ISTRAŽIVANJE RIZIČNOG PONAŠANJA U ODNOSU NA OSOBA NA IZDRŽAVANJU KAZNE ZATVORA, BOSNA I HERCEGOVINA, 2011. HIV/SPI Mostar, Sarajevo, Banja Luka 2012. Institut za javno zdravstvo Republike Srpske Public Health Institute of Republic Srpska FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA REPUBLIKA SRPSKA MINISTARSTVO ZDRAVLJA I SOCIJALNE ZAŠTITE Vesna Vidić Željko Ler Jelena Ravlija
63
Embed
ISTRAŽIVANJE RIZIČNOG PONAŠANJA U ODNOSU …...Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011. 9 Skraćenice
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
ISTRAŽIVANJE RIZIČNOG PONAŠANJA U ODNOSU NA OSOBA
NA IZDRŽAVANJU KAZNE ZATVORA,BOSNA I HERCEGOVINA, 2011.
HIV/SPI
Mostar, Sarajevo, Banja Luka 2012.
Institut za javno zdravstvo Republike SrpskePublic Health Institute of Republic Srpska
FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE
FEDERALNO MINISTARSTVO ZDRAVSTVA
REPUBLIKA SRPSKA
MINISTARSTVO ZDRAVLJA I SOCIJALNE ZAŠTITE
Vesna VidićŽeljko LerJelena Ravlija
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
1
Vesna VidićŽeljko Ler
Jelena Ravlija
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora
Bosna i Hercegovina, 2011.
Mostar/Sarajevo/Banja Luka, 2011.
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
2
Izdavač:Zavod za javno zdravstvo FBiH
Autori publikacije:Vesna VidićŽeljko Ler
Jelena Ravlija
Istraživački tim FBiH:Jelena Ravlija Marija Zeljko
Alma Škopo-GusinacSanjin Musa
Adnana MaksumićIskra Vučina
Istraživački tim RS:Stela Stojisavljević
Jovan ŽivkovićJelena NiškanovićSlađana Uletilović
Upravljački odbor: Željko Ler
Zlatko VučinaSlobodan Stanić
Tehnička obrada: Muris KrupićMira Pupić
Tiraž: 200
Print:Meligraf - Sarajevo
Prijevod na engleski:Vladimir Marić
CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka
Bosne i Hercegovine, Sarajevo 616.98:578.828HIV : 343.811-051 (049.5)
VIDIĆ, Vesna Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora : Bosnai Hercegovina, 2011. / (autori publikacije Vesna Vidić, Željko Ler, Jelena Ravlija) ; (prijevod na engleski Vladimir Marić). - Mostar : Zavod za javno zdravstvo FBiH, 2012. - 60, 42 str. : graf. prikaz ; 30 cm
Nasl. str. prištampanog prijevoda: Research on risk behavior of prison inmates in relation to HIV/STI. - Tekst na bos. i engl. jeziku. - Oba su teksta štampana u međusobno obrnutim smjerovima.Bibliografija: str. 41-42.
ISBN 978-9958-866-02-91. Dr. up. stv. nasl. 2. Ler, Željko 3. Ravlija, JelenaCOBISS.BH - ID 19390214
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
3
Istraživanje je provedeno uz podršku GF i UNDP
Partneri u istraživanju
Institut za javno zdravstvo Republike SrpskePublic Health Institute of Republic Srpska
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
4
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
5
Predgovor
Studija o prevalenci HIV-a i drugih krvlju i spolno prenosivih infekcija je prvo sveobuhvatno, koordinirano
istraživanje među osobama na izdržavanju kazne zatvora u BiH i predstavlja važan doprinos značaju
provođenja nadzora nad marginaliziranim skupinama izloženim povećanom riziku od HIV-a, hepatitisa
B i C virusne infekcije i sifilisa. Istovremeno, predstavlja doprinos komplementarnim programima
1.1 HIV/AIDS u Bosni i Hercegovini .................................................................................................111.2. HIV i druge krvlju i spolno prenosive infekcije u zatvorima .................................................11
HIV ................................................................................................................................................12HBV ...............................................................................................................................................12HCV ...............................................................................................................................................12
1.4. Seksualno prenosive bolesti ....................................................................................................13Sifilis ..............................................................................................................................................14Zdravlje u zatvorima .....................................................................................................................14
2. CILJ STUDIJe ............................................................................................................................. 14
Generalni cilj istraživanja ..............................................................................................................14Specifični ciljevi istrazivanja: ..........................................................................................................14
3. MeToDoLoGIJA I ISPITANICI ................................................................................................... 15
3.1. Uzorak .......................................................................................................................................153.2. Vrijeme i mjesto istraživanja ....................................................................................................153.3. Instrumenti istraživanja ..........................................................................................................15
5. STATISTIČKA ANALIZA PoDATAKA I ZAVrŠNI IZVJeŠTAJ .........................................................16
6. reZULTATI ................................................................................................................................. 17
6.1. Sociodemografski podaci .........................................................................................................176.2. Znanje, stavovi i ponašanje u odnosu na HIV/AIDS .................................................................21
6.2.1. Znanje o HIV/AIDS-u, putu prijenosa i načinu spriječavanja ...............................................216.2.2. Poznavanje puta prijenosa u odnosu na kategoriju zatvora ...............................................236.2.3.Znanje, stav i ponašanje ispitanika u odnosu na HIV/AIDS, prema zatvorskom stažu .........256.2.4. Stav ispitanika u odnosu na osobe koje žive sa HIV-om ......................................................26
6.3. Rizici ponašanja prije dolaska u zatvor ...................................................................................26Seksualno ponašanje ....................................................................................................................26Korištenje droga ............................................................................................................................26
6.4. Rizično ponašanje u zatvoru ....................................................................................................28Seksualno ponašanje ....................................................................................................................28Korištenje droge ............................................................................................................................28Tetoviranje i zatvor .......................................................................................................................29
6.5. Testiranje na HIV/SPI .................................................................................................................30Rezultati testiranja ........................................................................................................................30
migracije, stigma, diskriminacija, nepoznavanje teško dostupne populacije izložene povečanom riziku),
predstavljaju potencijalnu opasnost od širenja HIV-a u naredenom periodu.
Uvođenjem druge generacije nadzora, aktivnosti na sprječavanju i suzbijanju HIV/AIDS-a usmjeravaju
se na subpopulacijske grupe, čije rizično ponašanje može doprinijeti daljnjem širenju infekcije – „most“
prema općoj populaciji.
1.2. HIV i druge krvlju i spolno prenosive infekcije u zatvorima
Brojna istraživanja u svijetu potvrđuju da osobe na izdržavanju kazne zatvora predstavljaju jednu od
populacija posebno izloženih riziku od HIV-a i drugih krvlju, odnosno spolno prenosivih infekcija zbog
visokog nivoa rizičnog ponašanja u zatvorima. Također, iskustva velikog broja zemalja pokazuju da je na
temelju rezultata tih istraživanja, kreiranjem specifičnih programa prevencije, edukacije, informisanja u
zatvorskim sistemima, moguće spriječiti prijenos HIV-a među osobama na izdržavanju kazne zatvora.
Zatvorska populacija u Bosni i Hercegovini se kreće oko 2600 zatvorenika, a u zemlji ima 15 zatvorskih
ustanova.
Na području Federacije Bosne i Hercegovine postoji jedan kazneno-popravni zavod zatvorenog
tipa, četiri kazneno-popravna zavoda poluotvorenog tipa i tri odjeljenja kazneno-popravna zavoda
poluotvorenog tipa. Ukupni smještajni kapacitet su 1052 mjesta za osuđene osobe i 361 mjesto za
smještaj osoba na izdržavanju mjera pritvora.
Na području Republike Srpske postoje dva kazneno-popravna zavoda zatvorenog tipa, jedan kazneno-
popravni zavod poluotvorenog tipa i tri okružna zatvora. Ukupni smještani kapaciteti su 770 mjesta
za osuđene osobe i 285 mjesta za smještaj osoba na izdržavanju kazne pritvora. U Brčko Distriktu BiH
ne postoji kazneno-popravna ustanova u kojoj bi se izdržavala kazna zatvora, već se kazne zatvora
izvršavaju u entitetskim kazneno-popravnim ustanovama. (2007)
Na području BiH, zatvorska populacija krajem 2007. godine je iznosila ukupno 2668 zatvorenika, od
toga je muških i ženskih punoljetnih osuđenika 2179, u Federaciji BiH 1332 i u RS 847.
Okvirna stopa iznosi oko 69 zatvorenika/100.000 stanovnika. U Evropskoj uniji stopa nacionalne
zatvorske populacije se kreće od 66 do 285 zatvorenika na 100.000 stanovnika. U zemljama članicama
iz Centralne i Istočne Evrope registruje se veća prosječna stopa. Među osuđenim osobama u većini
zemalja EU, zatvorenici kažnjeni zbog zloupotrebe opojnih droga čine između 10-30%.
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
12
Stope HIV-a, hepatitis B i C infekcije među osobama na izdržavanju kazne zatvora u većini zemalja
znatno su veće od onih u općoj populaciji, zbog rizičnih ponašanja prije i tokom izdržavanja zatvorske
kazne. Iako osobe na izdržavanju kazne zatvora mogu biti zaražene i prije dolaska u zatvor, nesumnjivo
postoji rizik da budu zaraženi u zatvoru kroz nesigurne seksualne aktivnosti (uključujući i istospolne
seksualne odnose) silovanja, nesigurno tetoviranje, rituale s razmjenjivanjem krvi, razmjenu injekcijske
opreme i drugih oštrih instrumenata. Zbog visokog stupnja mobilnosti između zatvora i zajednice, HIV/
AIDS i ostale spolno prenosive infekcije ne ostaju unutar zatvora.
HIV
Humani imunodeficijentni virus (HIV) ne može opstati niti se reproducirati izvan živog domaćina, ali se
prenosi sa osobe na osobu nezaštićenim (heteroseksualnim ili homoseksualnim) odnosom, kontaktom
oštećene kože ili sluznice sa tjelesenim sekretima (npr. krv, sjemena tekućina), korištenjem zaraženim
iglama ili špricama, uključujući dijeljenje među injekcionim korisnicima droge, transfuzijom zaražene
krvi ili njenih komponenata i transplatacijom. Rizik za prijenos HIV-a seksualnim odnosom je niži nego
kod većine drugih spolno prenosivih uzročnika. Ipak, prisutnost, drugih spolno prenosivih bolesti, npr.
ulceracija, može olakšati prijenos HIV-a.
HBV
Hepatitis B virus (HBV) je krvlju prenosivi uzročnik, prenosi se perkutanim i permukoznim (npr.
seksualnim putem) izlaganjem zaraženom krvi ili tjelesnim tečnostima (sjemena tečnost ili pljuvačka).
HBV cirkulira u viskom titru u krvi, i u nižem titru u drugim tjelesnim tečnostima (npr. sjemena tečnost,
vaginalni sekret ili pljuvačka) i približno je 100 puta više infektivniji od HIV-a, i 10 puta više infektivniji
od HCV-a.
Većina osoba sa kroničnom HBV infekcijom su asimptomatične, i jedna trećina nema znakove
bolesti jetre, uprkos visokom stepenu viralne replikacije u hepatocitima. Stopa progresije u cirozu i
hepatocelularni karcinom varira u skladu sa godinama pri sticanju kronične infekcije, HBeAg statusa,
koinfekciji sa HDV-om, HIV-om, HCV-om, i konzumiranjem alkohola.
HCV
Hepatitis C virus (HCV) je uzročnik koji se prenosi krvlju, najučinkovitije direktnim perkutanim
izlaganjem zaražene krvi. Među novoinficiranim osobama sa HCV-om, samo 20-30% ima simptome
akutnog hepatitisa. Kronična infekcija se razvija među 75-85% osoba zaraženih u starijoj dobi (preko 45
godina), i među 50-60% osoba inficiranih u mlađoj dobi.
Većina osoba sa kroničnim HCV infekcijama su asimptomatski i približno 30% nema znakove bolesti
jetre. Rizik za progresiju u cirozu varira sa godinama pri inficiranju, od 10-20% kod onih koji su inficirani
kao starije osobe, do manje od 5% među osobama koje su inficirane u mladosti. Klinička progresija je
također ubrzana konzumiranjem alkohola, kroničnom koinfekcijom sa HBV-om, i češća je kod osoba
muškog spola. Koinfekcija sa HIV-om povećava HCV viremiju, stopu progresije u u fibrozu i cirozu, i
moratalitet povezan sa jetrom. Karcinom razvija 1-5% osoba sa kroničnim hepatitisom C.
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
13
1.3 INJEKCIONI PRIJENOS
Dijeljenje šprica za injekciono korištenje droge je također učinkovit način za prijenos bolesti koji se
prenose krvlju. Uprkos naporima da se spriječi unos droge unutar zatvora, injekciono korištenje droge
u zatvorima je česta pojava koja predstavlja veliki rizik za prijenos infekcija koje se prenose krvlju. Zbog
toga što je krijumčarenje opreme za injektiranje u zatvore puno teže nego krijumčarenje droge, često
samo nekoliko šprica kruži među zatvorenicima unutar zatvora. Prijenos je uzrokovan razmjenom krvi,
jer se dio krvi može zadržati u šprici i injektirati drugom korisniku.
Prevencija je zasnovana na sprječavanju prijenosa uzrokovanim kontaminiranim špricama. Na
populacijskom nivou, usvajanje pragmatične politike za smanjenje rizika stvara najprihvatljivije uvjete
za sprječavanje prijenosa. Ako ne postoji takva politika, institucije mogu promovirati sigurnu praksu
injektiranja intervencijama, od zdravstvene edukacije do programa igala i šprica. Visoka koncentracija
virusa hepatitisa B i C u krvi i njihova sposobnost da žive izvan tijela, čini ih lakše zaraznim od HIV-a. Da bi
se spriječila infekcija sa virusom hepatitisa B i C, injekcioni korisnici droge bi trebali izbjegavati dijeljenje
bilo kojeg dijela njihove injekcione opreme, uključujući šprice, pamučne filtere, vodu i kuhala.
1.3.1. TeToVIrANJe, PrIrSANJe
Iako je tetoviranje zabranjeno u zatvorima, u brojnim zemljama je to vrlo česta aktivnost. Tetoviranje se
obično izvodi u nečistim uvjetima korištenjem olovaka i igala. Nesterilna oprema za tetoviranje može
poslužiti kao učinkovito sredstvo za prijenos infekcija koje se prenose krvlju. Tetoviranje je povezano sa
rizikom za dobijanjem HIV-a, virusa hepatitisa B, virusa hepatitisa C i tetanusa.
Pirsanje je također prisutno u mnogim zatvorima. Dijelovi tijela koji se najčešće probuše su ušna školjka
i hrskavica, obrva, usna, nos, jezik, bradavica, pupak i genitalije.
1.4. SEKSUALNO PRENOSIVE BOLESTI
Zatvorska populacija zahvaćena spolno prenosivim bolestima može očekivati porast broja slučajeva
HIV infekcije: spolno prenosive bolesti koje narušavaju integritet može i mukoznih membrana može
lako prokrvariti, na taj način se povećava zaraznost i osjetljivost na HIV. Spolno prenosive infekcije su
važan prediktor HIV infekcije zbog toga što pokazuju prisutnost ponašanja povezanog sa prijenosom
HIV-a. Najbolji način za sprječavanje spolno prenosivih bolesti je potpuno izbjegavanje seksualnih
odnosa, ali to nije realno očekivati, jer je većina zatvorenika u seksualno aktivnim godinama, a neki od
njih mogu biti subjekt različitih formi seksualnog zlostavljanja. Ipak, zatvorenici mogu biti poticani na
učenje kako spriječiti spolno prenosive infekcije i uobičajene simptome spolno prenosivih infekcija, i
kako da potraže zdravstvenu njegu čim primjete bilo kakav simptom.
SIFILIS
Bez liječenja, uzročnik sifilisa, Treponema pallidum, ostaje u tijelu cijelog života, vodeći teškim
oštećenjima, poremećajima nervog sistema i smrti. Sifilis prolazi kroz nekoliko faza, sa različitim
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
14
simptomima za svaku fazu. Sifilis se prenosi nezaštićenim vaginalnim, analnim i oralnim odnosom,
ljubljenjem, ili sa majke na plod tokom trudnoće. Najzarazniji je u ranoj fazi – sekret koji curi iz čankra
je jako infektivan.
ZDrAVLJe U ZATVorIMA
Zdravstvene usluge u zatvorima, tamo gdje postoje, uglavnom su izvan zdravstvenog sistema obično
insuficijentnih kapaciteta, karakterizirane nedostatkom osoblja i drugih resursa. Djelotvorne politike
sprječavanja HIV-a i SPI (spolno prenosive infekcije) unutar zatvora su često onemogućene poricanjem
postojanja faktora koji doprinose njihovom širenju (dostupnost droge, seksualne aktivnosti, nedostatak
zaštite). Korisnici droga i osobe koje žive s HIV-om u zatvoru su često stigmatizirana grupa izložena
socijalnoj izolaciji, nasilju i kršenju ljudskih prava od strane osoba na izdržavanju kazne zatvora, pa i od
zatvorskog osoblja.
Zaposlenici u zatvorima su, također, u opasnosti od HIV infekcije i ostalih krvlju prenosivih infekcija
putem izloženosti krvi i tjelesnim tekućinama (slučajno ozljeđivanje kontaminiranim priborom).
Nedostatak HIV/AIDS/SPI preventivnih programa u zatvorima ugrožava ne samo zdravlje osoba na
izdržavanju kazne zatvora i zatvorskog osoblja, nego i zdravlje šire društvene zajednice.
2. CILJ STUDIJE
GENERALNI CILJ ISTRAŽIVANJA
Procijeniti stanje s obzirom na HIV i druge SPI u zatvorima u BiH, što bi omogućilo donošenje i
implementaciju sveobuhvatnih, na dokazima temeljenih programa prevencije i liječenja HIV-a i drugih
SPI (što predstavlja doprinos održanju statusa zemlje sa niskom prevalencom HIV-a).
SPECIFIČNI CILJEVI ISTRAŽIVANJA:
Procijeniti HIV/SPI prevalencu u zatvorskoj populaciji;•Odrediti veličinu samoprijavljenog rizičnog ponašanja među osobama na izdržvanju kazne •zatvora prije i za vrijeme tekućeg izdržavanja kazne zatvora) te identificirati druge faktore rizika
koji bi mogli biti povezani s prijenosom HIV-a i drugih SPI;
Istražiti udruženost rizičnog ponašanja i prevalence HIV/ SPI medju osobama na izdržavanju •kazne zatvora;
Procijeniti stepen znanja, stavova, ponašanja i prakse osoba na izdržvanju kazne zatvora u vezi •s HIV/SPI;
Utvrditi dostupnost promotivno-preventivnih usluga, informacija, edukacije, komunikacije o •HIV/SPI u zatvorima;
Osigurati osnovu za kontinuirano praćenje i vrjednovanje rezultata intervencijskih programa.•
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
15
3. METODOLOGIJA I ISPITANICI
3.1. UZORAK
Istraživanje je provedeno kao studija presjeka, na slučajno odabranom uzorku od 620 osoba na
izdržavanju kazne zatvora u BiH, anketiranjem ispitanika primjenom standardiziranog upitnika i
uzorkovanjem krvi za laboratorijsko testiranje na HIV i druge SPI (hepatitis B i C, sifilis).
Kriterij uključivanja: osobe koje su na izdržavanju kazne zatvora duže od dva mjeseca, zatečeni u
određenom danu istraživanja.
Kriterij isključivanja: osobe na izdržavanju kazne zatvora koje su kraće od dva mjeseca u zatvoru, u
samicama, koji su rijetko u kontaktu s drugim osobama izdržavanju kazne zatvora i oni koji prema
procjeni zatvorskog osoblja predstavljaju veliku opasnost za anketara. Selektirani ispitanici, (nakon
dobijanja informiranog pristanka) su bili anketirani (samoadministriranje upitnika u grupi), a nakon
toga je uziman uzorak krvi za laboratorijsku analizu.
3.2. VRIJEME I MJESTO ISTRAŽIVANJA
Istraživanje je provedeno u vremenu od 15.08. - 26.08.2011. godine u 10 odabranih zatvora
(4 u FBiH, 6 u RS) na ukupnom uzorku od 620 ispitanika (421 u FBiH i 199 u RS). Prethodno je tim za
procjenu, u saradnji sa zatvorskom službom, pripremio mjesto istraživanja - listu osoba na izdržavanju
kazne zatvora, raspoređenih u manje grupe (mogućnost grupnog ispunjavanja upitnika).
3.3. INSTRUMENTI ISTRAŽIVANJA
Anketiranje su provodili posebno educirani NVO volonteri primjenom standardiziranog upitnika.
Upitnik je bio šifriran, ista šifra je pratila i uzorak krvi (5 ml) koji je uziman vakutajnerom, nakon
informiranog pristanka, odmah nakon anketiranja. Šifrirani uzorak s propratnom uputnicom s istom
identifikacijskom šifrom je službeno dostavljan u odabrani laboratorij. Testiranje se provodilo pomoću
ELISA testova novije generacije i rezultati su dostavljani nadležnom koordinatoru terenskog tima koji
ih je kovertirane, zalijepljene, sa šifrom na koverti, putem zatvorskog koordinatora dostavljao svakom
ispitaniku ponaosob-prema pripadajućoj šifri uz pojašnjenje nalaza i preporuku za eventualne dalje
kontrole.
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
16
4. SAGLASNOST ETIČKOG KOMITETA
Poštujući načela Helsinške deklaracije i njezinih dopuna, etičnost istraživanja je osigurana kroz
informirani pristanak ispitanika za sudjelovanje u istraživanju, zaštitom podataka ispitanika u uzorku
bez navođenja osobnih podataka. Prije istraživanja je osigurana suglasnost etičkog komiteta za
provođenje istraživanja u FBiH. U Republici Srpskoj saglasnost za provođenje istraživanja je dobijena
od strane Ministartsva zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske jer u vrijemr provođenja istraživanja
u Institutu za javno zdravstvo nije bio uspostavljen etički komitet. Dobijene saglasnosti su potvrda da
se neće povrijediti dostojanstvo i pravo ispitanika na zaštitu privatnosti, čiji će podaci biti korišteni za
planiranje i primjenu mjera zaštite javnog zdravlja.
5. STATISTIČKA ANALIZA PODATAKA I ZAVRŠNI IZVJEŠTAJ
Nakon logičke obrade ispunjenih upitnika i unosa podataka u bazu programskog sistema Microsoft
Access 2000, za statističku analizu je koristen programski sistem SPSS for Windows (inačica 15.00, SPSS
INC, Chicago, Illinois, SAD)
U obradi podataka je korišten metod deskriptivne statistike. Podaci su prikazani kao frekvencija i
postotak za kategorijske varijable, medijan i raspon za ordinalne, te za kontinuirane varijable ovisno o
distribuciji podataka srednja vrijednost i standardna devijacija. Za testiranje razlike je korišten χ2 test,
razina vjerojatnosti od p<0,05 je uzeta kao statistički značajna.
Rezultati istraživanja su prezentirani po poglavljima:
opće informacije (uključujuči stopu odgovora, sociodemografske karakteristike), istoriju •izdržavanja kazne zatvora (aktualna i ranija),
prevalenca HIV-a i drugih SPI,•prevalenca injekcionih korisnika droga, njihove karakteristike,•prijavljene seksualne aktivnosti i ponašanja ispitanika,•analiza kontributivnih faktora koji povečavaju rizik izloženosti infekciji HIV, HGV, HBV, sifilis-a.•
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
17
6. REZULTATI
Istraživanje je provedeno kao prevalentna studija među osobama na izdržavanju kazne u deset zatvora
na području BiH, četiri u Federaciji BiH (Zenica, Sarajevo, Mostar i Tuzla) i šest u Republici Srpskoj
(Banja Luka Trebinje Doboj Istočno Sarajevo, Bijeljina i Foča)
Istraživanjem je obuhvaćeno 620 ispitanika što predstavlja zadovoljavajuću stopu odaziva od 84%. Od
ukupnog broja ispitanika, 54,7% su na izdržavanju kazne u strogom tipu zatvora.
Ukupno 620 ispitanika ja sudjelovalo u anketi koja se sastojala od ispunjavanja upitnika sa 31 pitanjem,
a njih 595 je pristalo na davanje uzorka krvi za testiranje na HIV, odnosno HCV, HBV i sifilis (588).
6.1. SOCIODEMOGRAFSKI PODACI
Preko 97% ispitanika su državljani BiH, muškarci čine 93,7% ukupnog uzorka. Prosječna dob ispitanika
je 34 godine (St.dev.10,639), u rasponu od 17 do 71 godine. Najveći dio ispitanika (38%) pripada dobnoj
grupi 28-37 godina, sa 40,7% ispitanika muškog, odnosno 48,7% ženskog spola mlađih od 30 godina.
Grafikon 1: Raspored ispitanika (ukupni uzorak) po dobnim grupama
Veći udio (61,9%) čine ispitanici sa srednjom stručnom spremom, bez škole ih je 2,6% (nešto manje u
RS, 2,0% i općenito nešto bolji obrazovni profil imaju ispitanici u RS subuzorku).
0,5%
32,9%
38,6%
17,9%
6,7%
3,3%
0
28,6%
36,7%
16,1%
13,6%
0,2% 3,0%
0,0% 10,0% 20,0% 30,0% 40,0% 50,0%
<18
18-27
28-37
38-47
48-57
58-67
68 i više RS n=195 F/BiH n=420
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
18
Grafikon 2: Struktura ispitanika (ukupan uzorak) prema stepenu obrazovanja
Prosječna dob prvog injektiranja droge u ispitanika je 21 godina, (St.dev.5,423), raspon od 12-38
godina.
Tabela 11: Dob (u godinama) uzimanja prve droge u istraživanom uzorku, ovisno o spolu ispitanika
VARIJABLEC±Q* PO SPOLU Mann-Whitney
UP
MUŠKI ŽENSKI
Dob prvog uzimanja
droge 20,00±7,0 17,50±8,0 230,500 0,310
* C±Q* =medijan±kvartilni raspon
Nije bilo značajne razlike između muških i ženskih ispitanika u dobi prvog injekcijskog uzimanja
droge. Od 229 korisnika bilo kakve droge, njih 15,7% ih je bilo na metadonskom programu u vrijeme
započinjanja služenja zatvorske kazne. Od 107 ispitanika koji navode da su injekciono koristili droge u
vrijeme započinjanja služenja kazne, njih 27,1% (29) je bilo na metadonskom programu.
Tabela 12: Injekciono korištenje droge prije zatvora, prema kategoriji zatvora
PRIJE DOLASKA U ZATVOR KORISTILI
DROGU INJEKCIJSKI
TIP ZATVORAUkupno
Poluotvoreni (%) Zatvoreni (%)
DA 47 (17,3%) 60 (17,4%) 107 (17,4%)
NE 218 (80,1 %) 277 (80,5%) 495 (80,4%)
Bez odgovora 7 (2,6%) 7 (2,0%) 14 (2,3%)
Ukupno 272 (100,0%) 344 (100,0%) 616 (100,0%)
Ne postoji statistički značajna razlika učestalosti injekcionih korisnika droge prema kategoriji zatvora
(χ2 test=0,199; df=2;p=0,905), što ukazuje na činjenicu da je iskustvo injekcionog korištenja droga
gotovo jednako prisutno među ispitanicima iz oba tipa zatvora. Taj podatak posredno odražava prisutno
ubrizgavanje droga u zajednici, neovisno o karakteru kriminalnog miljea, kao i potrebu kreiranja
prioritetnih programa „smanjenja štete“ u zatvorima.
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
28
6.4. RIZIČNO PONAŠANJE U ZATVORU
SeKSUALNo PoNAŠANJe
Od 617 ispitanika, njih 1,6% navodi da su bili zrtva seksualnog nasilja (5 muškog i 1 ženskog spola), 10%
fizičkog, a 19,4% psihičkog nasilja. Dobrovoljan seksualni odnos s drugim zatvorenicima navodi 1,9%
ispitanika.
Tabela 13: Indikatori rizičnog seksualnog ponašanja, po tipu zatvora
JESTE LI ZA VRIJEME IZDRŽAVANJA KAZNE ZATVORA IMALI DOBROVOLJNE SEKSUALNE ODNOSE S DRUGIM ZATVORENICIMA
TIP ZATVORA
χ2 test df PPoluotvoreni Zatvoreni
n=273 % n=345 %
da 5 1,8 7 2,0
1,886 2 0,393ne 265 97,1 329 95,4
ne želi odgovoriti 3 1,1 9 2,6
Jeste li za vrijeme izdržavanja kazne zatvora bili žrtva seksualnog nasilja?
da 4 1,5 6 1,7
0,513 2 0,774ne 266 97 333 96,
ne želi odgovoriti 3 1,1 9 2,6
Kod procjene seksualnog ponašanja osoba na izdržavanju kazne zatvora, 61% ispitanika smatra da se
u zatvoru ne prakticiraju medjusobni seksualni odnosi, 32% ih smatra da ih prakticira manji, a 6%
veći broj zatvorenika, a da pri analnom seksualnom odnosu nitko ne koristi kondom smatra 69,5%
ispitanika.
Rizik da se za vrijeme izdržavanja kazne zatvora zaraze HCV-om i HBV-om, više od trećine ispitanika
(37%) smatra visokim, od HIV infekcije nesto nižim (27,5%).
Od 615 ispitanika koji su odgovorili na to pitanje, 65,2% ih izjavljuje da im je tokom izdržavanja kazne
zatvora dostupno dobrovoljno, povjerljivo HIV savjetovanje i testiranje (DPST), 40,5% ih odgovara da
su im u zatvoru dostupni kondomi, u manjem postotku lubrikanti (22,6%), sterilne igle i šprice su bile
dostupne svega za 3,3% ispitanika.
KorIŠTeNJe DroGe
Od ukupnog broja ispitanika (620), njih 68 (11%) je za vrijeme izdržavanja kazne u ovom zatvoru uzimalo
drogu (FBiH 12,9%, RS 7,0%). Od njih 68 koji navode da su u ovom zatvoru uzimali neku drogu, 16,2%
ju je uzimalo injekcijski (FBiH 7/54; RS 4/14). Od ukupnog broja injekcionih korisnika droge koji su došli
na izdržavanje kazne (107), njih 9 (8,4%) su nastavili u zatvoru injekcijski uzimati drogu od kojih četvoro
pri tome koristi pribor za injektiranje koji je netko drugi koristio (Tabela 14).
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
29
Tabela 14: Ispitanici koji su u ovom zatvoru koristili drogu injektiranjem i pri tome koristili pribor koji je neko drugi koristio
ISPITANICI SA ISKUSTVOM INJEKTIRANJA DROGE KOJI SU NASTAVILI IKD U OVOM ZATVORU
BiH F/BiH RS
n=107 % n=77 % n=30 %
da 9 8,4 7 9,1 2 6,7
IKD koji za vrijeme izdržavanja kazne zatvora razmjenjuju pribor za injektiranje droge
n=9 % n=7 % n=2 %
da 4 44,4 3 42,9 1 50,0
Prvo injektiranje droge u zatvoru prijavljuje 3,7% od ukupnog broja ispitanika koji prijavljuju injekciono
korištenje droga (FBiH, 5,2%; RS,0,0%). Statistički značajno veći broj ispitanika sa iskustvom injektiranja
droge nije imao prvo injektiranje u zatvoru (χ2 test=174,075; df=2; P<0,001), što znači da se na
izdržavanje kazne zatvora uglavnom dolazi sa iskustvom injektiranja droge što u zatvorskim okolnostima
predstavlja dodatni rizik izlaganja HIV/SPI.
U odnosu na kategoriju zatvora, od njih 6 koji izjavljuju da pri injektiranju razmjenjuju pribor, petoro je
iz zatvora zatvorenog tipa.
Tabela 15: Razmjena pribora za injektiranje droge u zatvoru, po tipu zatvora
RAZMJENA PRIBORA ZA INJEKTIRANJE DROGE
TIP ZATVORA
χ2 test df PPoluotvoreni Zatvoreni
n=47 % n=60 %
da 26 55,3 36 60,0
0,246 2 0,884ne 20 42,5 23 38,3
ne želi odgovoriti 1 2,1 1 1,6
Ne postoji statistički značajna razlika u razmjeni pribora za injektiranje droge u odnosu na kategoriju
zatvora (p> 0,5).
TeToVIrANJe I ZATVor
Od 618 ispitanika, njih preko 50% ima tetovažu (46,3% prije zatvora i 11,2% u zatvoru), pirsing je imalo
11,1% ispitanika prije, i 1,1% u zatvoru.
Od ukupnog broja ispitanika, njih 57,5% ima tetovažu i njih 12,2% prijavljuje tetoviranje već korištenim
priborom.
11% ih prijavljuje tetoviranje u zatvoru, pri čemu je njih 25% koristilo već korišten pribor.
Ispitanici u zatvorenom tipu zatvora učestalije su imali tetovaže i to napravljene u zatvoru, u odnosu na
ispitanike iz poluotvorenog tipa zatvora (χ2 test=21,922; df=2; p<0,001).
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
30
6.5. TESTIRANJE NA HIV/SPI
Od svih ispitanika u uzorku (617), njih 40,2% izjavljuje da su se ikad testirali na HIV, a od 616 ispitanika,
njih 137 (22,2%) se testiralo u zadnjih 12 mjeseci. Od ukupnog broja ispitanika (617), njih 18,1% se
testiralo u zadnjih 12 mjeseci i zna rezultat testa.
Od onih koji navode da su se testirali u zadnjih 12 mjeseci (na to pitanje odgovor je dalo 124 ispitanika),
njih 90% zna rezultat testiranja.
Tabela 16: Struktura ispitanika testiranih na HIV u zadnjih 12 mjeseci, po tipu zatvora
DA LI STE U ZADNJIH 12 MJESECI TESTIRANI NA HIV
TIP ZATVORA
χ2 df PPoluotvoreni Zatvoreni
n=272 % n=345 %
da 57 21,0 80 23,20,439 1 0,508
ne 215 79,0 265 76,8
Ispitanici u teškim zatvorima su u nesto većem postotku testirani u zadnjih 12 mjeseci (bez statistički
značajne razlike u odnosu na poluotvorene zatvore, p<0,5)
reZULTATI TeSTIrANJA
Od 616 ispitanika, uz prethodni informirani pristanak, na HIV je testirano njih 585 (od koji 7 brzim
testom jer su odbili dati uzorak krvi iz vene), dok je na hepatitis B i C virusnu infekciju i sifilis testirano
njih 588. Nijedan testirani nije bio anti HIV pozitivan, HCV infekcija je detektirana kod 14,3% testiranih,
HBV kod 1,5%, odnosno sifilis kod 0,5% testiranih.
Tabela 17: Učestalost HCV infekcije među ispitanicima, po spolu
HCV - testiranjeM Ž
χ2 test df Pn=549 % n=39 %
Pozitivan 80 14,5 4 10,20,554 1 0,457
Negativan 469 85,4 35 89,8
HCV infekcija se u većem postotku registrira među ispitanicima muškog spola u odnosu na ispitanice,
ali bez statističke značajnosti (p<0,5).
Tabela 18: HCV infekcija i dužina boravka u zatvoru - uključeni svi ispitanici n=584KOLIKO DUGO STE VEĆ U ZATVORU Rezultat HCV testiranja
UkupnoPozitivni Negativni
2 mjeseca do 1 godinu%
4150,0
18536,9
22638,7
1-3 godine%
2732,9
15631,1
18331,3
više od 3 godine%
1417,1
16132,1
17530,0
Ukupno 82 502 584
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
31
Računato na ukupan broj ispitanika, oni sa HCV infekcijom su imali kraći boravak u zatvoru u odnosu
na ispitanike bez HCV infekcije (postoji statistička značajnost χ2 test=8,517; df=2; P=0,014) što se može
objasniti prethodnim izdržavanjem kazne zatvora, odnosno iskustvom injektiranja droge.
Tabela 19: HCV infekcija i dužina zatvorske kazne - uključeni samo ispitanici koji dosad nisu bili u zatvoru (n=328)
KOLIKO DUGO STE VEĆ U ZATVORURezultat HCV testiranja
UkupnoPozitivni Negativni
2 mjeseca do 1 godine%
1553,6
11337,7
12839,0
1-3 godine%
828,6
9331,0
10130,8
više od 3 godine%
517,9
9431,3
9930,2
Ukupno 28 300 328
U uzorku ispitanika kojima je ovo prvo izdržavanje kazne zatvora, među onima sa HCV infekcijom,
u vrijeme provođenja istraživanja veći udio čine oni koji su kraće boravili u zatvoru (bez statistički
značajne razlike u prisutnosti HCV infekcije ovisno o dužini boravka u zatvoru (χ2 test=3,250; df=2;
P=0,197), što se može objasniti činjenicom da se na izdržavanje kazne zatvora dolazi sa HCV infekcijom
- iskustvo injekcijskog korištenja droge).
HCV pozitivni ispitanici - injekcioni korisnici droga su imali značajno nižu dužinu kazne od HCV negativnih
osoba što ukazuje na činjenicu da se HCV infekcija stječe prije dolaska na izdržavanje kazne zatvora ili
kratko po dolasku u zatvor.
Tablica 20: Učestalost HCV, HBV i sifilisa među ispitanicima, po tipu zatvora
VArIJABLeTIP ZATVorA
χ2 test df PPoLUoTVoreNI ZATVoreNI
HCV - testiranje n=262 % n=326 %
pozitivan 36 13,6 48 14,7 0,115 1 0,735
HBV- testiranje n=262 n=326
pozitivan 4 1,5 5 1,5 0,000 1 0,994
Sifilis - testiranje n=261 n=326
pozitivan 1 0,4 2 0,6 0,151 1 0,693
Nešto veći postotak HCV infekcije i sifilisa je detektiran u zatvorima zatvorenog tipa u odnosu na zatvore
poluotvorenog tipa, ali bez statističke značajnosti (p<0,05).
Multivarijantna logistička regresijska analiza pokazuje da je injekciono uzimanje droga jedan od
najznačajnijih prediktora HCV infekcije u osoba na izdržavanju kazne zatvora.
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
32
Tabela 21: Prediktori za HCV infekciju
Pitanja Sig. exp(B)95% C.I.for eXP(B)
Lower Upper
Koliko imate godina 0,215 1,027 0,984 1,072
Duzina zatvorskog staza 0,033 1,625 1,039 2,542
Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa stalnim partnerom bez kondoma
0,675 0,849 0,395 1,824
Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa osobom istog spola
0,033 3,575 1,105 11,563
Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom
0,671 0,818 0,324 2,064
Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom bez kondoma
0,831 1,107 ,436 2,811
Prije dolaska u zatvor koristili drogu injektiranjem 0,000 19,699 6,857 56,587
Prvo injektiranje bilo u zatvoru 0,109 2,185 ,841 5,678
Imate li tetovažu 0,003 0,415 0,232 0,742
Imate li pirsing 0,037 3,144 1,073 9,213
Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora bili žrtva seksualnog nasilja
0,004 26,975 2,820 258,065
Za vrijeme kazne zatvora, prisilili nekoga na seksualni odnos
0,135 0,086 0,003 2,142
Za vrijeme izdržavanja kazne imali dobrovoljne seksualne odnose s drugim zatvorenicima
0,035 0,123 0,018 0,864
Za vrijeme izdržavanja kazne, uzimali drogu (bilo kakvu) 0,105 2,287 0,841 6,223
Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora uzimali drogu injekcijski
0,729 1,387 0,218 8,831
Za vrijeme izdržavanja kazne razmjenjivali pribor za injektiranje
0,806 1,315 0,148 11,652
Pri tetoviranju koristili pribor koji je netko već koristio 0,529 1,396 0,494 3,945
Constant 0,001 0,000
Nakon isključivanja varijabli iz prediktivnog modela koji su imali značajnu međusobnu korelaciju,
kao značajni prediktori za HCV infekciju su se pokazali: korištenje droge injekcijski prije zatvora,
vrijeme provedeno u zatvoru zadnjih 10 godina, seksualni odnos s osobom istog spola prije dolaska u
zatvor, postojanje tetovaže i pirsinga, žrtva seksualnog nasilja, dobrovoljni seksualni odnosi s drugim
zatvorenicima (Negelkerke R2=0,534) (Tabela 21).
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
33
Tabela 22. Mogući prediktori HBV infekcije
Pitanje Sig. Exp(B)95% C.I.for EXP(B)
Lower Upper
Koliko imate godina 0,203 0,957 0,895 1,024
U proteklih 10g. ukupno vremena provedeno u zatvoru
0,898 0,942 0,375 2,366
Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa stalnim partnerom bez kondoma
0,372 0,505 0,113 2,261
Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa osobom istog spola
0,679 0,512 0,022 12,188
Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom tko vam nije bračni partner
0,117 6,839 0,617 75,787
Prije dolaska u zatvor ikada imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom bez kondoma
0,334 0,462 0,097 2,207
Prije dolaska u zatvor koristili drogu injektiranjem 0,325 7,077 0,143 349,440
Prvo injektiranje bilo u zatvoru 0,507 0,283 0,007 11,775
Imate li tetovažu 0,824 0,875 ,269 2,843
Imate li pirsing 0,944 0,925 0,105 8,157
Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora bili žrtva seksualnog nasilja
0,909 1,397 0,005 420,315
Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora prisilili nekoga na seksualni odnos
0,788 3,075 0,001 10919,491
Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora imali dobrovoljne seksualne odnose s drugim zatvorenicima
0,974 1,098 0,004 310,685
Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora uzimali drogu (bilo kakvu)
0,356 0,259 0,015 4,563
Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora uzimali drogu injekc.
0,760 0,405 0,001 135,525
Za vrijeme izdržavanja kazne zatvora koristili pribor za injektiranje koji je neko već koristio
0,969 0,893 0,003 286,578
Pri tetoviranju koristili pribor koji je neko već koristio 0,523 2,087 0,219 19,908
Constant 0,395 1340,886
Nakon isključivanja varijabli iz prediktivnog modela koji su imali značajnu međusobnu korelaciju,
mogući prediktori HBV infekcije nisu se pokazali kao značajni (Negelkerke R2=0,088) (Tabela 20).
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
34
6.6. INDIKATORI
Indikator BiH FBiH rS Objašnjenje indikatora
Prevalenca HIV
0,0 0,0 0,0
Numerator: Broj HIV pozitivnih osoba na izdržavanju kazne zatvoraDenominator: Broj testiranih osoba na izdržavanju kazne zatvora
Prevalenca HBV
1,5 2,0 0,6
Numerator: Broj HBV pozitivnih osoba na IKZDenominator: Broj testiranih osoba na IKZ
Prevalenca HCV
14,3 15,9 10,7
Numerator: Broj HCV pozitivnih osoba na IKZDenominator: Broj testiranih osoba na IKZ
Prevalenca Sifilis-a
0,5 0,0 1,7
Numerator: Broj osoba na IKZ pozitivnih na sifilisDenominator: Broj testiranih osoba na IKZ
% zatvorenika koji su prije dolaska u zatvor koristili bilo kakvu drogu
37,4 41,8 28,3
Numerator: Broj osoba na IKZ koji su prije dolaska u zatvor koristili bilo kakvu drogu.Denominator: Broj osoba na IKZ koji su sudjelovali u istraživanju
% zatvorenika koji su prije dolaska u zatvor injekcijski koristili drogu
17,4 18,4 15,2
Numerator:Broj osoba na IKZ koji su prije dolaska u zatvor uzimali drogu injekcijski.Denominator: Broj osoba na IKZ koji su sudjelovali u istraživanju.
% injekcijskih korisnika droge koji su prije dolaska u zatvor prakticirali razmjenu injekcijskog pribora 57,9 55,8 63,3
Numerator:Broj injekcijskih korisnika droge koji su prije dolaska u zatvor razmjenjivali pribor za injektiranje.Denominator: Broj injekcijskih korisnika droge na izdržavanju kazne zatvora
% IKD koji su u ovom zatvoru injekcijski koristili drogu
8,4 9,1 6,7
Numerator: Broj osoba na IKZ koji su uzimali drogu injekcijski za vrijeme izdržavanja kazne zatvora.Denominator: Broj injekcijskih korisnika droge na izdržavanju kazne zatvora
% IKD koji u ovom zatvoru injekcijski koriste drogu i pri tome razmjenjuju injekcijski pribor 44,4 42,9 50,0
Numerator: Broj osoba na IKZ koji su u ovom zatvoru koristili već korišten pribor za injektiranjeDenominator: Broj IKD na IKZ koji su injekc. koristili drogu u ovom zatvoru
% osoba koji su prvi put injekciono uzeli drogu u zatvoru, od ukupnog broja IKD
3,7 5,2 0,0
Numerator: Broj osoba na IKZ koji su u ovom zatvoru prvi put injekcijski uzeli drogu .Denominator:Broj injekcijskih korisnika droge na izdržavanju kazne zatvora.
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
35
% osoba na IKZ koji su za vrijeme izdržavanja kazne u ovom zatvoru uzimali drogu (bilo kakvu) 11,0 12,9 7,0
Numerator. Broj osoba na IKZ koji su za vrijeme izdržavanja kazne uzimali bilo kakvu drogu.Denominator: Broj osoba na IKZ koji su sudjelovali u istraživanju.
% osoba koji su u ovom zatvoru uzimali drogu injekcijski, od onih koji su u ovom zatvoru uzimali bilo kakvu drogu 16,2 13,0 28,6
Numerator: Broj osoba na IKZ koji su u ovom zatvoru injekcijski uzimali drogu.Denominator: Broj osoba na IKZ koji su koristili bilo koju drogu u ovom zatvoru
% osoba na IKZ koji se tetovirao u zatvoru
19,4 21,8 13,5
Numerator: Broj osoba na IKZ koji su se tetovirali u zatvoruDenominator: Broj osoba na IKZ koji su se ikad tetovirali
% osoba na IKZ koji su prilikom tetoviranja u zatvoru koristili već korišten pribor.
24,6 25,5 21,4
Numerator:Broj osoba na IKZ koji su prilikom tetovaže u zatvoru koristili pribor koji je već neko koristio.Denominator: Broj osoba na IKZ koji se tetovirao u zatvoru.
% osoba na izdržavanju kazne zatvora koji su bili žrtva seksualnog nasilja u zatvoru (ukupan uzorak) 1,6 2,1 0,5
Numerator: Broj osoba oba spola na IKZ koji su bili žrtve seksualnog nasilja u zatvoru.Denominator: Broj osoba oba spola na IKZ koji su sudjelovali u istraživanju.
% osoba na IKZ koje su bile žrtve seksualnog nasilja u zatvoru (samo muškarci)
1,6 2,0 0,5
Numerator: Broj osoba muškog spola na IKZ koji su bili žrtve seksualnog nasilja u zatvoru.Denominator: Broj osoba muškog spola na IKZ koji su sudjelovali u istraživanju.
% osoba na IKZ koje su imale dobrovoljne seksualne odnose s drugim osobama na izdržavanju kazne zatvora (samo muškarci) 1,7 2,0 1,1
Numerator: Broj osoba muškog spola na IKZ koji su imali dobrovoljne seksualne odnose s drugim osobama istog spola na IKZ .Denominator: Broj osoba muškog spola na IKZ koji su sudjelovali u istraživanju.
% osoba na IKZ koje su prije dolaska u zatvor imale seksualni odnos sa SLUČAJNIM partnerom /partnericom 73,0 71,4 76,4
Numerator: Broj osoba na IKZ koji su prije dolaska u zatvor imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom/partnericom.Denominator: Broj osoba na IKZ koji su sudjelovali u istraživanju
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
36
% osoba koje su imale seksualni odnos sa slučajnim partnerom/partnericom bez kondoma
86,4 87,5 84,4
Numerator: Broj osoba na IKZ koji su prije dolaska u zatvor imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom/partnericom bez kondomaDenominator: Broj osoba na IKZ koji su prije dolaska u zatvor imali seksualni odnos sa slučajnim partnerom/partnericom.
% osoba na IKZ koje su prije dolaska u zatvor imale seksualne odnose sa STALNIM partnerom/partnericom bez kondoma 82,4 80,3 86,7
Numerator: Broj osoba na IKZ koji su prije dolaska u zatvor imali seksualne odnose sa stalnim partnerom/partnericom bez kondoma.Denominator: Broj osoba na IKZ koji su sudjelovali u istraživanju.
% osoba na IKZ koji su točno odgovorili na sva pitanja o putevima prijenosa HIV-a
3,0 3,1 3,9
Numerator: Broj osoba na IKZ koji su tačno odgovorili na sva pitanja o putevima prijenosa HIV-a.Denominator: Broj osoba na IKZ koji su sudjelovali u istraživanju.
% osoba na IKZ koji su točno odgovorili na sva pitanja o načinima sprječavanja prijenosa HIV-a 31,0 28,1 37,3
Numerator: Broj osoba na IKZ koji su točno odgovorili na sva pitanja o sprječavanju prijenosa HIV-a (p15-1 do p15-6)Denominator: Broj osoba na IKZ koji su sudjelovali u istraživanju.
% osoba na IKZ koji imaju diskriminant. stav prema osobama zaraženim HIV-om
14,9 17,4 9,4
Numerator: Broj osoba na IKZ koji su sa NE odgovorili na sva pitanja o diskriminaciji p(16-1 do p16-4)Denominator: Broj osoba na IKZ koji su sudjelovali u istraživanju,
% osoba na IKZ koji su testirani na HIV u zadnjih 12 mjeseci
22,2 24,1 18,3
Numerator:Broj osoba na IKZ koji su testirani na HIV u zadnjih 12 mjeseci.Denominator: Broj osoba na IKZ koji su sudjelovali u istraživanju.
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
37
7. RASPRAVA
Zatvori su mjesta očekivano veće prevalence krvlju i spolno prenosivih infekcija (KSPI) nego u zajednici i
to iz dva osnovna razloga: prvo, mnoge osobe na izdržavanju kazne zatvora su bivši ili aktualni injekcioni
korisnici droga, te na taj način mogu imati veću učestalost K/SPI, osobito HCV. Drugi je, nedostatak ili su
insuficijentne preventivne mjere (čiste igle i šprice, dostupnost besplatnih kondoma) u većini zatvora,
u kombinaciji sa ekstremnim socijalnim uvjetima, što sve skupa stvara dodatne mogućnosti za prijenos
K/SPI. Tetoviranje je također prisutan faktor rizika za prijenos K/SPI u zatvoru.
Učestalost K/SPI, injekcionog koristenja droga među zatvorenicima, u kombinaciji s dijeljenjem
opreme za injektiranje, tetoviranje, nasilje i drugi oblici rizičnog ponašanja čine da je zatvor okruženje
visokog rizika za prijenos tih infekcija. U konačnici, to doprinosi epidemiološkom profilu tih infekcija i u
izvanzatvorskoj sredini, po povratku nakon izdržane kazne zatvora.
Istraživanje je provedeno kao prevalentna studija među osobama na izdržavanju kazne zatvora u
deset zatvora, četiri u Federaciji BiH (FBiH, sa 421 ispitanikom) i šest u Republici Srpskoj (RS, sa 199
ispitanika). Dakle, u istraživanju je sudjelovalo 620 ispitanika (581 muškog i 39 ženskog spola) koji su
nakon informiranog pristanka, ispunili upitnik o faktorima rizika, i uz visoku respondentnu stopu (preko
95%), testirani na HIV, odnosno HCV, HBV i sifilis.
Prosječna dob ispitanika je 34 godine, sa najvećim udjelom u dobnoj skupini 28-39 godina. Većina (62%)
ih ima završenu srednju, a 2,6% ih je bez škole. Za više od polovine ispitanika, ovo je prvo izdržavanje
kazne zatvora, i više od trećine ih je kraće od godinu dana u zatvoru. Više od petine ih je „povratnika“,
koji su bili dva i više puta u zatvoru.
Rezultati studije pokazuju slabije znanje o HIV/AIDS-u, načinima spriječavanja prijenosa HIV-a, osobito
slabo poznavanje putova prijenosa. To je u skladu sa njihovom samoprocjenom znanja o HIV/AIDS-u,
kao i podatkom da ih je više od polovine došlo u zatvor bez ikakve prethodne edukacije, informiranja
o HIV/AIDS-u.
Unatoč tome, žene na izdržavanju kazne zatvora u ovom istraživanju pokazuju bolje cjelokupno znanje o
HIV/AIDS-u, ali ne i načine njegove prevencije. U odnosu na kategoriju zatvora, nešto bolje poznavanje
puta prijenosa HIV infekcije pokazuju ispitanici iz teških zatvora.
Rezultati studije su pokazali da su ispitanici koji su proveli kraće vrijeme u zatvoru imali značajno niži
nivo znanja od onih koji su duže na izdržavanju kazne zatvora što ukazuje na nedovoljnu informiranost,
educiranost posebno mlađe populacije. Najprihvatljiviji izvori informiranja, kanali komunikacije prema
dobivenim rezultatima istraživanja su pisani izvori-novine, brošure, TV/radio.
Nedovoljno poznavanje HIV/AIDS-a, puteva prijenosa, načina spriječavanja može objasniti podatak do
kojeg se došlo ovim istraživanjem da petina ispitanika pokazuje diskriminatorski odnos prema osobama
koje žive sa HIV-om. Pri tome, ispitanici iz poluotvorenog tipa zatvora su imali značajno pozitivniji
stav prema osobama koje žive sa HIV-om. Strah da bi zbog eventualne seropozitivnosti na HIV bili
drukčije tretirani predstavlja ozbiljnu barijeru da se testiraju. U ovom istraživanju smo imali visoku
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
38
stopu odgovora (84%) što se može pripisati postupnom jačanju programa prevencije HIV-a u zatvorima,
boljoj, ali još nedovoljnoj saradnji sa zdravstvenim ustanovama i NVO. Prema dobivenim podacima,
DPST usluge (dobrovoljno, povjerljivo savjetovanje i testiranje) je dostupno za 65% ispitanika, kondomi
za 40,5% (nešto niži postotak u RS subuzorku, 34%), sterilne igle i šprice za 3,3% ispitanika (nešto niža
stopa u RS subuzorku, 2,5%).
Ponašanja osoba na izdržavanju kazne zatvora prije ulaska u zatvor u velikoj mjeri determinira njihovu
izloženost riziku od HIV-a i drugih krvlju prenosivih infekcija u zatvorskom okruženju. Rezultati studije
pokazuju da preko 86% ispitanika nije koristilo kondom pri seksualnom odnosu sa slučajnim partnerom/
partnerkom, 4,2% ih je imalo iskustvo istospolnih seksualnih odnosa.
Više od trećine ispitanika je prije zatvora koristilo neku drogu, a svaki šesti ima iskustvo sa injekcionim
uzimanjem droge, bez razlike u odnosu na kategoriju zatvora. Od njih 107 koji su injekcijski koristili
drogu, 58% ih je pri tome razmjenjivalo pribor za ubrizgavanje.
Prosječna dob prvog injektiranja droge je 21 godina, bez značajnije razlike po spolu.
Od ukupnog broja injekcionih korisnika droge, 4% je prvi put uzelo drogu u zatvoru, što znači da
statistički gledano značajno veći broj ispitanika dolazi na izdržavanje kazne zatvora sa statusom
IKD. Neki od njih sa dolaskom u zatvor prekidaju sa injektiranjem, neki nastavljaju, a rezultat ovog
istraživanja pokazuje da 8,4% injekcijskih korisnika droge na izdržavanju kazne zatvora koristi drogu
u zatvoru, pri čemu njih 44,4% razmjenjuje pribor, pri čemu ne postoji statistički značajna razlika u
odnosu na kategoriju zatvora. Ubrizgavanje droge u zatvoru je posebno značajan faktor rizika s obzirom
na opasnost prijenosa HIV-a i drugih krvlju prenosivih uzročnika, osobito ako je prisutna i razmjena
korištenog pribora. Veća prevalenca HCV infekcije u zatvorima u poređenju sa općom populacijom
registrira se uglavnom među injekcionim korisnicima droga (IKD) koji čine 17,4% svih ispitanika što
ubrizgavanje droga čini najjačim faktorom rizika za HCV i obično odražava veliku zastupljenost IKD u
zatvorima. Naime, IKD status se određuje samoregistriranjem, i ispitanici mogu biti neskloni „priznati“
povijest IKD bojeći se mogućih posljedica - dodatne kazne u zatvoru. Unatoč tim ograničenjima, može
se zaključiti da su krvlju prenosive infekcije prisutne među osobama na izdržavanju kazne zatvora i
da preventivne aktivnosti trebaju biti usmjerene na tu zatvorsku subpopulaciju. HBV infekcija u ovom
istraživanju registrirana je sa 1,5% ispitanika i nije bila povezana sa IKD što može ukazivati da HBV
infekcija nije tako koncentrirana među tom zatvoreničkom subpopulacijom.
Često tetoviranje sa razmjenom pribora (preko 50% ispitanika ima tetovažu, svaki osmi tetovirani
zatvorenik se tetovirao u zatvoru, a kod njih 25% prilikom tetoviranja nije korišten sterilan pribor),
upozorava na nisku svijest o riziku tetoviranja u zatvorskom okruženju.
Seksualne aktivnosti se mogu smatrati manje značajnim faktorom rizika za prijenos HIV-a i drugih krvlju
i spolno prenosivih infekcija u zatvoru. Međutim, svjesnost da se seks događa i u zatvorima zahtijeva
procjenu i tog rizika s obzirom na podatke o rizičnom seksualnom ponašanju prije dolaska u zatvor.
Pouzdane podatke o učestalosti seksualnih aktivnosti u zatvorima je teško dobiti u ovakvim istraživanjima
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
39
jer se seksualni odnosi osim dopuštenih bračnih/vanbračnih posjeta protive zatvorskim propisima, te
se manje prijavljuju zbog neugodnosti i straha da ih ne identificiraju kao gay (s obzirom da se većina
zatvorenika koji imaju istospolne seksualne odnose sami ne identificiraju kao homoseksualci).
Od ukupnog broja ispitanika muškog spola (578), koji su odgovorili na ovo pitanje, njih 10 (1,7%) navodi
da su imali dobrovoljno seksualne odnose sa drugim zatvorenicima, 1,6% ih je bilo žrtva seksualnog
nasilja. Posrednim odgovorima na pitanja o procjeni seksualnog ponašanja ostalih zatvorenika, 6%
ispitanika navodi da je veći broj zatvorenika imao dobrovoljne seksualne odnose s drugim zatvorenicima,
70% ih misli da nijedan zatvorenik ne koristi kondom pri analnom seksualnom odnosu.
Svaki peti ispitanik smatra da je rizik da se zarazi HIV-om za vrijeme boravka u zatvoru visok, osobito
HCV-om i HBV-om (svaki treći ispitanik). Svjesnost rizika od HIV infekcije ne prati i praksa testiranja na
HIV, tako da se njih 40% ikad testiralo na HIV, a svega 22% u posljednjih 12 mjeseci.
Testiranje može imati direktnu korist za zatvorenike, ali i rizik od stigmatizacije. U ovako provedenom
istraživanju, bez obzira što je anketiranje bilo anonimno, svi ispitanici su bili obaviješteni o rezultatima,
a svi sa pozitivnim nalazom su se mogli obratiti zatvorskoj zdravstvenoj službi radi dalje obrade. Na taj
način i zatvor može ponuditi posebno okruženje za poboljšanje pristupa njezi za osobe na izdržavanju
kazne zatvora i prevenciju HIV/SPI mosta prema općoj populaciji.
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
40
8. ZAKLJUČCI I PRIJEDLOG MJERA
Zatvorske ustanove, kao visoko rizična okruženja za pojavu i širenje krvlju i spolno prenosivih infekcija, zahtijevaju provođenje sveobuhvatnih preventivnih mjera i kontinuirani nadzor rasprostranjenosti rizičnih i protektivnih ponašanja osoba na izdržavanju kazne zatvora. Pri tome, izvodivost i isplativost sveobuhvatnih screening-a na krvlju i spolno prenosive infekcije u
zatvorima bi trebalo vrednovati - da li za sve ili samo za one sa povijesti IKD s obzirom da je i ovo
istraživanje pokazalo da je injekciono korištenje droga, osobito uz razmjenu pribora, najjači faktor
rizika za HCV i obično odražava veću zastupljenost IKD u zatvorima.
Drugi faktori rizika - tetoviranje uz razmjenu pribora, rizični spolni odnosi, nasilje, nedovoljno znanja i
stigme i diskriminacije, zaštita povjerljivih medicinskih informacija pri čemu se sve forme prisile moraju
izbjegavati.
IEC nije dovoljna za odgovor na HIV/SPI u zatvoru bez pratećih kondom programa - dostupnih besplatnih
kondoma, programa zamjene igala, supstitucijskih opioidnih, mada je zamjena igala i šprica u zatvorima
(pa i supstitucijski opioidni programi) kontroverzno pitanje koje bi izazvalo otpor osoblja zatvora.
Provođenje redovitih survey programa na slučajnom uzorku osoba na izdržavanju kazne zatvora je
važno jer omogućava praćenje trenda seroprevalence krvlju i spolno prenosivih infekcija, rizičnih i
protektivnih ponašanja u zatvoreničkoj populaciji što traži dalje jačanje suradnje vladinog i nevladinog
sektora.
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
41
9. Literatura
Dolan K et al. Availability and risk behavior in prison in New South Wales, Sydney, Australia. Syndey, National Drug and Alcohol Research Centre, 1994:14.
Gaughwin MD et al. HIV prevalence and risk behaviours for HIV transmission in South Australian prison. AIDS, 1991, 5:845–51.
WHO/UNODC/UNAIDS. Interventions to address HIV in prisons: Comprehensive review (Evidence for Action Technical Paper) Geneva: World Health Organization; 2007.
Reindollar RW. Hepatitis C and the correctional population. American Journal of Medicine. 1999; 107(6B):100S–103S.
Estebanez P. Prevalence and risk factors for HIV infection among inmates. IV International Conference on AIDS, 1988; Stockholm, Sweden. Abstract no 4202
Health Canada - Public Health Agency of Canada. Hepatitis C Virus Transmission in the Prison/Inmate Population. Canada Communicable Disease Report. 2004;30(16):141–148.
Hughes RA, Huby M. Life in prison: Perspectives of drug injectors. Deviant Behavior. 2000;21(5):451–479.
Chu S, Peddle K. Under the skin: A people’s case for prison needle and syringe programs. Toronto: Canadian HIV/AIDS Legal Network; 2010.
Elwood Martin R, Gold F, Murphy W, Remple V, Berkowitz J. Drug use and risk of bloodborne infections: A survey of female prisoners in British Columbia. Canadian Journal of Public Health. 2005;96(2):97–101.
Frost L, Tchertkov V. Prisoner risk taking in the Russian Federation. AIDS Education and Prevention. 2002;14(Suppl B):7–23.
Godinho J. Reversing the Tide: Priorities for HIV/AIDS Prevention in Central Asia. >Washington: The World Bank; 2005.
Pearson M. Voluntary screening for hepatitis C in a Canadian federal penitentiary for men. Canadian Communicable Disease Report. 1995;21(14):F4–F5.
Butler T, Milner L. The 2001 inmate health survey. Sydney: NSW Corrections Health Service; 2001.
Calzavara LM, Ramuscak N, Burchell AN. Prevalence and predictors of HIV and hepatitis C in Ontario jails and detention centres. Final report. HIV Social, Behavioural, and Epidemiological Studies Unit, Faculty of Medicine, University of Toronto; 2005.
Jürgens R, Betteridge B. Prisoners who inject drugs: public health and human rights imperatives. Health & Human Rights. 2005;8(2):47–74.
World Health Organization. WHO Guidelines on HIV Infection and AIDS in Prisons. Geneva: WHO; 1993.
UNODC & WHO. Policy Brief: HIV Testing and counselling in prisons and other closed settings. Vienna & Geneva: UNODC & WHO; 2009.
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
42
WHO/UNODC/UNAIDS. Interventions to address HIV in prisons: Prevention of sexual transmission. Geneva: World Health Organization; 2007.
WHO/UNODC/UNAIDS. Interventions to address HIV in prisons: Needle and syringe programmes and decontamination strategies. Geneva: World Health Organization; 2007.
WHO. Effectiveness of Sterile Needle and Syringe Programming in Reducing HIV/AIDS among Injecting Drug Users. Geneva: WHO; 2004.
WHO/UNODC/UNAIDS. Interventions to Address HIV in Prisons: Drug Dependence Treatments. Geneva: World Health Organization; 2007.
UNODC. HIV/AIDS in Prisons. A Toolkit for Policy Makers, Prison Managers and Prison Staff. Vienna: UNODC; 2008.
Hughes RA. Illicit drug and injecting equipment markets inside English prisons: a qualitative study. Journal of Offender Rehabilitation. 2003;37(3/4):47–64.
Centers for Disease Control and Prevention. Antiretroviral postexposure prophylaxis after sexual, injection-drug use, or other nonoccupational exposure to HIV in the United States. MMWR. 2005;54(RR02):1–20.
WHO/UNODC/UNAIDS. Interventions to Address HIV in Prisons: HIV Care, Treatment and Support. Geneva: World Health Organization; 2007.
World Health Organization. Statement from the Consultation on Prevention and Control of AIDS in Prisons, Global Programme on AIDS. Geneva: WHO; 1987.
C Paul, S Das Gupta, S Sharma et al, Awareness, perception and risk behaviours of drug users in the prisons. Abstract WeOrE1323, XVth International AIDS Conference, Barcelona 2002
Laporte J, Bolinni P, Management of HIV/AIDS related problems: Situation in European prisons. Programme and Abstracts of XII World AIDS Conference, Geneva. Abstract 44193
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
44
mod 24 12 24raspon 2-384 2-310 3-3847. Koliko dugo ste već u zatvoru? n=613 % n=418 % n=195 %2 mjeseca do 1 god. 241 39,3 164 39,2 77 39,51-3 god 190 31,0 126 30,1 64 32,8više od 3 god 182 29,7 128 30,6 54 27,78. U proteklih 10 godina, koliko ste ukupno vremena proveli u zatvoru?
n=593 % n=412 % n=181 %
2 mjeseca do 1 god. 178 30,0 124 30,1 54 29,81-3 god 179 30,2 116 28,2 63 34,8više od 3 god 236 39,8 172 41,7 64 35,4
9. Koliko ste puta bili u zatvoru prije ovog izdržavanja kazne?
n=617 % n=419 % n=198 %
nikad 340 55,1 218 52,0 122 61,6jedanput 128 20,7 92 22,0 36 18,22 i više puta 149 24,1 109 26,0 40 20,210. Jeste li imali ikakvu edukaciju ili informacije o HIV/AIDS-u prije dolaska u zatvor?
n=612 % n=417 % n=195 %
da 275 44,9 178 42,7 97 49,7ne 337 55,1 239 57,3 98 50,311. Po vašem mišljenju, koliko znate o HIV/AIDS-u?
n=617 % n=418 % n=199 %
mnogo 66 10,7 43 10,3 23 11,6dosta 187 30,3 101 24,2 86 43,2malo 253 41,0 183 43,8 70 35,2nimalo 111 18,0 91 21,8 20 10,112. Iz kojih informacija ste dobili najviše informacija o HIV/AIDS-u (moguće više odgovora)?
n=614 % n=418 % n=196 %
iz brošura o HIV/AIDS-u 171 27,9 95 22,7 76 38,8iz novina/magazina 176 28,7 109 26,1 67 34,2od prijatelja ili obitelji 88 14,3 63 15,1 25 12,8preko TV/radio 165 26,9 106 25,4 59 30,1predavanja u zajednici/školi 66 10,7 49 11,7 17 8,7tečaj održan u zatvoru 100 16,3 59 14,1 41 20,9od drugih zatvorenika 40 6,5 30 7,2 10 5,1od zdravstvene službe 65 10,6 52 12,4 13 6,6nisam dobio informacije 58 9,5 45 10,8 13 6,6
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
45
HIV/AIDS: znanje, stavovi i ponašanja13. Slažete li se sa sljedećim tvrdnjama? BiH F/BiH RS
16.4. pružiti mu podršku n=612 % n=417 % n=195 %da 439 71,7 286 68,6 153 78,5ne 110 18,0 86 20,6 24 12,3ne znam 63 10,3 45 10,8 18 9,217. Jeste li prije dolaska u zatvor:
17.1. ikada imali seksualni odnos sa stalnim partnerom bez kondoma
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
48
18.5. naplaćivali seksualne usluge n=616 % n=418 % n=198 %da 38 6,2 27 6,5 11 5,6ne 560 90,9 378 90,4 182 91,9ne želim odgovoriti 18 2,9 13 3,1 5 2,519. Koliko ste imali godina kada ste prvi put uzeli drogu injekcijski? (samo oni koji su rekli da su uzimali drogu i da su uzimali injekcijski)
n=100 % n=71 % n=29 %
1 < 18 god 34 34,0 24 33,8 10 34,52 18-24 god 42 42,0 30 42,3 12 41,43 25 i više god 24 24,0 17 23,9 7 24,1
srednja vrijednost (95% CI)21,11
(20,03-22,19)21,18
(19,82-22,55)20,93
(19,21-22,66)standardna devijacija 5,423 5,775 4,535mediana 20,00 20,00 21,00mod 17 15 17raspon 12-38 12-38 14-3020. Je li vaše prvo injektiranje droge bilo u
zatvoru? (samo oni koji su rekli da su uzimali drogu i
da su uzimali injekcijski)
n=107 % n=71 % n=30 %
da 4 3,7 4 5,2 0ne 100 93,5 71 92,2 29 96,3ne odnosi se na mene 3 2,8 2 2,6 1 3,321. Prije dolaska u zatvor, kada ste zadnji
put uzeli drogu injekcijski?(samo oni koji su rekli da su uzimali drogu i
da su uzimali injekcijski)
n=98 % n=69 % n=29 %
na dan dolaska 33 33,7 24 34,8 9 31,07 dana prije dolaska 8 8,2 6 8,7 2 6,9mjesec dana prije dolaska 10 10,2 8 11,6 2 6,9godinu dana prije dolaska 38 38,8 26 37,7 12 41,4ne odnosi se na mene 9 9,2 5 7,2 4 13,822. Jeste li bili na metadonskom programu
u vrijeme započinjanja zatvorske kazne?(samo oni koji su rekli da su uzimali drogu)
n=229 % n=173 % n=56 %
da 36 15,7 29 16,8 7 12,5ne 117 51,1 88 50,9 29 51,8ne odnosi se na mene 76 33,2 56 32,4 20 35,722. Jeste li bili na metadonskom programu
u vrijeme započinjanja zatvorske kazne?(samo oni koji su rekli da su uzimali drogu- isključeni “ne odnosi se na mene”)
n=153 % n=117 % n=36 %
da 36 23,5 29 24,8 7 19,4ne 117 76,5 88 75,2 29 80,623. Imate li tetovažu n=618 % n=420 % n=198 %ne 263 42,6 168 40,0 95 48,0da, prije zatvora 286 46,3 197 46,9 89 44,9da, u zatvoru 69 11,2 55 13,1 14 7,123. Imate li tetovažu (samo koji su se ikad
tetovirali)n=355 % n=252 % n=106 %
da 286 80,6 197 78,2 89 86,4da, u zatvoru 69 19,4 55 21,8 14 13,523.1. Imate li pirsing n=614 % n=419 % n=195 %
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
49
ne 539 87,8 362 86,4 177 90,8da, prije zatvora 68 11,1 54 12,9 14 7,2da, u zatvoru 7 1,1 3 0,7 4 2,1
Rizična ponašanja u zatvoru24. Jeste li za vrijeme izdržavanja kazne u ovom zatvoru:
25.4. koristilo pribor za injektiranje koji je već netko koristio
n=588 % n=398 % n=190 %
nijedan 383 65,1 248 62,3 135 71,1manji broj 148 25,2 103 25,9 45 23,7veći broj 49 8,3 41 10,3 8 4,2skoro svi 8 1,4 6 1,5 2 1,1
25.6. koristilo kondom pri analnom seksu n=581 % n=398 % n=183 %nijedan 404 69,5 248 62,3 156 85,2manji broj 135 23,2 112 28,1 23 12,6veći broj 34 5,9 31 7,8 3 1,6skoro svi 8 1,4 7 1,8 1 0,5
25.7. plaćalo seksualne usluge drugima n=590 % n=400 % n=190 %nijedan 393 66,6 245 61,3 148 77,9manji broj 142 24,1 110 27,5 32 16,8veći broj 44 7,5 40 10,0 4 2,1skoro svi 11 1,9 5 1,3 6 3,226. Po vašem mišljenju, koliki je rizik da se za vrijeme boravka u zatvoru zarazite:
Istraživanje rizičnog ponašanja u odnosu na HIV/SPI osoba na izdržavanju kazne zatvora Bosna i Hercegovina, 2011.
52
Testiranje na HIV/SPI
28. Jeste li se ikad testirali na HIV BiH F/BiH RSn=617 % n=419 % n=198 %
da 248 40,2 170 40,6 78 39,4ne 369 59,8 249 59,4 120 60,629. Jeste li se testirali u zadnjih 12 mjeseci n=616 % n=419 % n=197 %da 137 22,2 101 24,1 36 18,3ne 479 77,3 318 75,5 161 81,730. Ako ste se testirali, znate li rezultat
zadnjeg testiranja (samo oni koji su rekli da su se ikad testirali)
n=246 % n=170 % n=78 %
da 207 84,1 137 80,6 70 92,1ne 39 15,9 33 19,4 6 7,930. Ako ste se testirali, znate li rezultat
zadnjeg testiranja (samo oni koji su rekli da su se ikad testirali i da su se testirali u zadnjih 12 mjeseci)