrazovnu strukutru

- podrška lokalnom i regionalnom razvoju, istraživanjima i inovacijama.

4.3.2. Europski socijani fond - ESF

ESF je namijenjen reduciranju razlika u napretku i standardu između zemalja članica

Europske unije i njihovih regija, te time doprinosi promociji gospodarske i socijalne kohezije

(safu.hr, 2015.). ESF financira aktivnosti kojima se promovira zapošljavanje u Uniji te

38

pomaže poduzećima i radnoj snazi u uspješnoj konfrotaciji s globalnim izazovima. Poseban

naglasak je na ulaganju u ljudske potencijale pri čemu se podupiru ugrožene skupine kao

dugotrajno nezaposleni, osobe s invaliditetom, migranti, etničke manjine.

U nadolazećem programskom razdoblju fond ima četiri osnovna cilja:

- Poticanje zapošljavanja i podupiranje pokretljivosti radne snage

- Investiranje u obrazovanje, cjeloživotno učenje, te razvoj vještina

- Jačanje institucionalnih kapaciteta i učinkovite javne uprave

- Poticanje socijalne sigurnosti i uključenosti te borba protiv siromaštva.

4.3.3. Kohezijski fond

Kohezijski fond pomaže državama članicama čija je vrijednost bruto nacionalnog proizvoda

(BNP) po stanovniku manja od 90 % prosjeka EU-a. Osim u smanjivanju gospodarskih i

socijalnih razlika. Kohezijskim fondom promiče se održivi razvoj te se financiraju veliki

infrastrukturni projekti na području prometa, energetike i zaštite okoliša u cilju postizanja

gospodarske i socijalne kohezije EU.

Prioriteti ulaganja Kohezijskog fonda su (europski-fondovi.eu, 2015.):

- potpore ekonomijama s niskom razinom ugljičnog dioksida

- sprječavanje rizika te prilagodbe klimatskim promjenama

- zaštita okoliša i promicanje učinkovitog korištenja resursa

- promicanje održivog prijevoza i uklanjanje uskih grla u ključnim infrastrukturnim

mrežama.

4.4. Programi Europske unije

Programi EU prezentiraju integrirani niz djelatnosti koje određuje Unija u cilju promocije

suradnje među država članica Unije u raznim područjima spojenim sa zajedničkim politikama

EU. Programi EU su namijenjeni državama članicama Unije, ali nekolicina od njih je

otvorena i državama koje se nalaze u procesu priključivanja Uniji. Kao takvi programi se

smatraju jednim od važnijih instrumenata pretpristupne strategije, odnosno upoznavanja

država kandidatkinja s metodama rada Unije te njihovu integraciju u sektorske politike u

39

očekivanju pristupanja. Države koje nisu u članstvu i koje ne doprinose zajedničkom

proračunu, dužne su plaćati članarinu za participiranje u tim programima, a iznos članarine

razlikuje se od programa do programa. U kontekstu razvoja poduzetništva, najvažniji

programi Europske unije su Obzor 2020 te COSME.

4.4.1. Obzor 2020

Obzor 2020 (Horizon 2020) novi je program Europske unije za istraživanje i inovacije za

razdoblje od 2014. do 2020. godine, koji objedinjuje aktivnosti Sedmog okvirnog

programa (FP7), inovacijske aspekte Programa za konkurentnost i inovacije (CIP) i EU

doprinos Europskom institutu za inovacije i tehnologiju (EIT) (obzor2020.hr, 2015.).

Fokusiranjem na područje inovacija ovim programom nastoji se osigurati pomak u

konkurentnosti i rastu Europe na svjetskom tržištu. Kroz temeljne ideje ovog programa nastoji

se riješiti pitanje gospodarske krize, potaknuti investiranje u buduće poslove, što uključuje

suradnju s privatnim sektorom te međunarodnu suradnju, razvoj rješavanja pitanja građana

Unije o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, jačanju globalne pozicije

Unije u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama.

Struktura Obzora 2020. temelji se na tri glavna prioriteta: Izvrsna znanost, Industrijsko

vodstvo i Društveni izazovi.

Budući da Europa teži stvaranju dugoročne konkurentnosti, izvrsnost u znanosti će se

osigurati porastom sredstava namjenjenim upravom tom području djelovanja.

Omogućavanjem pristupa vrhunskoj tehnologiji, razvijanjem novih talenata i ideja,

stvaranjem povoljnih uvjeta za istraživače, Europa želi postati atraktivnom lokacijom za

nauspješnije svjetske znanstvenike.

Prioritet industrijsko vodstvo osigurava posebnu podršku ICT sektoru, nanotehnologiji,

biotehnologiji proizvodnji i preradi. Cilj je povećati broj ulaganja u istraživanje i inovacije tj.

u ključne industrijske tehnologije, te omogućiti lakši pristup potrebnim sredstvima putem

fondova rizičnog kapitala što je osobito važno za male i srednje poduzetnike koji su u ranoj

fazi inovacijskog razvoja.

40

Kako bi se pridonijelo rješavanju najvažnijih društvenih problema kao što su klimatske

promjene učinkovitost korištenja resusa i sirovina, povećana dostupnost obnovljive energije,

kontrola sigurnosti i ispravnosti hrane, te zdravlje i demografske promjene.

Grafikon 5: Proračun Obzora 2020.

Izvor: http://www.obzor2020.hr/obzor2020/sto-je-obzor-2020

Za razliku od kohezijskih fondova Obzor 2020. je usmjeren ka izvrsnosti u istraživanjima i

inovacijama, rješavanju društvenih izazova i povećanju konkurentnosti industrije s osobitim

naglaskom na mala i srednja poduzeća, dok su kohezijski (strukturni i investicijski) fondovi

usmjereni na širenje istraživačkih i inovacijskih kapaciteta, na rješavanje pitanja regionalnog

društvenog i gospodarskog razvoja financiranja i povezivanja istraživanja, te stvaranja

povoljnog poslovnog okruženja za inovacije.

Iako predstavljaju dva različita okvira politika EU za financiranje razvoja i rasta oba su

posvećena realizaciji zajedničkih strateških ciljeva a to su: izvrsnost, konkurentnosti i

inovacije, pametan, održiv i uključiv rast.

41

4.4.2. COSME

Program za konkurentnost MSP-a novi je program Europske unije za financijsko razdoblje

2014. - 2020. kojim će se poticati konkurentnost europskih malih i srednjih poduzeća

(minpo.hr, 2015.). COSME je nasljednik programa CIP (obradit će se u podnaslovu 4.4.2.1.)

koji je bio proveden u razdoblju od 2007.-2013. godine. Osim malim i srednjim poduzećima

COSME je namijenjen i velikim poduzećima, jedinicama lokalne i područne samouprave,

udrugama, ministarstvima, razvojnim agencijama koje putem ovog programa imaju priliku

unaprijediti te poboljšati svoje poslovanje. Unutar 7 godina program COSME će raspolagati

budžetom od 2,3 milijarde eura čime će poticati rast konkutentnosti i održivosti europskih

poduzeća. Budžet za 2014. godinu iznosio je 275 miliona eura te će rast progresivno do 2020.

godine u kojoj bi trebao iznositi 430 miliona eura (minpo.hr, 2015.).

Grafikon 6: Proračun COSME-a

Izvor: izrada studentice prema podacima Ministarstva poduzetništva i obrta

Kao osnovni ciljevi programa navode se poboljšanje okvirnih uvjeta za konkurentnost

poduzeća i osiguravanje povoljnog okruženja za rast i razvoj malog i srednjeg poduzetništva

kroz pojednostavljenje administrativnih procedura, promoviranje ideje i kulture

poduzetništva, poboljšanje pristupa financijama te olakšavanje izlazaka MSP na strana

tržišta.

EUR ~ 1.38 mlrd

EUR ~ 260 mil

EUR ~ 163 mil

EUR ~ 61 mil

EUR ~ 10 mil

EUR ~ 25 mil

COSME

Financijski instrumenti koji

provode efikasnot

Program rada

Pristup financijama

Internacionalizacija MSP-a

Promocija poduzetništva

Smanjenje administrativnih

barijera

42

Aktivnost i projekti koji će biti financirani imaju za cilj :

- Poboljšanje okvirnih uvjeta poslovanja kako bi se ojačala konkurentnost i održivost

europskih poduzeća: Stvaranje povoljnih uvjeta poslovanja jedan je od nužnih

preduvjeta za realizaciju veće razine konkurentnosi i održivosti. Razmjenom iskustava

te praksi kroz održavanje seminara, konferencija, radnih grupa, potiče se komunikacija

i suradnja me poduzetnicima ali različitim gospodarskim sektorima što u konačnici

dovodi do stvaranja politike koja je suvremena te prati trendove razvoja u segmentima

poduzetništva i inovacija.

- Promoviranje poduzetništva: Ova komponenta poseban naglasak stavlja na pomoć

svim mladim, novim poduzetnicima ali i poduzetnicama. Putem Europske mreže za

promociju ženskog poduzetništva (WES) i Europske mreže ambasadorica ženskog

poduzetništva (minpo.hr, 2015.) podržava se ideja ravnopravnosti te pruža jednaka

prilika za uspjeh svima. Erasmusom za poduzetnike, potiče se društveno odgovorno

poslovanje a značajnu ulogu imaju i školame te sveučilišta gdje se promiče

poduzetničko učenje i samozapošljavanje.

- Pobljšavanje pristupa financiranju malih i srednjih poduteća u obliku kapitala i duga:

COSME omogućava poboljšava pristup financiranju za poduzeća u fazi rasta. Ova

pomoć nadopunjavat će se s drugim financijskim instrumentima kohezijske politike te

nacionalnih programa. Cilj ove komponente je stimulacija kredita, jamstva i kapitala

što će olakšati probleme financiranja s kojima se susreću mali i srednji poduzetnici

diljem EU.

- Bolji pristup Europskom tržištu : Kroz mrežu centara poduzetnicima se pružaju usluge

potpore pri internacionalizaciji njihovog poslovanja i osiguravaju informacije o

zajedničkim politikama EU te o mogućnostima korištenja financijskih

sredstava. Utvrđuju se posebne mjere potpore kako bi se malim i srednjim poduzećima

olakšao izlazak na globalno, međunarodno tržište.

- Mjere za poboljšanje zaduživanja malih i srednjih poduzeća: Jedno od značajnijih

ograničenja rasta i razvoja Europskog gospodarstva je nedostatak odgovarajućih

instrumenta financiranja posebice fondova rizičnog kapitala. COSME naglasak stavlja

na instrumente za financiranje dugom koji će poduprijeti njihov rast i razvoj.

43

Financijski instrumenti

Unutar programa COSME, Ekonomski investicijski fond (EIF) nudi dva različita financijska

instrumenta financijskim posrednicima:

- Instrument kapital za rast

- Instrument za garanciju zajmova.

Instrument kapital za rast

Preko programa COSME, EIF ulaže u odabrani poduzetničke i privatne fondove, koji djeluju

kao financijski posrednici, da daju sredstva malom i srednjem poduzetništvu, uglavnom za

njihova širenja i rast. Do 30 milijuna eura može biti uloženo u odabranog financijskog

posrednika, ograničeno na 25% ukupnih obaveza u svakom zatvaranju. EIF obično sudjeluje u

prvom zatvaranju odabranog fonda.

Menadžeri fondova su dužni da rade samostalno i na komercijalnoj osnovi, obvezujući se da

ulažu u mala i srednja poduzeća s najvećim potencijalnim rastom.

Da se postane financijski posrednik, menadžeri fondova moraju ispunjavati određene uvjete,

koji su navedeni u nastavku:

- da je situiran u državi sudionoci

- da osigurava dugoročni kapital

- da se obvezuje ulagati najmanje 50% od iznosa u širenje i razvoj malog i srednjeg

poduzetništva, prema važećim propisima, uspostaviti i djelovati u jednoj ili više

država članica Europske Unije ili COSME zemalja sudionica

- da provodi aktivnosti koja nebi smjela slomiti etička načela ili suprostavljati se

ograničenim sektorima EIF-a.

Instrument za garanciju zajmova

Preko programa COSME instrument za garanciju zajmova, EIF nudi jamstva i protu-jamstva

odabranim financisjkim posrednicima (npr. jamstvene institucije, banke, leasing tvrtke), da im

pomogne da osiguraju kredite i najam za mala i srednja poduzeća koja inače ne bi podržavala.

Djeleći rizik, COSME jamstva, omogućuju financijskim posrednicima, da prošire spektar

malog i srednjeg poduzetništva i vrstu transakcija koju oni mogu financirati.

44

EIF također nudi jamstva za osiguranje portfelja financiranja duga MSP-a s ciljem

omogućavanja financijskih posrednika za generiranje novih MSP-a.

EIF odabire posrednika nakon provođenja detaljne analize na temelju utvrđenih kriterija za

odabir, uključujući financijske sposobnosti, kapaciteta financiranja, operativnih sposobnosti i

očekivanog utjecaja.

Ovisno i prirodi i strategiji svake institucije, tu su razne prednosti postajanja COSME

posrednika, uključujući povećanje količine kredita i mogućnosti za dobivanje novih kupaca.

COSME daje financijskom posredniku veliki stupanj autonomije.

Zakonski akti

Komunikacijom pod nazivom „Europa 2020. - strategija za pametan, održiv i uključiv rast”

donešenom od strane Komisije u ožujku 2010. godine Europska unija referira se na

gospodarsku krizu te ima namjeru pripremiti Uniju za sljedeće desetljeće. Ona postavlja pet

ambicioznih ciljeva za klimu i energetiku, zaposlenost, inovacije, obrazovanje i socijalnu

uključenost koje treba postići do 2020. te utvrđuje ključne pokretače rasta čiji je cilj učiniti

Uniju dinamičnijom i konkurentnijom. Naglašava se i važnost jačanja rasta europskoga

gospodarstva dok se istovremeno radi na postizanju visoke razine zaposlenosti, gospodarstva

s niskom razinom ugljika koje učinkovito koristi resurse i energiju te na postizanju socijalne

kohezije.

Putem programa COSME, potiče se poduzetnička kultura te rast malih i srednjih poduzeća,

kao i koordinacija potrošnje sredstava Unije i sredstava država članica na promicanje

konkurentnosti poduzeća i MSP-ova kako bi se osigurala bolja učinkovitost i transparentnost

proračuna. Prema preporuci komisije 2003/361/EZ program COSME posebno bi trebao

obuhvatiti mala i srednja poduzeća kako su definirana u Preporuci Komisije.

Posebnu pažnju bi trebalo posvetiti mikropoduzećima, zatim poduzećima koja se bave

obrtničkim djelatnostima, samozaposlenim osobama, slobodnim zanimanjima te socijalnim

poduzećima. Potrebno je i obratiti pozornost na potencijalne, i mlade poduzetnike te žene

45

poduzetnice, kao i na druge posebne ciljane skupine kao što su starije osobe, migranti i

poduzetnici koji pripadaju socijalno ugroženim ili ranjivim skupinama poput osoba s

invaliditetom, te na promicanje prijenosa poslovanja, cijepanja i odvajanja poduzeća te

davanja nove prilike poduzetnicima (eur-lex.europa.eu, 2015.).

Prepreke konkurentnosti odnose se na poteškoće koje mala i srednja poduzeća imaju prilikom

dobivanja financijskih sredstava zbog otežanog dokazivanja kreditne sposobnosti što značajno

utječe na dostupnost rizičnog kapitala.

Kompleksna birokracija, razlike između poduzeća, rascjepkanost te nedostatak suradnje na

unutarnjem tržištu su samo neke od prepreka koje stoje na putu malim i srednjim poduzećima

da u potpunosti iskoriste prilike koje pruža Unutarnje tržište. Jedino zajedničkim snagama,

kroz suradnju i međusobni dijalog svih država članica, Europskog parlamenta, Vijeća i

Komisije moguće pridonijeti rješavanju zakonodavnih te informacijskih nedostataka.

Uvažavanjem načela supsidijarnosti i proporcionalnosti, države članice, Europski parlament,

Vijeće i Komisija trebali bi surađivati u cilju smanenja i izbjegavanja nepotrebnih

administrativnih i regulatornih opterećenja malih i srednjih poduzeća.

4.4.2.1. CIP

Okvirni program za konkurentnost i inovacije osnovan je Odlukom europskog parlamenta i

Vijeća u listopadu 2006. godine. CIP je program usmjeren ka održivom razvoju inovativnog

MSP-a koji će biti usklađen s politikom zaštite okoliša, kroz korištenje obnovljivih izvora

energije te primjenu čistih tehnologija. Poduzetnicima se nastoji olakšati pristup financiranju,

te podržati suradnju na sektorskom i međunarodnom planu.

Pojam i ciljevi CIP-a

CIP je jedan od instrumenata kojim se nastoje realizirati ciljevi Lisabonske strategije, posebno

u područjima ekonomskog rasta i zapošljavanja. U fokusu CIP-a su poticanje konkurentnosti

europskih poduzeća a posebice onih malih i srednjih, potpora inovativnim aktivnostima

(uključujući eko-inovacije), osiguravanje boljeg pristupa financijama te uslugama za potporu

poslovanju u regijama posebice za mala i srednja poduzeća. Naglasak se stavlja na razvoj

informacijskog društva i bolje korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija.

Program je predviđen za razdoblje od 2007.-2013. godine a sastoji se od tri komponente:

46

- Program za poduzetništvo i inovacije (eng. The Entrepreneurship and Innovation

Programme– EIP) koji nosi 60% proračuna, odnosno 2,170 milijarde eura,

- Program podrške politikama za primjenu informacijskih i komunikacijskih

tehnologija (eng.The Information Communication Technologies Policy Support

Programme – ICT PSP) s 20% proračuna, odnosno 730 milijuna eura,

- Inteligentna energija u Europi (eng. The Intelligent Energy Europe Programme –

IEE) s 20% proračuna, odnosno 730 milijuna eura.

S aspekta malih i srednjih svakako je najvažniji prvi stup, koji u proračunu sudjeluje s

najvećim udjelom. Putem ovog programa, nastoji se pružiti podrška malim i srednjim

poduzećima, što se najbolje ogleda u financijskim instrumentima koje program nudi, u

pružanju potpornih poslovnih usluga, u poticanju primjenje inovacija osnivanjem klastera,

povezivanjem između sektora te uspostavljanjem javno-privatnog partnerstva, kao i

međunarodne suradnje.

Financiranje i implementacija CIP-a

Kako bi se ostvarili predviđeni ciljevi program se služi financijskim instrumentima koji će

podupirati investicije u tehnološki razvoj, inovacije, transfer tehnologije i prekogranično

širenje poslovnih aktivnosti. Također imaju za cilj i olakšati te pojednostaviti pristup

sredstvima Europske Unije poduzetnicima.

4.4.2.2. EIP

Eip je jedan od podprograma CIP-a. EIP je namijenjen svim onima koji djeluju u području

poticanja, promicanja, poduzetništva. U Komunikaciji „Ojačano partnerstvo europskoga

istraživačkog prostora za izvrsnost i rast” iz 2012. utvrđeno je pet prioriteta za djelovanje:

učinkovitiji nacionalni istraživački sustavi, optimalna transnacionalna suradnja i natjecanje,

otvoreno tržište rada za istraživače, ravnopravnost spolova i uključivanje rodno osviještene

politike u istraživanje, te optimalno širenje, dostupnost i prijenos znanstvenih spoznaja, među

ostalim i digitalnim EIP-om. S ciljem jačanja navedenog partnerstva Komisija 2012. donosi

još dvije Komunikacije: prema boljem pristupu znanstvenim informacijama: povećanje koristi

od javnih ulaganja u istraživanja i jačanje i usmjeravanje međunarodne suradnje EU-a na

47

istraživanje i inovacije: strateški pristup. Navedeni prioriteti su u skladu sa strategijom Europa

2020 koja promiče konkurentnost i rast Europe.

Putem komunikacije Istraživanje i inovacije kao izvori obnovljenog rasta Europska komisija

je utvrdila da je razvoj zajedno sa strategijom i procesom kreiranja politika u području

istraživanja i inovacija okosnica putem koje će se realizirati povećanje javnih ulaganja u

istraživanje i inovacije. Činjenica da su gotovo su sve države članice usvojile nacionalnu

strategiju za istraživanje i inovacije nam pokazuje spremnost na promjene koje donosi

globalizacija i internizacija.

Untatoč tome još uvijek postoje velike razlike među državama članicama u načinu dodjele

sredstava za istraživanja. Sredstva se većinom dodijeljuju temeljem natječaja koji se razlikuju

po svojoj opsežnosti, a kako bi se minimizirale nepravilnosti natječaji svojom formom strogo

definiraju kriterije koje je nužno ispuniti za dodjelu sredstava.

Što se tiče provedbe EIP-a Europa je aktivirala okvirne programe za provedbu politike EIP-a

kao i za određivanje sastavnica EIP-a. Svojim angažmanom u brojnim aktivnostima kao što su

program ERA-Net Cofund, EURAXESS Europska komisija podupire države članice u

području istraživanja. U suradnji s državama članicama, te uz doprinos platforme dionika

Europska komisija, razvila je mehanizam za praćenje EIP-a (EMM). Mehanizam za praćenje

EIP-a postaje bitan dio oblikovanja politike EIP-a, a njime se može pratiti u kojoj mjeri

države članice, ulagači u istraživanje i institucije podupiru i provode EIP.

Financijski instrumenti EIP-a

Kako bi potakli mala i srednja poduzeća u fazi razvoja, želi se pojednostaviti pristup

financijskim sredstvima, za provedbu poduzetničke i inovativne kulture, korištenje

inovativnih i ekoloških tehnologija koji su u skladu s politikom zaštite okoliša i korištenja

obnovljivih izvora energije. Sredstva programa EIP koriste se s ciljem kreditiranja prilikom

početka posla GIF 1 (High Growth and Innovative SME Facility), razvitka poslovanja

perspektivnog i inovativnog malog i srednjeg poduzetništva, te kao podrška za garanciju

kredita malom i srednjem poduzetništvu (SMEGF- SME Guarantee Facility). Na temelju

ugovora s Europskom komisijom, Europski investicijski fond u dogovoru s nacionalnim

financijskim institucijama koje u ovom slučaju imaju ulogu posrednika, osigurava financijska

sredstva programa. Posredničku ulogu vrše banke, fondovi i fondovi rizičnog kapitala,

48

garancijska društva. Kao što je već prethodno spomenuto instrumentima financiranja podupiru

se inovacije, tehnološki razvoj, te širenje poslovanja.

Putem Europske poduzetničke mreže pruža se usluga podrške poslovnom svijetu a

poduzetnicima se obezbjeđuju informacije o zajedničkim politikama Unije te o mogućnostima

i načinima korištenja financijskih sredstava. Mrežu čini 80 konzorcija uključujući oko 500

organizacija (komore, razvojne agencije, tehnološki centri itd.). Mrežu karakterizira poticanje

suradnje u različitim zemljama te povezivanje malih i srednjih poduzetnika, inovatora,

istraživača i istraživačkih institucija. Na razini Europske komisije inicijativu provodi Izvršna

agencija za konkurentnost i inovacije.

Važna uloga Europske poduzetničke mreže je informiranje poduzetnika o zakonodavstu

Europske unije, rješavanje upita gospodarstvenika, pomoć pri uspostavi poslovnih veza s

partnerima iz EU, savjetovanje pri snalaženju na jedinstvenom europskom tržištu, informacije

o dostupnim programima EU, poticanje uključivanja MSP u programe EU. Obzirom da su u

malim i srednjim poduzećima vlasnici ujedno i menadžeri, računovođe, proizvođači, nemaju

jednaku razinu poznavanja svih segmenata.

Stoga da bi se ostvario napredak i motiviralo poduzetnike na povlačenje sredstava koje nudi

Europska Unija nužno je angažirati se na svim državnim razinama kako bi se provodilo

kontinuirano educiranje poduzetnika putem seminara, radionica, savjetovanja kroz koja će im

se pružiti pomoć prilikom prikupljanja projektne dokumetacije, pisanja prijedloga projekata,

te pronalaženja partnera.

Kako bi se postigli zajednički ciljevi potrebno je bolje integriranje ciljeva istraživanja i

inovacija u povezane politike na europskoj i nacionalnoj razini. Usmjeravajući se na

povećanje potencijala europskih otvorenih istraživačkih sustava i na poticanje inovacija EIP

nastoji pridonijeti specijalizaciji te širenju izvrsnosti u istraživanju, tehnologijama i

inovacijama.

49

5. DETERMINANTE RAZVOJA PODUZETNIŠTVA U EU

Europska unija ima za cilj omogućiti konkurentnost poduzetništva zemljama članicama

naspram rastućim gospodarstvima svijeta. Europsko vijeće u Lisabonu 2000. godine donijelo

je strateški cilj prema kojemu bi Europska unija trebala postati najdinamičnije i

najkonkurentnije gospodarstvo temeljeno na znanju i s najvećom stopom zaposlenja

(Kandžija V., Cvečić I., 2008.). U svrhu postizanja navedenog cilja usvojena je Lisabonska

strategija. Ona je u biti program koji povezuje kratkoročne političke inicijative te

srednjoročne i dugoročne gospodarske reforme (Kesner, Škreb, 2007.). Strategija „Europa

2020“ donesena je 2010. godine te se nadovezuje na Lisabonsku strategiju. Neki od ciljeva

donešenih Lisabonskom strategijom su revidirani te su uvedeni neki novi prioriteti, ciljevi i

smjernice za rast i razvoj gospodarstva, jačanju konkurentnosti i poticanje zapošljavanja.

Konkurentnost je kategorija koja se promatra u značenju cjelokupne nacionalne ekonomije,

sektora, djelatnosti, ali i samog poduzeća (Škuflić, 1999.), što daje mogućnost promatranja

konkurentnosti s makro i mikro aspekta.

Konkurentnost se definira kao svojstvo države, industrije ili mikro subjekta da obavlja

proizvodnju ili pruža usluge kvalitetnije nego ostali učesnici na domaćem odnosno

inozemnom tržištu. Konkurentnost predstavlja prednost odnosno nedostatak državne

ekonomije u prodaji proizvoda na međunarodnom tržištu (OECD, 2011.). Državna ekonomija

je konkurentna kada ostvari rast BDP-a, odnosno rast životnog standarda stanovnika koji je

determiniran produktivnošću samog gospodarstva, tj. količinom proizvedenih dobara po

jedinici uloženog. Porter definira konkurentnost kao sposobnost državne ekonomije u

korištenju prirodnih resursa, fizičkog i ljudskog kapitala (Porter, 2005.). Državna ekonomija

ne može biti konkurentna bez kvalitetnih proizvoda, usluga i uspješnih poduzeća što

podrazumijeva postojanje povoljnog poslovnog okruženja, institucija koje reguliraju tržište i

infrastrukture (Škuflić, Štoković, 2004.).

Konkurentnost s makro aspekta se može analizirati nizom pokazatelja kao što su BDP po

glavi stanovnika, BDP po zaposlenom, stopa nezaposlenosti, FDI, neprisutnost odnosno

prisutnost korupcije i mnogi drugi.

Svjetski ekonomski forum (WEF) napravio je jedinstven sustav mjerenja konkurentnosti

država temeljen na velikom broju pokazatelja gdje su izračunani indeks konkurentnosti rasta

50

(GCI) i indeks poslovne konkurentnosti (BCI). Rezultati dobiveni istraživanjem objavljeni su

u izvještaju globalne konkurentnosti (Global Competitiveness Report).

U tablici 15 prikazano je 10 najkonkurentnijih i najinovativnijih država na području Europe,

na temelju indeksa globalne konkurentnosti, od kojih su 8 članice Europske unije.

Tablica 15: Indeks globalne konkurentnosti 2014- 2015, Top 10 (Europa)

Država Globalni rang

Švicarska 1

Finska 4

Njemačka 5

Nizozemska 8

Ujedinjeno Kraljevstvo 9

Švedska 10

Norveška 11

Danska 13

Belgija 18

Luksemburg 19

Izvor: Izvješće globalne konkurentnosti 2014- 2015.

Ono što tim zemljama iz godine u godinu omogućava visoko rangiranje nije naravno

pojedinačan rezultat u nekoj od analiziranih kategorija, pa niti u inovativnosti. Dobre

institucije i kompetentno vođenje makroekonomske politike, vrhunska dostignuća u visokom

obrazovanju i profesionalnom obučavanju, vladavina zakona, efikasnost sudstva i visoka

razina transparentnosti javnih institucija te odlična infrastruktura omogućavaju tim zemljama

generiranje visoke produktivnosti koja onda dobiva poseban poticaj kroz tehnologiju i

inovativnost.

Konkurentnost s mikro razine predstavlja problematiku poduzeća i obuhvaća sve faktore koji

pomažu poduzeću da unaprijedi svoj financijski rezultat poslovanja kratkoročno, odnosno

uveća vrijednost poduzeća dugoročno. Poduzeće je konkurentno ako razina njegovih troškova

je jednaka ili manja od razine konkurenata uz pretpostavku ostvarivanja slične razine prihoda,

odnosno ukoliko poduzeće održava troškove na razini konkurenta, ali uz realizaciju puno

većih prihoda.

51

Faktor koji utječe na razvoj konkurentnosti poduzetništva je okruženje. Okruženje označuje

ukupnost čimbenika koji izravno ili neizravno utječu na poduzetništvo. Okruženje neprekidno

stvara nove prilike i prijetnje za poduzetništvo. Ono se dijeli na interno i eksterno okruženje.

5.1. Interno okruženje

Interno odnosno unutarnje je onaj dio okruženja poduzetništva koja se nalazi u njemu

samome, stoga na njega ima mogućnost potpunog utjecaja. Naglasak je na neposredno radno

okruženje poduzeća u kojoj se događaju svi važni procesi i događaji ključni za opstanak i

razvoj samog poduzeća.

Elementi internog okruženja su (poslovni-savjetnik.com, 2015.):

- organizacijska struktura

- organizacijska kultura

- organizacijski resursi.

Na konkurentnost i inovativnost MSP-a direktno utječu brojni pokazatelji koji su analizirani u

analizi, a to su produktivnost rada, izvoz, pristup financiranju i inovacije, te su ti pokazatelji

ujedno i bitni za sam razvoj poduzetništva Europske unije.

Produktivnost rada je jedno od mjerila konkurentnosti koje predočava učinkovitost rada

izražen odnosom između ostvarene količine učinaka i količine ljudskog rada upotrjebljenog za

njeno ostvarenje. Analiza je pokazala kako su Italija, Njemačka i Finska ostvarile rezultate

iznad prosjeka Unije, dok Portugal daleko zaostaje za samim prosjekom u 2013. godini

(tablica 9.), te to dovodi do toga da bi Portugal trebao povećati vlastitu proizvodnju kako bi se

povećala i produktivnost.

Ukupan izvoz kao % BDP-a pokazatelj je vrijednosti roba i usluga podjeljen s BDP-om u

tekućim cijenama, te je jedan od ključnih pokazatelja konkurentnosti. Njemačka je jedina

analizirana članica koja ima veći postotak izvoza u BDP-u od prosjeka Europske unije, dok

Finska, Italija i Portugal su ispod prosjeka (tablica 10.). Kako bi se izvoz povećao mora se

pojačati gospodarska aktivnost, privatna poduzeća trebala bi poduzeti veću inicijativu te raditi

na privlačenju stranih investitora.

52

Pristup financiranju malog i srednjeg poduzetništva daje naznaku promjenjivim uvjetima

pristupa financijama MSP-u kroz razdoblje, za EU i njezine države članice. U 2013. godini

Njemačka i Finska su iznad prosjeka referentne točke dok su Italija i Portugal ispod prosjeka

(tablica 11.). Italija i Portugal bi trebale bolje implementirati programe za poticanje

konkurentnosti MSP-a kao što su COSME i Horizon 2020.

Pregledom rezultata Unije inovacija daje se godišnja usporedba rezultata država članica

Europske unije u području inovacija. Rezultati Unije inovacija pomažu državama članicama

da procjene područja u kojima je potrebno usmjeriti svoje napore kako bi poboljšali svoje

inovacije. Njemačka i Finska su iznad prosjeka rezultata Unije inovacija EU, dok su Italija i

Portugal ispod prosjeka (tablica 13.). Italija i Portugal bi trebale poraditi na osnovnim

elementima kojima se omogućuju inovacije (ljudski resursi, otvoreni, izvrsni i privlačni

istraživački sustavi te financijska sredstva i potpora), te bi trebali ulagati u poduzeća, u

povezivanje i poduzetništvo te intelektualno vlasništvo kako bi se rezultati Unije inovacija u

narednim godinama poboljšali.

Istraživanje i razvoj imaju za cilj stvoriti novu tehnologiju ili informacije koje mogu

poboljšati učinkovitost proizvoda ili učiniti proizvodnju proizvoda učinkovitijim. R&D koje

provode poduzetnici izraženi su u postotku BDP-a. Njemačka i Finska su iznad prosjeka EU,

dok su Portugal i Italija ispod prosjeka Unije (tablica14.).

Na temelju analiziranih pokazatelja može se zaključiti kako su Finska i Njemačka odabrale

ispravne strategije kada je riječ o razvoju i ulaganjima u konkurentnost i inovativnost,

kvalitetno su iskoristile potporne programe te inicijative koje su pružene od strane same

Unije. Dok Italija i Portugal nisu odabrale ispravne strategije te je poduzetništvo u tim

zemljama suočeno s brojnim barijerama. Kao najveće barjere s kojima se susreću mala i

srednja poduzeća su: limitirana i nedovoljna potražnja za izvozom, razna administrativna

ograničenja, manjak kvalificirane radne snage, slabije razvijena infrastruktura, limitiran

pristup financiranju, problemi u primjeni novih tehnologija, manjak kvalificiranog

menadžmenta, neprofitabilnost sektora MSP, slaba koordiniranost politika pri stvaranju

povoljnog poduzetničkog okruženja, loše politiko okruženje, slaba razvijenost financijskih

tržišta za zadovoljavanje potreba MSP-a, te mito i korupcija.

53

5.2. Eksterno okruženje

Eksterno odnosno vanjsko okruženje obuhvaća one elemente koji imaju indirektan utjecaj na

poduzeće. U njega spadaju opće ili socijalno okruženje te poslovno okruženje.

Opća ili socijalna okolina je dio eksterne okoline koji je daleko od poduzeća, te poduzeće kao

takvo nema neki preveliki utjecaj na nju. U njega spadaju: političko-pravno, kulturno,

tehnološko i ekološko i ekonomsko okruženje.

Poseban naglasak je na ekonomskom okruženju u kojeg spadaju makroekonomski agregati,

odnosno makroekonomska stabilizacija gdje država ima za cilj spriječiti lošu ekonomsku

situaciju povećanjem bruto domaćeg proizvoda, umanjiti nezaposlenost te spriječiti

mogućnost nastajanja inflacije cijena.

Na tablici 16. prikazani su podaci o rastu BDP-a, inflaciji i nezaposlenosti izraženi u

postocima po državama. Analizirane države imjua kontinuiran rast BDP-a kroz promatrano

razdoblje, najveći postotak rasta u 2015. bilježi Njemačka (1.9%), dok Finska bilježi najmanji

postotak rasta (0.3%), što mogu zahvaliti rastu potrošnje, proizvodnje, izvoza ili investicija.

Inflacija u Njemačkoj i Finskoj je u konstantnom padu kroz promatrano razdoblje. No

analizirane zemlje bilježe u 2015. iste postotke inflacije od 0.2 %, izuzev Italije koja bilježi

0.3% inflacije. Mogući uzroci koji uzrokuju maleni postotak inflacije u navedenim zemljama

su minimalan porast novčane ponude, državnih rashoda ili porast izvoza čime se smanjuje

domaća ponuda. Nezaposlenost je u Njemačkoj i Portugalu u konstanom padu, dok Italija

bilježi porast u drugoj godini promatranja, te pad nezaposlenosti u 3. godini promatranja, dok

Finska bilježi konstantan porast nezaposlenostoi, no važno je napomenuti da je taj postotak

daleko manji od Italije i Portugala u kojima značajno nedostaje radnih mjesta.

54

Tablica 16: Makroekonomski agregati kroz promatrano razdoblje 2013. -2015.

Njemačka 2013. 2014. 2015.

Rast BDP-a (u %) 0.1 1.6 1.9

Inflacija (u %) 1.6 0.8 0.3

Nezaposlnost (u%) 5.2 5 4.6

Italija

Rast BDP-a (u %) - 1.7 - 0.4 0.6

Inflacija (u %) 1.3 0.2 0.2

Nezaposlnost (u%) 12.1 12.7 12.4

Portugal

Rast BDP-a (u %) - 1.6 0.9 1.6

Inflacija (u %) 0.4 - 0.2 0.2

Nezaposlnost (u%) 16.4 14.1 13.4

Finska

Rast BDP-a (u %) - 1.3 - 0.1 0.3

Inflacija (u %) 2.2 1.2 0.2

Nezaposlnost (u%) 8.2 8.7 9.1 Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije

Činjenica je da su MSP pokretači inovacija, graditelji prekograničnih odnosa i izvori

zaposlenja. Europska unija naglašava politike zemalja članica koje potiču i pomažu njihovom

razvoju te razvoju poduzetničke sposobnosti industrije i pojedinaca. Poduzetnička politika EU

obraća se poduzetnicima bez obzira na veličinu, pravni oblik ili sektor, a ima za cilj

(Samardžija, 2000.):

- poticati osnivanje novih poduzeća

- poticati razvojne i inovacijske sposobnosti poduzeća kroz stvaranje dinamičnog

poduzetničkog okruženja

- osigurati poduzećima mogućnost pristupa na tržišta članica Europske unije, a po

mogućnosti i na druga tržišta.

U Europskoj uniji je nije prisutna mjera poduzetničke dinamike kao u SAD-u. EU ima manju

inicijativu u tom pogledu od Amerike i poduzeća u Europi ne rastu proporcionalno kao

američka (Zelena knjiga – Poduzetništvo u Europi, 2003.). U istraživanju iz 2012. u

Eurobarometeru se navodi da 46% stanovnika EU se slaže s konstatacijom da ne treba

pokretati novu poslovnu aktivnost ukoliko za to postoji određen rizik za neuspjeh, u odnosu

na amerčkih 25% (Flash Eurobarometer 134 “Entrepreneurship”, 2002.). Unatoč naporima

Europske unije da se minimizira nezaposlenost koja je iznosila 11% u 90-im godinama,

prosječna stopa nezaposlenosti danas iznosi 7,4% te i dalje ostaje veliki problem.

55

Iz ovoga se može zaključiti da bi EU trebala uložiti jače napore u cilju snažnijeg angažmana u

vidu razvoja potencijala za otvaranje novih radnih mjesta u poduzetništvu. Osim poticanja

novih poduzetničkih inicijativa, potrebno je i pokrenuti potencijale u postojećim poduzećima

Europske unije. Ona predstavljaju srž gospodarstva Unije i osiguravaju kontinuitet, radna

mjesta i veliko iskustvo.

56

6. UČINCI KONKURENTNOSTI MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA EUROPSKE UNIJE

Cilj svake države pa tako i Europske unije je povećanje ukupne bruto dodane vrijednosti koja

je rezultat ulaganja u poduzetništvo. Ono se ostvaruje na način da se potiče konkurentnost,

putem raznih strategija, programa i inicijativa, što dovodi do unapređenja ekonomske

uspješnost malog i srednjeg poduzetništva i ukupnog ekonomskog rasta. Jedino dobro

usmjerene politike unapređenja konkurentnosti osiguravaju željeni put ka razvoju i ukupnom

društvenom blagostanju.

Unapređenje ekonomske uspješnosti MSP-a dovodi do porasta ulaganja u istraživanje i

razvoj, povećanja stupnja inovacija te rasta izvoza.

Promatrajući tablicu 14. vidljiv je porast BDP-a koje se investira u istraživanje i razvoj kroz

promatrano razdoblje 2010. – 2012. za prosjek Europske unije, porast je rezultat poticanja

konkurentnosti što se odrazilo povećanjem ulaganja u R&D te je to dovelo do povećanja

postotka koji je u 2010. godini iznosio 1.60%, a u 2012. godini 1.66%.

Na tablici 13. prikazani su rezultati Unije inovacija za razdoblje 2008. – 2013. Europska unija

ima konstantno povećanje rezultata kroz godine, tako je u 2008. taj rezultat iznosio 0.504 a u

2013. godini 0.554. Povećanje je posljedica povećanja konkurentnosti unutar Unije, jer

konkurentnost izravno utječe na povećanje stupnja inovacija.

Na tablici 10. prikazani su podaci za izvoz izražen u % BDP-a kroz razdoblje 2009. – 2014.

EU bilježi konstantan porast % izvoza u BDP-u, tako je 2009. godine taj postotak iznosio

34,9, a u 2014. godini 42,9 %. Povećanje postotka izvoza je isto tako posljedica rasta

konkurentnosti unutar EU, pošto konkurentnost potiče rast izvoza.

Ekonomski rast podrazumjeva povećanje bogatstva, odnosno prihoda države te se obično

mjeri kao postotak BDP-a po glavi stanovnika.

Na tablici 17. prikazano je povećanje % BDP-a po glavi stanovnika u odnosu na predhodnu

godinu. BDP je u konstantnom porastu iako se intenzitet rasta smanjuje. Kao posljedica

kontinuiranog rasta BDP-a po glavi stanovnika može biti ulaganje u konkurentnost, pošto

povećanje konkurentnosti dovodi do povećanja ekonomskog rasta.

57

Tablica 17: BDP po glavi stanovnika EU

EU-28 2010. 2011. 2012. 2013.

Povećanje % BDP-a po glavi

stanovnika u odnosu na predhodnu godinu

+ 4.1 % + 2.8 % + 1.6 % + 0.7 %

Izvor: izrada studentice prema podacima Europske komisije

Europska unija treba konstantno povećavati gospodarske aktivnosti i konkurentnosti subjekata

malog gospodarstva. Unapređenje poslovnog okruženja postići će se primjenom

sveobuhvatnog pristupa njihovim glavnim strateškim potrebama kroz radnje koje imaju za cilj

poboljšanje njihove tehnološke strukture, olakšavanje proizvodnih investicija i jačanje njihove

održivosti i konkurentnosti.

58

7. IZAZOVI I PERSPEKTIVE MALOG I SREDNJEG

PODUZETNIŠTVA U EU

Malo i srednje poduzetništvo je jedna od najvažnijih sastavnih dijelova gospodarskog razvoja.

No u uvjetima sve većih financijskih i ekonomskih izazova, postaje sve teže procijeniti

poslovno okruženje, posebno za mala i srednja poduzeća. Charlotte Ruhe, direktorica EBRD-

ovog (Europska banka za obnovu i razvoj) tima za potporu malim i srednjim poduzetnicima

naglašava važnost informiranosti te prilagodbe malih i srednjih poduzetnika, kako bi očuvali

svoj opstanak i konkurentnost. Navela je kako su malim i srednjim poduzetnicima potrebna

profesionalna znanja kako bi unaprijedili svoje poslovanje i dalje rasli (minpo.hr, 2015.). Iz

tog se razloga grade snažna odnosno konkurentna tržišta koja će u budućnosti još više rasti te

ih se teži povezati s lokalnim partnerima.

Bavljenje poduzetništvom nije lako, kao najveće prepreke s kojima se susreću Europski mali i

srednji poduzetnici su: administrativne barijere, nedostatak kvalificiranih stručnjaka, velika

podložnost fluktuacijama i tržišnim oscilacijama, limitiran pristup izvorima financiranja,

nesnalaženje na međunarodnom tržištu. Europska unija svjesna je teškoća s kojima se susreće

sektor malog i srednjeg poduzetništva no velika je odgovornost i na svakoj zemlji članici i

njihovim vladama da u planiranju javnih politika vode računa o posebnim potrebama i

razvojnim potencijalima svojih poduzetnika. To se posebno odnosi na stvaranje povoljnih

uvjeta u području poreznih rješenja za poduzetnike, podršku poduzetništvu i startupovima te

osiguravanju pravovremenog plaćanja od strane javnog sektora prema privatnome sektoru.

Poteškoće s kojima se susreću poduzetnici itekako utječu na poduzetnički duh Europljana.

Prema istraživanju Eurobarometra o poduzetništvu 30 posto ispitanih koji nisu samozaposleni

smatraju da postoji vjerojatnost da u naredenih 5 godina otvore svoje poduzeće. To je porast

od 1 postotnog poena u odnosu na 2009. godinu. Unatoč skromnim pozitivnim pomacima, čak

dvije trećine zaposlenih smatra da u narednih 5 godina ne postoji nikakva vjerojatnost za

pokretanje vlastitog poduzeća. Nesklonost samozapošljavanju u narednih 5 godina vlada i u

zemljama nečlanicama EU, a iznimke su Brazil i Kina. Kao glavni razlog neupuštanja u

pokretanje vlastite tvrtke ispitanici, njih 79 posto ističe nedostatak financijskih sredstava, a

kao jedan od značajnijih faktora koji utječe na pokretanje vlastite tvrtke je mogućnost

bankrota. Unatoč tome pozitivan podatak jest da je 65 posto Europljana spremno preuzeti taj

rizik, dok je u SAD-u taj pokazatelj nešto viši te iznosi 82 posto. Polovica europskih građana

navodi kako teško dolazi do potrebnih informacija za pokretanje vlastite tvrtke, što je u doba

59

razvijene digitalne komunikacije i Interneta vrlo poražavajuće. Dostupnost relevantnih

podataka uz kontinuirano usavršavanje i učenje poduzetnika doprinijet će podizanju razine

konkurentnosti sektora malog i srednjeg poduzetništva.

Kako bi se otklonile poteškoće s kojima se susreću poduzetnici, Europska unija je donijela

Akcijski plan za poduzetništvo do 2020. godine pod nazivom Enterprise 2020. Plan ima za

cilj stimulirati kulturu odnosno pružiti perspektivu poduzetništvu unutar Unije, olakšati

pristup financiranju, pružiti kvalitetnu potporu poslovanju, razviti uzore (primjerice Finska,

koja po rezultatima istraživanja globalne konkurentnosti, ima najkonkurentnije poduzetništvo

od svih članica EU) te pristupi određenim skupinama. Pomoću plana za poduzetništvo

pokušavaju se izvršiti radnje koje su fokusirane na samo jačanje poduzetništva i uklanjanje

prepreka za razvoj MSP-a. Iz navedenoga je vidljivo da je MSP ključan čimbenik u tome da

EU postane konkurentnija. Vlade u državama članicama EU trebale bi svoja ovlaštenja

pojednostaviti te poduzeti druge upravne mjere na način da razviju jednostavnije metode

razmjene informacija, standardiziraju terminologiju i organizacijsku shemu. Naglasak je dan

na razvoj pogodne poduzetničke klime i stvaranju unutrnjeg tržišta iz razloga što su ta dva

navedena segmenta izuzetno bitna za gospodarski oporavak i rast EU. Sam plan ističe

samozapošljavanje i otvaranje poduzeća kao dobrodošle i realne alternative, jer nova

poduzeća potiču samoinicijativno rast konkurentnosti na tržištu. Razmatra se i uvođenje nove

kategorije poduzeća srednje veličine koja bi se nalazila između MSP-a i velikih poduzeća, to

se odnosi na poduzeća koja zapošljavaju između 250 i 750 radnika te im je godišnji promet

manji od 200 milijuna eura (europa.eu, 2013.). Velika važnost je usmjerena na lokalne i

regionalne vlasti, jer one imaju krucijalnu ulogu u ukidanju barijera za poduzetništvo.

Europska, državna, regionalna i lokalna vlast trebale bi koordinirano dijelovati, kako bi se

akcijski plan što bolje proveo. Europska komisija bi morala osigurati nadopunu između raznih

potpornih progarama Europske unije, posebno između COSME-a, programa Obzor 2020 i

strukturnih fondova kako bi se izjegla poklapanja, te ti isti programi što bolje iskoristili. EU

mora predstaviti poduzetništvo mladim ljudima kao isplativa i održiva metoda razvoja

karijere te na taj način ponovno pobuditi poduzetnički duh kojeg trenutno nema. Akcijski plan

poziva Europsku komisiju na poticanje država članica da implementiraju programe učenja o

poduzetništvu u osnovnom, srednjem i visokom obrazovanju. Važnost se daje i promoviranju

socijalnog poduzetništva kao alternative tradicionalnom načinu profitnog i neprofitnog

poslovanja. Plan ističe provedbu strategije preuzimanja poduzeća, iz razloga što se u bliskoj

budućnosti očekuje da više stotina tisuća starih vlasnika mora predati poduzeća mlađim

60

poduzetnicima ili ih jednostavno zatvoriti, jer stariji poduzetnici svojim znanjem i vještinama

te bogatim radnim iskustvom mogu odigrati važnu ulogu u pomaganju mladim poduzetnicima

pri otvaranju novih poduzeća ili konsolidaciji.

Zadatak politike u svakoj zemlji svijeta, pa tako i u Europskoj uniji, je da se minimiziraju

administarivne barijere na koje nailaze poduzetnici, te učine državu efikasnijom u službi

ekonomije, izjavio je Ivo Josipović na „Samit 100“ u Cavtatu. Najbolji primjer toga je Finska

koja je svoje administrativne terete svela na minimum i tako pružila poticaj poduzetništvu,

koje je postalo jedno od najkonkurentnijih na svijetu. Finska je izrazito dobro implementirala

strategiju Europe 2020 te akcijski plan Enterprise 2020, posebice u administraciji na način da

je smanjeno vrijeme trajanja procedura otvaranja MSP-a, količina potrebne dokumentacija je

reducirana te su otklonjene poteškoće u pribavljanju potrebne dokumentacije. Isto tako je

pripremila pravni okvir za ulaganja u Finsku, riješila je pravne i imovinskoprvne odnose, te je

eliminirala korupciju.

U tablici 18 su prikazani ciljevi strategije Europa 2020, kojom se nastoji premostiti postojeća

gospodarska kriza koja je raširena diljem Europe te poticati konkurentnost i zaposlenost, te ih

se uspoređuje s ostvarenim dosadašnjim ciljevima u Finskoj, Njemačkoj, Italiji, Portugalu i

EU. Do 2020. godine strategija Europa 2020 ima za cilj da zaposlenost u dobi između 20 i 64

godina bude 75%. U 2014. godini zaposlenost u Finskoj je iznosila 73.1% te je vrlo

vjerovatno da će se taj cilj ostvariti do 2020. godine. U Njemačkoj je taj postotak iznosio 77.7

% te je ona ostvarila cilj iz strategije, dok u Italiji i Portugalu je taj postotak niži od zadanog

cilja. Prosjek EU je 69.2 % te je za vjerovati da će se taj postotak kroz godine povećavati te na

kraju do 2020. godine iznositi željenih 75 %. Nadalje u istraživanje i razvoj bi trebalo

investirati najmanje 3 % BDP-a, Finska je već u 2013. godini imala 3.31 % investiranja u

istraživanje i razvoj, te je time već ostavrila zadani cilj. U Njemačkoj je taj postotak malo niži

od zacrtanih 3 % te iznosi 2.85 % te je vrlo vjerovatno da će se taj postotak povećati do 2020.

godine. Italija i Portugal imaju daleko manje investiranje u R&D te su daleko ispod zadanog

cilja. Manje od 10% bi trebao bit postotak osoba koje rano napuste školovanje, u Finskoj i

Njemačkoj je 2014. godine taj postotak iznosio 9.5, čime je ostvaren cilj strategije, no taj

postotak treba održavati i ako je moguće postepeno ga smanjivati. Dok taj postotak u Italiji i

Portugalu je iznad zadanog cilja, jedan od načina da se smanji broj osoba koje rano napuštaju

školovanje je da se provedu reforme u obrazovnom sustavu. U EU taj postotak je nešto veći

od zadanog cilja, te iznosi 11.1 %, te je vrlo vjerovatno da će do 2020. taj postotak se smanjiti

61

na željenu razinu. Najmanje 40 % osoba u dobi od 30 do 34 godine trebalo bi završiti

tercijarni stupanj obrazovanja, u Finskoj je taj postotak iznosio 45.3% u 2014. godini, čime je

zadovoljen još jedan cilj iz strategije Europa 2020. Dok Njemačka, Italija i Portugal nisu

zadovoljili (zasad) taj cilj.

Tablica 18: Usporedba ciljeva strategije Europa 2020 s ostvarenim ciljevima u Finskoj, Njemačkoj, Italiji, Portugalu i EU

Cilj strategije Europa

2020

Finska Njemačka Italija Portugal EU

75 % populacije u dobi

između 20- 64 godina

trebalo bi biti zaposleno

73.1 % (2014.) 77.7 % 59.9 % 67.6 % 69.2 %

3 % BDP-a EU treba

investirati u istraživanje i razvoj

3.31 % (2013.) 2.85 % 1.26 % 1.36 % 2.01 %

postotak osoba koje rano

napuste školovanje trebao bi biti ispod 10 %

9.5 % (2014.) 9.5 % 15 % 17.4 % 11.1 %

najmanje 40 % osoba u

dobi od 30 do 34 godine

trebalo bi završiti tercijarni stupanj

obrazovanja

45.3 % (2014.) 31.4 % 23.9 % 31.3 % 37.9 %

Izvor: izrada studentice prema podacima s eurostata

Rizik je sastavni dio poduzetništva. Poduzetnički rizik znači postojanje mogućnosti novčanih

gubitaka, odnosno neizvjesnog povrata novca uloženog u neki poslovni pothvat (Lacković Z.,

2004.). Financiranje malog i srednjeg poduzetništva vrši se na različite načine, a to su interno,

kroz izdavanje vlastitog kapitala ili eksterno, putem banaka ili priljeva vanjskog kapitala.

Najčešće riješenje je bankarski kredit u vidu leasinga i faktoringa. Putem leasinga MSP

ostvaruju porezne prednosti, omogućuje im se obnavljanje opreme na troškovno učinkovit

način, početni troškovi i mjesečna plaćanja su niska, omogućuje se srednjoročno i dugoročni

financiranje te se ublažava inflacija. Dok faktoring je oblik kratkoročnog financiranja za sva

poduzeća koje imaju kvalitetna kratkoročna potraživanja i trebaju novac odmah, a ne žele se

kreditno zaduživati. Pod financiranje vanjskim kapitalom spadaju različiti fondovi i programi

koje nudi Europska unija, najznačajniji su COSME i Horizon 2020.

62

8. ZAKLJUČAK

Malo i srednje poduzetništvo ima iznimno veliku važnost za razvoj gospodarstva Europske

unije zbog svoje fleksibilnosti, visoke učinkovitosti te brzom prilagođavanju zahtjevima

tržišta. Gospodarstvo Europske unije je obilježeno vrtoglavim rastom malog i srednjeg

poduzetništva kroz poslijednjih par godina. Više od 99% svih poduzeća unutar EU spadaju u

skupinu malog i srednjeg poduzetništva te je u njima zaposleno više od 65 % stanovnika EU.

Kako bi se osigurao razvoj cijelokupnog gospodarstva te kako bi se premostila postojeća

gospodarska kriza, Europska unija ima za cilj postati najkonkurentnije gospodarstvo svijeta na

način da potiče konkurentnosti, osigura daljan rast broja zaposlenih i unaprijedi ekonomsku

uspješnost malog i srednjeg poduzetništva. Navedeno se postiže ulaganjem u istraživanje i

razvoj, razvojem inovacija, većom primjenom digitalnih tehnologija u poslovanju, rastom

izvoza te daljnjim razvojem poslovnih mreža i povezanosti. U cilju toga Europska unija

nastoji ulaganja potaknuti raznim strategijama, programima, politikama i incijativama.

Najznačajnija strategija za poticanje konkurentnosti i zapošljavanja je strategija Europe 2020

kojom se nastoji ublažiti gospodarska kriza koja je prisutna u Eurospkoj uniji. Cilj navedene

strategije je da 75 % populacije u dobi između 20- 64 godine trebalo bi biti zaposleno, 3 %

BDP-a EU treba investirati u istraživanje i razvoj, treba ispuniti energetsko- klimatske ciljeve,

postotak osoba koje rano napuste školovanje trebalo bi biti ispod 10 %, a najmanje 40% osoba

u dobi od 30- 34 godine trebalo bi završiti tercijarni stupanj obrazovanja, 20 milijuna manje

ljudi trebalo bi biti u opasnosti od siromaštva. Prioriteti i ciljevi ove strategije implementiraju

se u sve sektorske, strateške i planske europske dokumente te druge dokumente niže razine.

Navedenu strategiju podupiru i različiti instrumenti koji se provode izravno od strane

Europske komisije kao što su kohezijske politike, tj. strukturni fondovi, kohezijski fond te

razni financijski programi, među kojima su najvažniji Obzor 2020 i COSME.

Obzor 2020 se fokusira na područje inovacija te se ovim programom nastoji osigurati

napredak u konkurentnosti i rastu Europe na svjetskom tržištu. Kroz temeljne ideje ovog

programa nastoji se rješiti pitanje gospodarske krize, potaknuti investiranje u buduće poslove

što uključuje suradnju s privatnim sektorom te međunarodnu suradnju, razvoj rješavanja

pitanja građana EU o njihovoj materijalnoj sigurnosti, općoj sigurnosti i okolišu, jačanju

globalne pozicije EU u istraživanjima, inovacijama i tehnologijama. Usmjeren je ka izvrsnosti

63

u istraživanjima i inovacijama, rješavanju društvenih izazova i povećanju konkurentnosti

industrije s osobitim naglaskom na mala i srednja poduzeća.

COSME je osim malim i srednjim poduzećima namijenjen i velikim poduzećima, jedinicama

lokalne i područne samouprave, udrugama, ministarstvima, razvojnim agencijama koje putem

ovog programa imaju priliku unaprijediti te poboljšati svoje poslovanje. Osnovni ciljevi

programa su poboljšanje okvirnih uvjeta za konkurentnost poduzeća i osiguravanje povoljnog

okruženja za rast i razvoj MSP kroz pojednostavljenje administrativnih procedura,

promoviranje ideje i kulture poduzetništva, poboljšanje pristupa financijama te olakšavanje

izlazaka MSP na strana tržišta.

Kako bi se dokazala hipoteza koja glasi: „Europska unija putem svoje poduzetničke politike,

programa namijenjenih financiranju malog i srednjeg poduzetništva, doprinosi njihovom

razvoju i rastu te jača konkurentnost i inovativnost cjelokupnog gospodarstva“ provedena je

analiza malog i srednjeg poduzetništva. Prema statističkoj analizi vidljiv je rast malih i

srednjih poduzeća u Europskoj uniji u 2015. u odnosu na 2014. godinu za skoro 100.000

novih poduzeća. Kao posljedica rasta broja poduzeća malog i srednjeg poduzetništva javlja se

i trend rasta broja zaposlenih u istima koji je uvećan za 0,74% u odnosu na prethodnu godinu

što je prikazano tablicama 3. i 4. U dijelu rada koji obrađuje konkurentnost malog i srednjeg

poduzetništva Europske unije, obrađeni su neki od ključnih pokazatelja kao što su

produktivnost rada, izvoz, inovacije, pristup financiranju, pristup tržištu te vrijeme potrebno

za osnivanje poduzeća.

Izvoz je početak suradnje jednog nacionalnog poduzeća s inozemstvom. Ukupni izvoz kao %

BDP-a pokazatelj je vrijednosti izvoza roba i usluga podijeljen s BDP-om u tekućim

cijenama, te je ključan pokazatelj izvoza MSP-a. U talici 9. prikazani su podaci za ukopan

izvoz kao postotak BDP-a EU iz koje je vidljivo konstantno povećanje ukupnog izvoza kao

postotka BDP-a u EU po godinama u odnosu na baznu 2009. godinu.

Pristup financiranju se izračunava indeksom, iz analize je vidljivo konstantno povećanje

indexa za EU kroz godine naspram SMAF indeksa koje je prikazano u tablici 10. SMAF

indeks daje naznaku promjenjivim uvjetima pristupa financijama MSP-u kroz razdoblje, za

EU i njezine države članice. Bazna 2007. godina namjerno je odabrana za osnovicu jer

označava vrijeme prije početka financijske krize.

64

Vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća unutar EU ima tedenciju smanjenja kroz godine.

Tako je 2010. godine prosječno vrijeme za osnivanje poduzeća u EU iznoslilo 14.5 dana, dok

je 2014. godine to vrijeme smanjeno na 11.5 dana što je vidljivo u tablici 12.

Pozitivni pomaci koji su ostvareni u analiziranim pokazateljima su rezultat dobre

implementacije programa COSME u državama članicama EU, odnosno u MSP jer COSME

ima za cilj pojednostavljenje administrativnih procedura, što je vidljivo u smanjenju roja dana

potrebnih za otvaranje poduzeća, poboljšanje pristupa financijama, što je vidljivo povećanjem

SMAF indeksa EU te olakšavanje izlazaka MSP na strana tržišta koje je manifestirano

povećanjem ukupnog izvoza kao postotka BDP-a u EU u odnosu na predhodne godine.

Ekonomske koristi od tehnološkog napretka se ostvaruju prvenstveno putem inovativnog

poduzeća. Od svih inovativnih poduzeća, MSP imaju važnu i drugčiju ulogu i značaj u

preskakanju specifičnih teškoća u ekonomskom rastu u odnosu na velika poduzeća. To

objašnjava zašto vlade pojedinih država daju veći značaj MSP u prioritetima ekonomske

politike i razvoja, kao i njihov rastući značaj u promociji inovacija i tehnološkoj

raspostranjenosti. Inovativnost se analizira rezultatom unije inovacija i istraživanjem i

razvojem koje provode poduzetnici.

Unija inovacija daje godišnju usporedbu rezultata država članica u području inovacija.

Rezultati Unije inovacija pomažu državama članicama da procjene područja u kojima je

potrebno usmjeriti svoje napore kako bi poboljšali svoje inovacije. U tablici 13. prikazani su

rezultati kroz promatrano razdoblje od 2008. do 2013. godine te je vidljivo da rezultati

Europske unije bilježe konstantan rast. Tako je 2008. godine Europska unije bilježila rezultat

od 0.504, dok je 2013. taj rezultat bio 0.554.

Istraživnje i razvoj imaju za cilj stvoriti novu tehnologiju ili informacije koje mogu poboljšati

učinkovitost proizvoda ili učiniti proizvodnju proizvoda učinkovitijim. Istraživanje i razvoj od

velike je važnosti u poslovanju kao razina konkurentnosti, jer se proizvodni procesi i metode

ubrzano razvijaju. U tablici 14. prikazani su podaci za istraživanje i razvoj koje provode

poduzetnici te je vidljivo da EU bilježi porast R&D u % BDP-a u 2012. u odnosu na 2007.

godinu.

Pozitivni pomaci koji su ostvareni u pokazateljima Unija inovacija i istraživanje i razvoj koje

provode poduzetnici su rezultat dobre implementacije programa Obzor 2020 koji je usmjeren

ka izvrsnosti u istraživanjima i inovacijama.

65

Izazov je ostati konkurentan te se nositi s tehnologijom i brzinom rasta u konkurentnim

gospodarstvima. Uspješno rješavanje izazova važno je za održivi rast, za napredak i stvaranje

novih radnih mjesta. Cilj je predvidjeti strukturne promjene, formirati klimu koja promovira

inovacije za riješavanje izazova i tamo gdje su prilagodbe potrebne, ublažiti učinak za

zaposlenike i poslodavce. Europska unija nastoji ići u pravcu stvaranja uvjeta koji

poduzećima i ostalim poslovnim subjektima omogućuju da budu konkurentni i to pod

identičnim uvjetima s ostalim konkurentin zemljama svijeta. Poslovna politika unije je pitanje

koje zaokuplja cijelu poduzetničku zajednicu i njezino okruženje.

66

LITERATURA

Knjige:

1. Jelavić A., Ravlić P., Starčević, A. i Samanović, J., 1993., Ekonomika poduzeća,

Ekonomski fakultet, Zagreb

2. Kandžija V., Cvečić I., 2008., Makrosustav Europske unije, Ekonomski faklultet

Sveučilišta u Rijeci, Rijeka

3. Kolaković M., Poduzetništvo u ekonomiji znanja., Sinergija d.o.o., Zagreb

4. Lacković Z., 2004., Management malog poduzeća, Veleučilište u Požegi,

Elektrotehnički fakultet u Osijeku, Osijek

5. Porter M., E., 2005., Building the Microeconomic Foundations of Prosperity: Findings

from the Business Competitiveness Index, in M.E. Porter, K. Schwab and A. Lopez-Claros

(eds.) The Global Competitiveness Report 2005–2006, Palgrave Macmillan, World Economic

Forum: New York

6. Samardžija V. et.al, 2000., Hrvatska i Europska unija- koristi i troškovi integriranja,

IMO, Zagreb

7. Schumpeter J., 1939., Business cyclys, Mc Graw - Hill, New York

8. Sikavica p., Novak M., 1992., Poslovna organizacija, Informator, Zagreb

9. Škrtić M., 2006., Poduzetništvo, Sinergija – nakladništvo d.o.o., Zagreb

Članci i ostale publikacije:

1. Bistričić A., Agatić A., Kuzman Z., 2011., Značaj poslovanja malih i srednjih

poduzeća u gospodarstvu Republike Hrvatske i gospodarstvima zemalja Europske unije,

Pomorstvo – Scientific Journal of Maritime Research, Vol. 25 No.1, 145-158, Sveučilište u

Rijeci

2. Božić Lj., Radaš S., 2005., Učinci inovacijskih aktivnosti u malim i srednjim

poduzećima u Republici Hrvatskoj, Privredna kretanja i ekonomska politika, Vol. 15 No.103,

31-49, Ekonomski institut, Zagreb

3. Habibović Š., 2014., Mala i srednja poduzeća, Modeliranje organizacionih struktura,

informacionih tokova i baza podataka

4. Kesner- Škreb M., 2007., Lisabonska strategija, Institut za javne financije, Zagreb

5. Nestić D., 2005., Bilješka o proizvodnosti – definicija, mjerenje i povezanost s

politikom plaća, Privredna kretanja i ekonomska politika, Ekonomski institut, Zagreb

67

6. Oualaloua F., 2012., Izvješće o ulozi malih i srednjih poduzeća na Sredozemlju, Bari

7. Rajsman M., Petričević N., Marjanović V., Razvoj malog gospodarstva u Republici

Hrvatskoj, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb

8. Smoljić M., 2011., Znanstvena i tehnologijska politika i inovativno poduzetništvo,

Zbornik radova, Visoka škola za ekonomiju, Zagreb

9. Svijetska banka, 2010., Doing Business, Washington

10. Škrtić M., Mikić M., 2006., Gospodarsko značenje hrvatskoga poduzetništva – šanse i

zamke, Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol. 4., Zagreb

11. Škrtić M., Mikić M., 2009., Internacionalizacija malih i srednjih poduzeća Republike

Hrvatske, Ekonomski pregled, Vol. 60 No. 5-6, Hrvatsko društvo ekonomista, Zagreb

12. Škuflić L., 1999., Međunarodna konkurentnost hrvatskog gospodarstva na tržištu

Europske unije, Ekonomski pregled, Vol. 50., Hrvatsko društvo ekonomista, Zagreb

13. Škuflić L., Štoković I., 2004., How to measure and improve external and internal

competitiveness: Theoretical and empirical assessment, Revija za pravo i ekonomiju, Mostar,

God. 5., br. 1

14. Švaljek S., 2007., Ulaganje u privatni vlasnički i rizični kapital u Hrvatskoj: porezni i

pravno okruženje, Privredna kretanja i ekonomska politika, Ekonomski institut, Zagreb

15. Tufekčić M., Tufekčić Ž., 2013., EU Politike i fondovi 2014-2020, 1 izd., Plavi

partner d.o.o., Zagreb

Internet stranice:

1. Agencija za mobilnost i programe EU, preuzeto: 18.03.2015., dostupno:

http://www.mobilnost.hr/prilozi/05_1300804774_Europa_2020.pdf

2. Centar za javne politike i ekonomske analize, preuzeto: 18.03.2015., dostupno:

https://ceahrvatska.wordpress.com/2011/03/15/europa-2020

3. Ekonomski fakultet Zagreb, preuzeto: 12.04.2015., dostupno:

http://web.efzg.hr/dok/pds/Strat_pod/7.%20PODUZE%C4%86E%20I%20PODUZETNI%C4

%8CKO%20OKRU%C5%BDENJE.pdf

4. Europski fondovi, preuzeto: 16.03.2015., dostupno: http://www.europski-

fondovi.eu/sites/default/files/dokumenti/140829%20ECR2014%20OIB%20final%201.pdf

5. Europska komisija, preuzeto: 17.03.2015., dostupno:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/sme-definition/index_hr.htm

68

6. Europska komisija, preuzeto: 17.03.2015., dostupno:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/files/docs/sme_ pack_en_2008_full_en.pdf

7. Europska komisija, preuzeto: 18.03.2015., dostupno:

http://ec.europa.eu/growth/smes/business-friendly-environment/small-business-

act/index_en.htm

8. Europska komisija, preuzeto: 23.03.2015., dostupno:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/sme/facts-figures-analysis/performance-

review/index_en.htm

9. Europska komisija, preuzeto: 10.04.2015., dostupno:

europa.eu.int/comm/enterprise/enterprise_policy

10. Europska komisija, preuzeto 19.04.2015., dostupno:

http://ec.europa.eu/research/participants/data/ref/h2020/legal_basis/fp/h2020-eu-

establact_hr.pdf

11. Europska komisija, preuzeto: 03.04.2015., dostupno:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/policy/innovation-scoreboard/index_en.htm

12. Europska komisija, preuzeto: 13.04.2015., dostupno:

http://ec.europa.eu/public_opinion/flash/fl134_en.pdf

13. Europska komisja, preuzeto: 12.04. 2015., dostupno: http://ec.europa.eu/green-

papers/index_hr.htm

14. Europska komisija, preuzeto: 30.03.2015., dostupno:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/finance/data/enterprise-finance-index/index_en.htm

15. Europska komisija, preuzeto: 17.04.2015., dostupno:

http://ec.europa.eu/eurostat/tgm/web/table/description.jsp

16. Europska komisija, preuzeto: 18.04.2015., dostupno:

http://ec.europa.eu/enterprise/policies/innovation/files/ius/ius-2014-summary_hr.pdf

17. Europski fondovi, preuzeto:20.03.2015., dostupno: http://www.europski-

fondovi.eu/vijesti/nam-donosi-kohezijska-politika-za-razdoblje-2014-2020

18. Europski fondovi, preuzeto 20.04.2015., dostupno: http://www.europski-

fondovi.eu/tags/socijalne-inovacije

19. Europski fondovi, preuzeto: 20.04.2015., dostupno: http://europski-

fondovi.eu/program/kohezijski-fond

20. Europski parlament, preuzeto: 20.04.2015., dostupno:

http://www.europarl.europa.eu/atyourservice/hr/displayFtu.html?ftuId=FTU_1.3.2.html

69

21. Eu-projekti, preuzeto:20.03.2013., dostupno: http://www.eu-projekti.info/europski-

fond-za-regionalni-razvoj

22. Ministarstvo poduzetništva i obrta, preuzeto: 16.03.2015., dostupno:

http://www.minpo.hr/default.aspx?id=520

23. Ministarstvo poduzetništva i obrta, preuzeto 10.04.2015., dostupno:

http://www.minpo.hr/default.aspx?id=520

24. Ministarstvo poduzetništva i obrta, preuzeto 15.08.2015., dostupno:

http://www.minpo.hr/UserDocsImages/COSME%20Radni%20program%20za%202014.pdf

25. Obzor 2020, preuzeto: 25.03.2015., dostupno:

http://www.obzor2020.hr/obzor2020/sto-je-obzor-2020

26. OECD, preuzeto: 19.03.2015., dostupno: http://www.oecd.org/

27. OECD, preuzeto: 01.04.2015., dostupno:

http://www.oecd.org/economy/growth/indicatorsofproductmarketregulationhomepage.htm#in

dicators

28. OECD, preuzeto: 31.03.2015., dostupno:

https://stats.oecd.org/Index.aspx?DataSetCode=PMR

29. Poslovni savjetnik, preuzeto: 20.04.2015., dostupno: http://www.poslovni-

savjetnik.com/sites/default/files/dir_tajnica/06-12-2013a.pdf

30. SAFU, preuzeto: 22.03.2015., dostupno: http://www.safu.hr/hr/strukturni-instrumenti

31. Službeni list Europske unije, preuzeto: 15.04.2015., dostupno: http://eur-

lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52013IR2447

32. Strukturni fondovi, preuzeto: 16.03.2015., dostupno:

http://www.strukturnifondovi.hr/cosme

33. Službena stranica grada Zagreba, preuzeto: 20.04.2015., dostupno:

http://www.zagreb.hr/default.aspx?id=63401

34. Službeni list Europske unije, preuzeto: 13.04.2015., dostupno: http://eur-

lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32013R1287&from=HR

35. Službeni list Europske unije, preuzeto: 15.04.2015., dostupno: http://eur-

lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/?uri=CELEX:52013IR2447

36. Službeni list Europske unije, preuzeto 20.04.2015., dostupno: http://eur-

lex.europa.eu/legal-content/HR/TXT/PDF/?uri=CELEX:52004XC0427(01)&from=HR

37. Svijetska banka, preuzeto: 03.04.2015., dostupno:

http://data.worldbank.org/indicator/IC.REG.DURS

70

38. Svjetska banka, preuzeto: 20.04.2015., dostupno:

http://data.worldbank.org/indicator/GB.XPD.RSDV.GD.ZS

39. Svijetski ekonomski forum, preuzeto: 14.04.2015., dostupno:

http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?art=551&sec=2

40. Ugovor o funkcioniranju Europske unije, preuzeto: 20.04.2015., dostupno:

http://www.mvep.hr/custompages/static/hrv/files/pregovori/111221-lisabonski-prociscena.pdf

41. UN, preuzeto: 03.04.2015., dostupno:

http://data.un.org/Data.aspx?q=gerd&d=UNESCO&f=series%3AST_SCGERDPBE

42. Ured za udruge, preuzeto: 18.03.2015., dostupno:

http://www.uzuvrh.hr/stranica.aspx?pageID=251

71

POPIS TABLICA

Tablica 1: Čimbenici određivanja poduzeća u EU ................................................................... 10

Tablica 2: Mala i srednja poduzeća: broj poduzeća i zaposlenih u EU-27 u 2015. godini ...... 15

Tablica 3: Broj MSP-a u EU 27 u razdoblju 2010-2015. ......................................................... 16

Tablica 4: Broj MSP-a po državama članicama EU u 2015. godini ........................................ 17

Tablica 5: Broj zaposlenih u MSP-ima u EU-27 u razdoblju 2010-2015. ............................... 18

Tablica 6: Mala i srednja poduzeća: broj poduzeća i zaposlenih u Njemačkoj u 2014. godini 19

Tablica 7: Broja poduzeć MSP-a u Njemačkoj u razdoblju 2009-2014................................... 20

Tablica 8: Broj zaposlenih u MSP-ima u Njemačkoj u razdoblju 2009-2014. ........................ 21

Tablica 9: Produktivnost rada po osobi zaposlenoj u proizvodnji i po satu rada u EU (EU-

28=100) i odabranim zemljama ................................................................................................ 23

Tablica 10: Ukupni izvoz kao postotak BDP-a u EU 28 i odabranim zemljama ..................... 24

Tablica 11: SMAF (SME Access to Finance) indeks Europske unije, Njemačke, Finske, Italije

i Portugala (2007=100) ............................................................................................................. 25

Tablica 12: Njemačka- profil države ........................................................................................ 26

Tablica 13: Pregled rezultata Unije inovacija Europske unije, Njemačke, Finske, Italije i Portugala ................................................................................................................................... 31

Tablica 14: Istraživanja i razvoj koje provode poduzetnici (% BDP-a) Europske Unije,

Njemačke, Finske, Italije, Portugala i SAD-a .......................................................................... 32

Tablica 15: Indeks globalne konkurentnosti 2014- 2015, Top 10 (Europa) ........................... 50

Tablica 16: Makroekonomski agregati kroz promatrano razdoblje 2013. -2015. .................... 54

Tablica 17: BDP po glavi stanovnika EU ................................................................................ 57

Tablica 18: Usporedba ciljeva strategije Europa 2020 s ostvarenim ciljevima u Finskoj,

Njemačkoj, Italiji, Portugalu i EU ............................................................................................ 61

POPIS GRAFIKONA

Grafikon 1: Broj novonastalih i zatvorenih poduzeća u EU u 2012. godini ............................ 18

Grafikon 2: Sektor malog i srednjeg poduzetništva Njemačke u odnosu na EU (27) prema broju poduzeća ......................................................................................................................... 20

Grafikon 3: Indeks OECD-a za reguliranje tržišta proizvoda / usluge (2013.) ........................ 27

Grafikon 4: Prosječno vrijeme potrebno za osnivanje poduzeća u Hrvatskoj i Europskoj uniji (EU-28) ..................................................................................................................................... 28

Grafikon 5: Proračun Obzora 2020. ......................................................................................... 40

Grafikon 6: Proračun COSME-a .............................................................................................. 41

IZJAVA

Kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom POTICANJE KONKURENTNOSTI

EUROPSKIH MALIH I SREDNJIH PODUZEĆA FINANCIJSKIM SREDSTVIMA

EUROPSKE UNIJE izradila samostalno pod voditeljstvom doc. dr. sc. Igora Cvečića. U radu

sam primijenila metodologiju znanstvenoistraživačkog rada i koristila literaturu koja je

navedena na kraju diplomskog rada. Tuđe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i zakonitosti

koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen, standaran način

citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je pisan u duhu hrvatskog

jezika.

Također, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na službenim stranicama

Fakulteta.