11/8/2013 1 Maja Maja Savi Savić Filološki fakultet u Beogradu Filološki fakultet u Beogradu Sociokulturna ociokulturna teorija teorija Vigotskog Vigotskog Sociokulturna t. Sociokulturna t. Lav Vigotski (1896 – 1934) Ističe značaj socijalnog konteksta za razvoj psihičkih funkcija
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
11/8/2013
1
MajaMaja SaviSaviććFilološki fakultet u BeograduFilološki fakultet u Beogradu
Ističe značaj socijalnog konteksta za razvoj psihičkihfunkcija
11/8/2013
2
SociokulturnaSociokulturna teorijateorija
Socijalna interakcija kao izvor razvoja; socijalno učenje vodikognitivni razvoj
Pristup “spolja-ka-unutra”, tj. socio i kulturalni faktori imajuvažan formativni uticaj na više mentalne f. čoveka i izvor surazvoja, kako filogenetskog, tako i ontogenetskog
Svi ljudi imaju istu strukturu uma, ali su njegovi sadržaji iprocesi, način organizacije, kulturno uslovljeni
Odlika čoveka je da posreduje svoje aktivnosti i delatnosti
VIŠE / NIŽE MENTALNE FUNKCIJE
Niže (primitivne, prirodne) m. f. biološkog porekla, nisu specifičnoljudske, poseduju ih i životinje (reaktivna pažnja, asocijativna memorija,SM inteligencija, elementarna osećanja)
Više m. f. odlikuju samo čoveka, posredovane su znacima, organizovanepomoću njih (namerna pažnja, namerno pamćenje, simboličkomišljenje, jezik, složene emocije) pošto su znaci arbitrarni i u velikoj meri zavisni od socijalnih faktora koji
utiči na njihov nastanak i preobražavanje, i same više m. f. su socijalnogporekla i rezultat kulturno-istorijskog razvoja čoveka
prenose se na sledeće generacije učenjem i podučavanjem nastaju i razvijaju se u ontogenezi kroz interakciju sa okruženjem, nisu
genetski programirane, mada imaju biološku osnovu
SociokulturnaSociokulturna teorijateorija
11/8/2013
3
Razvoj je pretvaranje spoljnih socijalnih odnosa u mentalne funkcije
Osnovni zakon psihičkog razvoja: Svaka viša m. f. se tokom kulturnograzvoja deteta pojavljuje dva puta: prvo na socijalnom(interpersonalnom planu), a kasnije na individualnom(intrapersonalnom) planu
Pretvaranje se odvija posredstvom oruđa i znakova, među kojima govorima posebnu ulogu Kulturna oruđa (materijalna i simbolička) proizvodi koji uče decu šta je važno u njihovoj kulturi i očekivanjima u njihovoj
kulturi (npr. pismo, knjige, računari, vrednosti, norme, običaji)
SociokulturnaSociokulturna teorijateorija
JJezikezik uu teorijiteoriji VVigotskogigotskog
Govor – viša m. f. od izuzetnog značaja za mentalni razvoj iorganizaciju psihe kao i učvršćivanje i prenošenje kolektivnogiskustva
Egocentrični govor Pijaže: manifestacija saznajne egocentričnosti deteta i nedovoljne
socijalizovanosti Vigotski: prelazna etapa u internalizaciji govora do nivoa misli Govor prvo služi za regulaciju tuđeg ponašanja, a sa
internalizacijom služi za regulaciju sopstvenog ponašanja
Socijalni govor => unutrašnji govor => mišljenje
11/8/2013
4
Zona narednogZona narednog razvoja (ZNR)razvoja (ZNR) Prostor između onoga što dete zna i ume (zona aktuelnog razvoja) i
onoga što bi moglo uz podršku odraslog
“...ono što je zona narednog razvoja danas biće zona aktuelnog razvojasutra, tj. ono što dete danas može da uradi uz nečiju pomoć, sutraće moći da uradi samo”
Zajednička aktivnost dete-odrasli
ne možeda reši problem
ne možeda reši problem
ZNRRešava problem
uz pomoć odraslog
ZNRRešava problem
uz pomoć odraslog
Rešava problemsamostalno
Rešava problemsamostalno
Pijaže Vigotski
Kognitivne sposobnosti i razvojuniverzalni u svim kulturama
Karakteristike čulne m. zadržava se celokupan materijal, deo prosleđuje na dalju
obradu zadržavanje kratkotrajno materijal je neosmišljen
11/8/2013
8
OperativnaOperativna memorijamemorija
poseban memorijski domen zadužen za privremenoskladištenje i operisanje informacijama koje su u datomtrenutku predmet naše pažnje
Primarna memorija Trenutna memorija Kanal odluke Kratkotrajna memorija (short-term memory) Radna memorija
OperativnaOperativna memorijamemorija
Zadržavanje privremeno Potrebno obnavljanje Ukoliko je obnavljanje prekinuto ili onemogućeno info. se
gubi Postoji i direktno prosleđivanje u dugotrajnu memoriju
info. se zadržava do 1min U proseku moguće operisati sa 7 +/- 2 jedinice
11/8/2013
9
Dugoročno pamćenjeDugoročno pamćenje
Sposobnost pamćenja nekih utisaka još u periodu fetusa
Tehnike za ispitivanje pamćenja kod novorođenčadi Habituacija Instrumentalno (operantno) učenje Odložena imitacija
Hipokampus, prefrontalni i temporalni režanj
11/8/2013
10
Organizacija DM
Dostupna svesnom prisećanju
Činjenično znanje – znanje onečemu
Nije dostupno svesnom prisećanju
Npr. znanje kako se obavljaodređena operacija
Šta sam jutrosdoručkovala?
Koji je glavni gradFrancuske?
Kako voziti bicikl
11/8/2013
11
AmnezijaAmnezija detinjstvadetinjstva
Nedostupnost sećanja iz ranog detinjstva
Vrlo mali broj sećanja pre 4. godine
Skoro bez ijednog sećanja na period pre 2 godine
Objašnjenja: Nezrelost moždanih struktura Nepostojanje jasne svesti o sebi Nerazvijene verbalne sposobnosti
Promene u pamćenjuPromene u pamćenju 4 faktora koja dovode do promena u pamćenju na prelazu
iz ranog u srednje detinjstvo (6-7 god):
1. Povećanje kapaciteta pamćenja
2. Razvoj strategija zapamćivanja pomoću kojih seinformacije prebacuju u DM
1. ponavljanje2. semantička organizacija - grupisanja i organizovanje informacija u
formu koja ih čini smislenijim i lakšim za pamćenje3. elaboracija - dodatno osmišljavanje informacija njihovim
povezivanjem sa info iz DM
11/8/2013
12
Promene u pamćenjuPromene u pamćenju
3. Razvoj baze znanja kao osnove u koju se uklapaju noveinformacije
Baza znanja – količina i organizacija uskladištenih info
4. Razvoj metakognicije – znanje o sopstvenim kognitivnimprocesima
1. Znanje o sebi – o sopstvenim kogn. mogućnostima i ograničenjima2. Znanje o zadatku – o tipu zadatka (npr. nov, poznat, lak, težak)3. Znanje o strategijama – svest o upotrebi određene strategije i o
njenoj efikasnosti
Autobiografska memorija kod odraslih
Uspomene se gube relativno sporo Najbolje se pamte emocionalno zasićeni događaji Najviše se pamte događaji iz ranog zrelog perioda (20 –