1 ISTORIJSKI ARHIV SUBOTICA
1
ISTORIJSKI ARHIV SUBOTICA
2
Vodič kroz arhivsku građu Srbije
Vodič kroz arhivske fondove za arhive u Vojvodini XVIII/2
Izdavač
Istorijski arhiv Subotica
Glavni i odgovorni urednik Edicije
Dr Miroslav Perišić
Odgovorni urednik
Stevan Mačković
Priređivački odbor
Tatjana Segedinčev, Zoran Veljanović, Zoran Vukelić, Zolna Matijević, Sanela
Pletikosić.
Redakcija
Radomir Ristić, Ružica Dotlić, Zlatibor Marković, Vera Filipović, Slavica
Solomun
Redakcija Edicije
Radomir Ristić (predsednik), Vesna Bašić, Nada Berić, Zoran Veljanović,
Ružica Dotlić, Branka Janačković, Boro Majdanac, Zlatibor Marković, Draga
Milovanović, Olivera Milosavljević, Zoran Popović, Snežana Radić, Tatjana
Segedinčev, Tatjana Stevančev, Vera Filipović, Slavica Solomun (sekretar)
3
Vodič kroz arhivsku građu Srbije
Vodič kroz arhivske fondove za arhive u Vojvodini
VODIČ KROZ ARHIVSKE FONDOVE
ISTORIJSKOG ARHIVA SUBOTICA
XVIII/2
Subotica, 2015.
4
Štampanje Vodiča omogućilo
Ministarstvo kulture i informisanja Republike Srbije
5
SADRŽAJ
PREDGOVOR ................................................................................................. 6
NAPOMENA KORISNIKU ............................................................................... 8
SPISAK SKRAĆENICA ................................................................................. 10
FONDOVI, PORODIČNI I LIČNI FONDOVI I ZBIRKE ................................... 13
POPIS FONDOVA PO KLASIFIKACIONOJ ŠEMI ....................................... 339
GEOGRAFSKI REGISTAR.......................................................................... 373
IMENSKI REGISTAR .................................................................................. 389
6
PREDGOVOR
Istorijski arhiv u Subotici je ustanova kulture koja se bavi poslovima zaštite
arhivske građe i registraturskog materijala na teritoriji opštine Subotica,
Bačka Topola i Mali Iđoš. U okviru svojih delatnosti zaštite kulturnih dobara koje
evidentira, prikuplja, sređuje, obrađuje i daje na korišćenje arhivsku građu,
arhivi objavljuju i naučno-informativna sredstva o arhivskoj građi. U osnovna
naučno- informativna sredstva o arhivskoj građi spadaju: vodiči kroz arhivsku
građu arhiva, sumarni inventari i sumarno-analitički inventari.1
Vodiči kroz arhivsku građu arhiva predstavljaju najvažnije naučno-
informativno sredstvo opšteg tipa, čije su osnovne jedinice za obradu fondovi ili
zbirke. Oni se izrađuju u cilju što bržeg upoznavanja korisnika i istraživača
sa arhivskom građom koja se čuva u arhivima. Istorijski arhiv Subotica je svoj
prvi Vodič kroz arhivske fondove objavio 1970. godine, u okviru edicije
Naučno-obaveštajna sredstva o arhivskoj građi u arhivima Vojvodine, kada su
predstavljena 143 fonda i zbirke.2 Kako je od onda prošao dug vremenski
period, postao je potpuno anahron i neupotrebljiv za korisnike. Otuda
njegova dopuna nije mogla da se obavi već da se napiše novi, već smo
pristupili
izradi novog Vodiča, napisanog u skladu sa novim uputstvom.
Prva sveska Vodiča u ediciji Vodič kroz arhivsku građu Srbije / Vodič kroz
arhivske fondove za arhive u Vojvodini, Vodič kroz arhivske fondove Istorijskog
arhiva Subotice objavljena je 2012. godine, gde se nalaze opisi 220 fondova
i zbirki.3
U ovoj, drugoj svesci, koja je takođe pisana u skladu sa Uputstvom za
izradu Vodiča, koji je usvojila Redakcija edicije Vodiča kroz arhivsku građu
Srbije, 2001. godine, predstavljeno je novih 270 opisa fondova i zbirki. Druga
sveska obuhvata opise fondova i zbirki od broja 221 do 491 iz Registra
fondova Istorijskog arhiva Subotica, od ukupno 496 fondova i zbirki koje se
čuvaju u Istorijskom arhivu u Subotici.4
1 Dr B. Lekić, Arhivistika, Beograd, 2006, 174. 2 Naučno-obaveštajna sredstva o arhivskoj građi u arhivima Vojvodine, Sveska 1, Istorijski
arhiv Subotica, E. Vojnović, U. Gašpar, M. Dimitrijević, T. Buljovčić, Vodič kroz arhivske fondove,
Arhiv Vojvodine, Sremski Karlovci 1970. 3 Vodič kroz arhivske fondove Istorijskog arhiva Subotica, XVIII/1, Subotica, 2012. 4 Odluka o odobrenju teksta za štampanje i objavljivanje Vodiča kroz arhivske fondove Istorijskog
arhiva Subotica je jednoglasno doneta na sednici održanoj 23. decembra 2015, u Arhivu Srbije,
Karnegijeva br. 2, Beograd. Republička Redakcija Vodiča kroz arhivsku građu Srbije. Dopis: 04 br. 30
od 05.01.2016.
7
Prilikom pisanja druge sveske Vodiča uočeno je da je veći broj fondova u
nesređenom stanju te da o njima ne postoje izrađeni sumarni inventari kao ni
istorijske beleške. Otuda je rad na utvrđivanju sadržaja, stanja, količine te
prevoda sa nemačkog i mađarskog jezika iziskivao dodatni trud. U pojedinim
fondovima i zbirkama je izvršena revizija, razgraničenje i izlučivanje bezvred-
nog registraturskog materijala kojem je istekao rok čuvanja.
Na izradi druge sveske Vodiča je radilo više arhivista. Predgovor su napisali
Tatjana Segedinčev i Zoran Veljanović. Napomene korisniku, Skraćenice,
Klasifikacionu šemu kao i opise 55 fondova je sastavila Tatjana Segedinčev,
zatim na opisu fondova su radili Zoran Veljanović ukupno 65 fonda kao i geo-
grafski registar, Sanela Pletikosić 51 fond, Zolna Matijević 51 fond, Zoran Vu-
kelić 49 fond kao i Dijana Borenović imenski registar i lektorisanje celokup-
noga teksta.
8
NAPOMENA KORISNIKU
Druga sveska u ediciji Vodič kroz arhivsku građu Srbije/ Vodič kroz
arhivske fondove za arhive u Vojvodini, Vodič kroz arhivske fondove
Istorijskog arhiva Subotica, sadrži opise 270 fondova od broja fonda 221 do
491, onim redosledom kako su vođeni u Registru fondova Istorijskog arhiva
Subotica.1
Izrada opisa svakog fonda i zbirke je rađena po „Uputstvu o tehničkom
izgledu Vodiča za arhive u Vojvodini.“2 Osnovni elementi koji su iskazani pri
opisu fondova su sledeći:
- U naslovu: broj fonda u naslovu uzet je iz Registra fondova, naziv, središte
stvaraoca, vremenski raspon fonda i vremenski raspon arhivske građe. Za
naziv arhivskog fonda se uzima poslednji naziv koji je stvaralac imao ili ime
pod kojim je najduže delovao, odnosno pod kojim je najpoznatiji. U zagradi je
upisan originalni naziv fonda pod kojim je postojao. Za sedište se označava
ono u kome je stvaralac fonda radio i prestao da radi. Raspon godina
stvaraoca fonda se označava u zagradi – godine početka i godina prestanka
rada. Ako umesto godine stoji znak pitanja „?“ znači da nedostaju podaci o
vremenu osnivanja ili vremenu prestanka rada, ili ako posle crtice nema
godine prestanka rada, znači da tvorac fonda još uvek radi. Iz raspona godina
van zagrade saznajemo godinu najstarijeg i najmlađeg sačuvanog spisa ili
knjige u fondu.
- U rubrici „Osnovni podaci o fondu“ se navode: Količina arhivske građe,
jezik na kom je pisana, stepenu sređenosti, koja su informativna sredstva
izrađena (istorijska beleška, sumarni i analitički inventar, registri), a pod
„Kategorizacijom“ su dati podaci samo od izuzetnog i velikog značaja, dok za
ostale fondove, za koje se podrazumeva da su kulturna dobra, nema nikakve
naznake.
- U tekstualnom delu se navode: Osnovne karakteristike sadržaja građe o
tome kakve podatke sadrži građa fonda, zatim istorijat stvaraoca fonda koji
nas upoznaje sa tvorcem fonda (gde su korišćeni službeni listovi, monografije,
publikacije, arhivska građa fondova i zbirki) i sa istorijatom stvaraoca fonda
gde nalazimo podatke kada
1 Registar arhivske građe, čl.2. Pravilnika o registrima arhivske građe „Sl. Gl. RS“, br.24/97. 2 Uputstvo je zavedeno u Delovodniku Istorijskog arhiva Subotice pod brojem 01-132/2007, od 20.
06. 2007.
9
je građa preuzeta u Arhiv, u kojoj količini, i koliko je građe sačuvano posle
sređivanja. Na kraju se daju podaci o stepenu sačuvanosti knjiga i spisa u
fondu.
U predgovoru Vodiča kroz arhivske fondove naveli smo i napomenu
korisniku i popis skraćenica koje su korišćene u tekstu Vodiča.
Na kraju Vodiča nalazi se klasifikaciona šema gde su fondovi grupisani po
grupama i podgrupama delatnosti, po redosledu kako su prispeli u Arhiv. Iza
šeme se nalaze registri.
Sređena i obrađena građa dostupna je svim zainteresovanim korisnicima,
kako u privatnopravne tako i u naučnoistraživačke, obrazovne i druge svrhe.
Adresa za posetioce Arhiva je sledeća: Istorijski arhiv Subotica, Subotica, Trg
Slobode 1/3, a informacije se mogu dobiti telefonom 024/ 524 033; faksom
024/ 524 033 u toku radnog vremena od 6,30 do 14,30 časova. Podaci o
Ustanovi su takođe dostupni na internet adresi: www.suarhiv.co.rs.
Pored arhivske dokumentacije, istraživačima je na raspolaganju i bogat
bibliotečki fond. Istraživači mogu da koriste usluge fotokopiranja i digitalnog
snimanja arhivske građe.
10
SPISAK SKRAĆENICA
a.d. akcionarsko društvo
AFŽ Antifašistički front žena
APV Autonomna pokrajina Vojvodina
br. broj
GNO Gradski narodni odbor
GNOO Gradski narodnooslobodilački odbor
GNOOV Glavni narodnooslobodilački odbor Vojvodine d.d.
deoničarsko društvo
dos. dosije
DP Društveno preduzeće
DFRJ Demokratska Federativna Republika Jugoslavija
IASu Istorijski arhiv Subotica
JNOF Jedinstven narodnooslobodilački front k.
kutija
knj. knjiga
KPZ Kulturno prosvetna zajednica
KPJ Komunistička partija Jugoslavije
KSS Kolo Srpskih sestara
l.d. lični dohodak
m metar
MZ Mesna zajednica
MUNPD Mesna uprava narodnih poljoprivrednih dobara NO
Narodni odbor
NOO Narodno oslobodilački odbor
NOR Narodni odbor revolucije
NOS Narodni odbor Subotice
NPD Narodna poljoprivredna dobra
NR Narodna republika
NSNRS Narodna skupština Narodne Republike Srbije
OKSSOV Opštinska konferencija Saveza socijalističke
omladine
ONO Opšte narodna odbrana
OUR Organizacija udruženog rada
OŠ Osnovna škola
reg. registrator
SAPV Socijalistička autonomna pokrajina Vojvodina
svež. svežanj
11
SD Sportsko društvo
SIZ Samoupravna interesna zajednica SKOJ
Savez komunista omladine Jugoslavije
SKS Savez komunista Srbije
SO Skupština opštine
SPCO Srpska Pravoslavna crkvena opština
SRS Socijalistička republika Srbija
SSRNV Socijalistički savez radnog naroda Vojvodine
SSRNJ Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije
SSRNS Socijalistički savez radnog naroda Srbije
SUBNOR Savez udruženja boraca narodnooslobodilačkog rata
SFRJ Socijalistička federativna republika Jugoslavija USAOJ
Ujedinjeni savez antifašističke omladine
Jugoslavije
F.S.J. Ferijalni savez Jugoslavije
f. Fond
FNRJ Federativna narodna republika Jugoslavija čl.
član
13
FONDOVI, PORODIČNI I LIČNI FONDOVI I ZBIRKE
F. 221 OKRUŽNI KOMITET KOMUNISTIČKE PARTIJE JUGOSLAVIJE – SUBOTICA (1944–1946), 1944–1946
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. 2; 0,25 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine zapisnici, izveštaji upućeni Pokrajinskom komitetu
Partije; izveštaje i zapisnike sreskih komiteta, podatke o: članstvu, kadrovima,
preduzećima, učesnicima Narodnooslobodilačkog rata, kulturnim društvima,
planovima rada, kolonistima do 1919. godine, učesnicima radne akcije.
Istorijat stvaraoca fonda:
Okružni komitet KPJ u Subotici osnivan je i u vreme Drugog svetskog rata,
ali bez većeg uspeha. Posle oslobođenja ovog dela zemlje Pokrajinski
komitet KPJ formirao je Okružni komitet u Subotici, koji su činila četiri člana.1
Zadatak Komiteta bio je: da stvaraju partijske organizacije u okrugu; podižu
teoretsko-politički nivo članova partije; povećavaju odgovornost organa vlasti
nove države radi efikasnije bezbednosti građana i imovine i socijalne brige;
preko drugih društvenih organizacija obaveštavaju građanstvo o političkoj
situaciji u svetu i zemlji i zadacima narodnih vlasti.
Zakonom o ukidanju okružnih narodnih odbora na području Autonomne
pokrajine Vojvodine2 ukinut je i Okružni komitet KPJ Subotica.
Istorijat fonda:
Građa fonda je izdvojena iz građe Sreskog komiteta SKS Subotica, 1979. i
1981. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
1 Prvi pismeni trag o postojanju subotičke organizacije postoji u dopisu Pokrajinskog komiteta
KPJ za Vojvodinu, od 1. decembra 1944. godine. 2 Službeni glasnik NRS, broj 46/1946, str. 1225–1227.
F. 222 OKRUŽNI ODBOR NARODNOG FRONTA – SUBOTICA (1945–1946), 1945–1946
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,10 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži podatke o razvoju frontovskih organizacija u gradu i
srezu, kao i o sekcijama koje su delovale na teritoriji okruga. Na primer
dokumenti o takmičenju iz fiskulture, izveštaj o poslatim dokumentima za
izložbu u Beogradu na temu narodnooslobodilačke borbe, dokumenti o
obnovi i izgradnji na teritoriji okruga, dokumenti o sabirnim akcijama za
pomoć bombardovanim u Subotici, o prikupljanju starog gvožđa, tekstila, o
prilozima u hrani, tekstilu i novcu za pasivne krajeve, o pomoći u radnoj snazi
kolonistima u Sekiću i Feketiću prilikom okopavanja šećerne repe.
Istorijat stvaraoca fonda:
Tokom oružane borbe protiv okupatora, Narodni front je izrastao u masovni
narodnooslobodilački pokret i predstavljao političku osnovu čitave oružane
borbe. U skladu sa novim uslovima, on dobija nove zadatke i novo ime JNOF.
U prvim posleratnim godinama delatnosti, NF je bio koncentrisan na dva
osnovna zadatka: političko konsolidovanje nove države i obnovu i izgradnju
razorene zemlje.
Okružni odbor Jedinstvenog narodnooslobodilačkog fronta (JNOF) je
formiran u Subotici početkom 1945. godine, za teritoriju grada Subotice, sreza
Bačke Topole i sreza Sente. Nakon I kongresa Narodnog fronta avgusta 1945.
godine, ime je promenio u Okružni odbor Narodnog fronta (na pečatu „Okružni
odbor Narodne fronte“). Stvaralac arhivske građe je prestao sa radom oktobra
1946. godine pošto su ukinuti okružni Narodni odbori. Njihove poslove
preuzeli su tada gradski i sreski odbori.
17
Istorijat fonda:
Prilikom razgraničenja fondova, dokumenti su izdvojeni iz građe Sreskog
komiteta SKS Subotica u poseban fond decembra 1981. godine.3
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 223 GRADSKI KOMITET SKOJ-A – SUBOTICA
(1944–1948), 1945–1948
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 3; 0,36 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa se sastoji od sačuvanih Zapisnika sa sednica Mesnog i
Gradskog komiteta SKOJ-a, grupe skojevaca sa teritorija I i II reona, sa
teritorije naselja, škola i preduzeća, zatim uputstva iz oblasnog i pokrajinskog
komiteta, izveštaja o radu SKOJ-a na teritoriji Subotice, podataka o skojevcima
sa zabeleženim njihovim karakteristikama i biografijama.
Istorijat stvaraoca fonda:
Savez komunističke omladine Jugoslavije je bio omladinski ogranak
Komunističke partije Jugoslavije od 1919. do 1948. godine. Osnovan je u
Zagrebu 10. oktobra 1919. godine. Samo dve godine nakon osnivanja je bio
zabranjen. Bio je uticajna organizacija među revolucionarnom omladinom u
Kraljevini Jugoslaviji. Postaje važan organizator partizanskog otpora nakon
okupacije Sila Osovine.
U Subotici je osnovana ilegalna organizacija SKOJ-a maja 1944. godine.
Nakon oslobođenja Subotice 10. oktobra 1944. godine, organizacija nastavlja
sa radom. SKOJ postaje šira organizacija jugoslovenske omladine.
3 IASu, F. 222, Dosije fonda, Zapisnik o razgraničenju fonda br. 04-617 od 31. decembra 1981. godine
4 IASu, F. 18, Dosije fonda, Zapisnik o razgraničenju fonda br. 04-618 od 31. decembra 1981.
godine.
18
Na IV kongresu SKOJ-a u Beogradu oktobra 1948. godine, doneta je
odluka o spajanju SKOJ-a i NOJ-a (koji je promenio naziv od USAOJ). Oni su
spojeni u zajedničku organizaciju mladih, pod nazivom Narodna omladina
Jugoslavije (NOJ).
Kasniji Savez socijalističke omladine Jugoslavije će nastati iz ove
organizacije.
Za vreme svoje delatnosti, SKOJ je bio organizovani predvodnik mlade
generacije koju je uspešno vodio kroz razne vidove borbe protiv režima, u
periodu narodnooslobodilačkog rata činio je jezgro oružanih snaga koje su
izvele revoluciju. U posleratnoj izgradnji SKOJ je odigrao značajnu ulogu u
obnovi i izgradnji zemlje i stvaranju uslova za socijalističku izgradnju.
Istorijat fonda:
Prilikom sređivanja fonda SKS Subotica 1981. godine, došlo je do
razgraničenja fonda.4 Tada je izdvojena građa fonda Gradski komitet SKOJ-a
Subotica 1946–1948. godina.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 224 SAVEZ OMLADINE SRBIJE SRESKI KOMITET – SUBOTICA
(1945–1965), 1945–1964
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 7; k. 5; 0,64 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvana arhivska građa sadrži Zapisnike SK NO, uputstva, dopise,
izveštaje, referate aktiva, statističke izveštaje, planove rada aktiva,
19
podatke o članovima, spiskove članova, plakate sa manifestacija koje su
organizovane.
Istorijat stvaraoca fonda:
Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije (USAOJ) se razvijao
kao masovni omladinski pokret usmeravan od strane SKOJ-a. U Subotici su
posle oslobođenja delovali Okružni, Gradski i Sreski odbori kao i Reonski i
Mesni odbori ove organizacije. USAOJ od maja 1946. godine se pretvara u
organizaciju Narodne omladine Jugoslavije (NOJ).5
Sreski komitet u Subotici funkcioniše od decembra 1945. do oktobra 1946.
godine kada je ukinut Srez Subotica. Sve zadatke preuzima tada Gradski
odbor koji rukovodi radom reonskih i mesnih odbora USAOJ, kasnije NOJ.
Ponovo će Gradski komitet preći u Sreski
1. septembra 1955. Godine, kada se ponovo formira srez Subotica. Srezovi
kao društveno-političke zajednice se ukidaju 31. marta 1965. godine,
Ustavnim zakonom o ukidanju srezova u APV.
Zadaci Narodne omladine Jugoslavije istovremeno su bili i zadaci SKOJ-a
koji je bio avangardno jezgro ove organizacije. Zahtevalo se učvršćivanje
organizacije i njeno proširivanje novim članovima, pojačan rad na vaspitanju
omladine u duhu marksizma i lenjinizma, najšire okupljanje omladine na
poslovima izgradnje zemlje, razvijanje radnog poleta.6
Istorijat fonda:
Prilikom sređivanja fonda SKS Subotica 1981. Godina, došlo je do
razgraničenja fonda. Tada je izdvojena građa fonda Savez omladine Srbije
Sreski komitet Subotica.7
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
5 J. Pleterski – grupa autora, Istorija Saveza komunista Jugoslavije, Beograd 1985, str.
333. 6 Isto. 7 IASu, F. 223, Dosije fonda, Zapisnik o razgraničenju fonda br. 04-618 od 31. decembra 1981. godine
8 IASu, F. 225, Dosije fonda, Zapisnik o razgraničenju fonda br. 04-625 od 31. decembra 1981.
godine.
20
F. 225 HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO – SUBOTICA
(1946–1947), 1946–1947
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: hrvatski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvano je nekoliko spisa o radu društva i iskaznice za plaćanje
članarine.
Istorijat stvaraoca fonda:
Društvo je u Subotici postojalo od 1946. godine. Dokument o njegovom
osnivanju nije pronađen. Prvi put se pominje u decembru 1946. godine kada
se Društvu dodeljuje jedan klavir od strane Gradskog narodnog odbora
Subotice. Društvo je imalo sekcije za književnost i nauku, sekciju za
negovanje narodnih običaja i igara i pevačku sekciju. Ovo društvo je 21. maja
1947. godine imalo značajan nastup u Beogradu o čemu govori izveštaj
Društva od 25. maja 1947. godine. Društvo je izdavalo časopis „Njiva“ čiji je
prvi broj izašao 1947. godine. Hrvatsko kulturno društvo je ukinuto Rešenjem
Povereništva unutrašnjih poslova GNO Subotica broj 21790 od 17. februara
1950. godine. Ova odluka je objavljena u „Hrvatskoj riječi“ broj 41/1950.
godine
Istorijat fonda:
Prilikom sređivanja fonda „Hrvatsko pjevačko društvo Neven“ Subotica,
izdvojeni su spisi koji su nastali radom Hrvatskog kulturnog društva.8
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
226
F. 226 SRESKI ODBOR SOCIJALISTIČKOG SAVEZA RADNOG NARODA
SRBIJE – BAČKA TOPOLA
(1945–1960), 1945–1959
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. 4; 0,41 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine zapisnici plenuma, predsedništva, sekretarijata i komisija,
dopisi, organizacioni i finansijski izveštaji, finansijski spisi.
Istorijat stvaraoca fonda:
Sreski odbor Narodnog fronta deluje u Bačkoj Topoli od 1945. godine.
Godine 1953. Narodni front prerasta u Socijalistički savez radnog naroda
Jugoslavije i kao takav deluje do ukidanja, početkom 1960. godine. Sreskom
odboru SSRNS Bačka Topola pripadali su opštinski odbori: Bačka Topola,
Bajša, Mali Iđoš, Lovćenac, Feketić, Njegoševo, Gunaroš, Pačir, Stara
Moravica, Bački Sokolac, Orahovo, Mali Beograd i Čantavir.
Istorijat fonda:
Građa fonda izuzeta je iz građe Sreskog odbora SSRNS Subotica, jer je
posle ukidanja bačko-topolskog sreza bila predata pravnom nasledniku u
Subotici. Ukidanjem srezova u Socijalističkoj Autonomnoj Pokrajini Vojvodini
1965. godine, ukinuti su i sreski organi društveno- političkih organizacija, pa je
registraturski materijal preuzeo kolektiv Istorijskog arhiva Subotica.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
22
F. 227 „POLЈOTEHNA“ PREDUZEĆE ZA PROMET ROBOM NA VELIKO
I MALO – SUBOTICA
(1970–1980), 1970–1980
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 9; k. 8; 1,5 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: finansijska dokumentacija, personalni dosijei
zaposlenih, dokumentacija o radu preduzeća.
Istorijat stvaraoca fonda:
Preduzeće je osnovano pod nazivom „Poslovno udruženje Atika –
Snežana, poslovnica Subotica“ – Samostalna organizacija udruženog rada
sa svojstvom pravnog lica „Atika Commerce I“ Subotica, 1. juna 1970. godine.
Kao „Poljotehna“ preduzeće za promet robom na veliko i malo u Subotici,
registrovano je kod Okružnog privrednog suda u Subotici 1974. godine.
Preduzeće je imalo prodavnice u Apatinu, Čantaviru, Novom Žedniku, Padeju,
Temerinu i stovarišta na Paliću, Hajdukovu, Čantaviru i Bačkom Monoštoru. Dve
godine kasnije proširuje mrežu prodavnica i stovarišta kako u Srbiji tako i na
ostale delove Jugoslavije: Osijek, Slavonski Brod, Sombor, Zrenjanin, Bačku
Topolu, Derventu, Doboj i Kikindu. Stečaj je okončan rešenjem Višeg suda u
Subotici,9 1980. godine.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u delimično sređenom stanju 8. septembra 1981.
godine. Posle izlučivanja i obrade fonda, utvrđeno je da je sačuvana
finansijska dokumentacija, ali nedostaju zapisnica sa sednica, prepiska,
normativna akta, delovodnici i slično.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
9 IASu, F. 227, Dosije fonda, Rešenje br. 1/77 od 31. oktobra 1980. godine.
23
F. 228 PRAVNI FAKULTET – SUBOTICA (1920–1941), 1920–1941
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 66; k. 122; 16 m
Jezik građe: srpski, ali se mogu naći dokumenti na francuskom, nemačkom,
engleskom, mađarskom, ruskom i češkom jeziku
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu;
fotokopije Zapisnika Profesorskog saveta od 1920–1941; fotokopija sveske
važnijih akata za 1920–1923; fotokopija Glavne knjige studenata (matrikula)
1919–1941. godina
Kategorizacija: od velikog značaja
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži sačuvane Zapisnike fakultetskih saveta,
delovodnike, evidencije o uspehu studenata, knjige upisa studenata, glavnu
knjigu ocena i matrikule. Postoje i registri i finansijske knjige. Sačuvani spisi su
podeljeni u dve serije – serije dekanata i fonda za zdravstvenu zaštitu
studenata. U okviru prve serije su sačuvani zapisnici, izveštaji, dopisi,
službeni listovi profesora, personalni dosijei studenata. U manjoj količini su
sačuvani i finansijski spisi.
Istorijat stvaraoca fonda:
Pravni fakultet u Subotici je osnovan 1920. godine. Fakultet je započeo sa
radom marta 1920. godine i radio je do 1. aprila 1941. godine. Za ovaj fakultet
je važio Zakon o Univerzitetu u Beogradu. Bio je sastavni deo Beogradskog
univerziteta sa specijalnom autonomijom. Fakultet je imao svoj budžet i bio je
samostalan u svojoj administraciji. Nastava i nastavni plan su bili identični sa
Pravnim fakultetom u Beogradu. Nastavnici su birani po propisima
Beogradskog univerziteta od strane akademskog ili fakultetskog saveta. Osim
saveta fakulteta, zaduženog za vršenje svih poslova usko povezanih sa
delatnošću fakulteta, postojao je i akademski sud sastavljen od tri profesora.
Svedočanstvo stečeno na Pravnom fakultetu u Subotici imalo je istu vrednost
kao i svedočanstvo Univerziteta u Beogradu.
Predavanja na Pravnom fakultetu u Subotici započela su 23. marta 1920.
godine. Nastava na opštem kursu trajala je četiri godine. Pre- davanja u
svakoj školskoj godini trajala su od 16. oktobra do 15. juna. Dekan fakulteta
je bio jedno vreme Aleksa Ivić, a među profesorima bili su Laza M. Kostić,
Mirko Kosić, Miodrag Aćimović, Fedor Nikić, Borislav Blagojević, Ivo Milić,
Milorad Nedeljković, Čedomir Marković, Đorđe Tasić, Pjotr Beriogodovič
Struve, Sergej Viktorovič Troicki i dr.
24
Fakultet je imao specijalnu naučno-stručnu biblioteku. Studenti Pravnog
fakulteta su organizovali svoj rad u okviru raznih studentskih udruženja i
akademskih klubova. Postojalo je više udruženja preko kojih su učestvovali u
raznim kulturnim manifestacijama, priredbama, odlazili na izlete, slali na
školovanje u inostranstvo, prisustvovali raznim seminarima.
Posebno veliku grupu su činili studenti pripadnici ruske emigracije u
Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Na fakultetu je u periodu 1920–1941.
godine bilo upisano 235 studenta Rusa.10
Istorijat fonda:
Arhivska građa Pravnog fakulteta zajedno sa bibliotekom predata je na
čuvanje i rukovođenje Pravnom fakultetu u Pečuju, po naređenju mađarskog
Kraljevskog ministarstva prosvete br. 41963 1941. godine. Beogradski
univerzitet je 1945. godine preuzeo arhivu i predao je Pravnom fakultetu
Beograda. Istorijski arhiv Subotice je od njega preuzeo arhivsku građu 29.
oktobra 1982. godine.11
Stepen sačuvanosti: Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 229 ZADRUGA ZA UZGOJ RASNE ŽIVINE, ZEČEVA I GOLUBOVA –
SUBOTICA (1953–?), 1953–1956
Osnovni podaci o fondu Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,10 m Jezik građe: srpski Stepen sređenosti: sređen Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe: Sačuvana arhivska građa sadrži podatke o udruživanju zadrugara,
10 T. Petković, Ruska emigracija na subotičkom Pravnom fakultetu (1920–1941), u: Ex Pannonia,
2, 1997, str. 105–120. M. Simić, Beogradski i Subotički pravni fakultet, Beograd 1996, izmenjeno i
dopunjeno izdanje, Beograd 1998, Istorija Subotičkog pravnog fakulteta, Beograd 1999. 11 IASu, F. 228, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-1/3 od 29. oktobra
1982. godine.
25
radu Zadruge, uzgoju rasne živine, zečeva i golubova, kao i o učešću na takmičenjima i postignutim rezultatima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Na predlog grupe građana – osnivača, 1. marta 1953. godine je održana
osnivačka skupština Zadruge kada je donet i njen pravilnik. Datum i razlog
prestanka rada Zadruge nije poznat jer o tome nema traga u arhivskim
dokumentima kao ni u fondu Gradskog narodnog odbora Subotica 1944–
1955. godina.
Istorijat fonda:
Prilikom arhivskog sređivanja fonda Javnog pravobranilaštva Sreza
Subotica (1955–1965) izdvojena je grupa spisa koja čini fond Zadruga za
uzgoj rasne živine, zečeva i golubova.12
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 230 GRADSKA KAPETANIJA – SUBOTICA (1790–1919)
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: /, fond je ukinut
Jezik građe: / Stepen
sređenosti: /
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe: /
Istorijat stvaraoca fonda: /
Istorijat fonda:
Zapisnikom br. 04-589 od 30.12.1982, Komisija za razgraničenje fondova
IASu izdvojila je iz fonda Magistrat slobodnog kraljevskog grada Subotica
(1743–1918) organizacionu jedinicu Gradska kapetanija
12 IASu, F. 229, Dosije fonda, Zapisnik o razgraničenju fonda br. 04-588 od 30. decembra 1982.
godine.
26
(1845–1918) u poseban fond (F. 230) dodavši još 84 predmeta čime je
početna granična godina fonda pomerena na 1790. godinu. Prema Uputstvu
o razgraničenju fondova iz 1985. godine, fond Magistrata razgraničen je na 4
fonda i to:
F. 261 Magistrat povlašćene kraljevsko-komorske varoši Sent Marija
1743–1778; F. 272 Magistrat slobodnog kraljevskog grada Marija Tereziopolis
1779–1849; F. 273 Gradsko načelstvo Subotica 1850–1860; F. 2 Gradsko veće
slobodnog kraljevskog grada Subotica 1861–1918.
Prilikom sređivanja fonda br. 261 Magistrat povlašćene kraljevsko-
komorske varoši Sent Marija 1743–1778, deo fonda Gradska kapetanija (6
arhivskih kutija) vraćen je u F. 261 kao posebna serija. Količina od 1 knjige i
13 arhivskih kutija za period 1850–1860. vraćena je 2005. godine u F. 273
Gradsko načelstvo Subotica, a količina od 4 arhivske kutije za period 1861–
1918. u F. 2, Gradsko veće slobodnog kraljevskog grada Subotica. Obzirom
da u F. 230, Gradska kapetanija – Subotica nije preostalo arhivske građe,
fond je ukinut Odlukom Stručnog veća IASu br. 07-5/18 od 3.11.2005. godine.
F. 231 POVERENIŠTVO SRESKE ZANATSKE KOMORE – ČANTAVIR
(1900–1962), 1897–1962
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 30; k. 7; 1,80 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar13
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Dopisi udruženja, zapisnici, izveštaji, evidencije o zanatlijama i radnjama,
evidencije o zanatskim učenicima, polaganju pomoćničkog ispita, zaposlenim
pomoćnicima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Udruženje je osnovano 1900. godine, ali su prilikom evidentiranja učenika
upisani i oni učenici koji su sklopili ugovore još 1897. godine. Nazivi udruženja,
od osnivanja: „Organizacija čantavirskih preduzet-
13 IASu, F. 231, Dosije fonda, Sumarni je napisan 1984. godine.
14 IASu, F. 232, Dosije fonda, Sumarni inventar je napisan 1990. godine.
27
nika (Csantavéri ipartestület)“, od osnivanja; „Udruženje zanatlija za opštinu
Čantavir“, od 1926. godine; „Organizacija čantavirskih preduzetnika
(Csantavéri ipartestület)“, od 1941. do 1944. godine; „Udruženje zanatlija za
opštinu Čantavir“, od oktobra 1944. godine; „Povereništvo udruženja zanatlija
za Srez bačkotopolski – Čantavir“, od 1945. do 1950. godine; „Sreska
zanatsko komunalna komora Subotica – povereništvo Čantavir“, od 1950. do
1962. godine.
Istorijat fonda:
Građa fonda je čuvana u Udruženju zanatlija Subotice i preuzeta je
25. juna 1982. godine. Deo građe je izlučen, a deo priključen Zbirci radničkih
knjižica.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su manjim delom sačuvani.
F. 232 JAVNO PRAVOBRANILAŠTVO SREZA SUBOTICA –
SUBOTICA (1953–1965), 1953–1965
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 53; k. 133; 17 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar14
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Parnični predmeti; dokumenta o problemima u organizaciji javnog
pravobranilaštva; predmeti: krivično-pravnih potraživanja, oštećenih
privrednih organizacija, nacionalizacije, eksproprijacije, konfiskacije, upravni
postupci; razni ugovori, rešenja; spisak poslovnih prostora u gradu, lekara i
advokata; godišnji izveštaji o radu sa statističkim podacima; analiza
konfiskacije; personalni dosijei; upisnice Javnog pravobranilaštva Bajmok u
vremenu od 1961. do 1965. godine.
28
Istorijat stvaraoca fonda:
Odlukom Narodnog odbora grada Subotica broj 123 od 25. maja 1953.
godine, osnovano je Javno pravobranilaštvo grada Subotica i počelo je da radi
1. septembra iste godine sa osnovnim zadatkom da zastupa imovinsko-
pravne interese Grada i čuva opštenarodnu imovinu. Odlukom od 26.
septembra iste godine Gradsko veće osniva Javno pravobranilaštvo grada
Subotica, sa zadatkom da u imovinsko-pravnim odnosima zastupa grad
Suboticu, gradske opštine Bačku Topolu i Sentu i bačko-topolski i senćanski
srez, kao i ustanove kojima je priznato svojstvo pravnog lica sa područja
Okružnog suda u Subotici.
Nadležnosti Javnog pravobranilaštva bile su: zakonska i fakultativna. U
zakonskoj je zastupalo srez i sve opštine na njegovoj teritoriji. U fakultativnoj
je zastupalo sve stranke u parničnim, krivičnim, upravnim postupcima. Javna
pravobranilaštva srezova Bačka Topola i Senta osnovana su 1. januara 1956.
godine pa je rad subotičkog pravobranilaštva ograničen na područje sreza
Subotica. Bačko-topolski i senćanski srez su prestali da rade 1. januara 1960.
godine i pripojeni su subotičkom. Javno pravobranilaštvo Subotica prestalo je
da radi ukidanjem srezova, 31. marta 1965. godine. Pravni naslednik je
postalo Opštinsko javno pravobranilaštvo Subotice.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta od Skupštine opštine Subotica, bez zapisnika.
Fond Javno pravobranilaštvo sreza Subotica je izdvojeno iz građe arhivskog
fonda broj 138 Narodni odbor sreza Subotica, 6. aprila 1983. godine, u količini
od 19,6 m. U radu je izlučeno 0,60 m bezvrednog registraturskog materijala,
tako da su arhivistički sređene 53 knjige i 133 kutije, ukupne dužine od 17 m.
U građi fonda su i četiri knjige upisnika Javnog pravobranilaštva opštine
Bajmok, od 1961. do 1965. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su potpuno sačuvani.
F. 233 MESNA UPRAVA ZA OBRADU ZEMLJIŠTA NOVOG NASELJA
BROJ IX – BIKOVO (1946–1949), 1946–1949
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 11; k: 3; 0,55 m
15 IASu, F. 233, Dosije fonda, Sumarni inventar je napisan 1985. godine.
29
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar15
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda sadrži podatke iz rada uprave, delovodnike, finansijske
knjige, zapisnike, zakupne ugovore i slično.
Istorijat stvaraoca fonda:
Mesna uprava zemljišta novog naselja broj devet – Bikovo, osnovana je na
temelju rešenja Predsedništva Okružnog narodnog odbora u Subotici, maja
1946. godine. Tada je donet Pravilnik o poslovanju uprave za obradu zemljišta
novih naselja u subotičkom okrugu. Zadatak Uprave bio je da sastavi spiskove
salaša i zemlje koji su određeni za: unutrašnju kolonizaciju, zemlju izdatu u
zakup; sastavi knjigu zakupa, popis mrtvog i živog inventara na imanjima;
beleži razne evidencije o zalihama ljudske i stočne hrane, blagajničke
dnevnike i tako dalje.
Poslovanje Uprave prestaje podelom fondova i zemljišta unutrašnjim
kolonistima. Rasformiran je po odluci glavne uprave za obradu zemljišta novih
naselja u Vojvodini, u Novom Sadu, broj 2265, od 11. marta 1948. godine.
Likvidacija je okončana 1949. godine.
Istorijat fonda:
Građa fonda je izdvojena iz građe Odeljka narodne poljoprivredne imovine
pri Izvršnom odboru Gradskog narodnog odbora Subotica, 1982. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 234 MESNA UPRAVA ZA OBRADU ZEMLJIŠTA NOVOG NASELJA
BROJ X – STARI ŽEDNIK (1946–1949), 1945–1949
Količina arhivske građe: knj. 20; k. 3; 0,80 m
Jezik građe: srpski
30
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa opštim podacima
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine knjige (delovodnik, indeksi i knjige finansijskog
karaktera) i spisi uz delovodnik, popis kolonista kojima je dodeljena zemlja,
popis radnika na imanjima, likvidacioni elaborat, popis neizdeljenih ili
delimično izdeljenih poseda na koloniji itd.16
Istorijat stvaraoca fonda:
Zadruga je osnovana maja 1946,17 na osnivačkoj skupštini donet je
Pravilnik o poslovanju uprave za obradu zemljišta novih naselja u okrugu
Subotičkom. Zadatak uprave bio je da sastavi spiskove salaša i zemlje, koji su
određeni za unutrašnju kolonizaciju, da sastavi popis kuća, i drugih zgrada
kao i inventar na imanjima (stoke i poljoprivrednog i kućnog oruđa i pribora),
popiše i vodi evidenciju o zalihama hrane, vodi evidenciju o promenama kod
inventara itd. Upravnika i referenta Uprave postavljao je ONO u Subotici.
Uprava je prestala da radi sa okončanjem podela fondova i zemlje
kolonistima.18
Istorijat fonda:
Građa je izdvojena iz građe Odeljka narodne poljoprivredne imovine pri
IOGNO Subotica.19 Nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su potpuno sačuvane.
Spisi su potpuno sačuvani.
16 Reč je o unutrašnjoj kolonizaciji u Vojvodini posle Drugog svetskog rata. Vidi: Z. Veljanović,
Agrarna reforma i kolonizacija u Bačkoj posle Drugog svetskog rata (1945– 1948) u: Bačka kroz
vekove, Slojevi kultura Bačke, Beograd 2014, str. 173–188. 17 IASu, Dosije fonda, Rešenje ONO u Subotici iz 1946. 18 IASu, Dosije fonda, Odluka Glavne uprave za obradu zemljišta novih naselja u Vojvodini – Novi
Sad br. 2265 od 11.03.1948. Likvidacija je okončana 1949. godine. 19 IASu, Dosije fonda, Radni karton.
31
F. 235 UDRUŽENJE TRGOVACA I INDUSTRIJALACA – SUBOTICA (1899–1932), 1899–1932 (1934)
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 16; k. 21; 2,72 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvana građa sadrži Zapisnike održanih skupština, pravila Udruženja,
podatke o trgovcima, industrijalcima, o trgovačkim izložbama u Subotici i u
drugim gradovima, o smeštajnim problemima Udruženja, izveštaje o radu i
finansijskom poslovanju.
Istorijat stvaraoca fonda:
Subotičko udruženje trgovaca je održalo osnivačku skupštinu 5. novembra
1899. godine, kao udruženje trgovaca, tvorničara i velikih obrtnika –
industrijalaca iz Subotice i Bač-bodroške županije. Udruženje je dobilo naziv
„Szabadkai kereskedelmi egyesület“ (Subotičko trgovačko udruženje). Novi
naziv Udruženje dobija 1923. godine kao
„Udruženje trgovaca i industrijalaca u Subotici“. Ovaj naziv zadržava do
ukidanja 1932. godine. Pored ovog naziva, kao dodatak, povremeno se javlja
i naziv „Lloyd“. Do razdvajanja Udruženja dolazi 1931. godine na Udruženje
trgovaca (F. 51)20 i Udruženje industrijalaca (F. 56).21 Nakon likvidacije,
Udruženje će raditi povremeno do 1934. godine.
Udruženje je osnovano sa ciljem da utiče na razvoj trgovine, poljoprivrede,
industrije, da zastupa interese u cilju njihove afirmacije i zaštite, da razvija
stručno i opšte obrazovanje članova i trgovaca i da okuplja oko sebe ljude koji
se bave trgovinom i industrijom.
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovoga fonda je 1984. godine izdvojena iz fonda Udruženje
trgovaca za grad Suboticu.
20 IASu, Registar fondova, naziv fonda – F. 51, Udruženje trgovaca za grad Suboticu – Subotica 1932–
1941. 21 IASu, Registar fondova, naziv fonda – F. 56, Udruženje industrijalaca u Novom Sadu
podružnica Subotica – Subotica 1932–1942.
32
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 236 UČITELJSKA ŠKOLA SA OSNOVNOM ŠKOLOM –
VEŽBAONICOM – SUBOTICA (1871–1973), 1874–1973
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 163; k. 84; 13,68 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvana arhivska građa sadrži knjige Zapisnika upravnog i inicijativnog
odbora, saveta škole, nastavničkog veća, knjige pedagoškog centra, ispitnog
odbora, matične knjige zaposlenih, knjige završnih ispita, matične knjige
učenika, upisnice, knjige tečajeva, diplomskih ispita, letopise škola. Sačuvani
su spisi zapisnika, opšta prepiska, personalna prepiska, zapisnici diplomskih
ispita.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola je osnovana 25. novembra 1871. godine, na osnovu odluke
Ministarstva vera i prosvete, kao prva samostalna ženska stručna srednja
škola u ovim krajevima. Istovremeno kada je otvorena škola otvorena je i
njena vežbaonica – prva državna osnovna škola u gradu. Mešovita učiteljska
škola je otvorena 1919. godine na srpskom jeziku. Radila je do ukidanja
1929. godine. Od 1941. godine obnavlja se rad škole. Za vreme okupacije
nastavni jezik je bio mađarski. Škola je
tada radila kao ženska učiteljska škola licejskog tipa.
Posle oslobođenja na traženje građana, Vojna uprava mesta odobrila je
otvaranje Učiteljske škole januara 1945. godine.22 Nastava se odvijala na
srpskom i mađarskom jeziku.
Škola menja naziv 1948. godine u „Učiteljska škola Subotica“.
22 IASU, F. 236, Dosije fonda, Uvod, str. I.
33
Nova školska zgrada je izgrađena specijalno za Učiteljsku školu 1965.
godine.23
Skupština opštine Subotica je 29. marta 1966. donela Rešenje broj 06-
1391/66 kojim se pri Učiteljskoj školi otvara osnovna škola – Vežbaonica od I
do IV razreda koja će prerasti u potpunu osnovnu školu od I do VIII razreda.
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta 1983. godine u Arhiv u delimično sređenom stanju.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
F. 237 FUDBALSKI KLUB „POŠTAR“ – SUBOTICA
(1955–1956), 1955–1956
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 2; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Zapisnici o osnivanju, dnevnik odigranih utakmica, prijave za letnji turnir
podmlatka, prijave za takmičenje šahista, članske karte, legitimacije, štampa,
štambilj i pečat kluba.
Istorijat stvaraoca fonda:
Fudbalski klub „Poštar“ osnovan je 2. septembra 1955. godine pri Radnoj
organizaciji Pošta 1 i Pošta 2, uz saglasnost Fudbalskog podsaveza
Subotica. Cilj je bio da se radnici i službenici PTT službe okupe i da budu
sistematski i planski vaspitani za sportski rad. Osnivačka skupština je održana
27. avgusta 1955. godine, kada su izabrani: uprava kluba, predsedništvo,
nadzorni odbor i disciplinski sud. Tada su doneta i pravila kluba. Zbog loših
uslova rada i nedostatka novca, doneta je odluka da klub prestane da radi,
23 Isto, str. II.
34
na vanrednoj skupštini 9. oktobra 1956. godine.
Istorijat fonda:
Građa fonda je pronađena u Istorijskom arhivu Subotica.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su delimično sačuvane.
Spisi su delimično sačuvani.
F. 238 MESNA UPRAVA NARODNIH POLJOPRIVREDNIH DOBARA –
PAČIR (1945–?), 1945–1947
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Spisi o: radu Mesne uprave narodnih poljoprivrednih dobara Pačir,
finansijskom poslovanju, izdatoj zemlji u zakup, obradivom zemljištu,
zalihama po magacinima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Mesna uprava narodnih poljoprivrednih dobara u Pačiru osnovana je
rešenjem Glavne poljoprivredne komisije za Vojvodinu, 5. avgusta 1945.
godine, kada je formirana reonska uprava NPD u Subotici, sa dvanaest
mesnih uprava. MUNPD Pačir osnovana je za područje Pačira i Stare
Moravice i počela je da radi 15. avgusta 1945. godine. MUNPD je likvidirana
31. decembra iste godine.
Istorijat fonda:
Fond je formiran na sednici Stručnog veća IASu 26. januara 1984. godine,
kada je građa izdvojena iz fonda Narodni odbor opštine Pačir.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
35
F. 239 OSNOVNA ŠKOLA „PETEFI BRIGADA“ – HAJDUKOVO (?–?),
1919–1950
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 29; k. /; 0,50 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvane su knjige upisnica učenika.
Istorijat stvaraoca fonda:
Osnovna škola u Hajdukovu pod nazivom „Petefi brigada“ je osnovana
Rešenjem SO Subotice 06-26717 1961. godine.
Škola je nastavila funkciju škola koje su nekada radile na teritoriji Bačkih
Vinograda i Hajdukova u periodu:
nakon završetka Prvog svetskog rata 1919–1941. godine;
periodu mađarske okupacije 1941–1944. godine; periodu
nakon završetka Drugog svetskog rata.
Škola „Petefi brigada“ je obuhvatala škole koje su se nalazile u Hajdukovu i
Bačkim Vinogradima i radila je kao osmogodišnja škola.
Istorijat fonda:
Preuzimanje arhivske građe je izvršeno 1984. godine, u količini od 0,50 m
od Osnovne škole „Petefi brigade“ Hajdukovo.24 Fond je sređen 1998. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
24 IASu, F. 239, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br.03-1/4 od 6. jula 1984.
godine.
36
F. 240 OSNOVNA ŠKOLA „IVO LOLA RIBAR“ – SUBOTICA
(1961–?), 1901–1974
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 39; k. /; 0,45 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži opšte podatke o radu škole: učeničke knjige koje
sadrže podatke o učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i
zanimanje roditelja), o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim
predmetima i pokazanom uspehu pojedinih učenika i drugo. Sačuvane su i
Matične knjige učenika.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola je osnovana 1961, godine kao osmogodišnja sa mađarskim i
srpskim nastavnim jezikom.25 Za potrebe obrazovnog rada škola je koristila
preuređenu zgradu pešadijske kasarne na Karađorđevom putu. U sastavu
škole je od 1965. godine delovalo i izdvojeno odeljenje u obližnjem seoskom
naselju Kelebija.26 Cilj škole je bio da se vrši vaspitanje i obrazovanje
omladine u duhu tadašnjeg društvenog uređenja i moralnih normi.27
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta popisana ali ne i u kompletno sačuvanom
stanju.28 Prilikom arhivističkog sređivanja nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
25 IASu, F. 240, Dosije fonda, Odluka SO Subotica br. 02-27157/1961. 26 Reč je o nekadašnjoj Srpskoj veroispovednoj školi čiju školsku zgradu je za vreme
Austrougaske, u drugoj polovini XIX veka, izgradila SPCO iz Subotice za potrebe školovanja Srpske
dece u selu Kelebija. Posle drugog svetskog rata u „periodu nacionalizacije“, školska zgrada je
nacionalizovana i pripojena državnoj školi, potonjoj I. L. Ribar. 27 Z. Veljanović, R. Gerhard, Školstvo u Subotici – OŠ „Ivo Lola Ribar“, katalog za izložbu,
Subotica 1996. 28 IASu, F. 240, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-1/5 od 20.12.1984.
37
F. 241 OSNOVNA ŠKOLA „ĐURO SALAJ“ – SUBOTICA
(1871–?), 1871–1950
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 46; k. /; 1,20 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži opšte podatke o radu škole. Učeničke knjige koje
sadrže podatke o učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i
zanimanje roditelja), o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim
predmetima i pokazanom uspehu pojedinih učenika i drugo. Sačuvane su
Matične knjige.
Istorijat stvaraoca fonda:
Obrazovanje dece u V krugu otpočelo je po pisanim dokumentima od
polovine 19. veka, dok je sistemski škola počela sa radom 1871. godine kao
Državna osnovna škola na Bajskom putu.29 Za vreme Habzburške monarhije
nastava se izvodila na mađarskom a od oslobođenja i ujedinjenja 1918, na
srpskom nastavnom jeziku.
U sastavu škole delovalo je više izdvojenih škola i odeljenja:
„Vanjska škola“, „Bajska“, „Jasibara“, „Tršom“, škola u zgradi bajskog za-
bavišta, Viša narodna škola, Večernja škola, Privredna škola kako u samom
gradu tako i na obodima grada. Cilj škole je bio da se vrši vaspitanje i
obrazovanje dece školskog uzrasta po državnom programu i u duhu
tadašnjeg društvenog uređenja i moralnih normi. U svojoj dugoj istoriji škola je
često menjala nazive. Poslednji naziv je uzet za naziv fonda.
Iz škole su se 1953. izdvojila odeljenja koja su priključena novoosnovanoj
školskoj ustanovi OŠ „Žarko Zrenjanin“ koja se bavi obrazovanjem dece
ometene u razvoju.30
29 IASu, F. 241, Dosije fonda, Sumarni inventar, I. 30 Isto, OŠ „Žarko Zrenjanin“ je osnovana 01.01.1957.
38
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta popisana ali ne i u kompletno sačuvanom
stanju.31 Prilikom arhivističkog sređivanja nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 242 NARODNA OSNOVNA ŠKOLA – BAJMOK
(1921–1953), 1921–1953
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 144; k. 1; 3,4 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži opšte podatke o radu škole kao i finansijsku
dokumentaciju. Od knjiga: opšte (zapisnici raznih komisija, delovodnici,
letopis škole) i učeničke knjige koje sadrže podatke o učenicima (ime i prezime,
datum i mesto rođenja, ime i zanimanje roditelja), o broju razreda i učenika u
njima, o nastavnim predmetima i pokazanom uspehu pojedinih učenika i
drugo. Sačuvane su i Matične knjige kao i Dnevnici rada sa prozivnicima.
Spisi sadrže opštu i učeničku dokumentaciju. Kod Opštih spisa nalaze se
Zapisnici Radničkog saveta, Pedagoškog veća, Zbora radnih ljudi. Planovi i
programi vaspitno-obrazovnog rada, personalni dosijei nastavnika i drugog
osoblja škole, statistika. Učenička dokumentacija sadrži i zapisnike o
polaganju popravnih ispita, svedočanstva, i spiskove učenika po odeljenjima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola je osnovana 1921. godine kao državna osnovna škola Bajmok sa
srpskim nastavnim jezikom.32 Imala je dve školske zgrade u Bajmoku
31 IASu, F. 241, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-1/5 od 20.12.1984. 32 IASu, Dosije fonda, Rešenje br. 23042/53 od 1953.
39
i tri van naselja u naseljima Madaraš,33 i srpskim dobrovoljačkim kolonijama
Rata i Mišićevo.34 U okviru škole je bilo zabavište i pri- pravno odeljenje. Cilj
škole je bio da se vrši vaspitanje i obrazovanje omladine u duhu novostvorene
južnoslovenske kraljevine i jugoslovenstva. Posle oslobođenja od kraja 1944.
godine u cilju iskorenjivanja nepismenosti u okviru škole su se održavali
analfabetski tečajevi za odrasle. Ukinuta je 1953. godine.35
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta u nesređenom stanju te se ne može
konstatovati kompletnost fonda, tim pre što je u preuzimanju koje je usledilo
nekoliko godina kasnije, deo građe preuzet i od Arhiva Vojvodine iz Sremskih
Karlovaca.36 Prilikom arhivističkog sređivanja nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane. Spisi
su u potpunosti sačuvani.
F. 243 OSNOVNA ŠKOLA „NIKOLA TESLA“ – BAJMOK
(1953–1963), 1950–1963
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 11; 1,32 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži opšte podatke o radu škole kao i finansijsku
dokumentaciju. Od knjiga, opšte (zapisnici raznih komisija, delovod-
33 A. Mojzeš, Istorija školstva u Bajmoku, Subotica 1985; A. Mojzes, a Bajmoki Isko- laápületek
törtánete, u: Bajmok, Szabadka 2002, str. 104–105. 34 Z. Veljanović, Mišićevo, Prilozi za monografiju sela Mišićevo, 1926–1996, Subotica 1996; Z.
Veljanović, Dobrovoljačka kolonija Mišićevo 1918–1941, Novi Sad 2012, str. 63. U dobrovoljačkim
kolonijama Rata i Mišićevo, dok nisu izgrađene državne školske zgrade, na- stava je bila organizovana
po privatnim kućama. 35 Odluka NO grada Subotice od 26.08.1953. 36 IASu, F. 242, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-1/12 od 26.12.1984. i
03-18/6 od 10.06.1998.
40
nici, letopis škole) i učeničke knjige koje sadrže podatke o učenicima (ime i
prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje roditelja), o broju razreda i
učenika u njima, o nastavnim predmetima i pokazanom uspehu pojedinih
učenika i drugo. Sačuvane su i matične knjige, kao i dnevnici rada sa
prozivnicima.
Spisi sadrže opštu i učeničku dokumentaciju. Kod Opštih spisa nalaze se
Zapisnici Radničkog saveta, Pedagoškog veća, Zbora radnih ljudi, Planovi i
programi vaspitno-obrazovnog rada, personalni dosijei profesora i drugog
osoblja škole, potom spisi među kojima se nalaze i normativna akta i
dokumentacija o registraciji škole i statistika. Učenička dokumentacija
sadrži zapisnike o polaganju popravnih ispita, svedočanstva, i spiskove
učenika po odeljenjima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola je osnovana 1953. godine kao osmogodišnja škola na mađarskom i
srpskom nastavnom jeziku.37 U sastavu škole od 1963. delovalo je zabavište i
izdvojeno odeljenje u obližnjem seoskom naselju Mišićevu.38 Cilj škole je bio
da se vrši vaspitanje i obrazovanje omladine u duhu tadašnjeg društvenog
uređenja i moralnih normi. Ukinuta je 1963 godine.39
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta popisana i u registraturski sređenom i gotovo
kompletno sačuvanom stanju.40 Prilikom arhivističkog sređivanja nije vršeno
izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
37 IASu, F. 243, Dosije fonda, Rešenje br. 23042/53 od 1.09.1953; A. Mojzes, A Bajmoki Isko-
laépületek története, u: Bajmok, Szabadka 2002, str. 105–106. 38 IASu, F. 243, Dosije fonda, I, zabavište i odeljenje u Mišićevu je bilo u sastavu škole tokom
1956/57. Vidi: Z. Veljanović, Mišićevo, Prilozi za monografiju sela Mišićevo, 1926– 1996, Subotica 1996;
Z. Veljanović, Dobrovoljačka kolonija Mišićevo 1918–1941, Novi Sad 2012. 39 Odluka SO Bajmok br. 03-5246/1 od 30.09.1963. 40 IASu, F. 243, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-1/14 od 26.12.1984.
41
F. 244 OSNOVNA ŠKOLA „SVETOZAR MARKOVIĆ“ – BAJMOK (1953–1963), 1949–1963
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 45; k. 14; 5,55 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži opšte podatke o radu škole kao i finansijsku
dokumentaciju. Od knjiga: opšte (zapisnici raznih komisija, delo- vodnici,
letopis škole), i učeničke knjige koje sadrže podatke o učenicima (ime i
prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje roditelja), o broju razreda i
učenika u njima, o nastavnim predmetima i pokazanom uspehu pojedinih
učenika i drugo. Sačuvane su i matične knjige i dnevnici rada sa prozivnicima.
Spisi sadrže opštu i učeničku dokumentaciju. Kod Opštih spisa nalaze se
Zapisnici Radničkog saveta, Pedagoškog veća, Zbora radnih ljudi, planovi i
programi vaspitno obrazovnog rada, personalni dosijei profesora i drugog
osoblja škole kao i spisi među kojima se nalaze i normativna akta i
dokumentacija o registarciji škole i statistika. Učenička dokumentacija sadrži
zapisnike o polaganju popravnih ispita, svedočanstva i spiskove učenika po
odeljenjima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola je osnovana 1953. godine kao „Osmogodišnja škola“ sa srpskim
nastavnim i mađarskim nastavnim jezikom.41 U sastavu škole delovalo je i
izdvojeno odeljenje i zabavište u Madarašu i Rati kao i u obližnjem seoskom
naselju Mišićevu.42 Cilj škole je bio da se vrši vaspitanje i obrazovanje
omladine u duhu tadašnjeg društvenog uređenja i moralnih normi. Ukinuta je
1963. godine.43
41 IASu, F. 244, Dosije fonda, Rešenje br. 23042 od 1.09.1953; Rešenje br. 2209/55 od
19.09.1955; Rešenje br. 03-952/1 od 27.02.1963. A. Mojzeš. Istorija školstva u Bajmoku,
Subotica 1985; A. Mojzes, A Bajmoki Iskolaépületek története, u: Bajmok, Szabadka 2002, str. 105–106. 42
IASu, F. 244, Dosije fonda, I. Zabavište i odeljenje u Mišićevu je od školske 1957/58.
u sastavu ove škole. Vidi: Z. Veljanović, Mišićevo, Prilozi za monografiju sela Mišićevo, 1926–1996,
Subotica 1996; Z. Veljanović, Dobrovoljačka kolonija Mišićevo 1918–1941, Novi Sad 2012. 43 Odluka SO Bajmok br. 03-5247/1 od 30.09.1963.
42
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta popisana i u registraturski sređenom i gotovo
kompletno sačuvanom stanju.44 Prilikom arhivističkog sređivanja je izvršeno
izlučivanje bezvrednog registraturskog materijala.45
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 245 NEPOTPUNA MEŠOVITA GIMNAZIJA – BAJMOK
(1945–1953), 1945–1953
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 107; k. 2; 1,80 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži opšte podatke o radu škole kao i finansijsku
dokumentaciju. Od knjiga sadrži opšte (delovodnici) i učeničke, koje sadrže
podatke o učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje
roditelja), o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim predmetima i
pokazanom uspehu (izveštaji o radu, statistike) pojedinih učenika, razreda,
škole i drugo. Sačuvane su i Matične knjige i Dnevnici rada sa prozivnicima.
Spisi sadrže opštu i učeničku dokumentaciju: dopisi, izveštaji i uputstva u
vezi sa organizovanjem rada u školi.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola je osnovana 28.08.1945. godine kao „Državna realna gimnazija“ sa
srpskim nastavnim jezikom.46
44 IASu, F. 244, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-1/13 od 26.12.1984. 45 IASu, F. 244, Dosije fonda, Zapisnik br. 04-21/23 od 1988. 46 IASu, F. 245, Dosije fonda, Rešenje GNOV Novi Sad, Odeljenje za prosvetu br. 5431 od
30.08.1945.
43
Cilj škole je bio da se vrši vaspitanje i obrazovanje omladine u duhu
tadašnjeg društvenog uređenja i moralnih normi. Iako opštinsko mesto i sa
znatnim brojem stanovnika odnosno školske omladine, ose- tan je bio
nedostatak kvalifikovanog prosvetnog kadra koji bi odgovarao potrebama
obrazovnog programa. Stoga škola menja ime 1946. u
„Nepotpuna mešovita gimnazija Bajmok“. Vrlo brzo se smanjio broj za-
interesovane dece za ovu školu, dok je drugi deo školske omladine upi- san u
gimnazije u Subotici ili Bačkoj Topoli. Ukinuta je 1953. godine.47
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta popisana i u registraturski sređenom i gotovo
kompletno sačuvanom stanju.48 Prilikom arhivističkog sređivanja je izvršeno
izlučivanje bezvrednog registraturskog materijala.49
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
F. 246 ŠKOLA UČENIKA U PRIVREDI „ĐORĐE ZLIČIĆ“ –
BAJMOK (1956–1958), 1923–1958
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 25; k. 2; 0,50 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži opšte podatke o radu škole kao i finansijsku
dokumentaciju; od knjiga, opšte, odnosno delovodnike i učeničke knjige koje
sadrže podatke o učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja,
47 IASu, F. 245, Dosije fonda, Rešenje GNO Subotica br. 23042 od 1.09.1953. A. Mojzeš, Istorija školstva
u Bajmoku, Subotica 1985. 48 IASu, F. 245, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-1/16 od 26.12.1984. 49 IASu, F. 245, Dosije fonda, Zapisnik br. 04-61/18 od 1986.
44
ime i zanimanje roditelja), o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim
predmetima i pokazanom uspehu (izgveštaji o radu, statistike) pojedinih
učenika, razreda, škole i drugo. Sačuvane su i matične knjige i dnevnici rada
sa prozivnicima.
Spisi sadrže opštu i učeničku dokumentaciju: dopisi, izveštaji i uputstva u
vezi sa organizovanjem rada u školi, Zapisnici Nastavničkog veća, Nastavni
planovi i programi, primerci svedočanstva o položenom stručnom ispitu.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola je osnovana 1956. godine kao Škola za učenike u privredi
„Đorđe Zličić“ sa srpskim nastavnim jezikom.50 U svom ne tako dugom
trajanju, pretrpela je više organizacionih promena: Opšta trgovačko- zanatska
škola (u periodu 1923–1935), Stručna produžna škola (1935– 1941), Bajmoki
iparostanonc iskola (za vreme mađarske okupacije tokom Drugog svetskog
rata u periodu 1941–1945), Kurs za opšte obrazovanje učenika (u periodu
1946– 1951), Škola za učenike u industriji i zanatstvu (u periodu 1950–1956),
Škola učenika u privredi (u periodu 1956–?).51
Cilj škole je bio da se vrši vaspitanje i obrazovanje omladine u duhu
tadašnjeg društvenog uređenja i moralnih normi. Ukinuta je 1958. godine.
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta popisana, a deo izdvojen prilikom sređivanja
fonda 245, Nepotpuna mešovita gimanzija i OŠ „Nikola Tesla” u Bajmoku.52
Prilikom arhivističkog sređivanja nije vršeno izlučivanje bezvrednog
registraturskog materijala.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 247 ŠKOLA ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVOĐAČE – BAJMOK
(1955–1962), 1953–1961
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 22; k. 1; 0,30 m
Jezik građe: srpski
50 IASu, F. 246, Dosije fonda, 1/1, Osnivačka odluka NO Bajmok br. 3023/56 od 24.04.1956. 51 A. Mojzeš, Istorija školstva u Bajmoku, Subotica 1985.
45
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži opšte podatke o radu škole kao i finansijsku
dokumentaciju. Od knjiga, sadrži opšte, odnosno delovodnike i učeničke knjige
koje sadrže podatke o učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime
i zanimanje roditelja), o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim
predmetima i pokazanom uspehu (izveštaji o radu, statistike) pojedinih
učenika, razreda, škole i drugo. Sačuvane su i matične knjige i dnevnici rada
sa prozivnicima.
Spisi sadrže opštu i učeničku dokumentaciju: dopisi, izveštaji i uputstva u
vezi sa organizovanjem rada u školi, zapisnici nastavničkog veća, nastavni
planovi i programi, primerci svedočanstva o polo- ženom stručnom ispitu.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola je osnovana 1955. godine sa srpskim nastavnim jezikom.53 Nije imala
stalne profesore niti svoju zgradu nego se nastava održavala u mesnoj
osnovnoj školi. Zbog nedostatka dovoljnog broja polaznika škola je radila
povremeno. Cilj škole je bio da pruži stručna znanja iz poljoprivrede i
osposobi stanovništvo za poljoprivredne radove. Stoga su polaznici učili o
biljkama i životinjama, zaštiti stoke, poljoprivredne ekonomije, gajenje poljskih
useva, higijene, voćarstva i vinogradarstva, dok je ciljna grupa pre svega bila
kolonističko stanovništvo. Prestala je da radi 1962. godine.54
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta u nepotpunom i nesređenom stanju.55 Prilikom
arhivističkog sređivanja je vršeno izlučivanje bezvrednog registraturskog
materijala.56
52 IASu, F. 246, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, br. 03-1/15 od 26.12.1984;
Službena beleška 5/3 od 24.12.1986. 53 IASu, F. 247, Dosije fonda, omot 1, NO Bajmok, Rešenje br. 3919, od 22.12.1955. 54 IASu, F. 247, Dosije fonda, Sumarni inventar. Odluka NO Opštine Bajmok. 55 IASu, F. 247, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, br. 03-1/17 od 26.12.1984. 56 IASu, F. 247, Dosije fonda, Zapisnik o izlučivanju, br. 04-61/17 od 25.12.1986.
46
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 248 ŠKOLA ZA OPŠTE OBRAZOVANJE RADNIKA – BAJMOK
(1955–1957), 1955–1958
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 8; k. /; 0,10 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži opšte podatke o radu škole kao i finansijsku
dokumentaciju, od knjiga, opšte, odnosno delovodnike i učeničke koje sadrže
podatke o učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje
roditelja), o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim predmetima i
pokazanom uspehu (izveštaji o radu, statistike) pojedinih učenika, razreda,
škole i drugo. Sačuvani su i dnevnici rada sa prozivnicima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola je osnovana 1956. godine sa srpskim nastavnim jezikom.57 Cilj škole
je bio da obrazuje radničku populaciju koja tokom rata nije imala uslove ni
mogućnosti da završe osmogodišnju školu. Nije imala stalne nastavnike nego
su bili angažovani honorarci. U početku je bilo dva odeljenja sa po dvadeset
učenika, a kada je opalo interesovanje za ovu vrstu škole a broj prijavljenih
učenika pao ispod deset, podnet je zahtev za zatvaranje škole što je usledilo
1957. godine.58
57 IASu, F. 248, Dosije fonda, omot 2, Rešenje NO Sreza Subotica o osnivanju škole br.
8113 od 27.04.1956. 58 IASu, F. 248, Dosije fonda, Rešenje NO Sreza Subotice br. 22049 od 28.12.1957. A. Mojzeš,
Istorija školstva u Bajmoku, Subotica 1985.
47
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta u nepotpunom i nesređenom stanju.59 Prilikom
arhivističkog sređivanja je vršeno izlučivanje bezvrednog registraturskog
materijala.60
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 249 „AGROPRODUKT“ EKSPORT-IMPORT, POSLOVNO
UDRUŽENJE PROIZVOĐAČA I PRERAĐIVAČA
POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA – SUBOTICA
(1968–1984), 1962–1984
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 322; k. /; 82,10 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Spisi o prinudnom poravnanju, dokumenta o osnovnoj delatnosti preduzeća i
slično.
Istorijat stvaraoca fonda:
Udruženje je nastalo spajanjem Poslovnog udruženja za biljnu proizvodnju
i stočarsku proizvodnju, preradu i promet – Subotica i Poslovnog udruženja
za proizvodnju, promet i preradu stoke i stočnih proizvoda „Stočar“ Subotica,
12. marta 1968. godine. Dve godine kasnije pripojeni su mu: „Agroservis“ i
„Agraria“ iz Subotice. Godine 1973. pripojen je „Savski venac“ iz Beograda.
Otvorena su predstavništva u Beogradu, Skoplju, Pirotu, Sremskoj Mitrovici,
Novom Sadu i Budimpešti. Preduzeće je u nekoliko navrata menjalo strukturu
i nazive. Stečajni postupak je pokrenut 1977. godine, a okončan je 1984.
godine.
59 IASu, F. 248, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, br. 03-1/18 od 26.12.1984. 60 IASu, F. 248, Dosije fonda, Zapisnik o izlučivanju, br. 04-61/17 od 25.12.1986.
48
Istorijat fonda:
Registraturska građa fonda preuzeta je 1984. godine posle završenog
stečajnog postupka, u dva navrata, ukupne količine 82,10 m. U Arhivu je dva
puta izlučeno 26,20 m bezvredne građe.61
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunost sačuvani.
F. 250 „AGROPROMET“ TRGOVINA NA VELIKO I MALO –
SUBOTICA (1977–1985), 1976–1985
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 4; k. 7; 0,88 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar62
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine knjige i prateći i opšti, finansijski i personalni spisi.
Istorijat stvaraoca fonda:
„Agropromet“ trgovina na veliko i malo osnovan je na temelju odluke
Poslovnog udruženja „Agroprodukt“ Subotica, broj Fi 898/1977. godine.
Suosnivači preduzeća bili su: Poljoprivredno dobro „Mali Iđoš“, Poljoprivredna
stanica Gunaroš, Poljoprivredna zadruga u Bajši,
„Energomont“ proizvodno montažno preduzeće Subotica i Veterinarski zavod
Subotica. Osnovna delatnost je bila trgovina na veliko i malo prehrambenim
proizvodima. Stečaj je započet 21. jula 1978. godine, a okončan je 1985.
godine.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta 1984. godine.63Arhivistički, fond je sređen 1994.
godine.
61 IASu, F. 249, Dosije fonda, Zapisnici o izlučivanju br. 03-21/11-1989. i br. 04-19/4- 1993. 62 IASu, F. 251, Dosije fonda, Sumarni inventar je napisan 1994. godine. 63 IASu, F. 251. Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju broj 03-1/6 od 24.8.1984.
49
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane. Spisi
su manjim delom sačuvani.
F. 251 POVERENIŠTVO SRESKE ZANATSKE KOMORE –
MALI IĐOŠ (1923–1963), 1920–1963
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 23; k. 8; 1,2 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar64
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine knjige i spisi sa i bez delovodne oznake.
Istorijat fonda:
Udruženje zanatlija u Malom Iđošu osnovano je 1923. godine, od kada i
datiraju prva pravila Udruženja, sa ciljem da održi slogu i red, potpomaže
obrtne vlasti, unapređuje zanatske interese i slično. Nova pravila Udruženja
doneta su 1928. godine. Organi udruženja su: skupština, uprava, nadzorni
odbor, komora u Novom Sadu. Udruženje nekoliko puta menja naziv, a od
1961. godine pa sve do prestanka rada, zove se „Sreska zanatsko-
komunalna komora Subotica – Povereništvo Mali Iđoš“. Zadaci Udruženja bili
su: negovanje i razvijanje duha zajednice i uzajamnog pomaganja,
održavanje, unapređivanje poštovanja staleške časti, briga o učenicima i
pomoćnicima članovima udruženja, održavanje kurseva, predavanja,
izložbena aktivnost i slično. Udruženje je prestalo da radi 1963. godine.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta 8. novembra 1984. godine i izdvojena je iz fonda
Skupštine opštine Mali Iđoš, 1985. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane. Spisi
su manjim delom sačuvani.
64 IASu, F. 251, Dosije fonda, Sumarni inventar je napisan 1985. godine.
50
F. 252 POVERENIŠTVO SRESKE ZANATSKE KOMORE – FEKETIĆ
(1905–1959), 1889–1960
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 12; k. 13; 1,6 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar65
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda sadrži podatke o radu, prekidu i prestanku rada obrtnika,
učenicima, polaganju pomoćničkih ispita, zaposlenima, pozivima na sednice
udruženja, godišnjim izveštajima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Udruženje zanatlija u Feketiću osnovano je 1905. godine. Pravila su
odobrena 24. oktobra 1905. godine aktom Ministarstva trgovine Monarhije.
Udruženje: vodi spisak šegrta, brine o njima, njihovom školovanju, nadzire
učenje; predsedništvo bira svog beležnika radi kancelarijskog poslovanja, a
advokata zbog savetovanja i stručnog poslovanja. Rad nadgleda obrtni
poverenik, u domenu osnovnih pravila i zakona. Naziv udruženja menjan je
nekoliko puta: do 1924. godine
„Bácsfeketehegyi ipartestület 1905“; od 1924. do 1927. godine „Zanatlijsko
udruženje Crno brdo 1905“; od 1927. do 1928. godine „Zanatlijsko udruženje
Feketić“; od 1929. do 1932. godine „Zanatlijska korporacija Feketić“; od 1932.
do 1940. godine „Udruženje zanatlija Feketić 1905“; 1941. godine
„Bácsfeketehegyi ipartestület 1905“; od 1942. do 1945. godine
„Topolya és vidéke ipartestülete Bácsfeketehegyi kirendeltsége 1887–1942“;
1945–1951. godine „Povereništvo udruženja zanatlija za Srez Bačko- topolski
Feketić“; od 1952. do 1959. godine „Sreska zanatska komora Bačka Topola
– Povereništvo Feketić“.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 8. novembra 1984. godine. Pri sređivanju
izlučeno je 3,10 m bezvrednog registraturskog materijala.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
65 IASu, F. 252, Dosije fonda, Sumarni inventar je napisan 1986. godine.
51
F. 253 NIŽA MEDICINSKA ŠKOLA INTERNATSKOG TIPA – SUBOTICA (1947–1954), 1947–1954
Osnovi podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 21; k. 2; 42,24 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informaciona sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži opšte podatke o radu škole kao i finansijsku
dokumentaciju. Od knjiga sadrži opšte, odnosno Delovodnike i učeničke koje
sadrže podatke: o učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i
zanimanje roditelja), o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim
predmetima i pokazanom uspehu (izveštaji o radu, statistike) pojedinih
učenika, razreda, škole i drugo. Sačuvani su i Dnevnici rada sa prozivnicima,
zapisnici razrednih ispita i zapisnici nastavničkog veća.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola je osnovana 1947. godine kao Babička škola,66 da bi menjala ime u
Uprava škole za babice, i naposletku u Niža medicinska škola internatskog
tipa. Imala je dva odeljenja: jedno za babice i drugo za bolničarke. Cilj škole
je bio da obrazuje devojke za babičku i bolničarsku struku. Nije imala stalne
nastavnike nego su bili angažovani honorarci lekari i nastavnici iz drugih
škola. U nedostatku profesora i lekara za praktičnu nastavu, škola je ukinuta
1952. godine, dok su bajmočka deca upućivana u srednju medicinku školu u
Suboticu ili Sombor.67
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta u nepotpunom i nesređenom stanju.68 Prilikom
arhivističkog sređivanja je vršeno izlučivanje bezvrednog registraturskog
materijala.69
66 IASu, F. 253, Dosije fonda, Sumarni inventar, Uvod (Istorijska beleška). 67 IASu, F. 253, Dosije fonda, Odluka GIONSAPV, Novi Sad od 30.06.1952. A. Mojzeš,
Istorija školstva u Bajmoku, Subotica 1985. 68 IASu, F. 253, Dosije fonda, Obrazac 1, Građa je preuzeta 1955, sa građom Škole za lekarske
pomoćnike u Subotici, a izdvojena je u poseban fond po Zapisniku 02-133 od 14.03.1955. 69 IASu, F. 253, Dosije fonda, Zapisnik o izlučivanju, br. 04-61/17 od 25.12.1986.
52
Stepen sačuvanosti:
Knjige su sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 254 FABRIKA I TRGOVINA CIPELA „MARIKA“ – SUBOTICA
(1941–1946), 1939–1946
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 3; 0,36 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sadrži zapisnike, dopise, finansijske spise, podatke o zaposlenju radnika.
Istorijat stvaraoca fonda:
Fabrika i trgovina cipela „Marika“ – Subotica osnovana je 15. de- cembra
1941. godine. Vlasnik firme je bio Šimon Tumbas, unutrašnji član
deoničarskog društva Vladimir Borošić a spoljnji članovi su bili Valerija Bakoš
i supruga dr Andraša Tamaša. Deoničarsko društvo Fabrike i trgovine cipela
„Marika“ kupuje cipelarsku radionicu „Berla“ u Subotici. Naziv preduzeća pod
okupacijom je bio: „Marika cipögyár és kereskedés – betéti társaság.” Po
oslobođenju fabrika je konfiskovana i prelazi u državnu svojinu.
Istorijat fonda:
Sačuvani dokumenti su preuzeti sa dokumentacijom fabrike cipela
„Prva petoletka“ u Subotici 21. januara 1950. godine. U toku sređivanja 1984.
Godine, došlo je do razgraničenja fondova na fabriku cipela
„Sebra“ – Braća Serec, Fabriku i trgovinu cipela „Marika“, Fabriku cipela „Prva
Petoletka“.70
70 IASu, F. 254, Dosije fonda, Zapisnik o razgraničenju fonda br. 04-487 od 16. aprila 1934.
godine.
53
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 255 FABRIKA CIPELA „SEBRA“ BRAĆA SEREC – SUBOTICA
(1936–1947), 1936–1947
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 8; 0,96 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvani su spisi o nastanku, registraciji i prestanku rada fabrike, zapisnici,
uputstva, spisi sindikalne podružnice, lični spisi Braće Serec, podaci o
zaposlenju radnika kao i finansijski spisi.
Istorijat stvaraoca fonda:
Preduzeće „Sebra“ osnovano je 1936. godine, kada je dozvola za rad
izdata od strane Sreskog načelstva Subotica i protokolisana kod Sreskog
suda Subotica. Upravu preduzeća su činili vlasnici Stevan i Jakov Serec.
Preduzeće je proizvodilo raznu obuću za civilno stanovništvo.
Preduzeće „Sebra“ je nacionalizovano 5. decembra 1946. godine.
Rešenjem Zemaljske uprave za kožu i obuću Ministarstva industrije NR Srbije
od 15. aprila 1947. Godine, preduzeće „Sebra“ prestaje sa radom kao
samostalno i prelazi pod operativno rukovodstvo Fabrike i trgovine cipela
„Marika“.
Istorijat fonda:
Preuzet je sa građom „Prve Petoljetke“ januara 1950. godine u nesređenom
stanju. U poseban fond građa je izdvojena 1984. godine.71
71 IASu, F. 255, Dosije fonda, Zapisnik o razgraničenju fonda br. 04-487 od 26. septembra 1984.
godine.
54
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 256 PORODICA VARMUŽA – MALI IĐOŠ
(1811–?), 1860–1943
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,10 m
Jezik građe: mađarski, nemački
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Imovinski spisi članova porodice, prepisi, kupoprodajni ugovori, molbe i dr.
Istorijat stvaraoca fonda:
Članovi porodice bili su veleposednici u Malom Iđošu. Dokumenti se
uglavnom odnose na imovinsko pravne aspekte njihove delatnosti i ne sadrže
šire podatke vezane za istorijat ove porodice.
Istorijat fonda:
Spisi porodice zatečeni su u depou Istorijskog arhiva u Subotici 1983.
godine u nesređenom stanju.72 Predavalac arhivskog materijala je nepoznat.
Spisi su sređeni 1985. godine, raspoređeni su po članovima porodice u
hronološkom redosledu.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
72 IASu, F. 256, Dosije fonda, Zapisnik br. 03-1/3 od 13.04.1983. godine.
55
F. 257 OPŠTINA PAČIR (PACSÉR KÖZSÉG) – PACSÉR (PAČIR)
(1886–1918), 1908–1915
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Saopštenja o smrtnim slučajevima, uverenja za građane kao i Pravila o
isplati naknade i novčane pomoći za zanatske i trgovačke nameštenike
posredstvom pošte i opština.73
Istorijat stvaraoca fonda:
Pačir kao naselje se spominje već 1409. godine, zatim 1462. godine kada
ga je kralj Matija poklonio svojoj majci. Tokom vremena naselje-pustara je više
puta menjala vlasnike. U turskim defterima sačinjenim radi oporezivanja
stanovništva iz 1580–1582 godine, selo Pačir ima 16 kuća i pripada
subotičkoj nahiji.74 Prvi pečat sa grbom naselja datira iz 1790. godine sa
tekstom „Sig. Poss. Batser 1790“ (Pečat poseda Pačir), drugi iz 1836. godine
„Bácsér Helység 1836” (Naselje Pačir).
Kao posledica migracija broj stanovništva je rastao, naselje je preraslo u
opštinu. Opštine su do 1918. godine bile organizovane prema zakonskom
članu br. 18 Ugarskog zakona o opštinama iz 1871. godine. Na osnovu ovog
Zakona opštine su se delile na male i velike opštine. O statusu opština u tom
smislu odlučivao je ministar unutrašnjih poslova.75 Opština je svoja prava
ostvarivala putem skupštine. Polovinu članova su birali građani, a drugu
polovinu su činili građani koji su plaćali najveći porez. Na svakih sto stanovnika
birao se jedan predstavnik. Predstavnici su birani na šest godina.76
73 IASu, F. 257, br. pred. 2313/1908. 74 Magyarország Vármegyéi és városai, Bács–Bodrog Vármegye I. (Bač-bodroška županija – istorijat),
Budapest 1909, str. 136–139. 75 Magyar Törvénytár 1869–1871 (Zbirka zakona), Budapest 1897, XVIII. Törvénycikkely, str. 293. 76 Isto.
56
Nadležnost opština do 1918. godine utvrđena je Zakonom o ustrojstvu
opština iz 1886. godine.77 Opština je bila u nadležnosti Vlade i Županije, a u
svojim zakonskim okvirima samostalno je vodila svoje unutrašnje poslovanje,
donosila pravilnike, raspolagala opštinskom imovinom, razrezivala i
naplaćivala opštinski porez. Preko svojih organa ispunjavala je sve dužnosti
i vršila sva prava propisana Zakonom. Na pečatu iz 1904. godine je sledeći
tekst: „Bács-Bodrog Vármegye Pacsér Község 1904” (Bač-bodroška županija
Opština Pačir 1904).78 Opština Pačir prestaje sa radom raspadom Austro-
Ugarske monarhije 1918. godine.
Istorijat fonda:
Arhivska građa Opštine preuzeta je 1968. godine79 u nesređenom stanju u
okviru fonda Opštinsko poglavarstvo Pačir 1939–1941, u količini od 3 fascikle.
Tokom sređivanja 1970–1971. Godine, izdvojena je arhivska građa ovog
fonda, u količini od svega nekoliko predmeta. Sudbina preostalog arhivskog
materijala ovog fonda nam je nepoznata.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 258 OPŠTINA PAČIR (PACSÉR KÖZSÉG) – PACSÉR (PAČIR)
(1941–1944), 1941–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži spisak pogubljenih na zapadnom reformatskom
groblju od 18.12.1941. godine, uputstva načelnika Topolskog sreza
77 Magyar Törvénytár 1884–1886 (Zbirka zakona), Budapest 1897, XXII. Törvénycikkely, str.
405. 78 IASu, F. 257, br. pred. 1702/1915. 79 IASu, F. 257, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-524 od 12.06.1968.
godine.
57
u vezi sa službeničkim pitanjima, smeštaja ratnih invalida i dopise u vezi sa
državljanstvima, obavljanjem obrta kao i sadnjom duda.
Istorijat stvaraoca fonda:
Okupacija Kraljevine Jugoslavije od strane mađarskog fašističkog režima
dovela je do uvođenja privremene vojne uprave na osnovu
„Zakona o ponovnom priključenju osvojenih južnih teritorija mađarskoj kruni i
ujedinjenju sa ostalim zemljama Mađarske“, koji je izglasan jednoglasno na
sednici Parlamenta 16. decembra 1941. godine.80 Izvršivši svoju ulogu, vojna
uprava je ustupila mesto civilnim vlastima. Ukidanjem vojne uprave avgusta
1941. godine, uvodi se civilna uprava koja stupa na snagu 16. avgusta 1941.
godine. Uvođenjem građanske uprave u novonastalim administrativno–
teritorijalnim uslovima u Vojvodini, pretežni deo Bačke pripao je Bač-
bodroškoj županiji. Okupirano jugoslovensko područje unutar županija bilo je
podeljeno na administrativne srezove, a ovi na opštine sa svojom
samoupravom. Srezovi u Bač-bodroškoj županiji su bili: Apatin (9 opština),
Odžaci (13 opština), Kula (9 opština), Bečej (5 opština), Palanka (14 opština),
Titel (10 opština), Topola (8 opština), Novi Sad (15 opština), Senta (3 opštine),
Sombor (12 opština), Žabalj (5 opština).81 Opština Pačir pripada Topolskom
srezu.
Sreske načelnike i opštinske beležnike imenovao je Ministar unutrašnjih
poslova. Članovi samoupravnih opštinskih skupština bili su za vreme
okupacije, ne birana već imenovana lica.
Rukovođen osnovnom tendencijom pomađarivanja ovih krajeva, okupator
u njima izgrađuje sistem nacionalne neravnopravnosti. U osnovi takve politike
ležala je tendencija da se akumulacija kapitala iz okupiranih jugoslovenskih
oblasti prelije u „matičnu“ Mađarsku.82
U cilju izručenja svih ljudskih i materijalnih potencijala za dalje ratovanje,
vlada je izvršila totalnu mobilizaciju. Bačka i Baranja su proglašene za ratno
područje i u njima je zavedena ratna uprava.
U sadejstvu sa Crvenom armijom regularne jedinice Jugoslovenske
narodne armije oslobodile su tokom oktobra 1944. godine Bačku a nekoliko
meseci kasnije i Baranju.83
80 Országos Törvénytár br. 13 od 31. decembra 1941. 81 J. Mirnić, Sistem fašističke okupacije u Bačkoj i Baranji, u: Matica srpska – Zbornik za društvene
nauke 35, Novi Sad 1963, str. 18–19. 82 Isto, str. 47. 83 J. Mirnić, Sistem fašističke okupacije u Bačkoj i Baranji, u: Matica srpska – Zbornik za društvene
nauke 35, Novi Sad 1963, str. 48.
58
Kao posledica gornjih događaja Opština Pačir, kao takva, prestaje sa
radom oktobra 1944. godine.
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda preuzeta je 1968. godine84 u nesređenom
stanju u okviru F. 58 Opštinsko poglavarstvo Pačir 1919–1941. Tokom
sređivanja arhivske građe Opštinskog poglavarstva Pačir 1971. godine,
izdvojena je arhivska građa koja pripada ovom fondu, u neznatnoj količini od
svega 6 predmeta (0,01 m).85 Prilikom revizije ovog fonda 2013. godine,
arhivska građa je smeštena u arhivsku kutiju, te se njena količina vodi po meri
arhivske kutije, tj. 0,12 m. Sudbina preostale arhivske građe nam je ostala
nepoznata.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 259 OPŠTINSKO POGLAVARSTVO STARA MORAVICA – STARA
MORAVICA (1919–1941), 1919–1941
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 2; fasc. 123; 9,15 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Razni podaci iz delokruga opštine – finansijska dokumentacija u vezi sa
izgradnjom puteva i drugim radovima u opštini; ostalo finansijsko poslovanje
opštine; od 1938. godine do izbijanja rata mogu se naći razni izveštaji o stanju
u selu, o mobilizaciji, poverljivi i strogo poverljivi dokumenti.
Istorijat stvaraoca fonda:
Prvi spomen naselja Stara Moravica javlja se u turskim tefterima iz 1580. i
1590. godine. Kao samostalna pustara za izdavanje u zakup,
84 IASu, F. 58, Dosije fonda 3/3, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-524/1 od
12. juna 1968. godine. 85 IASu, F. 258, Dosije fonda 1/3, Zapisnik o razgraničenju fonda br. 04-721/1971.
59
spominje se 1738. godine, a 1750. kao posed Komore namenjen za prodaju.
Kao posledica migracija, od 1786. godine mesto se sve više naseljava i
postaje vlasništvo veleposednika. Administrativno, opštini je pripadala i
pustara Gornja Rogatica. Zakonom o uređenju opština iz 1886. godine86
postala je opština, koja je prema popisu iz 1900. godine brojala 6760 duša i
1464 kuća, imala je poštu, telegraf, banku i održavala je tri godišnja vašara.87
Nakon sloma Austro-Ugarske monarhije u Prvom svetskom ratu i
prisajedinjenja Banata, Bačke i Baranje Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca
(1. decembar 1918), status opštine je ostao kako je utemeljen na osnovu
Ugarskog zakona o uređenju opština iz 1886. godine. Prema administrativno-
teritorijalnoj podeli Kraljevine na oblasti kao administrativno-teritorijalne
jedinice najvišeg ranga, zatim na okruge, srezove, opštine i gradove,88 Stara
Moravica kao opština pripala je Bačko-topolskom srezu u Bačkoj oblasti.
Do donošenja Zakona o opštinama u Kraljevini Jugoslaviji 1933. godine,89
Opština je samostalno vodila svoje poslovanje, kao pravno lice mogla je da
stiče pokretnu i nepokretnu imovinu kao i da stvara obligacije.
Naziv opštine „Opštinsko poglavarstvo Stara Moravica“ (u dokumentima i
„Opština Stara Moravica“) je 1931. godine promenjen u
„Opština staro-moravička, srez Bačko-topolski, Stara Moravica“ i tako je
ostao sve do ukidanja opštine 1941. godine.
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda preuzeta je 1968. godine sa arhivskim
materijalom F. 31 Opština Stara Moravica 1890–1918, u nesređenom
stanju.90 Izdvojen je u poseban fond 1985. godine. Fond je sređen 1971.
godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
86 Magyar Törvénytár (Zbirka zakona) 1884–1886, Budapest 1897, XXII. Törvénycikkely, str. 405. 87 Magyarország Vármegyéi és városai, Bács–Bodrog Vármegye I. (Bač-bodroška županija –
istorijat), Budapest 1909, str. 99–100. 88 Zakon o uspostavljanju oblasti od 26. aprila 1922. i Uredba o podeli zemlje na oblasti 28.04.1922,
Službene novine Kraljevine SHS, br. 92/1922. 89 Službene novine Kraljevine Jugoslavije br. 85 od 15. aprila 1933. godine 90 IASu, F. 31, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-524 od 12. juna 1968. godine
60
F. 260 OPŠTINA STARA MORAVICA (BÁCSKOSSUTHFALVA
NAGYKÖZSÉG) – BÁCSKOSSUTHFALVA (STARA MORAVICA) (1941–
1944), 1941–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 6; fasc. 2; 0,30 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Mikrofilmovanje: delimično (2 predmeta)
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivski materijal sadrži podatke o službenicima opštine, o snabdevanju
sela električnom energijom, o utvrđivanju cena usluga, održavanju vašara, o
naseljenim i poljoprivrednim parcelama u Donjoj i Gornjoj Rogatici.
Istorijat stvaraoca fonda:
Okupacija Kraljevine Jugoslavije od strane mađarskog fašističkog režima
dovela je do uvođenja privremene vojne uprave na osnovu „Zakona o
ponovnom priključenju osvojenih južnih teritorija mađarskoj kruni i ujedinjenju
sa ostalim zemljama Mađarske“, koji je izglasan jednoglasno na sednici
Parlamenta 16. decembra 1941. godine.91 Izvršivši svoju ulogu, vojna uprava
je ustupila mesto civilnim vlastima. Ukidanjem vojne uprave avgusta 1941.
godine, uvodi se civilna uprava koja stupa na snagu 16. avgusta 1941. godine.
Uvođenjem građanske uprave u novonastalim administrativno-teritorijalnim
uslovima u Vojvodini, pretežni deo Bačke pripao je Bač-bodroškoj županiji.
Okupirano jugoslovensko područje unutar županija bilo je podeljeno na
administrativne srezove, a ovi na opštine sa svojom samoupravom. Srezovi
u Bač–bodroškoj županiji su bili: Apatin (9 opština), Odžaci (13 opština), Kula
(9 opština), Bečej (5 opština), Palanka (14 opština), Titel (10 opština), Topola
(8 opština), Novi Sad (15 opština), Senta (3 opštine), Sombor (12 opština),
Žabalj (5 opština).92 Opština Stara Moravica pripada Topolskom srezu.
91 Országos Törvénytár br. 13 od 31. decembra 1941. 92 J. Mirnić, Sistem fašističke okupacije u Bačkoj i Baranji, u: Matica srpska – Zbornik za društvene
nauke 35, Novi Sad 1963, str. 18–19.
61
Naziv mesta promenjen je u Bačkošut-selo pa se i naziv opštine promenio u
Bácskossuthfalva Község (Opština Bačkošutfalva), Bácskossuthfalva
Nagyközség (Velika opština Bačkošutfalva). Oba naziva su se paralelno
koristila. Na štambilju stoji „velika opština“, a na okruglom pečatu „opština“.93
Sreske načelnike i opštinske beležnike imenovao je Ministar unutrašnjih
poslova. Članovi samoupravnih opštinskih skupština bili su za vreme
okupacije ne birana već imenovana lica.
Rukovođen osnovnom tendencijom pomađarivanja ovih krajeva, okupator
u njima izgrađuje sistem nacionalne neravnopravnosti. U osnovi takve politike
ležala je tendencija da se akumulacija kapitala iz okupiranih jugoslovenskih
oblasti prelije u „matičnu“ Mađarsku.94
U cilju izručenja svih ljudskih i materijalnih potencijala za dalje ratovanje,
vlada je izvršila totalnu mobilizaciju. Bačka i Baranja su proglašene za ratno
područje i u njima je zavedena ratna uprava.
U sadejstvu sa Crvenom armijom regularne jedinice Jugoslovenske
narodne armije oslobodile su tokom oktobra 1944. godine Bačku a nekoliko
meseci kasnije i Baranju.95
Kao posledica gornjih događaja Opština Stara Moravica, kao takva,
prestaje sa radom oktobra 1944. godine.
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda preuzeta je 1968. godine sa arhivskim
materijalom F. 31 Opština Stara Moravica 1890–1918, u nesređenom stanju.96
Izdvojena je iz ovog fonda u poseban fond 1985. godine, kada je i sređen.
Stepen sačuvanosti: Knjige su manjim delom sačuvane. Spisi su fragmentarno sačuvani.
93 IASu, F. 260, Istorijska beleška o fondu. 94 J. Mirnić, Sistem fašističke okupacije u Bačkoj i Baranji, u: Matica srpska – Zbornik za društvene
nauke 35, Novi Sad 1963, str. 47. 95 Isto, str. 48. 96 IASu, F. 31, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-524 od 12. juna 1968. godine
62
F. 261 MAGISTRAT POVLAŠĆENE KRALJEVSKO-KOMORSKE
VAROŠI SENT-MARIJA (MAGISTRATUS PRIVILEGIATI OPPIDI
REGIO – CAMERALI SZENT-MARIA) – SENT-MARIA (SUBOTICA)
(1743–1778), 1701–1782
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 25; k. 41; 6,40 m
Jezik građe: latinski (90 %), bunjevački, mađarski, nemački
Stepen sređenosti: arhivistički obrađen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu;
regesta za dokumente iz 1743–1766; analitički inventar za dokumente 1767–
1778; imenski, predmetni i geografski registri za dokumente 1743–1778;
analitički opisi zapisnika 1743–1764; imenski, predmetni i geografski registri
uz analitičke opise zapisnika.
Kategorizacija: od izuzetnog značaja
Mikrofilmovanje: delimično, zapisnici 1743–1778.
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Fond sadrži zapisnike sednica Magistrata; protokole sudskih odluka u
građanskim parnicama i u krivičnim predmetima; poreske knjige; privatne
dnevnike o sednicama staleške skupštine Kraljevine Ugarske; rukopisne
priručnike kraljevskih naredbi i viših sudskih odluka; uputstva, naredbe i
regulative viših organa (Ugarskog namesničkog veća, Ugarske kraljevske
komore i njenih stručnih organa, Bačke županije i njenih organa); izveštaje i
mišljenja komisija Magistrata, senatora, gradskog suca, komornika,
blagajnika; razne popise građana i imovine; građanske krivične tužbe;
evidencije osoblja varoši; prepise povelja, ugovora, limitacije cena i nadnica;
izborne spiskove, tabelarne prikaze, okružnice i poternice; spiskove odlutale
stoke; račune, priznanice, siročadske i ostavinske predmete; podneske gra-
đana varoši u ličnim imovinskim, ekonomskim i komunalnim stvarima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Poveljom ugarske kraljice Marije Terezije, izdate 7. maja 1743. godine u
Pragu, dotadašnje vojno-graničarsko naselje Sabatka dobilo je na molbu
svojih stanovnika status Varoši. Poveljom je varoš stekla novo ime Sent Marija
(Szent Mária) i određena prava i slobode. Pored vašarskih privilegija i
ekonomskih koncesija, varoš Sent Marija, umesto dotadašnjeg vojnog, dobija
građanski status sa ograničenom lokalnom samoupravom.
63
Povlašćena kraljevsko-komorska varoš Sent Marija je u upravnim stvarima
bila podređena Bačkoj županiji, a u vlastelinsko-gospodarskim Ugarskoj
kraljevskoj komori. Njena lokalna uprava regulisana je spomenutom poveljom
kraljice i ugovorima koje je varoš kasnije sklopila sa Ugarskom komorom i
svojim stanovnicima – plemićima. Po tim dokumentima, organi lokalne uprave
su Magistrat ili Unutrašnji savet i Izabrana opština ili Spoljni savet.
Magistrat se sastoji od 12 senatora doživotno biranih i jednog suca, svi
rimokatoličke veroispovesti. Ugovorom varošice Sent Marije sklopljenim sa
Ugarskom komorom 28. juna 1743. godine, podrobnije se reguliše izbor i
periodično popunjavanje (restauratio) sastava Magistrata izborom i
kooptiranjem članova iz redova Izabrane opštine (tačka 6 i 7 Ugovora sa
Komorom) i to svake godine na dan Sv. Đorđa (24. april). Izbor suca se vrši
svake godine. Smenjen sudac se automatski vraća na svoju prethodnu
funkciju senatora.
Izabrana opština (Spoljni savet, Zakleta opština, Selecta Communitas,
Senatus Exterior, Jurata Communitas, Külső Tanács, Esküdt Polgárság) po
tački 6 citiranog Ugovora sklopljenog sa Komorom, sastoji se od 60 članova
imenovanih od strane Magistrata, bez obzira na versku pripadnost. Članovi
Magistrata se biraju iz redova Izabrane opštine koja učestvuje i u izbornom
postupku za izbor suca.
Plemići u početku nisu bili zastupljeni u organima lokalne uprave; s njima je
sklopljen ugovor tek 1748. godine koji je prejudicirao njihovo postepeno
kooptiranje u Magistrat do broja četiri pri narednim godišnjim restauracijama,
odnosno na mesto umrlih senatora u narednim godinama birani su plemići
sve dok njihov broj nije dostigao ugovorom predviđeni broj. Kasnije se na
mesto plemića birao samo plemić.
Restauracije Magistrata sprovedene su u prisustvu predstavnika Ugarske
komore – upravnika komorskih poseda u županiji Bač, koji je predsedavao na
izbornoj sednici Magistrata i Izabrane opštine.
U nadležnost Varoši, po već navedenim pravnim aktima i po ranije donetim
zakonima Kraljevine Ugarske, spadali su svi poslovi unutrašnje uprave i
pravosuđa. Varoš je bila prvostepena nadležna vlast u odnosu svakog svog
stanovnika, kako običnih građana tako i plemstva. Unutrašnja uprava
odnosila se na ekonomske i građanske poslove u užem smislu. Ekonomskim
poslovima smatrani su svi predmeti koji su se odnosili na imovinu varoši, na
njeno korišćenje i plodouživanje kao i predmeti u vezi sa prihodima i
rashodima, razrezima i prikupljanjem državnog poreza (contributio),
feudalnom rentom (census) i taksama. Građanskim poslovima u užem smislu
smatrani su personalni,
64
personalno-imovinski, redarstveni, siročadski, ostavinski i komunalni poslovi.
Sloboda varoši odnosila se i na pravo suđenja u građanskim parnicama,
prekršajnim i krivičnim predmetima. U težim krivičnim slučajevima, Magistrat
varoši imao je pravo izricanja i izvršenja smrtne presude (tzv. „pravo mača“ =
ius gladii, pallósjog). U vezi sa gore navedenim nadleštvima, raspravljalo se i
donosile su se odluke na sednicama organa uprave varoši, u prvom redu
Magistrata. Pored sednica Magistrata i Izabrana opština je povremeno
održavala zborove, najčešće povodom razrezivanja poreza i vlastelinske rente
i podnošenja predloga Magistratu. Izabrana opština je obavezno sazivana radi
donošenja konačne odluke u predmetima koje su se ticale slobode i privilegija
kao i imovine varoši. Dok je na sednicama Magistrata predsedavao sudac,
zborovima Izabrane opštine je od 27. aprila 1749. godine predsedavao
narodni tribun (tribunus plebis, szószóló).
U početku su se sednice Magistrata održavale po privatnim kućama, a od
1751. godine u Gradskoj kući. Na sednicama Magistrata su birani, imenovani
i po potrebi oslobođeni, suspendovani ili otpušteni službenici i pomoćno
osoblje varoši: notar, blagajnik, komornik i ostala ugovorna lica (hajduci,
redari, čuvari, pastiri, mesari, goniči stoke i sl.) koji su primali platu iz blagajne
varoši. Među službenicima najznačajniji je bio beležnik. On je vodio zapisnike
sednica Magistrata, deo zvanične evidencije građana, popise imovine i poreza,
sastavljao zvanične dopise varoši pravnim i fizičkim osobama i sve te spise
pohranjivao i čuvao. Beležnik je odgovarao za celokupno pismeno poslovanje
varoši tako da je stvorio prvobitni registraturski poredak arhive varoši.
Rad stvaraoca fonda prestao je eliberacijom Sent Marije tj. dobivanjem
statusa Slobodnog kraljevskog grada i novog naziva: Marija Tereziopolis
(Maria Theresiopolis).97
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda preuzeta je od Narodnog odbora grada
Subotice 1952. god.98 Fond je u početku tretiran kao organizaciona jedinica
fonda Magistrata slobodnog kraljevskog grada Subotica (1743–1918).
Arhivski fond Magistrat povlašćene kraljevsko-komorske varoši Sent Marija je
na osnovu Uputstva o razgraničenju arhivskih
97 IASu, F. 261, Dosije fonda 1/5, Sumarni inventar, Istorijska beleška, str. 1–4. 98 IASu, F. 261, Dosije fonda 4/3, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 58 od 16. avgusta
1952. godine.
65
fondova iz 1985. godine, izdvojen kao poseban fond iz arhivskog fonda
Magistrat slobodnog kraljevskog grada Subotica (1743–1918) početkom
1986. godine. Prilikom razgraničenja fondova, ovom fondu su priključene i
one knjige i spisi koji nisu nastali delovanjem stvaraoca arhivskog fonda, ali
ovde pripadaju po hronološkoj i geografskoj pertinenciji i nisu se mogli organski
integrisati ni u jedan drugi fond Istorijskog arhiva: rukopisne knjige,
parlamentarni dnevnici, priručnici prava, hrestomatije kraljevskih naredbi i
viših sudskih odluka, zatim i spisi izlučeni iz fonda Bačbodroške županije od
Arhiva Vojvodine, a sadrže podatke o Subotici. Vremenske granice
priključenih dokumenata delimično izlaze iz vremenskog okvira delovanja
stvaraoca fonda (1701) 1743–1778 (1782).99
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane. Spisi
su u potpunosti sačuvani.
F. 262 OPŠTINA MALI IĐOŠ (KISHEGYES KÖZSÉG) – KISHE-
GYES (MALI IĐOŠ) (?–1918), 1896–1918
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 2; k. /; 0,05 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvana je jedna knjiga Zapisnika Veća, Zapisnici Skupštine i delovodnik.
Istorijat stvaraoca fonda:
Na osnovu veoma malo sačuvane arhivske građe Opštine Mali Iđoš, nije se
mogao utvrditi tačan datum početka delatnosti tvorca fonda. Međutim, kako
su sve opštine na ovom području delovale po jedinstvenom Zakonu o
upravama, može se pretpostaviti da je zasnovala
99 IASu, F. 261, Dosije fonda 1/5, Sumarni inventar, Beleška o fondu, str. 5
66
rad po Zakonu o opštinama od 10. juna 1871. godine odnosno zakonskom
članu 18.
Opština je imala regulisanu nadležnost do 1918. godine po Zakonu o
uređenju opština iz 1886. godine.100
Stvaranjem Kraljevstva SHS 1. decembra 1918. godine, opština Mali
Iđoš je ušla u sastav novostvorene države.
Istorijat fonda:
Arhivska građa fonda preuzeta je 1985. godine od Skupštine opštine Mali
Iđoš.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 263 OPŠTINA MALI IĐOŠ – MALI IĐOŠ
(1919–1941), 1919–1941
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 3; k. 1; 0,22 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Fond sadrži dve knjige – Zapisnike opštinske uprave i Zapisnike
Opštinskog odbora, i jednu finansijsku knjigu. Spisi su sačuvani u
fragmentima a odnose se na priznanice, brakorazvodne parnice, plan
katastarskih čestica i pozivi za sednice.
Istorijat stvaraoca fonda:
Do donošenja Zakona o opštinama101 u Kraljevini Jugoslaviji 1933. godine,
opštine su radile po Zakonu o uređenju opština iz 1886. godine, koji je posle
Prvog svetskog rata modifikovan.
100 Vodič kroz arhivske fondove Istorijskog arhiva Zrenjanin XIV/1, Zrenjanin, 2007, Opštine (?–
1918), str. 61. 101 Službene novine Kraljevine Jugoslavije, br. 85 od 15. aprila 1933, str. 493–505.
67
Prema Zakonu o opštinama iz 1933. godine opštine su bile samo- upravna
tela, i pravna lica po javnom i privatnom pravu. Svaka opština morala je imati
najmanje 3.000 stanovnika, da bi dobila status opštine.102
Opština je menjala više naziva a od 11. jula 1931. godine nosi naziv Opština
Malo Iđoška Srez bačkotopolski, sve do 1941. godine.
Opštini su pripadala naseljena mesta Lovćenac i Feketić. Pri opštini je bila
formirana Katastarska uprava Mali Iđoš koja je pripadala subotičkoj
Katastarskoj upravi.
Istorijat fonda:
Fond je preuzet 27. decembra 1985. godine u nesređenom stanju.
Razgraničenje fonda je izvršeno 1985. godine i izdvojena je arhivska građa
za period 1919–1941. godina.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane. Spisi
su fragmentarno sačuvani.
F. 264 OPŠTINA MALI IĐOŠ (KISHEGYES NAGYKÖZSÉG) –
KISHEGYES (MALI IĐOŠ) (1941–1944), 1941–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 5; k. 1; 0,22 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži zapisnike sa sednica Veća, delovodnik, matičnu
knjigu rođenih, jednu knjigu u kojoj je iskazana učinjena šteta od strane vojske
i pet predmeta. U zapisnicima se mogu pronaći podaci o biračkom spisku iz
1941. godine, dodeljivanju nagrada činovnicima, izgradnji puteva i zgrada.
102 Vodič kroz arhivske fondove Istorijskog arhiva Zrenjanin XIV/1, Zrenjanin, 2007, Opštine
(1919–1941), str. 131.
68
Istorijat stvaraoca fonda:
Posle okupacije Bačke aprila 1941. godine, uspostavljena je mađarska
okupaciona vlast. Nakon ukidanja vojne vlasti avgusta 1941. godine,
uspostavljena je civilna vlast u opštini Mali Iđoš. Opština je radila na osnovu
Zakona o uređenju opštine iz 1886. godine, odnosno sa izmenama iz 1929.
godine koje su izvršene po tadašnjem mađarskom zakoniku – „Közgazdasági
törvény“ (Zakon o privredi) i iz 1942. godine –„Az új közgazdasági reform“
(Nova privredna forma).103 Opština Mali Iđoš prestaje sa radom po
oslobođenju 1944. godine.
Istorijat fonda:
Arhivska građa fonda preuzeta je 1985. godine od Skupštine opštine Mali
Iđoš. Arhivski fond je sređen 1998. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 265 SKUPŠTINA OPŠTINE MALI IĐOŠ – MALI IĐOŠ
(1944–?), 1944–1971
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 172; k. 286; fasc. 145; 61,40 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: nema
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži knjige Zapisnika Narodnih odbora i Veća Skupštine,
poverljive i strogo poverljive delovodnike, opšte delo- vodnike, indekse i
registre, finansijske i poreske knjige, spise sa delovodnom oznakom,
poverljive i strogo poverljive, Zapisnike, personalne dosijee zaposlenih,
projekte, građevinske dozvole, obaveze predaje žitarica, evidencije motornih
vozila, registracije radnji, prijave ratne štete, odluke sreske komisije o
konfiskaciji, rešenja o oduzimanju zemlje i drugo.
103 IASu, F. 264, Dosije fonda, Istorijska beleška, I.
69
Istorijat stvaraoca fonda:
Rad Naodnooslobodilačkih odbora počinje od 1944. godine mada su oni
ozakonjeni tek 1946. godine kada je donet Opšti zakon o narodnim odborima,
na osnovu kojeg su narodni odbori mogli biti obrazovani na područjima
administrativno-teritorijalnih jedinica – mesta (sela), gradova, srezova i
okruga104. Od 1946. godine narodnooslobodilački odbori deluju kao narodni
odbori. Kao Mesni narodni odbor postoji do 1952. godine, kada prerasta u
Narodni odbor Malog Iđoša.
Opštim zakonom o uređenju opština i srezova iz 1955. godine, opština
postaje osnovna političko-teritorijalna organizacija samo- upravljanja i
osnovna društveno-ekonomska zajednica na svom području.105 Zakonom o
područjima srezova i opština u NR Srbiji iz 1955. godine, izvršena je
reorganizacija opština i opštine postaju središta komunalne samouprave i
lokalne vlasti.106
U delokrug mesnog narodnog odbora spadalo je ostvarivanje poljo-
privrednog plana, staranje o materijalno-kulturnom podizanju mesta,
rukovođenje komunalnim zadacima, briga o unapređenju zanata, posre-
dovanje u pravilnoj razmeni dobara između grada i sela.
Istorijat fonda:
Fond je preuzet od Skupštine opštine Mali Iđoš 27. decembra 1985.
godine. Izlučivanje bezvrednog registraturskog materijala je izvršeno 1985.
godine.107 Razgraničenje fondova je takođe izvršeno 1985. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
F. 266 NARODNI ODBOR OPŠTINE FEKETIĆ – FEKETIĆ
(1944–1959), 1944–1959
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 42; k. 40; 5,90 m
104 Službeni list FNRJ, br. 43/1946, str. 482. 105 Službeni list FNRJ, br. 26/1955, str. 393
106 Službeni glasnik NRS, br. 56/1955, str. 441. 107 IASu, F. 265, Dosije fonda, Zapisnik o izlučivanju bezvrednog registraturskog materijala br. 04-
19/11 od 28. juna 1985. godine.
70
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvana arhivska građa sadrži podatke o organizaciji odbora, o izborima,
o snabdevanju stanovništva, podatke o kretanju stanovništva, o lečenju ratnih
vojnih invalida, o deci palih boraca, socijalnoj pomoći, o nacionalizaciji,
kolonizaciji, imovini stranih državljana, o prodaji stambenih zgrada, o
osnivanju i prestanku rada preduzeća, spisi u vezi sa postavljenjem,
premeštajima, razrešenjima nameštenika i zaposlenih u institucijama, o
finansijskom poslovanju.
Istorijat stvaraoca fonda:
Od oktobra 1944. godine do oktobra 1946. godine, stvaralac fonda je nosio
naziv Mesni narodnooslobodilački odbor Feketić, a od oktobra 1946. do aprila
1952. godine Mesni narodni odbor Feketić. Od oktobra 1952. godine, na
osnovu Zakona o narodnim odborima opština, dobija naziv Narodni odbor
opštine Feketić.108 Na osnovu Zakona o podeli teritorija NR Srbije na opštine,
gradove i srezove iz 1952. godine, Narodni odbor opštine Feketić ulazi u
sastav Sreza bačkotopolskog čije je središte bilo u Bačkoj Topoli.109 Područje
opštine obuhvataju naseljena mesta: Selište i Feketić. Sedište narodnog
odbora je bilo u Feketiću, a opština je od 1955. godine ušla u sastav Narodnog
odbora sreza Bačka Topola.110 Po novom Zakonu o područjima srezova i
opština u NRS i po Zakonu o izmenama i dopunama spomenutog Zakona u
1957. godini, status i granica NOO Feketić se ne menjaju. Promena sledi tek
1959. godine, kada se NOO Feketić ukida i pripaja NOO Mali Iđoš u sastavu
Sreza Subotica.111
U nadležnost mesnih narodnih odbora spadalo je staranje o svim
potrebama mesnog karaktera – ekonomskim, socijalnim, zdravstvenim,
kulturnim, kao i izvršenje svih uputstava i odluka viših odbora. Radili su u
sednicama, kao i u komisijama i savetima. Opštinu je zastupao predsednik,
koji je biran iz redova odbornika.
108 Službeni glasnik NRS, br.15/1952, str. 153. 109 Isto. 110 Službeni glasnik NRS, br. 56/1955, str. 434. 111 Službeni glasnik NRS, br. 51/1959, str. 803.
71
Istorijat fonda:
Arhivska građa i registraturski materijal fonda Narodni odbor opštine
Feketić preuzet je 1985. godine od Skupštine opštine Mali Iđoš.112
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
F. 267 NARODNI ODBOR OPŠTINE LOVĆENAC – LOVĆENAC
(1944–1959), 1945–1959
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 49; k. 33; 5 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa se sastoji od sačuvanih dokumenata o organizaciji odbora,
o izborima, o kretanju i snabdevanju stanovništva, lečenju ratnih vojnih
invalida, brizi za decu palih boraca i žrtvama fašističkog terora, socijalnoj
pomoći, o podacima o nacionalizaciji, eksproprijaciji, kolonizaciji i konfiskaciji,
o prodaji stambenih zgrada, o osnivanju i prestanku rada preduzeća, kao i
popis preduzeća i spisak zanatlijskih radnji.
Istorijat stvaraoca fonda:
Od oktobra 1944. godine do oktobra 1946. godine, stvaralac fonda je nosio
naziv Mesni narodnooslobodilački odbor Lovćenac, a od oktobra 1946.113 do
aprila 1952. godine Mesni narodni odbor Lovćenac. Od oktobra 1952. godine,
na osnovu Zakona o narodnim odborima opština, dobija naziv Narodni odbor
opštine Lovćenac.114 Na osnovu Zakona o
112 IASu, F. 266, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 04-21 od 30. decembra 1987.
godine. 113 Službeni list FNRJ, br. 43/1946, str. 482–490. 114 Službeni glasnik NRS, br. 15/1952, str. 153.
72
podeli teritorija NR Srbije na opštine, gradove i srezove iz 1952. godine,
Narodni odbor opštine Lovćenac ulazi u sastav Sreza bačko-topolskog čije je
središte bilo u Bačkoj Topoli.115 Područje opštine obuhvata naseljeno mesto
Lovćenac. Sedište narodnog odbora je bilo u Lovćencu, a opština je od 1955.
godine ušla u sastav narodnog odbora sreza Bačka Topola.116 Po novom
Zakonu o područjima srezova i opština u NRS i po Zakonu o izmenama i
dopunama spomenutog Zakona u 1957. godini status i granica NOO
Lovćenac se ne menjaju. Promena sledi tek 1959. godine, kada se NOO
Lovćenac ukida i pripaja NOO Mali Iđoš u sastavu Sreza Subotica.117
Nekadašnje mesto Sekić je dobilo naziv Lovćenac 1. decembra 1946.
godine.118
U nadležnost mesnog narodnog odbora spadalo je staranje o svim
potrebama mesnog karaktera – ekonomskim, socijalnim, zdravstvenim,
kulturnim, kao i izvršenje svih uputstava i odluka viših odbora. Radili su u
sednicama kao i u komisijama i savetima. Opštinu je zastupao predsednik,
koji je biran iz redova odbornika.
Istorijat fonda:
Arhivska građa i registraturski materijal fonda Narodnog odbora Lovćenac
preuzeti su od Skupštine opštine Mali Iđoš i obuhvataju period od 1945.
godine do 1959. godine.119
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 268 GRAĐEVINSKO-ZANATSKO USLUŽNO PREDUZEĆE „NAŠ
VRBAS” – LOVĆENAC (1965–1967), 1965–1969
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 4; k. 2; 0,30 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
115 Isto. 116 Službeni glasnik NRS, br. 56/1955, str. 434. 117 Službeni glasnik NRS, br. 51/1959, str. 803. 118 Dopis br. 543 „A“ 99 SK SKS Bačke Topole, 1. decembar 1946. godine. 119 IASu, F. 267, Dosije fonda, Zapisnik o razgraničenju fonda br. 03-1 od 27. decembra
73
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
U arhivskim dokumentima možemo pronaći podatke o osnivanju i
prestanku rada preduzeća, normativna akta, dopise, matičnu knjigu i glavnu
finansijsku knjigu.
Istorijat stvaraoca fonda:
Građevinsko-zanatsko uslužno preduzeće je osnovano na osnovu
inicijative od strane grupe građana 30. jula 1965. godine. Rešenje o osnivanju
doneo je Okružni privredni sud u Subotici. Preduzeće je osnovano obrtnim
sredstvima u vidu ličnih uloga osnivača u iznosu od
10.000 dinara. Predmet poslovanja firme bilo je obavljanje zidarsko- tesarskih,
parketarskih, molersko-farbarskih, vodoinstalaterskih, električarskih,
stolarskih, tapetarskih i drugih radova. Na osnovu dokumenata se vidi da je
preduzeće loše poslovalo, odnosno nije moglo da udovolji obavezama prema
poveriocima i da je zbog opšteg „nesolidnog rada“ bilo napušteno od većine
svojih radnika. Stečajni postu- pak je pokrenut 17. aprila 1967. godine
Rešenjem Okružnog privrednog suda u Subotici. Podataka o konačnoj
likvidaciji nema, ali se iz ste- čajne dokumentacije vidi da su još u martu 1969.
godine poverioci prijavljivali potraživanje dugova.
Istorijat fonda:
Fond je preuzet zajedno sa dokumentacijom Opštine 1985. godine od
Skupštine opštine Mali Iđoš.120
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 269 VIŠA TEHNIČKA GRAĐEVINSKA ŠKOLA – SUBOTICA (1960–1985), 1960–1985
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 63; reg. 623; 58 m
Jezik građe: srpski
120 IASu, F. 268, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-1/16 od 27. decembra 1985.
godine.
74
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvani su delovodnici, glavne knjige, matične knjige redovnih
studenata, matične knjige vanrednih studenata; dosijei redovnih i vanrednih
studenata; prepiska opšteg karaktera, statistika i izveštaji; nastavni planovi i
programi; zapisnici samoupravnih organa, organa upravljanja i stručnih
organa; dokumentacija o izboru nastavnika; ispitni zapisnici i zapisnici o
položenim ispitima; diplome i povelje; finansijska dokumentacija.
Istorijat stvaraoca fonda:
Viša Tehnička Građevinska škola Subotica osnovana je 1960. godine
odlukom skupštine Autonomne pokrajine Vojvodine.121 Škola je u svom
sastavu imala Građevinski zavod kao organizaciju udruženog rada sa
svojstvom pravnog lica. Ista je poslovala samostalno te se njihova arhivska
građa vodila i čuvala posebno od 1964. godine. Odlukom Zbora radnih ljudi od
20. decembra 1973. godine, Škola je organizovana kao jedinstvena
organizacija udruženog rada, bez osnovnih organizacija udruženog rada u
svom sastavu, a registrovana kod Okružnog privrednog suda u Subotici i
upisana u sudski registar.122 Administrativno- računovodstveno poslovanje
škole je bilo podeljeno u šest sledećih grupa: Direktor škole (Savet škole,
Veće škole i Radna zajednica), Sekretarijat, deo za studentska pitanja,
računovodstvo, biblioteka, deo za narodnu odbranu.
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovoga fonda preuzeta je od Više Tehničke građevinske
škole u Subotici 19. novembra 1985. godine. Deo dokumentacije za
studentska pitanja predati su Građevinskom fakultetu (matične knjige, dosijei
studenata i zapisnici o položenim ispitima).123 Izlučivanje je izvršeno u
prostorijama škole prilikom pregleda građe 1985. godine, u količini od 22,60
m.
121 Službeni list APV br. 8, 26. april 1960. godine, str. 67. 122 IASu, F. 269, Dosije fonda, Upitnik o registraturama i registraturskom materijalu br.
03-150/328 od 1. aprila 1974. godine. 123 IASu, F. 269, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-1/6 od 19. novembra
75
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane. Spisi
su u potpunosti sačuvani.
F. 270 DR MAĆAŠ BERGER, LEKAR (1870–?), 1881–1918
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,10 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu,
analitički inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Svedočanstva, lični dokumenti, indeks sa fakulteta, godišnjak Gimnazije,
imovinsko-pravni spisi tvorca fonda.
Istorijat stvaraoca fonda:
Dr Maćaš Berger rođen je 21. avgusta 1870. godine u Staroj Moravici.
Školovanje je započeo u subotičkoj Gimnaziji (prva tri razreda), nastavio u
Mađarskoj kraljevskoj državnoj gimnaziji u Somboru, gde je nakon završenog
osmog razreda i maturirao u maju 1888. godine. Nakon položenog prijemnog
ispita iz zoologije i botanike, upisuje 1889. godine studije medicine na
Mađarskom kraljevskom univerzitetu u Budimpešti gde je i diplomirao.
Godine 1907. imenovan je od strane direkcije Mađarske državne
željeznice za terenskog lekara, a zbog zasluga u Prvom svetskom ratu
unapređen je 29. novembra 1918. godine u lekarskog savetnika. Godina smrti
dr Maćaša Bergera nam je nepoznata.124
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda zatečena je u depou Arhiva u nesređenom
stanju. Predavalac građe je nepoznat.125 Fond je sređen i arhivistički obrađen
1985. godine.
124 IASu, F. 270, Dosije fonda 2/5, Analitički inventar. 125 IASu, F. 270, Dosije fonda 1/3, Zapisnik br. 03-1/7 od 13.04.1983. godine.
76
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 271 ZBIRKA TAJNI ARHIV GRADA – SZABADKA (SUBOTICA)
(1743–1904), 1700–1904
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m Jezik
građe: latinski, nemački, mađarski, srpski Stepen
sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o zbirci
Kategorizacija: /
Mikrofilmovano: u celosti
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži zapisnike, spisak povelja i privilegija, popis
predmeta, spise u vezi sa parničnim sporovima, ugovore, pravilnike, oporuke,
garancije i dr.
Istorijat stvaraoca fonda:
Kada je 1743. godine privilegijom austrijske carice Marije Terezije vojni
šanac Subotica proglašen privilegovanom komorskom varošicom sa imenom
Sveta Marija (Sent Maria) i njome počeo da upravlja Magistrat kao organ
političko-upravne i sudske vlasti, određena je prostorija gde se odlagala i
čuvala arhiva. U arhivi je postojao i poseban gvozdeni kovčeg u kome su se
odlagali i čuvali poverljivi i tajni spisi. Početkom XIX veka podignuta druga po
redu varoška kuća, koja je imala takođe određenu zasebnu prostoriju koja je
bila određena za arhiv. U ovom arhivu postojao je poseban metalni sef koji je
bio ugrađen u zid i zvao se „Tajni arhiv“. Kako mu ime kaže u njemu su se
čuvala najpoverivljivija i tajna dokumenta po oceni tadašnje administracije. U
toku istorijskih događaja pretrpela je nekoliko seljenja, čak i u Segedin tokom
Srpskog narodnog pokreta 1848–49, da bi po predmetu razgraničenja
arhivske građe između Gradskog muzeja i Istorijskog arhiva dospeo u
vlasništvo Istorijskog arhiva u Subotici.126
126 Z. Veljanović, PRO ARHIVO – DE ARHIVO, u: Rukovet, 4–5–6, 1997, str. 47.
77
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta po razgraničenju arhivske građe između
Gradskog muzeja i Istorijskog arhiva u popisanom stanju.127 Prilikom
arhivističkog sređivanja nije vršeno izlučivanje, a zbog značaja dokumenata
građa koja je sačuvana je mikrofilmovana.128
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 272 MAGISTRAT SLOBODNOG KRALJEVSKOG GRADA
(MAGISTRATUS LIBERAE ET REGIAE CIVITATIS MARIA
THERESIOPOLIS; STADTRATH DER KÖNIGLICHEN FREISTADT
MARIA THERESIOPEL; SZABADKA SZABAD KIRÁLYI VÁROS
TANÁCSA) – MARIA THERESIOPEL (SUBOTICA)
(1779–1849), 1770–1850
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1111; k. 2001; 288 m
Jezik građe: latinski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: od izuzetnog značaja
Mikroflimovanje: delimično: Zapisnici upravnog, sudskog i ekonomskog
odeljenja 1779–1849; Zapisnici Izborne opštine 1792–1846; Zapisnik
Komisije za zdravstvo
Organizacione jedinice:
Političko–upravno odeljenje /1770/ 1779–1850, knj. 327; k. 902
Ekonomsko odeljenje 1787–1849, knj. 244; k. 334
Sudsko odeljenje /1770/ 1779–1850, knj. 302; k. 647 Ostale
knjige i spisi /1770/ 1779–1850, knj. 238, k. 118
127 IASu, F. 271, Rešenje NO Grada Subotice br. 27951 od 18.09.1952; Zapisnik o primopredaji
br. 58/1952 od 16.08.1952; Dosije fonda, Zapisnik po predmetu razgraničenja arhivske građe između
Gradskog muzeja i Istorijskog arhiva Subotica od 4.09.1968. 128 IASu, F. 271, Dosije fonda, Popis mikrofilmovane arhivske građe, 22.10.1992. Ne raspolažemo
podatkom o celovitosti fonda, odnosno da li su svi dokumenti iz nekadašnjeg Tajnog arhiva pretekli
vremenu.
78
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži naredbe Kraljevskog namesničkog veća, dopise,
molbe građana, oporuke, krivične spise, izveštaje, ugovore, razne druge spise.
Istorijat stvaraoca fonda:
Poveljom Marije Terezije izdatom u Beču 22. januara 1779. godine,
dotadašnja Kraljevska privilegovana varoš Sent Marija podignuta je na najviši
status u sistemu naselja Kraljevine Ugarske – status Slobodnog kraljevskog
grada pod nazivom Marija Tereziopol – Libera Regiaque Civitatis Maria
Theresiopolis.129
Slobodnim kraljevskim gradom, na osnovu člana 6. pomenute privilegije,
a u granicama ugarskih zakona, upravlja Magistrat sastavljen od 13 senatora
koji iz svojih redova dvogodišnje biraju suca. Magistrat je počeo sa radom
proglašavanjem privilegije 1. septembra 1779. godine. Municipalna vlast
Magistrata protezala se na teritoriju grada koja je utvrđena 4. tačkom Privilegije
i bila je nadležna za sve stanovnike i prolaznike na ovoj teritoriji.130
Unutrašnja organizacija stvaraoca arhivskog fonda u celini je staleško-
feudalna samouprava koja se zasniva na građaninu–stanovniku grada sa
građanskim pravima. Građani su potencijalni članovi Izabrane i Zaklete
opštine gde su prema sposobnosti i ugledu birani i imenovani od strane
Gradskog veća odnosno Magistrata. Njihov broj se dopunjavao u svakom
izbornom ciklusu, godišnje na 60 članova. Magistrat pak, u kojem je funkcija
člana doživotna, sebe dopunjuje do 13 članova. Magistrat je operativno
upravno-sudsko telo pod predsedništvom suca, njemu su odgovorni svi
senatori i zvaničnici koje sam ustanovljava i za poslove koje sam reguliše.
Uobičajene komponente vlasti: politička, ekonomska i sudska nisu bile
podeljene, odnosno do njihovog postepenog razdvajanja dolazi tek u ovom
periodu. Zato sve funkcije vlasti pripadaju delokrugu Magistrata koji
funkcioniše preko svojih članova senatora i putem zvanja i ureda na koje
postavlja svoje službenike.131
Gradska zvanja nastala su kao prirodna posledica podele poslova i funkcija
upravljanja. Osim već postojećih zvanja suca, senatora, beležnika, iz redova
senatora biraju se prema sposobnostima gradski blagajnik, komornik,
129 IASu, F. 164 Zbirka diploma, br. 9; Iványi István, Szabadka szabad királyi város története, II
tom, Szabadka 1892. 130 Isto. 131 IASu, F. 272, Sumarni inventar, Istorijska beleška, str. XLII.
79
kapetan narodni tribun, urbarijalni sudac, gradski inženjer, odvetnik, arhivar i
drugi. Za popunjavanje zvanja tražila se sposobnost, iskustvo, a kasnije i
određene kvalifikacije. Izborna zvanja mogla su biti doživotna i na određeno
vreme. Istekom mandata isto lice se moglo ponovo birati. Svaki gradski
službenik je prilikom imenovanja morao polagati zakletvu. Nadležnost, delokrug
i način rada pojedinih zvanja regulisan je posebnim instrukcijama Magistrata
i viših organa.132
U okviru ove uprave pismena administracija je poverena imenovanom
doživotnom službeniku grada – gradskom beležniku, čije zvanje postepeno
prerasta u poseban ured sa pisarnicom i registraturom. Podela poslova ovde
izrasta iz stare registrature svršenih akata i drugih pismenih evidencija arhiva
grada Subotice.
Zadatak Magistrata bio je upravljanje gradom u skladu sa važećim
zakonima Kraljevine Ugarske gde su utvrđene njegove funkcije i nadležnosti.
Naziv stvaraoca fonda se u dokumentima koristi samo uopšteno –
Magistratus, a prema opisu pečata grada u tački br. 19 Privilegije iz 1779.
godine glasi Magistratus Liberae et Regiae Civitas Maria Theresiopolis. Za
vreme vladavine Josipa II, naziv na nemačkom jeziku Stadtrath der
Königlichen Freistadt Maria Theresiopolis je korišćen od 1787. do 1790. kada
je vraćen latinski naziv. Od 1838. godine u primeni je bio mađarski naziv
Szabadka Szabad királyi város tanácsa sve do 31. jula 1849. godine.
Sukcesivan rad Magistrata teče do mađarske buržoaske revolucije – do
29. aprila 1848. godine, kada je izglasano njegovo raspuštanje.
Nakon sprovedenih izbora i na osnovu građanskog prava glasa, dana 30.
maja 1848. godine konstituisala se Skupština grada i njen izvršni organ
Gradsko veće. Njihov rad prestaje ulaskom carske vojske Franje Josipa u
Suboticu dana 30. jula 1849. godine. Funkcije gradske uprave sa ograničenim
nadležnostima nastavlja imenovani gradonačelnik i njegova administracija
Gradsko načelstvo slobodnog kraljevskog grada Marija Tereziopel.133
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda preuzeta je od Narodnog odbora grada
Subotice 1952. godine.134 Istom prilikom preuzeta je i arhivska građa
132 Isto, str. XII. 133 IASu, F. 272, Sumarni inventar, mr Janoš Doboš, Istorijska beleška, str. XLII. 134 IASu, F. 272, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe od 19. septembra 1952.
godine.
135 Uputstvo o izradi sumarnog inventara, u: Arhivski pregled, 1–2, 1985, str. 187.
80
drugih fondova, sa kojom je činila staru arhivu grada. Nakon toga je u
tadašnjem Gradskom arhivu sledilo kompletiranje, inventarisanje,
raščlanjivanje na fondove pristiglog arhivskog materijala. Tada su izdvojeni i
upravni spisi grada u poseban fond pod nazivom Magistrat slobodnog
kraljevskog grada Subotica 1743–1918. Nova preporuka iz 1985. godine o
uslovima i načinu obrazovanja arhivskog fonda i novo Uputstvo o sumarnom
inventaru i periodizaciji fondova135 zahtevale su ponovnu reviziju strukture
fonda. Tako je nastao između ostalog i F. 272 Magistrat slobodnog kraljevskog
grada Subotica (1779–1849). Rad na reviziji i reorganizaciji ovog fonda i izradi
sumarnog inventara završen je 1990. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 273 GRADSKO NAČELSTVO (BÜRGERMEISTERAMT) –
MARIA THERESIOPEL (SUBOTICA) (1849–1860), 1845–1861
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 126; k. 359; 49,23 m
Jezik građe: nemački, mađarski, bunjevački
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: od velikog značaja
Organizacione jedinice:
Opšta serija 1845–1861.
Političko-upravno odeljenje 1850 .
Ekonomsko odeljenje1850–1859.
Regrutna komisija 1850–1857.
Ured Gradskog kapetana 1849–1860.
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Opšta serija sadrži naredbe viših organa vlasti, prepisku o traganju za po-
litički sumnjivim licima, spise koji se odnose na kretanje, smeštaj i izdržavanje
vojnih jedinica i razne dopise građana – molbe za dobijanje dozvole za pose-
dovanje oružja, opomene za podmirivanje raznih administrativnih dugova
81
građana, traženje dozvole za otvaranje zanatskih i trgovačkih radnji,
poternice za odbeglom stokom, traženje dozvole za nastanjivanje, izdavanje
putnih isprava itd.
Političko-upravno odeljenje sačinjavaju spisi nastali samo u 1850. godini.
Odnose se na traganje za politički sumnjivim licima, beguncima, na razne
molbe građana u vezi sa nasledstvom, stanovanjem, kupoprodajom,
posedima, kirijom itd.
Ekonomsko odeljenje sačinjavaju opšti spisi u vezi sa upravljanjem
gradskim posedima, prihodima i rashodima grada, upravljanjem gradskom
imovinom. U okviru ovog odeljenja se nalaze i serije: Ugovori, Gradska
blagajna, Bolnička blagajna.
Spisi Regrutne komisije sadrže molbe za oslobađanje od služenja vojske
zbog izdržavanja porodice, izvode iz matičnih knjiga rođenih, lekarska
uverenja, spiskove regruta.
Spisi Ureda Gradskog kapetana sadrže podatke o uspostavljanju javnog
reda i mira, a u interesu lične bezbednosti građana i njihove imovine jedna od
njegovih glavnih dužnosti postaje gonjenje političkih protivnika režima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Na osnovu carskog patenta od 15. decembra 1848. godine i Ustava od
4. marta 1849. godine, nastala je Srpska Vojvodina i Tamiški Banat. To je bilo
posebno administrativno područje, odvojeno od mađarske uprave. Za vreme
vojne uprave koja je trajala do 1849. godine, uredovalo se u Novom Sadu na
srpskom jeziku.
Za sedište poglavara Vojvodstva od 17.08.1851. godine određen je
Temišvar, a za komesara kao vrhovnog župana Isidor Nikolić.
U Temišvaru je 1853. godine osnovano namesništvo na čelu sa
guvernerom. Pokrajina je podeljena na 5 srezova, Subotica sa okolinom
pripala je somborskom srezu.
Carskom odlukom od 27.12.1860. godine ukida se Srpsko vojvodstvo,
nakon čega uprava Vojvodstva u Temišvaru postaje potčinjena ugarskom
dvorskom kancelaru. Niži upravni organi vlasti vršili su svoju funkciju do 1.
maja 1861. godine, a tada su cela administracija i pravosuđe nekadašnjeg
Vojvodstva prešli u nadležnost ugarskih vlasti.
Za vreme ovog režima važili su austrijski zakoni, na čelu grada nije više
Magistrat, već inokosni, imenovani organ čija administracija
138 Uputstvo o izradi sumarnog inventara, u: Arhivski pregled, 1–2, 1985, str. 187.
82
dobiva centralno mesto među ostalim zvanjima. To je zvanje (kancelarija)
gradonačelnika (Bürgermeisteramt).136
Delokrug rada je sužen do najveće moguđe mere, a osnivanjem
kraljevskih sreskih sudova (Bezirksgericht), pravosuđe je potpuno odvojeno
od uprave.
Gradska uprava se sastoji od gradonačelnika i 10 članova Veća. Sastanci
Veća Ekonomskog odeljenja održavali su se jednom nedeljno, a sednice za
rešavanje građanskih predmeta 1–2 puta mesečno. Prvima su prisustvovali
samo senatori, a drugima i poslanici. Predsedavajući na sednicama bio je uvek
gradonačelnik.
Predmeti Siročadskog stola su od 4. jula 1851. godine predati u nadležnost
mesne poreske kancelarije, odnosno sreskog suda. Nadležnost Gradske
kapetanije je takođe sužena. Svedena je na održavanje javnog reda i mira.
Policija je služila neposredno centralnim organima vlasti.
Zvanični jezik u školama bio je nemački. Pored zvaničnog nemačkog
jezika korišćeni su i srpski, mađarski, rumunski i bunjevački. Stranke su na
svim ovim jezicima mogle podnositi svoje molbe kod vlasti i tražiti da im se
donose rešenja na njihovom jeziku. Raniji mađarski nazivi u administraciji
zamenjeni su nemačkim.
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda preuzeta je od Narodnog odbora grada
Subotice 1952. godine.137 Istom prilikom preuzeta je i arhivska građa drugih
fondova, sa kojom je činila staru arhivu grada. Tada su izdvojeni i upravni spisi
grada u poseban fond pod nazivom Magistrat slobodnog kraljevskog grada
Subotica 1743–1918. Nova preporuka iz 1985. godine o uslovima i načinu
obrazovanja arhivskog fonda i novo Uputstvo o sumarnom inventaru i
periodizaciji fondova138 zahtevale su ponovnu reviziju strukture fonda. Tako je
nastao između ostalog i F. 273 Gradsko načelstvo (Bürgermeisteramt)
Subotica (1849–1860). Rad na reviziji i reorganizaciji ovog fonda i izradi
sumarnog inventara završen je 2002. godine.
136 IASu, F. 272, Magistrat slobodnog kraljevskog grada Subotice 1779–1849, Sumarni inventar,
Beleška o fondu str. XXXII–XXXIII. 137 IASu, F. 273, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe od 19. septembra 1952.
godine.
83
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 274 OPŠTINA BAJMOK – BAJMOK (1919–1941), 1919–1941
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 93; k. 83; 11,15 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar139
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda sadrži knjige i spise. Knjige su podeljene na kata- starske i
finansijske. Sačuvani spisi su: gruntovne odluke Sreskog suda Subotica,
katastralni posedovni listovi, finansijski dokumenti. Razni spisi sadrže: dopise,
takse, smrtovnice, odluke, ostavinske rasprave, zapisnike, uredbe, dražbene
zapisnike, objave, prijave, ugovori, svedodžbe, poternice, molbe, priznanice
i slično.
Istorijat stvaraoca fonda:
Bajmok je početkom dvadesetog veka pripadao Bač-bodroškoj županiji. U
Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, kasnije Jugoslaviji, mesto je dobilo status
opštine, a prema Zakonu o oblasnoj i sreskoj samoupravi iz 1922. godine
pripada Bačkoj oblasti i somborskom srezu. Opština Bajmok je postojala do
Aprilskog rata 1941. godine, kada je Bačka pripojena Hortijevoj Mađarskoj.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u delimično registraturski sređenom stanju,
9. januara 1996. godine u Mesnoj kancelariji Bajmok.140 Spisi su preuzeti u
omotima, a knjige u svežnjevima. Nekoliko dokumenata nastalih pre 1918. i
posle 1941. godine odloženi su u F. 433 Opština Bajmok (1878– 1918) i F. 63.
Opština Bajmok (1941–1944).
139 IASu, F. 274, Dosije fonda, Sumarni inventar napisan je 2009. godine 140 IASu, F. 274, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, br. 03-14/1, od 9.1.1996.
godine.
84
Građa fonda sređena je hronološki, po vrstama i podvrstama. Ništa nije
izlučeno.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 275 ZBIRKA PROJEKATA 1845–1989
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 95; omota 7; 11,80 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređena
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: od izuzetnog značaja
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Zbirka sadrži projekte: Narodnog pozorišta u Subotici, osnovnih škola u
Subotici, crkava i crkvenih zgrada, Gradske javne bolnice, zdravstvenih
ustanova, značajnih zgrada, grobalja u Subotici i okolini, vojnih zgrada, kasarni
i milicijskih stanica, srednjih škola, zabavišta, električne centrale, stare
Gradske kuće, kanalizacije, tržnih tremova, vašarišta, sportskih objekata,
parkova, Palić kupatila, raznih tipskih objekata u Subotici.
Istorijat zbirke:
Zbirka je nastala 1986. godine, na sastanku Stručnog veća Istorijskog arhiva
Subotice. Sastanak Stručnog veća usledio je nakon obavljenog pregleda
Komisije za vršenje nadzora nad stručnim radom, kada je od strane ove
komisije predloženo „vađenje projekata iz redovne serije Gradskog veća
Subotice i njihovo lociranje u zbirku“. Tada je Zbirci određena signatura sa
brojem 275.141
Osim projekata iz Arhiva, u Zbirci se u manjem broju nalaze projekti koji su
kasnije priključeni Zbirci. Uvidom u Knjigu prijema arhivske građe utvrđeno je
da je 28. maja 1990. godine, Arhiv preuzeo od Janoša Urbana (Urbán János)
arhivsku građu koja se sastojala od jedanaest
141 IASu, F. 275, Zapisnik Stručnog veća broj 4/1986, str. 3.
85
projekata. Ovi projekti su nastali radom gradskog inženjera Pala Vadasa
(Vadász Pál) u periodu 1914–1943. godina. Manju količinu projekata Arhiv je
još preuzeo 2003, 2004. i 2007. godine.
F. 276 SRESKI SUD SUBOTICA – SUBOTICA
(1919–1941), (1918) 1919–1941
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 32; k. 67; 10 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa se sastoji od ostavinskih predmeta, krivičnih, građanskih, izvršnih
predmeta kao i gruntovnih knjiga.
Istorijat stvaraoca fonda:
Nakon stvaranja Kraljevine SHS postojeći sudovi Kraljevine Srbije,
Kraljevine Crne Gore i sudovi u jugoslovenskim zemljama koje su do 1918.
bile pod austrougarskom upravom, nastavili su rad i u novoj državi. Aktivnosti
usmerene na izjednačenje zakona otpočele su odmah nakon njenog stvaranja
s tim da je ovaj proces svoju jedinstvenu i organizacionu formu dobio tek od
donošenja Vidovdanskog ustava.
Do tada na području Vojvodine i dalje su se primenjivali mađarski zakoni
doneti do novembra 1918. godine. Sudska mreža prvostepenih sudova,
sreskih i okružnih, bila je prihvaćena iz ugarskog pravosudnog sistema.
Prema Zakonu o uređivanju redovnih sudova od 2. avgusta 1928, sudsku
vlast su vršili redovni i posebni sudovi. Ovim zakonom određena je
nadležnost i sedište sudova. Ovaj Zakon je važio do 18. januara 1929. godine
kada je Aleksandar I Karađorđević doneo novi Zakon o uređivanju sudova.
Sreski sud u Subotici kao redovni sud vršio je sudsku vlast u prvom stepenu
u građanskim parnicama, trgovačkim i meničnim predmetima, vanparničnim
predmetima i predmetima izvršenja kao i u krivičnim
86
predmetima. Takođe je vodio katastarske zemljišne knjige. Sreski sud
prestaje sa radom ulaskom okupatora u Suboticu aprila 1941. godine.
Istorijat fonda:
Građa Sreskog suda je preuzeta zajedno sa građom Okružnog suda
Subotica od Arhiva Vojvodine 19. maja 1966. godine.142 Prilikom sređivanja
izlučen je bezvredni registraturski materijal.143 Sređivanje građe okončano je
1991. godine kada je sačinjen sumarni inventar. Naknadno je pronađena
jedna knjiga–dnevnik privredne blagajne, koja je uvrštena u fond.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 277 SRESKI SUD (KIRÁLYI JÁRÁSBÍRÓSÁG) – SZABADKA
(SUBOTICA) (1941–1944), (1852) 1941–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 25; k. 14; 2 m
Jezik građe: srpski, mađarski, nemački Stepen
sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvana građa fonda sadrži krivične upisnike sa oznakom „B“ (bünügy) i
upisnike privrednih prestupa sa oznakom „Pk“. Pored ovih, sadrži knjigu
osuđenih lica za 1941–1944. godinu, dnevnike kaznenih naredbi. Sačuvani
su i gruntovni protokoli za katastarske opštine Suboticu i Bajmok. Pored toga
građa sadrži i mape za katastarsku opštinu Subotica, Aleksandrovo, Bajmok
i Horgoš.
Istorijat stvaraoca fonda:
Raspadom Jugoslavije 17. aprila 1941. godine, Bačka je iznova
priključena Mađarskoj. Usledio je period vojne uprave od 18. aprila do
142 IASu, F. 276, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji 03-270/1 iz 1966. 143 IASu, F. 276, Dosije fonda, Zapisnik o škartiranju 03-317/1 iz 1967.
87
16. avgusta 1941. godine, kada su sudsku vlast na zauzetim teritorijama
upražnjavali Vojni sudovi Mađarskog kraljevskog domobranstva, dok su civilni
sudovi bili ukinuti. Nakon uspostavljanja civilne uprave u periodu od 16.
avgusta do oktobra 1944. godine, kada je bezbedonosno stanje u Bačkoj
stabilizovano, polako dolazi do inkorporacije povećane teritorije u mađarski
sistem uprave. Na taj način Bačka je priključena Bačko-bodroškoj županiji,
čije sedište se nalazilo u Somboru. Subotica je dobila status grada sa
sudbenim pravom. Prilikom uspostave pravosudnog sistema kao model je
uzeta struktura javne uprave: shodno tome su po sedištima srezova osnovani
sreski sudovi (po punim nazivom Kraljevski sreski sudovi). Predstavljali su
prvostepene sudske instance, čija je teritorijalna nadležnost bila ista sa
upravnim područjem odnosnog sreza. Sreski sud u Subotici podpadao je pod
nadležnost subotičkog Kraljevskog sudbenog stola (pored senćanskog i
bačkotopolskog suda). Svi sudovi su se vremenom preorijentisali na mađarski
pravosudni sistem koji je datirao još iz perioda monarhije, naravno, službeni
jezik bio je mađarski. U nadležnosti suda bili su krivični, ostavinski, parnični i
zemljišnoknjižni predmeti. Na ovaj način je sud funkcionisao do oktobra 1944.
godine kada je NO vojska na čelu sa Maršalom Titom zauzela Bačku i Banat.
Uvedena je vojna uprava na teritoriji Bačke, Banata i Baranje. Kako se
Subotica nalazila na teritoriji Bačke, oformljeni su odseci, Sudsko-pra-
vosudni odsek koji je funkcionisao u tom kratkom prelaznom periodu, sve do
donošenja zakona, odnosno Uputstva o uređenju narodnih sudova
27. aprila 1945. godine.
Istorijat fonda:
Fond je preuzet 1967. godine i odmah je izvršeno izlučivanje bezvrednog
registraturskog materijala. Godine 1983. preuzeto je zemljišnoknjižno
odeljenje od Opštinskog suda u Subotici.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 278 SRESKI SUD – SUBOTICA (1945–1963), 1945–1966
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 4; k. 5; 0,67 m + 135,55 m
Jezik građe: srpski
88
Stepen sređenosti: delimično sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Organizacione jedinice:
1. Krivični spisi 1945–1960, 1968. 2. Parnični spisi 1945–1960. 3. Vanparnični spisi 1945–1947. 4. Spisi razno 1948–1965. 5. Izvršni spisi 1947–1960. 6. Ostavinski spisi 1945–1960. 7. Spisi odeljenja za overu 1945–1966. 8. Spisi odeljenja sudske istrage 1945–1960. 9. Zamolnice 1947–1960. 10. Platni i budžetski spisi 1957–1960.
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa se sastoji od spisa i knjiga koji proističu iz rada suda. Građa sadrži
parnične predmete tj. predmete građanske parnice proistekle iz sporova
odgovornosti za štetu, utvrđivanje i osporavanja očinstva, naslednih sporova,
izdržavanje dece, sporovi iz radnih odnosa itd. Ovi spisi nose oznaku „G“ za
period 1945–1951. godine dok 1952–1965. godine nose oznaku „P“. Građa
sadrži vanparnične „Vp“ predmete koji se odnose na ostavinu, stavljanje u
sudski depozit, proglašenje nestalim, konfiskaciju, testamente, razne zapisnike
itd. Takođe sadrži krivične predmete sa oznakom „K“ a koji se odnose na
krivična dela utaje, teške krađe, izazivanje netrpeljivosti, zloupotrebu
društvenog položaja, proneveru itd. Pored ovih, sačuvani su i krivične knjige
i spisi o izviđaju i istrazi („Kis“), krivični depozitni predmeti („Kdp“), krivične
stvari protiv maloletnih lica („Ksm“), prethodno zadržavanje lica u zavodu za
duševne boleti („Kos“), predmeti uslovnih osuda („Kuo“), kao i drugi razni
predmeti klasifikovani u ovu grupu („Kr“). Spisi sa oznakom „I“ odnose se na
izvršenje, određivanje sekvestra itd. Zatim sadrži razne overe „Ov“ ugovora,
punomoćja, predmete „Su“, sudske istrage koje čine spisi o sudijama
porotnicima, njihovim pri- javama i evidencijama, dostavnim knjigama,
spiskovima poslatih predmeta, dostavnicama, dostavnim knjigama za poštu,
raznih izveštaja. Spisi sa oznakom „R“ – razno, odnose se na menična
potraživanja, predloge i molbe u vezi sa upisom u birački spisak, predloge za
pokušaj poravnanja, molbe za priznanje siromaškog prava itd.
89
Spisi sa oznakom „O“ odnose se na ostavinske predmete sa i bez imovine.
Istorijat stvaraoca fonda:
Na osnovu člana 6 Odluke o privremenoj organizaciji i delokrugu rada
narodnooslobodilačkih odbora na teritoriji Vojvodine od 7.02.1945. godine,144
Predsedništvo GNOOV-a je na svojoj sednici održanoj 27.04.1945. godine
donelo Uputstvo o uređenju redovnih narodnih sudova u Vojvodini. Prema
ovom uputstvu od 1945. godine, sud radi pod nazivom Sreski narodni sud.
Sudsku vlast u Vojvodini vrše Sreski, Narodni i Vrhovni sud Vojvodine
ukoliko propisima nije drugačije naznačeno. Narodni sudovi svoje odluke
donose slobodno i nezavisno od svih drugih organa narodne vlasti. Oni se
organizuju izvan NOO kao samostalni organ narodne vlasti. U središtu
svakog NO obrazuje se Sreski narodni sud, čija se nadležnost proteže na
čitavo područje sreza odnosno podudara se sa područjem sreskih narodnih
odbora. Sreski sud u Subotici vrši sudsku vlast u prvom stepenu u građanskim
predmetima ako visina parničnog predmeta ne prelazi sumu od 100.000 dinara
DFJ, ukoliko, bez obzira na vrednost, nisu stavljeni u nadležnost sreskih ili
okružnih sudova. Ovaj sud takođe vrši sudsku vlast u prvom stepenu za sve
presude, zatim sudeluje u pripremnom postupku za sva krivična dela za koja je
nadležan Okružni sud. Dalje, rešava sporove o razvodu i proglašenju ništa-
vosti braka, vodi zemljišne knjige i rešava zemljišnoknjižne predmete.
Sreskim narodnim sudom u Subotici upravlja predsednik suda, koji vodi
nadzor i nad sudskim osobljem, sastavlja veća, određuje im poslove i obavlja
poslove koje su mu posebnom odlukom dodeljeni. Broj sudija i narodnih
presuditelja (povremeni sudija) određuje Predsedništvo GNOOV-a. Sreski
narodni sud u Subotici vrši sudsku vlast u veću od tri člana, od kojih jedan
mora biti stalni sudija. Narodne sudije i presuditelje bira sreska narodna
skupština. Sreski narodni sud u Subotici mora imati svog sekretara
diplomiranog pravnika, čija je dužnost da otpravlja sve poslove sudske vlasti.
Sekretara imenuje predsedništvo GNOOV-a na predlog odeljenja za sudstvo.
Sve do kraja 1946. godine u nazivu Sreskih sudova zadržao se prefiks
„narodni“, koji je već 1947. godine izostavljen.
Sreski sudovi spadaju u redovne sudove i odlučuju u prvom stepenu u
krivičnim, građanskim i drugim predmetima koji su im stavljeni u
nadležnost.
144 Službeni list Vojvodine, 1/1945, od 1, maja 1945. godine, str. 38.
90
Isto tako sprovode izvršenja kao i druge poslove određene ovim zakonom.
Sreski sud u Subotici obuhvata područja opština Donji grad, Novi grad, Stari
grad, Bajmok, Bikovo, Đurđin, Palić, Tavankut i Žednik145.
Ustav SFRJ donet od strane Savezne narodne skupštine aprila 1963. godine
doneo je novine u sudskom sistemu. Kako se u Ustavu navodi sudski sistem
čine sudovi opšte i specijalizovane nadležnosti. Sudove opšte nadležnosti
čine opštinski, okružni sudovi, Republički vrhovni sud i Vrhovni sud
Jugoslavije. Na taj način sreski sud Subotica prestaje da postoji tj. menja svoj
naziv u Opštinski sud Subotica koji je praktično promenio samo naziv.
Istorijat fonda:
Nakon toga je još dva puta preuzimana građa ali ona još nije sređena, već
samo postoji popis vanparničo, krivično, izvršno, razno i delom za parnično
odeljenje.
Građa fonda je preuzimana u više navrata, građa preuzeta u prvom
navratu146 se nalazila u rinfuzi, registraturski materijal je škartiran, a građa
sređena. Granične godine građe za koji postoji sumarni inventar su 1945–
1966. Građa je preuzimana od opštinskog suda još u dva navrata u ukupnoj
količini od 135,55 m, međutim ona još nije sređena već samo spisi sa
oznakom „K“, „R“,“Vp“, „I“, a trenutno se radi na seriji „G“ i „P“.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 279 SUBOTIČKO KRALJEVSKO TUŽILAŠTVO (SZABADKAI
KIRÁLYI ÜGYÉSZSÉG) – SZABADKA (SUBOTICA)
(1941–1944), 1940–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 9; k. 1; 0,16 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
145 Službeni list Vojvodine br. 11/1955, str. 70. 146 IASu, F. 276, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji 03-1/2 iz 1983. godine.
91
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: od velikog značaja
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži evidencije o zatvorenicima, optužnice, krivične
predmete.
Istorijat stvaraoca fonda:
U pravosudnom sistemu, Tužilaštvo kao institucija od opšteg interesa je
nastalo iz potrebe da predstavlja zakon u procesu njegovog sprovođenja. U
krivičnim predmetima njegova delatnost je podrazume- vala pripremu
postupka, predstavljanje tužbe, sprovođenje izrečenih kazni. Zadaci
državnog tužioca su se osim toga mogli proširiti i na odbranu, odnosno, kao
advokat mogao je učestvovati u procesu odbrane privatnih lica.
Kao instituciju građanskog pravosudnog sistema, Habsburška Monarhija
uvodi Državno Tužilaštvo po francuskom modelu koji se do sredine XIX veka
proširio na područje cele Evrope. Od 1849. godine ono je pripadalo delokrugu
ministra pravde.
U kasnijem periodu, tačnije od 1871. godine donose se zakoni koji su
utemeljili pravosudni sistem Ugarske i ostali važeći u njegovom regulisanju,
još decenijama kasnije. Državno tužilaštvo je osnovano na osnovu zakonskog
člana br. XXXIII iz 1871. godine. Zakon je stupio na snagu 1. januara 1872.
godine. Državni tužilac je odgovarao ministru pravde koji je putem uredaba,
uputstava i na osnovu prakse dopunjavao eventualne nedostatke postojećih
zakona.
U vreme dualizma, delokrug Tužilaštva se proširuje.
Veliku promenu u organizaciji Tužilaštva unosi Zakon iz 1896. godine, čl.
br. XXXIII koji se odnosi na krivični postupak. Krivično pravo se temelji na
tužbi, što uslovljava neminovnost uloge Tužilaštva u raznim fazama krivičnog
postupka. Stupanjem na snagu dopunskih odredbi ovog Zakona, 1. januara
1900. godine započeo je klasični period Kraljevskog tužilaštva koji je bio
jedinstven na celoj teritoriji Ugarske.147
Dalji rad Kraljevskog tužilaštva je u narednom periodu manje-više
funkcionisao po istim principima sve do donošenja Zakona o državnim
147 Nánási László, Magyarország ügyészségének vázlatos története a kezdetektől 1953-ig, Bács-
Kiskun megye múltjából, Kecskemét 2005, str. 265–270.
92
tužilaštvima iz 1929. godine.148 Ovim Zakonom se pri svakom Okružnom sudu
osnivaju državna tužilaštva.
Državna tužilaštva se staraju da se utvrde učinjena krivična dela, da se
pronađu učinioci tih dela, da preko policijskih vlasti ili sudova sprovedu
istražni postupak, pokrenu postupak radi primene i produženja sudskog
postupka, u kome će, ako ima osnova, po- dizati javnu optužnicu koju će, u
skladu sa Zakonom o postupku, i zastupati.
Državnom tužilaštvu se može poveriti vršenje dužnosti u disciplinskim
predmetima sudskog osoblja Državnog tužilaštva, vršenje dužnosti oko
izvršavanja kazni i pojedinih dužnosti u građansko-pravnim i drugim pravnim
predmetima.
Nadležnost Državnog tužilaštva određuje se prema zakonskim
odredbama koje važe za nadležnost sudova kod kojih su ona ustanovljena.
Članovi Državnog tužilaštva su u vršenju svojih službenih dužnosti
nezavisni od sudova. Oni ne mogu vršiti sudijske poslove niti im se može
poveriti nadzor nad sudijama.
Za vreme okupacije, Kraljevsko tužilaštvo u Subotici (Szabadkai Királyi
Ügyészség) počinje sa radom 16. avgusta 1941. godine na osnovu naredbe
Mađarskog kraljevskog ministarstva br. 5620. M.E. iz 1941. godine. Njegova
nadležnost se poklapa sa odredbama Zakona iz 1929. godine. Njegov rad
traje do oslobođenja grada, oktobra 1944. godine.
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda preuzeta je 1980. godine od subotičkog
Zatvora149 u količini od 0,25 m. Prilikom sređivanja sudskih fondova 1991.
godine, iz građe Okružnog suda i Sreskog suda Subotica pripojen je ovom
fondu 1 delovodnik iz 1943. godine i 1 kutija spisa (Kü 1941– 1944).150 Fond
je registraturski sređen 1992. godine.
Stepen sačuvanosti:
Spisi su manjim delom sačuvani.
Knjige su fragmentarno sačuvane.
148 Službene novine Kraljevine Jugoslavije br. 73/1929, str. 419–422. 149 IASu, F. 279, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br.03-1/13 od 31.12.1980. 150 IASu, F. 279, Dosije fonda, 2/3.
93
F. 280 OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO – SUBOTICA (1946–1978),
1947–1958
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 10; k. /; 0,31 m
Jezik građe: srpski, hrvatski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fond
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine knjige, tačnije imenici uz upisnike, imenici uz delovodnike.
Istorijat stvaraoca fonda:
Na osnovu odluke Predsedništva Antifašističkog veća narodnog
oslobođenja Jugoslavije, 1945. godine151 dolazi do ustanovljavanja i
nadležnosti Javnog tužioca na teritoriji Demokratske Federativne Jugoslavije.
Naredne godine, donet je Zakon o Javnom tužilaštvu152 kojim su utvrđeni
njegovi zadaci. Javni tužilac Republike imenuje i razrešava javne tužioce
gradova, srezova, okruga, oblasti. Godine 1954.153 donet je novi zakon o
Javnom tužilaštvu na osnovu kojeg ovaj organ vrši funkciju krivičnog gonjenja
i druga zakonom određena prava i dužnosti. Okružnog javnog tužioca
postavlja i razrešava Republički javni tužilac na osnovu saglasnosti
Republičkog izvršnog veća i saglasnosti Pokrajinskog izvršnog veća.
Donošenjem odluke o utvrđivanju područja okružnih i sreskih javnih
tužilaštava,154 područje subotičkog javnog tužilaštva važi za područje
Okružnog suda u Subotici. Na osnovu saveznog ustava 25. februara 1974.
Godine, proglašen je Ustav Socijalističke republike Srbije155, a 28. februara i
Ustav Socijalističke autonomne pokrajine Vojvodine156 unutar kojega se
članovi 240–262 bave položajem sudova i javnog tužilaštva. Kako je Ustavom
SAP Vojvodina dobila zakonodavnu vlast, tako je 1975. godine donela Zakon
151 Službeni list DFRJ broj 4/1945. od 13. februara 1945. godine, str. 38. 152 Službeni list FNRJ broj 60/1946. od 26. jula 1946. godine, str. 696–698. 153 Službeni list FNRJ broj 51/1954. od 8. decembra 1954. godine, str. 694–697. 154 Službeni list FNRJ broj 29/1956. od 11. jula 1956. godine, str. 557. 155 Službeni glasnik SRS br. 8/1974, str. 305. 156 Službeni list SAPV br. 4/1974, str. 97.
94
o redovnim sudovima.157 Subotički je bio jedan od 6 Okružnih sudova
nadležan za teritoriju opština: Ada, Bačka Topola, Kanjiža, Mali Iđoš, Senta i
Subotica. Ovaj Zakon je 1977/78. godine prošao kroz izmene i dopune,158 te
su u tom smislu Okružni sudovi poneli ime Višeg suda. Prema tome, sudove
opšte nadležnosti čine Opštinski i Viši sudovi, odnosno Okružno javno
tužilaštvo menja svoj naziv u Više javno tužilaštvo.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta 1980. godine159 u nesređenom stanju iz koje je
1986. godine izdvojen deo građe za F. 212.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 281 SRESKI SUD – BAČKA TOPOLA
(1945–1963), 1945–1966
Osnovni podaci o fondu Količina
arhivske građe: 104,76 m Jezik
građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Organizacione jedinice:
1. Krivični spisi 1945–1977.
2. Parnični spisi 1945–1961.
3. Vanparnični spisi 1945–1947
4. Spisi razno 1947–1969.
5. Izvršni spisi 1946–1969.
6. Ostavinski spisi 1945–1969.
7. Spisi odeljenja za overu 1945–1975.
9. Predmeti pravne pomoći 1948–1968.
10. Platni nalozi 1956–1968.
157 Službeni list SAPV br. 15/1975 od 30. juna 1975. godine, str. 650–658. 158 Službeni list SAP Vojvodine br. 13/1978, str. 505. 159 IASu, F. 280, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji 03-1/13 iz 1980. godine.
95
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa se sastoji od spisa i knjiga koji proističu iz rada suda. Građa sadrži
parnične predmete tj. predmete građanske parnice proistekle iz sporova
odgovornosti za štetu, utvrđivanje i osporavanja očinstva, naslednih sporova,
izdržavanje dece, sporovi iz radnih odnosa itd. Ovi spisi nose oznaku „G“ za
period 1948–1961. godine dok period 1945– 1946. godine nose oznaku „P“.
Građa sadrži vanparnične „Vp“ predmete koji se odnose na ostavinu,
stavljanje u sudski depozit, proglašenje nestalim, konfiskaciju, testamente,
razne zapisnike itd. Takođe i sadrži krivične predmete sa oznakom „K“ a koji
se odnose na krivična dela utaje, teške krađe, izazivanje netrpeljivosti,
zloupotrebu društvenog položaja, proneveru itd. Pored ovih, sačuvani su i
krivične knjige i spisi o izviđaju i istrazi („Kis“), krivični depozitni predmeti
(„Kdp“), krivične stvari protiv maloletnih lica („Ksm“), upisnici izveštaja i
poverenih istraga (KL), predmeti uslovnih osuda („Kuo“), kao i drugi razni
predmeti klasifikovani u ovu grupu („Kr“). Spisi sa oznakom „I“ odnose se na
izvršenje, određivanje sekvestra itd. Zatim sadrži razne overe „Ov“ ugovora,
punomoćja koje sadrže oznaku „I“ i „II“, predmete „Su“, sudske istrage koje
čine spisi o sudijama porotnicima, njihovim prijavama i evidencijama,
dostavnim knjigama, spiskovima poslatih predmeta, dostavnicama,
dostavnim knjigama za poštu, razni izveštaji. Spisi sa oznakom „R“ – razno
odnose se na menična potraživanja, predloge i molbe u vezi sa upisom u
birački spisak, predloge za pokušaj poravnanja, molbe za priznanje
siromaškog prava itd. Spisi sa oznakom „O“ odnose se na ostavinske
predmete sa i bez imovine.
Istorijat stvaraoca fonda:
Na osnovu člana 6 Odluke o privremenoj organizaciji i delokrugu rada
narodnooslobodilačkih odbora na teritoriji Vojvodine od 7.02.1945. godine,160
Predsedništvo GNOOV-a je na svojoj sednici održanoj 27.04.1945. godine
donelo uputstvo o uređenju redovnih narodnih sudova u Vojvodini. Prema
ovom uputstvu od 1945. godine, sud radi pod nazivom Sreski narodni sud.
Narodni sudovi svoje odluke donose slobodno i nezavisno od svih drugih
organa narodne vlasti. Oni se organizuju izvan NOO kao samostalni organ
narodne vlasti. U središtu svakog NO obrazuje se Sreski narodni sud, čija se
nadležnost proteže na čitavo područje
160 Službeni list Vojvodine 1/1945. od 1. maja 1945. godine.
96
sreza odnosno podudara se sa područjem sreskih narodnih odbora. Sreski
sud u Bačkoj Topoli vrši sudsku vlast u prvom stepenu u građanskim
predmetima ako visina parničnog predmeta ne prelazi sumu od 100.000 dinara
DFJ, ukoliko, bez obzira na vrednost, nisu stavljeni u nadležnost sreskih ili
okružnih sudova. Ovaj sud takođe vrši sudsku vlast u prvom stepenu za sve
presude, zatim sudeluje u pripremnom postupku za sva krivična dela za koja
je nadležan Okružni sud. Dalje, rešava sporove o razvodu i proglašenju
ništavosti braka, vodi zemljišne knjige i rešava zemljišnoknjižne predmete.
Sreskim narodnim sudom upravlja predsednik suda, koji vodi nadzor i nad
sudskim osobljem, sastavlja veća, određuje im poslove i obavlja poslove koji
su mu posebnom odlukom dodeljeni. Broj sudija i narodnih presuditelja
(povremeni sudija) određuje Predsedništvo GNOOV-a. Sreski narodni sud u
Bačkoj Topoli vrši sudsku vlast u veću od tri člana, od kojih jedan mora biti
stalni sudija. Narodne sudije i presuditelje bira sreska narodna skupština.
Sreski narodni sud u Bačkoj Topoli mora imati svog sekretara diplomiranog
pravnika čija je dužnost da otpravlja sve poslove sudske vlasti. Sekretara
imenuje predsedništvo GNOOV-a na predlog odeljenja za sudstvo.
15. maja 1945. godine dolazi do ustanovljavanja kako sreskih tako i
okružnih sudova,161 prema kome se organizuje Sreski narodni sud u Bačkoj
Topoli. Ovaj red je ustanovljen za područje Sreza bačkotopolskog.162
Sve do kraja 1946. godine u nazivu Sreskih sudova zadržao se prefiks
„narodni“, koji je već 1947. godine izostavljen.
Na osnovu člana 71 tačka 2 Ustavnog zakona o osnovama društvenog i
političkog uređenja FNRJ i saveznim organima vlasti, proglašava se zakon o
sudovima, koji je usvojila Savezna narodna skupština na sednici Saveznog
veća od 1.07.1954. godine (Službeni list FNRJ 30/54 od 21.07.1954. godine).
Prema ovom zakonu, u FNRJ suđenje vrše redovni, privredni i vojni sudovi.
Sreski sudovi spadaju u redovne sudove i odlučuju u prvom stepenu u
krivičnim, građanskim i drugim predmetima koji su im stavljeni u nadležnost.
Isto tako sprovode izvršenja kao i druge poslove određene ovim zakonom.
Sreski sud u Bačkoj Topoli obuhvata područja opština Bajša, Bačka Topola,
Gunaroš, Lovćenac, Mali Iđoš, Pačir, Stara Moravica, Feketić i Čantavir.163
161 Službeni list Vojvodine 2/1945. od 15. maja 1945. godine. 162 Službeni list Vojvodine 43/1946. od 16. oktobra 1946. godine. 163 Službeni list Vojvodine br. 11/1955.
97
Ustav SFRJ donet od strane Savezne narodne skupštine aprila 1963. godine
doneo je novine u sudskom sistemu. Kako se u Ustavu navodi sudski sistem
čine sudovi opšte i specijalizovane nadležnosti. Sudove opšte nadležnosti
čine opštinski, okružni sudovi, Republički vrhovni sud i Vrhovni sud
Jugoslavije. Na taj način sreski sud Bačka Topola prestaje da postoji tj. menja
svoj naziv u Opštinski sud Bačka Topola koji je praktično promenio samo
naziv.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzimana je u više navrata od Opštinskog suda u Bačkoj
Topoli, u registraturski sređenom stanju.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
F. 282 OKRUŽNI ODBOR ANTIFAŠISTIČKOG FRONTA ŽENA –
SUBOTICA (1945–1946), 1945–1946
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvani su delovodnici za 1945. i 1946. godinu, a od spisa Zapisnici,
uputstva, okružnice, izveštaji, plan rada, karakteristike i priznanice.
Istorijat stvaraoca fonda:
Antifašistički front žena (AFŽ) je bila masovna politička organizacija,
mobilizator širokih masa žena u toku narodnooslobodilačke borbe i u periodu
obnove i izgradnje zemlje.
Ova organizacija je nastala iz masovnog pokreta žena koji je pod rukovod-
stvom Komunističke parije Jugoslavije, neposredno uoči Drugog svetskog
rata imao šire razmere. AFŽ je osnovan decembra 1942.
98
godine na osnivačkoj konferenciji koja je održana u Bosanskom Petrovcu.164
Okružni odbor Antifašističkog fronta žena Subotice je izabran 4. marta 1945.
godine, na osnivačkoj konferenciji, koju je zakazao Inicijativni odbor, o kome,
međutim, nema podataka u fondu.
Formiranje okružnih odbora Antifašističkog fronta žena, nagovešteno je u
dva dopisa od strane Inicijativnog odbora Pokrajinskog odbora AFŽ-a za
Vojvodinu od 26. novembra i 9. decembra 1944. godine. Prva Pokrajinska
konferencija je bila zakazana za 17. decembar 1944. godine.
Okružni odbor AFŽ-a prestao je sa radom oktobra 1946. godine, po istoj
onoj osnovi po kojoj su prestali da rade Okružni narodni odbori, što je utvrđeno
Zakonom o ukidanju Okružnih narodnih odbora na području Autonomne
pokrajine Vojvodine.
Okružni odbor AFŽ-a je bio jedna od više društveno političkih organizacija
koji se bavio pitanjima žena i pomaganju državne politike. Sa razvojem
socijalizma i socijalističkih društvenih od- nosa, niz zadataka o kojima je brinuo
AFŽ postaju briga celoga društva. Na IV kongresu AFŽ 1953. godine je doneta
odluka da ne treba da postoji jedinstvena politička organizacija žena. Umesto
AFŽ stvoren je Savez ženskih društava Jugoslavije.165
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta od Lazara Merkovića iz Subotice 1983. godine u
nesređenom stanju, o čemu svedoči Zapisnik o preuzimanju.166 Lazar
Merković je ove spise, i one koji su razvrstani u druge fondove, preuzeo od
aktivistkinja AFŽ-a. Sređivanjem je izvršeno razgraničenje na fondove pa su
spisi raspoređeni u više fondova.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
164 Arhivski pregled, 2, 1969, str. 19. 165 Isto. 166 IASu, F. 282, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-1/12 od 14.
novembra 1983. godine.
99
F. 283 OPŠTINSKA GEODETSKA UPRAVA – SUBOTICA
(1965–?), 1896–1973
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 68; k. 42; 5,02 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: od izuzetnog značaja
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Ovaj fond sadrži podatke o posedima u privatnom i društvenom vlasništvu
u periodu preuzete građe, za katastarsku opštinu Čantavir i Dušanovo.
Istorijat stvaraoca fonda:
Opštinska geodetska uprava u sastavu opštinskih organa uprave opštine
Subotica, osnovana je kao samostalna stručna služba opštine Subotica
članom broj 8 Odluke Skupštine opština Subotica o opštinskim organima
uprave, donete 27. septembra 1965. godine.167
Delokrug poslova ove uprave prema članu 26 citirane odluke je
„održavanje premera, tehničko i administrativno održavanje katastra i
klasiranje zemljišta, vrši sistematski tehnička premeravanja nastalih promena,
sačinjava spisak poreskih obveznika, vodi statistiku o broju zemljišnih parcela
o površinama, kulturama i klasama zemljišta, čuva geodetske planove i ostale
delove elaborata premera zemljišta.
Teritorijalna nadležnost Opštinske geodetske uprave je teritorija opštine
Subotice utvrđena članom i Statuta opštine Subotica.168 Opštinska geodetska
uprava je svoj celokupni inventar, dokumentaciju i unutrašnju organizaciju
nasledila od Ureda za katastar pri Narodnom odboru Sreza Subotica. U svom
sastavu po Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa uprave opštine
Subotica, imala je sledeće organizacione jedinice:
Službu za geodetske poslove
Službu za sprovođenje premera.
167 Službeni list opštine Subotica, broj 6/1965, str. 132. 168 Službeni list opštine Subotica, broj 16/1964, str. 323.
100
Istorijat fonda:
Od Opštinske geodetske uprave preuzeta je 1986. godine, građa
katastarske opštine Čantavir do 1971. i za katastarsku opštinu Duša- novo do
1973. godine, pošto je u tim katastarskim opštinama komasacija zemljišta tada
završena.169
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 284 VOJNA STANICA PAČIR – PAČIR (1944–1945), 1944–1945
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: od velikog značaja
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
U arhivskoj građi se mogu naći podaci o životu i radu na selu u vreme vojne
uprave, o mobilizaciji, snabdevanju, traganju za vojnim obveznicima, o
zanatlijama, broju stanovništva, zaposlenima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Naredbom komandanta Vojne uprave za Banat, Bačku i Baranju od 25.
oktobra 1944. godine, formiraju se vojne uprave, vojne oblasti, komande
područja i komande mesta, kao i vojne stanice na selima.170 Vojna stanica u
Pačiru je preuzela funkcije od Narodnooslobodilačkog odbora. Prvi dokument
datira od 24. oktobra 1944. godine. Sve do 2. decembra naziv na prijemnom
štambilju je bio Narodnooslobodilački odbor, kasnije je Narodno oslobodilački
odbor – Vojna stanica Pačir, a 31. decembra 1944. godine naziv je bio Vojna
stanica Pačir. Rad Vojne stanice je prestao 15. februara 1945. godine kada je
ukinuta Vojna uprava. Administrativno-operativno rukovodstvo Vojne stanice
u Pačiru bila je Komanda mesta u Bajmoku, a ovoj Komanda područja u
Subotici.
169 IASu, F. 283, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 od 29. aprila
1986. godine. 170 IASu, F. 168, Dosije fonda, 5/1. br. 56/1944.
101
Istorijat fonda:
Kompletna građa Narodnog odbora opštine Pačir je preuzeta u Istorijski arhiv
12. juna 1968. godine.171
Građa ovoga fonda je izdvojena prilikom razgraničenja spisa iz fonda broj
83 Narodnog odbora opštine Pačir, 1983. i 1989. godine. Fond je arhivistički
sređen 1989. godine. Izlučivanje nije vršeno.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 285 PORODICA VERT I KUN (WERTH JÓZSEF)
(1895–?), 1908–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,10 m
Jezik građe: mađarski, nemački, srpski Stepen
sređenosti: registraturski sređen Informativna
sredstva: sumarni inventar Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Spisi u vezi sa penzionisanjem 1913–1944.
Dokumenti u vezi sa poreklom 1925–1944.
Dokumenti u vezi sa privatnom i državnom službom 1910–1944.
Vojni dokumenti 1915–1944.
Lični dokumenti 1921–1944.
Školska svedočanstva 1912–1943.
Spisi u vezi sa vlasništvom 1908–1944. Osiguranje
1927–1944.
Istorijat stvaraoca fonda:
Josip Vert rođen je 1895. godine u Budimpešti. Diplomu građevinskog
inženjera stekao je na Mađarskoj kraljevskoj politehničkoj akademiji u
Budimpešti 1920. godine.
171 IASu, F. 284, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br.03-254/1 od 12. juna 1968.
godine.
102
U Prvom svetskom ratu učestvovao je od 15.05.1915. do 31.03.1918.
godine. Zbog ranjavanja penzionisan je kao rezervni poručnik.
Od 1.06.1921. do 31.10.1921. godine, Josip Vert ima svoju samostalnu
inženjersko-tehničku kancelariju u Budimpešti, kasnije pak radi kod drugih
samostalnih projektanata. Tako je između ostalog radio i u Subotici kod inž.
Ivana Ivkovića-Ivandekića i inženjera Vadasa Pala.
U svojstvu kontraktualnog inženjera u državnoj je službi Građevinske
sekcije u Starom Bečeju od 1.9.1926. do 6.6.1928. godine, a u Tehničkom
odeljku Sreskog načelstva u Somboru od 6.06.1928. godine sve do kraja 1941,
gde je unapređen u tehničkog savetnika (4.9.1940).
Od 1.01.1942. po naredbi Mađarskog kraljevskog ministarstva za trgovinu
i saobraćaj, premešten je u Građevinski odeljak u Solnoku, a 20.09.1942. u
Debrecinu.
Zbog slabog zdravstvenog stanja penzionisan je 1944. godine.
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda zatečena je 1983. godine u depou Arhiva u
količini od 0,10 m.172 Popisana je i sređena 1990. godine, a 1992. godine je
predata Istorijskom arhivu u Somboru.173
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 286 PORODICA HERCEG (HERCZEG) – BAJMOK
(1795–?), 1832–1945
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 2; 0,24 m
Jezik građe: mađarski, nemački, srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
172 IASu, F. 285, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-1/4 od 13.04.1983. 173 IASu, F. 285, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-17/15 od 25.05.1992.
103
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Spisi Herceg Đerđa – imovinsko-pravni spisi
Spisi Herceg Ivana – imovinsko-pravni spisi, dokumenti društvene delatnosti,
dokumenti supruge rođene Osvald
Spisi Herceg Karla – lični spisi, imovinsko-pravni spisi, porodični
dokumenti, brošure, prospekti, pozivnice...
Istorijat stvaraoca fonda:
Najstariji član porodice, čiji spisi su sačuvani, je Herceg Đerđ, rođen 1795.
godine. Članovi porodice su bili veleposednici u Bajmoku. Đerđ se bavio i
mlinarstvom. Njegov sin Janoš je bio kraljevski poreznik i 1892-94. godine
član Predsedništva bajmočkog skladišta Zemaljske hrišćanske pripomoćne
potrošačke zadruge.
Nemamo saznanja o tome da li porodica ima još živih članova.
Istorijat fonda:
Građa porodice Herceg zatečena je u depou Arhiva u nesređenom stanju
u količini od 3 kutije (0,36 m).174 Tokom sređivanja tokom 1990. godine
izlučeno 0,12 m bezvrednog registraturskog materijala.175
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 287 LJUBIBRATIĆ KOLOMAN (LJUBIBRATICH KELEMEN) –
SUBOTICA (1857–1931), 1828–1902
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: nemački i mađarski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: od velikog značaja
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Lični dokumenti, dokumenti porodice Gervai (Gervay), projekti i planovi
porodične kuće i prateća dokumentacija u vezi sa izgradnjom.
174 IASu, F. 286, Dosije fonda, Zapisnik br. 03-1/6 od 13.04.1983. 175 IASu, F. 286, Dosije fonda, Zapisnik br. 03-21/4 od 20.04. 1990.
104
Istorijat stvaraoca fonda:
Koloman Ljubibratić rođen je 6.02.1857. godine u Senti. U Subotici je bio
gradski službenik. Prva supruga je potomak porodice Malagurski, a druga
Gervai iz Budimpešte. Arhivu je dokumente porodice Gervai predao Stevan
Ljubibratić, dete iz drugog braka. Po njegovom saznanju Koloman Ljubibratić
umro je 1931. ili 1932. godine.
Istorijat fonda:
Građa ovog fonda preuzeta je u dva maha i to 1983. godine176 u nesre-
đenom stanju u količini od 0,10 m i 1986. godine177 takođe u nesređenom
stanju u količini od 0,02 m.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 288 ŽTO NOVI SAD – SEKCIJA ZA ODRŽAVANJE PRUGE –
SUBOTICA (?–?), 1914–1978
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 20; k./ ; svežnjeva 120; 6,50 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: nema
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvane su radne knjige, isplatne liste radnika, matične knjige,
delovodnici, zapisnici sa sednice organa upravljanja, izborni materijali.
Istorijat stvaraoca fonda:
Posle završenog Prvog svetskog rata 1918. godine, po Ugovoru o miru
novostvorena Jugoslovenska država dobila je u eksploataciju, po- red mreža
državnih železnica bivše Austro-Ugarske, i sve lokalne (vicinalne)178 železnice
koje su se nalazile na toj teritoriji.179
176IASu, F. 287, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 3-1/8 od 13.04.1983. 177IASU, F. 287, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-18/1 od 30.12.1986. 178 Vicinalan (lat. vicinalis – prema, vicinus – sused) sporedni, lokalni, opštinski koji je u susedstvu.
I. Klajn, M. Šipka, Veliki rečnik stranih reči i izraza, Novi Sad 2006.
105
Subotica je prvu izgrađenu prugu imala od 1869. godine, koja je išla od
Horgoša preko Subotice do Sombora. Kasnije su izgrađene pruge od Kelebije
do Subotice (1882. godine), i od Subotice do Novog Sada (1883. godine).
Mrežom pruga U Bačkoj i Banatu (teritorije Direkcije Subotica), sve do 1920.
godine upravljala je mađarska „Prometna uprava“, pod nadzorom
jugoslovenske delegacije. Nakon toga potpunu upravu nad mrežom pruga
preuzima jugoslovenska vlast kada je obrazovana Direkcija železnica u
Subotici (4. januar 1920. godine).180 Direkcija železnica je bila pod
neposrednom upravom Ministarstva saobraćaja.181 Ovom Uredbom su
osnovane Direkcije u Beogradu, Sarajevu, Ljubljani i Zagrebu.
Po završetku Drugog svetskog rata, Direkcija Državnih železnica
organizovana je kao Železnička uprava – „ŽU“. Obrazovana je za celu
teritoriju Jugoslavije Glavna uprava železnica – „GUŽ“.
Istorijat fonda:
Fond je preuzet od Željezničko transportne organizacije – Novi Sad OOUR
za održavanje pruga postrojenja i uređaja „Sever–Subotica“, 1985. godine.182
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 289 TIBOR SEKELJ, SVETSKI PUTNIK – SUBOTICA
(1912–1988), 1959–1982
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 7; 0,84 m
Jezik građe: srpski, mađarski, esperanto, engleski, francuski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: od velikog značaja
179 J.S. Nikolić, Istorija železnica Srbije, Vojvodine Crne Gore i Kosova, Beograd 1980. 180 Isto, str. 266. 181 Službene novine br.1, od 12. I 1919. godine, Uredba. 182 IASu, F. 288, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-1/11 od 19. juna
1985. godine.
106
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Imovinsko-pravni i lični spisi, dokumenti u vezi sa ekspedicijom
„Karavan prijateljstva kroz Afriku“, inostrana prepiska, korespondencija u
okviru Društva esperantista, prepiska sa etnolozima iz celog sveta u okviru
Međunarodnog komiteta etnografskih muzeja, ilustrativni materijal za časopis
Društva esperantista „Gazeto“ i drugo.
Istorijat stvaraoca fonda:
Tibor Sekelj, svetski putnik, istraživač, novinar, filmski dramaturg, rođen je
14.02.1912. godine u Slovačkoj. Školovao se u Kikindi, Nikšiću i Zagrebu, gde
je završio Pravni fakultet. Nakon školovanja bavio se novinarstvom, živeo je
15 godina u Južnoj Americi, kasnije u Beogradu. Veliki deo svog života
posvetio je putovanjima prikupljajući etnografski i drugi materijal od vrednosti
za kulturu raznih naroda. Bio je na svih pet kontinenata, obišao oko 80
zemalja. Govorio je dvadesetak jezika. Pored desetak objavljenih knjiga na
jezicima naroda i narodnosti bivše Jugoslavije, napisao je više stotina
reportaža, radio programa i televizijskih scenarija kao i udžbenik za
esperanto. Vršio je odgovorne funkcije u više uglednih međunarodnih
udruženja i institucija. U zadnjim godinama svog života bio je direktor
Gradskog muzeja u Subotici, kao penzioner postao je počasni građanin grada
Subotice. Umro je 1988. godine.
Istorijat fonda:
Arhivski materijal je Tibor Sekelj poklonio Istorijskom arhivu Subotica
1986. godine u nesređenom stanju.183 Fond je sređen 1999. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 290 TRGOVAČKO PREDUZEĆE „NARODNI MAGAZIN“ –
SUBOTICA („NA-MA“ SUBOTICA) (1947–1969), 1947–1954
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 13; k. 6; 1,23 m
183 IASu, F. 289, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/1 od 4.02.1986.
godine.
107
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži finansijske knjige, a od spisa tu su: završni računi
(bilansi), platni spiskovi i isplatne liste i Tarifni pravilnik za utvrđivanje zarade
i raspodele fonda plata službenika i nameštenika. Sačuvani dokumenti
spadaju u materijalno-finansijsko poslovanje firme.
Istorijat stvaraoca fonda:
Trgovačko preduzeće „Narodni magazin“ Subotica je osnovano rešenjem
Vlade NR Srbije od 9. jula 1947. godine. Kao predmet poslovanja preduzeća
navodi se: proizvodnja, prerada i promet sa svim industrijskim, zanatskim,
poljoprivrednim, šumskim i kolonijalnim proizvodima za potrebe doma-
ćinstava i seoskih gazdinstava, trgovina mineralnim vodama i alkoholnim pi-
ćima. Rešenjem Vlade NR Srbije br. 488 od 6. novembra 1950. godine, pre-
duzeće prelazi iz nadležnosti Ministarstva trgovine i snabdevanja u nadlež-
nost Gradskog narodnog odbora Subotica. Trgovinske radnje su osamosta-
ljene 1954. godine, ali nisu imale svojstva pravnog lica. Skupština opštine Su-
botica odobrava robnoj kući „Narodni magazin“ u Subotici promenu naziva u
Trgovinsko preduzeće na veliko i malo, Robna kuća „Narodni magazin“ Subo-
tica. Naziv firme se skraćuje u „Na-ma“ 1966. godine. Odlukom Okružnog
privrednog suda u Subotici, iz registra radnji i preduzeća briše se „Narodni
magazin“ 1969. godine.
Istorijat fonda:
Manji deo građe „Narodnog magazina“ Subotica preuzet je 1986. godine184
od: „SUT“ Radna organizacija za promet robe, OOUR „Namateks“. Preuzeta
građa je bila u registraturski sređenom stanju. Deo građe je još u registraturi.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
184 IASu, F. 290, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/3 od 18. marta
1986. godine.
108
F. 291 „TEKSTIL“ TRGOVAČKO PREDUZEĆE – SUBOTICA (1951–1969), 1952–1958
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj.13; k. 1; 0,47 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži zapisnike Radničkog saveta i zapisnike Upravnog
odbora, kao i nekoliko finansijskih knjiga iz kojih se mogu videti poslovni
bilansi „Tekstilovih” prodavnica.
Istorijat stvaraoca fonda:
„Tekstil“ trgovinsko preduzeće za tekstil i obuću na veliko Subotica je
osnovano 24. novembra 1951. godine rešenjem Gradskog narodnog odbora
Subotica. Sedište firme se nalazilo u ulici Petefi Šandora broj 4. Preduzeće
prestaje sa radom usled spajanja sa „Narodnim magazinom“ u novo
preduzeće „Namateks“ 1969. godine.
Istorijat fonda:
Fond je preuzet 1986. godine od „Sut“ RO za promet robe – OOUR
„Namateks“ Robne kuće Subotica. Tokom sređivanja izlučene su isplatne liste
dečjeg dodatka za 1953. i 1954. godinu.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 292 „PROGRES“ PREDUZEĆE ZA PROMET ROBOM – SUBOTICA
(1975–1988), 1969–1988
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 15; k. 10; 1,46 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
109
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži prepisku, dokumentaciju o osnivanju preduzeća,
zapisnike sa Radničkog saveta i Zbora radnih ljudi, završne račune,
personalne spise, normativna akta. Od knjiga su sačuvani delovodnici, knjige
osnovnih sredstava i jedna matična knjiga zaposlenih.
Istorijat stvaraoca fonda:
Preduzeće za promet robom Progres osnovano je 21. oktobra 1975.
godine na osnovu odluke radnih ljudi i tom prilikom je podnet elaborat o
društveno-ekonomskoj opravdanosti osnivanja te radne organizacije. Predmet
poslovanja preduzeća je bila trgovina robom na veliko i to: tekstilom,
trikotažom, konfekcijom, nameštajem, građevinskim materijalom, elektro-
materijalom, galanterijom, dečjim igračkama i drugim. U sastavu ovog
preduzeća je poslovalo i Poslovno preduzeće „Timotex“ iz Beograda.
Rešenjem Višeg suda u Subotici posl. broj ST 2/1979. od
4. januara 1980. godine otvoren je stečajni postupak nad Preduzećem koji je
okončan 1988. godine.
Istorijat fonda:
Registraturski materijal ovoga fonda je preuzet u Arhiv 1986. godine o čemu
svedoči Zapisnik185 o preuzimanju. Prilikom sređivanja fonda, izlučeno je 8,07
m bezvrednog registraturskog materijala.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 293 ZANATSKO STOLARSKA RADNJA „KOMBINAT“ – STARA
MORAVICA (1954–1959), 1954–1959
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 2; 0,24 m
185 IASu, F. 292, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-18/5 od 25. aprila 1986.
godine.
110
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži podatke o osnivanju i promenama radne
organizacije, o pravilima radnje, zapisnike radne organizacije, personalne i
finansijske spise.
Istorijat stvaraoca fonda:
Preduzeće je osnovano 10. decembra 1954. godine, na osnovu ugovora
pet zanatlija (Jožefa Heđaljajia, Jožefa Stanka, Janoša Velšmita, Janoša
Rončaka i Ferenca Kajla). Osnivanje je odobreno rešenjem Sreskog
narodnog odbora u Bačkoj Topoli br. 14199/54 od 22. decembra 1954.
godine. Prema prvim pravilima radnje koja su odobrena 22. decembra 1954.
godine, predmet poslovanja radnje je bilo obavljanje svih vrsta stolarskih i
zanatskih radinosti. Radnja proširuje svoju delatnost 1956. godine otvorivši
pogrebnu radionicu koja je izrađivala pogrebne potrepštine i vršila sahrane.
Zanatsko stolarska radnja „Kombinat“, Stara Moravica prestaje sa radom
1959. godine, i ulazi u sastav novoosnovanog preduzeća, pod nazivom
Komunalno-zanatsko preduzeće „Novi kombinat“ u Staroj Moravici.
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta od Uslužnog preduzeća „Komunalac“ 1970. godine, sa
građom drugih preduzeća iz Stare Moravice. Razgraničenjem u ovaj fond je
izdvojeno 0,34 m.186
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
186 IASu, F. 293, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe 03-614/1 od 4. novembra
1970. godine.
111
F. 294 GRAĐEVINSKO PREDUZEĆE „ÉPÍTKEZÉS” – STARA
MORAVICA (1957–1959), 1957–1959
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži delovodnike, zapisnike radničkog saveta i upravnog
odbora, radnog kolektiva, rešenja o osnivanju, pravilnik o radnim odnosima i
finansijske spise.
Istorijat stvaraoca fonda:
Građevinsko preduzeće „Épitkezés” osnovano je od strane Narodnog
odbora opštine Stara Moravica rešenjem br. 209 od 14. februara 1957.
godine. Registrovano je kod Okružnog privrednog suda u Subotici pod br. Fi
155/57 od 18. februara 1957. godine.
Preduzeće se bavilo zidarskim i tesarskim radovima, radilo je na izgradnji,
adaptaciji i opravci stambenih i drugih zgrada, kao i poslovnih prostorija na
području opštine Stara Moravica.
Godine 1959. Građevinsko preduzeće „Épitkezés” pripaja se novoosnova-
nom Komunalno-zanatskom preduzeću „Novi kombinat“.
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta od uslužnog preduzeća „Komunalac“ iz Stare Moravice
1970.187 godine sa građom drugih preduzeća iz Stare Moravice.
Razgraničenjem fondova 1986. godine, u ovaj fond je izdvojeno 0,25 m
građe.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
187 IASu, F. 294, Dosije fonda, Zapisnik o razgraničenju fonda br. 03-614/1 od 4. novembra 1970.
godine.
112
F. 295 PREDUZEĆE ZA TRANSPORTNE USLUGE – STARA MORAVICA
(1954–1968), 1954–1969
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 2; 0,24 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži završne račune, statističke izveštaje, statut i druga opšta akta
preduzeća, rešenje o brisanju iz registra preduzeća, platne spiskove. Sačuvan
je i delovodnik, ali je prebačen u F. 297 Uslužno preduzeće „Komunalac“ –
Stara Moravica, jer su zavedeni predmeti o tom preduzeću.
Istorijat stvaraoca fonda:
Preduzeće transportnih radnika iz Stare Moravice osnovano je rešenjem
Narodnog odbora opštine Stara Moravica188 te je registrovano kod Okružnog
privrednog suda u Subotici, pod brojem Fi 243/54 za sve vrste utovarnih,
istovarnih i pretovarnih usluga. Prestalo je da radi usled pripajanja
novoformiranom komunalno-zanatskom preduzeću
„Zajednica“ u Staroj Moravici.189 Komunalno-zanatsko preduzeće
„Zajednica“ prestalo je da radi 1964. godine, a transportni radnici su ponovo
osnovali preduzeće za transportne usluge, 1965. godine. Rešenjem
Okružnog privrednog suda u Subotici, br. Fi 261/69, to preduzeće je izbrisano
iz registra preduzeća i radnji, a usled pripajanja Uslužnom preduzeću
„Komunalac“ u Staroj Moravici.
Istorijat fonda:
Fond je preuzet sa građom komunalnih preduzeća iz Stare Moravice,
4. novembra 1970. godine. Građa je sređena 1986. godine i od ukupno 0,46 m
izlučeno je 0,22 m bezvrednog registraturskog materijala.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su delimično sačuvani.
188 NOO Stara Moravica, broj rešenja 2632 iz 1954. godine. 189 Rešenje NOO Stara Moravica br. 03-300/1-1962, od 28.12.1962. godine.
190 IASu, F. 296, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br.03-614/1.
113
F. 296 STAMBENA ZAJEDNICA – STARA MORAVICA
(1959–1962), 1960–1963
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 6; k. 3; 0,60 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvana građa sadrži zapisnike Saveta, Upravnog odbora i Sindikalne
podružice preduzeća kao i finansijske spise.
Istorijat stvaraoca fonda:
Stambena zajednica u Staroj Moravici osnovana je rešenjem Narodnog
odbora opštine Stara Moravica dana 22.12.1959. godine, dok je sa radom po-
čela 01. januara 1960. godine. Stambena zajednica kao ustanova sa samo-
stalnim finansiranjem nije bila registrovana kod Okružnog suda već kod Na-
rodnog odbora opštine. Bavila se organizovanjem i unapređivanjem komu-
nalnih, privrednih, socijalno-zdravstvenih, vaspitnih i drugih delatnosti u Sta-
roj Moravici. Pri stambenoj zajednici osnovani su sledeći servisi: za popravku
obuće, ženski i muški krojački servis, baštovanski, elektroinstalerski, zidarski,
dimničarski, putarski, kotlarski, mesarski, staklarski, radiomehaničarski i
mnogi drugi servisi.
Na sastanku saveta Stambene zajednice Stara Moravica od 22. decembra
1962. godine doneta je odluka da Stambena zajednica sa svim servisima
prestaje sa radom 31. decembra 1962. godine i da se pripoji novoosnovanom
Komunalno zanatskom preduzeću „Zajednica“ u Staroj Moravici.
Istorijat fonda:
Fond je zatečen sa građom Komunalnog zanatskog preduzeća „Zajed-
nica“ Stara Moravica koja je preuzeta 4. novembra 1970. godine190. U toku 1986.
godine se pristupilo sređivanju fonda F. 151 i tom prilikom je izdvojena građa
u ovaj fond.
115
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 297 USLUŽNO PREDUZEĆE „KOMUNALAC“ – STARA MORAVICA
(1965–1974), 1965–1974
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 4; k. 4; 0,55 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži podatke o zaposlenim radnicima kao i o poslovanju
preduzeća vidljivom kroz opšta akta, zapisnike organa upravljanja, statističke
izveštaje o finansijskom poslovanju i o kadrovima, završne račune sa
godišnjim izveštajem o poslovanju preduzeća.
Istorijat stvaraoca fonda:
Uslužno preduzeće „Komunalac“ je osnovano rešenjem Skupštine opštine
Stara Moravica br. 04-388/1-65 od 18. februara 1965. godine a registrovana
je kod Okružnog privrednog suda u Subotici pod brojem Fi. 189/65 od 22.
februara 1965. godine, dok je sa radom započela 1. februara 1965. godine.
Ovo preduzeće je davalo razne vrste usluga na teritoriji opštine Stare
Moravice, i to: zidarske, molerske, dimničarske, vodoinstalaterske kao i
usluge na održavanju puteva, parkova i javnih zelenila. Dve godine nakon
stupanja u rad preduzeće širi svoju delatnost na usluge klanja i prodaje mesa
kao i suhomesnatih proizvoda. Ovom preduzeću se 1968. godine pripaja
preduzeće za transportne usluge što je registrovano kod Okružnog privrednog
suda u Subotici pod br. Fi. 260/69 od 20. marta 1969. godine.
Preduzeće je prestalo sa radom 01. januara 1974. godine.
Fondu je priključena građa Servisne radnje „Ekran“ pošto je radila u ovom
periodu kao „Komunalac“. Servisna radnja „Ekran“ je osnovana rešenjem
Skupštine opštine Stara Moravica br. 04-2260/1-64 od 31. decembra 1964.
godine a registrovana je kod Okružnog privrednog suda u Subotici pod brojem
116
191 IASu, F. 297, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-614/70.
Fi.79/65 od 16. januara 1965. godine. Bavila se popravkom aparata za
domaćinstvo, elektromotora, fotoservisom i preciznom mehanikom. Radila
je kratko vreme i prestala je sa radom u oktobru mesecu 1965. godine.
Istorijat fonda:
Na osnovu zapisnika o preuzimanju191 od 4. novembra 1970. godine,
građa koja je preuzeta bila je smeštena u preduzeću „Komunalac“ zajedno
sa građom fondova 149, 150 i 151, sve do 1984. godine kada je
prelocirana u Arhiv. Prilikom sređivanja ovih fondova, u fond 297 izdvojena
je građa u količini od 1,80 m od čega je izvršeno izlučivanje bezvrednog
registraturskog materijala u količini od 1,25 m.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
F. 298 PROIZVOĐAČKO PREDUZEĆE „UNIVERZAL“ – PAČIR (1959–
1966), 1959–1966
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 5; k. 3; 0,44 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda sadrži podatke o opštem i finansijskom poslovanju
preduzeća, zatim o radu organa upravljanja preduzeća kao i podatke o
zaposlenim radnicima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Na osnovu rešenja Narodnog odbora opštine Pačir od 12. avgusta
1959. godine osnovano je ovo preduzeće pod nazivom Komunalno zanatsko
preduzeće „Usluga“. Registrovano je kod Okružnog privrednog suda u
117
Subotici 26. avgusta 1959. godine pod brojem Fi. 944/59. Zadatak preduzeća
bilo je vršenje komunalnih i zanatskih usluga građanstvu i pravnim licima.
Preduzeće je raspolagalo sa deset pogona: zidarski, stolarski, kolarski,
dimničarski, frizerski, električarski, cvećarski, kovački, obućarski i pekarski
pogon.
U toku 1963. godine preduzeće je proširilo svoju delatnost na prikazivanje
filmova zatim na proizvodnju gumenih i plastičnih predmeta kao i na uslužni
prevoz robe. Godinu dana kasnije ovo preduzeće dalje širi svoju delatnost na
proizvodnju tkanine filmskim štampanjem, proizvodnju svih vrsta konfekcije
kao i izrade buradi. S obzirom na proširenje delatnosti preduzeće 1964.
godine menja naziv na Proizvođačko preduzeće „Univerzal“ u Pačiru.
Rešenjem Skupštine opštine Stara Moravica od 4. aprila 1965. godine
zbog ostvarenog gubitka i zbog velikih nenamenski utrošenih sredstava u
radnoj organizaciji se određuje prinudna uprava do kraja 1965. godine koja je
kasnije produžena do 31. marta 1966. godine. Postupak likvidacije preduzeća
„Univerzal“ određen je u aprilu 1966. godine192.
Istorijat fonda:
Građa ovog fonda u količini od 1,80 m izdvojena je razgraničenjem
fondova 149, 150 i 151 koji su preuzeti zapisnikom193 od 4. novembra 1970.
godine od Uslužnog preduzeća „Komunalac“ Stara Moravca, a preneta je u
prostorije Arhiva 1984. godine. Tokom sređivanja izlučeno je 1,36 m
registraturskog materijala dok je za trajno čuvanje ostalo 0,39
m. Preostala količina od 0,05 m čuva se do 2016. godine, kada će biti
izlučena.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 299 PREDUZEĆE ZA PRIKAZIVANJE FILMOVA „PETEFI“ –
STARA MORAVICA (1959–1963), 1961–1963
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,03 m
192 Službeni glasnik SRS br. 20 od 21. maja 1966. godine. 193 IASu, F. 297, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-614/70.
194 Brisanje je zabeleženo pod brojem Fi. 62/64, od 25. januara 1964. godine.
117
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Odluke o pripajanju, završni računi, kartice osnovnih sredstava.
Istorijat stvaraoca fonda:
Mesni narodni odbor Stara Moravica osnovao je preduzeće odmah po
oslobođenju naših krajeva u Drugom svetskom ratu. Godine 1959. upisano
je u registar privrednih preduzeća, pod brojem Fi 720/1959. Ukinuto je
krajem 1963. godine i pripojeno Komunalno-zanatskom preduzeću
„Zajednica“ u Staroj Moravici, kao pogonska jedinica i izbrisano je iz
registra Okružnog privrednog suda u Subotici,194 na temelju rešenja
Skupštine opštine Stara Moravica, broj 04-2277/63, od 13. januara 1964.
godine.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 1970. godine, kao deo građe KZP „Zajednica“
Stara Moravica. Tek, 1986. godine fond je sređen i sadrži građu ukupne
količine 0,03 m, koja je smeštena u arhivskoj kutiji.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su delimično sačuvani.
F. 300 BRAVARSKO LIMARSKA RADIONICA – STARA MORAVICA
(1948–1959), 1951–1959
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 2; 0,24 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
118
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda sačinjavaju spisi – opšti, finansijski, likvidacioni i personalni
dokument.
Istorijat stvaraoca fonda:
Bravarsko limarska radionica Stara Moravica osnovana je 1948. godine,
ali nije poznato pod kojim nazivom. Od 1953. godine naziv je „Zadružna
bravarska radionica Sloboda – Stara Moravica“. Godine 1956. NOO Stara
Moravica doneo je rešenje o redovnoj likvidaciji preduzeća,195 zbog
nerentabilnog poslovanja. Posle toga Limarski pogon je izdvojen iz Bravarsko-
limarske radionice i osnovana je Limarska radionica, pod upravom NOO Stara
Moravica, koja je registrovana kod Okružnog privrednog suda u Subotici.196
Limarska radionica je prestala da posluje 1959. godine, kada je završena
likvidacija preduzeća i ono ušlo u sastav novoosnovanog komunalno-
zanatskog preduzeća „Novi kombinat“ Stara Moravica.
Istorijat fonda:
Građa fonda izdvojena je razgraničenjem fondova 149, 150 i 151, koji su
preuzeti 4. novembra 1970. godine od odgovornih lica u Uslužnom preduzeću
„Komunalac“ Stara Moravica. Prilikom sređivanja fonda od ukupne količine
registraturskog materijala od 0,40 m izlučeno je 0,16 m bezvrednog
registraturskog materijala, pa je ostalo 0,24 m trajne građe.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su delimično sačuvani.
F. 301 STAMBENA ZADRUGA „DOM“ – STARA MORAVICA
(1970–?), 1970–1973
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. 1; 0,15 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
195 Rešenje NOO Stara Moravica je doneto 30. maja 1956. godine. 196 Rešenje br. Fi. 746, od 7. juna 1956. godine.
197 Rešenje br. Fi. 1008/70, od 27. avgusta 1970. godine.
119
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine dokumenti o osnivanju, opšti finansijski i spisi o
zaposlenima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Stambena zadruga „Dom“ Stara Moravica osnovana je 20. avgusta 1970.
godine. Registrovana je kod Okružnog privrednog suda u Subotici.197 Predmet
poslovanja su: organizovanje štednje među članovima za stvaranje fonda za
isplatu stana ili stambene kuće, zaključivanje ugovora o davanju zajma iz
društvenih sredstava za stambenu izgradnju, dogradnju i slično, i to sve prema
statutu Zadruge, koji je donet na osnivačkoj sednici Skupštine, 20. avgusta
1970. godine. Datum pre- stanka rada Zadruge je nepoznat, ali je delovodnik
vođen do decembra 1973. godine. Periodični obračun je urađen do septembra
meseca 1973. godine, ali završni račun ne postoji.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta sa građom fondova 149, 150 i 151, 1970. godine,
ukupne količine 0,30 m. Obradom građe izlučeno je 0,15 m tako da je ostalo
0,15 m arhivske građe.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su delimično sačuvane.
Spisi su delimično sačuvani.
F. 302 DOM KULTURE (KULTÚROTTHON) – SUBOTICA (1967–
1985), 1965–1985
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 77; k. 236; fasc. 72; 38,90 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: nema
Kategorizacija:/
120
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvani su zapisnici Zbora radnih ljudi, zapisnici saveta, za- pisnici
referenduma, lični dosijei radnika, arhiva društvenih organizacija (Sindikat,
SK, SO), spisi uz delovodnike, finansijski spisi.
Istorijat stvaraoca fonda:
Dom kulture je osnovan rešenjem broj 06-9853 Skupštine opštine
Subotica na zajedničkoj sednici Opštinskog veća i Veća radnih zajednica
održanoj dana 18. aprila 1967. godine. Upisan je u Registar ustanova
Okružnog privrednog suda u Subotici, sveska I/US registarski list broj 154.
Osnovni zadatak Doma kulture je bio stvaranje i obezbeđivanje uslova za
razvoj osnovnih delatnosti kulturnih ustanova i razvijanje kulturno-umetničkog
života građana opštine Subotica putem raznih kulturnih manifestacija.198
Predmet poslovanja Doma kulture je bilo: staranje o objektu Gradska kuća,
pružanje usluga drugim kulturnim i prosvetnim ustanovama sa područja
Subotice, pružanje usluga u pogledu obezbeđivanja prostorija drugim
ustanovama, organizacija priredaba i drugih manifestacija, davanje u zakup
poslovnih prostorija u objektu Gradska kuća i drugo.199
Istorijat fonda:
Spisi ovoga fonda preuzeti su 5. novembra 1986. godine od „Doma kulture
– Kultúrotthon” u redovnoj likvidaciji.200 Pre preuzimanja je izvršeno
škartiranje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 303 PORODICA PILASANOVIĆ (PILASZÁNOVITS)
(?–?), 1766–1897
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 3; omot 1; 0,40 m
198 IASu, F. 302, Dosije fonda, 17/2, Statut Doma kulture, str. 5. 199 Isto. 200 IASu, F. 302, Dosije fonda, Zapisnik o razgraničenju fonda br. 03-18/7 od 5. novembra 1986.
201 IASu, F. 303, Dosije fonda, Službena beleška 1/3.
121
Jezik građe: nemački, mađarski, latinski, srpskohrvatski, hebrejski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: od velikog značaja
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
U građi se nalaze dokumenti koji se tiču cele porodice: lični dokumenti
pripadnika porodice, imovinski spisi, poreski spisi, pogrebni troškovi,
posmrtnice, računi; dokumenti pojedinih članova porodice: lični spisi,
finansijski spisi, prepiska, ugovori i potvrde o zajmu i dugovanju, prodaji,
izgradnji kuća u Baji; projekti nadgrobnih spomenika, kuće u Baji.
Istorijat stvaraoca fonda:
Porodica Pilasanović (Pilaszánovits) je bila porodica veleposednika sa
posedima u Rogatici. Njeni članovi su većinom živeli u Baji i bili su na visokim
društvenim položajima. Tako između ostalog saznajemo da je Antal
Pilasanović bio sudija za ujedinjene županije Bač i Bodrog, a Lajoš
Pilasanović sudija županije Tolna i pravozastupnik Bač-bodroške županije.
Najviše podataka ima o Lajošu Pilasanoviću koji je predstavljao porodicu u
stvarima vezanim za posede u Gornjoj Rogatici.
U sačuvanoj arhivskoj građi nisu sačuvani podaci rođenja prvog člana i smrti
poslednjeg člana porodice, te se granične godine stvaraoca fonda nisu mogle
utvrditi.
Istorijat fonda:
Spisi ovog fonda zatečeni su u depou Arhiva 1986. godine, u nesređenom
stanju u količini od 0,70 m.201 Fond je sređen 1992. godine. Spisi su sređeni po
članovima porodice, a unutar njih po hronološkom redu.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
122
F. 304 OPŠTINA BAČKA TOPOLA – BAČKA TOPOLA
(1919–1941), 1913–1941
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 6; k. /; 0,30 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine zapisnici o izgradnji škola, klaonice, električne centrale,
dozvole za izgradnju kuća; finansijske izveštaje, kneževe izveštaje o
redovnim poslovima, statut o dnevnicama, vašarima, pijacama, popravkama
puteva, mostova, trotoara, nazivima dobrovoljačkih kolonija, nazivima ulica i
tako dalje.
Istorijat stvaraoca fonda:
Fond je nastao razgraničenjem fonda br. 38 Opština Bačka Topola (1886–
1918), 1889–1913.202 Opština Bačka Topola osnovana je 1886. godine na
temelju propisa Habzburške Monarhije.
Istorijat fonda:
Građu fonda zaposleni u IASu preuzeli su u prostorijama Skupštine
opštine Bačka Topola, 21. februara 1968. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su delimično sačuvane. Spisi
su delimično sačuvani.
F. 305 OPŠTINA BAČKA TOPOLA (TOPOLYA KÖZSÉG) – TOPOLYA
(BAČKA TOPOLA) (1941–1944), 1941–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. 2; 0,29 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: sređen
202 Vidi: Vodič kroz arhivske fondove Istorijskog arhiva Subotica, XVIII/1, Subotica 2012.
203 IASu, F. 305, Dosije fonda, Zapisnik o izlučivanju br. 04-21/11, od 4.11.1988. godine.
123
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: zapisnik sa podacima o izgradnji škole, crkve u Bajši,
bolnice, Doma zdravlja, njihovom radu, naplati poreza, izgradnji puteva i slično.
Istorijat stvaraoca fonda:
Fond je nastao razgraničenjem fonda br. 38 Opština Bačka Topola (1886–
1918), 1889–1913. Opština Bačka Topola je u vreme Drugog svetskog rata
bila pod jurisdikcijom mađarske okupacione vlasti i jedini jezik i pismo u
upotrebi bili su mađarski.
Istorijat fonda:
Građa fonda, do preuzimanja, 21. februara 1968. godine, bila je u posedu
Skupštine opštine Bačka Topola. Pri sređivanju fonda izlučeno je 0,01 m
bezvrednog registraturskog materijala.203
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 306 OPŠTINSKO SINDIKALNO VEĆE – BAJMOK
(1945–1965), 1952–1956
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,10 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
U fondu se čuvaju zapisnici sa godišnjih skupština, izveštaji o radu,
spiskovi podružnica, podaci o broju članova sindikata.
124
Istorijat stvaraoca fonda:
Opštinsko sindikalno veće formirano je krajem januara 1945. godine,
nakon održane opšte Zemaljske sindikalne konferencije Jugoslavije u
Beogradu. Reorganizacijom teritorija opština i srezova u Srbiji godine 1955,204
nastala je promena u nazivu sindikalnog veća u Opštinsko sindikalno veće.
Smatra se da je Opštinsko sindikalno veće prestalo sa radom kada je
ukinuta opština u Bajmoku decembra 1965. godine i pripojena opštini
Subotica.205
Istorijat fonda:
Fond je zatečen u građi školskih fondova iz Bajmoka te je 1986. godine
izdvojen u poseban fond u količini od jedne kutije.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 307 GRADSKO UGOSTITELJSKO PREDUZEĆE „GROZD“ –
SUBOTICA (1951–1953), 1951–1953
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda sadrži zapisnike upravnog odbora, radničkog saveta,
sindikalne konferencije kao i rešenja koja se odnose na osnivanje i promene
preduzeća. Takođe sadrži i finansijsku dokumentaciju.
Istorijat stvaraoca fonda:
Gradsko ugostiteljsko preduzeće „Grozd“ osnovano je 24. novembra
1951. godine rešenjem Gradskog narodnog odbora Subotica br. 42335/51.
204 Službeni glasnik SRS br. 56 od 20. jula 1955. godine, str. 471. 205 Službeni glasnik SRS br. 51 od 11. decembra 1965. godine, str. 1.
125
Osnovna sredstva za poslovanje preduzeća preuzeta su iz osnovnih
sredstava Gradskog preduzeća za ugostiteljstvo i hotelijerstvo u Subotici.
Ovo preduzeće je poslovalo do januara 1953. godine kada je ukinuto
rešenjem Gradskog narodnog odbora br. 2320/53 kako bi se spojilo sa
Gradskim ugostiteljskim preduzećem „Jagnje“.
Istorijat fonda:
Na osnovu zapisnika o preuzimanju od 1957.206 godine, građa je predata
arhivu. Građa fonda je tokom sređivanja izdvojena iz fonda 114 Ugostiteljsko
preduzeće „Jagnje“ Subotica i formiran je novi fond – Gradsko ugostiteljsko
preduzeće „Grozd“ Subotica.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 308 ELEKTRANA – SUBOTICA (1947–1960), 1947–1955
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 8; 0,09 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa najvećim delom sadrži knjigovodstvene dokumente. U manjoj
količini se nalaze podaci o radnicima preduzeća, finansijskom poslovanju,
radu SKOJ-a.
Istorijat stvaraoca fonda:
„Subotičko električno preduzeće“ sa sedištem u Subotici osnovano je 31.
marta 1947. godine rešenjem vlade Narodne Republike Srbije. Poslovnice
ovog preduzeća otvorene su u Somboru, Apatinu, Bačkoj Topoli, Bezdanu,
Senti i Starom Bečeju od kojih kasnije u sastavu preduzeća ostaju poslovnice
u Senti i Bačkoj Topoli.
206 IASu, F. 307, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 51/1957.
126
Glavna direkcija elektroprivrede Ministarstva industrije pri vladi Narodne Re-
publike Srbije je 22. aprila 1947. godine donela „Pravila o organizaciji i radu“
subotičkog električnog preduzeća. Ministarstvo finansija Narodne Republike
Srbije je 29. aprila 1947. godine donelo rešenje o upisu ovog preduzeća u re-
gistar državnih privrednih preduzeća koji se vodi pri tom ministarstvu. Iz
„Subotičkog električnog preduzeća“ se 1. juna 1948. godine odvojio „Subotički
električni tramvaj“ zatim „Električna centrala“ i „Energija“. Poslednje dve su se
31. decembra 1952. godine spojile i poslovale pod nazivom „Elektrana“. Deo
elektrodistributerske delatnosti ulazi u sastav „Preduzeća za distribuciju
električne energije – Novi Sad“ koje je osnovano 1958. godine. Elektrana u
Subotici ostaje i dalje kao samostalno preduzeće za proizvodnju električne
energije sve do 31. decembra 1960. godine kada ulazi u sastav „Elektrovojvo-
dine – Novi Sad “ kao samostalni pogon pod nazivom „Termoelektrana“.
Istorijat fonda:
Fond je preuzet 16. novembra 1959.207 godine pod nazivom „Električna
železnica i osvetljenje d. d. Subotica“ kada je i formiran fond 39. U toku
sređivanja iz ovog fonda je izdvojena građa u količini od 0,90 m i formiran je
fond 308.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 309 OPŠTINSKA ZAJEDNICA KULTURE – SUBOTICA (1969–1974),
1969–1974
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 18; k. 22; 2,90 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
207 IASu, F. 39, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-367/1.
127
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvani su zapisnici, statut, pravilnici, dopisi, planovi kulturnih
ustanova, izveštaji kulturnih ustanova i finansijski spisi.
Istorijat stvaraoca fonda:
Opštinska zajednica kulture osnovana je odlukom Skupštine opštine
Subotica na zajedničkoj sednici svih veća održanoj 21. marta 1969. godine, a
počela je sa radom 1. aprila 1969. godine. Zajednica je osnovana radi
unapređenja kulturnih delatnosti, razvoja samoupravljanja, povezivanja
interesa i ciljeva stvaralaca i korisnika u kulturi i finansiranja društvenih
potreba u ovoj oblasti.208 Ona je bila samostalna i samoupravna organizacija
sa svojstvom pravnog lica. Zadatak Opštinske zajednice kulture bio je
usklađivanje delatnosti i akcija od opšteg značaja za razvitak kulture u opštini.
Konstituisanjem Zajednice ukinut je opštinski fond za unapređenje kulturnih
delatnosti i prestaje da važi Odluka o osnivanju opštinskog fonda za
unapređenje kulturnih delatnosti. Opštinska zajednica kulture je prestala sa
radom 1974. godine kada se formiraju Samoupravne interesne zajednice.
Istorijat fonda:
Spisi ovoga fonda preuzeti su 13. februara 1987. godine od Samoupravne
interesne zajednice kulture.209 Iz fonda je izdvojena građa Kulturno prosvetne
zajednice opštine Subotica (F. 158).
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 310 ZBIRKA MIKROFILMOVA 1724–
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 16 (249 rolni, 142 džeketa, 2 CD-a)
Jezik građe: latinski, nemački, mađarski, srpski
208 Službeni glasnik SRS, br. 53/1968, Osnivanje zadaci i organizacija zajednica kulture, str. 1120. 209 IASu, F. 309, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-18/2 od 13. februara 1987. godine.
128
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: inventarna knjiga mikrofilmova, sumarni inventar
sa širim podacima o zbirci
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
F. 261 Magistrat povlašćene kraljevsko-komorske varoši Sent Marija:
Zapisnici 1743–1778;
F. 272 Magistrat slobodnog kraljevskog grada Subotica: Zapisnici 1779–
1849;
F. 2 Gradsko veće slobodnog kraljevskog grada Subotica: Zapisnici
1860–1918;
F. 47 Gradsko poglavarstvo Subotica: Zapisnici 1919–1941; F.
179 Zbirka Ivanji Ištvana, cela zbirka, 1724–1783;
F. 271 Tajni arhiv grada Subotica, cela zbirka 1748–1866
F. 9 Vlastelinski sud grada Subotica: Zapisnici 1794–1844; F. 6
Vlastelinski sud sela Čantavir: Zapisnici 1789–1848; F. 10
Vlastelinski sud sela Bajmok: Zapisnici 1792–1847;
F. 12 Vlastelinski sud sela Aleksandrovo: Zapisnici 1805–1848; F. 20
Sudbeni sto Subotica: Zapisnici 1861–1862;
F. 13 Ferenc Skulteti, kraljevski komesar: Zapisnici 1819–1823; F. 16 Pal
Etveš, kraljevski komesar: Zapisnici 1840–1845;
F. 5 Mihalj Irmenji, kraljevski komesar: Zapisnici 1782–1787;
F. 208 Zbirka duplikata crkvenih matičnih knjiga: Zapisnici 1839– 1895;
F. 87 Sreski komitet Bačka Topola: Zapisnici 1947–1957; Delo- vodnik
1945–1947;
F. 221 Okružni komitet KPS Subotica: Zapisnici i spisi 1945–1946; F. 88
Sreski komitet SKS Subotica: Zapisnici 1945–1946;
F. 68 Gradski narodni odbor Subotica: Zapisnici 1944–1950;
F. 100 Izvršni odbor Gradskog narodnog odbora: Zapisnik 1945– 1946;
Iz fondova br. 60, 376, 30, 51, 26, 260, 305, 62, 63, 64, 313, 264, 258:
arhivska građa o jevrejima iz perioda 1941–1944.
Istorijat stvaraoca fonda: /
Istorijat fonda:
U cilju zaštite, Istorijski arhiv je 1982. godine započeo mikrofilmovanje
arhivske građe. Prioritet kod izbora za snimanje imao je najstariji i najvredniji
arhivski materijal. O mikro- filmovanom arhivskom materijalu se vodi evidencija
– Knjiga mikrofilmovane arhivske građe, gde je sadržaj svake pojedinačne rolne
detaljno opisan. Mikrofilmovi su pohranjeni u vatrostalnom ormanu u Arhivu.
129
Stepen sačuvanosti:
Mikrofilmovi su u potpunosti sačuvani.
F. 311 OPŠTINA ČANTAVIR (CSANTAVÉR KÖZSÉG) – CSANTAVÉR
(ČANTAVIR) (1886–1918), 1900–1907
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. /; 0,10 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
S obzirom da je građa fragmentarno sačuvana, nedostaju zapisnici pre
1900. godine kao i oni između 1907. i 1913. godine. Sačuvana je svega jedna
knjiga zapisnika vođena na sednicama skupštine predstavništva.
Istorijat stvaraoca fonda:
Opština Čantavir je osnovana 1886. godine na osnovu člana 22. Zakona
o opštinama.210 Kao opština ,izvršavala je naredbe Vlade ali je u isto vreme
imala autonomiju i mogla je samostalno da reguliše svoje poslovanje kao i
svoju samoupravu. Takođe je mogla da samostalno donosi svoje propise kao
i da rešava unutrašnje poslove u granicama Zakona.
Kolonizacijom Čantavira 1783. godine na pečatu je bio naziv „Pečat sela
Čantavir 1783“ (Sigillum Possessionis Csantavér). Naziv Čantavira se dalje
menjao što se moglo uočiti na pečatu iz 1900. godine gde je stajao naziv
„Bačbodroška županija, srez bačkotopolski, Velika opština Čantavir“ (Bács
Bodrogh Vármegye, Topolyai Járás, Csantavér
210 1886-ik évi országgyűlési törvénycikkek (Zakoni), Budapest 1886.
130
Nagyközség pecsétje). Novi naziv „Opština Čantavir“ ova opština dobila je
1904. godine, koji se nije menjao sve do 1918. godine kada je
uspostavljanjem nove vlasti Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca ušla u
sastav novostvorene države.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta 1. novembra 1988. godine od Ištvana Kiša iz
Subotice, kome je građa poslužila za pisanje monografije.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 312 OPŠTINA ČANTAVIR – ČANTAVIR (1918–1941), 1913–1940
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 5; k. 1; 0,45 m +13,51 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: delimično sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda za koju postoji sumarni inventar je fragmentarno sačuvana i
sadrži zapisnike skupštine opštine predstavništva, zapisnike opštinskog
odbora i radničkog pokreta. Građa koja je naknadno primljena i koja se nalazi u
nesređenom stanju sadrži gruntovne odluke za Čantavir odnosno knjige i spise
koji su nastali u radu organa uprave naselja Čantavir u periodu od 1918. do
1941. godine.
Istorijat stvaraoca fonda:
Status opštine Čantavir nije se menjao po završetku Prvog svetskog rata i
prisajedinjavanju Bačke, Banata i Baranje Kraljevini Srbiji a potom i
ujedinjenju u Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca. Opština Čantavir je
delovala na osnovu Ugarskog zakona iz 1886. godine,211 koristila je pečat
„Bačbodroška županija – Opština Čantavir“. Nakon
211 Magyar törvénytár (Zbirka zakona) 1884–1886, Budapest 1897, XXII. Törvénycikkely, str.
405.
131
formiranja Kraljevine SHS po administrativno teritorijalnoj podeli države iz
1922. godine na oblasti, okruge, srezove i opštine, Čantavir je kao opština
pripadala Bačko-topolskom srezu u Bačkoj oblasti. Svoj naziv menja 1931.
godine u „Opština Čantavirska – srez bačkotopolski
– Čantavir“ koji se zadržao sve do 1941. godine, odnosno sve do mađarske
okupacije.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzimana je u više navrata. Godine 1988. izvršena su dva
preuzimanja na osnovu zapisnika212 od Ištvana Kiša i Karolja Brindze iz
Subotice. Sređivanju fonda se pristupilo iste godine kada je završen sumarni
inventar. Sledeće preuzimanje je usledilo 1995. godine na osnovu zapisnika
br. 03-14/7 te 2002. godine kada su od Opštine Subotica tj. odeljenja za opštu
upravu i zajedničke poslove preuzete gruntovne odluke za Čantavir. Građa
koja je preuzeta prilikom poslednja dva preuzimanja nalazi se u nesređenom
stanju u količini od oko 13,50 m.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 313 OPŠTINA ČANTAVIR (CSANTAVÉR KÖZSÉG) – CSANTAVÉR
(ČANTAVIR) (1941–1944), 1938–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 2; k. /; 0,10 m + 8,04 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: delimično sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija:/
Podaci o mikrofilmovanju i digitalizaciji: delimično, 298 predmeta
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda za koju postoji sumarni inventar je fragmentarno sačuvana i
sadrži zapisnike opštinskog odbora i skupštine predstavništva.
212 IASu, F. 312, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-18/10 i Zapisnik o preuzimanju br.
03-18/16.
132
Građa koja je naknadno primljena i koja se nalazi u nesređenom stanju sadrži
knjige i spise koji su nastali u radu organa uprave naselja Čantavir u periodu
od 1941. do 1944. godine.
Istorijat stvaraoca fonda:
Pošto je Kraljevina Jugoslavija okupirana od strane mađarskog fašističkog
režima, usledila je naredba okupatora vojno-upravnog karaktera da se u
okupiranim krajevima uvede vojna uprava. Ova naredba od 11. aprila 1941.
godine, podrazumevala je da se na osvojenoj teritoriji mora praviti razlika
između starosedelačkog stanovništva i doseljenika što je značilo da je bila
izvršena denacionalizacija stanovništva.213 Nakon što je izvršila svoju ulogu,
vojna uprava je ukinuta 04. avgusta 1941. godine. Uvodi se civilna vlast koja
je stupila na snagu 16. avgusta 1941. godine. Okupirane jugoslovenske
teritorije su uvođenjem građanske uprave razjedinjene i administrativno
spojene sa krnjim delovima onih županija kojima su pripadali u okvirima
Monarhije. Pretežni deo Bačke pripadao je Bač-bodroškoj županiji sa
sedištem u Somboru. Županije su se dalje delile na srezove a ovi na opštine.
Srezovi u Bač-bodroškoj županiji bili su: Apatin (9 opština), Odžaci (13 opština),
Kula (9 opština), Bečej (5 opština), Palanka (14 opština), Titel (10 opština),
Topola (8 opština), Novi Sad (15 opština), Senta (3 opština), Sombor (12
opština), Žabalj (5 opština).214 Opština Čantavir pripadala je Topolskom srezu.
Sreske načelnike i opštinske beležnike imenovao je ministar unutrašnjih
poslova. Članovi samoupravnih opštinskih skupština bili su za vreme oku-
pacije imenovana lica. Jugoslovenske narodne armije u sadejstvu sa
Crvenom armijom su tokom oktobra 1944. godine oslobodile Bačku od
okupatora.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzimana u dva navrata. Prvi put je preuzeta 01.
novembra 1988. godine od Ištvana Kiša215. Potom je građa preuzeta još
jednom od Mesne kancelarije Čantavir.216 U Cilju korišćenja fonda jedan deo
građe je mikrofilmovan u količini od 1402 snimaka.
213 J. Mirnić, Sistem fašističke okupacije u Bačkoj i Baranji, u: Matica srpska – Zbornik za
društvene nauke 35, Novi Sad 1963, str. 6–9. 214 Isto, str. 10. 215 IASu, F. 313, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-18/10. 216 IASu, F. 313, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-17/17.
133
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 314 NARODNI ODBOR OPŠTINE ČANTAVIR – ČANTAVIR (1944–
1962), 1944–1946
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 4; k. 1; 0,17 m + 36,09 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: delimično sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar za sređeni deo
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Zapisnici Mesnog narodnooslobodilačkog odbora, knjiga Zapisnika sa
sednica Izvršnog odbora, knjige o smrtnom slučaju za Čantavir, spisi komisije
za nacionalizaciju.
Istorijat stvaraoca fonda:
Prvi sastanak odbor je održao 23. oktobra 1944. godine.
Od oktobra 1944. godine do oktobra 1946. godine, stvaralac fonda je nosio
naziv Mesni narodnooslobodilački odbor Čantavir, a od 1946. godine do
1952. godine, Mesni narodni odbor Čantavir.217
Prema administrativno-teritorijalnoj podeli, područje Mesnog narodnog
odbora Čantavir sa naseljenim mestima Višnjevac i Dušanovo, pripadalo je
Bačkotopolskom srezu.
Prema opštem Zakonu o narodnim odborima 1952. godine i Zakonu o
podeli teritorije NRS na opštine, gradove i srezove, dotadašnji Mesni narodni
odbor Čantavir postao je Narodni odbor opštine Čantavir.218 Bačkotopolski
srez se ukida 1959. godine, a Narodni odbor opštine u Čantaviru sa mestima
Višnjevac i Dušanovo priključen je Srezu subotičkom. Opština u Čantaviru se
ukida novembra 1962. godine, a njeno područje se uključuje u sastav opštine
Subotica.219
217 Službeni list FNRJ, br. 43/1946, str. 482–490.
218 Službeni glasnik NRS, br. 15/1952, str. 153–156.
219 Službeni glasnik NRS, br. 45/1962, str. 702.
134
Istorijat fonda:
Deo fonda je preuzet 1. novembra 1988. godine u količini od 0,05
m.220 Potom je arhivska građa preuzeta 1990, 1995. i 2002. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 315 DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO – ČANTAVIR
(1895–), 1946–1965
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 2; k. /; 0,03 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
S obzirom na činjenicu da je građa fragmentarno sačuvana, fond se sastoji
samo od zapisnika Upravnog odbora Dobrovoljnog vatrogasnog društva
Čantavir.
Istorijat stvaraoca fonda:
Dobrovoljno vatrogasno društvo Čantavir službeno je počelo sa radom
13.01.1895. godine, iako su mesni vatrogasci funkcionisali mnogo ranije još
iz perioda Austrougarske monarhije, kada je Grof Eden Sečenji (Szécsényi
Ödön) prilikom putovanja u London odlučio da tamošnji sistem vatrogasnog
društva donese u Monarhiju.221
Broj članova Vatrogasnog društva bio je promenljiv. Za osnivača
Vatrogasnog društva navodi se mesni učitelj Janoš Rekvenji (Rekvényi
János). Za prvog predsednika izabran je Đula Sokola a za komandira Jožef
Bah. Na početku svog postojanja crkveni toranj su koristili za osmatračnicu
da bi kasnije sagradili drvenu osmatračnicu.
220 IASu, F. 314, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-18/10 od 1. novembra 1988. godine. 221 Szedlár Rudolf, 115 éves a Csantavéri önkéntes tűzoltó testület (115 godina postojanja
Čantaverskog vatrogasnog društva), Subotica 2010, str. 3.
135
U vremenskom periodu od 1939. do 1940. godine u centru Čantavira je
sagrađen novi vatrogasni dom. Vatrogasci su imali veliki značaj u kulturnom
životu sela, pošto je vatrogasni orkestar zabavljao meštane a raspolagali su i sa
amaterskim pozorištem. U vremenskom periodu od 1978. do 1981. godine
sagrađen je sadašnji vatrogasni dom, usled toga se počela gubiti kulturna,
vaspitna i umetnička uloga a selo je postalo siromašnije.
Dobrovoljno vatrogasno društvo Čantavir danas raspolaže sa tri relativno
stara vozila. Njegovi članovi sa velikim uspehom učestvuju na opštinskim,
okružnim, republičkim i međunarodnim takmiče- njima.222 Dobrovoljno
vatrogasno društvo u Čantaviru i danas postoji.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta 1988. godine iz kuće Ištvana Kiša.223
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 316 ZBIRKA RUKOPISA I STRUČNIH RADOVA
Osnovni podaci o zbirci
Količina arhivske građe: knj. /; k. 8; 0,94 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o zbirci
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži rukopise, regesta, referate, izveštaje, govore itd.,
raznih autora, fotokopije i filmove, radove istraživača kao i knjige, časopise i
štampane izveštaje, korisnika arhivske građe Istorijskog arhiva Subotica.
Istorijat zbirke:
Kada su zatečeni radovi koji su nastali kao plod istraživanja zaposlenih u
arhivu, ali i istraživača koji su istraživali u arhivskoj čitaoni, sabrani na jednom
222 Isto, str. 47–48. 223 IASu, F. 315, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-18/11.
136
mestu,224 donesena je odluka da se od njih formira zbirka.225
Zbirku su, izdvajanjem iz drugih fondova ili dobijeni od autora i naslednika,
priključeni rukopisi i drugi materijal koji su preuzeti i u kasnijem periodu.226
Istorijat zbirke:
Zbirka je formirana u Istorijskom arhivu 1988. godine.227
F. 317 OKRUŽNA ZEMLJORADNIČKA ŽITARSKA ZADRUGA U
BAČKOJ TOPOLI – BAČKA TOPOLA (1936–1948), 1936–1941
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 3; k. /; 0,10 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Zapisnici Upravnog, Izvršnog odbora i zajedničke sednice sa Zadrugom
Srba privrednika za kredit i štednju u Bačkoj Topoli, podaci o finansijskom
poslovanju Zadruge i o članovima Zadruge.
Istorijat stvaraoca fonda:
Osnivačka skupština Bačko-topolske zemljoradničke zadruge je održana
12. jula 1936. godine. U registar firmi upisana je 16. jula iste godine pod rednim
brojem 227. Širenjem delatnosti ukazala se potreba
224 Pod „zatečeni radovi“ podrazumevaju se plodovi dugogodišnjih istraživanja samih arhivista u
IASu, ali i istraživača koji su posle istraživanja ostavljali u IASu rezultate svog rada, bilo da su kasnije
prošli kroz štamparsku presu ili da nikad nisu odštampani. Takvi rukopisi ili odštampani radovi nalazili
su se u fijokama, ormanima ili bibliotečkim uglovima, bez da su na bilo koji način bili evidentirani, pa
samim tim i van korisnika koji su dolazili u čitaonu IASu. 225 IASu, F. 316, Dosije fonda, Službena beleška od 31.12.1988. 226IASu, F. 316, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji od br. 03-18/12 od 05.11.1988; br. 03-18/13
od 07.11.1988; br. 03-18/14 od 07.11.1988; preuzeto iz F. 316 (4.05.1989); preuzeto iz F. 316 (bez
datuma); Zapisnik o primopredaji od br. 03-17/3 od 19.03.1992; br. 03-17/30 od 23.10.1992. 227 Z. Veljanović, PRO ARHIVO – DE ARHIVO, u: Rukovet, 4–5–6, 1997, str. 47.
137
da se menja naziv firme, što je i sprovedeno odlukom vanredne skupštine
održane 11. oktobra 1936. godine. Novi naziv glasi: Okružna zemljoradnička
žitarska zadruga u Bačkoj Topoli.228
Nova Pravila firme, usaglašena sa Zakonom o privrednim zadrugama,
usvojena su 22. septembra 1940. godine na vanrednoj skupštini, a odobrena
su 18. decembra 1940. godine. Poslednja Skupština, kao vanredna, održana
je 12. januara 1941. godine.
Rešenjem Okružnog suda u Subotici, pod brojem 232/1948. proglašena
je likvidacija ove Zadruge.
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda je preuzeta od Arhiva Vojvodine 10. juna 1988.
godine u količini od 3 knjige, 0,10 m i za period 1936–1941.229 Fond je
registraturski sređen 1988. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi nisu sačuvani (nalaze se u F. 86 Okružni sud Subotica, Trgovački sud
kao registarski sud, CTSz I 286).
F. 318 ZADRUGA SRBA PRIVREDNIKA ZA ŠTEDNJU I KREDIT – BAČKA
TOPOLA (1936–?), 1939–1941
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 2; k. /; 0,05 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži delovodnike u kojima su podaci o članovima
Zadruge i njihovim članskim ulozima, i finansijske dokumente o poslovanju
Zadruge.
228 IASu, F. 86 Okružni sud Subotica – Trgovački sud kao registarski sud Fi: 237/1936, Registar
društvenih firmi br. XII str. 74, 75 i spisi Zadružnih firmi CTSz I 286. 229 IASu, F. 317, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 od 10. juna
1988. (u spisku pod rednim brojem 15).
138
Istorijat stvaraoca fonda:
Zadruga je osnovana pod nazivom „Zadruga Srba privrednika za štednju i
kredit s.o. j. u Bačkoj Topoli“ 1936. godine.230 Cilj zadruge je bio da unapređuje
materijalno stanje svojih članova, odnosno oplođuje novac ulagačima te
unovči i nabavlja poljoprivredne proizvode i opreme neposredno između
svojih članova i kupaca, daje kredite članovima, i uopšte vodi ka napretku
ulagača ali i stanovništva u celini. Nije poznat tačan datum prestanka rada
Zadruge, već samo podatak da je pred početak Drugog svetskog rata održana
skupština 15. februara, i sastanak UO 21. februara 1941, a da je Zadruga sa
napadom Sila osovina na Kraljevinu Jugoslaviju, te okupacijom i denaciona-
lizacijom Bačke koju je vršila mađarska okupaciona vojska, ostavši bez
članova, prestala sa radom.231
Istorijat fonda:
Arhivska građa, odnosno jedna knjiga, preuzeta je u nesređenom stanju od
Arhiva Vojvodine 1988. godine.232 Prilikom arhivističkog sređivanja nije vršeno
izlučivanje
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 319 AGRARNA ZAJEDNICA (KAO ZADRUGA) – SREDNJI SALAš
(1925–?), 1930–1936
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 4; k. /; 0,10 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
230 IASu, F. 318, Sumarni inventar, Uvodna beleška, Odluka na Osnivačkoj skupštini održanoj
15.02.1936, dok je registracija ubeležena pod Fi. 52/1936 od 25.02.1936. Podaci o registraciji i
organizacionim promenama se nalaze i u F. 86 Okružni sud u Subotici, br. Ctsz
I. 298. Međutim, nisu sačuvana osnivačka dokumenta pa se nije mogao utvrditi tačan datum
osnivanja, baš kao i tačan datum prestanka Zadruge. 231 Srpska enciklopedija, Beograd – Novi Sad 2010. 232 IASu, F. 318, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe od br. 03-18/6 od
10.08.1988.
139
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži Delovodnike u kojima su podaci o članovima
Zadruge i njihovim članskim ulozima, i finansijske dokumente o poslovanju
Zadruge.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zadruga je osnovana pod nazivom „Agrarna zajednica (kao zadruga) –
Srednji Salaš“, opština Bačka Topola, 1925. godine.233 Cilj zadruge je bio da
unapređuje materijalno stanje svojih članova, odnosno oplođuje novac
ulagačima, te unovči i nabavlja poljoprivredne proizvode i opreme
neposredno između svojih članova i kupaca, daje kredite članovima, i uopšte
vodi ka napretku, materijalno i kulturno, ulagača ali i stanovništva
Dobrovoljačke kolonije Srednji Salaš u celini.234 Tokom 1936. godine dolazi do
organizacionih promena, da bi po usaglašenju sa novim Zakonom o
privrednim zadrugama iz 1939, ponovo bila registrovana ali sa promenjenim
imenom „Agrarna kreditna zadruga s.n.j. na Srednjem Salašu.235
Zadruga je sa napadom Sila osovina na Kraljevinu Jugoslaviju, te
okupacijom i denacionalizacijom Bačke koje je vršila mađarska okupaciona
vojska, ostala bez članova i prestala sa radom.236 Prilikom arhivističkog
sređivanja nije vršeno izlučivanje.
Istorijat fonda:
Arhivska građa, odnosno jedna knjiga, preuzeta je u nesređenom stanju od
Arhiva Vojvodine 1988. godine.237
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane. Spisi
nisu sačuvani.
233 IASu, F. 319, Sumarni inventar, Uvodna beleška, Odluka na Osnivačkoj skupštini održanoj
11.06.1925, dok je registracija ubeležena u Okružnom sudu u Subotici pod D.176/1925 i br. 91/1928 .
Podaci o registraciji i org. promenama se nalaze i u F. 86 Okružni sud u Subotici, br. Ctsz I-82, za
period 1936–1939. Međutim, nisu sačuvana osnivačka dokumenta, nije se mogao utvrditi tačan datum
osnivanja, baš kao ni tačan datum prestanka Zadruge. 234 Vidi: Z. Veljanović, Agrarna reforma i kolonizacija u Bačkoj posle Drugog svetskog rata (1945–
1948), u: Bačka kroz vekove, Slojevi kultura Bačke, Beograd 2014, str. 173–188. Z. Veljanović,
Dobrovoljačke kolonije u Severnoj Bačkoj od 1918–1941. godine, Arhivska građa o agrarnoj reformi,
dobrovoljcima i dobrovoljačkim kolonijama u Severnoj Bačkoj, u: Luča, časopis za kulturu, umetnost i
nauku, Subotica, 4, 2009; 1–4, 2010; 1–3, 2011. 235 IASu, F. 319, Sumarni inventar, Uvodna beleška, 236 Srpska enciklopedija, Beograd – Novi Sad 2010. 237 IASu, F. 319, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 od 10.06.1988.
239 Vidi: Srpska enciklopedija, knjiga 1, Novi Sad – Beograd 2010, str. 664–646.
140
F. 320 SELJAČKA RADNA ZADRUGA „BOLJI ŽIVOT“ – BAČKO
DUŠANOVO (?–?), 1948–1951
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 2; k. 1; 0,15 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar238
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine knjige potrošnog materijala, obračuna sa zadrugarima i
spisi prepiske.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zakoni o Zemljoradničkim zadrugama (iz 1946. i 1949. godine) naložili su
osnivanje Seljačkih radnih zadruga u Federativnoj narodnoj republici
Jugoslaviji.239 S obzirom na slabu očuvanost građe, o tvorcu fonda nije
moguće sačiniti adekvatan istorijat.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je u ukupnoj dužini od 0,4 m 1988. godine u
prostorijama skupštine opštine Bačka Topola. Prilikom sređivanja izlučen je
bezvredni registraturski materijal ukupne količine 0,25 m.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 321 SELJAČKA RADNA ZADRUGA „DUŠAN DAMJANOVIĆ“ –
GORNJA ROGATICA (?–?), 1950–1952
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,1 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
238 IASu, F. 320, Sumarni inventar napisan je 1988. godine, kada je i sređen fond.
141
Informativna sredstva: sumarni inventar240
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine spisi prepiske i spiskovi zadrugara.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zakoni o Zemljoradničkim zadrugama (iz 1946. i 1949. godine) naložili su
osnivanje Seljačkih radnih zadruga u Federativnoj narodnoj republici
Jugoslaviji.241 S obzirom na slabu očuvanost građe, o tvorcu fonda nije
moguće sačiniti adekvatan istorijat.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je u ukupnoj dužini od 1,60 m 1988. godine u
prostorijama skupštine opštine Bačka Topola. Prilikom obrade fonda izlučeno
je 1,5 m bezvrednog registraturskog materijala, pa je ostalo samo 0,1 m
arhivske građe, koja je smeštena u arhivsku kutiju, dužine 0,12 m.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 322 SELJAČKA RADNA ZADRUGA „SOKOLAC“ – BAČKI SOKOLAC
(1949–?), 1949–1953
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,1 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar242
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine Zapisnici sa osnivačke skupštine, prepiska i isplatne liste.
240 IASu, F. 321, Sumarni inventar napisan je 1988. godine, kada je i sređen fond. 241 Vidi:
Srpska enciklopedija, knjiga 1, Novi Sad – Beograd 2010, str. 664–646. 242 IASu, F. 322,
Sumarni inventar napisan je 1988. godine.
243 Vidi: Srpska enciklopedija, knjiga 1, Novi Sad – Beograd 2010, str. 664–646.
142
Istorijat stvaraoca fonda:
Zakoni o Zemljoradničkim zadrugama (iz 1946. i 1949. godine) na- ložili
su osnivanje Seljačkih radnih zadruga u Federativnoj narodnoj republici
Jugoslaviji.243 Seljačka radna zadruga „Sokolac“ osnovana je na osnivačkoj
skupštini, koja je održana 13. februara 1949. godine. Nije bilo moguće da
utvrdimo kada je Zadruga registrovana, na temelju nedovoljno sačuvane
građe.
Istorijat fonda:
Do preuzimanja građe fonda 1988. godine, ona je bila smeštena u
prostorijama Skupštine opštine Bačka Topola. Pri preuzimanju količina građe
iznosila je 0,7 m, a po obradi izlučeno je 0,6 m bez- vrednog registraturskog
materijala i za čuvanje je ostalo 0,1 m.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 323 SELJAČKA RADNA ZADRUGA „SLOGA“ – PAČIR (?–?),
1949–1953
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 4; k. 1; 0,1 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: knjige radnih dana, obračuna sa zadrugarima,
zemljišnog udela i spisi zapisnika o primopredaji osnovnih sredstava,
članova, mesečnih pregleda trudodana.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zakoni o Zemljoradničkim zadrugama (iz 1946. i 1949. godine) naložili su
osnivanje Seljačkih radnih zadruga u Federativnoj narodnoj
143
republici Jugoslaviji.244 S obzirom na slabu očuvanost građe, o tvorcu fonda
nije moguće sačiniti adekvatan istorijat.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je u ukupnoj dužini od 0,4 m, u prostorijama
skupštine opštine Bačka Topola.245 Prilikom sređivanja izlučen je bezvredni
registraturski materijal ukupne količine 0,3 m i za stalno čuvanje ostalo je 0,1
m arhivske građe, koja je upakovana u arhivsku kutiju.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane. Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 324 RADNA ORGANIZACIJA ZA PROMET I ODRŽAVANJE
MOTORNIH VOZILA „AUTOOPREMA“ – SUBOTICA (1960–1986),
1950–1987
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 246; fasc. 26; reg. 120; 29,6 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: nema
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Matična knjiga, personalni dosijei, Ugovori i Rešenja o davanju stanova na
korišćenje, Pravilnici, Delovodnici, Zapisnici zbora radne jedinice, sa sednica
organa upravljanja i radničke kontrole.
Istorijat stvaraoca fonda:
Preduzeće je tokom svoga postojanja doživelo više organizacionih promena.
Preduzeće je osnovano 28. oktobra 1960. godine pod nazivom
„Remont“.246 Naziv „Autooprema“ Preduzeće za promet i održavanje motornih
vozila – Subotica, preduzeće nosi od 4. oktobra 1964. godine. Naziv se
dopunjuje 1973. godine na: „Autooprema“ – Preduzeće za promet
244 Vidi: Srpska enciklopedija, knjiga 1, Novi Sad – Beograd 2010, str. 664–646. 245 IASu, F. 323, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju građe br. 03-18/17 iz 1988. godine. 246 IASu, F. 425, NOO Subotica, 04-21678/1960. godine.
144
i održavanje motornih vozila, proizvodnju i prodaju rezervnih delova, servisne
opreme i derivata nafte na malo i veliko –Subotica. Od 1974. godine u
sastavu ima nekoliko OOUR-a: RO „Autooprema“, OOUR „Trgovina“ Sub,
OOUR „Autoservis“ Subotica, OOUR „Export–Import“ Subotica, OOUR
Beograd. Preduzeće se 1979. godine sastojalo od: OOUR-a „Velepromet“,
OOUR-a „Export–Import“, OOUR-a „Autoservis“ i OOUR-a „Trgovine“.
Od 1986. godine OOUR „Trgovina“ je u likvidaciji, a OOUR „Velepromet“
se priključuje firmi „Koteks–Union“ Beograd.247
Istorijat fonda:
Spisi ovoga fonda su preuzeti od RO „Autooprema“ OOUR „Trgovina“ u
redovnoj likvidaciji 1988. godine.248
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 325 RADNA ORGANIZACIJA „AUTOOPREMA“ – OOUR
„TRGOVINA“ – SUBOTICA (1974–1986), 1968–1988
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 206; k. 105; fasc. 41; 31,30 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: nema
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Zapisnici organa upravljanja, Glavna knjiga, personalni dosijei, Statuti,
izgradnja i adaptacija objekta, Ugovori za stambene kredite i Rešenja za
dodeljivanje stanova.
Istorijat stvaraoca fonda:
Radna organizacija „Autooprema“ Subotica osnovana je 1974. godine.
Sastojala se od više OOUR-a: OOUR „Trgovina“ Subotica, OOUR „Autoservis“
247 Službeni list SFRJ, 49/1986, Oglasni deo, str. VIII. 248 IASu, F. 324, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-18/4 od 14. aprila 1988. godine.
145
Subotica, OOUR „Export–import“ Subotica, OOUR „Beograd“ Beograd.
Rešenjem Višeg suda u Subotici Posl. br. R1.1/1986 od 15. avgusta 1986.
godine, nad OOUR „Trgovina“ u sastavu „Autooprema“ Subotica otvoren je
postupak redovne likvidacije.249
Istorijat fonda:
Fond je preuzet od „Autoopreme“ OOUR „Trgovina“ u redovnoj likvidaciji
1989. godine.250
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 326 SOCIJALISTIČKI SAVEZ RADNOG NARODA VOJVODINE –
OPŠTINSKA KONFERENCIJA SUBOTICA – SUBOTICA (1953–1990),
1953–1990
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 53; k. 195; 26 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen Informativna
sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda sadrži: zapisnike, delovodnike, finansijske knjige, pravilnike,
statute, izveštaje, planove, programe, kadrovsku evidenciju, statistiku, izborni
materijal, biltene, prepisku, štampane materijale, lične spise...
Istorijat stvaraoca fonda:
Socijalistički savez radnog naroda „stvoren“ je iz Narodnog fronta, koji je
kao oblik političkog delovanja nastao u vreme Narodnooslobodilačkog rata i
bio osnovan po nalogu Komunističke partije Jugoslavije. Godine 1953. NF
prerasta u SSRNJ. Od tada, pa do prestanka postojanja, ta društveno-
politička organizacija organizovana je po svim vertikalama države.
249 Službeni list SFRJ, broj 49/86 od 29. avgusta 1986. godine, Oglasni deo, str. VIII. 250 IASu, F. 325, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br.03-18/5 od 20. jula 1989. godine.
146
Na teritoriji Subotice bilo je devet organizacija, organizovanih na teritorijalnom
principu: Donji Grad, Stari Grad, Novi Grad, Palić, Bajmok, Bikovo, Žednik,
Đurđin, Tavan- kut. Organizacija je imala svoje odbore, predsedništva,
sekretarijate i komisije. Postojale su organizacije po delovima grada, ukupno
111. Od 1960. godine postoji samo jedna Opštinska organizacija SSRN, te
mesne organizacije, bazirane na prostoru 24 mesne zajednice, sa
podružnicama. Godine 1967. konferencija je postala krovni oblik organizacije.
SSRN je ukinut 16. jula 1990. godine, kada je organizacija postala jedan od
osnivača–temelja nove političke stranke u Srbiji251.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzimana je dva puta: 1988. i 1991. godine.252 Tada je
preuzeto ukupno 67 knjiga i 265 kutija i fascikli. Kod pravnog naslednika
subotičke organizacije SPS i dalje je smeštena poverljiva građa. Godine 1993.
fond je sređen i na trajnom čuvanju ostalo je 53 knjige, 195 kutija, ukupne
dužine 26 m. Iste godine napisan je i sumarni inventar.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 327 DOM OMLADINE I PIONIRA – SUBOTICA (1972–1982), 1972–1982
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj /; k /; 9 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine Zapisnici, personalni dokumenti, plakati, brošure, knjige.
251 Ta stranka je Socijalistička partija Srbije, koja je i pravni naslednik SSRN. 252 IASu, F. 326, Dosije fonda, Zapisnici o preuzimanju br. 03-17/2 iz 1988. i br. 03-18/5 iz 1991.
godine.
147
Istorijat stvaraoca fonda:
Na sednici Opštinske konferencije Saveza omladine Vojvodine Subotica,
održanoj 19. decembra 1971. godine, doneta je odluka o osnivanju Doma
omladine Subotica, sa sedištem u Harambašićevoj ulici broj 4. Dom omladine
je imao zadatak da zadovoljava kulturne i zabavne potrebe omladine
Subotice i pruži im mogućnost za stalnu razonodu.253 Dom omladine počeo je
da radi 1. januara 1972. godine. Dom je prestao da radi 1982. godine. Pravni
naslednik je bila Opštinska konferencija Saveza socijalističke omladine
Vojvodine – Subotica.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 1988. godine u prostoru Opštinske konferencije
Saveza socijalističke omladine Vojvodine – Subotica, u ukupnoj količini od oko
35 m. Potom je u IASu izlučeno 26 m građe koja nema arhivističku vrednost.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 328 ZBIRKA DOKUMENATA SUBOTIČKIH CEHOVA –
SUBOTICA (1860–1872), 1852–1874
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 3; k. /; 0,10 m
Jezik građe: nemački, mađarski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: od velikog značaja
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Većinom podaci o trgovačkom cehu, a ima podataka i o stolarima i njihovim
kalfama.
Istorijat stvaraoca fonda:
U cilju zaštite svojih prava i interesa, trgovci i zanatlije su se udruživali u
cehove. Pravila pojedinih cehova bila su potvrđena od strane kralja izdavanjem
253 Odluka Saveza omladine Subotica, broj 02-23/1, od 25. januara 1972. godine.
148
cehovskih privilegija. Cehovi su imali svoje zastave, koje su se koristile
prilikom većih svečanosti.
U Subotici su 1750-ih godina cehovske privilegije zatražili krojači, krznari i
čizmari, a dobili ih 1760. godine. Krojači i krznari su imali zajedničku cehovsku
privilegiju od 1763. godine. Kasnije su 1777. godine cehovske privilegije dobili
sarači, dugmari i užari, a zajedničku 1779. godine zidari, tesari, bravari, stolari
i staklari i iste godine i tkači kao i trgovci.
Cehovi su ukinuti Zakonom o zanatstvu 1872. godine,254 a rad trgovaca je
regulisao Zakon o trgovcima iz 1875. godine.255 U kasnijem periodu se trgovci
i zanatlije organizuju u Društva zanatlija i trgovaca.256
Istorijat fonda:
Zbirka dokumenata subotičkih cehova je formirana 1988. godine od knjiga
koje su izdvojene iz fonda Udruženje trgovaca i zanatlija.257 Radi se o tri knjige
koje su radi zaštite stavljene u kutiju. Zbirka je sređena 1991. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 329 TVORNICA ČARAPA „8. MART” – SUBOTICA
(?–?), 1947–1948
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,10 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa opštim podacima
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine spisi, odnosno kartoni mašina za proizvodnju čarapa (razne vrste i namene) sa fotografijama. Kartoni opisuju same mašine i njihovu namenu: mašine za izradu dužine čarapa, za izradu peta, za izradu prstiju i dr.
254 Az 1872. évi Ipartörvény 8-ik törvénycikke (Zakoni o zanatstvu). 255 Az 1875. évi Kereskedelmi Törvény 37-ik törvénycikke (Zakoni o trgovini). 256 Iványi István, Szabadka szabad királyi város története II., Szabadka 1892, str. 233–239. 257 IASu, F. 328, Dosije fonda, Službena beleška 1/3.
149
Istorijat stvaraoca fonda:
Kada su posle oslobođenja i završetka Drugog svetskog rata mašine za
pletenje čarapa bivše fabrike „Fako“ vraćene u Suboticu, Sreski narodni sud
je 1946. godine doneo odluku da se one oduzmu vlasnicima, i u korist države
„predao narodu na upravu“.258 Novoosnovana fabrika je dobila revolucionarno
ime „La Pasionarija”, da bi 1951. dobila sadašnje „8. mart”.
Istorijat fonda:
Arhiva građa preduzeća je nekoliko puta seljena od Subotice do
Budimpešte, od Budimpešte do Novog Sada i na kraju od Novog Sada do
Subotice. U tom seljakanju se rasula, odnosno veći deo spisa i kompletne
knjige su se zagubili negde u Mađarskoj i nisu vraćeni. Arhiva je sa delovima
drugih fondova preuzet od Arhiva Vojvodine 1988. godine.259 Građa je redom
stavljena u košuljice, a tokom sređivanja nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 330 ŠKOLA ZA ZAJEDNIČKO SREDNJE VASPITANJE I
OBRAZOVANJE „MOŠA PIJADE” OOUR ZAJEDNIČKA SREDNJA
ŠKOLA „BRATSTVO” – SUBOTICA (1977–1983), 1973–1984
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 9; k. 27; 3,34 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
258 IASu, F. 068, Dosijei o nacionalizaciji br. 250, Odluka Sreskog narodnog suda br. Vp.
1728 od 14. januara 1946. godine. 259 IASu, F, 329, Dosije fonda, Zapisnici o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 od
10. juna 1988.
150
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine knjige, odnosno opšte (zapisnici raznih komisija,
delovodnici) i učeničke, koje sadrže podatke o učenicima (ime i prezime,
datum i mesto rođenja, ime i zanimanje roditelja), o broju razreda i učenika u
njima, o nastavnim predmetima i pokazanom uspehu pojedinih učenika i dr.
Sačuvane su i Matične knjige Gimnazije za 1. i 2. razred (nastavni jezici srpski
i mađarski) i za Medicinsku školu za 1. i 2. razred (nastavni jezici srpski i
mađarski), te knjige sa podacima o dopunskom i kvalifikacionom ispitu i
Registri.
Spisi sadrže opštu i učeničku dokumentaciju. Kod Opštih spisa nalaze se
Zapisnici Radničkog saveta, Pedagoškog veća, Školske zajednice učenika,
Zbora radnih ljudi. Planovi i programi vaspitno obrazovnog rada, Personalni
dosijei profesora i drugog osoblja škole. Potom spisi (među kojima se nalaze
i normativna akta i dokumentacija o registraciji škole) i statistika. Učenička
dokumentacija sadrži zapisnike o polaganju popravnih ispita i spiskove
učenika po odeljenjima.
Istorijat stvaraoca fonda:
U toku školske reforme (tzv. „Šuvarice”) u SFR Jugoslaviji Izvršno veće SO
Subotica dalo je saglasnost da se osnuje Škola za zajedničko srednje
vaspitanje i obrazovanje „Moša Pijade” u Subotici, sa dve osnovne
organizacije udruženog rada u sastavu škole: OOUR „Bratstvo” i OOUR
„Jedinstvo”, da bi pokrajinski sekretarijat za obrazovanje i kulturu doneo
rešenje o ispunjenosti uslova za vršenje vaspitno- obrazovne delatnosti 17.
jula 1977. godine.260 Registracija škole je izvršena kod Okružnog privrednog
suda i Osnovnog suda udruženog rada Subotica.261 Zbog usaglašavanja sa
ZUR-om registracija se ponovo izvršila 1978. godine.262
Za vreme svoga delovanja, Škola je nosila ime Škola za zajedničko
srednje vaspitanje i obrazovanje „Moša Pijade” OOUR Zajednička srednja
škola „Bratstvo” Subotica – Moša Pijade Általános Oktatási Nevelési
Középiskola Testvériség Egység Általános Középiskola Szabadka, sa
260 Sl. list SAPV br. 19 od 26. jula 1977. Rešenje pokrajinskog sekretara za obrazovanje, nauku i
kulturu br. 022-49/77. 261 IASu, F. 330, Dosije fonda. Rešenja Okružnog privrednog suda u Subotici Fi: 447/77 od
1.07.1977, i Rešenje Osnovnog suda udruženog rada Subotica Fi: 567/77 od 1.07.1977. 262 Sl. list SFRJ br. 53/76 Fi: 2602/78 od 22.12.1978. U izveštajima ove škole koja u osnovi baštini
tradiciju srednjoškolskog gimnazijskog obrazovanja, datum njenog početka se traži, iako bez i jednog
relevantnog dokumenta, u prvoj polovini 18. veka što je u nauci još uvek neutemeljeno.
151
sedištima u ulici Š. Petefi br. 1 i M. Gorkog br. 53 u Subotici. Škola je bila
dvojezična, odnosno nastava se izvodila na srpskom i mađarskom nastavnom
jeziku. Cilj škole je bio da se vrši vaspitanje i obrazovanje omladine u duhu
tadašnjeg društvenog socijalističkog uređenja i moralnih normi koje su trebale
da se prožimaju sa iskustvima školskih reformi sprovedenih u skandinavskim
zemljama. Međutim, kako je reforma pokazivala slabe rezultate, posle samo
6 godina odustalo se sa njom i vratilo na pređašnji školski sistem.
Reorganizacijom školske mreže u Subotici, 1. septembra 1983. godine škola
prestaje da postoji, a školsku zgradu nasleđuje srednja Građevinska škola
„18. novembar“ iz Subotice, koja je takođe otuda preseljena 1992. godine.
Istorijat fonda:
Arhivska građa je, u nesređenom i nekompletnom stanju, pronađena među
preuzetom arhivskom građom iz srednje Građevinske škole a koja se
odnosila na više srednjih škola.263 Prilikom čestog menjanja školskih zgrada
te seljakanja administracije, izgubio se trag pre- ostalom delu građe. Otuda je
ona nekompletna. Prilikom arhivističkog sređivanja, iz fonda su izlučeni
duplikati i multiplikati dokumenata.264
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane. Spisi
su fragmentarno sačuvani.
F. 331 POTPUNA MEŠOVITA GIMNAZIJA SA MAĐARSKIM NASTAVNIM
JEZIKOM – SUBOTICA (1944–1956), 1944–1956
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 21; 0,01; 1 m
Jezik građe: srpski 99%, mađarski 1%
Stepen sređenosti: sređen
Stepen sređenosti: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
263 IASu, F. 330, Dosije fonda, Službena beleška sastavljena prilikom preuzimanja arhivske
građe, bez broja i datuma, od decembra 1992. godine. 264 IASu, F. 330, Zapisnik o izlučivanju br. 04-15/3 od 20.05.1998.
152
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Knjige: Glavne knjige učenika redovnih (odeljenja od 1. do 8. razreda) i
privatnih učenika (odeljenja od 1. do 8. razreda ); Glavni protokol višeg
tečajnog ispita; Zapisnici višeg tečajnog ispita; Matična knjiga zaposlenih.
Spisi: Zapisnici višeg tečajnog ispita, personalni dosijei zaposlenih, uzorak
svedočanstva o platni spiskovi zaposlenih.
Istorijat stvaraoca fonda:
Po oslobođenju od okupatora, nova vlast je radila na uspostavljanju školske
mreže u Subotici. Tako je od mađarskih odeljenja Muške gimnazije i
Mađarske ženske gimnazije osnovana Potpuna mešovita gimnazija, koja je
otpočela sa radom školske 1944/45. godine. Rešenje za odobrenje rada škole
doneto je 12. novembra 1945. godine.265 Škola je bila jednojezična, dakle
nastava se izvodila samo na mađarskom nastavnom jeziku. Cilj škole je bio da
se vrši vaspitanje i obrazovanje mađarske omladine u duhu novog društvenog
uređenja i moralnih normi koje su trebale da se prožimaju sa novim vremenom
i novim društvenim sistemom. Od 1946. godine škole se naziva „Državna
potpuna mešovita gimnazija sa mađarskim nastavnim jezikom – Állami
Magyarnyelvű Gimnázium, da bi 1948. godine ponovo promenila ime u
„Potpuna mešovita gimnazija sa mađarskim nastavnim jezikom – Subotica”.
Spajanjem ove škole sa Potpunom mešovitom gimnazijom sa srpskim
nastavnim jezikom 1956. godine, nastala je Gimnazija „Moše Pijade” –
Subotica, koja je u istoj zgradi imala dvojezična odeljenja, dakle sa srpskim i
mađarskim nastavnim jezikom i sedištem u ulici Šandora Petefi br. 1 u Su-
botici.266
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta od Građevinske srednje škole iz Subotice u
sređenom stanju i po popisu iz arhivske knjige 1988. godine, 267 a delom je
pronađena među preuzetom arhivskom građom iz srednje Građevinske škole,
a koja se odnosila na više srednjih škola.268 Prilikom čestog
265 IASu, F. 331, Dosije fonda. Rešenje Odeljenja za prosvetu APV u Novom Sadu, br. 9743/1945. 266 Vidi napomenu za fond 330. 267 IASu, F. 331. Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/19 od 30. decembra
1988. 268 IASu, F, 331, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/21 iz 1988; F.
330, Dosije fonda, Službena beleška sastavljena prilikom preuzimanja arhivske građe, bez broja i
datuma, od decembra 1992. godine.
153
menjanja školskih zgrada i seljakanja administracije, izgubio se trag
preostalom delu fonda. Otuda je fond sa nekompletnom građom. Prilikom
arhivističkog sređivanja iz fonda nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su fragmentarno sačuvani.
F. 332 PIARISTIČKA GIMNAZIJA (SZABADKAI VÁROSI
KATOLIKUS GIMNÁZIUM) – SZABADKA (SUBOTICA) (1942–
1944), 1942–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. /; 0,05 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
U Matičnoj knjizi učenika nalaze se imena učenika 1. i 2. razreda za dve
školske godine (1942–1944).
Istorijat stvaraoca fonda:
U toku Drugog svetskog rata i mađarske okupacije Bačke, Gradska
skupština je donela odluku o osnivanju katoličke gimnazije.269 Bez obzira na
većinsko Slovensko stanovništvo (koje je većinsko i katoličko), u duhu
tadašnjeg fašističkog okupacionog režima, škola je bila jednojezična i
nastava se izvodila samo na mađarskom nastavnom jeziku. Cilj joj je bio
sublimacija mađarkog naciona kroz obrazovanje rimokatoličke omladine, po
svojim verskim moralnim normama, odnosno u duhu fašističke ideologije
nacističke nemačke i hortijeve mađarske.270 Sedište škole bilo je u prvo vreme
u prostorijama Bunjevačkog katoličkog kruga (Rakocijeva ulica br. 8) a potom
269 IASu, F. 332, Dosije fonda, 28871/120 – 1942. U gradu je svo vreme okupacije postojala i
radila državna gimnazija. 270 A Kegyestanitórendiek vezetése alatt álló Szabadkai Városi Római Katolikus Gimnázium Év-
könyve az 1942/43 iskolai évről. Az iskola fennállásának 1. évében, Szabadka 1943.
154
u zgradi na Zemunskom putu (po oslobođenju – Beogradski put br. 117).
Prestala je sa radom po oslobođenju od okupatora i uspostavljanju nove
školske mreže u Subotici, sada u duhu bratstva i jedinstva, najverovatnije
krajem 1944. godine.271
Istorijat fonda:
Arhivska građa fonda, odnosno jedina sačuvana knjiga, preuzeta je, po
popisu iz arhivske, od srednje Građevinske škole iz Subotice 1988. godine.
Otuda je fond sa nekompletnom građom. Prilikom arhivističkog sređivanja iz
fonda nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 333 ŠKOLA ZA OPŠTE OBRAZOVANJE RADNIKA – SUBOTICA
(1947–1962), 1947–1962
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 5; k /; 0,20 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Glavne knjige učenika od 1. do 4. razreda (odeljenja a, b, c, d, e, f) za
nastavu na srpskohrvatskom i mađarskom nastavnom jeziku.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola za obrazovanje radnika sa nazivom „Niža radnička gimnazija u
Subotici“ otpočela je sa radom septembra 1947. godine, sa sedištem u zgradi
Gimnazije (Petefi Šandora br. 1). Odlukom Gradskog veća Narodnog odbora
grada Subotice, na početku školske 1955. godine
271 IASu, F. 332, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/24 od 30. decembra
1988; Kao putokaz za istraživanje i eventualno pronalaženje ostale arhivske građe fonda videti: F. 330,
Dosije fonda, Službena beleška sastavljena prilikom preuzimanja arhivske građe, bez broja i datuma,
od decembra 1992. godine.
155
prerasta u „Školu za opšte obrazovanje radnika – Subotica“.272 Škola je bila
dvojezična i nastava se izvodila na srpskom i mađarskom nastavnom jeziku.
Cilj škole je bio, usled velikog nedostatka školovanog kadra, da se vrši
naknadno obrazovanje radnika koji nisu mogli da se školuju tokom Drugog
svetskog rata (bilo da su ratnim događajima onemogućeni, bilo da su propustili
iz drugih razloga) u duhu tadašnjeg novog društvenog uređenja i moralnih
normi.
Škola je prestala da postoji, kako se pretpostavlja 1962.
Istorijat fonda:
Arhivska građa fonda, odnosno sačuvane knjige, preuzeta je, po popisu iz
arhivske knjige, od srednje Građevinske škole iz Subotice 1988. godine.273 Prilikom
arhivističkog sređivanja iz fonda nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
nisu sačuvani.
F. 334 ZEMLJORADNIČKA KREDITNA ZADRUGA – MALI IĐOŠ (1901–
1940), 1901–1940
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. 1; 0,20 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa opštim podacima
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine knjige (finansijske) i spisi: Zapisnici sa prilozima
(godišnjih skupština, Upravnog odbora i Nadzornog odbora), pravila, članska
knjižica, spiskovi zaposlenih te prepiska u vezi sa upisom u sudski registar i
ostala prepiska.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zadruga je osnovana pod nazivom „Maloiđoška hrišćanska kreditna zadruga”
(„Kishegyesi Keresztény Hitelszövetkezet, mint a keresztény szövetkezetek
272 IASu, F. 333, Dosije fonda. Odluka GNO-a grada Subotice od 30. avgusta 1955, Zapisnik sednice 14.
tačka dnevnog reda, str. 165. 273 IASu, F. 333, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/25 od 30.
decembra 1988.
156
országos központja, mint szövetkezet tagja”), 29. juna 1901. godine, kada je
održala osnivačku skupštinu.274 Cilj zadruge je bio da unapređuje materijalno
stanje svojih članova, podstiče na štednju, i uopšte vodi ka napretku.275
Zadruga je nastavila sa radom i po ujedinjenju u Kraljevinu Srba, Hrvata i
Slovenaca (odnosno od 1929. godine, Kraljevina Jugoslavija), ne menjajući
ciljeve, ali shodno novoj državi sa promenjenim nazivom i pravilima koja su
usvojena na Glavnog skupštini 25. aprila 1926. godine: „Maloiđoško
veresijsko udruženje”.276 Skupština zadrugara je bila održana i u 1937. godini,
a podaci o radu zadruge nalaze se i krajem 1940. kada je imenovan novi
Upravni odbor.277 Za vreme Drugog svetskog rata i mađarske okupacije
Bačke, kao i u periodu po oslobođenju, za sada nemamo podatke.
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta u nesređenom stanju od Arhiva Vojvodine
1988. godine,278 a potom (takođe u nesređenom stanju) i od PD Mali Iđoš 1989.
godine.279
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 335 HRIŠĆANSKA POTROŠAČKA ZADRUGA (KISHEGYESI KE-
RESZTÉNY FOGYASZTÁSI SZÖVETKEZET) – KISHEGYES (MALI
IĐOŠ) (1904–1916), 1904–1916
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. /; 0,02 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa opštim podacima;
Kategorizacija: /
274 IASu, F. 334, Dosije fonda, Zapisnik sa osnivačke skupštine 29. jula 1901. godine. 275 IASu, F. 334, Dosije fonda, Pravila Zadruge. 276 IASu, F. 334, Dosije fonda, Zapisnici Skupštine Zadruge od od 25. aprila 1926. 277 IASu, F. 334, Dosije fonda, Poziva se na spis Okružnog suda u Subotici br. F. 271 od
5. oktobra 1940. godine, kada se traži overa potpisa za novoizabrani Upravni odbor. 278 IASu, F. 334, Dosije fonda, Zapisnici o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 od 10. juna
1988. 279 IASu, F. 334, Dosije fonda, Zapisnici o primopredaji arhivske građe br. 03-18/2 od 17. marta
1989.
157
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine spisi: Zapisnici sa godišnjih skupština i sednica
Upravnog odbora i Nadzornog odbora, spiskovi zaposlenih, prepiska; Završni
računi rešenja u vezi sa finansijskim poslovanjem.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zadruga je osnovana pod nazivom „Hrišćanska potrošačka zadruga u
malom Iđošu” (Kishegyesi keresztény fogyasztási szövetkezet), 25. novem-
bra 1904. godine, kada je održala osnivačku skupštinu.280 Cilj zadruge je bio
da unapređuje materijalno stanje svojih članova, na taj način što će im
omogućiti da nabavljaju dobru robu po povoljnim cenama.281 Na vanrednoj
sednici skupštine koja je održana 18. juna 1916. godine, doneta je odluka o
likvidaciji zadruge.282
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta u nesređenom stanju od Arhiva Vojvodine 1988.
godine.283
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 336 BRAVARSKA PROIZVOĐAČKO-PRERAĐIVAČKA ZADRUGA
„1 MAJ“ FEKETIĆ (1948–1949), 1948–1949
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. 1; 0,10 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa opštim podacima
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Dokumentarni materijal čine podaci o zaradama, kartoni i potvrde o
zaposlenju.
280 IASu, F. 334, Dosije fonda, Zapisnik sa osnivačke skupštine 25. novembra 1904. godine. 281 Isto. 282 IASu, F. 334, Dosije fonda, Zapisnici Skupštine Zadruge od 18. juna 1916. 283 IASu, F. 334, Dosije fonda, Zapisnici o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 od 10. juna
1988. Videti priloženi spisak uz Zapisnik.
158
Istorijat stvaraoca fonda:
Zadruga je osnovana 4. Februara 1948. godine sa zadacima da u
zadružnim radionicama sa „naprednim metodama“ i radnom snagom svojih
članova nalazi najbolja rešenja u rešavanju poslova iz bravarske struke,
stručno i materijalno uzdiže svoje članove. Radi bolje konkurentnosti na
tržištu, zadruga je organizovala kreditiranje svojih članova, nabavljala
sirovine, prodavala gotove proizvode, kao i prijem učenika na praksi i stručno
ih izgrađuje u zanatu svoje struke. Međutim nije bila dugog veka jer je već
sledeće godine na godišnjoj skupštine koja je održana 6. marta 1949. godine,
doneta odluka o likvidaciji zadruge.284
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta u nesređenom stanju od Arhiva Vojvodine 1988.
godine.285 Nije vršeno izlučivanje bezvrednog registraturskog materijala.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 337 ZADRUGA POLJOPRIVREDNIKA – BÁCSFEKETEHEGYI
MEZŐGAZDÁK HITELSZÖVETKEZETE – BÁCSFEKETEHEGY
(FEKETIĆ) (1933–1943), 1933–943
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,10 m
Jezik građe: srpski imađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa opštim podacima
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine knjige (finansijske): glavna i knjiga udela i spisi:
Pravila, Zapisnici (Skupštine i Likvidacione komisije), te dopisi u vezi sa
likvidacijom.
284 IASu, F. 334, Dosije fonda. 285 IASu, F. 334, Dosije fonda, Zapisnici o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 od 10. juna
1988.
159
Istorijat stvaraoca fonda:
Zadruga je osnovana pod nazivom „Zadruga poljoprivrednika – Feketić”
(Bácsfeketehegyi Mezőgazdák Hitelszövetkezete), 11. marta 1933. godine,286
kada je održala osnivačku skupštinu. Cilj zadruge je bio da unapređuje
materijalno stanje svojih članova (unovči i nabavlja poljoprivredne
proizvode, stoke i opreme neposredno između svojih članova i kupaca,
daje kredite članovima), i uopšte vodi ka napretku.287 Za vreme Drugog
svetskog rata i mađarske okupacije Bačke, Zadruga je nastavila sa radom ne
menjajući ciljeve, a na Skupštini održanoj 29. novembra 1942. godine,
usvojena su nova Pravila koja su bila usklađena sa novim vremenskim
okolnostima.288 Na istoj skupštini donesena je odluka i likvidaciji zadruge.289
Osnovana je Likvidaciona komisija, međutim, nije likvidirana već se 20.
decembra 1943. godine pripojila
Kreditnoj zadruzi u Feketiću.290
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta u nesređenom stanju od Arhiva Vojvodine 1988.291
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane. Spisi
su manjim delom sačuvani.
F. 338 KREDITNA ZADRUGA (BÁCSFEKETEHEGYI
HITELSZÖVETKEZET) – FEKETIĆ (1942–1947), 1942–1949
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 5; k. 2; 0, 40 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa opštim podacima
Kategorizacija:/
286 Upisana je u sudski registar Okružnog suda u Subotici 23. marta 1933, pod F. 266. Vidi: Registar
društvenih firmi XI - 77 str. Ct. - 929/1 – 1933, koji se čuvaju u fondu br. 86. 287 IASu, F. 337, 2, Pravila Zadruge. 288 IASu, F. 334, 2,Zapisnici Skupštine Zadruge od 29. novembra 1942. godine. 289 Isto. 290 Vidi: Registar društvenih firmi XI - 77 str. Ct. - 929/4 . 291 IASu, F. 337, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 od 10. jun 1988.
160
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine knjige: delovodnici, registri (matična knjiga članova,
popis članova, imenski registar uz matičnu knjigu), finansijske knjige: glavna
i knjiga udela; spisi: prepiska, dosijei članova, dokumenta u vezi sa osnivanjem
i likvidacijom zadruge; pojedini podaci o konfiskaciji nemačke imovine.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zadruga je osnovana pod nazivom „Kreditna zadruga – Feketić” (Bács-
feketehegyi Hitelszövetkezet), 15. februara 1942. godine,292 kada je održa- la
osnivačku skupštinu i donela svoja Pravila. Cilj zadruge je bio da unapređuje
materijalno stanje svojih članova (unovči i nabavlja poljoprivredne proizvode,
stoke i opreme neposredno između svojih članova i kupaca, daje kredite
članovima), i uopšte vodi ka napretku.293
Već sledeće godine (1943) pripaja joj se „Zadruga poljoprivrednika –
Feketić” (Bácsfeketehegyi Mezőgazdák Hitelszövetkezet).294 Ne menjajući
ciljeve, Zadruga je nastavila sa radom sve do oslobođenja, kada su pravila
dopunjena,295 da bi 1947. godine bio oformljen likvidacioni odbor koji je svoj
posao okončao krajem sledeće godine.296
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta u nesređenom stanju od Arhiva Vojvodine
1988. godine.297
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
292 IASu, F. 338, Upisana je u Zadružni registar Sudbenog stola u Subotici , 6. mart 1942, u knjigu
br. II str. 334. Vidi: Registar firmi pod. Br. Ct. - 110/1942. od 10. marta 1942. 293 IASu, F. 338, Pravila Zadruge. 294 IASu, F. 338, Zadružni registar Sudbenog stola u Subotici - Ct. - 110/3. od 12. novembra
1943. god. 295 IASu, F. 338, Pravila Zadruge. 296 IASu, F. 338, Rešenje Ministarstva finansija NR Srbije br. 6308-49. od 25.februara 1949. god. 297 IASu, F. 338, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 od 10. jun
1988.
161
F. 339 ČANTAVIRSKA PRIVREDNA I KREDITNA ZADRUGA – CSANTAVÉRI GAZDASÁGI ÉS HITELSZÖVETKEZET –
ČANTAVIR (1942–1947), 1943–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,10 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa opštim podacima
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine knjiga: finansijska (knjiga udela članova Za- druge).
Istorijat stvaraoca fonda:
Zadruga je osnovana pod nazivom „Čantavirska privredna i kreditna
zadruga – Čantavir” (Csantavéri gazdaségi és Hitelszövetkezet), maja 1942.
godine.298 Funkcionisala je poput drugih privrednih i kreditnih zadruga u
periodu mađarske okupacije Bačke. Njeni ciljevi i zadaci bili su definisani
u Pravilima koje je prihvatila skupština osnivača: da unapređuje
materijalno stanje svojih članova (unovči i nabavlja poljoprivredne
proizvode, stoke i opreme neposredno između svojih članova i kupaca,
daje kredite članovima), i uopšte vodi ka napretku.299 Već sledeće godine
(1943) pripaja joj se „Zadruga poljoprivrednika – Feketić” (Bacsfeketehegyi
Mezogazdak Hitelszovetkezet).300 Likvidacioni postupak je pokrenut 1947.
godine,301 dok se njeno postojanje najverovatnije okončalo sledeće godine. 302
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta u nesređenom stanju od Arhiva Vojvodine 1988.
godine.303
298 IASu, F. 339, Sumarni inventar, Uvodna beleška. 299 Vidi Pravila sličnih Zadruga, npr.: F. 337, F. 338 itd. 300 IASu, F. 86, Registar društvenih firmi XI - 77 str. Ct. - 929/1 – 1933. Zadružni registar - Ct. -
110/3. od 12. novembra 1943. godine. 301 IASu, F.86, Registar društvenih firmi; Okružni narodni sud u Subotici br. Fi - 17/1947. str. 380
(Zavedena u Zadružni registar II, str. 380). 302 Pošto nemamo sačuvanih relevantnih podataka, pretpostavku smo našli u sličnim primerima u
okruženju, dakle okončnje likvidacija zadruga trajalo je otprilike godinu dana. 303 IASu, F. 339, Dosije
fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 od 10. jun 1988.
162
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 340 ZBIRKA POJEDINAČNIH DOKUMENATA
(1814–1993), 1814–1993
Osnovni podaci o zbirci
Količina arhivske građe: knj. /; k. 2; 0,24 m
Jezik građe: srpski, hrvatski, mađarski, nemački, latinski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa opštim podacima; analitički
inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine pojedinačni spisi razne provenijencije. Tiču se
istaknutih pojedinaca i društava iz Subotice, npr. pisma Ištvana Frankla,
Ambrozija Šarčevića; dopisnice upućene Josi Šokčiću i Balintu Vujkovu;
Pravila udruženja zemljoradnika Subotice (1920); porodična dokumenta
biskupa Ivana Antunovića (1814–1916); Zapisnik o preuzimanju „Bačke
galerije“ od dr Joce Milekića (1955), i dr.
Istorijat zbirke:
Zbirka pojedinačnih dokumenata nastala je odlukom Stručnog veća 1988.
godine.304 Sačinjavaju je pojedinačni različiti spisi razne provenijencije koji su
se zatekli u fijokama arhivskih radnika, i u najvećem broju u „kutiji“ Emila
Vojnovića, posle njihovog odlaska u penziju. Dokumenta su bila izvađena iz
arhivske građe pre i posle arhivističkog sređivanja za potrebe istraživanja,
pisanja, priređivanja za objavljivanje ili pisanja naučno-informativnih
sredstava o arhivskoj građi, odnosno prvog („žutog“) Vodiča ili pak stručnih
radova, a posle toga nisu bili odlagani na mesto već su se „zadržali u
fijokama“.305
304 IASu, F. 340, Zapisnik stručnog veća od 6. aprila 1989. godine, bez delovodnog broja:
„...na osnovu odluke donešene na sednici Stručnog veća IASu 07. decembra 1988. godine, formira
se, Zbirka pojedinačnih dokumenata. Zbirka se uvodi u registar fondova i zbirki pod brojem 332...“ 305 Emil Vojnić je bio direktor Istorijskog arhiva u periodu 1951–1973. Vidi: Z. Matijević, Prilozi za
bibliografiju Emila Vojnovića, u: Ex Pannonia, Glasnik Istorijskog arhiva, br. 1, 1996, str. 193–194.
163
Zbirka je nastala, odlukom Stručnog veća IASu 7. decembra 1988. godine
od pojedinačnih dokumenata razne provenijencije.306 Otvorenog je tipa, što
podrazumeva da se nadopunjuje sa dokumentima koji u IASu pristižu
pronalaskom u samom arhivu, otkupom ili poklonom.307
F. 341 KRIVAJA VODNA ZAJEDNICA – BAČKA TOPOLA (1952–
1962), 1963–?
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,10 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa opštim podacima
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine spisi: zapisnici Upravnog odbora, knjiga osnovnih
sredstava; finansijske kartice.
Istorijat stvaraoca fonda:
Vodna zadruga je osnovana pod nazivom „Krivaja vodna zajednica –
Bačka Topola”, 20. marta 1952. godine.308 Cilj Zajednice bio je održavanje
kanalske mreže, regulacija tokova rečice Krivaje; izgradnja kanalizacijske
mreže u Bačkoj Topoli i okolini; bušenje i održavanje arterskih bunara za
potrebe građanstva ali i u svrhu navodnjavanja; sondažno istraživanje tla,
podzemnih voda itd.309
Sa osnivanjem Direkcije za izgradnju hidrosistema Dunav–Tisa– Dunav,
sve vodne zajednice u Bačkoj i Banatu, objedinile su se i na taj način postale
deo jedinstvenog sistema. Tako i „Krivaja vodna zajednica – Bačka Topola” od
31. decembra 1962. godine, prestaje sa samostalnim radom, i deluje u okviru
D-T-D hidrosistema.310
306 IASu, F. 340, Zapisnik stručnog veća od 6. aprila 1989. 307 Isto. Po odluci Stručnog veća IASu, za stručne poslove na Zbirci (arhivistička obrada i zaštita)
određena je Zolna Matijević, arhivista u IASu. 308 Upisana je u Zadružni registar Sudbenog stola u Subotici, 6. mart 1942. godine, u knjigu
br. II str. 334. Vidi: Registar firmi pod. Br. Ct. - 110/1942. od 10. marta 1942. 309 IASu, F. 341, Zapisnici Upravnog odbora Krivaja vodna zadruga. 310 IASu, F. 341, Zapisnici Upravnog odbora Krivaja vodna zadruga, od 14. februara 1963.
godine.
164
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta bez zapisnika, bez datuma, u nesređenom
stanju od Istorijskog arhiva Senta.311 Deo materijala biće izlučeno po isteku
roka čuvanja.312
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su u manjem boju sačuvani.
F. 342 DRŽAVNO TUŽILAŠTVO – (STAATSANWALTSCHAFT) –
THERESIOPEL (SUBOTICA) (1849–1861), 1852–1854
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 6; 0,64 m
Jezik građe: nemački, mađarski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Predmeti u vezi sa korupcijom, krađom, fizičkim zlostavljanjem, nasilnim
ponašanjem, falsifikovanjem novčanica i dokumenata, ilegalnim
posedovanjem oružja i municije, raznim prevarama, provalama, zabranom
štampanja, zelenaštvom, zapisnici sa saslušanja, mesečni izveštaji o radu
Tužilaštva...
Istorijat stvaraoca fonda:
Ustavom donetim u Olomoucu (nastala je Srpska Vojvodina i Tamiški
Banat kao posebno administrativno područje odvojeno od ugarske uprave,
sa sedištem u Temišvaru) i izdatim putem carskog patenta od 4. marta 1849.
godine, utvrđen je pravni položaj Ugarske u okviru centralizovanog,
apsolutističkog Austrijskog carstva. Pravo- snažnost austrijskih zakona
proširena je na područje Mađarske. Ovim merama je ceo upravni i pravni
sistem pretrpeo korenite promene. Pravosuđem je upravljalo Ministarstvo
pravde (Justizministerium) koje je 1. novembra 1849. godine jasnim
zakonskim merama regulisalo organizaciju pravosudnog sistema.
311 IASu, F. 341, Dosije fonda. Uvodna beleška. „Građa je primljena od Istorijskog arhiva iz Sente
bez zapisnika pre nekoliko godina.” 312 IASu, F. 341, Sumarni inventar, str. 1.
165
(„A Magyarországban ideiglenesen behozandó bírósági szerkezetet és
perrendtartást tárgyazó határozatok”). Shodno centralizovanom društvenom
uređenju, na vrhu hijerarhije nalazio se najviši i kasacioni sud (Oberster
Gerichts und Cassationhof) u Beču, a ispod njega Viši sudovi u pet mađarskih
okruga (Districtual Obergericht). Osnovu organizacione sheme pravosuđa
činili su županijski sudovi (Landesgericht) i sreski sudovi u okviru njih. Upravni
delokrug magistrata sužen je na najmanju meru, a osnivanjem sreskih sudova
1850. godine pravosuđe je potpuno odvojeno od uprave, a sprovedeno je i
odvajanje tužilaštva iz okvira ostalih pravosudnih organa.313
Postepeno preovladava mišljenje da su u gotovo svim krivičnim delima
indirektno povređeni i državni interesi, a ne samo interesi oštećenog
pojedinca, i da krivični postupak protiv počinitelja krivičnih dela treba voditi bez
obzira na volju eventualnog oštećenog. U XIX veku , prodiranjem buržoaskog
društvenog i državnog uređenja u sve evropske države, dolazi do uvođenja
ustanove javnog tužilaštva i to po uzoru Francuske.
Prema tom tipu, javno tužilaštvo je sveobuhvatni, opšti organ za kontrolu
zakonitosti rada gotovo svih drugih državnih organa, koji kad ustanovi
nezakonit postupak kontrolisanog organa, upotrebljava određena pravna
sredstva da se ispravi nezakonitost, odnosno da se počinitelj krivičnog dela
kazni. Progon počinitelja krivičnih dela u krivičnom postupku, međutim nije
jedina osnovna dužnost javnog tuži- oca. Pored pomenutog zadatka, u
delokrug mu spada i opšta kontrola nad sprovođenjem zakona.
Značaj institucije javnog tužilaštva uslovljen je i okolnošću da o tom organu
zavisi inicijativa za gonjenje krivičnih dela kojima se narušava poredak
određene države. Kako je krivični postupak svake države jedan od
instrumenata pomoću kojih država zaštićuje poredak koji postoji u interesu
određene vladajuće klase, tako je i javni tužilac bitni organ u zaštiti toga
poretka.314
Državno tužilaštvo je nezavisno od sudova i obrnuto. U centralističkoj
Habsburškoj Monarhiji predstavnike tužilaštva, na predlog Ministra pravde,
imenuje sam kralj.
U ostale delatnosti Državnog tužilaštva spadalo je i vođenje krivičnih
evidencija i tumačenje podataka za potrebe upravnih, bezbednosnih i sudskih
313 Nánási László, Az állami igazságszolgáltatás kezdetei Kecskeméten 1851–1861, Bács-Kiskun
Megye múltjából, Kecskemét 2005, str. 302–303. 314 Enciklopedija Jugoslavije, 4 Hil – Jugos, Zagreb 1960, str. 470–471.
166
organa. Kroz to je bio omogućen uticaj države na administrativne tokove
sudova, odgovarajuće zastupanje zakonitosti u odnosu na počinjeno krivično
delo, kao i sprovođenje zakona u građanskim parnicama.
Carskom uredbom iz 1852. godine sužen je delokrug Tužilaštva na
krivično pravo, pri čemu je tužilac stekao nadležnost za pokretanje postupka
i prosleđivanje istog na apelacioni sud.315
Na osnovu odluke najviše zakonodavne instance od 18. aprila 1861.
godine, rad ustavnih sudova počinje od 1.maja 1861. godine dok se
dotadašnji državni sudovi i tužilaštva ukidaju. Njihov predmete preuzima
Mađarska državna kancelarija, odnosno nadležni pravosudni organi.
Istorijat fonda:
Arhivska građa fonda preuzeta je 10.06.1988. godine316 u registraturski
sređenom stanju i količini od 4 arhivske kutije, 0,40 m. Reviziji fonda pristupilo
se 2013. godine. Usled stavljanja predmeta u košuljice, količina arhivske
građe iznosi 6 arhivskih kutija.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 343 SUBOTIČKA VINOGRADARSKO-VOĆARSKA ZADRUGA S.O.J.
– SUBOTICA (1946–1948), 1946–1947
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. /; 0,01 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda je fragmentarno sačuvana i sadrži jednu knjigu zapisnika sa
upravnog odbora. Zapisnici koji su se vodili bavili su se
315 Nánási László, Magyarország ügyészségének vázlatos története a kezdetektől 1953-ig. Bács-
Kiskun Megye múltjából, Kecskemét 2005, str. 267. 316 IASu, F. 342, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br.03-18/6 od 10.06.1988.
godine.
167
tekućim pitanjima i problemima. Uglavnom su se donosile odluke o nabavci
raznih dobara, kreditiranju članova zadruge, prijemu novih članova itd.
Istorijat stvaraoca fonda:
Subotička vinogradarsko-voćarska zadruga sa ograničenim jemstvom
osnovana je na osnovu Osnovnog zakona o zadrugama,317 te je upisana u
registar Okružnog suda u Subotici ali se njen tačan datum ne može odrediti
s obzirom na to da ni spisi ni pomenuti registar nisu sačuvani.
Jedini podatak kojim Arhiv raspolaže a koji se odnosi na prestanak rada
ove zadruge jeste zapisnik sa sednice upravnog odbora subotičke voćarsko-
vinogradarske zadruge. Na ovoj sednici održanoj 22. decembra 1947. godine
doneta je odluka na predlog Zadružnog saveza NRS i privrednog odseka
Izvršnog odbora Gradskog narodnog odbora u Subotici, da se izvrši fuzija sa
Zemljoradničkom nabavno-prodajnom zadrugom u Subotici. Plan za spajanje
ili pripajanje navedenih zadruga trebalo je biti sprovedeno u toku 1948.
godine, nakon što se pripreme zaključni računi iz prethodne poslujuće godine.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta od Arhiva Vojvodine 10. juna 1988. godine318 u
količini od jedne knjige.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane. Spisi
nisu sačuvani.
F. 344 SRPSKA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA U JAGODNJAKU –
KARAĐORĐEVO (1947–1948), 1904–1948
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 9; k. /; 0,10 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa opštim podacima
Kategorizacija: /
317 Službeni list FNRJ br. 59/1946, od 23. jula 1946. godine, str. 677–682. 318 IASu, F. 315, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-18/6.
168
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine knjige: zapisnici Glavne redovne skupštine, zapisnici
Upravnog i Nadzornog odbora; spiskovi članova Zadruge; knjige udela,
štednje i zajmova.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zadruga je osnovana pod nazivom „Srpska zemljoradnička zadruga u
Jagodnjaku”, krajem dvadesetog veka.319 Cilj zadruge je bio da unapređuje
materijalno stanje svojih članova: unovči i nabavlja poljoprivredne proizvode
i opremu, neposredno između svojih članova i kupaca, daje kredite članovima,
i uopšte vodi ka napretku zadrugara. Članstvo u zadruzi bilo je dostupno za
sve punoletno stanovništvo i na dobrovoljnoj bazi, uz propisanim minimalni
osnovni novčani ulog. Zadruga je imala skupštinu koja se održavala godišnje i
na kojoj su se donosile obavezujuće odluke u vezi sa zadrugom i zadrugarima.
Rad joj je prekinut po oslobođenju i stvaranju novih seljačkih zadruga po
sovjetskom modelu. 320
Istorijat fonda:
Arhivska građa, je preuzeta u nesređenom stanju od Arhiva Vojvodine
1988. godine.321 Izlučivanje nije vršeno.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 345 BAČKOTOPOLSKO ZANATLIJSKO PEVAČKO DRUŠTVO –
TOPOLYAI IPAROS DALOSKÖR – BAČKA TOPOLA
(1911–1949), 1924–1948
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 4; 0,40 m
Jezik građe: mađarski i srpski
319 IASu, F. 338, Sumarni inventar, Uvodna beleška, str. 1. Kako nisu sačuvana osnivačka
dokumenta, nije se mogao utvrditi tačan datum osnivanja. Međutim, sačuvan je indeks uz Zadružni
registar Okružnog suda u Subotici gde je Zadruga bila upisana pod Z – II, str. 536. 320 Z. Veljanović, Bačka , u: Srpska enciklopedija, tom 1, knj. 1, Novi Sad – Beograd 2010, str.
644–646. 321 IASu, F. 338, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 od 10. jun
1988.
169
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Među spisima nalaze se Pravila društva, spisak članova i uprave, zapisnici
sa sednica, plakati, pozivi na zabave i programi zabava, pristupnice pojedinih
članova, fotografije, notni materijal itd.
Istorijat stvaraoca fonda:
Kako ne postoje pouzdani istorijski izvori o datumu osnivanja
Bačkotopolskog zanatlijskog pevačkog društva, za početnu godinu delovanja,
mogla bi da se uzme godina sa pečata Društva iz 1911.322 godine.
Najverovatnije da je Društvo osnovano kao zanatlijsko društvo sa više sekcija
i koje je u svojim okvirima imalo i pevačku grupu.323 No i kao takvo, nije imalo
snage da traje u kontinuitetu, te je njen rad često zamirao, da bi se ponovo
obnavljao.324 U periodu Kraljevine Jugoslavije, Društvo je nosilo naziv na
srpskom i mađarskom jeziku: B. Topolsko zanatlijsko pevačko društvo – B.
Topolyai Iparos Dalegylet. Na pečatu iz tog perioda, osim ovog imena, u
sredini je bila ucrtana lira. Ciljevi Društva bili su da se pre svega zanatlije
(otuda je društvo delovalo u zatvorenom krugu), u slobodno vreme, okupljaju i
zabave kroz prosvetu i kulturu. Imalo je dve sekcije: tamburašku i pozorišnu.
Kako je mu- zika bila najpodesnija za to, posebno su je negovali u okviru
Društva. Izvodili su razne domaće i strane autore, a dirigenti u međuratnom
periodu bili su Karlo Hofman i Bela Buhvald. Društvo je delovalo i dalje sa
prekidima sve do 1949. godine kada je prestalo sa radom.325
322 Monografija Bačke Topole 1750–1945, Bačka Topola 2001, str. 158. Postoje i druga tu-
mačenja ali bez dovoljno argumentacije. Vidi: feljton pod nazivom: „Szálljon a dal” od 4-22. februara
1989. str. 19; IASu; F. 345. Dosije fonda, Uvodna beleška, str. 1. 323 Isto, otuda dva različita sačuvana pečata iz iste godine. Na jednom je tekst: Bačkotopolski
zanatlijski krug i pevačko društvo 1911, a na drugome: Topolyai Iparos Daloskör 1911. U središtu
pečata se nalazi ucrtana lire. 324 IASu, F. 345, Dosije fonda, Sumarni inventar, Uvodna beleška. str. 1. Opet nema podataka
kada je društvo prekinulo sa radom (dakle, najverovatnije pred Prvi svetski rat), ali ima podataka da
je posle Prvog svetskog rata Obnovljeno pevačko društvo u Bačkoj Topoli
20. februara 1919. godine. Takođe nema podatak o koliko je ovo obnovljeno Društvo trajalo, ali ima
podatak da je obnovljeno 7. marta 1924. godine, kada je održana osnivačka skupština. 325 IASu, F. 345, Dosije fonda, Sumarni inventar, Uvodna beleška.
170
Istorijat fonda:
Građa Fonda je izdvojena 1989. godine, u toku sređivanja fonda Sreske
zanatske komore i Udruženja zanatlija u Bačkoj Topoli.326 Spisi su sređeni
hronološki po godinama, a u okviru godina po vrstama dokumenata. Nije bilo
izlučivanja.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 346 SRESKI SUD BAČKA TOPOLA – BAČKA TOPOLA
(1919-1941), 1919–1941
Osnovni podaci o fondu Količina
arhivske građe: 14,85 m Jezik građe:
srpski, mađarski Stepen sređenosti:
nesređen Informativna sredstva: /
Kategorizacija: od velikog značaja
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda sadrži ostavinske, vanparnične, građanske, krivične
predmete, predmete pravne pomoći, zemljišnoknjižne predmete, sudske
depozite, kao i dostavne naredbe.
Istorijat stvaraoca fonda:
Nakon stvaranja Kraljevine SHS postojeći sudovi Kraljevine Srbije,
Kraljevine Crne Gore i sudovi u jugoslovenskim zemljama koje su do 1918.
bile pod austrougarskom upravom, nastavili su rad i u novoj državi. Aktivnosti
usmerene na izjednačenje zakona otpočele su odmah nakon njenog
stvaranja, s tim da je ovaj proces svoju jedinstvenu i organizacionu formu
dobio tek od donošenja vidovdanskog ustava.
Do tada na području Vojvodine i dalje su se primenjivali mađarski zakoni
doneti do novembra 1918. god. Sudska mreža prvostepenih sudova, sreskih
i okružnih bila je prihvaćena iz ugarskog pravosudnog sistema.
326 IASu, F. 345, Dosije fonda. Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-14/2 od 5. marta
1998.
172
Prema Zakonu o uređivanju redovnih sudova od 2. avgusta 1928, sudsku
vlast su vršili redovni i posebni sudovi. Ovim zakonom određena je
nadležnost i sedište sudova. Ovaj Zakon je važio do 18. januara 1929. godine
kada je Aleksandar I Karađorđević doneo novi Zakon o uređivanju sudova.
Sreski sud u Bačkoj Topoli kao redovni sud vršio je sudsku vlast u prvom
stepenu u građanskim parnicama, trgovačkim i meničnim predmetima,
vanparničnim predmetima i predmetima izvršenja kao i u krivičnim
predmetima. Sreski sud prestaje sa radom 1941. godine ulaskom okupatora
u Bačku Topolu.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzimana u više navrata, te je vršeno i škartiranje
registraturskog materijala usled isteka roka čuvanja i mehaničkog oštećenja kao
i oštećenja izazvanog vlagom.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
F. 347 SRESKI SUD (MAGYAR KIRÁLYI JÁRÁSBÍRÓSÁG) – TOPOLYA
(BAČKA TOPOLA) (1941–1944), 1941–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 11; k. 73; 9 m + 5,72 m
Jezik građe: mađarski, srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvana građa fonda sadrži krivične, vanparnične, parnične delovodnike
i indekse kao i spise uz njih. Pored toga 2008. godine su preuzeti „Dn“ spisi
za katastarske opštine: Bačka Topola, Čantavir, Mali Iđoš, Sekić, Feketić,
Bajša, Stara Moravica i Pačir.
Istorijat stvaraoca fonda:
Raspadom Jugoslavije 17. aprila 1941. godine, Bačka je iznova priključena
Mađarskoj. Usledio je period vojne uprave od 18. aprila do 16.avgusta 1941.
godine, kada su sudsku vlast na zauzetim teritorijama upražnjavali Vojni
sudovi Mađarskog kraljevskog domobranstva, dok su civilni sudovi bili ukinuti.
Nakon uspostavljanja civilne uprave u periodu od 16. avgusta do oktobra 1944.
173
godine, kada je bezbedonosno stanje u Bačkoj stabilizovano, polako dolazi do
inkorporacije povećane teritorije u mađarski sistem uprave. Na taj način Bačka
je priključena Bačko-bodroškoj županiji, čije sedište se nalazilo u Somboru. Pri-
likom uspostave pravosudnog sistema kao model je uzeta struktura javne
uprave: shodno tome su po sedištima srezova osnovani sreski sudovi (pod
punim nazivom Kraljevski sreski sudovi). Predstavljali su prvostepene sudske
instance, čija je teritorijalna nadležnost bila ista sa upravnim područjem
odnosnog sreza. Teritorijalna nadležnost sreskog suda u Bačkoj Topoli
protezala se na teritoriji bačkotopolskog sreza, odnosno 8 opština: Bačka
Topola, Čantavir, Mali Iđoš, Lovćenac, Feketić, Bajša, Stara Moravica i Pačir.
Svi sudovi su se vremenom preorijentisali na mađarski pravosudni sistem koji
je datirao još iz perioda monarhije, naravno, službeni jezik bio je Mađarski. U
nadležnosti suda bili su krivični, ostavinski, parnični i zemljišnoknjižni predmeti.
Na ovaj način je sud funkcionisao do oktobra 1944. godine kada je NO vojska
na čelu sa Maršalom Titom zauzela Bačku i Banat. Uvedena je vojna uprava
na teritoriji Bačke, Banata i Baranje. Kako se Bačka Topola nalazila na teritoriji
Bačke, oformljeni su odseci, Sudsko-pravosudni odsek koji je funkcionisao u
tom kratkom prelaznom periodu, sve do donošenja zakona, odnosno Uputstva
o uređenju narodnih sudova 27. aprila 1945. godine.
Istorijat fonda:
Građa preuzeta 1971. godine od Opštinskog suda u Bačkoj Topoli bila je u lošem stanju od vlage i mehaničkog oštećenja te je uništena. Godine 1989. preuzeta je građa u količini od 10 m, sređena je i napravljen je sumarni inventar. Naknadno je preuzeta građa od ovog suda 2008. godine koja se odnosi na dostavne naredbe u količini od 5,72 m.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane
Spisi su većim delom sačuvani.
174
F. 348 VOJNA STANICA STARA MORAVICA – STARA MORAVICA (1944–1945), 1944–1945
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,10 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu;
analitički inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine delovodnik i spisi uz delovodnik. Odnose se na
naređenja u vezi sa sakupljanjem Nemaca u logore i rad; izveštaji o
stanovnicima, popisi stanovništva; odluke, spiskovi i izveštaji o radu Vojne
stanice; izveštaji o radu i uspehu Mesnog NOO.
Istorijat stvaraoca fonda:
Naredbom Komandanta Vojne uprave za Banat, Bačku i Baranju od 25.
oktobra 1944. godine, na tom području formirale su se vojne uprave, vojne
oblasti, komande područja i komande mesta, kao i vojne stanice po selima.327
Vojna stanica je preuzela funkcije od Narodnooslobodilačkog odbora. Već 1.
novembra Vojna stanica u Staroj Moravici je započela rad.328
U administrativno-operativnom smislu bila je potčinjena Komandi mesta u
Bajmoku, a ona Komandi područja u Subotici. Rad joj je prestao 15. februara
1945. godine kada je ukinuta Vojna uprava za Banat, Bačku i Baranju.329
Istorijat fonda:
Prilikom sređivanja fonda Narodni odbor opštine Stara Mora- vica (F. 84)330
pronađena je arhivska građa koja pripada fondu Vojna stanica – Stara
Moravica, te je izdvojena i formiran je poseban fond.331 Delovodnik za 1945.
godinu za br. 1- 479 čuva se u F. 84.
327 IASu, F. 168, br. 56/1944, Komanda područja Subotica. 328 IASu, F. 84, Narodni odbor opštine Stara Moravica 1945–1947, Dosije fonda, Zapisnik o
preuzimanju arhivske građe br. 03-524/1968. 329 IASu, F. 168, br. 24/1944. 330 IASu, F. 348, Dosije fonda, Uvodna beleška I. 331 IASu, F. 348, Dosije fonda, Zapisnik o izdvajanju arhivske građe koja pripada drugom fondu
(zapisnik je bez delovodnog broja).
175
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 349 SPORTSKO DRUŠTVO „SLOBODA” – STARA MORAVICA
(1949–?), 1949–1964
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 2; 0,20 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine prepiska, zapisnici sa sastanaka, spiskovi igrača,
fotografije.
Istorijat stvaraoca fonda:
Sportsko društvo Sloboda u Staroj Moravici osnovano je 1949. godine,332
sa ciljem da neguje sportski duh kod omladine. U početku je imalo samo
jednu sekciju – fudbalsku. Tokom godine osnovale su se i biciklistička,
plivačka, košarkaška i odbojkaška sekcija. Potom su osnovane sekcije za
stoni tenis, rvanje, streljaštvo i boks. Društvo je delovalo u sklopu sportskih
društava Vojvodine i uputstva za rad je primalo od Sportskog saveza
Vojvodine, odnosno Sportskog centra iz Bačke Topole.333
Istorijat fonda:
Prilikom sređivanja fonda Narodni odbor opštine Stara Moravica (F. 84)334
pronađena je arhivska građa koja pripada fondu Sportsko društvo Sloboda –
Stara Moravica, te je izdvojena i formiran je poseban fond.335
332 IASu, F. 349. 21/1949. 333IASu, F. 349. Dosije fonda, uvodna beleška. 334 IASu, F. 348. Dosije fonda, košuljica br. 3, Zapisnik o izdvajanju arhivske građe koja pripada
drugom fondu (zapisnik je bez delovodnog broja). 335 IASu, F. 84. Narodni odbor opštine Stara Moravica 1945-1947. Dosije fonda. Zapisnik o
preuzimanju arhivske građe br. 03-524/1968.
176
Deo fonda je sređen po godinama a u okviru godina po brojevima.
U toku 1991. Godine, fondu je pripojena jedna kutija nesređenih spisa SD
„Sloboda” i „Partizan” iz Stare Moravice za period 1960–1964, koja je izdvojena
prilikom sređivanja Katastarskih spisa NOO St. Moravica.336
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 350 DR STIPAN MATIJEVIĆ (1872–1939), 1926–1927
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. /; 0,06 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čini samo jedna knjiga: Knjiga protesta menica iz 1926. i
1927. godine. Tu se dr Matijević poziva da svedoči u sporu neke banke sa
subotičkim građanima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Dr Stipan Matijević je prvi jugoslovenski gradonačelnik Subotice (od
20.11.1918. do 3.5.1920. godine). Bio je i funkcioner i advokat Pučke kasine.
Među osnivačima je i prve bunjevačke nacionalne omladinske organizacije
Kolo mladeži. Napisao je dve kratke knjige: „Argumenti za očuvanje i održanje
trijanonskog mirovnog ugovora“ (Subotica, 1932) i
„Događaji koji su se odigrali u Subotici za vreme mojeg javnog delovanja od 10.
nov. 1918. do 20. maja 1920. god.“ (Subotica 1928). Tridesetih godina dr
Stipan Matijević obavljao je dužnost kraljevskog javnog beležnika.
336 IASu, F. 348. Dosije fonda, manuskriptni dopis ispod Uvodne beleške koji govori o izdvajanju
arhivske građe koja pripada drugom fondu bez delovodnog broja). Deo arhive ovog, ali i drugih
sportskih društava koja su delovala u Stara Moravici nalazi se i u arhivi današnje Mesne zajednice u
Staroj Moravici.
177
Istorijat fonda:
Sačuvana knjiga preuzeta je 1989. godine sa građom Opštinskog suda u
Subotici.337 Fond je sređen 1996. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 351 SAMOSTALNA ZANATSKA METLARSKA RADNJA „REKORD“
– SUBOTICA (1964–1972), 1964–1973
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj./; k. 2; 0,20 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži godišnje izveštaje koji se odnose na radna mesta
zaposlenih, prepise o uvozu sirovina, izvozu gotovih proizvoda, ugovore o
poslovnoj saradnji i stečajnu dokumentaciju preduzeća.
Istorijat stvaraoca fonda:
Samostalna zanatska metlarska radnja „Rekord“ osnovana je reše- njem
Skupštine opštine Subotica br. 04-36190/1-1964 a registrovana je kod
Okružnog privrednog suda u Subotici pod br. Fi-76 od 21. februara 1964.
godine. Ova zanatska radnja poslovala je na adresi Crnojevićeva br. 35 u
Subotici i bavila se proizvodnjom i izvozom metli.
Zbog nelikvidnosti, nad zanatskom radnjom je rešenjem Okružnog
privrednog suda posl. br. L-2/68 od 16. septembra 1968. godine otvoren
stečajni postupak. Stečajni postupak je okončan rešenjem Skupštine opštine
Subotica 20. decembra 1972. godine.
337 IASu, F. 350, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/1 od 16.03.1989.
godine.
178
Istorijat fonda:
Fond je preuzet sa građom fabrike „Bačka“ iz Subotice 10. decembra 1977.
godine. Prilikom sređivanja fonda pronađeni su spisi ove zanatske radnje koji
su potom izdvojeni u poseban fond.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 352 OPŠTINA ALEKSANDROVO (GEMEINDE SÁNDOR) – SÁNDOR
(ALEKSANDROVO) (1849–1860), 1849–1860
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 2; k. 29; 3,60 m
Jezik građe: nemački, srpski i mađarski Stepen
sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine knjige (naredbe i objave viših vlasti) i spisi (opšti,
finansijski i opštinski popisi): prepiska uz delovodnik: naredbe viših organa; o
preuzimanju mera za javnu bezbednost; o potra- gama za licima koja su
učestvovala u revoluciji; o oporezivanju i broju stanovnika; o zdravstvenim
prilikama; privrednom stanju sela; školstvu; Od pomoćnih knjiga fond sadrži
delovodnik uz prepisku; finansijske i glavne (blagajne i poreske) knjige;
rasporedi, razrezi za raspisni upisnik kućarine, zemljarine; iz kojih se mogu
sagledati svi podaci o opštini i stanovnicima i njihovoj imovini; fond sadrži i
opštinske popise (za period 1850–1858) vojnih obveznika, lica oslobođenih
od vojne obaveze, te popise muškog stanovništva od 20 do 26 godina života.
Iz građe se mogu pronaći svi relevantni podaci o političkim i društvenim
prilikama u selu za vreme Bahovog apsolutizma.
Istorijat stvaraoca fonda:
Osnivanje sela Aleksandrovo trebalo je da počne odlukom, tj. Carskom
naredbom 22. avgusta 1785. godine, po kojoj je za Slobodni
179
kraljevski grad Marijatereziopolj (Subotica) postalo obavezno, između ostalog, i
da izvrši kolonizaciju zemljišta Šandor (Aleksandrovo) u cilju pre svega
vršenja podvoza županiji, a zatim vršenja svih drugih kmetovskih radnji u
korist Grada kao feudalca. Naseljavanje je okončano 1802. godine kada je
naredbom Mađarskog kraljevskog Namesničkog veća selo u pogledu
plaćanja poreza prešlo u nadležnost Bač-bodroške županije 1. decembra
1802. godine.
Osnivanjem posebne pokrajine u Austrijskom carstvu Srpskog Voj-
vodstva i Tamiškog Banata (4. marta 1849), koja je neposredno podređena
Ministarstvu unutrašnjih poslova, dolazi i do političko administrativno upravne
promene. Aleksandrovo se pripaja Subotičkom srezu, a subotički srez je bio u
sastavu somborskog distrikta (od 1. februara 1854. Somborski okrug).
Činovništvo je uniformisano a sačinjavali su ga sudija i zakletnici, dok su
imenovani službenici bili: beležnik (notarius), blagajnik i doboš. Zvanični jezik
je bio nemački (koristili su se u manjoj meri i srpski, mađarski).
Po ukidanju Srpskog Vojvodstva (27. decembra 1860) i uspostavljanja
Bačko-bodroške županije sa ranijom podelom na srezove, Aleksandrovo se
vraća u Bačko-topolski srez.338
Istorijat fonda:
Fond je bio preuzet 1952. godine bez primopredajnog zapisnika, jer je građa
zatečena u sklopu arhivske građe Magistrata. IASu, F. 352, Ulazni inv. br. 53.
Spisi su sređeni po provenijenciji (po brojevima delovodnog protokola)
odnosno po hronologiji unutar kategorija i vrsta spisa.339
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 353 OPŠTINA ALEKSANDROVO (SÁNDOR KÖZSÉG) – SÁNDOR
(ALEKSANDROVO) (1861–1904), 1861–1905
Osnovni podaci o fondu Količina
arhivske građe: 1,00 m
Jezik građe: latinski, nemački, mađarski i srpski
338 Z. Veljanović, Podaci za istoriju Subotice s početka 19 veka, Kolonizacija (osnivanje) sela
Aleksandrova, u: Luča, 6-7,1997, str. 75–82; G. Ulmer, Aleksandrovo, Subotica 1999; IASu, F. 352,
Dosije fonda, Uvodna beleška, str. 1–2. 339 IASu, F. 46, Dosije fonda, Uvodna beleška, str. II.
180
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine knjige (naredbe i objave viših vlasti), i spisi (opšti,
poreski, finansijski i opštinski popisi): prepiska uz delo- vodnik, naredbe viših
organa; o oporezivanju i broju stanovnika; o privrednim i zdravstvenim
prilikama; privrednom stanju sela; školstvu. Od pomoćnih knjiga fond sadrži
delovodnik uz prepisku; finansijske i glavne (blagajne i poreske) knjige;
rasporedi, razrezi za upisnik kućarine, zemljarine; iz kojih se mogu sagledati
svi podaci o opštini i stanovnicima i njihovoj imovini; fond sadrži i opštinske
popise (za period 1802–1905) vojnih obveznika; popis marve i konja. Iz građe
se mogu pronaći svi relevantni podaci o političkim i društvenim prilikama u
selu u pomenutom periodu.
Istorijat stvaraoca fonda:
Osnivanje sela Aleksandrovo trebalo je da počne odlukom, tj. Carskom
naredbom 22. avgusta 1785. godine, po kojoj je za Slobodni kraljevski grad
Marijatereziopol (Subotica) postalo obavezno, između ostalog, i da izvrši
kolonizaciju zemljišta Šandor u cilju pre svega vršenja podvoza županiji, a
zatim vršenja svih drugih kmetovskih radnji u korist Grada kao feudalca.
U pogledu plaćanja poreza selo je bilo u nadležnost Bač-bodroške
županije od 1. decembra 1802. godine. Osnivanjem posebne pokrajine u
Austrijskom carstvu, Srpskog Vojvodstvo i Tamiškog Banata (4. marta 1849),
koja je neposredno podređena Ministarstvu unutrašnjih poslova, dolazi i do
političko administrativno upravne promene. Aleksandrovo se pripaja
Subotičkom srezu, a subotički srez je bio u sastavu som- borskog distrikta (od
1. februara 1854. Somborski okrug). Po ukidanju Srpskog Vojvodstva (27.
decembra 1860) i uspostavljanja Bačko-bodroške županije sa ranijom
podelom na srezove, Aleksandrovo se vraća u Bačko-topolski srez.340
340 Z. Veljanović, Podaci za istoriju Subotice s početka 19 veka, Kolonizacija (osnivanje) sela
Aleksandrova, u: Luča, 6–7, 1997, str. 75–82; G. Ulmer, Aleksandrovo, Subotica 1999; IASu, F. 352,
Dosije fonda, Uvodna beleška, str. 1–2.
181
Opština Aleksandrovo je 1904. godine pripojena gradu Subotici koji od
toga doba čini jednu celinu.341
Istorijat fonda:
Fond je bio preuzet 1952. godine bez primopredajnog zapisnika, jer je građa
zatečena u sklopu arhivske građe Magistrata.342 Izdvojen je iz fonda 11. Spisi
su sređeni po provenijenciji (po brojevima delovodnog protokola) odnosno po
hronologiji unutar kategorija i vrsta spisa.343
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 354 DOM ZA BOGALJASTU DECU – SUBOTICA
(1921–?), 1928–1930
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 2; k. /; 0,05 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži svega dva delovodnika.
Istorijat stvaraoca fonda:
Dom za traumatičnu decu osnovan je 1921. godine u Subotici i nalazio se
na adresi Beogradski put br. 117. Dom je mogao primiti 100 muške dece
uzrasta od 12 do 18 godina, za čiju obuku su uređene tri radionice: za
trikotažu, za obućarski i stolarski zanat.344
Na štambilju iz 1928. godine je sledeći naziv: Državna zaštita dece i
mladeži – Dom za traumatičnu decu – Subotica, a na pečatu:
341 IASu, F. 352, Sumarni inventar, Uvodna beleška, Zakonskim članom br. XIX za 1904. godinu. 342 IASu, F. 352, Ulazni inv. br. 53. 343 IASu, F. 46, Dosije fonda, Uvodna beleška, str. II. 344 K. Petrović, Kraljevski slobodni grad Subotica i kupalište Palić, Subotica 1928, str. 61.
180
Državni dom za traumatičnu decu – Subotica. Nešto kasnije, tokom 1928.
godine nailazimo na naziv Zavod ili Dom za bogaljastu decu.345
Datum prestanka rada Doma nije nam poznat.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta na osnovu zapisnika br. 03-18/3 od Arhiva Vojvodine
18. aprila 1989. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane. Spisi
nisu sačuvani.
F. 355 DRŽAVNI ŠEGRTSKI DOM – SUBOTICA
(1922–?), 1920–1930
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 4; k. /; 0,15 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu čine delovodnici koje se odnose na evidenciju o pitomcima, njihovoj
ishrani i garderobi.
Istorijat stvaraoca fonda:
Oblasni šegrtski dom u Subotici osnovan je 1922. godine i nalazio se u ulici
Marije Vojnić Tošinice br. 5. Zadatak doma bio je da smesti i izvede na put
siromašnu mušku decu uzrasta od 14 do 18 godina, koja su želela da se
posvete izučavanju zanata. Dom se izdržavao iz budžeta Ministarstva
socijalne politike, zatim od sredstava iz oblasti Bačke kao i od zarade pitomaca
tj. muške dece koja su tu učila zanat.346 Kapacitet doma iznosio je 75 šegrta.
345 IASu, F. 37, Sumarni inventar, delovodni protokoli br. 41–42, podaci o zaposlenima Doma,
pred. br. 7434/1928 i 14089/1928. 346 K. Petrović, Kraljevski slobodni grad Subotica i kupalište Palić, Subotica 1928, str. 61.
182
Prvi naziv doma u periodu od 1922. do 1924. godine bio je Oblasna
državna zaštita dece i mladeži – Oblasna dečja stanica Subotica. Od 1925.
godine usledila je promena naziva doma na Državni šegrtski dom Subotica,
koji je zadržan sve do 1928. godine da bi već sledeće godine ponovo
promenio naziv na Bački oblasni šegrtski dom u Subotici. Podatak o
prestanku rada doma nije nam poznat.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 18. aprila 1989. godine od Arhiva Vojvodine.347
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 356 GIMNAZIJA „BRATSTVO-JEDINSTVO“ – BAČKA TOPOLA
(1965–1977), 1965–1977 (1979)
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 158; k. 2; 5,03m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži opšte podatke o radu škole. Učeničke knjige koje sadrže
podatke: o učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje
roditelja), o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim predmetima i
pokazanom uspehu pojedinih učenika i drugo. Sačuvane su Matične knjige i
Dnevnici rada sa prozivnicima učenika.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola počela sa radom 1965. godine kao klasična gimnazija sa dva smera:
društveno-jezičkim i prirodno-matematičkim.348 U školskoj zgradi koja je
347 IASu,F. 355, Dosije fonda, 1/3. 348 IASu, F. 356, Dosije fonda, Odluka SO Bačka Topola br. 02-1909/1 od 27.02.1965.
183
namenski izgrađena i opremljena 1961,349 nastava je bila dvojezična tako da
su đaci prilikom upisivanja imali mogućnost izbora za pohađanje nastave na
srpskom ili mađarskom jeziku. U sklopu reforme školstva 1977. godine škola
je prestala sa radom. 350
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u registraturskom poretku i sa popisom.351 Prilikom
arhivističkog sređivanja je vršeno izlučivanje.352
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 357 OSNOVNI SAVEZ ZEMLJORADNIČKIH ZADRUGA –
SUBOTICA (1959–1962), 1960–1963
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 44; 5,28 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: spisi o poslovanju Saveza, članicama, planovi i izveštaji
o radu, raznovrsne analize, normativna akta, zapisnici, projekti fabrike stočne
hrane.
Istorijat stvaraoca fonda:
Osnovni savez zemljoradničkih zadruga u Subotici nastao je krajem 1959.
godine kao posledica promene strukture subotičkog Sreza.353 Do tada, Savez
je nazivan Sreski savez zemljoradničkih zadruga Subotica
349 U vreme izgradnje, školska zgrada je bila među najmodernijim i najbolje opremljenim u severnoj
Bačkoj. Imala je dvanaest učionica, sedam kabineta, biblioteku, fiskulturnu salu pored koje su bili tereni
i ozelenjeno dvorište. 350 Sl. List SFRJ br. 50, od 14.10.1977. 351 IASu, F. 356, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-18/4 od 15.03.1990. 352 IASu, F. 356, Zapisnik o izlučivanju 04-19/12 od 30.06.1993. 353 Promena strukture subotičkog Sreza je posledica Zakona o ukidanju područja opština i
srezova Narodne Republike Srbije, koji je proglašen decembra 1959. godine.
184
i obuhvatao je članice sa subotičke teritorije. Od tada, članice Saveza su i
udruženja zemljoradnika sa područja srezova Sente i Bačke Topole. Cilj i
zadatak udruženja bili su da povezuje zemljoradničke zadruge i da se stara o
pravilnom razvoju i poslovanju članica. Savez je prestao da postoji u trećoj
godini postojanja, te od 30. novembra 1962. godine u okviru Privredne
komore Subotice radi kao sekcija za zadrugarstvo.354
Istorijat fonda:
Građa fonda je delimično preuzeta od Privredne komore sreza Subotica,
1965. godine, a delom je preuzeta od Arhiva Vojvodine, za- jedno sa
arhivskom građom Sreskog saveza zemljoradničkih zadruga Subotica, 9.
decembra 1970. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 358 NARODNI ODBOR OPŠTINE ŽEDNIK –
ŽEDNIK (1946–1959), 1954–1959
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 11; k. 5; 0,90 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvani su delovodnici, indeksi, matične knjige za učitelje i nastavnike
Žednika, knjiga napredovanja učitelja i nastavnika Žednika, Rešenja o
priznavanju radnog staža.
Istorijat stvaraoca fonda:
Od oktobra 1944. godine do oktobra 1946. godine, stvaralac fonda je nosio
naziv Mesni narodnooslobodilački odbor Žednik, a od oktobra 1946.355 do
aprila 1952. godine Mesni narodni odbor Žednik. Od oktobra 1952. godine,
354 Zakon o obrazovanju jedinstvenih privrednih komora – Službeni list FNRJ, br. 22/1962, str. 346–
347. 355 Službeni list FNRJ, br. 43/1946, str. 482–490.
185
na osnovu Zakona o narodnim odborima opština, dobija naziv Narodni odbor
opštine Žednik.356 Područje opštine obuhvata naseljeno mesto Žednik. Prva
sednica Plenuma NOO Žednik održana je 2. juna 1952. godine. Promena sledi
tek 1959. godine, kada se NOO Lovćenac ukida i pripaja kao naseljeno mesto
Opštini Subotica.357
U nadležnost mesnog narodnog odbora spadalo je staranje o svim
potrebama mesnog karaktera –ekonomskim, socijalnim, zdravstvenim,
kulturnim, kao i izvršenje svih uputstava i odluka viših odbora. Radili su u
sednicama kao i u komisijama i savetima. Opštinu je zastupao predsednik,
koji je biran iz redova odbornika.
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta od SO Subotica 1990. godine. Izlučivanje je vršeno pre
preuzimanja.358
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
F. 359 NARODNI ODBOR OPŠTINE TAVANKUT –
TAVANKUT (1946–1959), 1955–1959
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 6; k. 3; 0,45 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvana su poreska uverenja i uverenja o državljanstvu, molbe za prijem
u službu, porudžbine, rešenja o otkupu zemljišta, Zapisnici sa sednice, razne
naredbe, izveštaji o stanju setve, dozvole, predlozi,
356 Službeni glasnik NRS, br. 15/1952, str. 153. 357 Službeni glasnik NRS, br. 51/1959, str. 804. 358 IASu, F. 358, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-18/10 od 30. maja 1990. godine.
186
podaci o imovnom stanju, zaključci sa savetovanja, podaci o obrazovanju
odraslih.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zakonom republike u većim gradovima su se mogli osnivati reonski
narodni odbori, a u naročitim slučajevima u velikim gradovima i narodni odbori
naselja.359
Reonski narodni odbor u Tavankutu formiran je decembra 1946. godine.360
Osnovan je za pustare Tavankut, Čikeriju sa jednim delom pustare Šebešić
do malog Tavankutskog puta sa 8372 stanovnika, sa 18397 katastarskih
jutara površine i sa 1866 kuća.
Odlukom Prezidijuma NS NRS, Tavankut je gradsko naselje u okviru
grada Subotice. Prva sednica Plenuma Narodnog odbora naselja Tavankut –
Subotica je održana 27. novembra 1947. godine.
Zakonom o podeli teritorije NRS na opštine, gradove i srezove,361 Subotica
je grad a u njenom području se nalazi i opština Tavankut.
NOO opštine Tavankut je ukinut decembra 1959. godine, i postaje
naseljeno mesto opštine Subotica.362
Istorijat fonda:
Građa NOO Tavankut je bila u vlasništvu Opštine Subotica (Sekretarijat za
opštu upravu i opšte poslove). Preuzeta je 1990. godine.363 Izlučivanje je vršeno
pre preuzimanja.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 360 NARODNI ODBOR OPŠTINE PALIĆ –
PALIĆ (1946–1959), 1946–1959
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 8; k. 20; 2,77 m
Jezik građe: srpski
359 Službeni list FNRJ, br. 43/1946, str. 482. 360 IASu, F. 68, Zapisnici sednica Sreskog i Gradskog narodnog odbora Subotice, str. 119. 361 Službeni glasnik NRS, broj 15, 1952, str. 143. 362 Službeni glasnik NRS, broj 51, 1959, str. 804. 363 IASu, F. 359, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-18/11 od 29. maja 1990.
187
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvani su Zapisnici sa sednica opštinskih organa (opštinskih veća, veća
proizvođača, zapisnici Zbora birača, Izvršnog odbora), normativna akta,
građevinske dozvole, stambeni predmeti.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zakonom republike u većim gradovima su se mogli osnivati reonski
narodni odbori, a u naročitim slučajevima u velikim gradovima i narodni odbori
naselja.364
Na osnovu Statuta grada formira se decembra 1946. godine III reonski
narodni odbor Palić u Subotici i V reonski narodni odbor Šupljak u Subotici.
Reonski narodni odbor je osnovan za pustaru Šupljak, Palićke ugarnice, deo
pustare Stare Torine i reonski na- rodni odbor za pustaru Hajdukovo, Tuk
ugarnice, Radanovac i pustare Stare Torine.365 Rejon je imao 3578
stanovnika, 11685 katastarskih jutara površine zemlje i 700 kuća.
Odlukom Prezidijuma NS NRS, Palić, Šupljak i Bački Vinogradi su gradska
naselja u Subotici. Prva sednica Plenuma NOO Palić– Subotica održana je
26. novembra 1947. godine. Prva sednica Narodnog odbora opštine Palić je
održana 31. maja 1952. godine.
NOO Palić je ukinut decembra 1959. godine i pripojen kao naseljeno mesto
Opštini Subotica.366
Istorijat fonda:
Građa NOO Palić je bila u vlasništvu Opštine Subotica (Sekretarijat za
opštu upravu i opšte poslove). Preuzeta je 1990. godine.367 Izlučivanje je
vršeno pre preuzimanja.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
364 Službeni list FNRJ, br. 43/1946, str. 482. 365 IASu, F. 68, Zapisnici sa sednica Sreskog i Gradskog narodnog odbora Subotice, str. 120. 366 Službeni glasnik NRS, broj 51, 1959, str. 804. 367 IASu, F. 360, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-18/12 od 29. maja 1990. godine
188
F. 361 NARODNI ODBOR OPŠTINE ALEKSANDROVO –
ALEKSANDROVO (1952–1955), 1952–1955
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 5; k. 1; 0,20 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Spisi sadrže rešenja o dodeli stana ili placa, rešenja o zameni stana,
prijave korisnika socijalne pomoći, uverenja za dodelu kredita, za izdavanje
zdravstvenih knjižica, poreske knjige.
Istorijat stvaraoca fonda:
Narodni odbor opštine Aleksandrovo je osnovan u sastavu grada Subotice
juna 1952. godine.368 Osnovan je zakonom o podeli teritorija NR Srbije na
opštine, gradove i srezove iz 1952. godine. Ukinut je Zakonom o područjima
srezova i opština u NR Srbiji od 1955. godine. Teritorija ukinutog NOO
Aleksandrovo pripojena je 1955. godine području NOO Donji grad – Subotica.
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta od SO Subotica 1990. godine u količini od 0,20
m.369 Izlučivanje je vršeno pre preuzimanja.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 362 NARODNI ODBOR OPŠTINE MLAKA – SUBOTICA (1952–1956),
1952–1956
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 11; k. 5; 0,85 m
368 Službeni glasnik NRS br. 15/52, str. 143. 369 IASu, F. 361, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-18/13 od 29. maja 1990. godine
189
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvani su Zapisnici sa sednica NO-a, pozivi za regrutovanje, dokumenti
sa podacima o otkupu žita, molbe i rešenja za stan, rešenja o otvaranju i
zatvaranju privatnih radnji.
Istorijat stvaraoca fonda:
Narodni odbor opštine Mlaka je osnovan u sastavu grada Subotice juna
1952. godine.370 Osnovan je Zakonom o podeli teritorija NR Srbije na opštine,
gradove i srezove iz 1952. godine. Ukinut je Zakonom o područjima srezova
i opština u NR Srbiji od 1955. godine. Teritorija ukinutog NOO Mlaka pripojena
je 1955. godine području NOO Donji grad
– Subotica.
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta od SO Subotica 1990. godine.371 Izlučivanje je vršeno
pre preuzimanja.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
F. 363 NARODNI ODBOR OPŠTINE KELEBIJA – SUBOTICA (1952–
1955), 1952–1955
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 5; k. 1; 0,22 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
370 Službeni glasnik NRS br. 15/52, str. 143. 371 IASu, F. 362, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-18/14 od 29. maja 1990. godine
190
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvana su rešenja o zakupu, unapređenju, povišicama, staratelj- stvu,
prodaji i napuštanju nekretnina, promeni posla, dodeli i zamenama stana,
molbe za vraćanje zemlje.
Istorijat stvaraoca fonda:
Narodni odbor opštine Kelebija kao opština u sastavu grada Subotice
formiran je maja 1952. godine.372 Osnovan je Zakonom o podeli teritorija NR
Srbije na opštine, gradove i srezove iz 1952. godine. Pre osnivanja je
pripadao Narodnom odboru II reona. Ukinut je Zakonom o područjima srezova
i opština u NR Srbiji od 1955. godine. Teritorija ukinutog NOO Kelebija
pripojena je 1955. godine području NOO Stari grad – Subotica.
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta od SO Subotica 1990. godine.373 Izlučivanje je vršeno
pre preuzimanja.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 364 NARODNI ODBOR OPŠTINE NOVO SELO – SUBOTICA
(1952–1955), 1952–1955
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 10; k. 4; 0,59 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvani su Zapisnici sa sednica NOO-a, molbe i rešenja za stan,
rešenja o porezu, dodeli stanova, molbe za dodelu građevinskog
372 Službeni glasnik NRS br. 15/52, str. 143. 373 IASu, F. 363, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-18/15 od 29. maja 1990. godine
191
zemljišta, uverenja o dohotku, prijave i odjave privatnih radnji. Sačuvani su
delovodnici i indeksi kao i finansijske knjige.
Istorijat stvaraoca fonda:
Narodni odbor opštine Novo Selo je osnovan u sastavu grada Subotice
juna 1952. godine.374 Osnovan je Zakonom o podeli teritorija NR Srbije na
opštine, gradove i srezove iz 1952. godine. Ukinut je Zakonom o područjima
srezova i opština u NR Srbiji od 1955. godine. Teritorija ukinutog NOO Novo
Selo pripojena je 1955. godine području NOO Stari Grad – Subotica.
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta od SO Subotica (Sekretarijat za opštu upravu i opšte
poslove), 1990. godine.375 Izlučivanje je vršeno pre preuzimanja.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane. Spisi
su u potpunosti sačuvani.
F. 365 NARODNI ODBOR OPŠTINE STARI GRAD – SUBOTICA
(1952–1959), 1952–1959
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 73; k. 73; 10,86 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Knjige se dele na one koje pripadaju Opštini Stari grad i mesnim
kancelarijama, a spisi na zapisnike i prepisku (strogo poverljivu, poverljivu,
opštu i finansijsku). Građa sadrži podatke o dodeli lokala, o starateljstvu, o
ukidanju neke ustanove, utvrđivanje radnog staža. Sadrži i ugovore o
korišćenju stana, o smeštaju i izdržavanju
374 Službeni glasnik NRS br. 15/52, str. 143. 375 IASu, F. 364, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-18/16 od 29. maja 1990. godine
192
štićenika, kupoprodaju ugovora, uverenja o državljanstvu, dozvole za prevoz
robe.
Istorijat stvaraoca fonda:
NOO Stari grad – Subotica je osnovan 1952. godine, Zakonom o podeli
teritorija NR Srbije na opštine, gradove i srezove,376 i na osnovu odluke GNO-
a Subotice od 23. maja 1952. godine. Reorganizacija je izvršena 1955. godine
u smislu Zakona o područjima srezova i opština u NR Srbiji. Tada su NOO
Novo Selo i Kelebija priključeni ovom NOO-u kao mesne kancelarije. NOO
Stari grad je prestao da postoji 1959. godine kada se formira Opština Subotica
sa naseljenim mestima: Subotica, Bikovo, Bački Vinogradi, Žednik, Mala
Bosna, Palić, Šupljak, Kelebija i Tavankut.377
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta od Skupštine opštine Subotica u više navrata (1984,
1986, 1990).378 Deo knjiga i spisa je priključen ovom fondu iz drugih fondova
NOO-a. Izlučivanje je vršeno pre preuzimanja.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 366 NARODNI ODBOR OPŠTINE NOVI GRAD – SUBOTICA
(1952–1959), 1952–1959
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 70; k. 46; 7,52 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži molbe za dodelu stana, darovne i kupoprodajne ugovore,
građevinske dozvole, zapisnike, nagodbe, poslovnike, bilanse, personalne
376 Službeni glasnik NRS br. 15/52, str. 143. 377 Službeni glasnik NRS br. 51/59, str. 803. 378 IASu, F. 365, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-18/6 od 12. aprila 1990.
godine.
193
nalne listove, ugovore o radu, ovlašćenja za rad i trampe, ovlašćenja za rad i
obavljanje obrta, kao i podatke o zaposlenim službenicima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Narodni odbor opštine Novi Grad – Subotica osnovan je u sastavu grada
Subotice maja 1952. godine, Zakonom o podeli teritorije NR Srbije na opštine,
gradove i srezove.379 Osnivanje je potvrđeno i odlukom Gradskog narodnog
odbora Subotica od 23. maja 1952. godine. Utvrđene su granice, nadležnosti
i organizacija.
Reorganizacija je izvršena 1955. godine u smislu Zakona o područjima
srezova i opština u NR Srbiji.380 Teritorijalnih promena nije bilo.
NOO prestaje sa radom na osnovu Zakona o područjima opština i srezova u
NRS.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta od Sekretarijata za opštu upravu i opšte poslove
Opštine Subotica u više navrata (1984, 1990).381 Izlučivanje je vršeno i pre
preuzimanja.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani
F. 367 NARODNI ODBOR OPŠTINE DONJI GRAD – SUBOTICA
(1952–1959), 1952–1959
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 62; k. 55; 7,30 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvani su delovodnici i indeksi, personalne i matične knjige, evidencije
predmeta upravnog postupka, završni računi, registri zaprežnih vozila
379 Službeni glasnik NRS br. 15/1952, str. 143. 380 Službeni glasnik NRS broj 56/55, str. 471. 381 IASu, F. 366, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-18718 od 29. maja 1990. godine
194
i poljoprivrednih domaćinstava, Zapisnici veća proizvođača, odeljenja za
finansije i komisije za nacionalizaciju.
Istorijat stvaraoca fonda:
NOO Donji grad – Subotica je osnovan 1952. godine Zakonom o podeli
teritorija NR Srbije na opštine, gradove i srezove.382
U 1955. godini je izvršena reorganizacija u smislu Zakona o područjima
srezova i opština u NR Srbiji. Ovom odboru su tada pripojeni narodni odbori
opštine Mlaka, Aleksandrovo i Mala Bosna. NOO Donji grad – Subotica
prestao je da postoji decembra 1959. godine, kada se formira Opština
Subotica sa naseljenim mestima: Subotica, Bikovo, Bački Vinogradi, Žednik,
Mala Bosna, Palić, Šupljak, Kelebija i Tavankut.383
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta od SO Subotica (Sekretarijat za opštu upravu i opšte
poslove) 1984, 1990. godine.384
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 368 NARODNI ODBOR OPŠTINE BIKOVO –
SUBOTICA (1946–1959), 1951–1959
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 17; k. 5; 0,90 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži podatke o nacionalizaciji, građevinske dozvole, molbe za
dodelu placa, stana, spise u vezi sa unapređenjima i razrešenjima
382 Službeni glasnik NRS br. 15/52, str. 143. 383 Službeni glasnik NRS br. 51/59, str. 803. 384 IASu, F. 367, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 18/21 od 29. maja 1990. godine
195
dužnosti, premeštanjima, nagradama, naplatama poreza, zaposlenju,
stručnim ispitima, zapisnike sa sednica odbora, izveštaje i pozive.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zakonom republike, u većim gradovima su se mogli osnivati reonski
narodni odbori, a u naročitim slučajevima u velikim gradovima i narodni odbori
naselja.385
Reonski narodni odbor Bikovo – Subotica formira se 5. oktobra 1946.
godine. Osnovan je za pustaru Bikovo, za preostali deo pustare Gornjeg
Verušića, sa 2758 stanovnika, sa 12155 katastarskih jutara površine zemlje i
sa 513 kuća.386
Novembra 1947. godine postaje Narodni odbor naselja Bikovo. Prema
opštem Zakonu o narodnim odborima 1952. godine i Zakonu o podeli teritorija
NRS na opštine, gradove i srezove, dotadašnji Mesni narodni odbor Bikovo
postao je Narodni odbor opštine Bikovo.
NOO opštine Bikovo je ukinut decembra 1959. godine, i postaje naseljeno
mesto opštine Subotica.387
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta od Sekretarijata za opštu upravu i opšte poslove Opštine
Subotica 1990. godine.388 Izlučivanje je vršeno pre preuzimanja.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
F. 369 NARODNI ODBOR OPŠTINE MALA BOSNA – SUBOTICA (1946–
1955), 1948–1956
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 9; k. 1; 0,30 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
385 Službeni list FNRJ, br. 43/1946, str. 482. 386 IASu, F. 68, Zapisnici sa sednica Sreskog i Gradskog narodnog odbora Subotice, str. 120. 387 Službeni glasnik NRS, broj 51/1959, str. 804. 388 IASu, F. 368, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-18/19 od 29. maja 1990. godine
196
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži delovodnike, indekse i finansijske knjige, podatke o
građevinskim dozvolama, isplati poreza, o biračkom pravu, o visini dohodka,
o otuđivanju nekretnina i dodeli stana. Tu su rešenja o plenidbi, prijemu zemlje
i arondaciji zemljišta, predlog budžeta, podaci o organizovanju dobrovoljnih
akcija.
Istorijat stvaraoca fonda:
Na osnovu odluke br.16 od 5. oktobra 1946. godine formira se Reonski
Narodni odbor Mala Bosna – Subotica.389 Formira se kao VII Reonski odbor.
Na osnovu Odluke o ustanovljavanju gradskih reona i gradskih naselja u
gradovima, Mala Bosna je gradsko naselje u okviru grada Subotice. Prva
sednica Plenuma Narodnog odbora naselja Mala Bosna održana je 26.
novembra 1947. godine.
Prema opštem Zakonu o narodnim odborima 1952. godine i Zakonu o
podeli teritorija NRS na opštine, gradove i srezove, dotadašnji Mesni narodni
odbor Mala Bosna postao je Narodni odbor opštine Mala Bosna. Ovaj odbor
se ukida avgusta 1955. godine i pripaja se Narodnom odboru opštine Donji
grad – Subotica.
Istorijat fonda:
Fond je preuzet od Skupštine opštine Subotica 1990. godine.390 Pre
preuzimanja je vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
389 IASu, F. 68, Zapisnici sa sednica Sreskog i Gradskog narodnog odbora Subotice, str. 120. 390 IASu, F. 369, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-18/20 od 29. maja 1990. godine
197
F. 370 OSNOVNA ŠKOLA „SONJA MARINKOVIĆ“ – SUBOTICA (1871–?), 1871–1963
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 225; k. /; 2,20 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži opšte podatke o radu škole. Učeničke knjige koje sadrže
podatke: o učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje
roditelja), o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim predmetima i
pokazanom uspehu pojedinih učenika i drugo. Sačuvane su Matične knjige i
Dnevnici rada sa prozivnicima učenika.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola počela sa radom 1871. godine kao Opštinska osnovna narodna škola
2. i 3. kruga. Za vreme Austrougarskog carstva, nastava se izvodila na
mađarskom a od oslobođenja i ujedinjenja na srpskom nastavnom jeziku. Za
vreme mađarske okupacije vršena je segregacija dece, da bi po oslobođenju
dobila naziv OŠ „Mlaka“. Sadašnje ime je dobila 1962.391
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.392 Prilikom arhivističkog
sređivanja nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane. Spisi
nisu preuzeti.
F. 371 OSNOVNA ŠKOLA „MATKO VUKOVIĆ“ – SUBOTICA
(1871–?), 1871–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 55; k. /; 1,20 m
391 IASu, F. 370, Dosije fonda, 6/2, Rešenje SO Subotica br. 06-17999/1962. 392 IASu, F. 370, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-18/1 od 7.02.1990.
198
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži opšte podatke o radu škole. Učeničke knjige koje sadrže
podatke: o učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje
roditelja), o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim predmetima i
pokazanom uspehu pojedinih učenika i drugo. Sačuvane su Matične knjige
učenika.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola počela sa radom 1871. godine kao Opštinska osnovna narodna škola
5. kruga.393 Za vreme Austrougarskog carstva, nastava se izvodila na
mađarskom a od oslobođenja i ujedinjenja na srpskom nastavnom jeziku. Za
vreme mađarske okupacije vršena je segregacija dece. Posle završetka
Drugog svetskog rata i oslobođenja, škola je počela da radi po školskom
sistemu FNR Jugoslavije. Ima i dve isturene zgrade tzv. „Mala škola“ u
blizini glavne zgrade i u Crvenom Selu. Škola je često menjala ime, a sadašnje
je dobila po antifašisti i revolucionaru Matku Vukoviću 1961.394
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.395 Prilikom arhivističkog
sređivanja nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su sačuvane. Spisi
nisu preuzeti.
F. 372 OSNOVNA ŠKOLA „KIZUR IŠTVAN“ – SUBOTICA (1890–?), 1890–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 48; k. /; 1,20 m
393 IASu, F. 241, Vörösökör Iskola. 394 IASu, F. 371, Dosije fonda, 6/2, Rešenje SO Subotica br. 06-26717/1961. 395 IASu, F. 371, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-18/3 od 28.02.1990.
199
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži opšte podatke o radu škole. Učeničke knjige koje sadrže
podatke: o učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje
roditelja), o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim predmetima i
pokazanom uspehu pojedinih učenika i drugo. Sačuvane su Matične knjige
učenika.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola počela sa radom 1890. godine kao Opštinska osnovna na- rodna
škola Desetog i Jedanaestog kruga. Za vreme Austrougarskog carstva,
nastava se izvodila na mađarskom a od oslobođenja i ujedinjenja na srpskom
nastavnom jeziku. Za vreme mađarske okupacije vršena je segregacija dece.
Posle završetka Drugog svetskog rata i oslobođenja, škola je počela da radi
po školskom sistemu FNR Jugoslavije. Imala je više zgrada i zabavište, koje
su se potom izdvojile u posebne škole (OŠ „Bukvać“ i OŠ „Majšanski put“)
dok je zabavište ostalo pri njoj. Škola je često menjala ime, a sadašnje je
dobila po antifašisti i revolucionaru Ištvanu Kizuru 1959. godine.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.396 Prilikom arhivističkog
sređivanja nije vršeno izlučivanje, a građa je podeljena na četiri fonda: 1.
Državna osnovna škola „Karađorđe“ (1921–1941) koja je pripojena fondu
Osnovna škola „Kizur Ištvan“ jer je to bio je- dan od ranijih naziva škole; 2.
Državna osnovna škola „Sveti Sava“ (1918–1945);397 3. Osnovna škola
„Jovan Jovanović Zmaj“ (1871–
1945); 4. Rimokatolička ženska osnovna škola „Naša Gospa“ (1890–1944).
Stepen sačuvanosti: Knjige su u potpunosti sačuvane. Spisi nisu preuzeti.
396 IASu, F. 372, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-18/3 od 28.02.1990. 397 Do 1918, ova škola se zvala Srpska narodna veroispovedna škola, a osnovana je 1710. Vidi:
D. Kirilović, Srpske osnovne škole u Vojvodini u XVIII veku (1740–1780), Sremski Karlovci 1929, str.
5.
200
F. 373 OSNOVNA ŠKOLA „JOVAN JOVANOVIĆ ZMAJ“ –
SUBOTICA (1871–?), 1871–1945
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 33; k. /; 1,30 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Mikrofilmovano: delimično18 rolna i 1402 lista
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži matične knjige koje sadrže podatke: o učenicima (ime i
prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje roditelja), o broju razreda i
učenika u njima, o nastavnim predmetima i pokazanom uspehu pojedinih
učenika i drugo.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola počela sa radom 1871. godine kao Opštinska osnovna narodna škola
na Trgu Sečenji. Za vreme Austrougarskog carstva, nastava se izvodila na
mađarskom a od oslobođenja i ujedinjenja na srpskom nastavnom jeziku. Za
vreme mađarske okupacije vršena je segregacija dece. Posle završetka
Drugog svetskog rata i oslobođenja, škola je počela da radi po školskom
sistemu Federativne Narodne Republike Jugoslavije. Škola je često menjala
ime, a sadašnje je dobila po znamenitom srpskom pesniku Jovanu
Jovanoviću Zmaju 1957. godine.398
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.399 Prilikom arhivističkog
sređivanja nije vršeno izlučivanje.
398 IASu, F. 373, Dosije fonda. 399 IASu, F. 373, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-18/9 od 24.05.1990.
201
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi nisu preuzeti.
F. 374 PAL DOBAK, ADVOKAT (1841–1869), 1789–1869
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 6; 0,72 m
Jezik građe: nemački, mađarski, latinski, bunjevački
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu, imenski
registar parničara
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine lični i poslovni spisi advokata: molbe za rad
advokature, dokumenti u vezi sa polaganjem ispita za vođenje advokature na
nemačkom jeziku, pasoš, spisi u vezi sa porezom i parnični predmeti.
Sadržaj predmeta je ostavina, zajam, kupoprodaja nekretnina, kleveta,
fizičko nasilje i dr. Ostavinski predmeti sadrže podatke korisne za genealoška
istraživanja.
Istorijat stvaraoca fonda:
Pal Dobak rođen je 1815. godine. Advokaturu u Subotici je otvorio 26. aprila
1841. godine. Od 27. avgusta do 1. oktobra 1849. godine službovao je kao
pomoćnik gradskog kapetana, a od 1. oktobra do kraja novembra radio je i pri
Gradskom odvetništvu.
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda pronađena je 1979–1980. godine prlikom
prelociranja odnosno preuređenja arhivskog depoa gde je bila smeštena
starija arhivska građa. Kao fond je u registar arhivskih fondova i zbirki zaveden
1990. godine,400 a sređen je 1992. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjiga nema.
Spisi su većim delom sačuvani.
400 IASu, F. 374, Dosije fonda, Službena beleška 1/3.
202
F. 375 UDRUŽENJE TRGOVACA ZA SREZ BAČKO-TOPOLSKI – BAČKA
TOPOLA (1932–1948), 1933–1946
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 (0.02) m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži prepisku, ugovore o učenju, fotografiju Udruženja.
Istorijat stvaraoca fonda:
Udruženje trgovaca za srez Bačko-topolski u Bačkoj Topoli, osnovano je
1932. godine na osnovu Zakona o radnjama od 5.11.1931. godine.401 Prestalo
je sa radom 1948. godine na osnovu Rešenja Vlade NRS.402
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda zatečena je u depou Arhiva 1990. godine.
Pretpostavlja se da je tamo dospela sa građom Udruženja zanatlija Bačka
Topola 1969. godine. Postojeći spisi su sređeni 1990. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 376 ISPOSTAVA SAVEZA BAROŠ ZA SUBOTICU I OKOLINU
(A BAROSS – SZÖVETSÉG SZABADKA ÉS VIDÉKE FIÓKJA) –
SUBOTICA (1941–1944), 1940–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 4; 0,48 m
401 Zakon o radnjama od 5.11.1931, Službene novine br. 262 od 9. novembra 1931. god. LXXXI
str. 1577. 402IASu, F. 68 Gradski narodni odbor Subotica – ONI – Komisija za konfiskaciju i sekvestar, dosijei
br. 214/K i 215/K.
203
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Podaci o radu i finansijskom poslovanju subotičke ispostave za celi period
njenog postojanja, prepiska sa trgovcima i ostalim ispostavama.
Istorijat stvaraoca fonda:
Kao njegova stota ispostava, Ispostava Saveza Baroš u Subotici
osnovana je 6. jula 1941. godine.403 Cilj Saveza Baroš je bio unapređivanje
mađarske trgovine, industrije i privrede uz zaštitu nacionalnih interesa, da
neguje poslovnu etiku, da podstakne poverenje u mađarske proizvode, da
okuplja trgovce, zanatlije, industrijalce, proizvođače, privatna i pravna lica da
bi imajući u vidu nacionalne interese Mađarske negovali duh hrišćanske
privredne etike. Zadaci Saveza su bili da zastupa interese trgovaca,
industrijalaca, da unapređuje trgovinu, zanatstvo i proizvodnju, da se bori
protiv nezaposlenosti, da zauzme odgovarajuće stavove u pogledu poreske
politike, carinskih, finansijskih, trgovinskih, saobraćajnih propisa, da se stara o
moralnom vaspitanju i opštem i stručnom obrazovanju svojih članova.404
Subotička ispostava ovog Saveza prestala je sa radom u drugoj polovini
1944. godine.
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda je pronađena u fondu Reonske uprave NPD
Subotica i pripojena je 1983. godine već postojećem fondu br.51 Udruženje
trgovaca Subotica. U toku sređivanja pređašnjeg fonda 1990. godine, ova
arhivska građa je izdvojena u poseban fond u količini od 3 kutije tj. 0.36 m. Iz
fonda br. 55 Udruženje ugostitelja Subotica, izdvojena je još jedna kutija
arhivskog materijala koji pripada Ispostavi Saveza Baroš za Suboticu.
Konačna količina arhivskog fonda je 4 kutije, 0,48 m.
403 IASu, F.376. k. 1, „Hírlap”, Budimpešta, časopis od 8. jula 1941, str. 3. 404 IASu Biblioteka, br. 2154, A Baross-Szövetség Alapszabályai, Budapest, 1940. (Statut Saveza
Baroš).
204
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 377 URED ZA KATASTAR – SUBOTICA (1945–1965), 1898–1965
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 226; k. 289; 39,30 m; 3,63 m nesređeni
registraturski materijal
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: delimično sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Podaci o imovini privatnih lica kao i društvenog sektora u periodu koji
obuhvata ova građa.
Istorijat stvaraoca fonda:
Godine 1945. Sekcija za katastar je počela sa radom u okviru finansijske
uprave GNOO Subotica.405 Od 1949. godine osniva se Katastarski ured pri
Sekretarijatu Izvršnog odbora Gradskog narodnog odbora Subotica.406 Naziv
Reonska katastarska uprava pri Gradskom narodnom odboru (GNO) Subo-
tica javlja se od 1953. godine, a po Statutu sreza Subotice iz 1955. godine u
okviru Sreske uprave odeljenje radi pod nazivom Katastarska uprava,407 a na
osnovu Statuta Narodnog odbora Subotica (NOS) od 29. juna 1956. godine,
pod nazivom Ured za kata- star.408 Ured za katastar pri NOS Subotica radi sve
do 1965. godine kao organizaciona jedinica NOS-e. Godine 1958. i 1959. vodi
se pod šifrom „12“, a od 1960. godine pod šifrom „10“. Administrativno-
teritorijalne promene u podeli teritorije Narodne Republike Srbije na opštine,
405 Pravilnik o privremenoj organizaciji finansijske uprave na teritoriji Vojvodine, Službeni list SAPV
1/1945, str. 31; F. 68, Zapisnik Plenuma GNO od 18.05.1945. 406 Na osnovu Uredbe o organizaciji katastarske službe i na osnovu rešenja Vlade NRS o
reorganizaciji upravnog aparata GNO Subotica Izvršni odbor je formirao svoja povereništva i komisije
na dan 31. decembra 1948. godine – F. 68, GNO Subotica II 578/1949; Službeni list FNRJ br. 7/48,
str. 69. 407 IASu, F. 138, Narodni odbor sreza Suborica br. 12/55, čl. 99 Statuta. 408 IASu, F.138, NOS Subotica br. 15665/1956 i 14135/1957.
205
gradove i srezove uticale su i na formiranje katastarskih opština. Tako je do
1952. godine grad podeljen na dva reona, u prigradskim naseljima su bili
formirani reonski ili mesni narodni odbori. Od 1952. do 1955. na teritoriji grada
postoje katastarske opštine za Stari grad, Donji grad, Novi grad, Novo selo,
Mlaka, Aleksandrovo i Kelebija. Od 1955. do 1959. godine samo za Stari grad,
Donji grad i za Novi grad kao i u opštinama koje pripadaju subotičkom srezu:
Bikovo, Đurđin, Mala Bosna, Žednik, Palić, Tavankut. Reorganizacijom
teritorije srezova i opština 1959. godine pomenute opštine se ukidaju i
priključuju se kao Mesne kancelarije subotičkoj opštini, 409 te opština Subotica
obuhvata sledeća naseljena mesta: Subotica, Bikovo, Bački Vinogradi,
Žednik, Mala Bosna, Palić, Šupljak, Kelebija i Tavankut. Ured za katastar pri
Narodnom odboru sreza Subotica je ukidanjem sreza aprila 1965. godine
prerastao u Opštinsku geodetsku upravu Subotica i kao takva radi od
septembra 1965. godine.410
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda preuzeta je od Opštinske geodetske uprave
Subotica u više navrata: 1984, 1986, 1990, 1992, 2001. i 2010. godine.411
Sređena je arhivska građa koja je pristigla do 1992. godine, tj. 39,30 m, a ostali
arhivski materijal preuzet 2001. i 2010. godine (ukupno 3,63 m) još nije
sređen. U toku sređivanja vršeno je izlučivanje bezvrednog registraturskog
materijala u količini od 0,60 m.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
F. 378 PREDUZEĆE ZA PRIKAZIVANJE FILMOVA „SLAVICA” –
MALI IĐOŠ (1947–1963), 1960–1988
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen.
409 Službeni glasnik NRS br. 51/1959 od 12.12.1959. str. 803–804. 410 Službeni list SRS br. 7/1965, str. 99. 411 IASu, F. 377, Dosije fonda, Zapisnici o primopredaji arhivske građe br. 03-1/1 od 23.02.1984;
br. 03-1/2 od 12.3.1984; br. 3-18/6 od 29.04.1986; br. 0 3-18/6 od 12.04.1990; br. 03- 17/2 od
9.03.1992; br. 03-14/1 od 30.05.2001; br. 03-14/2 od 07.05.2010. godine.
206
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži platne spiskove zaposlenih.
Istorijat stvaraoca fonda:
Osnivanje i zadatak Preduzeća za prikazivanje filmova bio je delovanje
kulturnim sadržajima na stanovništvo u duhu državne kulturne i propagandne
ideologije.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.412 Prilikom arhivističkog
sređivanja nije izvršeno je izlučivanje.413
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 379 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA SOCIJALNU I
DEČJU ZAŠTITU – BAČKA TOPOLA (?–?), 1974–1989
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 12; k. /; 12,3 m
Jezik građe srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: statutarni spisi, statistički podaci, programi i planovi, spisi
nastali u kancelarijskom poslovanju subjekta, razni dopisi i slično.
Istorijat stvaraoca fonda:
Samoupravne interesne zajednice predstavljale su specifičnost
društveno-političkog sistema Socijalističke Federativne Republike
412 IASu, F. 387, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-17/7 od 1991. 413 IASU, F. 387, Zapisnik o izlučivanju 04-15/2 od 26.12.1996.
207
Jugoslavije u osmoj i devetoj deceniji dvadesetog veka. Utemeljene su sa
ciljem da razvijaju delatnosti socijalne zaštite, fizičke kulture, prosvete, kulture
i kao takve učine ih dostupnijim radnicima, koji su bili organizovani u OUR-
ima i građanstvu države, uopšte. Pravni temelji SIZ-ova udareni su u Ustavu
SFRJ, iz 1974. godine, Zakonu o udruženom radu, iz 1976. godine. SIZ-ovi su
prestali da postoje krahom društveno-političkog sistema i same države
Jugoslavije 1990. godine, kada prelaze u fondove.
Istorijat fonda:
Građu fonda zaposleni u IASu preuzeli su 11. juna 1990. godine. Do tada
je registraturski materijal bio smešten i u vlasništvu Skupštine opštine Bačka
Topola.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane. Spisi
su u potpunosti sačuvani.
F. 380 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA FIZIČKU
KULTURU – BAČKA TOPOLA (?–?), 1975–1989
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 10; k. /; 6,11 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine spisi: finansija, statistike, samoupravni sporazumi, dopisi,
propisi, sportska statistika i slično.
Istorijat stvaraoca fonda:
Samoupravne interesne zajednice predstavljale su specifičnost društveno-
političkog sistema Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u osmoj i
devetoj deceniji dvadesetog veka. Utemeljene su sa ciljem da razvijaju
delatnosti socijalne zaštite, fizičke kulture, prosvete, kulture i kao takve učine
ih dostupnijim radnicima, koji su bili organizovani u OUR-ima i građanstvu
države, uopšte. Pravni temelji SIZ-ova udareni su u Ustavu SFRJ, iz 1974.
godine, Zakonu o udruženom radu, iz 1976. godine.
208
SIZ-ovi su prestali da postoje krahom društveno-političkog sistema i same
države Jugoslavije, 1990. godine, kada prelaze u fondove.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je od Skupštine opštine Bačka Topola, 21. juna 1990.
godine.414
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 381 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA KULTURU,
TEHNIČKU KULTURU I INFORMISANJE – BAČKA TOPOLA (?–?),
1974–1989
Osnovni podaci o fondu Količina
arhivske građe: 10,33 m Jezik građe:
srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine knjige i spisi nastali u radu Samoupravne interesne
zajednice: knjige sitnog inventara, završnih računa, popisne liste, finansijski
dnevnici, samoupravni sporazumi, društvena statistika.
Istorijat stvaraoca fonda:
Samoupravne interesne zajednice predstavljale su specifičnost društveno-
političkog sistema Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u osmoj i
devetoj deceniji dvadesetog veka. Utemeljene su sa ciljem da razvijaju
delatnosti socijalne zaštite, fizičke kulture, prosvete, kulture i kao takve učine
ih dostupnijim radnicima, koji su bili organizovani u OUR-ima i građanstvu
države, uopšte. Pravni
414 IASu, F. 380, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/25 od 21.6.1990.
209
temelji SIZ-ova udareni su u Ustavu SFRJ, iz 1974. godine, Zakonu o
udruženom radu, iz 1976. godine. SIZ-ovi su prestali da postoje krahom
društveno-političkog sistema i same države Jugoslavije 1990. godine, kada
prelaze u fondove.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je u prostorijama Skupštine opštine Bačka Topola, 21.
juna 1990. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 382 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA VASPITANJE I
OBRAZOVANJE – BAČKA TOPOLA (?–?), 1974–1989
Osnovni podaci o fondu Količina
arhivske građe: 15,75 m Jezik
građe: srpski, mađarski Stepen
sređenosti: nesređen Informativna
sredstva: / Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu čine: statuti, samoupravni sporazumi, programi i planovi rada,
dokumenta o kursevima, seminarima, zapisnici sa sednica, podaci o radnim
odnosima, akti o osnivanju preduzeća, personali dosijei.
Istorijat stvaraoca fonda:
Samoupravne interesne zajednice predstavljale su specifičnost društveno-
političkog sistema Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u osmoj i
devetoj deceniji dvadesetog veka. Utemeljene su sa ciljem da razvijaju
delatnosti socijalne zaštite, fizičke kulture, prosvete, kulture i kao takve učine
ih dostupnijim radnicima, koji su bili organizovani u OUR-ima i građanstvu
države, uopšte. Pravni temelji SIZ-ova udareni su u Ustavu SFRJ, iz 1974.
godine, Zakonu o udruženom radu, iz 1976. godine. SIZ-ovi su prestali da
postoje krahom društveno-političkog sistema i same države Jugoslavije 1990.
godine, kada prelaze u fondove.
210
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta od SO Bačka Topola,415 u registraturski sređenom
stanju. U samoj registraturi odrađena su dva izlučivanja građe kojoj je istekao
rok čuvanja.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 383 OSNOVNA ŠKOLA „ADI ENDRE“ („ADY ENDRE” ÁLTALÁNOS
ISKOLA) – MALI IĐOŠ (1876–1946), 1947
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 48; k. /; 1,20 m
Jezik građe: latinski, nemački, srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži matične knjige i dnevnike rada koji sadrže podatke: o
učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje roditelja),
o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim predmetima i pokazanom
uspehu pojedinih učenika i drugo; zapisnike, delovodnike i knjige naredba za
učitelja.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola je počela sa radom 1876. godine kao Mađarska osnovna narodna
škola. Posle završetka Drugog svetskog rata i oslobođenja, škola je počela
da radi po školskom sistemu FNR Jugoslavije. Škola je često menjala ime, a
sadašnje je dobila po znamenitom mađarskom književniku Endreu Adiu
1957.416
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.417 Prilikom arhivističkog
sređivanja nije vršeno izlučivanje.
415 IASu, F. 387, Dosije fonda, Zapisnika o preuzimanju br. 03-18/27 od 28.6.1990. godine. 416 IASu, F. 383, Dosije fonda.
213
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 384 OSNOVNA ŠKOLA „25. MAJ“ – SUBOTICA
(1804–1957), 1947
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 119; k. /; 2,57 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži matične knjige i dnevnike rada koje sadrže podatke: o
učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje roditelja),
o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim predmetima i pokazanom
uspehu pojedinih učenika i drugo; zapisnike, delovodnike.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola počela sa radom 1804. godine kao Srpska pravoslavna vero-
ispovedna škola Aleksandrovo.418 U ovoj trivijalnoj školi, od školskih predmeta
se učilo čitanje i pisanje, račun i veronauka. Prvi učitelj je bio Pavle Batić, da
bi za tridesetak godina, po povećanju broja dece u školi, počeo da radi još
jedan učitelj. Škola je često menjala ime: posle oslobođenja i ujedinjenja u
Kraljevini Jugoslaviji, škola je nosila ime „Prestolonaslednik Petar“. Posle
završetka Drugog svetskog rata, škola je počela da radi po školskom sistemu
FNR Jugoslavije i pod novim imenom „Državna osnovna škola br. 5“, a potom
„25. maj“ dok je sadašnje ime „Sveti Sava“ dobila 27.01.1994, po
najznačajnijem srpskom prosvetitelju, a po legendi i učitelju.419
417 IASu, F. 383, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-18/28 od 29.06.1990. 418 Z. Veljanović, Školstvo Srba u Subotici – Aleksandrovu, OŠ Sveti Sava 1804-1994), u: Ex
Pannonia, 1, 1996, str. 10–110. 419 Rešenje privrednog suda u Subotici Fi: 4648/93 od 22.11.1993. Ovu školu, a samim tim i
arhivsku građu, ne treba mešati sa školom istog imena koja je postojala u SPCO Subotica, pri hramu
Sv. Vaznesenja Gospodnjeg i koja je radila sve do savezničkog bombardovanja 1944, kada je u
direktnom pogotku srušena a rad joj onemogućen. Vidi: Z. Veljanović, Bombardovanje Subotice 1944,
Novi Sad 2010.
212
U njoj je nastavu pohađao znameniti srpski kompozitor i narodni tribun dr
Jovan Paču. 420
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.421 Prilikom arhivističkog
sređivanja nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 385 KOMISIJA ZA RATNU ŠTETU SREZA I GRADA SUBOTICE –
SUBOTICA (1946–1947), 1946–1947
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. 3; 0,37 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: od izuzetnog značaja
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Predmeti su u vezi sa utvrđivanjem i procene ratne štete, koje su radile
prethodne komisije i da utvrdi iznose štete nastale radom vojnih bolnica,
vojnih komandi i drugih ustanova, koje su delovale od oslobođenja Subotice
do kraja rata.
Istorijat stvaraoca fonda:
Komisija za ratnu štetu za Srez i grad Suboticu počela je da radi 5. aprila
1946. godine. Nadovezala se na rad prethodnih komisija: Sreske i Gradske
komisije za ratnu štetu Subotica, koje su ukinute 1. aprila 1946. godine.
Novoformirana Komisija imala je zadatak da okonča započete predmete na
utvrđivanju i proceni ratne štete i da utvrdi štete nastale radom vojnih bolnica
i drugih vojnih ustanova koje su delovale po oslobođenju Subotice.
420 Z. Veljanović, Dr Jovan Paču 1847-1902, Novi Sad 2004. 421 IASu, F. 384, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-18/29 od 31.08.1990.
213
Prestala je sa radom 24. oktobra 1947. godine.422
Istorijat fonda:
Građa ovoga fonda je izdvojena iz fonda br. 69 (Gradske komisije za ratnu
štetu) i F. 71 (Sreske komisije za ratnu štetu), u toku sređivanja ovih fondova.
Sami dokumenti su preuzeti od Gradskog narodnog odbora 1951. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
F. 386 DRŽAVNA GRAĐANSKA ŠKOLA
(ÁLLAMI POLGÁRI ISKOLA) – TOPOLYA (BAČKA TOPOLA) (1909–1944), 1909–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 35; k. /; 0,70 m
Jezik građe: latinski, nemački, srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži matične knjige učenika sadrže podatke: o učenicima (ime i
prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje roditelja), o broju razreda i
učenika u njima, o nastavnim predmetima i pokazanom uspehu pojedinih
učenika i drugo.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola počela sa radom 1909. godine kao Mađarska kraljevska državna
građanska muška škola u Topoli.423 Radila je do kraja okupacije 1944. Posle
završetka Drugog svetskog rata, njen rad nije nastavljen.
422 IASu, F. 385, br. 157/1947. 423 Monografija Bačke Topole, Bačka Topola 2001, str. 143–154.
214
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.424 Prilikom arhivističkog
sređivanja nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 387 DOM KULTURE BAČKA TOPOLA – BAČKA TOPOLA
(1975–1979), 1970–1978
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 35; k. /; 1,77 m Jezik
građe: latinski, nemački, srpski, mađarski Stepen
sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži delovodnike sa aktima uz delovodnik, zapisnike normativne
akte, spise o registraciji programe i planove o izgradnji Doma kulture.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zadatak Doma kulture po osnivanju,425 bio je stvaranje i obezbeđivanje
uslova za razvoj osnovnih delatnosti kulturnih ustanova, kao i organizovanje,
propagiranje i realizacija svih vidova kulturnih programa i manifestacija.
Tokom 1979. menja naziv u Centar za kulturu, obrazovanje i informisanje
Bačka Topola.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.426 Prilikom arhivističkog
sređivanja izvršeno je izlučivanje.427
424 IASu, F. 386, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-17/3 od 18.03.1991. 425 Odluka SO SIZ Kulture Bačka Topola br. 43/75 od 26.03.1975. 426 IASu, F. 387, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-17/5 od 1991. 427 IASu, Zapisnik o izlučivanju 04-15/2 od 26.12.1996.
215
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 388 PREDUZEĆE ZA PRIKAZIVANJE FILMOVA „VOJVODINA“ –
BAČKA TOPOLA (1962–1975), 1958–1975
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 18; k. 3; 0,96 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži jedan delovodnik i finansijske glavne knjige, a od
spisa: zapisnike, normativna akta, spise o registraciji preduzeća, prepisku uz
delovodnik, izveštaje, ugovore i finansijske spise.
Istorijat stvaraoca fonda:
„Vojvodina“ preduzeće za prikazivanje filmova iz Bačke Topole osnovano
je rešenjem Narodnog odbora opštine Bačka Topola 1962. godine.428 Predmet
poslovanja ove radne organizacije je prikazivanje filmova i reklama. Radna
organizacija je radi obavljanja poslova od zajedničkog interesa u svom
sastavu imala sledeće radne jedinice:
-Bioskop u Bačkoj Topoli
-Bioskop u Bajši
-Bioskop u Novom Orahovu
-Bioskop u Gunarašu
-Finansijska-administrativna jedinica.
Ovo Preduzeće se 1975. godine pripaja Domu kulture Bačka Topola i
briše se iz registra privrednih organizacija.429
428 Rešenje Narodnog odbora opštine Bačka Topola br. 03-12769/1-62 od 29.12.1962. godine. 429 Rešenje Okružnog privrednog suda Fi: 731/75 od 28.08.1975. godine, registarski uložak br. 78;
Službeni list SFRJ br. 11/1976, str. 69.
216
Istorijat fonda:
Registraturski materijal i arhivska građa ovog fonda preuzeti su 1991.
godine u količini od 2,21 m od D.P. „Centar“ Bačka Topola430 i obuhvataju
period 1958–1975. godine. Godine 1997. pristupilo se sređivanju građe, koja
je premeštena iz registratora i fascikli u arhivske kutije. U toku sređivanja
izlučen je bezvredni registraturski materijal u količini od 1 m.431
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 389 KULTURNO PROPAGANDNI CENTAR BAČKA TOPOLA –
BAČKA TOPOLA (1960–1963), 1960–1963
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvana je samo finansijska dokumentacija, odnosno platni spiskovi.
Istorijat stvaraoca fonda:
Osnivanje i zadatak Kulturno propagandnog centra432 bio je delovanje
kulturnim sadržajima na stanovništvo u duhu državne ideologije.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.433 Prilikom arhivističkog
sređivanja nije izvršeno je izlučivanje.434
430 IASu, F. 388, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-17/6 iz 1991. godine. 431 IASu, F. 388, Dosije fonda, Zapisnik o izlučivanju br. 04-15/1 od 18.03.1997. 432 Nije se moglo utvrditi tačan datum osnivanja. 433 IASu, F. 389, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-17/7 od 1991. 434 IASU, Zapisnik o izlučivanju 04-15/2 od 26.12.1996.
217
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 390 KULTURNO PROSVETNA ZAJEDNICA – BAČKA TOPOLA (1958–1969), 1962–1969
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. / ; k. 2; 0,24 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži delovodnike sa aktima uz delovodnik, zapisnike, normativne
akte.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zadatak Kulturno-prosvetne zajednice B. Topole po osnivanju, 435 bio je
objedinjavanje kulturno-prosvetnih aktivnosti po granama delatnosti svih
saveza i drugih kulturno-prosvetnih ustanova, bilo profesionalnih bilo
amaterskih. Samim tim i unapređenje kulturnog života, obezbeđivanje
sredstava za kulturno-prosvetni rad (filmovi, knjige, muzički uređaji, itd.); za
razvoj delatnosti kulturno- prosvetnih ustanova, kao i organizovanje,
propagiranje i realizacija svih vidova kulturnih programa i manifestacija. KPZ
su uglavnom dobro radile i imale zapaženu ulogu u kulturno-prosvetnoj klimi
svoga mesta. Na taj način KPZ je u Bačkoj Topoli uspešno osnovala
amatersko pozorište za decu i odrasle (sa srpskom i mađarskom trupom).
Organi KPZ su bili skupština, Predsedništvo i nadzorni odbor. Sedište joj
je bilo u Bačkoj Topoli, a ona je poput drugih ustanova u srezu bila član
Kulturno-prosvetne zajednice Subotice.
435 Po odluci SO B. Topole.
218
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.436 Prilikom arhivističkog
sređivanja izvršeno je izlučivanje.437
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 391 OPŠTINSKA ZAJEDNICA KULTURE – BAČKA TOPOLA
(1969–1974), 1969–1976
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. 3; 0,38 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži delovodnike sa aktima uz delovodnik, zapisnike, normativne
akte.
Istorijat stvaraoca fonda:
Opštinska zajednica kulture Bačke Topole osnovana je 1969 sa ciljem da
usklađuje i obezbedi finansiranje kulturnih ustanova u opštini Bačka
Topola.438
Organi upravljana su bili skupština i izvršni odbor. Prestala je sa radom
1974.439
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.440 Prilikom arhivističkog
sređivanja izvršeno je izlučivanje.441
436 IASu, F. 390, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-17/9 od 1991. 437 IASu, F. 390, Zapisnik o izlučivanju 04-15/3 od 26.12.1996. 438 Po odluci SO Bačke Topole. 439 IASu, F. 391, Dosije fonda, 31.12.1974. 440 IASu, F. 391, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-17/9 od 19.06.1991. 441 IASu, F. 391, Zapisnik o izlučivanju 04-15/4 od 26.12.1996.
219
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane. Spisi
su manjim delom sačuvani.
F. 392 OPŠTINSKA KONFERENCIJA SAVEZA SOCIJALISTIČKE
OMLADINE VOJVODINE – BAČKA TOPOLA (1945–1990), 1945–1989
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 22,8 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine knjige i spisi nastali u radu stvaraoca.
Istorijat stvaraoca fonda:
Opštinska konferencija Saveza socijalističke omladine Vojvodine
– Bačka Topola, formirana je na „početku“ formiranja novih organa,
organizacija, udruženja, zajednica posleratne Jugoslavije. Organizacija je
delila sudbinu države u kojoj je stvorena, pa je tako i raspuštena kada je
Jugoslavija prestajala da postoji.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u prostorijama Omladinskog saveta Bačka Topola,442
po spisku – prepisu arhivske knjige, u ukupnoj količini 22,8 m.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 393 OPŠTINSKI SEKRETARIJAT ZA NARODNU ODBRANU –
BAČKA TOPOLA (?–1991), 1969–1991
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 1,2 m
442 IASu, F. 392, Zapisnik IASu-a o primopredaji arhivske građe br. 03-17/10 od 20. avgusta 1991.
godine.
220
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda čine normativna akta, zapisnici, prepiska.
Istorijat stvaraoca fonda:
Organizacija i izvođenje zadataka Sekretarijata za narodnu odbranu u
Bačkoj Topoli, regulisani su Statutom opštine Bačka Topola iz 1974. godine.
Delokrug rada bio je: sprovođenje politike i sistema ONO, predlaganje mera
za izradu plana, organizovanje, oprema civilne zaštite, organizovanje
kriptozaštite, uređenje ratne lokacije, sprovođenje vežbi i slično.
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta 1991. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 394 OPŠTINSKI SEKRETARIJAT ZA NARODNU ODBRANU –
SUBOTICA (?–1991), 1965–1990
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 6,5 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: zapisnici, naredbe, uputstva, izveštaji, rešenja i slično.
Istorijat stvaraoca fonda:
Opštinski sekretarijat za narodnu odbranu – Subotica bio je deo
ukupnog sistema odbrane Jugoslavije. Kada je ta država prestajala da
funkcioniše i postoji kao organizovana tvorevina, prestao je da postoji i taj
organ sistema.
221
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta prema arhivskoj knjizi, koja je uredno vođena u
vreme postojanja registrature.443
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 395 DR VLADISLAV MANOJLOVIĆ, JAVNI BELEŽNIK
(1869–1938), 1927–1938
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 2; k. /; 0,07 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvane su dve knjige sa spiskovima legalizovanih prevoda i spiskom
legalizovanih prepisa.
Istorijat stvaraoca fonda:
Dr Vladislav Manojlović (1869–1938) je rođen u Subotici od oca Samka i
majke Mileve, rođene Milosavljević. U Subotici je završio osnovnu školu i
gimnaziju. Pravni fakultet je završio u Budimpešti. Promovisan je za doktora
političkih nauka, a zatim i za doktora prava. Advokatski ispit je položio 1900.
godine. Posle završenih studija u Budimpešti, svoju karijeru je otpočeo kao
mladi advokat u Subotici.444
Najdominantnija aktivnost kojom se bavio u životu je vezana za funkciju
predsednika srpske crkvene opštine. Za vreme njegovog mandata izvršeno
je niz značajnih reformi u crkvenoj opštini. U vremenu dok je on bio
predsednik izvršeno je temeljno renoviranje i obnavljanje pravoslavne crkve
u Subotici.
443 IASu, F. 394, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe IASu br. 03-17/13, od
23.12.1991. godine. 444 T. Segedinčev, Braća Vladislav i Jovan Manojlović, u: Ex Pannonia, 9–10, 2006, str. 18.
222
Vreme Prvog svetskog rata provodi kao husarski oficir na ruskom frontu.
Na tromesečni odmor po naređenju vojne komande odlazi u Sombor gde ga
zatiče završetak rata. Posle preuzimanja uprave od strane srpsko-
bunjevačkog narodnog veća, vraća se u Suboticu. Ovde odmah počinje da
radi na formiranju srpsko-bunjevačkog veća.445
Na Velikoj skupštini 25. novembra 1918. godine, Vojvodina je priključena
Srbiji. Toj Skupštini je prisustvovao i Dr Vladislav Manojlović. Veliki narodni
savet izabrao ga je za člana Narodne uprave, koja je bila prva narodna vlada
severnih krajeva, gde mu je povereno upravljanje finansijama. Posle
ujedinjenja postaje Veliki župan Bačke županije, a 1927. postaje
potpredsednik oblasne skupštine Bačke.
Za kraljevskog javnog beležnika je postavljen 1921. godine i taj posao je
obavljao do smrti 1938. godine.
Vladislav Manojlović je bio glavni inicijator osnivanja subotičke
„Srpske štedionice d.d.“, predsednik Udruženja privrednika u Subotici, član
Mesnog školskog odbora, predsednik „Rusko–SHS kluba 1921. godine,
predsednik Automobilskog kluba u Subotici. Bio je akcionar i osnivač nekoliko
fabrika u Subotici.
Istorijat fonda:
U depoima Arhiva, 1990. godine pronađene su dve knjige Javnog be-
ležnika Dr Vladislava Manojlovića iz Subotice.446
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 396 MESNE ZAJEDNICE / RZZS – SUBOTICA (1964–1996), 1981–1991
Osnovni podaci o fondu Količina
arhivske građe: 13,12 m
Jezik građe: srpski
445 Isto. 446 IASu, F. 395, Dosije fonda, Službena beleška, 1/3.
223
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: delovodnici, završni računi, matične knjige zaposlenih,
personalni dosijei zaposlenih, M4 obrasci, liste zarada, zapisnici.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zakon o prestanku Opšteg zakona o stambenim zajednicama, koji je donet
1964. godine, ukinuo je stambene zajednice i omogućio formiranje mesnih
zajednica na prostoru Jugoslavije. Radna zajednica zajedničkih službi mesnih
zajednica formirana je Odlukom Skupštine opštine Subotica, 1. jula 1981.
godine, a ukinuta je 30. septembra 1991. godine odlukom osnivača.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je u više navrata, od Skupštine opštine Subotica.447
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 397 OPŠTINSKI DRUŠTVENI PRAVOBRANILAC
SAMOUPRAVLJANJA – BAČKA TOPOLA (1974–1991), 1975–1991
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 9; k. /; 7,12 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: predstavke i predlozi, službene beleške, razni predmeti,
obaveštenja, upisnici, delovodnik.
447 IASu, F. 396, Dosije fonda, Zapisnici o primopredaji arhivske građe iz 1992. i 2007. godine.
224
Istorijat stvaraoca fonda:
Prema važećim pravnim propisima tadašnje države, osnivač Društvenog
pravobranioca samoupravljanja opštine bila je Skupština opštine. Društveni
pravobranilac samoupravljanja kao samostalni organ koji je pokretao
postupak za zaštitu samoupravnih prava, uveden je Ustavom SFRJ iz 1974.
godine. Tim ustavom podrobnije su naglašena i razrađena društvena zaštita
samoupravnih prava i društvene svojine i utvrđeni organi koji ostvaruju tu
zaštitu. Društveni pravobranioci ukinuti su usled promene društvenog
sistema, početkom poslednje decenije dvadesetog veka.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je u registraturski sređenom stanju, u prostorijama
Skupštine opštine Bačka Topola.448
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 398 OPŠTINSKI DRUŠTVENI PRAVOBRANILAC
SAMOUPRAVLJANJA – SUBOTICA (1974–1991), 1975–1991
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 15; k. /; 11,73 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: zapisnici, knjige evidentiranih kandidata za prijem u
Savez komunista, plakete, personalni dosijei radnika, pravilnici, registri,
matična knjiga, samoupravni opšti akti.
Istorijat stvaraoca fonda:
Prema važećim pravnim propisima tadašnje države, osnivač Društvenog
pravobranioca samoupravljanja opštine bila je Skupština opštine Subotica.
448 IASu, F. 397, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, br. 03-17/6 od 10.4.1992.
godine.
225
Društveni pravobranilac samoupravljanja kao samostalni organ koji je
pokretao postupak za zaštitu samoupravnih prava, uveden je Ustavom SFRJ
iz 1974. godine. Tim ustavom podrobnije su naglašena i razrađena društvena
zaštita samoupravnih prava i društvene svojine i utvrđeni organi koji ostvaruju
tu zaštitu. Društveni pravobranioci ukinuti su usled promene društvenog
sistema, početkom poslednje decenije dvadesetog veka.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 14. aprila 1992. godine, u registraturski sređenom
stanju.449
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 399 OSNOVNA ŠKOLA „VIII VOJVOĐANSKA UDARNA BRIGADA“
– SUBOTICA (?–?), 1921–1950
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 13; k. /; 0, 30 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži opšte podatke o radu škole, Matične knjige i Dnevnike sa
prozivnicima koji sadrže podatke: o učenicima (ime i prezime, datum i mesto
rođenja, ime i zanimanje roditelja), o broju razreda i učenika u njima, o
nastavnim predmetima i pokazanom uspehu pojedinih učenika i drugo.
Sačuvane su Matične knjige učenika.
Istorijat stvaraoca fonda:
Posle oslobođenja i ujedinjenja 1918. pa sve do mađarske okupacije, na
severoistočnom prostoru grada delovalo je više narodnih škola na tri lokacije:
449 IASu, F. 398, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-17/8, od 14.4.1992.
godine.
226
dve na Majšanskom putu (Državna osnovna škola „Kosovo“, i državna
osnovna škola „Petar Preradović“), a jedna na Čavolju (Državna osnovna
škola „Miloš Obilić“) gde su naseljeni dobrovoljci koji su se borili u Srpskoj
vojsci tokom Prvog svetskog rata. U periodu okupacije (1941–1944), škole su
radile po okupacionom sistemu, dok po završetku Drugog svetskog rata i
oslobođenja, škole su počele da rade po školskom sistemu FNR Jugoslavije.
Škola je često menjala ime, a sadašnje joj je Osnovna škola „Majšanski
put“. 450
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom i kod pojedinih knjiga u oštećenom
i jako oštećenom stanju.451 Prilikom arhivističkog sređivanja nije vršeno
izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 400 OSNOVNA ŠKOLA „NARODNI HEROJI“ (NÉPHŐSÖK
ÁLTALÁNOS ISKOLA) – ČANTAVIR (?–?), 1899–1944 (1955)
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 147; k./ ; 2,27 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen.
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Mikrofilmovano: mikrofilmovano
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži opšte podatke o radu škole Matične knjige i Dnevnike sa
prozivnicima koje sadrže podatke o učenicima (ime i prezime, datum i mesto
rođenja, ime i zanimanje roditelja), o broju razreda i učenika
450 IASu, F. 399, Dosije fonda. Škola je nosila naziv OŠ „VIII Vojvođanska brigada“ od 1.10.1974.
do 30.10.2002. Kada je arhivski materijal preuzet, a potom i arhivistički sređi- van, za ime fonda uzet
je tada poslednji naziv škole. 451 IASu, F. 399, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-17/14 od 04.06.1992;
Beleška 6/3.
227
u njima, o nastavnim predmetima i pokazanom uspehu pojedinih učenika,
školskog odbora.
Istorijat stvaraoca fonda:
Za vreme Austrougarske, škola je radila kao Mađarska osnovna narodna
škola. Posle oslobođenja i ujedinjenja 1918. pa sve do mađarske okupacije,
na severoistočnom prostoru grada delovalo je više narodnih škola na više
lokacija u kojima su osim domicijalne dece išla i deca naseljenih dobrovoljaca,
koji su se borili u Srpskoj vojsci tokom Prvog svetskog rata. U periodu
okupacije (1941–1944) škole su radile po okupacionom sistemu, dok po
završetku Drugog svetskog rata i oslobođenja, škole su počele da rade po
školskom sistemu FNR Jugoslavije.
Posle završetka Drugog svetskog rata i oslobođenja, škola je počela da
radi po školskom sistemu FNR Jugoslavije. Škola je često menjala ime, a
sadašnje je dobila 1976.452
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom i oštećenom stanju.453 Prilikom
arhivističkog sređivanja izdvojena je dokumentacija Zanatske škole u
Čantaviru.454 Nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 401 OPŠTINSKA KONFERENCIJA SOCIJALISTIČKOG SAVEZA
RADNOG NARODA VOJVODINE – BAČKA TOPOLA
(1953–1990), 1949–1990
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 27; k. 60; fasc. 264; 33,48 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
452 IASu, F. 400, Dosije fonda, 8/3. 453 IASu, F.400, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-17/14 od 04.06.1992;
Beleška 6/3. 454 Vidi: IASu, F. 443.
228
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži razne zapisnike sa sednica, konferencija, saveta,
delovodnike, izveštaje, personalnu i finansijsku dokumentaciju.
Istorijat stvaraoca fonda:
Socijalistički savez radnog naroda izrastao je iz Narodnog fronta, odnosno
Narodnooslobodilačkog fronta koji je bio oblik političkog organizovanja za
vreme Narodnooslobodilačke borbe i socijalističke revolucije. Nakon promena
u organizacionoj strukturi Narodnog fronta 1953. godine, on prerasta u
Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije (SSRNJ). Od iste godine
počinju da postoje i Opštinske organizacije socijalističkog saveza radnog
naroda, pa tako i na teritoriji sreza Bačke Topole. Ovaj jednopartijski politički
sistem po- stojao je do 1990. godine kada je od tadašnjeg Saveza komunista
Srbije i SSRNS, stvorena nova politička partija, Socijalistička partija Srbije .
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je od Opštinskog odbora Socijalističke partije Srbije,
Bačka Topola 1992. godine u odgovarajućim jedinicama pakovanja i kao
takva je smeštena u depo Istorijskog arhiva Subotica.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 402 KRO SUBOTICA – OOUR „VENOPLAST“ – SUBOTICA (1984–1987), 1966–1987
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 7; k. 5; 1 m + 0,65 m nesređene građe
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: delimično sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine finansijske knjige, matične knjige zaposlenih, kao i
finansijski i personalni spisi.
229
Istorijat stvaraoca fonda:
Rešenjem osnovnog suda udruženog rada Fi: br.13/84 od 4.01.1984.
godine, OOUR Venoplast upisan je u sudski registar. Njegova osnovna
delatnost bila je proizvodnja veštačkih nadgrobnih venaca, proizvoda od
plastike i prateće pogrebne opreme, kao i promet istih.
Sporedna delatnost ovog preduzeća bila je proizvodnja predmeta od
nemetala: cveća od plastičnih masa, abažura, privezaka, mrtvačkih pokrova
od platna i sličnih proizvoda.
Na osnovu pravosnažne odluke Skupštine opštine Subotica održane na
sednici Veća udruženog rada i društveno-političkog veća dana 30.12.1986.
godine, pokrenut je likvidacioni postupak. Viši sud u Subotici je 20. februara
1987. godine doneo rešenje o sprovođenju postupka redovne likvidacije,
zavedene pod brojem R1. 1/87.
Istorijat fonda:
Registraturski materijal fonda preuzet je 1992. godine od Radne zajednice
zajedničke službe KRO „10 oktobar“ – Subotica. Nakon sređivanja, arhivska
građa premeštena je iz registratora u arhivske kutije.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 403 OPŠTINSKI DRUŠTVENI PRAVOBRANILAC SAMOUPRAVLJANJA (KÖZSÉGI TÁRSADALMI ÖNIGAZGATÁSI
ÜGYÉSZ) – MALI IĐOŠ (1975–1991), 1986–1989
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 3; dosije 27; 0,30 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa se sastoji od upisnika predmeta i službenih beleški.
Istorijat stvaraoca fonda:
Prema važećim pravnim propisima tadašnje države, osnivač Društvenog
pravobranioca samoupravljanja opštine bila je Skupština
230
opštine. Društveni pravobranilac samoupravljanja kao samostalni organ koji
je pokretao postupak za zaštitu samoupravnih prava, uveden je Ustavom
SFRJ iz 1974. godine. Tim ustavom podrobnije su naglašena i razrađena
društvena zaštita samoupravnih prava i društvene svojine i utvrđeni organi
koji ostvaruju tu zaštitu. Društveni pravo- branioci ukinuti su usled promene
društvenog sistema, početkom poslednje decenije dvadesetog veka.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 1992. godine455 u registraturski sređenom stanju.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 404 SRPSKA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA U DESKI – DESKA
(1911–1925), 1911–1925
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa opštim podacima
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine podaci o radu zadruge, njenim članovima, poslovanju,
zapisnici sa Upravnog odbora i Skupštine
Istorijat stvaraoca fonda:
Zadruga je osnovana pod nazivom „Srpska zemljoradnička zadruga”,
1911. godine.456 Cilj zadruge je bio da unapređuje materijalno stanje svojih
članova (unovči i nabavlja poljoprivredne proizvode i opreme neposredno
između svojih članova i kupaca, daje kredite članovima), i uopšte vodi ka
napretku. Prestala je sa radom 1925.457
455 IASu, F. 403, Zapisnik o preuzimanju 03-17/10 od 07.05.1992. godine 456 IASu, F. 404, Dosije fonda 4/5, Osnivačka skupština se održala 04.06.1911. 457 Isto.
231
Istorijat fonda:
Arhivska građa, je izdvojena iz arhivskog materijala koji se već nalazio u
IASu. Prilikom arhivističkog sređivanja nije vršeno izlučivanje a jedina
sačuvana knjiga zapisnika je stavljena sa spisima u arhivsku kutiju.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane. Spisi
su manjim delom sačuvani.
F. 405 OSNOVNA ŠKOLA „VLADIMIR NAZOR“ (VLADIMIR NAZOR
ÁLTALÁNOS ISKOLA) – PALIĆ (1961–?), 1921–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 10; k. /; 0,15 m
Jezik građe: srpski i mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvani su podaci o učenicima iz upisnica.
Istorijat stvaraoca fonda:
Osnovna škola na Paliću nastavlja sa obrazovno-vaspitnom funkcijom škola
koje su nekada radile na teritoriji Palića, Radanovca, Šupljaka, Hajdukova,
Bačkih Vinograda i Ludoša. Sačuvana arhivska građa se odnosi na period
1921–1944. godina.
Škola od 1961. godine nosi naziv Osnovna škola „Vladimir Nazor“.
Od 1998. godine naziv se menja u Osnovna škola „Miroslav Antić“.
Istorijat fonda:
Građa ovoga fonda je preuzeta od Osnovne škole „Vladimir Nazor“
(Általalános iskola), maja 1992. godine.458
458 IASu, F. 405, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-13/17 od 25. aprila 1992.
godine.
232
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 406 OSNOVNA ŠKOLA „IVAN MILUTINOVIĆ“ – SUBOTICA
(1871–?), 1921–1945
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 3; k. /; 0,16 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Mikrofilmovano: delimično mikrofilmovano
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži matične knjige koje sadrže podatke: o učenicima (ime i
prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje roditelja), o broju razreda i
učenika u njima, o nastavnim predmetima i pokazanom uspehu pojedinih
učenika i drugo.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola počela sa radom 1871. godine kao Opštinska osnovna narodna škola
kojoj je bio naziv Sv. Roka. Za vreme Austrougarskog carstva, nastava se izvodila
na mađarskom a od oslobođenja i ujedinjenja na srpskom nastavnom jeziku od
prvog do četvrtog razreda. U periodu 1926–1929, u istoj školskoj zgradi radi i
Poljoprivredna-produžna škola. Za vreme mađarske okupacije vršena je
segregacija dece. Posle završetka Drugog svetskog rata i oslobođenja, škola je
počela da radi po školskom sistemu FNR Jugoslavije. Četvororazredna
Osnovna škola u Maloj Bosni je organizovana kao istureno odeljenje. Škola je
često menjala ime, a sadašnje je dobila1961. po znamenitom revolucionaru
Ivanu Milutinoviću.459
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.460 Prilikom arhivističkog
sređivanja nije vršeno izlučivanje.
459 IASu, F. 406, Dosije fonda 6/5. 460 IASu, F. 406, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-17/25 od 25.06.1992.
233
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane. Spisi
nisu preuzeti.
F. 407 ZANATSKO PREDUZEĆE „DOMAĆA RADINOST“ –
SUBOTICA (1964–1971), 1963–1971
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 12; k. 6; 1,10 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži delovodnike, finansijske i personalne knjige, zapisnike,
normativna akta, izveštaje, prepiske kao i personalne i finansijske spise.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zanatsko preduzeće „Domaća radinost“ Subotica osnovano je
17.02.1964. godine odlukom Saveta II stambene zajednice u Subotici pod
nazivom: Samostalna zanatska radnja umetničkog zanata „Domaća
radinost“.
Godine 1966. preduzeće je promenilo naziv u Zanatsko preduzeće „Domaća radinost“. Svoju delatnost radnici preduzeća obavljali su što na adresi Matka Vukovića br. 8, što organizacijom rada kod kuće. Zbog slabog poslovanja 1969. godine preduzeće je stavljeno pod prinudnu upravu. Tada menja naziv u „Rekord“ Industrija za izradu lake konfekcije i trikotaže, kao i svih vrsta roba domaće radinosti, Subotica.
Prinudna uprava ukinuta je 1970. godine, a sa radom je prestala naredne
godine kada se pripojila „Bačkaproduktu“ iz Subotice.
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta 1978. godine od likvidacione komisije Industrijsko
tekstilnog kombinata „Bačkaprodukt“ zajedno sa građom„Bačkaprodukta“ i
obuhvata period od 1963. do 1971. godine.
234
Sređivanju se pristupilo 1992. godine i tom prilikom je građa premeštena iz
fascikli u arhivske kutije. Izlučeno je 20,21 m građe.461
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 408 TVORNICA TRIKOTAŽE „BOSA MILIĆEVIĆ“ – SUBOTICA
(1950–1971), 1947–1971
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 35; k. 63; 6,20 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži delovodnike, finansijske i personalne knjige, kao i razne
zapisnike, normativna akta preduzeća, razne izveštaje, personalne i
finansijske spise kao i fragmente spisa koji se odnose na preduzeća „Krim“ i
„Domaća radinost“.
Istorijat stvaraoca fonda:
Ova tvornica je nastala 12.4.1950. godine, spajanjem preduzeća „Do-
maća radinost“ i preduzeća „Krim“ i poslovala je pod nazivom Gradsko
privredno preduzeće „Domaća radinost“. Predmet njenog poslovanja bila je
proizvodnja predmeta domaće radinosti kao što je izrada veštačkog cveća,
trikotažnih predmeta od vunenog i pamučnog prediva, izrada končane
dugmadi, a bavila se i korparstvom.
Tokom 1952. godine na osnovu rešenja Gradskog narodnog odbora br.
6454/52 naziv preduzeća se menja u Gradsko preduzeće „Bosa Milićević“. Iz
ekonomskih razloga preduzeće je prestalo sa izradom veštačkog cveća i
izradom korpi. Do promene naziva ponovo dolazi 1955. godine u Tvornica
trikotaže i končane dugmadi „Bosa Milićević“.462
461 IASu, F. 407, Dosije fonda, Zapisnici o izlučivanju br. 03-488/1 od 30.05.1978; 04-19/8 od
13.08.1992.
235
Ubrzo, preduzeće ponovo menja svoj naziv: Tvornica trikotaže
„Bosa Milićević“ a predmet poslovanja je proizvodnja trikotažnih pletenih
predmeta kao i proizvodnja svih vrsta pletene robe. Sedište preduzeća nalazilo
se na adresi Preradovićeva ulica br. 4 u Subotici, dok je brojala i dve
prodavnice, jednu u Subotici (ul. 10. oktobra br. 2) i jednu u Senti (Generala
Petra Drapšina br. 3).
Rešenjem Skupštine opštine Subotica broj 01-6914/1-70 od 21.
septembra 1970. godine, preduzeće je zbog slabog poslovanja stavljeno pod
prinudnu upravu, da bi naredne godine Skupština donela rešenje o stavljanju
pod likvidaciju ovog preduzeća. Tvornicu trikotaže „Bosa Milićević“ preuzelo
je preduzeće „Bačkaprodukt“.
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta 1978. godine zajedno sa građom Industrijsko tekstilnog
kombinata „Bačkaprodukt“ od likvidacione komisije koja je vodila likvidacioni
postupak. Sređivanju građe se pristupilo 1992. godine, prilikom kojeg je
izvršeno izlučivanje bezvrednog registra- turskog materijala u količini od 0,72
m.463
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 409 DR LAJOŠ KERN, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK (DR.
KERN LAJOS, KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ) – TOPOLYA (BAČKA
TOPOLA) (?–?), 1895–1902
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu, imenski
registar uz spise
Kategorizacija: /
462 IASu, F. 408, dosije fonda, rešenje Gradskog narodnog odbora br.3924/55 od 21. oktobra 1955.
godine. 463 IASu, F. 408, Zapisnik o izlučivanju 04-19/1 od 30.03.1993. godine.
236
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Spisi sadrže oporuke iz perioda 1895–1902. i jedan kupoprodajni ugovor iz
1902. godine.
Istorijat stvaraoca fonda:
Rad javnobeležničkih kancelarija regulisan je 1874. godine zakonskim
članom br. 35 ugarskog Zakona o javnim beležnicima.464 Javni beležnici, lica
javnog poverenja, sastavljali su i otpravljali javne isprave o pravnim
poslovima, izjavama i činjenicama. Čuvali su njima poverene isprave, novac
ili papire od vrednosti i sprovodili postupke koje bi im sud poverio.
Prvi sačuvani dokument Kraljevskog javnog beležnika dr Lajoša Kerna
datira iz 1895. godine. Sedište njegove kancelarije bilo je u Bačkoj Topoli.
Tačni podaci o početku njegovog delovanja i prestanku rada kao kraljevskog
javnog beležnika nisu nam poznati.
Istorijat fonda:
Arhivska građa dr Lajoša Kerna preuzeta je od Opštinskog suda u Bačkoj
Topoli 1989. godine zajedno sa građom Sreskog suda Bačka Topola i građom
drugih javnih beležnika iz Bačke Topole.465 Fond je izdvojen iz arhivske građe
Sreskog suda Bačka Topola 1992. godine.466 Fond je sređen iste godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 410 DR ĐERĐ SIRČIĆ, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK (DR.
SIRCHICH GYÖRGY, KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ) – TOPOLYA (BAČKA
TOPOLA) (?–?), 1903–1911
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: mađarski
464 Zakonski član br. 35 ugarskog Zakona o javnim beležnicima iz 1874. godine (A közjegy- zőkről
szóló 1874. évi XXXV. törvénycikk). 465 IASu, F. 346, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 iz 1989. godine. 466 IASu, F. 409, Dosije fonda, Izveštaj o razgraničenju fondova javnih beležnika iz Bačke Topole 1992. godine
237
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Spisi sadrže javnobeležničke isprave uz opšti poslovni registar (1906,
1909), oporuke (1903–1911) i predmete u vezi sa sprovođenjem ostavinskog
postupka (1903, 1904, 1907). Sadrže podatke za stanovnike Bačke Topole,
Čantavira, Feketića, Lovćenca, Malog Iđoša, Pačira i Stare Moravice.
Istorijat stvaraoca fonda:
Rad javnobeležničkih kancelarija regulisan je 1874. godine zakonskim
članom br. 35 ugarskog Zakona o javnim beležnicima.467 Javni beležnici, lica
javnog poverenja, sastavljali su i otpravljali javne isprave o pravnim
poslovima, izjavama i činjenicama. Čuvali su njima poverene isprave, novac
ili papire od vrednosti i sprovodili postupke koje bi im sud poverio.
Podaci o prestanku rada kancelarije nisu sačuvani. Prvi sačuvani
dokument kraljevskog javnog beležnika dr Đerđa Sirčića datira iz 1903. a
poslednji iz 1911. godine. Sedište njegove kancelarije bilo je u Bačkoj Topoli.
Istorijat fonda:
Arhivska građa dr Đerđa Sirčića preuzeta je od Opštinskog suda u Bačkoj
Topoli 1989. godine zajedno sa građom Sreskog suda Bačka Topola i građom
drugih javnih beležnika iz Bačke Topole.468 Fond je izdvojen iz arhivske građe
Sreskog suda Bačka Topola 1992. godine.469 Fond je sređen iste godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
467 Zakonski član br. 35 ugarskog Zakona o javnim beležnicima iz 1874. godine (A közjegy- zőkről
szóló 1874. évi XXXV. törvénycikk). 468 IASu, F. 346, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 iz 1989. godine. 469 IASu, F. 410, Dosije fonda, Izveštaj o razgraničenju fondova javnih beležnika iz Bačke Topole,
1992. godina.
238
F. 411 DR GERGE IZOR, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK (Dr. IZOR GERGŐ, KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ – BAČKA TOPOLA (?–?), 1911–1921
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: srpski, mađarski i nemački
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Javnobeležnička akta uz opšti poslovni registar sadrže uglavnom
kupoprodajne, darovne i razdeobne ugovore, dok su depoziti uglavnom
testamenti koji su davani javnom beležniku na čuvanje.
Istorijat stvaraoca fonda:
Rad javnobeležničkih kancelarija regulisan je 1874. godine zakonskim
članom br. 35 ugarskog Zakona o javnim beležnicima. Javni beležnici, lica
javnog poverenja, sastavljali su i otpravljali javne isprave o pravnim
poslovima, izjavama i činjenicama. Čuvali su njima poverene isprave, novac
ili papire od vrednosti i sprovodili postupke koje bi im sud poverio.
Prvi sačuvani dokument kraljevskog javnog beležnika dr Gergea Izora
datira iz 1911. a poslednji iz 1921. godine. Sedište njegove kancelarije je bilo
u Bačkoj Topoli, a teritorijalna nadležnost njegove kancelarije protezala se na
opštine Bačka Topola, Bajša, Čantavir, Feketić, Lovćenac, Mali Iđoš, Pačir i
Staru Moravicu. Tačni podaci o početku i prestanku rada kancelarije nisu
poznati.
Istorijat fonda:
Arhivska građa dr Gerge Izora preuzeta je od Opštinskog suda u Bačkoj
Topoli 1989. godine zajedno sa građom Sreskog suda B. Topola i građom
drugih javnih beležnika iz Bačke Topole.470 Fond je izdvojen iz arhivske građe
Sreskog suda Bačka Topola 1992. godine.471 Fond je sređen iste godine.
470 IASu, F. 346, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 iz 1989. godine. 471 IASu, F. 411, Dosije fonda, Izveštaj o razgraničenju fondova javnih beležnika iz Bačke Topole, 1992 godina
239
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 412 DR ANDRIJA PLETIKOSIĆ, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK – BAČKA TOPOLA (?–?), 1924–1934
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 2; 0,24 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Spisi sadrže javnobeležničke isprave uz opšti poslovni registar
(kupoprodajni, razdeobni, darovni ugovori...), oporuke, predmete u vezi sa
sprovođenjem ostavinskog postupka kao i depozitima – akta poverena na
čuvanje.
Istorijat stvaraoca fonda:
Rad javnobeležničkih kancelarija regulisan je 1874. godine zakonskim
članom br. 35 ugarskog Zakona o javnim beležnicima.472 Javni beležnici, lica
javnog poverenja, sastavljali su i otpravljali javne isprave o pravnim
poslovima, izjavama i činjenicama. Čuvali su njima poverene isprave, novac
ili papire od vrednosti i sprovodili postupke koje bi im sud poverio.
Prvi sačuvani dokument javnobeležničke kancelarije Andrije Pletikosića
datira iz 1924. godine. Njeno sedište je bilo u Bačkoj Topoli, a teritorijalna
nadležnost kancelarije obuhvatala je naselja: Bačka Topola, Bajša, Čantavir,
Feketić, Lovćenac (Sekić), Mali Iđoš, Pačir i Stara Moravica. Tačni podaci o
početku i prestanku rada kancelarije nam nisu poznati.
Istorijat fonda:
Arhivska građa dr Andrije Pletikosića preuzeta je od Opštinskog suda u
Bačkoj Topoli 1989. godine zajedno sa građom Sreskog suda Bačka Topola
472 Zakonski član br. 35 ugarskog Zakona o javnim beležnicima iz 1874. godine (A közjegy- zőkről
szóló 1874. évi XXXV. törvénycikk).
240
i građom drugih javnih beležnika iz Bačke Topole.473 Fond je izdvojen iz
arhivske građe Sreskog suda Bačka Topola 1992. godine.474 Fond je sređen
iste godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 413 DR SIMA POPOVIĆ, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK
(?–?), 1934–1941
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Spisi sadrže javnobeležničke isprave uz opšti poslovni registar, oporuke,
ostavinske predmete i zapisnike o pregledu poslovanja javnobeležničke
kancelarije.
Istorijat stvaraoca fonda:
Rad javnobeležničkih kancelarija za vreme Kraljevine Jugoslavije
regulisan je Zakonom o javnim beležnicima.475 Javne beležnike je
postavljala državna vlast i dala im karakter lica javnog poverenja da po
propisima gore pomenutog Zakona sastavljaju i otpravljaju javne isprave
o pravnim poslovima, izjavama i činjenicama; da primaju isprave, novac ili
papire od vrednosti radi čuvanja (depozit), kao i da po nalogu sudova ili
drugih javnih vlasti provode postupke koje im se po Zakonu mogu poveriti.
S obzirom na to da gore navedeni Zakon nije dozvolio spajanje advokature
i javnog beležništva, beležnicima je zastupanje stranaka u građanskim
sporovima, u krivičnom i izvršnom postupku u svome službenom mestu,
bilo dozvoljeno samo u slučaju kada u tom mestu nije bilo advokata ili kada
473 IASu, F. 346, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 iz 1989. godine. 474 IASu, F. 412, Dosije fonda, Izveštaj o razgraničenju fondova javnih beležnika iz Bačke Topole,
1992. godina. 475 Službene novine Kraljevine Jugoslavije br. 220-LXXVII od 26. IX 1930.
241
zakonom nije bilo propisano zastupanje preko advokata.
Tačni podaci o početku rada javnobeležničke kancelarije dr Sime Popovića
datira iz 1934. godine. Njeno sedište je bilo u Bačkoj Topoli. Kancelarija je
prestala sa radom 1941. godine.
Istorijat fonda:
Arhivska građa javnog beležnika dr Sime Popovića preuzeta je od
Opštinskog suda u Bačkoj Topoli 1989. godine, zajedno sa građom Sreskog
suda Bačka Topola i građom drugih javnih beležnika iz Bačke Topole.476 Fond
je izdvojen iz arhivske građe Sreskog suda Bačka Topola 1992. godine.477
Fond je sređen iste godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 414 DR ŠANDOR PUMER, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK (DR.
PUMMER SÁNDOR, KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ) – TOPOLYA (BAČKA
TOPOLA) (1941–1944), 1941–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. 2; 0,25 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Spisi sadrže javnobeležničke isprave uz opšti poslovni registar iz perioda
1941–1944, nekoliko depozita iz 1943. i 1944. godine i jedan predmet u vezi
sa sprovođenjem ostavinskog postupka iz 1944. godine.
476 IASu, F. 346, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 iz 1989. godine. 477 IASu, F. 413, Dosije fonda, Izveštaj o razgraničenju fondova javnih beležnika iz Bačke Topole, 1992. godina
242
Istorijat stvaraoca fonda:
Dr Šandor Pumer, po zanimanju advokat, rođen je 1899. godine u Novom
Sadu. Kao privremeni javni beležnik (imenovan od Komande mesta sreza
Bačka Topola) radio je od 20. maja 1941. godine sve do ukidanja vojne
uprave, tj. do 15. avgusta 1942. godine. Zatim nastavlja rad kao kraljevski
javni beležnik.478 Njegova teritorijalna nadležnost obuhvatala je opštine Bačka
Topola, Čantavir, Mali Iđoš, Lovćenac, Feketić, Bajša, Stara Moravica i opštinu
Pačir. Sedište kancelarije bilo je u Bačkoj Topoli. Šandor Pumer prestao je sa
radom po mađarskim pravnim propisima tokom oktobra 1944. godine
(poslednji javnobeležnički akt datira od 6. oktobra 1944. godine).
Istorijat fonda:
Arhivska građa javnog beležnika dr Šandora Pumera preuzeta je od
Opštinskog suda u Bačkoj Topoli 1989. godine, zajedno sa građom Sreskog
suda Bačka Topola i građom drugih javnih beležnika iz Bačke Topole.479
Arhivska građa (jedna knjiga i dve fascikle) je izdvojena iz arhivske građe
Sreskog suda Bačka Topola 1992. godine.480 Fond je sređen iste godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 415 DR JOŽEF MAJOR, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK (Dr.
MAJOR JÓZSEF, KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ) – TOPOLYA (BAČKA
TOPOLA) (1942–1944), 1942–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 3; k. 9; 1,08 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
478 Zakonski član br. 35 ugarskog Zakona o javnim beležnicima iz 1874. godine (A közjegy- zőkről
szóló 1874. évi XXXV. törvénycikk). 479 IASu, F. 346, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 iz 1989. godine. 480 IASu, F. 414, Dosije fonda, Izveštaj o razgraničenju fondova javnih beležnika iz Bačke Topole, 1992 godina
243
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Spisi sadrže javnobeležničke isprave uz opšti poslovni registar
(kupoprodajni i darovni ugovori, razdeobne nagodbe, ugovori o posve-
dočenju...), depozite, oporuke, ostavinske predmete kao i podneske.
Istorijat stvaraoca fonda:
Nakon ukidanja vojne uprave 15. avgusta 1942. godine, dr Jožef Major
obavlja dužnosti javnog beležnika.481 Njegova teritorijalna nadležnost
obuhvatala je opštine Bačka Topola, Čantavir, Mali Iđoš, Lovćenac, Feketić,
Bajša, Stara Moravica i opštinu Pačir. Sedište kancelarije bilo je u Bačkoj
Topoli. Dr Jožef Major prestao je sa radom po mađarskim pravnim propisima
tokom oktobra 1944. godine (poslednji javnobeležnički akt uz poslovni
registar datira od 4. oktobra iste godine).
Istorijat fonda:
Arhivska građa javnog beležnika dr Jožefa Majora preuzeta je od
Opštinskog suda u Bačkoj Topoli 1989. godine zajedno sa građom Sreskog
suda B. Topola i građom drugih javnih beležnika iz Bačke Topole.482 Arhivska
građa ovog fonda je izdvojena iz arhivske građe Sreskog suda Bačka Topola
1992. godine.483 Fond je sređen iste godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 416 DR REŽE SLEZAK, PRIVREMENI JAVNI BELEŽNIK (Dr.
SZLEZÁK REZSŐ, IDEIGLENES KÖZJEGYZŐ) (1941–
1942), 1941–1942
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 2; 0,24 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
481 Zakonski član br. 35 ugarskog Zakona o javnim beležnicima iz 1874. godine (A közjegy- zőkről
szóló 1874. évi XXXV. törvénycikk). 482 IASu, F. 346, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 iz 1989. godine. 483 IASu, F. 415, Dosije fonda, Izveštaj o razgraničenju fondova javnih beležnika iz Bačke Topole,
1992 godina
244
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Spisi sadrže javnobeležničke isprave uz opšti poslovni registar, podneske i
ostavinske predmete. Knjiga kao posebne inventarne jedi- nice u ovom fondu
nema jer je dr Reže Slezak za javnobeležničke evidencije koristio registre i
imenike javnobeležničke kancelarije dr Luke Bogdanovića (F. 417).
Istorijat stvaraoca fonda:
Za vreme okupacije i vojne uprave, teritorije „južnih krajeva“ inkorporirane
su u sastav Kraljevine Mađarske. Dr Reže Slezak obavljao je poslove javnog
beležnika na teritoriji Sreskog suda Bačka Topola kao privremeni javni
beležnik od maja 1941. do januara 1942. godine. Sedište njegove kancelarije
bilo je u Bačkoj Topoli.
Istorijat fonda:
Arhivska građa javnog beležnika dr Režea Slezaka preuzeta je od
Opštinskog suda u Bačkoj Topoli 1989. godine zajedno sa građom Sreskog
suda Bačka Topola i građom drugih javnih beležnika iz Bačke Topole.484
Arhivska građa ovog fonda je izdvojena iz arhivske građe Sreskog suda
Bačka Topola 1992. godine.485 Fond je sređen iste godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige (u sastavu F. 417) su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 417 DR LUKA BOGDANOVIĆ, JAVNI BELEŽNIK – BAČKA
TOPOLA (1932–1941), 1932–1941
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 11; k. 25; 3,48 m
Jezik građe: srpski
484 IASu, F. 346, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 iz 1989. godine. 485 IASu, F. 416, Dosije fonda, Izveštaj o razgraničenju fondova javnih beležnika iz Bačke Topole, 1992 godina
245
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Spisi sadrže kupoprodajne ugovore, razdeobne nagodbe, ugovore o
posvedočenju, darovne ugovore, ugovore o arondaciji, testamente, pred- mete
ostavinskih postupaka, ugovore o ukidanju imovinskih zajednica, dokumente
o preuzimanju na čuvanje isprava razne vrste, čak i originalna uverenja
Dobrovoljačkog odseka Generalštabnog odeljenja Ministarstva vojske i
mornarice Kraljevine Jugoslavije o dobivenoj dobrovoljačkoj zemlji.
Istorijat stvaraoca fonda:
Za vreme Kraljevine Jugoslavije rad javnobeležničkih kancelarija regulisan
je Zakonom o javnim beležnicima (notarima).486 Javne beležnike je postavljala
državna vlast i dala im karakter lica javnog poverenja, da po propisima gore
pomenutog Zakona sastavljaju i otpravljaju javne isprave o pravnim poslovima,
izjavama i činjenicama; da primaju isprave, novac ili papire od vrednosti radi
čuvanja (depozit), kao i da po nalogu sudova ili drugih javnih vlasti provode
postupke koje im se po Zakonu mogu poveriti. S obzirom na to da gore
navedeni Zakon nije dozvolio spajanje advokature i javnog beležništva,
beležnicima je zastupanje stranaka u građanskim sporovima, u krivičnom i
izvršnom postupku u svome službenom mestu bilo dozvoljeno samo u slučaju
kada u tom mestu nije bilo advokata ili kada zakonom nije bilo propisano
zastupanje preko advokata.
Luka Bogdanović sudski pripravnik Kotarskog suda u Zemunu postavljen
je za sudiju Sreskog suda u Subotici 1932. godine. Iste godine Dr Luka
Bogdanović daje ostavku i postavljen je za javnog beležnika u Bačkoj Topoli.
Javnobeležnička kancelarija dr Luke Bogdanovića počela je sa radom
avgusta 1932. godine. Sedište kancelarije je bilo u Bačkoj Topoli. Službeno
područje kancelarije obuhvatalo je teritoriju Sreskog suda Bačka Topola
(Bačka Topola, Bajša, Čantavir, Feketić, Mali Iđoš, Sekić, Stara Moravica).
Kancelarija je prestala sa radom krajem marta 1941. godine (poslednji akt
zaveden je u poslovni registar 30. marta 1941. godine).
486 Službene novine Kraljevine Jugoslavije br. 220-LXXVII od 26.09.1930.
246
Istorijat fonda:
Arhivska građa javnog beležnika dr Luke Bogdanovića preuzeta je od
Opštinskog suda u Bačkoj Topoli 1989. godine zajedno sa građom Sreskog
suda Bačka Topola i građom drugih javnih beležnika iz Bačke Topole.487
Arhivska građa ovog fonda je izdvojena iz arhivske građe Sreskog suda
Bačka Topola 1992. godine.488 Fond je sređen iste godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 418 OPŠTINSKA KONFERENCIJA SOCIJALISTIČKOG SAVEZA
RADNOG NARODA VOJVODINE (VAJDASÁG DOLGOZÓ NÉPÉNEK SZOCIALISTA SZÖVETSÉGE KÖZSÉGI VÁLASZTMÁNYA) –
MALI IĐOŠ (1946–1990), 1961–1990
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 3; k. 38; 4,6 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Spisi sadrže zapisnike, prepisku, razne izveštaje, zasedanja izvr- šnih
odbora, komisija, sekcija, podatke o mesnim zajednicama kao i susednim
selima Feketić i Lovćenac.
Spisi koji ne poseduju delovodnu oznaku odnose se na međuna- cionalne
odnose, zatim na pitanja zdravstva, školstva, isplate plata, preglede budžeta,
predloge, dodele priznanja itd.
Istorijat stvaraoca fonda:
Opštinska konferencija Socijalističkog saveza radnog naroda Vojvodine
(SSRNV) – Mali Iđoš je bila deo Socijalističkog saveza radnog naroda
Jugoslavije (SSRNJ). Ona je zamišljena kao organizacija na najvišem nivou,
na nivou federacije, čiji je cilj bio da organizuje radnike u celoj zemlji.
487 IASu, F. 346, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-18/6 iz 1989. godine. 488 IASu, F. 417, Dosije fonda, Izveštaj o razgraničenju fondova javnih beležnika iz Bačke Topole, 1992. godina
247
Socijalistički savez radnog naroda je bio deo političkog sistema socijalističke
Jugoslavije. Njeni koreni dosežu do Narodnog fronta koji je nastao za vreme
Narodnooslobodilačkog rata i socijalističke revolucije. Njen zadatak bio je da
ujedini sve snage u borbi protiv kvislinga, okupatora i fašista. Na kongresu
1953. godine, Narodni front menja ime i prerasta u SSRNJ. Na njenu dalju
sudbinu, utiče razvoj socijalističkog samoupravljanja, te tako ona postaje naj-
masovnija društveno-politička organizacija koja obuhvata sve radnike tj. ceo
radni narod Jugoslavije. Sledeća velika promena desila se 1961. godine kada
ona postaje glavni nosilac politike samoupravljanja. Od 1967. godine SSRNJ
dobija novi Statut koji predviđa da glavni organi na lokalnim nivou budu
konferencije. Na lokalnom nivou to je Opštinska konferencija sa
predsedništvom, izvršnim odborom i komisijama koje se formiraju po potrebi.
Po tome ugledu je bila organizovana Opštinska komisija SSRNV Mali Iđoš.
Kako je SSRNJ organizovan po teritorijalnom principu, njegove su
osnovne čestice mesne organizacije koje se kao takve dalje udružuju u
opštinske konferencije tj. opštinske organizacije kakva je bila i ova
– Mali Iđoš (u koju je uvrštena i mesna zajednica Feketić).
Usled promena koje su usledile krajem 80-ih godina, pojavom političkog
pluralizma, došlo je do raspada Saveza komunista Jugoslavije. U Srbiji je
Savez komunista Srbije uspeo da se zadrži i 16. jula 1990. godine ujedinio se
u SSRN Srbije. Na taj način je nastala stranka Socijalistička partija Srbije koja
zapravno predstavlja sledbenika nekadašnje SSRNV.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 1992. godine489 u registraturski sređenom stanju
iz koje je kasnije u više navrata vršeno izlučivanje bezvrednog registraturskog
materijala. Građa je odlagana po delovodnim brojevima sa i bez klasifikacionih
oznaka.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
489 IASu, F. 418, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-17/26.
248
F. 419 OKRUŽNI PRIVREDNI SUD – SUBOTICA (1954–1975), 1945–1975
Osnovni podaci o fondu Količina
arhivske građe: 33,92 m Jezik građe:
srpski, mađarski Stepen sređenosti:
nesređen Informativna sredstva:
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda sastoji se od upisnika i registara koji nose oznaku Fi, koja se
odnosi na registraciju firmi, privrednih preduzeća, državnih privrednih
preduzeća, prodavnica, trgovinski preduzeća, zemljoradničkih zadruga za
teritoriju Subotice, Bačke Topole, Sente, Apatina, Sombora, Ade, Kanjiže i
Horgoša.
Istorijat stvaraoca fonda:
Okružni privredni sud u Subotici osnovan je na osnovu Zakona o
privrednim sudovima 1954. godine,490 za područje Bačke Topole, Sente i
Subotice.491 U njegovoj je nadležnosti da sudi za privredne sporove u kojima
vrednost spornog predmeta ne prelazi 1,000.000 dinara, sporove za naknadu
štete ako visina naknade ne prelazi iznos od 1,000.000 dinara, privredne
prestupe privrednim organizacijama i odgovornim licima u tim organizacijama,
odlučuje u postupku prinudne likvidacije, vodi registar privrednih organizacija,
sprovodi izvršenje i druge poslove stavljene u njegovu nadležnost. Na osnovu
odluke Saveznog izvršnog veća,492 registraciju privrednih preduzeća vrši
okružni privredni sud na čijem se području nalazi sedište privredne orga-
nizacije, a detaljno uputstvo o registraciji privrednih preduzeća objavljeno je
u službenom listu br. 45/1954. godine.
Kako je ovaj sud osnovan 1954. godine, u periodu od 1945. do 1954. jedan
deo rešenja o osnivanju preduzeća izdavao je Gradski Narodni Odbor493 kao
i Okružni sud u Subotici. Iste 1946. godine donet je pravilnik o registraciji
državnih privrednih preduzeća koji detaljno predviđa i navodi postupak
registracije.494
490 Službeni list FNRJ br. 31/1954, str. 529–537. 491 Službeni list APV br. 11/1955, str. 69–70. 492 Službeni list FNRJ br. 43/1954, str. 646. 493 Službeni list FNRJ br. 50/1946, od 21. juna 1946. godine, str. 573–574. 494 Službeni list FNRJ br. 66/1946, od 16. avgusta 1946. godine, str. 801–803.
249
Godine 1972. Pokrajinski sekretarijat za pravosuđe i opštu upravu doneo
je pravilnik o unutrašnjem poslovanju sudova495 kojim su odre- đena pravila o
unutrašnjem poslovanju privrednih sudova. Između ostalog, okružni privredni
sud je dužan da vodi upisnike za prethodni postupak po privrednim
prestupima, upisnik za privredne prestupe, parnične predmete, platne naloge,
izvršne predmete, upisnik pri- nudnih poravnanja preduzeća, stečaja nad
preduzećem, prijava za upis u registar radnih i drugih organizacija, razne
građanske predmete, sudske uprave i poverljive i strogo poverljive upisnike
sudske uprave. Iste godine donet je Zakon o teritorijalnoj nadležnosti
privrednih su- dova496 prema kojem se Okružni privredni sud osniva za teritoriju
više opština. Prema tome, Okružni privredni sud u Subotici nadležan je za
teritoriju opštine Ada, Bačka Topola, Kanjiža, Mali Iđoš, Senta i Subotica.
Na ovaj način je sud poslovao sve do 1975. godine kada je donet Zakon o
sudovima udruženog rada497 koji su tada preuzeli nadležnost Okružnog
privrednog suda.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je u registraturski sređenom stanju u više navrata
od Okružnog suda odnosno, trgovinskog, kako je kasnije dobio naziv. Vršeno
je i škartiranje bezvrednog registraturskog materijala. Sređivanje građe fonda
je u toku.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 420 OSNOVNI SUD UDRUŽENOG RADA – SUBOTICA (1975–1991), 1977–1992
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 6,22 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva:
Kategorizacija: /
495 Službeni list SAPV br. 22/1972, str. 742–743. 496 Službeni list SAPV br. 24/1972, str. 833. 497 Službeni list SAPV br. 15/1975, str. 644–658.
250
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži spise sa oznakom Fi samoupravne interesne zajednice koji
se odnose na registraciju ovih zajednica.
Istorijat stvaraoca fonda:
Sud je u ovome obliku konstituisan donošenjem Zakona o sudovima
udruženog rada498 1975. godine. Potreba za ovim samoupravnim sudom
nastala je kao posledica donošenja Zakona udruženog rada. Prema Zakonu,
Osnovni sud udruženog rada odlučuje u prvom stepenu o sporovima iz
društveno-ekonomskih i drugih samoupravnih odnosa koji su zakonom
stavljeni u njegovu nadležnost. U prvom stepenu odlučuje o postojanju uslova
za organizovanje osnovnih organizacija udruženog rada i radnih organizacija,
o zahtevima za zaštitu prava rada društvenim sredstvima i drugih
samoupravnih prava i društvene svojine. Pored toga odlučuje u sporovima
društveno-ekonomskih i drugih samoupravnih odnosa, kao što su sporovi o
pravima radnika, zaključenju ugovora, pravima i dužnostima radnika da
organizuju osnovnu organizaciju udruženog rada, samoupravnim pravima i
dužnostima, itd. Takođe odlučuje u sporovima o sticanju i prestanku svojstva
radnika i u sporovima o drugim samoupravnim pravima i obavezama radnika
iz međusobnih odnosa organizacijama Udruženog rada i drugim pravnim licima.
Dakle, stvarna nadležnost suda podrobno je navedena u gore pomenutom
zakonu kao i mesna. Ovaj sud nadležan je za teritorije opština Ada, Bačka
Topola, Kanjiža, Mali Iđoš, Senta i Subotica. Raspadom organizacije
udruženog rada 1990. godine, potreba za sudom udruženog rada prestaje.
Godine 1991. donet je Zakon o sudovima499 kojim je regulisana nadležnost
sudova.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 1993. godine od Osnovnog suda udruženog rada
zajedno sa građom Okružnog suda, i nalazi se u registraturski sređenom
stanju.
Stepen sačuvanosti:
Knjiga nema.
Spisi su manjim delom sačuvani.
498 Službeni list SAPV br. 15/1975, str. 644–658. 499 Službeni glasnik RS br. 46/1991, str. 1817–1822.
251
F. 421 SAVEZ SOCIJALISTIČKE OMLADINE OPŠTINSKA KONFERENCIJA – SUBOTICA (1946–1991), 1961–1991
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 4; k. 81; 9,77 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži razne zapisnike, izveštaje predsedništva, komisija, radne
zajednice, prepiske, razne analize, referate, normativna akta kao i mnoge
druge spise. Ima mnogo dokumenata koji ne sadrže datum, potpis, pečat.
Istorijat stvaraoca fonda:
Opštinska konferencija Saveza socijalističke omladine Vojvodine
(OKSSOV) Subotica je radila kao deo Pokrajinskog komiteta Saveza
socijalističke omladine Vojvodine, koja je bila deo Saveza socijalističke
omladine Jugoslavije. Ona je pravni sledbenik Saveza komunističke omladine
Jugoslavije (SKOJ), Ujedinjenog saveza antifašističke omladine Jugoslavije
(USAOJ) i Narodne omladine Jugo- slavije (NOJ).
Komunistička partija Jugoslavije (KPJ) je tokom svog postojanja smatrala
važnim da se bavi pitanjem omladine, pa je tako pri osnivanju KPJ osnovan i
Savez komunističke omladine Jugoslavije (SKOJ). Tokom Drugog svetskog
rata, SKOJ je bio u službi partizanskog pokreta u borbi protiv okupacionih
snaga i oružanih formacija novonastalih država.
Pošto je politika KPJ bila politika narodnog fronta protiv okupatora, zato
se SKOJ ujedinio sa ostalim antifašističkim omladinskim pokretima i osnovao
Ujedinjeni savez antifašističke omladine Jugoslavije (USAOJ), u okviru kojeg
je SKOJ bio glavna snaga koja je samostalno delovala. Delokrugu USAOJ-a
pripadala je i Vojvodina, ali je punu aktivnost obavljala tek od kraja 1944.
godine. Počeci takvog organizovanja u Subotici se ne mogu ustanoviti jer
građa nije sačuvana.
Posle Drugog svetskog rata, USAOJ menja svoje ime u Narodna omla-
dina Jugoslavije (NOJ). Ona je organizovana u skladu sa organizovanjem
252
nove federativne države po republikama, tako da je njen odeljak bila i Narodna
omladina Vojvodine, koja je imala prioritete i vrednosti kao KPJ. Njen cilj je
bio da prodre u sve pore društva u kome je bila prisutna omladina. Osnovna
organizaciona celina NOJ-a je bio aktiv sa predsednikom i sekretarijatom, a
članstvo su činili omladinci iz fabrika, škola i ustanova jednog naselja. Aktiv bi
svoje konferencije održavao godišnje, kada su se podnosili izveštaji o radu te
bi se birali delegati za kongres NO Srbije. Odbor je obavljao tekuće poslove u
periodu između dva kongresa. Kao deo Narodnog fronta Vojvodine, Narodna
omladina Vojvodine, ostvarivala je njegove ciljeve (petogodišnji plan,
kolonizacija, analfabetski tečajevi, učestvovanje na raznim takmičenjima,
štafeta mladosti itd.)
Na V kongresu KPJ održanom 1948. godine, odlučeno je da se NOJ i
SKOJ stope u jedinstvenu omladinsku organizaciju, koje su se 15–16.
decembra iste godine i spojile. Prilikom organizacionih promena koje su
usledile, naziv nije menjan sve do 1963. godine kada je doneta odluka o
promeni naziva u Savez omladine Jugoslavije. U Vojvodini je delovala
Pokrajinska konferencija Socijalističke omladine Vojvodine (PKSOV).
Godišnje jedanput se organizovao zajednički sastanak dele- gata, kada su se
birali izvršni organi, predsednik, sekretar i nadzorna komisija.
Proces decentralizacije države zahvatio je i omladinsku orga- nizaciju. U
duhu novog jugoslovenskog ustava iz 1974. godine, njeno se ime menja u
Savez socijalističke omladije Jugoslavije, a njen deo bio je Savez
socijalističke omladine Vojvodine, koji je imao svoje organizacije poput kojih
je bila i subotička. Savez socijalističke omladine je kao organizacija
definisana svojim Statutom; u nju su dobrovoljno pristupali mladi ljudi kao
pojedinci ili preko društvenih organizacija kao kolektivni članovi. Ciljevi
Socijalističkog saveza omladine Vojvodine (SSOV) su bili da čuvaju bratstvo
i jedinstvo na osnovama marksizma. SSOV se rasformirao raspadom
Jugoslavije. Organizacija prestaje sa radom 31. decembra 1990. godine, a
rasfor- mila se 31. januara 1991. godine.
Istorijat fonda:
Fond je preuzet 1993. godine500 u nesređenom stanju u količini od 114
fascikli, 8 svežnjeva i 7 knjiga. Posle sređivanja i prepakivanja arhivske građe,
količina iznosi 4 knjige i 81 arhivska kutija.
500 IASu, F. 421, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-17/7.
253
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 422 PROSVETNO PEDAGOŠKI ZAVOD – SUBOTICA
(1966–1991), 1966–1991
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 2; k. 33; 4,03 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži podatke o radu Zavoda, nastavnim planovima i progra- mima,
izveštaje vaspitno-obrazovnih ustanova, podatke o nastavnom kadru,
učionicama i objektima, stručne elaborate i analize, podatke o takmičenjima
učenika, mišljenja o radu škola.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zavod je osnovan Rešenjem Skupštine opštine Subotica broj 06- 9322 od
29. marta 1966. godine pod nazivom: Prosvetno Pedagoški Zavod u Subotici.
Zavod je počeo sa radom 1. aprila 1966. godine. Suosnivači Zavoda su bili
Skupštine opštine: Ada, Bačka Topola, Kanjiža, Mali Iđoš i Senta. Delatnosti
Zavoda su bile sledeće: Obavljanje peda- goško-instruktivne delatnosti i
pedagoškog nadzora, organizovanje idejnog i stručnog usavršavanja
nastavnika i saradnika, praćenje i ocenjivanje pedagoške vrednosti planova i
programa vaspitanja i obrazovanja, opreme, udžbenika i priručnika i drugih
sredstava vaspit- no-obrazovnog rada, usavršavanje merila vrednovanja rada
i obavlja- nje drugih poslova u oblasti stručnog rada
Rad ove Ustanove je prestao 1991. godine, kada nadleštvo nad vaspitno-
školskim ustanovama prelazi u ruke Ministarstva prosvete.501
501 IASu, F. 422, Dosije fonda, Uvod, I.
254
Istorijat fonda:
Građa ovoga fonda je preuzeta od Prosvetno Pedagoškog Zavoda januara
1993. godine.502
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 423 SAVEZ UDRUŽENJA BORACA NOR-A –
SUBOTICA (1947–1991), 1949–1980
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 33; reg. 33; dosijei 372; 22,72 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvani su Zapisnici Komisije Gradskog narodnog odbora Sreza,
Udruženja boraca, Saveza boraca, materija u vezi sa spomenikom „Balada
vešanih“ i spomen pločom na „Žutoj kući“, popis žrtava rata, delovodnici,
indeks rezervnih oficira, materijal i magnetofonske trake sa godišnjih
skupština.
Istorijat stvaraoca fonda:
Savez boraca NOR-a je osnovan u Beogradu 30. septembra 1947. go-
dine, kao društveno-politička organizacija. Formirao se po teritorijalnom
principu (naselje, selo, grad) po odluci Opštinske skupštine tj. Opštinskog
odbora SUBNOR-a.
Savez udruženja boračkih organizacija nastao je 1961. godine spajanjem
triju boračkih organizacija: Saveza boraca narodnooslobodilačkog rata
(osnovanog 1947), Saveza ratnih vojnih invalida (osnovanog 1945) i
Udruženja rezervnih oficira i podoficira (osnovanog 1952),503 te postaje
SUBNOR.
502 IASu, F. 422, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda br. 03-17/1 od 22. januara 1993.
godine. 503 Arhivski pregled, 2, 1969, str. 20.
255
Najviši organ je bila Skupština (opštinskih SUBNOR-a, SUBNOR- a
pokrajine i republičkih organizacija), tj. Kongres Saveza udruženja boraca
NOR-a.
Član SUBNOR-a je mogao da bude svaki građanin SFRJ, članstvo je bilo
pojedinačno i dobrovoljno.
Sve ove organizacije formirane su posle Drugog svetskog rata i usvojile
su program SSRNJ i zalagale su se za njegovo ostvarenje. One su se osobito
zalagale za očuvanje tekovina narodnooslobodilačke borbe i socijalističke
revolucije. Savez boraca je učestvovao u izgradnji socijalističkih društvenih
odnosa.
Organizacija je prestala sa radom 1991. godine, nakon raspada zemlje.
Istorijat fonda:
Građa ovoga fonda je preuzeta 1993. godine od Saveza udruženja
boraca NOR-a SAPV opštinskog udruženja boraca Subotica.504
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 424 POKRAJINSKI DEČIJI DOM „KOLEVKA“ –
SUBOTICA (1903–?), 1900–1986
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 29; fasc. 158; 19,55 m + 22,05 m nesređene
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: delimično sređen
Informativna sredstva: / Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Godišnji statistički izveštaji, Zapisnici Upravnog odbora i Saveta, projekti-
investicije, registracija ustanove, knjiga osnovnih sredstava, Ugovor za
stambenu zgradu, Zapisnici Radničkog saveta, Statuti i Pravilnici, Ugovori o
smeštaju dece, Rešenja za lični dohodak, pripremna dokumentacija za
izgradnju novoga doma, testamentsko nasleđe, Matična knjiga zaposlenih,
Matična knjiga štićenika.
504 IASu, F. 423, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda 03-17/2 od 31. avgusta 1993.
godine.
256
Istorijat stvaraoca fonda:
Ustanova postoji od 1903. godine, kada je radila kao ogranak Glavnog
dečjeg doma u Budimpešti.
Današnji Dom je osnovan nakon Drugog svetskog rata 1945. godine. Prvi
naziv joj je bio „Dom za zbrinjavanje socijalno i zdravstveno ugrožene dece“,
osnovan 30. avgusta 1945. godine, čiji je osnivač bio Savet za narodno
zdravlje APV u Novom Sadu.505
Od 19. marta 1964. godine je socijalno zdravstvena ustanova, čiji je
osnivač Pokrajinski sekretarijat za zdravlje i socijalnu politiku APV Novi Sad.
Predmet poslovanja je zbrinjavanje, nega i lečenje odojčadi.
Ustanova je Registrovana 1981. godine kao OOUR Pokrajinskog dečjeg
doma „Kolevka“ u sastavu RO „Naša radost“ Subotica.
Istorijat fonda:
Građa ovoga fonda je preuzimana više puta: 1994, 2001, 2006. godine, od
Doma za decu „Kolevka“.506
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 425 NARODNI ODBOR OPŠTINE – SUBOTICA (1960–1965), 1958–1965
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 313; k. 874; 120,09 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Zapisnici sa sednica opštinskog veća NOO Subotica, sa sednica odbornika,
sa sednica veća, delovodnici, popisi akata, upisnici, evidencije, glavne knjige
505 IASu, F. 424, Dosije fonda, podaci o ustanovi. 506 IASu, F. 424, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju fonda 03-14/1 od 26. februara 2001. godine.
257
kupoprodajnih ugovora, poreske knjige, rasporedi poreza, lični prihodi
građana, birački spiskovi, prepiska uz delovodnik, personalni spisi.
Istorijat stvaraoca fonda:
Početkom 1960. godine dolazi do nove političko-teritorijalne podele.
Ukidaju se pojedini srezovi i formiraju teritorijalno veći, a ekonomsko jači.
Tako se ukidaju bačko-topolski i senćanski srez i sa svim opštinama pripajaju
se subotičkom srezu na osnovu Zakona o područjima opština i srezova u NR
Srbiji koji je sproveden od 1. januara 1960. godine.507
Isti proces se odvijao i u opštinama. U ranijem subotičkom srezu ukidaju
se neke opštine i to: Donji grad, Novi grad, Stari grad, Palić, Bikovo, Žednik i
Tavankut i od tih ukinutih opština formira se jedinstvena opština Subotica.508
Ova reorganizacija je pored ostalih elemenata, omogućila brži privredni,
društveni i drugi razvitak, sada teritorijalno jedinstvene i ekonomski jače
komune, odnosno opštine Subotica. U mestima i selima gde su ranije postojali
narodni odbori opština formirano je 5 mesnih odbora. Mesni narodni organi
nisu bili organi vlasti, mada su imali izvesne upravne poslove. Oni su bili
osnovani radi što većeg učešća građana u samoupravi, kao i radi vršenja
pojedinih poslova od neposrednog interesa za mesno stanovništvo.
Zakonom o organizaciji uprave narodnih odbora iz 1959. godine, opštine
stiču pravo da same osnivaju savete, uprave, inspektorate i druge organe
izvršne vlasti.509
Kao posebna organizacija komunalne samouprave i oblik društvenog
samoupravljanja u tom periodu se javlja stambena zajednica. Formiraju se
mirovna veća 1959. godine i Zborovi birača.
Krajem 1962. godine dolazi do ukidanja opštine Čantavir i njenog
pripajanja opštini Subotica, kao šestog mesnog odbora opštine Subotica.
Donošenjem Ustava SR Srbije 1963. godine i Ustavnog zakona o
Sprovođenju Ustava, narodni odbori opština prestaju sa radom a njihove
nadležnosti preuzimaju skupštine opština.510
507 Službeni glasnik NRS, br. 51/1959, str. 803–804. 508 Isto. 509 Službeni glasnik NRS, br. 29/1959, str. 474. 510 Službeni glasnik NRS, br. 14/1963, str. 284–288.
258
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzima više puta od Opštine Subotica Odeljenje za
opštu upravu i zajedničke poslove.511
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 426 DRUŠTVENO PREDUZEĆE ZA PROIZVODNJU MODNE OBUĆE
„PETEFI“ – BAČKA TOPOLA (1954–1993), 1945–1993
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 63,21 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: nema
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvani su završni računi, Rešenja o raspoređivanju, zapisnici sa izbora,
registracija društvenog preduzeća, rešenja o raspore- đivanju, statistički
izveštaji, personalni dosijei.
Istorijat stvaraoca fonda:
„Petefi“ – Cipelarska proizvođačka-prerađivačka zadruga u Bačkoj Topoli,
osnovana je 1954. godine. Osnovala je grupa zanatlija na osnovu ugovora od
29. maja 1954. godine, odobrena je rešenjem Sreskog narodnog odbora u
Bačkoj Topoli od 30. jula 1951. godine. Predmet poslovanja je bio obavljanje
obućarske zanatske delatnosti.
Zadruzi je pripojena Obućarska radnja „Jelen“ iz Bačke Topole septembra
1959. godine.
Rešenjem Opštinskog suda od 1973. godine konstituiše se Radna
organizacija udruženog rada pod nazivom Preduzeće modne obuće „Petefi“.512
511 IASu, F. 425, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju od 31. januara 2007. godine. 512 Službeni list SFRJ br. 12/1975, str. 294.
259
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta od Društvenog preduzeća za proizvodnju modne
obuće „Petefi“ 1994. godine.513
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 427 ZBIRKA MATIČNIH KNJIGA OSNOVNIH ŠKOLA (ELEMI ISKOLAI
ANYAKÖNYVEK GYŰJTEMÉNYE) – BAČKA TOPOLA (1859–1941),
1859–1941
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 365; k. /; 4,75 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži matične knjige, upisnice i dnevnike rada učenika i sadrže
podatke o učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje
roditelja), o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim predmetima i
pokazanom uspehu pojedinih učenika i drugo.
Istorijat stvaraoca fonda:
Fond je veštački stvoren još pre preuzimanja. Pojedine knjige su pripadale
raznim stvaraocima (školama u Bačkoj Topoli i okolnim naseljima ali i
salašarskim školama u Bačkotopolskom ataru) ali su zajedno koričene te ih
nije bilo moguće fizički razdvojiti.514
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.515 Prilikom arhi- vističkog
sređivanja nije vršeno izlučivanje.
513 IASu, F. 426, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-14/4 od 17. juna 1994. godine. 514 Monografija Bačke Topole, Bačka Topola 2001, str.143–154. 515 IASu, F. 427, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-14/6 od 22.07.1994.
260
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 428 ZBIRKA DOKUMENATA O DOBROVOLJCIMA
(KOLONISTIMA) IZ OSLOBODILAČKIH RATOVA 1912–1918 –
SUBOTICA (1918–1941, 1991–), 1894–
Osnovni podaci o zbirci
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,10 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu;
analitički inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine spisi, boračka i druga uverenja, fotografije
dobrovoljaca iz oslobodilačkih ratova 1912–1918. godine, te shodno tome iz
prikupljene građe se mogu pronaći podaci o dobrovoljcima i kolonistima iz
oslobodilačkih ratova 1912–1918, sa područja Subotice.
Zbirka se sastoji iz originala i fotokopija dokumenata i fotografija čiji se
originali nalaze kod raznih imaoca, kao i od pojedinih dokumenata izdvojenih
iz fonda 47 Senat grada Subotice.516
Istorijat stvaraoca zbirke:
Udruženje dobrovoljaca i njihovih potomaka je osnovano odmah posle
Prvog svetskog rata i imalo je cilj da neguje tradicije oslobodilačkih ratova
Srba. Posle Drugog svetskog rata proglašeno je antidržavnim društvom i
zabranjen mu je rad. Akademik Kašanin je obnovio rad Udruženja, i njegove
ciljevi na očuvanju i negovanju oslobodilačkih dobrovoljačkih tradicija u
srpskom narodu se nastavljaju. Tako je i u Subotici osnovana podružnica.
Delatnost članstva odvijala u dva pravca – animiranje članstva za aktivnost u
društvu (redovni dolasci, učestvovanje na organizovanim akcijama i
radionicama, negovanje tradicije Udruženja, obeležavanje tradicije
dobrovoljaca, polaganje
516 IASu, F. 428, Dosije fonda, Zapisnik o formiranju Zbirke 2/2 od 18. jula 1994. godine.
261
venaca na spomenička obeležja i dr.) i kulturni, prosvetni i nacio- nalni rad,
koji ima mnogo širi i složeniji značaj od samog očuvanja tradicije koji se
manifestuje ne samo u Subotici nego i van nje. Sedište Udruženja je u
prostorijama Subnor-a.
Udruženje sakuplja dokumentarni materijal o dobrovoljcima sa područja
severne Bačke. Za kratko vreme okupilo je znatan broj članica i bilo je snažan
oslonac nacionalnog identiteta Srba u Subotici. 517
Među osnivačima su bili dobrovoljci i njihovi potomci. Prvi predsednik po
obnavljanju rada 1994, bio je Rajko Vujnović (potomak dobrovoljaca i učesnik
u NOB u Drugom svetskom ratu).
Istorijat zbirke:
Zbirka je oformljena 1994. godine odlukom Stručnog veća.518 Deo do-
kumenta je prikupilo i ustupilo IASu Udruženje dobrovoljaca i njihovih
potomaka u Subotici,519 dok drugi deo zbirke čine spisi koji su izdvijeni iz F.
47 Senat grada Subotice. Zbirci su pridodati originali i fotokopije koje su
prikupljene na terenu od privatnih lica (dobrovoljaca i njihovih potomaka). Spisi
i fotografije su sređeni po hronologiji prikupljanja.520
Prikupljeni materijal je korišćen za pisanje radova o dobrovoljcima i
dobrovoljačkim kolonijama na Severu Bačke.521
Zbirka je otvorenog tipa, što znači da se još uvek dopunjuje materijalom.
517 IASu, F. 428, Dosije fonda. 518 IASu, F. 428, Dosije fonda, Zapisnik o formiranju Zbirke 2/2 od 18. jula 1994. godine. 519 Dokumente (spise, fotografije, dobrovoljačka uverenja, solunske spomenice i dr.) sa terena je
prikupio i poklonio IASu, Z. Veljanović, predsednik Udruženja ratnih dobrovo- ljaca i njihovih potomaka
u Subotici. 520 IASu, F. 428, Dosije fonda. 521 Z. Veljanović, Mišićevo, Prilozi za monografiju sela Mišićevo, 1926–1996, Subotica 1996; Z.
Veljanović, Dobrovoljačka kolonija Mišićevo 1918–1941, Novi Sad 2012; Z. Veljanović, Agrarna
reforma i kolonizacija u Bačkoj1918–1941, u: Bačka kroz vekove, Slojevi kultura Bačke, Beograd
2014, str. 149–172; Z. Veljanović, Arhivska građa o srpskim dobrovoljcima u IASu, Prilog za istoriju
srpskih dobrovoljaca u Prvom svetskom ratu, u: Zbornik radova sa međunarodne konferencije Arhiv,
mediji i kultura sećanja u Prvom svetskom ratu, 29–30. oktobar 2014, Arhiv Vojvodine, Novi Sad 2014,
str. 361–376.
262
F. 429 ZBIRKA DOKUMENATA O KOLU SRPSKIH SESTARA –
SUBOTICA (1938–1992), 1932–1995
Opšti podaci o zbirci
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu;
analitički inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine spisi: dokumenti o osnivanju, prepiska, spiskovi članova
KSS; pristupnice i članske karte; fotografije časnika i istaknutih članica KSS,
zgrada u kojima je delovala Čitaonica; onovremenski novinski iseči o
delovanju KSS. Posebnu vrednost predstavljaju Zapisnici Upravnog odbora i
Ustavi (Pravila). Shodno tome iz prikupljene građe može se steći uvid u
delovanje KSS kao jedne od najznačajnijih dobročinskih, prosvetnih i
kulturnih ustanova subotičkih Srpkinja.
Istorijat stvaraoca fonda:
KSS u Subotici osnovana „sa dobročinskim i prosvetnim ciljem“ pred
početak Drugog svetskog rata 1938. godine.522 Za kratko vreme okupila je
znatan broj članica i bila je snažan oslonac nacionalnog identiteta Srba u
Subotici.523 Iako nacionalno, Društvo nije bilo uskogrudno i isključivo, te su se
među članicama, u manjem broju, nalazile i pripadnice drugih nacija, posebno
Bunjevke.
Među osnivačima bili su predstavnici građanske klase. U upravu Društva
izabrane su Mila Brašić, predsednica, Maca Gabrić, potpresednica,
Dragoslava Petrović, potpresednica, Jelena Tišma, sekretarica i Marta Ilić,
blagajnica, dok su za članice UO izabrane Bojana Dimitrijević, Sofija Radašin,
Melenija Alčin, Vukica Lungulov i Danica Marušić. Cilj osnvanja KSS bio je pre
svega dobročinski rad, kulturni i prosvetni prosperitet subotičkih Srba, dok se
delat- nost članstva odvijala u dva pravca – animiranje članstva za aktivnost
u društvu (redovni dolasci, druženje, učestvovanje na organizovanim
522 Z. Veljanović, Kolo Srpskih Sestara 1938–1996, Subotica 1996; Z. Veljanović, D. Musin, Kolo
srpskih sestara u Subotici 1938–2008, Subotica – Novi Sad 2012. 523 Isto. Već u prvim mesecima po osnivanju broj članica u KSS je prelazio dve stotine.
263
akcijama i radionicama, besede sa igrankama, proslavama za dan
„Oslobođenja i ujedinjenja“...) i dobročinski, kulturni, prosvetni i nacionalni rad,
koji je imao mnogo širi i složeniji značaj od samog dobročinskog rada koji se
manifestovao ne samo u varoši nego i van nje, posebno u obilasku
kolonističkih naselja gde su organizovane lekarske pomoći i zdravstveni
pregledi, raznovrsna predavanja iz poljoprivrede i vođenja domaćinstva,
zdravstvene nege itd. Korak dalje, i svakako najveći uspeh subotičkih žena
članica KSS, bio je osnivanje školskog ženskog internata u Subotici koji je bio
namenjen za decu siromašnih kolonista koji nemaju mogućnost za
školovanje. Internat „Jugoslovenska uzdanica“ (potom je promenio ime u
„Srpska uzdanica“) je bi o u kući velike dobrotvorke Danice Konjović. 524
Prvobitno sedište bilo je pored osnovne škole Sv. Sava u porti Srpske
pravoslavne crkve, a potom u Zadužbinama Dušana Radića i Jovana
Ostojića.
Tokom Drugog svetskog rata, njen rad je bio privremeno zaustavljen
obespravljeno članstvo se razišlo, dok je arhiva uništena. Nakon Drugog
svetskog rata pred naletom socikulturalnih organizacija i stalnog pritiska nove
vlasti, KSS je prestala da postoji 1959. godine.525
Pod sloganom „Sve dakle što hoćete da čine vama ljudi, činite i vi njima“,
ponovo je obnovljen rad 1991. godine. Prva pedsednica u obnovljenom
Društvu je bila dr Nedeljka Šarović. Obnovljen MO KSS u Subotici bio je
sastavni je deo KSS, dobrotvornog udruženja u Beogradu, i na taj način
preuzeo sva prava i obaveze MO KSS u Subotici koje je bilo osnovano 1938.
godine u Subotici.
Istorijat zbirke:
Kako u IASu nije ranije postojao kao fond, a zbog važnosti ovog Društva
za kulturnu Srba u Subotici, zbirka je oformljena 1998. godine odlukom
Stručnog veća.526 Sastoji se iz originala i fotokopija dokumenata čiji se
originali nalaze kod raznih imalaca privatnih lica nekadašnjih časnika, članova
i njihovih potomaka,527 dok je najveći broj dokumenata pronađen u arhivi
SPCO hrama Sv. Vaznesenja Gospodnjeg u Subotici. Deo dokumenata čije
524 Zadužbinarka Danica Konjović je svu svoju imovinu, pa i kuću u ulici Zmaj Jovina br. 14, namenila
za pomaganje srpskog ženskog podmlatka. Vidi: Arhiva SPCO u Subotici. 525 Z. Veljanović, D. Musin, Kolo srpskih sestara u Subotici 1938–2008, Subotica – Novi Sad 2012. 526 IASu, F. 429, Dosije fonda, Zapisnik o formiranju. 527 IASu, F. 429, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-14/8 od 15.08.1994.
264
su fotokopije načinjene,528 pronađene su u fondovima Gradsko veće
Slobobodnog Kraljevskog Grada Subotice i Senat grada Subotice.
Spisi su obrađivani i sređivani po hronologiji prikupljanja sa terena. Zbirka
je otvorenog tipa, što znači da se još uvek dopunjuje arhivskim materijalom
koji se pronalazi na terenu. Tokom arhivističkog sređivanja fonda, nije vršeno
izlučivanje.
F. 430 MARTA KENJEREš KOVAČ (KENYERES KOVÁCS MÁRTA)
(1933–1984), 1881–1994
Opšti podaci o zbirci
Količina arhivske građe: knj. 53; k. 9; 2,25 m
Jezik građe: srpski, engleski, mađarski,nemački
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o zbirci;
analitički inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine lični i porodični dokumenti, fotografije, kompozicije
Marte Kenjereš Kovač, radni dnevnici, sopstvena poezija i proza, prevodi
raznih autora i dela (pesme, proza, muzičke kompozicije) na mađarskom,
srpskom, rusinskom, ruskom, engleskom, nemačkom i slovačkom jeziku.
Istorijat stvaraoca zbirke:
Marta Kenjereš Kovač je pisac, prevodilac, kompozitor i novinar. Rođena
je u Subotici gde je završila gimnaziju i muzičku školu. Studirala je u Beogradu,
a potom je radila u Austriji a po povratku u Jugoslaviji, kao nastavnik i
pedagog. Bila je član Društva književnika Vojvodine, Udruženja naučnih i
stručnih prevodilaca SR Srbije. Svoja dela je potpisivala i objavljivala kao
Marta Kovač Kenjereš Juhas i Viola Lantoš.
528 IASu, F. 429, Službena beleška 22.02.2011. Po nalogu Matičnog arhiva, od izdvojenih
originalnih dokumenata iz raznih fondova načinjene su fotokopije, a potom su originali vraćeni u svoje
fondove.
265
Istorijat zbirke:
Građa je preuzeta u sređenom stanju,529 numerisanom brojevima 1–18.
Prilikom arhivističkog sređivanja je izvršeno izlučivanje.530
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 431 GRAĐEVINSKA RADNA ORGANIZACIJA „INTEGRAL“ –
SUBOTICA (1956–?), 1946–1993
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 219,68 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva:
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda sadrži finansijsku, personalnu dokumentaciju, kao i onu
dokumentaciju koja je nastala kao posledica poslovanja ove firme.
Istorijat stvaraoca fonda:
Preduzeće je nastalo spajanjem dva preuzeća „Trudbenik“ i „Gradi- telj“
rešenjem NOO Donji Grad Subotica br. 22322 od 18. decembra 1956. godine
i NOG Subotica br. 32100 od 31. decembra 1956. godine. Godine 1962.
pripojena su joj još tri preduzeća, „Mehaničar“, „Gradnja“ i „Metalurg“.
Do konstituisanja radne organizacije udruženog rada (ROUR) dolazi
25.01.1974. godine, br. Fi.1024/73 sa sledećim OOUR- ima: „Osnovna
delatnost“, „Pomoćna delatnost“, „Operativa“, „Ciglana“, „Zajednička
delatnost“. Godine 1978, prilikom usaglašavanja postojećeg stanja
preduzeća sa Zakonom udruženog rada,531 u sastavu preduzeća nalazili su
se sledeći OOUR-i : „Izgradnja“, „Polet“, „Immos“, „Mehanizacija i transport“,
„Trio“, „Rotor“, „Ciglana“.
Građevinska radna organizacija „Integral“ ušla je u sastav Složene organizacije udruženog rada (SOUR) „Novogradnja“ 1979. godine i bila njen sastavni deo sve do 31. marta 1987. godine.
529 IASu, F. 430, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji br. 03-14/10 1994. 530 IASu, F. 430, Dosije fonda, Zapisnik br. 03-15/12 1995. 531 Službeni glasnik SFRJ br. 53, od 08. decembra 1976. godine, str. 1557.
266
Od januara 1988. godine ona ostaje bez osnovnih organizacija udruženih
rada. Firma ove Radne organizacije glasi SOUR „Novogradnja“ – GRO
„Integral“, visokogradnja iz Subotice. Zavedeno pod br. Fi 808/1987. Od tada
pa sve do 1992. Godine, preduzeće je radilo u ovom sastavu. Arhiv ne
raspolaže podacima o prestanku rada preduzeća, ali se smatra da je 1992.
godine prestalo sa radom.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzimana je u dva navrata pri tom da je preuzet i
registraturski materijal sa rokom čuvanja, te je 2013. godine izvršeno
škartiranje istog u količini od 117.95 m.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 432 MESNA KANCELARIJA – ČANTAVIR (1963–?), 1963–1968
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 2,19 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine birački spiskovi, delovodni protokoli i imenski registri.
Istorijat stvaraoca fonda:
Na osnovu Zakona o izmenama i dopunama Zakona o područjima opština
i srezova u NRS532 iz 1962. godine, u Srezu Subotica ukida se opština
Čantavir i njeno područje se uključuje u sastav opštine Subotica. Od
donošenja Ustava SRS533 1963. godine, na snazi je nova administrativno-
teritorijalna podela prema kojoj Opštini Subotica, pored drugih mesta, pripada
Čantavir.
532 Službeni glasnik NRS br. 45. iz 1962. godine, od 17. novembra 1962. godine, str. 702. 533 Službeni glasnik SRS br. 14 iz 1963. godine, od 11. aprila 1963. godine, str. 257–284
267
Na osnovu odluke NOO Subotica o ujednačavanju propisa NOO Subotica
i NO ukinute Opštine Čantavir534 od 27.02.1963. godine, ujednačavaju se
propisi ukinute Opštine Čantavir na taj način što se ukidaju svi propisi koje je
ona do tada donosila, a počeće se primenjivati samo propisi NOO Subotica.
Usled toga, sekretar NOO Subotica u sporazumu sa Savetom radnog
kolektiva doneo je pravilnik o unutrašnjoj organizaciji organa uprave i
posebnih organa NOO Subotica535 prema kojem u samostalne organe uprave
spada Mesna kancelarija Čantavir koja vrši poslove iz svoje mesne
nadležnosti. Neposredno po donošenju ovog pravilnika, donet je pravilnik o
sistematizaciji radnih mesta u organima uprave i posebnim organima SO
Subotica,536 prema kojem je određen broj i profil zaposlenog kadra u mesnoj
kancelariji. Prema tome, mesna kancelarija treba da ima svog šefa, matičara,
referenta za socijalnu zaštitu i stambena pitanja, referenta za opštinske
poslove i biračke spiskove (ova osoba je ujedno i arhivar), referenta narodne
odbrane, dakti- lografa, pomoćnog službenika, komunalnog radnika i čistačicu.
Mesna kancelarija Čantavir je opštinski organ uprave van sedišta opštine, koji
vrši određene upravne i stručne poslove na području Čantavira.
Odredbe o mesnim kancelarijama sadržane su u statutu opštine Subotica
i odluci skupštine opštine o organizaciji opštinskih organa uprave. Mesne
kancelarija su nastale sa ciljem da se građanima približe određene opštinske
službe.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 1995. godine u registraturski sređenom stanju, u
vremenskim rasponom 1918–1968. godine. Nakon preuzimanja deo građe je
izvojen u ovaj fond.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 433 OPŠTINA BAJMOK – BAJMOK (?–1918), 1878–1918
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 3; k. /; 1,06 m
534 Službeni list Sreza Subotica br. 8 iz 1963. godine, str. 146. 535 Službeni list Sreza Subotica br. 28 iz 1963. godine, str. 493–494. 536 Službeni list Sreza Subotica br. 33 iz 1963. godine, str. 559–565.
268
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: knjige promene vlasništva, delovodnog protokola,
blagajničkog dnevnika, spisi zemljišnoknjižnih rešenja, ugovori, predmeti
nastali u radu opštinske uprave i slično.
Istorijat stvaraoca fonda:
Opština Bajmok formirana je po pravilima Habzburške monarhije, koja su
vredela na Ugarskom delu države, počev od Austro-ugarske nagodbe. Po
Zakonu o opštinama, jedinice lokalne samouprave postale su pravno lice u
smislu javnog i privatnog prava i kao takve, mogle su da stiče pokretnu i
nepokretnu imovinu i da stvaraju obligacije. Pored izvršavanja naloga
centralne vlasti, opština je dobila autonomiju i tako je mogla da samostalno
donosi propise. Tako je samostalno rešavala unutrašnje administrativne
poslove, sprovodila lokalnu policijsku i sudsku vlast. Opština Bajmok, kao
takva, prestala je da postoji posle propasti Austrougarske i podpadanja pod
jurisdikciju novouspostavljene države Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca.
Istorijat fonda:
Do preuzimanja, građa fonda bila je smeštena u prostorijama Mesne
kancelarije u Bajmoku, izmešana u gomili koja je obuhvatala spise i knjige
nastale u vremenu od 1878. do 1965. Godine.537 Od te građe stvorena su četiri
arhivska fonda. Deo fonda 433 dopunjen je preuzimanjem tri knjige koje su bile
čuvane u Arhivu Vojvodine.538
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
537 IASu, F. 433, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-14/1, od 9. januara
1996. godine 538 IASu, F. 433, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-14/1, od 5. juna 2007.
godine
269
F. 434 OPŠTINA BAJMOK – BAJMOK (1945–1965), 1945–1965
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 75,5 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: delovodni protokoli, knjige blagajni, registri, spisi nastali
u radu organa lokalne samouprave, privrednih subjekata, udruženja, političkih
i kulturnih organizacija i slično.
Istorijat stvaraoca fonda:
Po odlasku okupatora i demontiranju njihovog državnog aparata, trebalo
je organizovati upravu po načelima koja su pripadanici nove vlasti propagirali
čitavo vreme borbe u narodnooslobodilačkom ratu. Narodnooslobodilačke
odbore trebalo je zakonski ozvaničiti. Tako, odmah po oslobođenju, Glavni
narodnooslobodilački odbor Vojvodine donosi Odluku o unutrašnjoj organiza-
ciji oblasnih i sreskih narodno- oslobodilačkih odbora, a mesnim narodnooslo-
bodilačkim odborima je preporučeno da angažuju određen broj tehničkih i po-
moćnih lica, kako bi mogli da izvršavaju određene zadatke. Na temelju
Odluke o privremenoj organizaciji i delokrugu rada narodnooslobodilačkih
odbora na teritoriji Vojvodine,539 mesni narodnooslobodilački odbori obrazo-
vani su za takozvane tekuće poslove. Narodnooslobodilački odbori funkcionisali
su do polovine 1946. godine, kada je donet Opšti zakon o narodnim odbo-
rima540 po kojem je ozakonjena vlast narodnooslobodilačkih odbora koji su
preimenovani u narodne odbore.
Teritorijalnu podelu ozakonilo je i najviše zakonodavno telo Srbije, kada je
1947. godine donelo Zakon o administrativno-teritorijalnoj podeli Narodne
Republike Srbije.541 Potom su zakonodavci na nivou savezne države doneli
Zakon o narodnim odborima,542 a na republičkom Zakon o podeli teritorije
Narodne Republike Srbije na opštine, gradove i srezove, koji je objavljen u
Službenom glasniku NRS, broj 15/1952. godine.
539 Službeni list APV br. 1, od 1. maja 1945. godine. 540 Službeni list FNRJ, br. 43/1946, str. 482–494. 541 Službeni glasnik NRS, broj 17/1947, str. 154–201. 542 Službeni list, br. 22/1952, str. 437–445.
270
Tek 1965. godine Bajmok ulazi u sastav subotičke opštine, kada su doneti
Ustavni zakon o ukidanju srezova u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini543 i Zakon
o izmenama i dopunama Zakona o područjima opština i srezova u Narodnoj
Republici Srbiji.
Istorijat fonda:
Do preuzimanja, građa fonda bila je smeštena u prostorijama Mesne
kancelarije u Bajmoku, izmešana u gomili koja je obuhvatala spise i knjige
nastale u vremenu od 1878. do 1965. godine.544 Od te građe stvorena su četiri
arhivska fonda. Građu fonda 434 sačinjavalo je nešto više od 104 m knjiga i
spisa. Fond je u fazi arhivističkog sređivanja i do sada je izlučeno 28,46 m
vezvrednog registraturskog materijala.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 435 ZBIRKA DOKUMENATA O SUBOTIČKOM SRPSKOM PEVAČKOM
DRUŠTVU „GRANIČAR“ – SUBOTICA (1865–?, 1996–?), 1866–1939
Osnovni podaci o zbirci
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,10 m
Jezik građe: srpski, mađarski i nemački
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o zbirci;
analitički inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine spisi: dokumenti o osnivanju, prepiska, spiskovi članova
Pevačkog društva; pristupnice i članske karte; fotografije časnika i istaknutih
članova Pevačkog društva, zgrada u kojima je delovalo društvo;
onovremenski novinski iseči o nastupima i uspesima Društva. Posebnu
vrednost predstavljaju Zapisnici Upravnog odbora i ustavi (Pravila).
543 Službeni glasnik SRS, br. 7 od 13. februara 1965. godine, str. 99. 544 IASu, F. 434, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-14/1, od 9. januara
1996. godine.
271
Shodno tome iz prikupljene građe može se steći uvid u delovanje Pevačkog
društva kao jedne od najznačajnijih kulturnih ustanova subotičkih Srba u
razdoblju od stotinu godina.
Istorijat stvaraoca zbirke:
Srpsko pevačko društvo u Subotici osnovana je 1865. godine.545 Za kratko
vreme okupilo je znatan broj članova i bilo je snažan oslonac nacionalnog
identiteta Srba u Subotici. Među osnovačima bili su najugledniji i
najobrazovaniji predstavnici građanske klase: učitelji, studenti, sveštenici,
trgovci, zanatlije: Đorđe – Đura Manojlović, Isak Ludajić, Jovan Radić, Đorđe
Gojković. Prvi predsednik, ujedno i horovođa, bio je Đorđe Manojlović,
advokat. Cilj osnivanja Pevačkog društva bio je pre svega nacionalno
okupljanje, kulturni i prosvetni prosperitet subotičkih Srba, dok se delatnost
članstva odvijala u dva pravca – animiranje članstva za aktivnost u društvu
(redovni dolasci, probe, druženje, učestvovanje na nastupima i takmičenjima,
besede sa igrankama...) i kulturni, prosvetni i nacionalni rad, koji je imao
mnogo širi i složeniji značaj od samog pevanja koji se manifestovao ne samo
u varoši nego i van nje. Prvobitno sedište bilo je pored osnovne škole Sv.
Sava u porti Srpske pravoslavne crkve, a potom u Zadužbinama Dušana
Radića i Jovana Ostojića.
Tokom Prvog i Drugog svetskog rata njegov rad je bio privremeno
zaustavljen, obespravljeno članstvo se razišlo, dok je arhiva uništena. Nakon
Drugog svetskog rata pred naletom sociokulturalnih organizacija i stalnog
pritiska nove vlasti, Čitaonica je prestala da postoji posle skoro stotinu godina
postojanja, 1959. godine.
Istorijat zbirke:
Fond Srpskog pevačkog društva uništavan je u nekoliko navrata (1914,
1941, 1945) da bi se posle toga nalazio u rasutom i fragmentarnom stanju na
više lokacija pa i kod samog članstva Društva. Stepen oštećenosti pojedinih
dokumenata ili fotografija je različit, što je zavisilo u dobrom delu od uslova u
kojem su se čuvali. Istraživanjem je utvrđeno da se najvećim delom (dakle,
ono što je sačuvano) nalazi u SPCO pri hramu Sv. Vaznesenja Gospodnjeg
u Subotici, ali takođe u nesređenom stanju.
Kako u IASu nije ranije postojao kao zbirka, a zbog važnosti ovog društva
za kulturu Srba u Subotici, oformljen je januara 1998. godine odlukom
545 Z. Veljanović, Srpska društva u Subotici tokom XIX i početkom XX stoleća, u: Arhivska građa
kao izvor za istoriju, Arhiv Srbije, Beograd 2000, str. 492–508.
272
Stručnog veća. Sastoji se iz originala i fotokopija dokumenata i fotografija čiji
se originali nalaze kod raznih imalaca privatnih lica (nekadašnjih časnika,
članova i njihovih potomaka), dok je najveći broj dokumenata pronađen u arhivi
SPCO hrama Sv. Vaznesenja Gospodnjeg u Subotici), kao i od pojedinih
dokumenata izdvojenih iz fonda Gradsko veće Slobobodnog Kraljnjvskog
Grada Subotice i fonda Senat grada Subotice.
Spisi i fotografije su obrađivani i sređivani po hronologiji prikupljanja sa
terena.546 Zbirka je otvorenog tipa, što znači da se još uvek dopunjuje
arhivskim materijalom koji se pronalazi na terenu. Na osnovu arhivske građe
zbirke napisano je više radova.547
F. 436 SRPSKA ČITAONICA U SUBOTICI – SUBOTICA
(1862–1959), 1866–1959
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 1; 0,10 m
Jezik građe: srpski, mađarski i nemački
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu;
analitički inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine spisi: dokumenti o osnivanju, prepiska, spiskovi članova
Čitaonice; pristupnice i članske karte; fotografije časnika i istaknutih članova
Čitaonice, zgrada u kojima je delovala Čitaonica; onovremenski novinski iseči
o delovanju Čitaonice. Posebnu vrednost predstavljaju Zapisnici Upravnog
odbora i Ustavi (Pravila) kojih je do sada pronađeno sedam.548 Shodno tome,
iz prikupljene građe može se steći uvid u delovanje Čitaonice kao jedne od
najznačajnijih ustanova kulture subotičkih Srba u razdoblju od jednog stoleća.
546 IASu, F. 435. Sumarni inventar fonda. 547 Z. Veljanović, Z. Matijević, Srpsko pevačko društvo „Graničar“ 1865, u: Ex Pannonia, 2, 1997,
str. 121–132; Z. Veljanović, Srpska društva u Subotici tokom XIX i početkom XX stoleća, u: Arhivska
građa kao izvor za istoriju, Arhiv Srbije, Beograd 2000, str. 492–508. 548 Z. Veljanović, Arhivska građa o Srpskoj čitaonici u Istorijskom arhivu Subotica, u: Ex Pannonia,
5–6–7, 2003, str. 9–16; Z. Veljanović, Pravila Srpske čitaonice u Sabatki (prilog povesnici Srpske
čitaonice u Subotici), u: Ex Pannonia, 8, 2004, str. 91–105.
273
Istorijat stvaraoca fonda:
Srpska čitaonica u Subotici osnovana je 1862. godine, na podsticaj Srpske
čitaonice u Novom Sadu i dr Svetozara Miletića i Antonija Hadžića. Za kratko
vreme okupila je znatan broj članova i bila je snažan oslonac nacionalnog
identiteta Srba u Subotici.
Među osnivačima bili su najugledniji i najobrazovaniji predstavnici
građanske klase: učitelji, sveštenici, trgovci i zemljoposednici: Antonije
Hadžić, Isak Ludajić, Jovan Radić, Đorđe Gojković, Nikola Konjović, Božidar
Vujić i Jovan Dimitrijević. Prvi predsednik Čitaonice bio je Jovan Dimitrijević,
advokat i jedno vreme gradonačelnik Subotice. Cilj osnivanja Čitaonice bio je
pre svega nacionalno ujedinjenje, kulturni i prosvetni prosperitet subotičkih
Srba, dok se delatnost članstva odvijala u dva pravca – animiranje članstva za
aktivnost u društvu (redovni dolasci, druženje, čitanje, učestvovanje na
literarnim konkursima) i kulturni, prosvetni i nacionalni rad, koji je imao mnogo
širi i složeniji značaj od samog čitanja štampe i knjiga koji se manifestovao ne
samo u varoši nego i van nje. Prvobitno sedište bilo je pored osnovne škole
Sv. Sava u porti Srpske pravoslavne crkve, a potom u Zadužbinama Dušana
Radića i Jovana Ostojića.
Tokom Prvog i Drugog svetskog rata njen rad je bio privremeno
zaustavljen, obespravljeno članstvo se razišlo, dok je arhiva uništena. Nakon
Drugog svetskog rata pred naletom sociokulturalnih organizacija i stalnog
pritiska nove vlasti, Čitaonica je prestala da postoji posle skoro stotinu godina
postojanja 1959. godine. 549
Istorijat fonda:
Fond Srpske čitaonice uništavan je u nekoliko navrata (1914, 1941, 1945)
da bi se nakon toga nalazio u rasutom i fragmentarnom stanju na više lokacija
pa i kod privatnih lica. Stepen oštećenosti pojedinih dokumenata ili fotografija
je različit, što je zavisilo u dobrom delu od uslova u kojem su se čuvali.
Istraživanjem utvrđeno je da se najvećim delom (dakle, ono što je sačuvano)
nalazi u SPCO hrama Sv. Vaznesenja Gospodnjeg u Subotici, ali takođe u
nesređenom stanju.
Kako u IASu nije ranije postojao kao fond, a zbog važnosti ove ustanove
za kulturu Srba u Subotici, oformljen je januara 1998. godine odlukom
Stručnog veća. Sastoji se iz originala i fotokopija dokumenata i fotografija čiji
se originali nalaze kod raznih imalaca privatnih lica (nekadašnjih časnika,
članova i njihovih potomaka), dok je najveći broj dokumenata pronađen u arhivi
549 Z. Veljanović, Srpska čitaonica u Subotici 1862–1959, Novi Sad – Subotica 1998.
274
SPCO hrama Sv. Vaznesenja Gospodnjeg u Subotici, 550 kao i od pojedinih
dokumenata izdvojenih iz fonda Gradsko veće Slobodnog Kraljevskog Grada
Subotice i Senat grada Subotice.
Spisi i fotografije su obrađivani i sređivani po hronologiji prikupljanja sa
terena.551 Zbirka je otvorenog tipa, što znači da se još uvek dopunjuje
arhivskim materijalom koji se pronalazi na terenu. Na osnovu arhivske građe
fonda napisano je više radova. 552
F. 437 IGV „PROJEKAT“ – SUBOTICA (1964–1992), 1964–1991
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 242,53 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda sadrži finansijsku, personalnu dokumentaciju, godišnje
izveštaje o poslovanju preduzeća, ugovore i ponude proistekle iz poslovanja,
prepiske, normativna akta. Pored navedenog, u građi se nalaze investicioni
programi, projekti urbanističko-tehnički uslovi, hidromehanički elaborati i
predmeti tehničke kontrole.
Istorijat stvaraoca fonda:
Preduzeće je osnovano odlukom SO Subotica br. 02-23838/1 od
14.08.1964. godine, pod nazivom „Građevinski zavod pri Višoj tehničkoj
građevinskoj školi Subotica“ i nalazilo se na adresi Tuk Ugarnice br. 9.
550 IASu, F. 436, Dosije fonda, Zapisnik o formiranju fonda od 1998. godine. 551 IASu, F. 436, Dosije fonda, 1/3, Zapisnik o preuzimanju br. 03-14/1-1998 od 3. marta 1998.
godine. 552 Z. Veljanović, Srpska čitaonica u Subotici 1862–1959, Subotica – Novi Sad 1998; Z. Veljanović,
Srpska društva u Subotici tokom 19 i početkom 20 stoleća, u: Arhivska građa kao izvor za istoriju, Arhiv
Srbije, Beograd 2000, str. 492–08; Z. Veljanović, Arhivska građa o Srpskoj čitaonici u Istorijskom
arhivu Subotica, u: Ex Pannonia, 5–6–7, 2003, str. 9–16; Z. Veljanović, Pravila Srpske čitaonice u
Sabatki (prilog povesnici Srpske čitaonice u Subotici), u: Ex Pannonia, 8, 2004, str. 91–105; Z.
Veljanović, Ustavi i Pravila Srpske čitaonice u Subotici u XIX i XX , Prilozi za istoriju srpske čitaonice
u Subotici, Novi Sad 2012; R. Mićić, Čitaonice i biblioteke u Bačkoj u 18, 19. i 20. veku, u: Bačka kroz
vekove, Slojevi kultura Bačke, Beograd 2014, str. 263–284.
275
Odlukom zbora radnih ljudi Građevinskog zavoda pri Višoj tehničkoj
građevinskoj školi br. 01-1011/1 od 28. septembra 1973. Godine,
konstituisana je radna organizacija „Institut za građevinarstvo SAPV
– Subotica“ na adresi Put Moše Pijade 86. Pod ovim nazivom Institut je
uskladio status sa odredbama Zakona o udruženom radu, te je registrovan
kod Osnovnog suda udruženog rada u Subotici Fi. 2601/78 od 15. januara
1979. godine. Do promene statusa firme dolazi 1984. godine, rešenjem
Suda br. Fi. 92/84, a novi naziv firme glasi „Građevinski fakultet –
OOUR Instituta građevinarstvo SAPV“, skraćeno IGV – Subotica. Tri
godine kasnije usledila je ponovna promena naziva koji je glasio
„Građevinski fakultet – OOUR IGV Projekt – Subotica“. Naredne godine,
17. maja 1988. konstituisana je samostalna Radna organizacija IGV
Projekt – Subotica. Preduzeće se bavilo projektovanjem, izgradnjom i
transferom intelektualnih usluga. Na ovaj način je firma poslovala sve do
januara 1992. godine kada je izbrisana iz sudskog registra rešenjem Fi.
br. 2478/91 pošto je pripojena deoničarskom društvu za projektovanje,
izdradnju i održavanje stambenih, privrednih i drugih objekata „Standard“.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je u dva navrata. Prvom prilikom je preuzeta građa
1998. godine553 u količini od 242,07 m, dok je drugom prilikom preuzeta
količina od svega 0,44 m.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 438 „STANDARD“ I „STANDARDSERVIS“ – SUBOTICA
(1976–?), 1973–1993
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 33,87 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija:/
553 IASu, F. 437, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-14/5.
276
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda sadrži podatke o zaposlenim radnicima, zapisnike radničkog
saveta, ugovore proistekle iz poslovanja, izveštaje rada itd.
Istorijat stvaraoca fonda:
Na osnovu rešenja Okružnog privrednog suda u Subotici Fi. br. 182/76 od
22. aprila 1976. Godine, u sudski registar je upisana RO Servis za održavanje
i izvođenje građevinsko-zanatskih radova i instalacija „Standardservis“ koja je
zapravo nastala podelom Zadružnog preduzeća za urbanizam i stambeno-
komunalnu delatnost, stambeno preduzeće „Standard“ – Subotica. Iste
godine, RO „Standardservis“-u pripaja se zavod za zajedničke komunalne
poslove.
U ovom sastavu je funkcionisala radna organizacija do 29.04.1977.
godine, rešenjem br. 814/77, kada se „Standardservis“ briše iz sudskog
registra, usled udruživanja u Komunalnu radnu organizaciju „Subotica“ sa
statutom OUR-a. Na osnovu zapisnika o pregledu registrature, utvrđeno je da
se dotadašnji naziv preduzeće promenilo u DD „Standard“, dok je opis
delatnosti većim delom ostao isti: preduzeće za izgradnju i održavanje
stambenih privrednih i drugih objekata. Pod ovim nazivom je preduzeće radilo
sve do trenutka kada je palo pod stečaj. Zbog nesačuvane arhivske građe,
konkretnih podataka o tome nemamo, ali uoči inspekcijskog nadzora od
1999. godine preduzeće DD
„Standard“ bilo je u stečaju, koji do sada, prema našim podacima nije okončan.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzimana u više navrata. Na osnovu zapisnika o
primopredaji arhivske građe od 1998. godine,554 građa je preuzeta u
registraturski sređenom stanju. Posle isteka roka čuvanja, bezvredan
registraturski materijal je izlučen. Prilikom drugog preuzimanja, preuzeta je
manja količina koja se odnosi samo na platne spiskove, kao i treće
preuzimanje, u kojoj građi su se nalazile samo radne knjižice zaposlenih.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
554 IASu, F. 438, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-14/4.
277
F. 439 DRŽAVNA OSNOVNA ŠKOLA „SVETI SAVA“ VIII KRUGA –
SUBOTICA (1710–1945), 1918–1945
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 13; k./ ; 0,15 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži matične knjige koje sadrže podatke: o učenicima (ime i
prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje roditelja), o broju razreda i
učenika u njima, o nastavnim predmetima i pokazanom uspehu pojedinih
učenika i drugo.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola počela sa radom 1710. godine kao Pravoslavna veroispovedna škola u
zgradi SPCO u Subotici.555 Školski rad je trajao najčešće od novembra do polovine
marta. U početku je radila kao trivijalna i samo sa muškom decom, a zatim
četvorogodišnja i mešovita škola. Iako je nastala i obavljala nastavu u Austrijskom
carstvu, nastava se izvodila u početku na srpskoslovenskom a potom na srpskom
jeziku. Brigu o školi vodila je Crkvena opština, škola se izdržavala iz školskog
fonda.556 Po oslobođenju i ujedinjenju Bačke sa Kraljevinom Srbijom, odnosno
Kraljevstvo SHS 1918, škola je dobila naziv Državna osnovna škola „Sveti Sava“, a
finansiranje je preuzela država, odnosno ministarstvo prosvete. Za vreme drugog
svetskog rata i mađarske okupacije, vršena je denacionalizacija, ime škole je
promenjeno i dat mađarski naziv, i otežani uslovi rada. U toku savezničkog
bombardovanja Subotice 1944, zgrada škole je pogođena i potpuno uništena. Da bi
nastavila školovanje za decu je organizovana nastava u zgradi SPC, velikoj sali
Zadužbine Dušana Radića koja je pretvorena u učionicu. Posle završetka Drugog
svetskog rata i oslobođenja, škola je prestala da radi a odeljenja su priključena
Osnovnoj školi „Jovan Jovanović Zmaj“.557
555 D. Kirilović, Srpske osnovne škole u Vojvodini u XVIII veku, Sremski Karlovci 1928, str. 1–13;
N. Gavrilović, Školstvo Srba u Habsburškoj monarhiji, Osnovne škole, u: Istorija srpskog naroda, knjiga
IV, tom 2, Beograd 1986, str. 350–353. 556 Izdržavanje škole i učitelja je bila briga SPCO, odnosno parohijana. 557 Z. Veljanović, Školstvo Srba u Subotici – Aleksandrovu, OŠ Sveti Sava 1804–1994), u: Ex
Pannonia, 1, 1996, str. 10–110; Z. Veljanović, OŠ Sveti Sava Subotica, u: Moja škola Sveti Sava,
Kragujevac 1996, str. 211–215.
278
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.558 Prilikom arhivističkog
sređivanja nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 440 RIMOKATOLIČKA ŽENSKA OSNOVNA I GRAĐANSKA
ŠKOLA „NAŠA GOSPA“ (A SZABADKAI RÓMAI KATOLIKUS ELEMI ÉS FELSŐ LEÁNY NÉPISKOLA) – SUBOTICA
(1874–1944),1890–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 65; k. /; 1 m
Jezik građe: srpskohrvatski i mađarski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži jedan delovodnik (1934–1939), matične knjige
učenika (1890–1944) i jedan glavni protokol ispita zrelosti (1924– 1940).
Istorijat stvaraoca fonda:
Rimokatolička osnovna i građanska škola „Naša gospa“ u Subotici
osnovana je 1874. godine kao ženska škola, zaslugom Prvog subotičkog
ženskog društva i nadbiskupa Lajoša Hajnalda (Haynald Lajos) omogućivši
izgradnju samostana za potrebe ove škole.559
U početku je škola imala četiri, 1876. godine šest, a 1888. godine već osam
razreda. Između 1896. i 1898. godine dolazi do reorganizacije ove škole: ukida
se dvogodišnja viša ženska škola koja je osnovana 1875. godine, ukidaju se
558 IASu, F. 439, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-18/9 od 24.05.1990; Z.
Veljanović, Školstvo Srba u Subotici – Aleksandrovu, OŠ Sveti Sava 1804- 1994), u: Ex Pannonia, 1,
1996, str. 10–110. 559 Apró Erzsébet, Adalék a Miasszonyunkról Nevezett kalocsai Iskolanővérek szabadkai iskolái-
nak történetéhez, Kecskemét 2009.
279
i 5. i 6. razredi, otvara se četvorogodišnja građanska ženska škola.
Izmeću dva svetska rata, na istom mestu radi osnovna (mešovita) i
građanska škola pod vođstvom Redovničke družbe kaločkih siromašnih
sestara od Naše Gospe.560
Škola prestaje sa radom 1944. godine.
Promena naziva Škole:
– do 1906. godine: Rimokatolička ženska osnovna i građanska škola
Subotica (A szabadkai római katolikus elemi és felső leány népiskola);
–1906–1941: Osnovna škola VII. kvarta „Naše Gospe“ odnosno „Rimo-
katolička ženska građanska škola „od Naše Gospe“ Subotica;
–1941–1943: Ženska osnovna i građanska škola „Naša Gospa“ Subotica
(A miasszonyunkról nevezett elemi és polgári leányiskola Szabadka);
–1943–1944: Rimokatolička narodna škola kaločanskih školskih sestara
„Naša Gospa“ Subotica (Miasszonyunk kalocsai iskolanővérek római
katolikus népiskolája Szabadka).
Istorijat fonda:
Arhivska građa preuzeta je 1990. godine od OVOO „Jovan Jovanović
Zmaj“ Subotica561 u količini od 2,5 m. Sređivanju se pristupilo 1998. godine.
Tom prilikom izvršeno je razgraničenje građe i formirana su četiri fonda.
Jedan od njih je F. 440 Rimokatolička ženska osnovna i građanska škola
„Naše Gospe“ u Subotici 1890–1944.562
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 441 OSNOVNA ŠKOLA „KARAĐORĐE“ VIII KRUGA – SUBOTICA
(?–?), 1921–1941
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 5; k. /; 0,05 m
Jezik građe: srpski
560 Isto. 561 IASu, F. 440, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju arhivske građe br. 03-18/9 od 24.05.1990. 562 IASu, F. 440, Dosije fonda, Službena beleška 1/3.
280
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži matične knjige koje sadrže podatke: o učenicima (ime i
prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje roditelja), o broju razreda i
učenika u njima, o nastavnim predmetima i pokazanom uspehu pojedinih
učenika i drugo.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola je osnovana i počela sa radom posle oslobođenja i ujedinjenja 1921.
godine kao Državna osnovna škola u Subotici u VIII krugu. Nastava je
organizovana kao četvorogodišnja mešovita škola sa srpskim nastavnim
jezikom. Na početku Drugog svetskog rata i mađarske okupacije, izvršena je
denacionalizacija, ime škole je promenjeno i dat mađarski naziv, nastava se
održavala na jeziku okupatora i ubrzo ukinuta. Posle završetka Drugog
svetskog rata i oslobođenja, škola nije obnovila rad.563
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.564 Prilikom arhivističkog
sređivanja nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 442 STRUČNA ŠKOLA ZA UČENIKE U INDUSTRIJI I PRIVREDI
– MALI IĐOŠ (?–?), 1924–1953
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 3; k. /; 0,06 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
563 Deca iz škole, odnosno odeljenja, su prebačena u OŠ Jovan Jovanović Zmaj. 564 IASu, F. 441, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-18/9 od 24.05.1990.
281
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži delovodnik i dva upisnika koje sadrže podatke: o učenicima
(ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje roditelja).
Istorijat stvaraoca fonda:
Po oslobođenju i ujedinjenju 1918, školski sistem u Kraljevini SHS počeo je
da sprovodi obrazovanje dece koje je trebalo da prati privredni i ekonomski
razvoj. Otuda su osnivane zanatske i industrijske škole, među kojima je i Opšta
zanatska i zanatsko-trgovačka škola Mali Iđoš, koja je otpočela sa radom 1924.
godine. Škola je bila organizovana kao trogodišnja stručna škola sa muškim
i mešovitim odeljenjima.565
Istorijat fonda:
Građa fonda je izdvojena iz F. 383.566 Prilikom arhivističkog sređivanja nije
vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 443 STRUČNA ŠKOLA ZA UČENIKE U PRIVREDI –
ČANTAVIR (?–?), 1902–1955
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 15; k. /; 0,22 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
565 IASu, F. 442, Dosije fonda. 566 IASu, F. 442, Dosije fonda.
282
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži upisnike, matične knjige, dnevnike sa prozivnicima koje
sadrže podatke: o učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i
zanimanje roditelja), o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim
predmetima i pokazanom uspehu pojedinih učenika i drugo.
Istorijat stvaraoca fonda:
Po oslobođenju i ujedinjenju 1918, školski sistem u Kraljevini SHS počeo je
da sprovodi obrazovanje dece koje je trebalo da prati privredni i ekonomski
razvoj. Otuda su osnivane stručne zanatske i industrijske škole, među kojima
je i Stručna škola za učenike u privredi Čantavir koja je otpočela sa radom
odmah po oslobođenju. Škola je bila organizovana kao trogodišnja stručna
škola sa muškim i mešovitim odeljenjima.567 Škola nije prestajala sa radom za
vreme mađarske okupacije Bačke, s tim da je školski program bio prilagođen
okupacionom sistemu školstva. Po završetku Drugog svetskog rata i kraha
okupacione vlasti, škola nastavlja sa radom kao Škola za učenike u privredi.
Rasformirana je januara 1955,568 s tim da je drugo polugodište okončano kao
tečaj u Bačkoj Topoli.
Istorijat fonda:
Građa fonda je izdvojena iz F. 400 Osnovna škola „Narodni heroji“
Čantavir.569 Prilikom arhivističkog sređivanja nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 444 SRPSKA PRAVOSLAVNA ŠKOLA – ALEKSANDROVO
(1804 –1948), 1874–1918
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 119; k. /; 2,57 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: sređen Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
567 IASu, F. 443, Dosije fonda. 568 IASu, F. 443, Dosije fonda, odluka NOS-a B. Topola, br. 14532 od 28.12.1954. 569 IASu, F. 443, Dosije fonda.
283
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži matične knjige i dnevnike rada koje sadrže podatke: o
učenicima (ime i prezime, datum i mesto rođenja, ime i zanimanje roditelja),
o broju razreda i učenika u njima, o nastavnim predmetima i pokazanom
uspehu pojedinih učenika i drugo; zapisnike, delovodnike.
Istorijat stvaraoca fonda:
Škola počela sa radom 1804. godine kao Srpska pravoslavna vero-
ispovedna škola u Aleksandrovu i bila je namenjena za decu Srba koji su
kolonizovani u ovo spahijsko naselje.570 Školski rad je trajao najčešće od
novembra do polovine marta. U početku je radila kao trivijalna i samo sa
muškom decom, a zatim četvorogodišnja i mešovita škola. Iako je nastala i
obavljala nastavu u Austrijskom carstvu, nastava se izvodila u početku na
srpskoslovenskom a potom na srpskom jeziku. Brigu o školi vodila je Crkvena
opština, škola se izdržavala iz školskog fonda. Školska zgrada nalazila se u
centru sela, a sa po- većanjem broja školske dece izgrađena je nova, sa dve
učionice i pratećim prostorijama za učitelje i administraciju.571 U ovoj, u
početku, trivijalnoj školi, od školskih predmeta se učilo čitanje i pisanje, račun
i veronauka. Vremenom škola postaje četvororazredna da bi u zenitu svoga
postojanja (druga polovina devetnaestog veka) bila šestorazredna. Prvi učitelj
je bio Pavle Batić, da bi za tridesetak godina po povećanju broja dece, u školi
počeo da radi još jedan učitelj.572
U njoj je nastavu pohađao, lekar, znameniti srpski kompozitor i narodni
tribun dr Jovan Paču.573
570 Z. Veljanović, Podaci za istoriju Subotice s početka 19 veka, Kolonizacija (osnivanje) sela
Aleksandrova, u: Luča, 6–7, 1997, str.75–82; Z. Veljanović, Školstvo Srba u Subotici – Aleksandrovu,
OŠ Sveti Sava 1804-1994), u: Ex Pannonia, 1, 1996, str. 10–110; Z. Veljanović, OŠ Sveti Sava Subotica,
u: Moja škola Sveti Sava, Kragujevac 1996, str. 211–215. 571 Isto. Na mestu prve školske zgrade danas se nalazi Dom Svetog Save. 572 Rešenje privrednog suda u Subotici Fi: 4648/93 od 22.11.1993. Ovu školu, a samim tim i
arhivsku građu, ne treba mešati sa školom istog imena koja je postojala u SPCO Subotica, pri hramu
Sv. Vaznesenja Gospodnjeg i koja je radila sve do savezničkog bombardovanja 1944, kada je u
direktnom pogotku srušena a rad joj onemogućen. Vidi: Z. Veljanović, Bombardovanje Subotice 1944,
Novi Sad 2010. 573 Z. Veljanović, Dr Jovan Paču 1847–1902, Novi Sad 2004; Z. Veljanović, Jovan Paču –
kompozitor i političar, u: Vojvođanski prostor u kontekstu evropske istorije, Zbornik radova, knjiga 2,
Novi Sad – Bačka Palanka 2014, str. 335–352.
284
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju, a ovaj fond je izdvojen iz F.
384.574 Prilikom arhivističkog sređivanja nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi nisu sačuvani.
F. 445 DRUŠTVENO PREDUZEĆE ZA PROMET ROBE I USLUGA
„VELEHEM“ – SUBOTICA (1991–1999), 1991–1998
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 0,36 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva:
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži finansijske podatke preduzeća kao što su finansijske kartice i
završni računi. Pored toga građa sadrži personalne dosijee zaposlenih kao i
dokumenta o osnivanju i stečaju preduzeća.
Istorijat stvaraoca fonda:
Velehem, preduzeće za promet robe i usluga počelo je sa radom
27.11.1991. godine, rešenjem Okružnog suda u Subotici, zavedeno pod br.
Fi. 2261/91. Preduzeće je bilo organizovano kao društvo sa ograničenom
odgovornošću i nalazilo se na adresi Dimitrija Tucovića 13/1. Pretežna
delatnost preduzeća bila je unutrašnja trgovina u tranzitu prehrambenim
proizvodima (žitarice, voće, povrće, alkoholna pića), unutrašnja trgovina na
veliko i malo neprehrambenim proizvodima (hemijski proizvodi, boje, lakovi,
obuća, elektrotehnika itd.) kao i usluge i promet (javna skladišta, usluge
reklame, komercijalni poslvi itd). Pored gore pomenute lokacije, Velehem se
proširio i na lokaciju u Zapadne vinograde br. 337, gde se nalazio magacinski
prostor. Na ovaj način je preduzeće poslovalo sve do 1997. godine kada je
574 IASu, F. 444, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-18/29 od 31.08.1990.
285
Privredni sud u Subotici doneo rešenje o pokretanju stečajnog postupka.
Na osnovu rešenja Privrednog suda u Subotici St. 241/97 dana 29.12.1999.
godine okončan je stečajni postupak preduzeća.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 1999. godine575 u količini od 2,12 m. Kako je građa
preuzeta sa registraturskim materijalom, istekom roka čuvanja, izlučen je
registraturski materijal u količini od 1,76 m. Danas ovaj fond čini građa od dva
registratora i dva svežnja.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 446 GRAĐANSKA ČITAONICA – ČANTAVIR (1884–?), 1884–1913
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. /; 0,03 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine zapisnici na osnovu kojih se može videti delovanje
čitaonice kao jedne od najznačajnijih kulturnih društava u naselju. 576
Istorijat stvaraoca fonda:
Građanska čitaonica okupljala je znatan broj članova i bila je snažno
uporište kulture i napretka stanovništva Čantavira.
Među osnivačima bili su najugledniji i najobrazovaniji predstavnici
građanske klase: učitelji, sveštenici, trgovci i imućni seljaci. Delatnost
članstva odvijala u dva pravca – animiranje članstva za aktivnost u društvu
575 IASu, F. 445, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-14/1. 576 IASu, F. 446, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe, 03-14/1 od 14.02.2002.
Arhivsku građu čini jedna knjiga zapisnika, tako da ona pruža jedine, ali ne i potpune podatke o
društvu.
286
(redovni dolasci, druženje, čitanje) i kulturni, prosvetni i nacionalni rad, koji je
imao mnogo širi i složeniji značaj od samog čitanja štampe i knjiga.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u nesređenom stanju.577 Prilikom arhivističkog
sređivanja nije vršeno izlučivanje.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi nisu sačuvani
F. 447 SLUŽBA PRAVNE POMOĆI SKUPŠTINE OPŠTINE –
SUBOTICA (1964–?), 1964–1973
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 3,85 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine delovodnici, indeksi kao i spisi uz njih, koji se odnose na
stranke.
Istorijat stvaraoca fonda:
Na osnovu Statuta578 Opštine Subotica br.16 iz 1964. godine, doneta je
odluka o osnivanju ove službe. Naime, član 220. Statuta govori o stvaranju
nove službe koja će biti u funkciji pružanja pravne pomoći građanima. Ta
pravna pomoć ogledala se u davanju informacija ili smernica, kuda se i kome
građani mogu obratiti u slučaju pravne pomoći. Skupština opštine Subotica je
12. aprila 1973. godine donela odluku o izmenama i dopunama koje se
odnose na osnivanje Službe pravne pomoći.579 Ova odluka odnosi se na
osnivanje, sada već samostalne službe za pružanje pravne pomoći
građanima na teritoriji opštine Subotica.
577 Isto. 578 Službeni list Sreza Subotica br. 16 od 30. maja 1964. godine, str. 341. 579 Službeni list Opštine Subotica br. 5 od 12. aprila 1973. godine, str. 213.
287
Služba se nalazi u sklopu organa uprave Skupštine opštine Subotica, kao
samostalna služba. Njen zadatak je da pruža stručnu pomoć građanima u
ostvarivanju i zaštiti njihovih prava i interesa zasnovanih na zakonu.
Deset godina kasnije opština Subotica je donela novu odluku o osnivanju
ove službe.580 Njeni zadaci bili su da daje pravne savete, sastavlja podneske,
isprave, molbe, zastupa stranke pred sudovima i drugim državnim
organizacijama.
Ova služba je tokom proteklih godina pretrpela promene u svom
organizovanju, ali postoji i dan danas pri Gradu Subotica.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 2004. godine581 od Opštine Subotica, tačnije od
službe pravne pomoći SO Subotica.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 448 ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA – NOVO ORAHOVO
(1946–1965), 1954–1973
Osnovni podaci o fondu Količina
arhivske građe: 12,99 m Jezik
građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda sadrži finansijsku, personalnu dokumentaciju, dokumentaciju
poslovanja, zapisnike sa zadružnih sastanaka.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zemljoradničke zadruge nastaju u periodu donošenja Zakona o zemljo-
radničkim zadrugama iz 1946. godine582 i Osnovnog Zakona o zemljoradnič-
kim
580 Službeni list Opštine Subotica br.5 od 24. marta 1983. godine, str. 8. 581 IASu, F.447, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-14/1-2004. 582 Sl. List FNRJ br. 59/1946. godine.
288
zadrugama iz 1949. Godine.583 Svrha njihovog nastajanja bila je
objedinjavanje sredstava za proizvodnju i rad i uvođenje kolektivnog načina
proizvodnje u cilju unapređenja poljopprivredne proizvodnje.
Najstariji dokument kojim arhiv raspolaže jeste odobrenje NO Sreza
bačkotopolskog od 8.09.1954. godine, na odluku skupštine zemljorad- ničke
zadruge Novo Orahovo o reorganizaciji ugostiteljskog pogona zadruge. Pored
ovog pogona, iste godine osnovano je još nekoliko pogona:
„Pristupna stanica“, čiji je predmet poslovanja bila obrada zemljišta, ratarstvo i
stočartvo584, bioskop „Zadrugar“,585 „Trgovinski pogon“ koji se bavio trgovinom
i prometom tekstila586 i „Samostalni pogon otkup i prerada“.587 Glavna delatnost
ove zadruge bila je unapređenje poljoprivredne proizvodnje. Od 03.02.1955.
godine, rešenjem Okružnog privrednog suda u Subotici588 naziv zadruge je
glasio: „Zemljoradnička zadruga s.o.j. u Novom Orahovu“. Sve do 1960.
godine poslovala je pod ovim nazivom, kada menja naziv u „Opšta
zemljoradnička zadruga, Novo Orahovo“. Iste godine, ukinuti su pogoni
Zadrugar, Trgovinski pogon, Mesarska radnja i Ugostiteljski pogon.
Rešenjem NOO Bačka Topola, menja naziv u „Zemljoradnička zadruga Novo
Orahovo“. Godine 1964. dolazi do pripajanja sa Seljačkom radnom zadrugom
(SRZ) „Sloga“. Ova SRZ je nastala 1959. godine pripajanjem zemljoradničko
proizvođačke zadruge „Sloga i ZPZ „Partizan“. Otvaranja novog pogona za
transport pri zemljoradničkoj zadruzi, pogona za proizvodnju ručne cigle,
samostalnog pogona za preradu mleka i mlečnih proizvoda i pogona
Veterinarska stanica.
Osnovnim Zakonom o poljoprivrednim zadrugama iz 1965. godine589
Zemljoradničke zadruge se u potpunosti izjednačuju sa ostalim poljo-
poprivrednim zadrugama.
Godine 1965. Zemljoradnička zadruga Novo Orahovo briše se iz
privrednog registra usled spajanja sa privrednim preduzećem „Jedinstvo“ iz
Gunaroša.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 2004. godine od pravnog sledbenika
zemljoradničke zadruge.
583 Sl. list FNRJ br. 49/1949. godine. 584 IASu, F. 419, 34/VI, Fi. 1413/1954 od 08.12.1954. godine. 585 IASu, F. 419, 34/VI, Fi. 1412/1954 od 08.12.1954. godine. 586 IASu, F. 419, 34/VI, Fi. 1410/1954 od 08.12.1954. godine. 587 IASu, F. 419, 34/VI, Fi. 1409/1954 od 08.12.1954. godine. 588 IASu, F. 419, 34/VI, Fi. 1408/1954 od 03.02.1955. godine. 589 Sl. list SFRJ br. 13/1965.
289
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 449 PREDUZEĆE „PANONIJA“ ZAVOD ZA PLASTIKU,
AMBALAŽU I GRAFIKU SUBOTICA – SUBOTICA (1947–
2005), 1944–2004
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 110,62 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sastoji se od raznovrsne dokumentacije čije vrste su
uobičajene za poslovanje u poslovanju jedne privredne firme.
Istorijat stvaraoca fonda:
Rešenjem Narodnog odbora grada Subotica od 08.09.1947. godine
osnovano je Štamparsko preduzeće „Gradska štamparija“ Subotica, sa
zadatkom da vrši štamparske, knjigovezačke, cinkografske i litografske
radove (prepis izvoda zapisnika br. 65 sa sednice skupštine Gradskog
narodnog odbora u Subotici od 05.09.1947). Tokom narednih godina
delatnost firme se proširuje i u više navrata se menja i njen naziv:
– Grafički zavod „Panonija“ Subotica (1959. godine);
– „Panonija“ zavod za plastiku, ambalažu i grafiku, Subotica (1974. godine);
– „Panonija“ zavod za plastiku, ambalažu i grafiku Subotica, Lenjinov park
br. 8 – OOUR „Ambalaža“ Subotica, Ivana Milutinovića br. 117 (1973. godine);
– „Panonija“ zavod za plastiku, ambalažu i grafiku Subotica, Le- njinov
park br. 8 – OOUR „Zajedničke službe“ Subotica, Lenjinov park br. 8 (1973.
godine);
– „Panonija“ zavod za plastiku, ambalažu i grafiku Subotica je u sastavu
SOUR-a „Grafis“ (1978–1986. godine);
290
– Radna organizacija „Panonija“ zavod za plastiku, ambalažu i grafiku
Subotica, Lenjinov park br. 8 (1986. godine); u svom sastavu pored Radne
zajednice zajedničkih službi je imala tri OOUR-a i to: OOUR „Kartonaža“,
OOUR „Panoplast“ i OOUR „Štampa“;
– Preduzeće „Panonija“ zavod za plastiku, ambalažu i grafiku p.o.
Subotica, Lenjinov park br. 8 (1989. godine).
Rešenjem Trgovinskog suda u Subotici St. 535/2000 od 17.05.2002.
otvara se stečajni postupak nad Preduzećem „Panonija“ zavod za plastiku,
ambalažu i grafiku, Lenjinov park 8, Subotica, a zaključuje 26.04.2005. godine
takođe rešenjem Trgovinskog suda u Subotici br. St. 535/2000.590
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta 2004. godine od Preduzeća „Panonija“ zavod
za plastiku, ambalažu i grafiku p. o. u stečaju – Subotica.591 Godine 2013.
izvršeno je izlučivanje bezvrednog registraturskog materijala u količini od
25,38 m.592
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 450 DRUŠTVENO PREDUZEĆE ZA DOMAĆI MEĐUNARODNI
TRANSPORT ROBE „DINAMOšPED“ – SUBOTICA
(1991–2011), 1953–2003
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 2; svež. 29; dos. 2; reg. 13; 3,60 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
590 IASu, F. 449, Dosije fonda, Službena beleška sa podacima o organizacionim promenama
preduzeća br. 4/2. 591 IASu, F. 449, Dosije fonda, Ugovor o preuzimanju arhivske građe br. 01-165 od 07.12.2004.
godine. 592 IASu, F. 449, Dosije fonda, Zapisnik o izlučivanju bezvrednog registraturskog materijala br, 01-
15/1 od 31.12.2013. godine.
291
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sastoji se od raznovrsne dokumentacije čije vrste su
uobičajene za poslovanje u poslovanju jedne privredne firme.
Istorijat stvaraoca fonda:
„Dinamo“ automehaničarsko i transportno preduzeće Subotica osnovano
je Rešenjem Narodnog odbora grada R. Br. 64/47 od 05.09.1947. godine sa
osnovnom delatnošću: opravka svih vrsta eksplozivnih motora, transport
osoba i tereta. Upis ove odluke u registar preduzeća i radnji, od strane
Okružnog privrednog suda u Subotici, izvršen je 22.03.1955 .godine pod br.
Fi. 1670/54. Tokom narednih godina delatnost firme se proširuje i u više navrata
se menja i njen naziv:
– „Dinamo“ autotransportno, posredničko i remontno preduzeće,
Subotica, Marksov put br. 75 (1966. godine);
– „Dinamotrans“ preduzeće za unutrašnji i međunarodni transport,
špediciju i međunarodno agencijske poslove Subotica (1966. godine);
– „Dinamotrans“ preduzeće za unutrašnji i međunarodni transport,
špediciju i međunarodni saobraćaj – agencijske poslove, Subotica (1967.
godine);
– Radna organizacija „Dinamotrans“ za domaći i međunarodni tran- sport
robe i špediciju Subotica; u sklopu nje postoje dve osnovne organizacije
udruženog rada – OOUR „Transport“ i OOUR „Dinamo“ (1975. godine);
– SOUR „Panonijatrans“ RO „Dinamotrans“ za prevoz robe u drumskom
saobraćaju, opravku i održavanje drumskih motornih vozila sa n. sol. (1982.
godine);
– Autotransportno i remontno preduzeće „Dinamotrans“ (1990. godine);
– Deoničko društvo „Dinamotrans“ Subotica (1991. godine);
– DD „Dinamotrans“ se briše iz registra i deli na četiri nova preduzeća: DD
„Dinamotransport“, DD „Dinamošped“, DD „Dinamo- remont“ i DD
„Dinamoagent“, Subotica, Marksov put 75 (1991. godine);
– DD „Dinamošped“ Subotica, Marksov put 75 (1991. godine);
– „Dinamošped“ društveno preduzeće za domaći i međunarodni transport
robe, špediciju i saobraćajno-agencijske poslove sa p.o., Marksov put 75,
Subotica.
Stečajni postupak otvoren je 2003. godine, a zaključen je 06.10.2011.
godine rešenjem Privrednog suda u Subotici posl. br. St. 11/2010.593
593 IASu, F. 450, Dosije fonda, Službena beleška sa podacima o organizacionim promenama
preduzeća br. 2/2.
292
Istorijat fonda:
Arhivska građa DP „Dinamošped“-a i RO „Dinamotrans“-a je preuzeta
2005. godine594 za period 1953–2003.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 451 ZBIRKA CRKVENIH MATIČNIH KNJIGA 1687–1949
Osnovni podaci o zbirci
Količina arhivske građe: knj. 322; k. /; traka 29; omota 38; 14,99 m
Jezik građe: latinski, mađarski, srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar, digitalizovani oblik na CD
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Matične knjige (krštenih, venčanih, umrlih) i indeksi uz matične knjige za
godine 1687–1949 sledećih crkvenih opština: Rimokatolički župni ured
Sv.Terezije – Subotica, Rimokatolički župni ured Sv. Roke – Subotica,
Rimokatolički župni ured Sv.Đurđa – Subotica, Srpska pravoslavna parohija
pri hramu Vaznesenja Gospodnjeg – Subotica, Pravoslavna istočna crkva Sv.
Velikomučenika Dimitrija – Aleksandrovo, Rimokatolički župni ured filijala u
Aleksandrovu, Evangelističko-augustinsko subotičko-somborsko putujuće
svešteničko zvanje, Rimokatoličke parohije u Kunbaji, Rimokatoličke parohije
u Kaćmaru, Rimokatolički župni ured Sv. Antuna – Čantavir, Rimokatolički
župni ured Sv. Katarine – Ludaš, Rimokatolički župni ured Sv. Petra i Pavla
– Bajmok.
Istorijat zbirke:
Arhivska građa je preuzeta na osnovu člana 39. Zakona o kulturnim
dobrima,595 a shodno Zapisniku o nadzoru nad vođenjem matičnih knjiga i
uvida u rad službe ličnog statusa građana matičnog područja Subo-
594 IASu, F. 450, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-14 od 28.12.2005.
godine. 595 Službeni glasnik RS, broj 71/94.
293
tica.596 Preuzimanje je izvršeno 2006. godine.597 Iste godine je formirana
Zbirka crkvenih matičnih knjiga 1687–1949.
F. 452 MESNA ZAJEDNICA „BAJNAT“ SUBOTICA –
SUBOTICA (1964–?), 1962–1992
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 3; k. /; fasc. 16; svež. 3; reg. 57; 5,46 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži zapisnike Mesne zajednice, spise uz delovodnik,
dokumentaciju SUBNOR-a, zapisnike Komisije za komunalnu delatnost
Saveta Mesne zajednice, ugovore, investicije, biračke spiskove, finansijsku
dokumentaciju, spiskove aktivista, urbanističke planove, dokumentaciju u vezi
sa aktivnostima sekcije Saveza sportskih ribolovaca, zapisnike Mesne
organizacije Saveza invalida rada sa prilozima i dr.
Istorijat stvaraoca fonda:
Mesna zajednica „Bajnat“ iz Subotice, Braće Radića br. 83, osnovana je na
osnovu Odluke zborova birača 12, 13. i 14. izborne jedinice koji su održani
12. i 13. februara 1964. godine (u skladu sa stavom 1. člana
112. Ustava Socijalističke Republike Srbije), koja je potom potvrđena Odlukom
SO Subotica br. 2-3680/7-964 od 13. februara 1964.598 Pored organa koji
rukovode Mesnom zajednicom, kao što su Savet i Skupština MZ, u donošenju
značajnih odluka učestvovao je i Zbor radnih ljudi i građana MZ, a značajne
su bile i aktivnosti društveno-političkih organizacija: OOSK, MO SUBNOR, MK
SSRNB, kao i delegacija – predstavnika MZ u opštinskim organima uprave.
Zadatak Mesne za- jednice bio je da organizuje i unapređuje komunalne,
privredne,
596 Broj 130-038-001 14/2006-13 RS Ministarstva za državnu upravu i lokalnu samoupravu
– Sektor za upravni nadzor – Odeljenje upravne inspekcije od 29.05.2006. godine. 597 IASu, F. 451, Zapisnici o preuzimanju br.03-14/4, 03/14/5, 03-14/6 i 03-14/7 od 20.09.2006.
godine. 598 Službeni list Sreza Subotica br. 25 od 18.06.1964. godine, str. 604.
294
socijalne, zdravstvene, vaspitne i druge delatnosti koje služe radnom čoveku i
zadovoljavanju potreba svakodnevnog života, kao i da se stara o unapređenju
stambenog razvitka.599 Na sednici SO Subotica održanoj 27.09.1994. godine,
pod br. I-011-61/94. doneta je nova odluka o obrazovanju MZ „Bajnat“, Braće
Radića 83, Subotica. Ovom odlukom utvrđeno je da se Mesna zajednica
obrazuje na području naseljenog mesta Subotica u okviru utvrđenih granica.600
Istorijat fonda:
Arhivski fond je preuzet 2006. godine601 od Mesne zajednice „Bajnat“ u
količini od 5,46 m.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 453 D.O.O. „PAHULJICA“ – PRERADA PERJA SUBOTICA –
SUBOTICA (1978–2005), 1971–2002
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 3; reg. 25; dos. 3; pak. 4; 8,50 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva:/ Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Finansijska dokumentacija, normativna akta, zapisnici Upravnog odbora,
godišnji planovi o poslovanju, ugovori, rešenja o imaocima deonica,
pojedinačni kolektivni ugovori, matična knjiga radnika, M-4 obrasci, završni
računi sa prilozima i dr.
Istorijat stvaraoca fonda:
Pravni prethodnik „Pahuljice“ bio je OOUR „Prerada perja i creva“ u okviru RO Kožarski kombinat „Jugokoža“ i u svom okviru imao je pose- ban sektor za preradu perja.602 Do promene vlasničko-organizacione forme došlo je 1991. godine kada su se iz Društvenog preduzeća „Jugokoža“ izdvojila četiri društva sa ograničenom odgovornošću:
599 IASu, F. 452, Dosije fonda, Službena beleška 2/3. 600 Službeni list SO Subotica br. 8 iz 1994. godine, str.47, 48. 601 IASu, F. 452, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-14/2-2006. 602 IASu, F. 453, Dosije fonda, Službena beleška 2/3.
295
D.o.o. „Panonija“, D.o.o. „Pahuljica“, D.o.o. „Ikom“ i D.o.o. „Jugokoža“. D.o.o.
„Pahuljica“ – prerada perja Subotica, Jovana Mikića 56, registrovana je kao
samostalno preduzeće u privatnoj svojini kod Okružnog suda Subotica
18.02.1991. godine pod Fi. 290/91, u reg. ulošku 1-1392. Delatnost D.o.o.
„Pahuljica“ sastojala se pretežno od otkupa i prerade perja, proizvodnje odeće
punjene perjem, kao i jorgana, jastuka, dušeka; zatim stočarstva, odnosno
uzgoja živine radi proizvodnje perja, proizvodnje hemijskih proizvoda,
trgovine na veliko i malo, prevoza robe u drumskom saobraćaju i drugo.
Rešenjem Trgovinskog suda u Subotici posl. Br. St. 589/2001 od
08.11.2002. godine otvara se stečajni postupak nad D.o.o. „Pahuljica prerada
perja Subotica, a obustavlja se nakon prodaje stečajnog dužnika Rešenjem
Trgovinskog suda u Subotici St. 589/2001 od 29.08. 2005. godine.603
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta od D.o.o. „Pahuljica“ 2006. godine u
registraturski sređenom stanju. Sastoji se od dokumentacije sledećih
stvaraoca:
– RO „Jugokoža“ OOUR za preradu perja i creva – Sektor prerade perja
(1971–1990);
– Društveno preduzeće „Pahuljica“ (1990–1993);
– DOO „Pahuljica“ – prerada perja (1993–2002).
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 454 PROFESOR DR LAJČO KLAJN, PRAVNIK – SUBOTICA
(1925–2007), 1941–2006
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 4; k. /; dos. 18; CD 1
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija:
603 IASu, Dosije registrature br. 805 (Sadržaj dosijea 13/2 i 14/2).
296
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu čine lična dokumenta prof. dr Lajče Klajna, dokumenta o
naučnim skupovima, sastancima, kopije objavljenih radova i članaka,
petočasovni intervju sa prof. dr Lajčo Klajnom iz 1998. godine načinjen od
strane Fondacije za vizuelnu istoriju preživelih u Šoahu, fotografije, dokumenti
praćenja suđenja za genocidne zločine u Vojvodini, fotokopije i stranice iz
razne štampe, feljtoni i drugo.
Istorijat stvaraoca fonda:
Dr Lajčo Klajn (Subotica, 7.06.1925) je bio pravnik i profesor univerziteta.
Osnovnu i srednju školu je završio u rodnom gradu. Deo okupacije je proveo
na prinudnom radu i u logoru. Pravni fakultet je završio u Beogradu 1958. gde
je i doktorirao 1965. godine.
U Subotici je posle oslobođenja 1944–1959. radio u organu unutrašnjih
poslova, pretežno na otkrivanju ratnih zločinaca. Po prelasku u Novi Sad
1959, postavljen je za načelnika bezbednosti novosadskog sreza, posle
ukidanja srezova, obavljao je dužnosti u Pokrajinskom SUP-u, od 1965.
pravnog savetnika, potom od 1969. pomoćnika pokrajinskog sekretara.
Sudija Ustavnog suda Vojvodine bio je od 1976. do formalnog penzionisanja
1984, da bi zatim na novosadskom Pravnom fakultetu bio 1987. izabran za
vanrednog profesora za predmet Pravno normiranje.
Objavio je oko sto naučnih i stručnih radova, četiri knjige, više priručnika,
feljtona i komentara zakona, takođe je priredio tridesetak monografija i radova
od posebne naučne vrednosti.
Bio je član Pravnog saveta Vojvodine, saradnik Centra za međunarodne
studije na Pravnom fakultetu, Jugoslovenskog udruženja za međunarodno
pravo, za krivično pravo i kriminologiju, a biran je za člana Državne komisije
za utvrđivanje zločina genocida 1991. godine.604
Istorijat fonda:
Arhivsku građu ovog fonda je Istorijskom arhivu poklonio prof. dr Lajčo
Klajn 2006. godine605 u količini od 0,50 m.
604 Enciklopedija Novog Sada, 11 KAĆ – KOT, Novi Sad 1998. 605 IASu, F. 454, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-14/8 od 26.09.2006.
godine.
297
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 455 AD „SUBOTIČANKA“ SUBOTICA –
SUBOTICA (1959–2014), 1981–2003
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 9; reg. 162; paketa 32; 19,59 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa se sastoji od arhivskog materijala DD i AD „Subotičanke“,
kao i od dokumentacije njenih pravnih prethodnika i to prevashodno od
arhivske dokumentacije u vezi sa zaradama, lični dosijei radnika trajnog
karaktera i finansijska dokumentacija sa privremenim rokom čuvanja.
Istorijat stvaraoca fonda:
Pravni prethodnik AD „Subotičanke“ Subotica bilo je Preduzeće za
proizvodnju i prodaju svih vrsta alkoholnih i bezalkoholnih pića i sodarskih
potrepština „Sodara“ u Subotici, Put Moše Pijade br. 20, koje je osnovano
1953. godine kao Tvornica soda vode i leda „Sodara“ Subotica.606 Upis ovog
preduzeća izvršen je 05.10.1959. rešenjem Okružnog suda u Subotici, posl.br.
Fi. 1028/59.
U skladu sa organizacionim promenama i statusom preduzeća menjao se i
njegov naziv:
– „Subotičanka“ preduzeće za proizvodnju i prodaju svih vrsta alkoholnih
i bezalkoholnih pića i sodarskih potrepština u Subotici, Moše Pijade br. 58.
(1959);
– „Subotičanka“ – preduzeće za proizvodnju alkoholnih i bezalkoholnih
pića i preradu voća i povrća Subotica, Moše Pijade br. 58 (1967);
– IPK „Crvenka“ u Crvenki – Pogon „Subotičanka“ iz Subotice, Put Moše
Pijade br. 58 (1971);
606 IASu, F. 419, reg. list 8/I, Fi 2318/53.
298
– IPK „Crvenka“ – OOUR „Subotičanka“ preduzeće za proizvodnju i
prodaju alkoholnih i bezalkoholnih pića Subotica (1973);
– COUP „Agros“ – RO za poljoprivrednu proizvodnju „Peščara“ – OOUR
za preradu i konzerviranje voća „Subotičanka“ Subotica, Đorđa Natoševića br.
44 (1987);
– Društveno preduzeće za preradu i konzerviranje voća „Subotičanka“
sa p.o. Subotica, Đorđa Natoševića br. 44 (1989);
– Deoničko društvo za preradu i konzerviranje voća „Subotičanka“ sa
p.o. Subotica, Đorđa Natoševića br. 44 (1990);
– Akcionarsko društvo za preradu i konzerviranje voća „Subotičanka“,
Subotica, Đorđa Natoševića br. 44 (2002).
Stečajni postupak nad AD „Subotičanka“ otvara se 2003. godine,607 a
zaključuje se 2014. godine.608
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta od AD „Subotičanka“ u stečaju u dva navrata,
2006. godine609 u količini od 20,51 m i 2009. godine610 u količini od 6,44 m.
Izlučeno je 7,36 m bezvrednog registraturskog materijala 2009. godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 456 „AGROS BANKA“ AD SUBOTICA – SUBOTICA
(1978–?), 1993–1996 (2001)
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 12; reg. 16; dos. 36; 2,19 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija:/
607 Rešenje Trgovinskog suda posl. br. St. 925/2001 od 3.10.2003. godine. 608 Rešenje Privrednog suda u Subotici posl. br. St. 7/2010 od 25.09.2014. godine. 609 IASu, F. 455, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br.03-14/9 od 27.09.2006.
godine. 610 IASu, F. 455, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br.03-14/3 od 09.09.2009.
godine.
299
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Raznovrsna dokumentacija uobičajena u poslovanju banaka.
Istorijat stvaraoca fonda:
Osnivanje i konstituisanje „Agros banke“ interne banke Subotica, Dimitrija
Tucovića 15, izvršeno je rešenjem Osnovnog suda udruženog rada pod Fi.
3181/78 od 27.12.1978. godine.611
Rešenjem Privrednog suda Subotica od 26.08.1993. godine pod Fi.
3465/93 u reg. ul. 1-5351 u sudski registar upisano je osnivanje deoničkog
društva, tako da naziv glasi „Agros banka“ deoničko društvo Subotica, Trg cara
Jovana Nenada br. 15.
Rešenjem Privrednog suda Subotica od 14.06.1995. godine pod Fi.
1164/95 izvršeno je usaglašavanje akata Banke sa Zakonom o bankama i
drugim finansijskim organizacijama, prilikom kojeg je izvršena i statusna
promena, tako da novi naziv Banke glasi „Agros banka“ akcio- narsko društvo
Subotica, Trg cara Jovana Nenada br. 15.
Kao osnovna delatnost Banke predviđeni su: depozitni, kreditni i poslovi
štednje, poslovi garantovanja (davanja jemstva, garancija), devizni i menjački
poslovi, diskontni poslovi promet – kupovina i prodaja hartija od vrednosti,
vođenje žiro i tekućih računa građana i pravnih lica i obavljanje platnog
prometa u zemlji i inostranstvu, udruživanje sredstava, trezorski poslovi i
drugo.612
Rešenjem Privrednog suda Subotica br. P1.20/96 od 29.08.1996. godine
otvoren je likvidacioni postupak. Novim rešenjem Privrednog suda Subotica
posl. br. ST. 58/97 od 14.02.1997. obustavlja se postupak likvidacije i određuje
otvaranje stečajnog postupka nad „Agros banka“ AD Subotica.613 O okončanju
stečajnog postupka nemamo podataka.
Istorijat fonda:
Arhivska građa fonda preuzeta je od „Agros banka“ AD u stečaju 2006.
godine u graničnim godinama 1993–1996 (2001) i količini od 2,19 m.614
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
611 Službeni list SFRJ br. 7 od 16.02.1979. str.40. 612 IASu, F.456, Dosije fonda, Službena beleška 2/3. 613 IASu, Dosije registrature br. 786, Rešenje o otvaranju stečaja 5/2. 614 IASu, F. 456, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 3-14/10 od 30.10.2006.
godine.
300
F. 457 IGM „BAČKA“ AD MALI IĐOŠ – MALI IĐOŠ (1953–2007), 1966–2004 (2006)
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; reg. 252; dos. 206; fasc. 1; omota
30; svež. 3; pakovanje 1; 27,1 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa se sastoji od raznovrsne dokumentacije čije vrste su
uobičajene u poslovanju jedne privredne firme.
Istorijat stvaraoca fonda:
Pravni prethodnik IGM „Bačke“ AD Mali Iđoš bilo je preduzeće „Košut“ ciglana, Mali Iđoš.615 Ono je osnovano rešenjem NOO Mali Iđoš br. 100/53 od 17.01.1953. godine kao Državna ciglana „Košut“ u Malom Iđošu. Rešenjem NOO Mali Iđoš br. 04-294/1 od 07.03.1959. godine odobrava se pripajanje Građevinskog preduzeća „Cement“ iz Malog Iđoša Državnoj ciglani „Košut“ u Malom Iđošu, te se menja njen naziv u Građevinsko zanatsko preduzeće „Košut“, Mali Iđoš, Kulski put 11.
U skladu sa statusom preduzeća i organizacionim promenama menjao se
i naziv preduzeća:
– „Košut“ ciglana, Mali Iđoš (1960);
– Industrijsko trgovinsko preduzeće „Bačka“ Mali Iđoš (1971);
– Industrijsko građevinsko trgovinsko preduzeće „Bačka“ Mali Iđoš (1973);
– Radna organizacija „Bačka“ industrija građevinskog materijala, Mali
Iđoš (1979);
– RO „Bačka“ industrija građevinskog materijala Mali Iđoš, Kulski put br. 9
(1980);
– Društveno preduzeće „Bačka“ industrija građevinskog materijala
(1989);
– Industrija građevinskog materijala „Bačka“ deoničko društvo u
mešovitoj svojini, Mali Iđoš, Kulski put 15. (1990);
615 Okružni privredni sud u Subotici 31.05.1960. posl. br. Fi. 369/60.
301
– Industrija građevinskog materijala „Bačka“ deoničko društvo p.o.
Mali Iđoš, Kulski put br. 15 (1994);
– Industrija građevinskog materijala „Bačka“ akcionarsko društvo, Mali
Iđoš, Kulski put br. 15 (2001).
Delatnost preduzeća je podrazumevala proizvodnju opeke, crepa i
proizvoda za građevinarstvo od pečene gline, kao i proizvoda od betona za
upotrebu u građevinarstvu, grube građevinarske radove i specifične radove
niskogradnje, kao i ostale građevinske radove, montažu krovnih konstrukcija i
pokrivanje krovova, postavljanje cevnih i elektronskih instalacija i opreme itd.
Rešenjem Trgovinskog suda Subotica posl. br. St. 397/2003 od
18.12.2003. godine, otvara se stečajni postupak nad Industrijom
građevinskog materijala „Bačka“ a.d. Mali Iđoš, a zaključuje 20.12.2007. godine
takođe rešenjem Trgovinskog suda u Subotici pod već pomenutim brojem.
Istorijat fonda:
Arhivska građa fonda preuzeta je 2006. godine u registraturski sređenom
stanju.616
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 458 ČABA BIRO, ADVOKAT – SUBOTICA (1955–?), 1990–2006
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 3,30 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sastoji se od: Opšteg poslovnog registra stranaka (1990–
2005), abecednog imenika uz poslovni registar (1990–2005), pečata, štambilja,
616 IASu, F. 457, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-14/11 od 10.11.2006.
godine.
617 IASu, F. 458, Dosije fonda, Ugovor o poklonu br.01-250 od 05.10.2007. godine.
302
adresara, rokovnika, beležnica, koncepata akata, CD-a i drugo, a nastalih u
toku delovanja Čabe Biroa kao advokata.
Istorijat stvaraoca fonda:
Čaba Biro je rođen u Bačkoj Topoli 1955. godine, gde je završio osnovnu
školu i gimnaziju. Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Novom Sadu 1979.
godine, a pripravnički staž je odradio u Opštinskom javnom tužilaštvu u
Subotici. Godine 1982. imenovan je za zamenika opštinskog javnog tužioca.
Na ovoj funkciji ostaje do 1990. godine. Od tada sve do danas radi kao advokat
sa sedištem advokatske kancelarije u Subotici.
Istorijat fonda:
Arhivska građa ovog fonda je preuzeta Ugovorom o poklonu arhivske
građe, registraturskog materijala i bibliotečkog materijala 2007. godine.617
Količina preuzete građe iznosila je 4,80 m od čega je 3,30 m arhivska građa,
a 1,50 m bibliotečki materijal.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 459 DRUŠTVENO PREDUZEĆE „DUGA“ –
SUBOTICA (1961–2005), 1961–2004
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 5,00 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sadržaj dokumentacije čini građa koja je uobičajena za poslovanje
uslužnog preduzeća. Pored finansijske dokumentacije, u građi se nalaze
pravilnici, statuti, samoupravni sporazumi preduzeća kao i personalni dosijei
radnika tj. personalna dokumentacija zaposlenih.
303
Istorijat stvaraoca fonda:
Preduzeće je osnovano 1. jula 1961. godine odlukom SO Subotica pod br.
04-17947/1-1961, registrovano pod br. Fi. 1873/1961. Do konstituisanja
preduzeća je došlo 1973. godine, a do usaglašavanja sa Zakonom udruženog
rada 1976. godine.618 Od tada ovo preduzeće menja naziv u „Molerska radna
organizacija Duga“. Do nove promene u nazivu dolazi 1990. godine kada u
nazivu preduzeća stoji „Preduzeće za završne radove Duga“. Na osnovu
rešenja Trgovinskog suda u Subotici posl. Br. St. 583/2004, otvara se stečajni
postupak. Ovaj postupak je okončan sledeće godine, 14. marta.
Istorijat fonda:
Fond je preuzet 2008. godine u gore navedenoj količini. Prilikom rada na
Vodiču, ustanovljeno je da postoji potreba za izlučivanjem registraturskog
materijala čiji rok je istekao, u količini od 0,62 m.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 460 DP „PEREŠ“ – BAČKI VINOGRADI (1997–2010), 1974–2004
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 13,58 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Fond, pored građe DP „Pereš“, sadrži i građu njenog pravnog pret-
hodnika koju je arhiv preuzeo zajedno sa građom ovog fonda. Radi se o
finansijskoj dokumentaciji kao i o personalnim dokumentima zapo- slenih
radnika.
Istorijat stvaraoca fonda:
Na osnovu podataka iz Agencije za privredne registre ustanovljeno je da
je društveno preduzeće „Pereš“ osnovano 22.06.1997. godine u
618 Sl. list. SFRJ br. 53 od 08. decembra 1976. godine, str. 1557.
304
Bačkim vinogradima br. 367. Preduzeće je nastavilo rad jednog od OOUR-a
preduzeća „Peščara“ koje je prestalo da postoji. Registrovana je za
proizvodnju drvene ambalaže a radila je do 10.02.2007. godine kada je
Rešenjem Trgovinskog suda u Subotici St. 404/2003 otvoren stečajni
postupak. Postupak je okončan tri godine kasnije, Rešenjem privrednog Suda
u Subotici posl. broj St.10/2010 od 29.06.2010. godine.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 2008. godine619 zajedno sa građom pravnog
prethodnika Društvenog preduzeća „Pereš“. Radi se o Osnovnoj orga- nizaciji
udruženog rada (OOUR), fabrici ambalaže radne organizacije
„Peščara“.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 461 DD „MEBLO“ – STARA MORAVICA (1960–2008), 1961–2003
Osnovni podaci o fondu Količina
arhivske građe: 12,96 m Jezik građe:
srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži podatke o finansijskom poslovanju preduzeća kao i
personalnoj dokumentaciji.
Istorijat stvaraoca fonda:
Ovo društvo je osnovano odlukom NOO Stara Moravica br. 04443/6 od
27.12. 1960 kao zanatsko stolarsko preduzeće Meblo i registrovano je kod
Okružnog privrednog suda u Subotici br. Fi 62/62 od 26.01.1962. godine.
Njegov naziv se posle dve godine menja u „Industrija nameštaja Meblo“ Stara
Moravica, br. Fi. 53/72. Kao deoničarsko društvo postoji od 1961. godine pa
sve do njegovog prestanka postojanja 2008. godine,
619 IASu, F. 460, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-14/1-2008.
305
rešenjem Trgovinskog suda o zaključenju stečajnog postupka br. St. 14/2003.
Pretežna delatnost preduzeća bila je izrada, proizvodnja nameštaja.
Istorijat fonda:
Arhivska građa je preuzeta 2008. godine620 zajedno sa registraturskim
materijalom. Posle isteka roka, ona je izlučena.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane. Spisi
su većim delom sačuvani.
F. 462 ZEMLJORADNIČA ZADRUGA – ČANTAVIR (1945–
2005), 1945–2005
Osnovni podaci o fondu Količina
arhivske građe: 71,58 m Jezik
građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa se odnosi mahom na finansijsku dokumentaciju, prijavu i odjavu
radnika, raznu prepisku, planove i izveštaje rada.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zemljoradničke zadruge nastaju u periodu donošenja Zakona o
zemljoradničkim zadrugama iz 1946. godine621 i Osnovnog Zakona o zem-
ljoradničkim zadrugama iz 1949. godine.622 Svrha njihovog nastajanja bila je
objedinjavanje sredstava za proizvodnju i rad i uvođenje kolektivnog načina
proizvodnje u cilju unapređenja poljoprivredne proizvodnje.
Pod nazivom „Zadruga za nabavku i prodaju s.o.j.“ osnovana je 20.
septembra 1945. godine i upisana u sudski registar Okružnog suda u Subotici
Fi. 54/1945. Zadatak zadruge je da nabavlja životne
620 IASu, F. 461, Dosije fonda, zapisnik o preuzimanju br. 03-14/3-2008. od 29.04.2008. 621 Sl. List FNRJ br.59/1946 godine, od 23. jula 1946. godine, str.677-682. 622 Sl. List FNRJ br.49/1949 godine, od 9 juna 1949. godine, str. 711-720.
306
namirnice, odeću, obuću, gorivo i ostale predmete za kuću, predmete za
poljoprivrednu proizvodnju i da ih ustupa svojim članovima. Dalje, da prima od
svojih zadrugara njihove zemljoradničke proizvode i prerađevine da ih grupiše
po vrstama, da se stara o njihovoj prodaji, da prima uloge na štednju od svojih
članova. U zadrugu može stupiti svako punoletno lice, i pravno lice koje je tom
prilikom dužno da plati članstvo. Organi zadruge su skupština, upravni i
nadzorni odbor. Z.P.Z.
„Haladaš“ se zajedno sa ZZ Višnjevac 1963. godine pripaja ZZ Čantavir.
Ustanovili smo da je ZZ Čantavir imala i sledeće OOUR-e: „Ekonomija“ i
„Kooperacija“. Na ovaj način je poslovala do 1990. godine, kada su OOUR-i
brisani iz sudskog registra. Ova zemljoradnička zadruga je radila sve do
2005. godine kada je pala pod stečaj. Nažalost, jako je malo podataka
sačuvano o radu i funkcionisanju ove zadruge.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta 2008. godine od stečajnog upravnika.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 463 A.D. ZA LIVENJE OBOJENIH METALA „LIVNICA“ –
SUBOTICA (1957–2009), 1957–2004 (2008)
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 42,68 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži dokumentaciju nastalu iz poslovanja preduzeća, normativna
akta, finansijsku i personalnu dokumentaciju, razne statistike, zapisnike itd.
Istorijat stvaraoca fonda:
Odlukom NO Novi grad br. III/5601/57 od 29.07.1957. godine osnovana je
„Livnica“ pod tadašnjim nazivom „Samostalna manja livačka radionica“.
307
Dve godine kasnije odlukom NOO Subotica br. 04-23941/1 usledila je
promena naziva: „Livnica“ – zanatska radnja.
Odlukom radnog kolektiva Livnice, 1970. godine podneta je molba za
promenom naziva. Okružni privredni sud u Subotici doneo je rešenje Fi.
699/1970. o promeni, i sada je novi naziv glasio: „Livnica obojenih metala i
izrada metalne galanterije Subotica“. Nekoliko godina kasnije, dolazi do
reorganizacije, naime preduzeće je na osnovu rešenja Okružnog suda u
Subotici Fi. 964/1991 organizovano u mešovitoj svojini, Deoničarsko društvo
za uslužno livenje obojenih metala
„Livnica“ koje je radilo na adresi Majšanski put br. 22. Naredne godine Livnica
je proširila svoju delatnost, pored metalo-prerađivačkog zanatstva, uslužnog
livenja obojenih metala i galvanske zaštite, sada se bavilo i proizvodnjom
livenih, kovanih i presovanih izvoda, izradom raznovrsnih metalnih proizvoda,
popravkom istih kao i trgovinom na veliko i malo.623
Nakon što se kao deoničarsko društvo uskladilo sa Zakonom o
preduzećima, Zakonom o klasifikaciji delatnosti i o registru jedinica
razvrstavanja, ono postaje „Livnica“ A.D. za livenje obojenih metala. Pod ovim
nazivom i ovako organizovano preduzeće je radilo sve do 2004. godine kada
je na osnovu rešenja trgovinskog suda u Subotici St. 370/2003. otvoren
stečajni postupak, koji je 2009. okončan.
Istorijat fonda:
Prema zapisniku o preuzimanju,624 arhivsku dokumentaciju su pored
arhivske građe činili i registraturski materijal sa rokovima čuvanja. Građa koja
je preuzeta 2008. godine u registraturski sređenom stanju i ona pored
dokumentacije A.D. „Livnica“ sadržala i dokumentaciju pravnih prethodnika
ovog preduzeća.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
623 IASu, F. 463, registrator br. 330, Rešenje privrednog suda Subotica Fi. 1144/1992 od
27.04.1992. godine. 624 IASu, F. 463, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-14/6-2008. od 15.08.2008. godine.
308
F. 464 INDUSTRIJA KOŽE KRZNA I KONFEKCIJE „PANONIJA“ A.D. – SUBOTICA (1957–?), 1957–2006
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 14,30 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži normativna akta preduzeća, finansijsku dokumentaciju,
personalne dosijee zaposlenih, kao i dokumenta koja su nastala iz poslovanja
preduzeća.
Istorijat stvaraoca fonda:
Rešenjem NOO Donji Grad br. 3985/57 od 29.03.1957. godine, osniva se
Samostalna zanatska radnja za preradu kože „Panonija“ u Subotici, a
rešenjem Okružnog privrednog suda Subotica posl. br. Fi. 332/57 od
04.04.1957. izvršen je upis akta o osnivanju. Rešenjem Okružnog privrednog
suda Subotica posl. br. Fi. 934/57 od 18.09.1957. godine u registar preduzeća
i radnji na području Sreskog narodnog odbora u Subotici određuje se upis
promene naziva Samostalne zanatske radnje za preradu kože „Panonija“ tako
da novi naziv glasi: Industrija kože i krzna „Panonija“ iz Subotice. Na osnovu
odluke Radničkog saveta, a zatim i rešenja Okružnog privrednog suda u
Subotici posl. br. 1177/59 od 09.11.1959, dotadašnji naziv Industrija kože i
krzna „Panonija“ menja se tako da u buduće glasi: Industrija kože, krzna i
konfekcije
„Panonija“ Subotica. Rešenjem Okružnog privrednog suda Subotica Fi. 399/69
od 25.03.1969. godine briše se iz registra preduzeća i radnji Industrija kože,
krzna i konfekcije „Panonija“ Subotica, usled pripajanja Industriji obuće i
plastike „Solid“ Subotica (Industrija obuće i plastike „Solid“ Subotica posluje
pod ovim nazivom od 27.04.1965. godine – rešenje OPS Fi. br. 394/65. Pre
toga, nosila je naziv Industrija obuće, koja je nastala od preduzeća u privatnom
vlasništvu odlukom Vlade Narodne Republike Srbije br. 53/1946 – prvi naziv:
Fabrika cipela „Prva petoletka“ promenjen je rešenjem br. 750 od 06.08.1958.
godine na Industrija obuće – Subotica). Rešenjem br. 1115 od 04.11.1970.
Industrija kože, krzna i konfekcije „Solid“ menja naziv na Kombinat obuće,
plastike i kože „Solid“ Subotica. U sastavu ovog
313
Kombinata, OOUR „Panonija“ – fabrika kože, krzna i konfekcije Subotica,
Marksov put 150, upisana je u sudskom registru 15.04.1977. godine, pod Fi.
303/77 (Sl. list SFRJ br. 31 od 17.06.1977).
Rešenjem Fi. br. 139/80 od 19.02.1980. godine izvršen je u sudskom
registru u reg. ulošku br. 127-03, upis brisanja OOUR-a „Panonija“ u sastavu
RO Kombinat obuće, plastike i kože Subotica, a rešenjem Fi. br. 85/80 od
08.02.1980. izvršen je upis u reg. ul. br. 1-466 konstituisanje Radne
organizacije „Panonija“ fabrika kože, krzna i konfekcije, p.o. Subotica,
Marksov put 150.
Nakon toga, RO „Panonija“ prestaje da postoji kao samostalno preduzeće,
pripajajući se RO „Jugokoža“ gde čini jedan od njenih OOUR- a. Ukidanjem
radnih organizacija 1989. godine, RO Kožarski kombinat „Jugokoža“ menja
naziv u „Jugokoža“ društveno preduzeće za trgovinu na veliko i malo
neprehrambenih proizvoda, za preradu perja i omotača, za industriju kože,
krzna i konfekcije p.o. Subotica, Maksima Gorkog br. 23. (Statutom
preduzeća donetom na referendumu održanom 21.12.1989. godine u članu
1, konstatuje se da se dosadašnja Radna organizacija Kožarski kombinat
„Jugokoža“ u čijem sastavu su postojali OOUR „Trgovina“, OOUR „Prerada
perja i creva“ i OOUR „Panonija“ sa Radnom zajednicom zajedničke službe,
organizuju kao društveno preduzeće pod napred navedenim nazivom).
Ovo preduzeće (Društveno preduzeće „Jugokoža“) je odlukom Rad-
ničkog saveta br. 4/91 od 15.02.1991. godine osnovalo društvo sa
ograničenom odgovornošću, koje je pod nazivom „Panonija“ d.o.o. industrija
kože, krzna i konfekcije Subotica, Marksov put 150, registrovano kod
Okružnog suda u Subotici 18.02.1991. pod Fi. 292/91. Novim rešenjem
Privrednog suda Subotica Fi. 2664/93 od 08.06.1993. godine izvršeno
proširenje postojeće delatnosti u okviru proizvodnje kože i krzna, trgovine na
veliko i malo.
Na osnovu člana 7. Zakona o uslovima i postupku pretvaranja društvene
svojine u druge oblike svojine Skupština D.o.o. „Panonija“ industrija kože,
krzna i konfekcije Subotica, na sednici održanoj 01.09.1993. godine donela
je odluku o organizovanju društva sa ograničenom odgovornošću u mešovitoj
svojini, pod nazivom: D.o.o. u mešovitoj svojini „Panonija“ – industrija kože,
krzna i konfekcije Subotica, Marksov put 150. Ova promena registrovana je
22.09.1993. godine Rešenjem Privrednog suda u Subotici Fi. 3785/93 u reg.
ul. 1- 1388.
D.o.o. u mešovitoj svojini „Panonija“ – industrija kože, krzna i konfekcije
Subotica postaje Akcionarsko društvo „Panonija“ industrija kože, krzna i
konfekcije Subotica 18.05.2001. godine, sa pretežnom delatnošću: štavljenje
i dorada kože; dorada i bojenje krzna. Društvo ima i svoj zaštitni znak koji se
sastoji od znaka koji je karakterističan za kožarsku industriju: stilizovani oblik
310
razapete kože koji sadrži u sebi slovo „P“ i ukomponovano je na površini
stilizovanog globusa.625
Kod Agencije za privredne registre u registar privrednih subjekata upisana
je 30.12.2005. godine.
Rešenjem Trgovinskog suda u Beogradu St. 14/2006 od 05.07.2006.
godine pokreće se stečajni postupak nad AD „Panonija“ industrija kože, krzna
i konfekcije Subotica, Senćanski put 150, koji još uvek nije okončan.
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta od stečajnog upravnika 2008. godine,626 te pored
arhivske građe sadrži i registraturski materijal koji će biti izlučen.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 465 DEONIČARSKO DRUŠTVO „DINAMOAGENT“ – SUBOTICA
(1991–2010), 1953–2004
Osnovni podaci o fondu Količina
arhivske građe: 8,55 m Jezik
građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija:/
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa sadrži normativna akta preduzeća, finansijsku dokumentaciju,
personalne dosijee zaposlenih, kao i dokumenta koja su nastala iz poslovanja
preduzeća. Građa sadrži i dokumentaciju radne organizacije
625 Izvor: APR i Statut AD „Panonija“ Subotica donet je na sednici održanoj 25.04.2001. godine. 626 IASu, F. 464, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br.03-14/8-2008 od 23.10.2008. godine.
313
„Dinamoagent“ i njegovih OOUR-a (osnovna organizacija udruženog rada).
Istorijat stvaraoca fonda:
Na osnovu upisa u privredni registar ustanovili smo da je D.D.
„Dinamoagent“ osnovano 01.07.1991. godine627 u Subotici na adresi Marksov
put br.75. Pretežne delatnosti ovog društva bile su računovodstveni,
knjigovodstveni i revizorski poslovi kao i poresko savetovanje. Na osnovu
rešenja Privrednog suda u Subotici St. 911/99 od 25.05.2001. godine otvoren
je stečajni postupak, koji je okončan 2009. godine,628 a društvo je iz privrednog
registra obrisano 12.05.2010. godine.
Istorijat fonda:
Građa je preuzeta od stečajnog upravnika 2008. godine,629 te pored
arhivske građe D.D. „Dinamoagent“-a sadrži i deo dokumentacije pravnog
prethodnika ovog društva i njegovih OOUR-a.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 466 OPŠTINSKI SUD – SUBOTICA (1963–1975), 1966–1982
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 426,71 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija:/
Organizacione jedinice:
1. Krivični spisi 1966–1980.
2. Parnični spisi 1966–1980.
3. Ostavinski spisi 1967–1976.
627 Agencija za privredne registre, Republika Srbija. 628 Agencija za privredne registre, Republika Srbija, Zabeležbe, Rešenje Privrednog suda Subotica,
poslovni br. St.911/99 od 07.05.2009. godine. 629 IASu, F. 465, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-14/9-2008 od 20.11.2008. godine.
312
4. Spisi odeljenja za overu 1966–1982.
5. Dostavne naredbe 1882–1965.
6. Zemljišnoknjižno odeljenje
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa se sastoji od spisa, imenika i upisnika koji proističu iz rada suda.
Građa sadrži parnične predmete proistekle iz statusnih sporova, sporova kao
što su oni u vezi sa arondacijom, komasacijom, poništenjem kupoprodajnih
ugovora opšte narodne imovine, predmete o izdržavanju dece, bračnog druga,
predmete koje se odnose na stvarnopravne zahteve, sporove iz radnih i
stambenih odnosa, sporove nastale na osnovu ugovora i pravnih poslova itd.
Ovi spisi nose oznaku „P“ za period 1966–1980. godine. Dalje, građa sadrži
krivične imenike, upisnike i predmete sa oznakom „K“ koji se odnose na
krivična dela protiv naroda i države, krivična dela koja su od značaja za
društvenu imovinu, krivična dela ubistva, zlostavljanja, teške telesne povrede,
nasil- ničkog ponašanja, povrede ugleda države, njenih organa i predstavnika
itd. Zatim sadrži razne overe „Ov“ ugovora, isprava, punomoćja. Spisi sa
oznakom „O“ odnose se na ostavinske predmete sa i bez imovine.
Zemljišnoknjižni upisnici parcelnici, imenici i kartoteka ZK uložaka nose
oznaku „DN“ i odnose se na katastarske opštine: Žednik, Novi Grad, Bikovo,
Bajmok, Subotica, Čantavir, Đurđin, Tavankut i Bački Vinogradi.
Istorijat stvaraoca fonda:
Opštinski sud Subotica kao pravni sledbenik Sreskog suda Subotica
počeo je sa radom 1963. godine, donošenjem novog Ustava.630 Nadležnost
suda ostala je ista on je praktično promenio samo naziv. Na osnovu ustava je
na federalnom nivou 1965. godine donet Osnovni zakon o sudovima opšte
nadležnosti,631 prema kojem opštinski sud odlučuje u prvom stepenu u svim
krivičnim i građanskim stvarima ako pojedine stvari nisu zakonom stavljene u
prvostepenu nadležnost okružnih sudova. Opštinski sud odlučuje i u drugim
stvarima i vrši druge poslove koji su mu zakonom stavljeni u nadležnost.
Skupština SRS donela je 1966. godine Zakon o organizaciji i teritorijalnoj
nadležnosti sudova opšte nadležnosti.632 Prema ovom Zakonu Opštinski sud
u Subotici nadležan je za teritoriju opštine Subotica. Na osnovu Ustava SFRJ
630 Službeni list SFRJ br. 14/1963, od 19. aprila 1963. godine, str. 261–283. 631 Službeni list SFRJ br. 7/1965, od 17. februara 1965. godine, str. 129–130. 632 Službeni glasnik SRS br. 25/1966, od 25. juna 1966. godine, str. 457–460.
313
iz 1974. godine633 donet je Ustav SRS634 prema kome sudsku funkciju
obavljaju sudovi opšte i specijalizovane nadležnosti kao i privredni sudovi.
Kako su sudovi nezavisni u vršenju svoje funkcije i kako sude na osnovu
Ustava, važno je pomenuti Ustav Socijalističke autonomne pokrajine Vojvodine
koji je proglašen 28. februara 1974. godine.635 Na osnovu ovoga
Vojvođanskog ustava donet je Zakon o redovnim sudovima636 koji između
ostalog utvrđuje stvarnu i teritorijalnu nadležnost sudova. Kako je Opštinski
sud Subotica redovan sud, nadležan je da u prvom stepenu odlučuje u svim
krivičnim i građanskim stvarima, zatim u parničnim, vanparničnim, nasledno-
pravnim i zemljišnoknjižnim stvarima osim ako zakonom pojedine stvari nisu
stavljene u nadležnost drugog suda. Pored toga, sprovodi istragu za krivična
dela iz svoje nadležnosti kao i da rešava po žalbama protiv rešenja istražnog
sudije i o prigovoru protiv optužnice. Subotički sud bio je nadležan za teritoriju
opštine Subotica.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta od Opštinskog suda Subotica, u dva navrata u
registraturski sređenom stanju.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 467 OPŠTINSKI SUD – BAČKA TOPOLA
(1963–?), 1966–1982
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 180,14 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija:/
633 Službeni list SFRJ br. 9/1974, od 21. februara 1974. godine, str. 209–262. 634 Službeni glasnik SRS br. 8/1974, str. 305. 635 Službeni list SAPV br. 4/1974, str. 97. 636 Službeni list SAPV br. 15/1975, str. 650–658.
314
Organizacione jedinice:
1. Krivični spisi 1970–1985.
2. Parnični spisi 1970–1985.
3. Spisi razno 1967–1991.
4. Izvršni spisi 1969–1986.
5. Ostavinski spisi 1969–1986.
6. Spisi odeljenja za overu 1969; 1976–1985.
7. Platni i budžetski spisi 1969–1971.
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa se sastoji od spisa i knjiga koji proističu iz rada suda. Građa sadrži
parnične imenike, upisnike, predmete proistekle iz statusnih sporova, sporova
kao što su oni u vezi sa arondacijom, komasacijom, poništenjem
kupoprodajnih ugovora opšte narodne imovine, predmete o izdržavanju dece,
bračnog druga, predmete koje se odnose na stvarno-pravne zahteve, sporove
iz radnih i stambenih odnosa, sporove nastale na osnovu ugovora i pravnih
poslova itd. Ovi spisi nose oznaku „P“ za period 1970–1985. Građa sadrži
vanparnične „R“ predmete koji se odnose na proglašenje umrlog, davanje
dozvole za brak, uređenje suvlasničkih odnosa, predmeti o konfiskaciji,
arondaciji, itd. Takođe sadrži krivične predmete sa oznakom „K“ koji se
odnose na krivična dela protiv naroda i države, krivična dela koja su od
značaja za društvenu imovinu, krivična dela ubistva, zlostavljanja, teške
telesne povrede, nasilničkog ponašanja, povrede ugleda države, njenih
organa i predstavnika itd. Sačuvani su i upisnici i imenici koji se odnose na
krivični postupak protiv maloletnika, kao i istragu u tome smislu („KM“ i „KIM“)
1969–1984, pored ovih, sačuvani su upisnici i predmeti istrage („KI“) 1963–
1986, kao i predmeti koji se odnose na istražne radnje („KRI“) 1977–1985.
Sačuvani su i upisnici krivičnog veća („KV“) 1973– 1987, kao i drugi razni
krivični imenici i predmeti („KR“) 1969–1986. Sačuvana je knjiga oduzetih
predmeta („Kdp“) 1960–1985. Spisi sa oznakom „I“ odnose se na izvršenje
na pokretnostima i nepokretnostima, konfiskaciju, arondaciju itd. Zatim sadrži
razne overe „Ov“ ugovora, punomoćja. Spisi sa oznakom „O“ odnose se na
ostavinske predmete sa i bez imovine. Pored ovih spisa sačuvan je i
kontrolnik lica u pritvoru u istražnom zatvoru, kontrolnik naplate novčanih
kazni, upisnik za predmete pomilovanja, poslovni dnevnik sudija, evidencija
o rešavanju vaspitnih mera.
Istorijat stvaraoca fonda:
Opštinski sud Bačka Topola, kao pravni sledbenik Sreskog suda Bačka Topola, počeo je sa radom 1963. godine,
315
donošenjem novog Ustava.637 Nadležnost suda ostala je ista, on je praktično
promenio samo naziv. Na osnovu ustava je na federalnom nivou 1965. godine
donet Osnovni zakon o sudovima opšte nadležnosti,638 prema kojem opštinski
sud odlučuje u prvom stepenu u svim krivičnim i građanskim stvarima ako
pojedine stvari nisu zakonom stavljene u prvostepenu nadležnost okružnih
sudova. Opštinski sud odlučuje i u drugim stvarima i vrši druge poslove koji
su mu zakonom stavljeni u nadležnost.
Skupština SRS donela je 1966. godine Zakon o organizaciji i teritorijalnoj
nadležnosti sudova opšte nadležnosti.639 Prema ovom Zakonu Opštinski sud
u Bačkoj Topoli nadležan je za teritoriju opštine Bačka Topola i Mali Iđoš. Na
osnovu Ustava SFRJ iz 1974. godine640 donet je Ustav SRS641 prema kome
sudsku funkciju obavljaju sudovi opšte i specijalizovane nadležnosti kao i
privredni sudovi. Kako su sudovi nezavisni u vršenju svoje funkcije i kako sude
na osnovu Ustava, važno je pomenuti Ustav Socijalističke autonomne
pokrajine Vojvodine koji je proglašen 28. februara 1974. godine.642 Na osnovu
ovoga Vojvođanskog ustava donet je Zakon o redovnim sudovima643 koji
između ostalog utvrđuje stvarnu i teritorijalnu nadležnost sudova. Kako je
Opštinski sud Bačka Topola redovan sud, nadležan je da u prvom stepenu
odlučuje u svim krivičnim i građanskim stvarima, zatim u parničnim, vanpar-
ničnim, nasledno-pravnim i zemljišnoknjižnim stvarima osim ako zakonom
pojedine stvari nisu stavljene u nadležnost drugog suda. Pored toga, sprovodi
istragu za krivična dela iz svoje nadležnosti kao i da rešava po žalbama protiv
rešenja istražnog sudije i o prigovoru protiv optužnice. Bačkotopolski sud bio
je nadležan za teritoriju opštine Bačka Topola i Mali Iđoš.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta od Opštinskog suda u Bačkoj Topoli, u tri navrata u
registraturski sređenom stanju.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
637 Službeni list SFRJ br. 14/1963, od 10. aprila 1963. godine, str. 261–289. 638 Službeni list SFRJ br. 7/1965, od 17 februara 1965. godine, str. 129–131. 639 Službeni glasnik SRS br. 25/1966, od 25. juna 1966. godine, str. 457–460. 640 Službeni list SFRJ br. 9/1974, od 21. februara 1974. godine, str. 209–262. 641 Službeni glasnik SRS br. 8/1974, str. 305. 642 Službeni list SAPV br. 4/1974, str. 97. 643 Službeni list SAPV br. 15/1975, str. 650–658.
316
F. 468 SKUPŠTINA OPŠTINE – SUBOTICA (1965–?), 1966–2007
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 112.75 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda sastoji se od zapisnika sednica veća, sednica odbornika,
evidencijama o naplati poreza, razrezu poreza, knjige knjiženja poreza,
neupravnih i upravnih delovodnika, upisnika za overu prepisa, potpisa i
rukopisa, opštinske takse za firme, kupoprodajne ugovore, ugovore o nasleđu
i poklonu, sanitarne inspekcije, građevinske predmete i dozvole, urbanističke,
predmete o rušenju objekata, dokumenta u vezi sa obrazovanjem, nauke i
kulture itd.
Istorijat stvaraoca fonda:
Donošenjem Ustava SRS644 kao i Ustavnog zakona o sprovođenju Ustava,
narodni odbori opština prestaju sa radom a njihove nadle- žnosti preuzimaju
Skupštine opština. Na osnovu pomenutog ustava i u skladu sa stavom 1 čl.
27 Ustava SRS od 11. aprila 1963. godine, Skupština opštine Subotica donela
je 1964. godine Statut Opštine Subotica.645 Prema Statutu, Opština Subotica
obuhvata teritoriju Grada Subotica, Bikovo, Čantavir sa naseljima Bačko
Dušanovo i Višnjevac, zatim Kelebije, Male Bosne, Palića sa naseljima Bački
vinogradi, Hajdukovo i Šupljak, Tavankut sa naseljima Gornji, Donji Tavankut
i Ljutovo kao i Stari i Novi Žednik. Najviši organ vlasti i društvenog
samoupravljanja predstavljala je Opštinska skupština. Opštinska skupština
predstavljala je najviši organ vlasti i organ samoupravljanja, a sačinjavali su
je Opštinsko veće i Veće radnih zajednica. Svaki od ovih veća imalo je po 70
odbornika. Opštinska skupština donosila je odluke, naredbe uputstva,
rešenja, zaključke i preporuke. Opštinska skupština bira svoga predsednika iz
reda svojih odbornika koji se stara o organizovanju rada skupštine i njenih
veća, saziva sednice, brine se o usklađivanju rada SO sa delatnošću drugih
organa u opštini, vrši nadzor nad opštinskim organima uprave i
644 Službeni glasnik SRS br. 14/1963 od 10. aprila 1963. godine, str. 261–289. 645 Službeni list Sreza Subotica br. 16/1964. od 30. maja 1964. godine, str. 323–342.
317
obavlja druge poslove. Pored toga OS organizuje za pojedine oblasti ili grane
delatnosti Savete, kao i Komisije čiji je zadatak proučavanje predloga odluka i
drugih akata koji se podnose Opštinskoj skupštini.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je u više navrata od njenog tvorca Opštine Subotica.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 469 ZEMALJSKA GRAĐEVINSKA UPRAVA ZA SRPSKO
VOJVODSTVO I TAMIŠKI BANAT TEMIŠVAR – GRAĐEVINSKA SEKCIJA SUBOTICA (LANDESBAU-DIREKTION FÜR DIE SERBISCHE
WOIWODSCHAFT UND DAS TEMESCHER BANAT – K.K. BAUBEZIRKSEXPOSITUR ZU MARIA THERESIOPEL) – MARIA
THERESIOPEL (SUBOTICA) (1850–1861), 1852–1854
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 3; k. 2; 0,23 m
Jezik građe: nemački
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivska građa sadrži dopise u vezi sa izgradnjom i popravkom mostova,
javnim ustanovama kao što su škole, opštinske zgrade, crkvena dvorišta itd.,
dnevnike građevinskih radova, uputstva i naloge Zemaljske građevinske
direkcije u vezi sa propisima, budućim građevinskim radovima, rušenjem
objekata, isplatama oduzetih oranica za potrebe izgradnje puteva, podatke o
cenama građevinskog materijala, predračune, mesečne izveštaje o
potrošenom materijalu, nabavci mernih i drugih instrumenata za inžinjere itd.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zemaljska građevinska uprava za Srpsko Vojvodstvo i Tamiški Banat
Temišvar – Građevinska sekcija Subotica, organizovana je shodno
tadašnjem administrativnom poretku.
318
Njen delokgrug obuhvatao je teritoriju subotičkog sreza kojem su pripadali
naselja Bajmok, Čantavir, Stara Moravica, Pačir, Kunbaja i Almaš.
Građevinska uprava/Sekcija poslovala je od 1850. do 01.2.1861. godine. Bila
je nadležna za sve vrste gradnje – vodogradnja, visokogradnja i cestogradnja
na području sreza Subotica.
Istorijat fonda:
Fond Zemaljska građevinska uprava za Srpsko Vojvodstvo i Tamiški Banat
se čuvao u Državnom arhivu Mađarske do 1960. godine kada je restitucijom
predat Arhivu Vojvodine. Od Arhiva Vojvodine je arhivska građa ovog fonda
preuzeta u Istorijski arhiv Subotica 1988. godine,646 zajedno sa arhivskim
materijalom F. 163 Sreski ured Subotica 1850–1862. Prilikom revizije
pomenutog fonda izdvojena je arhivska građa Zemaljske uprave za Srpsko
Vojvodstvo i Tamiški Banat – Građevinska sekcija Subotica647 u poseban fond,
F. 469.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 470 OPŠTINA FEKETIĆ (BÁCSFEKETEHEGY
KÖZSÉG) – BÁCSFEKETEHEGY (FEKETIĆ) (1941–1944), 1941–1942
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 2; 0,24 m
Jezik građe: mađarski, srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Dokumenta invalida iz Prvog svetskog rata.
646 IASu, F.469, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe broj 03-18/6 iz 1988. godine. 647 IASu, F. 469, Dosije fonda, Izvod iz Zapisnika Stručnog veća IASu br. 07-5/4-2 od 07.04.2010.
godine.
319
Istorijat stvaraoca fonda:
Okupacija Kraljevine Jugoslavije od strane mađarskog fašističkog režima
dovela je do uvođenja privremene vojne uprave na osnovu
„Zakona o ponovnom priključenju osvojenih južnih teritorija mađarskoj kruni i
ujedinjenju sa ostalim zemljama Mađarske“ koji je izglasan jednoglasno na
sednici Parlamenta 16. decembra 1941. godine.648 Izvršivši svoju ulogu, vojna
uprava je ustupila mesto civilnim vlastima. Ukidanjem vojne uprave avgusta
1941. godine uvodi se civilna uprava koja stupa na snagu 16. avgusta 1941.
godine. Uvođenjem građanske uprave u novonastalim administrativno-
teritorijalnim uslovima u Vojvodini, pretežni deo Bačke pripao je Bač-
bodroškoj županiji. Okupirano jugoslovensko područje unutar županija bilo je
podeljeno na administrativne srezove, a ovi na opštine sa svojom
samoupravom. Srezovi u Bač-bodroškoj županiji su bili: Apatin (9 opština),
Odžaci (13 opština), Kula (9 opština), Bečej (5 opština), Palanka (14 opština),
Titel (10 opština), Topola (8 opština), Novi Sad (15 opština), Senta (3 opštine),
Sombor (12 opština), Žabalj (5 opština).649 Opština Feketić pripada Topolskom
srezu.
Sreske načelnike i opštinske beležnike imenovao je Ministar unutrašnjih
poslova. Članovi samoupravnih opštinskih skupština bili su za vreme
okupacije ne birana već imenovana lica.
Rukovođen osnovnom tendencijom pomađarivanja ovih krajeva, okupator
u njima izgrađuje sistem nacionalne neravnopravnosti. U osnovi takve politike
ležala je tendencija da se akumulacija kapitala iz okupiranih jugoslovenskih
oblasti prelije u „matičnu“ Mađarsku.650
U cilju izručenja svih ljudskih i materijalnih potencijala za dalje ratovanje,
vlada je izvršila totalnu mobilizaciju. Bačka i Baranja su proglašene za ratno
područje i u njima je zavedena ratna uprava.
U sadejstvu sa Crvenom armijom, regularne jedinice Jugoslovenske
narodne armije oslobodile su tokom oktobra 1944. godine Bačku, a nekoliko
meseci kasnije i Baranju.651
Kao posledica gornjih događaja Opština Feketić, kao takva, prestaje sa
radom oktobra 1944. godine.
648 Országos Törvénytár br. 13 od 31. decembra 1941. 649 J. Mirnić, Sistem fašističke okupacije u Bačkoj i Baranji, u: Matica srpska – Zbornik za društvene
nauke 35, Novi Sad 1963, str. 18–19. 650 Isto, str. 47. 651 J. Mirnić, Sistem fašističke okupacije u Bačkoj i Baranji, u: Matica srpska – Zbornik za društvene
nauke 35, Novi Sad 1963, str. 48.
320
Istorijat fonda:
Fond je preuzet 2007. godine652 od Arhiva Vojvodine u sklopu raznih
fondova – delova fondova.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 471 VOJNI SUD VOJNE OBLASTI U VOJVODINI
JUGOSLOVENSKE ARMIJE U VEĆU SUBOTIČKE KOMANDE
PODRUČJA – SUBOTICA (?–?), 1945–1950
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 0,12 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Arhivsku građu fonda čine spisi Vojnog suda o krivičnim delima: krađa,
podstrekivanja na zlostavljanje, ugnjetavanje naroda i vređanje nacija,
pomaganje i saradnja sa okupatorima i slično.
Istorijat stvaraoca fonda:
Vojni sudovi su osnovani uporedo sa osnivanjem vojnih formacija i oblasti.
Tako su i prestali da postoje.
Istorijat fonda:
U okviru arhivske građe Sreskog suda Subotica, koji je preuzet 2007.
godine,653 bili su i spisi Vojnog suda Vojne oblasti u Vojvodini Jugoslovenske
armije u Veću subotičke komande područja za 1945. i 1950. godinu. Ti
predmeti, ukupne količine 0,12 m, izdvojeni su u poseban fond.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
652 IASu, F. 470, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju br. 03-14/1 od 05.6.2007. godine. 653 IASu, F. 471, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-14/5-2007.
321
F. 472 JANOŠ MUHI (MUHI JÁNOS), NOVINAR I PUBLICISTA – SUBOTICA (1913–1969), 1914–1979
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 2; 0,24 m
Jezik građe: mađarski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: popis preuzete arhivske građe
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Rukopisi novinskih članaka, novinski članci, beleške, plakati, fotografije,
objavljena dela, članci u raznim časopisima.
Istorijat stvaraoca fonda:
Janoš Muhi (Mol, 1913 – Segedin, 1969) je već u ranoj mladosti počeo
publikovati. Radio je u uredništvu somborskih novina Új Hírek (Novosti), 1933.
godine je u ediciji Jugoslovenska Mađarska Biblioteka objavljena zbirka
članaka pod naslovom „Városok... falvak...“ (Gradovi... sela...) sa tematikom
lokalne istorije Ade, Mola i Bačkog Petrovog Sela. Pisao je i o drugim naseljima
u Bačkoj. Bio je počasni gost na susretu vojvođanskih pisaca 1936. godine u
Novom Kneževcu. U izdanju Manjinske biblioteke (Kisebbségi Könyvtár)
1938. godine, zajedno sa mađarskim prevodom novog jugoslovenskog
zadružnog zakona, objavljena mu je studija pod naslovom „Privredna
organizovanost jugoslovenskih Mađara“ (A jugoszláviai magyarság gazdasági
megszervezése), nekoliko godina kasnije izlazi monografija „Istorijat
Sombora“ (Zombor története).
Nakon rata radi kao službenik u Gunarašu, Somboru i Subotici, da bi se
kasnije opet vratio novinarstvu. Kao saradnik dnevnog lista „Magyar Szó” radio
je do svoje smrti. Njegove reportaže, feljtoni, crtice objavljivani su i na
mađarskom i drugim jezicima, a prenosili su se i u subotičkim, novosadskim i
beogradskim radio emisijama.
Janoš Muhi bio je i zaljubljenik u prirodu. Dao je vredne opise Tise, Palića,
Ludoša, Kireša, gradova, sela i ljudi ovoga podneblja. Ljubav prema zavičaju
ostvario je kroz zbirku zapisa Mesélő múlt (Prošlost koja priča).654
654 IASu biblioteka, inv. br. 4654, predgovor knjige: Muhi János, Mesélő múlt, Szabadka 1979.
322
Istorijat fonda:
Arhivski materijal ovog fonda je poklonjen Ugovorom o poklonu broj 01-
153/2009. od 3.6.2009. godine, u ukupnoj količini od 0,43 m. Knjige su
izdvojene u stručnu biblioteku arhiva, dok su spisi smešteni u dve arhivske
kutije.655
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 473 „1. MAJ“ BAČKA TOPOLA – BAČKA TOPOLA
(1950–2006), 1950–2006
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 333,7 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: zapisnici radničkog saveta, upravnog odbora,
poslovodnog odbora, raznih komisija, platni spiskovi, kartoni LD, građevinski
dnevnici, planovi izgradnje, projekti.
Istorijat stvaraoca fonda:
Građevinsko industrijski kombinat 1. maj Bačka Topola osnovan je
rešenjem NOO Bačka Topola.656 Potom su u sastav preduzeća ulazili:
Građevinsko zanatsko preduzeće „Krivaja“ iz Bačke Topole, 1961. godine;
„Bačkotopolsko ciglarstvo“ iz Bačke Topole, 1961. godine; Građevinsko
preduzeće „Zid“ iz Feketića, 1965. godine; Građevinsko preduzeće
„Polet“ iz Srbobrana, 1967. godine. Godine 1974. član preduzeća postalo je
Građevinsko preduzeće „Jo Lajoš“ iz Pačira. Stečajni postupak je pokrenut
2007. godine pri Trgovinskom sudu u Subotici.
655 IASu, F. 472, Dosije fonda, Ugovor o poklonu arhivske građe broj 01-153/2009. 656 Rešenje br. 2569/1952. od 10. aprila 1952. godine.
323
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 2009. godine657 i smeštena je u privremeni depo
IASu.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
ZBIRKA SLUŽBENIH NOVINA, LISTOVA I GLASNIKA*
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe:
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Službene novine, listovi, glasnici različitih nivoa države.
Istorijat stvaraoca fonda: /
Istorijat fonda:
Odlukom stručnog veća, zbirka je premeštena u Bibliotečki fond IASu.
Stepen sačuvanosti: /
F. 475 OPŠTINSKO JAVNO TUŽILAŠTVO – BAČKA TOPOLA (?–?),
1946–1993
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 187; k. /; 58,4 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
657 IASu, F. 473, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji br. 03-14/1-2009 od 15. juna 2009.
godine.
* Prebačeno u bibliotečku periodiku.
324
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine predmeti nastali u radu Opštinskog javnog tuži- laštva
Bačka Topola: imenici, upisnici, evidencije predmeta, razni spisi.
Istorijat stvaraoca fonda:
Javna tužilaštva su u posleratnoj Jugoslaviji utemeljena na Odluci o
uspostavljanju i nadležnosti Javnog tužioca Demokratske Fede- rativne
Jugoslavije658 i Ustavom države, donetim 1945. godine u kojem je jasno
precizirano: „Javne tužioce autonomnih pokrajina, autonomnih oblasti,
oblasti, okruga i srezova imenuje i rešava Javni tužilac republike uz potvrdu
Javnog tužioca FNRJ.“659 Institucija Javnog tužilaštva dopunjena je
donošenjem saveznog Zakona o javnom tužilaštvu 1946. godine, u čijem
članu 4 piše: Organi Javnog tuži- laštva u narodnim republikama jesu javni
tužioci narodnih republika, autonomnih pokrajina, autonomnih oblasti, oblasti,
okruga, gradova i srezova (gradskih reona). Kasnije je tužilaštvo pratilo sve
promene u zakonodavnom sistemu takozvane socijalističke Jugoslavije.
Istorijat fonda:
Registraturski materijal koji čini građu fonda nastao je u vremenu između
1946. i 1993. godine, a preuzet je 2009. godine, u prostorijama Opštinskog
javnog tužilaštva Bačka Topola.660
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 476 DRUŠTVENO UGOSTITELjSKO-TURISTIČKO PREDUZEĆE
„VOJVODINA“ – BAČKA TOPOLA (1960–2008), 1961–2000
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 3; k. /; 6,6 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
658 Odluka je objavljena u Službenom listu Demokratske Federativne Jugoslavije, br. 4, iz 1945.
godine, str. 38. 659 Ustav FNRJ, 1945. godina, glava XIV, član 124, stav 3. 660 IASu, F. 475, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji br. 03-14/4 od 3.12.2009. godine.
325
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine matične knjige radnika, spisi i podaci o zaradama zaposlenih.
Istorijat stvaraoca fonda:
Prema skromnim podacima kojima Arhiv raspolaže i nemogućnosti da
pronađemo podatke o počecima, radu i kraju preduzeća, a što je posledica
nebrige nadležnih organa države za ovu oblast,661 moguće je da su podaci o
godinama početka istovetni onima koji su u naslovu fonda.
Istorijat fonda:
Fond je preuzet od privatnog lica662 i smešten je u arhivski depo 2009.
godine.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 477 FERIJALNI SAVEZ SUBOTICA – SUBOTICA (?–?),
1973–1977
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 0,07 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu čine samoupravni sporazumi, zahtevi za dodelu sredstava, izveštaji i
slično.
661 IASu, F. 476, Dosije fonda, službena beleška o preuzimanju arhivske građe br. 03- 14/5-
2009. od 16. decembra 2009. godine. 662 Vidi službenu belešku o preuzimanju arhivske građe.
326
Istorijat stvaraoca fonda:
Ferijalni savez Jugoslavije osnovan je 1920. godine i delovao je sve do
Drugog svetskog rata. Potom je ponovo aktiviran 20. oktobra 1952. godine,
kada je u Beogradu održana osnivačka skupština. Od tog vremena počinju
aktivnosti na uključivanju FSJ u Međunarodnu organizaciju omladinskih
hostela, pa je 1968. godine na Konferenciji u Japanu postao pridruženi član,
a 1970. godine u Kopenhagenu (Danska) punopravni član Međunarodne
federacije.
Opštinski odbor FS Subotica bio je deo Ferijalnog saveza Vojvodine, a
ovaj FS Srbije, odnosno Jugoslavije.
Glavna aktivnost udruženja je organizovanje odmora i putovanja dece i
omladine.
Istorijat fonda:
Odlukom Stručnog veća IAS-a,663 arhivska građa fonda je izdvojena iz
fonda 421.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 478 ZBIRKA DRŽAVNIH MATIČNIH KNJIGA 1895–1910
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 176; k. /; 11,27 m
Jezik građe: mađarski, srpski
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar, digitalizovano na CD
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Matične knjige rođenih, venčanih i umrlih kao i indeksi uz matične knjige
rođenih i umrlih.
Istorijat zbirke:
Arhivska građa Zbirke preuzeta je 2010. godine.664 Predmet primopredaje
čine državne matične knjige Odseka za lična stanja građana
663 IASu, F. 477, Dosije fonda, Zapisnik br. 07-05/4-4 od 7.4.2010. godine. 664 IASu, F.478, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 3-14/2 od 7.5.2010.
godine.
327
(Matičarskog zvanja) subotičke lokalne samouprave nastale u razdoblju od
oktobra 1895. do 1910. godine.
Osnov primopredaje arhivske građe je član 39. Zakona o kulturnim dobrima665
kao i član 40. Zakona o matičnim knjigama.666
F. 479 GAZIM CO – SUBOTICA (1996–2002), 1996–2002
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. /; 1,9 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine matična knjiga, spisi o ličnom dohotku, prijave o zaključenim
poslovima, dokumenta u vezi sa uvozom i slično.
Istorijat stvaraoca fonda:
Preduzeće „Gazi im. ko“ osnovano je 1996. godine. Osnovna delatnost je
bila trgovina poljoprivrednim artiklima. Prestalo je da radi 2002. godine.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta 2010. godine.667
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 480 STEČAJNA MASA ZORKA KLOTILD 1904 – SUBOTICA
(1975–2010), 2002–2010
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 5; k. /; 14,06 m
665 Službeni glasnik RS br. 71/1994. 666 Službeni glasnik RS br. 20/2009. str. 39 i 40. 667 IASu, F. 479, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-14/1-2010, od 15.
marta 2010. godine.
328
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: knjiga evidencije finansijskih sredstava, izveštaji
poverenika, stečajnog upravnika, tužbe, žalbe, potraživanja i slično.
Istorijat stvaraoca fonda:
Zorka je nastala na temeljima prerađivanja i proizvodnje sumporne kiseline
i superfosfata koji je započeo u Subotici 1904. godine. Otuda se smatra da je
Zorka bila jedan od pionira u hemijskoj industriji na prostoru nekadašnje
Jugoslavije. Još u periodu između dva svetska rata razvija proizvodnju
proizvoda za zaštitu bilja, da bi posle Drugog svetskog rata bila dugo godina
jedini, a potom najveći proizvođač veštačkog đubriva.668 Sa raspadom SFR
Jugoslavije, ovaj gigant za proizvodnju veštačkog đubriva koji je zapošljavao
preko hiljadu radnika, gubi najpre domaće, a sa uvođenjem sankcija i
regionalno i svetsko tržište, te svodi proizvodnju na simbolične količine. Suno-
vrat doživljava tokom NATO bombardovanja Jugoslavije kada zapada u stečaj
iz kojeg nije bilo oporavka.669
Istorijat fonda:
Arhivski radnici preuzeli su građu fonda od poverenika stečajnog
upravnika.670 Građa je smeštena u arhivski depo, složena u registraturskom
poretku.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
668 Počeci hemijske industrije u Subotici datiraju od prvih godina 20. veka. Više o tome vidi: S.
Mačković, Industrija i industrijalci Subotice (1918–1941), Subotica 2004, str. 193–198. 669 75 godina rada 1904–1979, Subotica 1979. 670 IASu, F. 480, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji br. 03-14/3-2010, od 1. decembra 2010. godine
329
F. 481 MR JOSIP BULJOVČIĆ, PROFESOR I
LINGVIST – SUBOTICA
(1932–2001), 1958–2005
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. /; k. 8; 0,96 m
Jezik građe: srpski, hrvatski, bunjevački
Stepen sređenosti: registraturski sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Rukopisi radova, novinskih članaka, prevodi, beleške, materijali u vezi sa
pisanjem udžbenika, učešćem u radu raznih društveno-političkih organizacija,
kulturnim vezama sa Poljskom, nagrade, rukopisi o glumcima i drugim
istaknutim ličnostima iz kulturnog života Subotice, ugovori o delu, dokumenti
u vezi sa publikovanjem, prepiska, pozivnice, fotografije, katalozi i drugo.
Istorijat stvaraoca fonda:
Josip Buljovčić rođen je 1932. godine u Subotici gde je završio osnovnu
školu i gimnaziju, a studirao je i diplomirao u grupi za jugoslovenske jezike i
književnosti na Filozofskom fakultetu u Beogradu 1955. godine. Postdiplomske
studije iz lingvističkih znanosti pohađao je u Sarajevu, a magistarski rad „Udeo
bunjevačkih i šokačkih novina u razvitku pisanog jezika kod bačkih Bunjevaca
u drugoj polovini XIX veka“ odbranio je 1980. godine.
Kao lingvist, kritičar i prevodilac, Josip Buljovčić pripada starijoj generaciji
hrvatskih pisaca u Podunavlju i Subotičkog književnog kruga. Štampana mu
je knjiga filoloških rasprava, nekoliko udžbenika i drugih radova.
Bio je profesor Gimnazije, saradnik Enciklopedije Jugoslavije, član
Hrvatskog kulturnog centra „Bunjevačko kolo“, Hrvatskog akademskog dru-
štva, Društva za srpskohrvatski jezik, Društva za primenjenu lingvistiku,
Društva hrvatskih književnika i počasni građanin grada Subotice. Sarađivao
je u više stručnih časopisa, bio direktor Drame na srpskohrvatskom jeziku u
„Narodnom pozorištu“, prosvetni savetnik u Prosvetno-pedagoškom zavodu,
lektor na katedri za srpskohrvatski jezik u Varšavi.
2010. године.
330
U svojim brojnim člancima, raspravama i prikazima centralnu pažnju je
posvetio zavičajnim temama, zapravo književnu, kulturnu i jezičnu
problematiku bačkih Hrvata i Bunjevaca.671
Istorijat fonda:
Arhivsku građu fonda je Arhivu poklonila supruga pokojnog Josipa
Buljovčića na osnovu Ugovora o poklonu broj 01-256/2010. od 07.12.2010.
godine. Ukupna količina predatog materijala iznosila je 1.29 m. Od toga je
arhivski materijal 0,96 m, a bibliotečki 0,33 m.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 482 MIP „LIMARI I KLIMATIZERI“ PREDUZEĆE –
SUBOTICA (1988–2007), 1988–2007
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 10/; k. /; 3,05 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: pravilnici, statuti, delovodnici, spisi o sudskim
sporovima, ugovori, završni računi, obračuni LD, prijave povreda na radu,
tehnička dokumentacija, raznovrsni dopisi i slično.
Istorijat stvaraoca fonda:
Podaci o istorijatu nisu poznati.
Istorijat fonda:
Građa fonda preuzeta je 2010. godine672 i smeštena u arhivski depo.
671 IASu, F. 481, Dosije fonda 4/2, Iz teksta sa komemoracije Josipu Buljovčiću. 672 IASu, F. 482, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji br. 03-14/4-2010, od 3. decembra
331
Stepen sačuvanosti:
Knjige su u potpunosti sačuvane.
Spisi su u potpunosti sačuvani.
F. 483 SRESKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR –
SUBOTICA (1945), 1945
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 1; k. 7; 0,87 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: sređen
Informativna sredstva: sumarni inventar sa širim podacima o fondu
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Sačuvan je delovodnik, spisi o analfabetskom tečaju, o apotekama, podaci
o budžetu okružnih, sreskih i gradskih narodnih odbora, o cenama, dopisi,
podaci o dvovlasnicima, podaci o dečjim domovima, podaci o fabrikama, o
industrijskim preduzećima, o održanim kursevima, o motornim vozilima, o
napuštenim preduzećima, spiskovi trgovačkih radnji, spiskovi izbeglica i
doseljenika i spisak vojnih obveznika.
Istorijat stvaraoca fonda:
Sreski narodnooslobodilački odbor u Subotici je osnovan na osnovu odluke
Predsedništva Glavnog narodnooslobodilačkog Odbora Vojvodine iz 1945.
godine o privremenoj organizaciji i delokrugu rada narodnooslobodilačkog
odbora na teritoriji Vojvodine.673 Sreski narodnooslobodilački odbor Subotice
je ušao u sastav Okružnog narodnooslobodilačkog odbora Subotice, kome
su još pridodati Srez Bačka Topola i Senta. Ovaj odbor (SNOO), je otpočeo
sa radom 7. februara 1945. godine. Funkcije koju su obavljali sreski narodno-
oslobodilački odbori su bile izvršenje odluka i uputstava viših NOO kao i nadzor
nad radom mesnih narodnooslobodilačkih odbora.
Opštim Zakonom o narodnim odborima od 25. maja 1946. godine Sreski
narodnooslobodilački odbori postaće Sreski narodni odbori.674
673 Službeni list Vojvodine broj 1, Novi Sad, 1. maj 1945, str. 1. 674 Službeni list FNRJ broj 43/1946, str. 482.
332
Istorijat fonda:
Arhivska građa je bila izdvojena u posebnu celinu nakon preuzimanja u
Arhiv. Kao takva je bila smeštena u depo.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su manjim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 484 D.O.O. „FMPE“ – BAČKA TOPOLA (1992–2014), 2006–2008
Osnovni podaci o fondu Količina
arhivske građe: 1,52 m Jezik
građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Preuzeta građa se sastoji od knjigovođstvene dokumentacije kao što su
ulazni i izlazni računi, izveštaji banke, materijalni izveštaji i potvrda PDV-a, te
obračunska zarada.
Istorijat stvaraoca fonda:
Na osnovu baze podataka Agencije za privredne registre, saznajemo da
je preduzeće osnovano 10.08.1992. godine sa sedištem u Bačkoj Topoli na
adresi Bečejski put br. 31. Bavilo se uvozom i izvozom, odnosno
nespecijalizovanom trgovinom na veliko. Ovom delatnošću bavilo se nepunih
12 godina kada je rešenjem Privrednog suda u Subotici posl. br. St. 95/2010
doneto rešenje o zaključenju stečajnog postupka dana 26.06.2014. godine.
Istorijat fonda:
Na osnovu zapisnika o preuzimanju,675 arhivska građa je preuzeta 2011.
godine. Arhivska građa se sastoji od knjigovođstvene dokumentacije kao što
su izlazni i ulazni računi, izveštaji banke, knjižnih pisama, materijalnih
izveštaja i potvrda PDV-a, te obračuna zarada. Građa je upakovana u
registratore po godinama nastanka.
675 IASu, F. 484, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br.03-14/1-2011 od 20.04.2011. godine.
333
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 485 „KOMING“ D.O.O. – SUBOTICA (2002–2011), 2002–2008
Osnovni podaci o fondu Količina
arhivske građe: 25 m Jezik građe:
srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Najznačajniji deo građe čini investiciono-tehnička dokumentacija
(građevinski projekti sa prilozima). Pored toga građa sadrži i finansijsku
dokumentaciju kao što su izvodi iz banke, blagajna, poreski bilansi i poreske
prijave, finansijske kartice, analitika kupaca i dobavljača, a sačuvani su i
ugovori o pozajmicama i bankarskim kreditima, o preuzimanju duga, cesiji i
kompenzaciji. Pored toga u građi se nalaze i personalni dosijei radnika.
Istorijat stvaraoca fonda:
Rešenjem Trgovinskog suda u Subotici pod posl. br. Fi. 2103/2002 od
29.07.2002. godine, Koming d.o.o. upisano je u sudski registar kao
preduzeće za izgradnju i promet roba i usluga. Preduzeće je poslovalo na
adresi Ivana Gorana Kovačića br. 3, da bi već naredne godine promenilo
svoje sedište na adresu Cara Lazara br. 19.
Na ovoj adresi je preduzeće poslovalo sve do 24.02.2011. godine, kada je
Privredni sud u Subotici doneo rešenje br. St. 152/2010 o otvaranju stečajnog
postupka. Pravosnažnim rešenjem Privrednog suda u Subotici, posl. br. St.
28/2011 od 29.07.2011. godine, zaključen je postupak stečaja nad ovim
preduzećem.
Istorijat fonda:
Na osnovu zapisnika o preuzimanju,676 arhivska građa je preuzeta 2011.
godine. Jedan deo ove građe čini registraturski materijal koji treba
676 IASu, F. 485, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br.03-14/3-2011 od 12.12.2011. godine.
334
da bude izlučen s obzirom da mu je istekao rok čuvanja. Za 2008. godinu je
sačuvano malo građe kao i za period od stečajnog postupka.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su fragmentarno sačuvane.
Spisi su većim delom sačuvani.
F. 486 JUKOM INTERNACIONAL D.O.O. („YUCOM INTERNACIONAL“
D.O.O.) – SUBOTICA (2003–2011), 2003–2009
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 2,38 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građa fonda sadrži podatke o zaposlenima, njihovim prijavama,
odjavama, personalnim dosijeima kao i o finansijskoj dokumentaciji ovog
preduzeća.
Istorijat stvaraoca fonda:
Ovo preduzeće osnovano je 2003. godine na adresi Oktobarske revolucije
br.7. Bavilo se preradom i konzerviranjem voća i povrća dok se ogranak u
Beogradu bavio trgovinom na veliko.
Na osnovu rešenja Privrednog suda u Subotici br. St.28/2011 pokrenut je
stečajni postupak ovog preduzeća zbog prezaduženosti i trajnije
nesposobnosti za plaćanje. Stečaj je završen iste godine i obrisan iz
privrednog registra 16.12.2011. godine.
Istorijat fonda:
Fond je primljen od stečajnog upravnika neposredno posle okončanja
stečajnog postupka. Na osnovu popisa preuzete arhivske građe, 2018.
godine doći će do škartiranja popisa osnovnih sredstava dok će se ostala
građa čuvati trajno.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
335
F. 487 ZBIRKA MIHAJLA ČAJKAŠA (CSAJKÁS MIHÁLY)
1852–1944
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj./; k. 1; 0,12 m
Jezik građe: srpski, mađarski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Zbirka sadrži lične spise Mihajla Čajkaša kao što su indeks sa ocenama,
nekoliko dopisa, uverenja itd., kao i lične spise, gimnazijske godišnjake,
beleške njegove supruge Aranke Čajkaš rođ. Feč.
Istorijat zbirke:
Zbirka je nastala 2011. godine, ugovorom o poklonu i sadrži nekoliko
dokumenta o Mihajlu Čajkašu i njegovoj supruzi, njenom školovanju u
gimnaziji.
F. 488 AUTO PAL – ČANTAVIR (1989–
2012), 2006–2008
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 0,4 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine stečajni dokumenti, rešenja o registraciji, finansijska
dokumentacija.
Istorijat stvaraoca fonda:
Preduzeće je imalo sedište u Čantaviru, Opština Subotica i bavilo se
poslovima trgovinsko građevinske oblasti. U registar Agencije za privredne
registre preduzeće je upisano 13.11.1989, a brisano je 29.6.2012. godine.
336
Istorijat fonda:
Fond je preuzet u sedištu preduzeća u Čantaviru.677
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
F. 489 DR EREŠ MEDŽIK FUD – SUBOTICA
(2007–2012), 2007–2010
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: 0,5 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine bankarski i blagajnički spisi, zarade, poreske prijave.
Istorijat stvaraoca fonda:
Preduzeće je upisano u registar Agencije za privredne registre 10. marta
2007. godine, a brisano je 19. septembra 2012. godine. Osnovna delatnost
preduzeća bila je proizvodnja kakaa, čokolade i konditorskih proizvoda.
Istorijat fonda:
Registraturski materijal je preuzet 2012. godine.678 Građa je smeštena u
arhivski depo.
Stepen sačuvanosti:
Knjige nisu sačuvane.
Spisi su fragmentarno sačuvani.
677 IASu, F. 488, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-14/1-2012, od
21.6.2012. godine. 678 IASu, F. 489, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-14/3-2012, od 13.
septembra 2012. godine.
337
F. 490 „PREHRANA” DOO U STEČAJU – SUBOTICA (2006–
2009), 1990–2009
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 21; k. /; 24,75 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: osnivački akti, statut, prijave i odjave radnika, M4
obrasci, obračuni zarada, delovodnici, završni računi i druga finansijska
dokumentacija.
Istorijat stvaraoca fonda:
Preduzeće je u registru Agencije za privredne registre upisano 20.
decembra 2006. godine. Delatnost je bila proizvodnja dvopeka, keksa,
trajnog peciva i kolača. Stečaj je okončan 2012. godine.
Istorijat fonda:
Građa fonda je preuzeta u oktobru 2012. godine679 i smeštena je u arhivski
depo.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
F. 491 AD AUROMETAL – SUBOTICA (1959–
2012), 1959–2008
Osnovni podaci o fondu
Količina arhivske građe: knj. 158; k. /; 40 m
Jezik građe: srpski
Stepen sređenosti: nesređen
Informativna sredstva: /
Kategorizacija: /
679 IASu, F. 490, Dosije fonda, Zapisnik o preuzimanju arhivske građe br. 03-14/4 od 8. oktobra
2012. godine.
338
Osnovne karakteristike sadržaja građe:
Građu fonda čine: matične knjige radnika, personalni dosijei rad- nika,
platne liste, M4 obrasci, zapisnici upravnog odbora, doku- mentacija o
kreditima, stanarskim pravima i slično.
Istorijat stvaraoca fonda:
Aurometal je preduzeće koje je proizvodilo nakit i srodne predmete. Prestalo
je da postoji 2006. godine, kada je proglašen stečaj, koji je okončan 2012.
godine.
Istorijat fonda:
Fond je preuzet u Subotici, na adresi Aurometala, Segedinski put 90680 i
smešten je u arhivski depo.
Stepen sačuvanosti:
Knjige su većim delom sačuvane.
Spisi su manjim delom sačuvani.
680 IASu, F. 491, Dosije fonda, Zapisnik o primopredaji arhivske građe br. 03-14/5-2012 od
7. decembra 2012. godine.
339
POPIS FONDOVA PO KLASIFIKACIONOJ ŠEMI
A.1. UPRAVA I JAVNE SLUŽBE
A.1.1. ARHIVSKI FONDOVI DO 1918.
Grupu fondova Uprava i javne službe čine fondovi nastali radom lokalnih
organa uprave za vreme Austrijskog carstva, Srpskog Vojvodstva i Tamiškog
Banata i Austro–Ugarske monarhije do 1918. godine. Ovom sveskom Vodiča
obuhvaćeno je četrnaest takvih fondova. Od toga se šest fondova odnosi na
opštine, dva su Magistrati, tri kraljevska javna beležnika, Gradsko načelstvo,
Gradska kapetanija i jedan fond se odnosi na Zemaljsku građevinsku upravu.
Sačuvani dokumenti se odnose na podelu poslove i funkcije upravljanja u
pomenutim istorijskim epohama.
Karakteristike građe: Svojim najvećim delom arhivska građa ove
podgrupe fondova se odnosi na drugu polovinu XVIII i XIX vek. Po svom
obimu najveći fond je broj 272 Magistrat slobodnog kraljevskog grada
(Magistratus liberae et regiae civitatis Maria Theresiopolis; Stadtrath der kö-
niglichen freistadt Maria Theresiopolis – Szabadka szabad királyi város taná-
csa) – Szabadka (Subotica), 1779–1849. Građa je sačuvana u količini od 288
metara. Od toga je sačuvano1111 knjiga i 2001 kutija. Sačuvana doku- menta
su pisana na latinskom i mađarskom jeziku.
Vremenski raspon građe: Arhivska građa kod fonda 272 obuhvata period
1770–1850. godine. Arhivska građa koja se odnosi na fond 261 obuhvata
vremenski raspon 1701–1782. godine. Građa kraljevskih javnih beležnika
obuhvata period 1895–1934. godine.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Svi fondovi iz podgrupe su
sređeni sa sumarnim inventarima osim fonda broj 433 Opština Bajmok 1878–
1918. godina.
Način zaštićenosti: Dva fonda spadaju u fondove od izuzetnog značaja,
tri fonda su od velikog značaja. Kod fondova 261 i 272 je izvršeno delimično
mikrofilmovanje.
1. A.1.1.F.230 GRADSKA KAPETANIJA – SUBOTICA (1790–1919)
2. A.1.1.F.257 OPŠTINA PAČIR (PACSÉR KÖZSÉG) – PACSÉR
(PAČIR) (1886–1918), 1908–1915
340
3. A.1.1.F.261 MAGISTRAT POVLAŠĆENE KRALJEVSKO – KOMOR-
SKE VAROŠI SENT – MARIA (MAGISTRATUS
PRIVILEGIATI OPPIDI REGIO CAMERALI SZENT
MARIA) – SZENT MARIA (SUBOTICA) (1743–1778),
1701–1782
4. A.1.1.F.262 OPŠTINA MALI IĐOŠ (KISHEGYES KÖZSÉG) –
KISHEGYES (MALI IĐOŠ) (?–1918), 1896–1918
5. A.1.1.F.272 MAGISTRAT SLOBODNOG KRALJEVSKOG GRADA
(MAGISTRATUS LIBERAE ET REGIAE CIVITATIS
MARIA THERESIOPOLIS; STADTRATH DER KÖNIG-
LICHEN FREISTADT MARIA THERESIOPEL; SZA-
BADKA SZABAD KIRÁLYI VÁROS TANÁCSA) – MARIA
THERESIOPEL (SUBOTICA) (1779–1849), 1770–
1850
6. A.1.1.F.273 GRADSKO NAČELSTVO (BÜRGERMEISTERAMT) –
MARIA THERESIOPEL (SUBOTICA) (1849–1860),
1845–1861
7. A.1.1.F.311 OPŠTINA ČANTAVIR (CSANTAVÉR KÖZSÉG) –
CSANTAVÉR (ČANTAVIR) (1886–1918), 1900–1907
8. A.1.1.F.352 OPŠTINA ALEKSANDROVO (GEMEINDE SÁNDOR)
– SÁNDOR (ALEKSANDROVO) (1849–1860), 1849–
1860
9. A.1.1.F.353 OPŠTINA ALEKSANDROVO (SÁNDOR KŐZSÉG) –
SÁNDOR (ALEKSANDROVO) (1861–1904), 1861–
1905
10. A.1.1.F.409 DR LAJOŠ KERN, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK (DR.
KERN LAJOS, KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ) – TOPOLYA
(BAČKA TOPOLA) (?–?), 1985–1902
11. A.1.1.F.410 DR ĐERĐ SIRČIĆ, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK (DR.
SIRCHICH GYÖRGY, KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ) –
TOPOLYA BAČKA TOPOLA) (?–?), 1903– 1911
12. A.1.1.F.412 DR ANDRIJA PLETIKOSIĆ, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK
– BAČKA TOPOLA (?–?), 1924–1934
13. A.1.1.F.433 OPŠTINA BAJMOK – BAJMOK (?–1918), 1878–1918
341
14. A.1.1.F.469 ZEMALJSKA GRAĐEVINSKA UPRAVA ZA SRPSKO
VOJVODSTVO I TAMIŠKI BANAT TEMIŠVAR –
GRAĐEVINSKA SEKCIJA SUBOTICA (LANDES-
BAU– DIREKTION FÜR DIE SERBISCHE WOI-
WODSCHAFT UND DAS TEMESCHER BANAT –K.K.
BAUBEZIRKSEXPOSITUR ZU MARIA THERESIOPEL)
– MARIA THERESIOPEL (1850–1861), 1852–1854
A.1.2. ARHIVSKI FONDOVI 1918–1941.
Arhivski fondovi organa uprave između dva svetska rata sadrže arhivsku
građu organa uprave koji su delovali u okolini Subotice, kao i rada
javnobeležničkih kancelarija i kraljevskih javnih beležnika Subotice i Bačke
Topole. Ovde se nalazi deset arhivskih fondova sa različitom građom. Fondovi
Opština sadrže dokumente koji se odnose na rad kompletne uprave naseljenih
mesta, sa resornim odeljenjima. U fondu broj 259 nailazimo na finansijsku
dokumentaciju u vezi sa gradnjom puteva, izveštaje o selu, o mobilizaciji,
poverljive i strogo poverljive dokumente. Fond broj 411 sadrži
javnobeležnička akta, kupoprodajne, darovne i razdeobne ugovore.
Karakteristike građe: Građa ovih fondova je sačuvana delimično a kod
nekih fondova spisi su sačuvani fragmentarno. Sačuvani su zapisnici opština,
gruntovne odluke, katastarski posedovni listovi, finansijski dokumenti
Vremenski raspon građe: Vremenski raspon građe je 1918–1941.
godina. Manji broj dokumenata izlazi iz ovih graničnih godina pa tako imamo
predmet kod fonda 304 i 312 iz 1913. godine, kod fonda 395 iz 1869. godine.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Arhivski fondovi su sređeni
sa napisanim istorijskim beleškama i sumarnim inventarima.
Način zaštićenosti: Nakon sređivanja fondova građa je dostupna
istraživačima u originalu.
1. A.1.2.F.259 OPŠTINSKO POGLAVARSTVO STARA MORAVICA
– STARA MORAVICA (1919–1941), 1919–1941
2. A.1.2.F.263 OPŠTINA MALI IĐOŠ – MALI IĐOŠ (1919– 1941),
1919–1941
342
3. A.1.2.F.274 OPŠTINA BAJMOK – BAJMOK (1919–1941), 1919–
1941
4. A.1.2.F.304 OPŠTINA BAČKA TOPOLA – BAČKA TOPOLA
(1919–1941), 1913–1941
5. A.1.2.F.312 OPŠTINA ČANTAVIR – ČANTAVIR (1918–1941),
1913–1940
6. A.1.2.F.350 DR STIPAN MATIJEVIĆ (1872–1939), 1926–1927
7. A.1.2.F.395 DR VLADISLAV MANOJLOVIĆ, JAVNI BELEŽNIK
(1869–1938), 1927–1938
8. A.1.2.F.411 DR GERGE IZOR, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK
(DR. IZOR GERGŐ, KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ) – BAČKA
TOPOLA (?–?), 1911–1921
9. A. 1.2.F.413 DR SIMA POPOVIĆ, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK
(?–?), 1934–1941
10. A.1.2.F.417 DR LUKA BOGDANOVIĆ, JAVNI BELEŽNIK – BAČKA
TOPOLA (1932–1941), 1932–1941
A.1.3. ARHIVSKI FONDOVI 1941–1944.
Ovom podgrupom fondova obuhvaćeno je devet fondova nastalih radom
organa uprave mesta koja se nalaze u okolini Subotice, kao i tri fonda koja su
nastala radom kraljevskih javnih beležnika iz Bačke Topole
Fondovi Opština sadrže dokumente kao što je spisak pogubljenih na
groblju decembra 1941. godine kod fonda 258, podatke o službe- nicima
opštine kod fonda 260, javnobeležničke isprave kod fonda 414, kupoprodajne
i darovne ugovore, razdeobne nagodbe, oporuke i ostavinske predmete kod
fonda 415.
Karakteristike građe: Kod fondova ove kategorije knjige su sačuvane
manjim delom a spisi su fragmentarno sačuvani. Sačuvani dokumenti su
većinom pisani na mađarskom jeziku.
Vremenski raspon građe: Sačuvana arhivska građa datira iz perioda
1941–1944. godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Svi fondovi osim fonda 313
koji je delimično sređen, sređeni su, sa napisanim sumarnim inventarom.
343
Način zaštićenosti: Arhivska građa se koristi u originalu.
1. A.1.3.F.258 OPŠTINA PAČIR (PACSÉR KÖZSÉG) – PACSÉR
(PAČIR) (1941–1944), 1941–1944
2. A.1.3.F.260 OPŠTINA STARA MORAVICA (BÁCSKOSSUTH-
FALVA NAGYKÖZSÉG) – BÁCSKOSSUTHFALVA
(STARA MORAVICA) (1941–1944), 1941–1944
3. A.1.3.F.264 OPŠTINA MALI IĐOŠ (KISHEGYES NAGYKÖZ- SÉG)
– KISHEGYES (MALI IĐOŠ) (1941–1944), 1941–1944
4. A.1.3.F.305 OPŠTINA BAČKA TOPOLA (TOPOLYA KÖZSÉG) –
TOPOLYA (BAČKA TOPOLA) (1941–1944), 1941–1944
5. A.1.3.F.313 OPŠTINA ČANTAVIR (CSANTAVÉR KÖZSÉG) –
CSANTAVÉR (ČANTAVIR) (1941–1944), 1938–1944
6. A.1.3.F.414 DR ŠANDOR PUMER, KRALJEVSKI JAVNI BE-
LEŽNIK (DR. PUMMER SÁNDOR, KIRÁLYI KÖZ-
JEGYZŐ) – TOPOLYA (BAČKA TOPOLA) (1941–1944),
1941–1944
7. A.1.3.F.415 DR JOŽEF MAJOR, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK
(DR. MAJOR JÓZSEF, KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ) –
TOPOLYA (BAČKA TOPOLA) (1942–1944), 1942–1944
8. A.1.3.F.416 DR REŽE SLEZAK, PRIVREMENI JAVNI BELEŽNIK
(DR SZLEZÁK REZSŐ, IDEIGLENES KÖZJEGYZŐ)
(1941–1942), 1941–1942
9. A.1.3.F.470 OPŠTINA FEKETIĆ (BÁCSFEKETEHEGY KÖZSÉG) –
BÁCSFEKETEHEGY (FEKETIĆ) (1941– 1944), 1941–
1942
A.1.4. ARHIVSKI FONDOVI OD 1944.
U ovu podgrupu spadaju fondovi organa uprave koji su radili nakon
završetka Drugog svetskog rata, ukupno trideset fondova. Iz sačuvanih
dokumenata saznajemo o karakteristikama novo uspostavljenog društveno-
političkog sistema, vlasti i života u ovoj vremenskoj epohi.
Arhivska građa fondova Narodnih odbora opština, sreskog NOO,
Skupštine opštine sadrži dokumente iz kojih može da se sagleda
344
organizacija društveno-političkog i ekonomskog života nakon rata. U
nadležnosti mesnih narodnih odbora je spadalo staranje o svim potrebama
mesnog karaktera – ekonomskim, socijalnim, zdravstvenim, kulturnim kao i
izvršenje svih uputstava i odluka viših odbora. U ovim fondovima nailazimo
na dokumente koji se odnose na eksproprijaciju, konfiskaciju, kolonizaciju,
utvrđivanje ratne štete i o ekonomskoj situaciji.
Karakteristika građe: Građa ovih fondova je dobro sačuvana.Sačuvane
su knjige i spisi. Dokumenti su pisani na srpskom jeziku.
Vremenski raspon građe: Vremenski raspon građe je većinom od 1945.
godine pa do šesdesetih godina prošlog veka. Većih odstupanja imamo kod
fonda 283 gde imamo dokumenata od 1896. godine i kod fondova 396 i 452
gde su sačuvani dokumenti iz 1991–92. godine kao i fonda 468 gde je
preuzeta arhivska građa do 2007. godine.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Većina fondova je sređena
sa izrađenim sumarnim inventarima. Iz ove grupe fondova nesređeni su
fondovi: 265, 396, 432, 434, 452 i 468.
Način zaštićenosti: Arhivska građa se koristi u originalu pošto nije
mikrofilmovana ni digitalizovana.
1. A.1.4.F.233 MESNA UPRAVA ZA OBRADU ZEMLJIŠTA NOVOG
NASELJA BROJ IX – BIKOVO (1946–1949), 1946–
1949
2. A.1.4.F.234 MESNA UPRAVA ZA OBRADU ZEMLJIŠTA NOVOG
NASELJA BROJ X – STARI ŽEDNIK (1946–1949),
1945–1949
3. A.1.4.F.238 MESNA UPRAVA NARODNIH POLJOPRIVREDNIH
DOBARA – PAČIR (1945– ?), 1945–1947
4. A.1.4.F.265 SKUPŠTINA OPŠTINE MALI IĐOŠ – MALI IĐOŠ
(1944– ?), 1944–1971
5. A.1.4.F.266 NARODNI ODBOR OPŠTINE FEKETIĆ – FEKETIĆ
(1944–1959), 1944–1959
6. A.1.4.F.267 NARODNI ODBOR OPŠTINE LOVĆENAC –
LOVĆENAC (1944–1959), 1945–1959
7. A.1.4.F.283 OPŠTINSKA GEODETSKA UPRAVA – SUBOTICA
(1965–?), 1896–1973
8. A.1.4.F.306 OPŠTINSKO SINDIKALNO VEĆE – BAJMOK (1945–
1965), 1952–1956
345
9. A.1.4.F.314 NARODNI ODBOR OPŠTINE ČANTAVIR – ČAN-
TAVIR (1944–1962), 1944–1946
10. A.1.4.F.358 NARODNI ODBOR OPŠTINE ŽEDNIK – ŽEDNIK
(1946–1959), 1954–1959
11. A.1.4.F.359 NARODNI ODBOR OPŠTINE TAVANKUT –
TAVANKUT (1946–1959), 1955–1959
12. A.1.4.F.360 NARODNI ODBOR OPŠTINE PALIĆ – PALIĆ (1946–
1959), 1946–1959
13. A.1.4.F.361 NARODNI ODBOR OPŠTINE ALEKSANDROVO –
ALEKSANDROVO (1952–1955), 1952–1955
14. A.1.4.F.362 NARODNI ODBOR OPŠTINE MLAKA – SUBOTICA
(1952–1956), 1952–1956
15. A.1.4.F.363 NARODNI ODBOR OPŠTINE KELEBIJA – SUBO-
TICA (1952–1955), 1952–1955
16. A.1.4.F.364 NARODNI ODBOR OPŠTINE NOVO SELO – SUBO-
TICA (1952–1955), 1952–1955
17. A.1.4.F.365 NARODNI ODBOR OPŠTINE STARI GRAD –
SUBOTICA (1952–1959), 1952–1959
18. A.1.4.F.366 NARODNI ODBOR OPŠTINE NOVI GRAD – SUBO-
TICA (1952–1959), 1952–1959
19. A.1.4.F.367 NARODNI ODBOR OPŠTINE DONJI GRAD – SUBO-
TICA (1952–1959), 1952–1959
20. A.1.4.F.368 NARODNI ODBOR OPŠTINE BIKOVO – SUBO- TICA
(1946–1959), 1951–1959
21. A.1.4.F.369 NARODNI ODBOR OPŠTINE MALA BOSNA – SU-
BOTICA (1946–1955), 1948–1956
22. A.1.4.F.377 URED ZA KATASTAR – SUBOTICA (1945–1965),
1898–1965
23. A.1.4.F.385 KOMISIJA ZA RATNU ŠTETU SREZA I GRADA SU-
BOTICE – SUBOTICA (1946–1947), 1946–1947
24. A.1.4.F.396 MESNE ZAJEDNICE/RZZS – SUBOTICA (1964–
1996), 1981–1991
346
25. A.1.4.F.425 NARODNI ODBOR OPŠTINE – SUBOTICA (1960–
1965), 1958–1965
26. A.1.4.F.432 MESNA KANCELARIJA ČANTAVIR – ČANTAVIR
(1963– ?), 1963–1968
27. A.1.4.F.434 OPŠTINA BAJMOK – BAJMOK (1945–1965), 1945–
1965
28. A.1.4.F.452 MESNA KANCELARIJA BAJNAT – SUBOTICA (1964–
?), 1962–1992
29. A.1.4.F.468 SKUPŠTINA OPŠTINE – SUBOTICA (1965–?), 1966–
2007
30. A.1.4.F.483 SRESKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR –
SUBOTICA (1945), 1945
A.2. PRAVOSUĐE
A.2.1. ARHIVSKI FONDOVI DO 1918.
U ovu podgrupu spada jedan arhivski fond. Fond 342 – Državno tužilaštvo
Subotica je fond koji sadrži dokumente u vezi sa korupcijom, krađom, fizičkim
zlostavljanjem, nasilnim ponašanjem, zapisnike sa saslušanja i mesečne
izveštaje o radu Tužilaštva. Javna tužilaštva su bila sveobuhvatni, opšti organi
za kontrolu zakonitosti rada gotovo svih drugih državnih organa. U njihov
delokrug je spadala i opšta kontrola nad sprovođenjem zakona. Državno
tužilaštvo je bilo nezavisno od sudova i obrnuto. U centralističkoj Habsburškoj
monar- hiji predstavnike tužilaštva, na predlog Ministra pravde, imenovao je
kralj.
Karakteristika građe: Od arhivske građe ovoga fonda sačuvani su samo
spisi šest arhivskih kutija. Knjige nisu sačuvane.
Vremenski raspon građe: Arhivska građa je sačuvana za period 1852–
1854. godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Ovaj fond je sređen sa
izrađenim sumarnim inventarom.
Način zaštićenosti: Fond nije mikrofilmovan ni digitalizovan pa se
arhivska građa može koristiti u originalu.
347
1. A.2.1.F.342 DRŽAVNO TUŽILAŠTVO (STAATSANWALTSCHAFT)
– THERESIOPEL (SUBOTICA) (1849–1861), 1852–1854
A.2.2. ARHIVSKI FONDOVI 1918–1941.
U ovoj grupi fondova se nalaze dva arhivska fonda. To su fondovi Sreskog
suda u Subotici i u Bačkoj Topoli. Oni su vršili sudsku vlast u prvom stepenu
u građanskim parnicama, trgovačkim i meničnim predmetima, vanparničnim
predmetima i predmetima izvršenja, kao i krivičnim predmetima. Vodili su i
katastarske zemljišne knjige.
Karakteristike građe: Kod oba fonda knjige i spisi su većim delom
sačuvani. Ukupno je sačuvano 24,85 metara. Dokumenti su pisani na
srpskom i mađarskom jeziku.
Vremenski raspon građe: Ova arhivska građa sadrži dokumenta iz
perioda 1919–1941. godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Fond broj 276 je sređen sa
sumarnim inventarom a fond broj 346 je nesređen.
Način zaštićenosti: Arhivska građa nije mikrofilmovana ni digitalizovana,
pa se koristi u originalu.
1. A.2.2.F.276 SRESKI SUD SUBOTICA – SUBOTICA (1919–1941),
(1918) 1919–1941
2. A.2.2.F.346 SRESKI SUD BAČKA TOPOLA – BAČKA TOPOLA
(1919–1941), 1919–1941
A.2.3. ARHIVSKI FONDOVI 1941–1944.
U ovu grupu spadaju tri arhivska fonda. To su Sreski sud u Subotici i Bačkoj
Topoli, kao i Subotičko kraljevsko tužilaštvo. Sreski sudovi su predstavljali
prvostepene sudske instance, čija je teritorijalna nadležnost bila ista sa
upravnim područjem odnosno sa srezom. Sreski sud u Subotici potpadao je
pod nadležnost Subotičkog Kraljevskog sudbenog stola (pored senćanskog i
bačkotopolskog suda). Svi sudovi su se vremenom preorijentisali na mađarski
pravosudni sistem koji je datirao još iz perioda Monarhije.
Karakteristika građe: Građa je kod fonda 277 sačuvana delimično, kod
fonda 279 knjige su sačuvane fragmentarno a spisi delimično, a kod fonda
347 delimično. Ukupno je sačuvano 7,88 metara. Jezik na kome su pisani
dokumenti je mađarski i srpski.
348
Vremenski raspon građe: Ova arhivska građa sadrži dokumenta iz
perioda 1941–1944. godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Fondovi su sređeni sa
izrađenim sumarnim inventarima.
Način zaštićenosti: Arhivska građa se koristi u originalu.
1. A.2.3.F.277 SRESKI SUD (KIRÁLYI JÁRÁSBÍRÓSÁG) – SZA- BADKA
(SUBOTICA) (1941–1944), (1852) 1941–1944
2. A.2.3.F.279 SUBOTIČKO KRALJEVSKO TUŽILAŠTVO (SZABAD- KAI
KIRÁLYI ÜGYÉSZSÉG) – SZABADKA (SUBOTICA)
(1941–1944), 1940–1944
3. A.2.3.F.347 SRESKI SUD (MAGYAR KIRÁLYI JÁRÁSBÍRÓSÁG) –
(BAČKA TOPOLA) (1941–1944), 1941–1944
A.2.4. ARHIVSKI FONDOVI OD 1944.
Iz ove grupe fondova je sačuvano dvanaest arhivskih fondova. To su
Opštinski sud Subotice i Bačke Topole, Sreski sudovi Subotice i Bačke
Topole, Okružni privredni sud Subotice, kao i Opštinski društveni
pravobranilac samoupravljanja Malog Iđoša, Subotice i Bačke Topole.
Fondovi 278 i 281 su fondovi složene strukture, kao i fond 466 i fond 467.
Karakteristike građe: Za fondove ove podgrupe arhivska građa je dobro
sačuvana. Najviše sačuvane građe ima u okviru fonda 466 Opštinski sud
Subotica gde je sačuvano 426,71 metar. U fondu broj 467 Opštinski sud Bačka
Topola je sačuvano 180,14 metara. Preko sto metara imaju fondovi broj 232,
278 i 281.
Vremenski raspon građe: Vremenski period iz kojeg datiraju ovi
dokumenti je 1945–1991. godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Većina fondova iz ove
podgrupe je nesređena. Sređena su samo dva fonda.
Način zaštićenosti: Građa se koristi u originalu.
1. A.2.4.F.232 JAVNO PRAVOBRANILAŠTVO SREZA SUBOTICA –
SUBOTICA (1953–1965), 1953–1965
2. A.2.4.F.278 SRESKI SUD – SUBOTICA (1945–1963), 1945–1966
3. A.2.4.F.280 OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO – SUBOTICA (1946–1978),
1947–1958
349
4. A.2.4.F.281 SRESKI SUD – BAČKA TOPOLA (1945–1963), 1945–
1966
5. A.2.4.F.397 OPŠTINSKI DRUŠTVENI PRAVOBRANILAC SA-
MOUPRAVLJANJA – BAČKA TOPOLA (1974–1991),
1975–1991
6. A.2.4.F.398 OPŠTINSKI DRUŠTVENI PRAVOBRANILAC SA-
MOUPRAVLJANJA – SUBOTICA (1974–1991), 1975–
1991
7. A.2.4.F.403 OPŠTINSKI DRUŠTVENI PRAVOBRANILAC SA-
MOUPRAVLJANJA (KÖZSÉGI TÁRSADALMI ÖNIGAZ-
GATÁSI ÜGYÉSZ) – MALI IĐOŠ (1975–1991), 1986–
1989
8. A.2.4.F.419 OKRUŽNI PRIVREDNI SUD – SUBOTICA (1954– 1975),
1945–1975
9. A.2.4.F.420 OSNOVNI SUD UDRUŽENOG RADA – SUBOTICA (1975–
1991), 1977–1992
10. A.2.4.F.466 OPŠTINSKI SUD – SUBOTICA (1963–1975), 1966–
1982
11. A.2.4.F.467 OPŠTINSKI SUD – BAČKA TOPOLA (1963–?), 1966– 1982
12. A.2.4.F.475 OPŠTINSKO JAVNO TUŽILAŠTVO – BAČKA TOPOLA (?–
?), 1946–1993
A.3. VOJNE JEDINICE, USTANOVE I ORGANIZACIJE
A.3.4. ARHIVSKI FONDOVI OD 1944.
Podgrupa fondova vojnog karaktera ima pet arhivskih fondova iz perioda
neposredno posle rata. To je arhivska građa vojnih organizacija u kojoj se mogu
naći podaci o životu i radu u mestima u vreme vojne uprave – o mobilizaciji,
snabdevanju, traganju za vojnim obveznicima, o zanatlijama, broju
stanovništva i zaposlenima.
Karakteristike građe: Kod većine fondova knjige nisu sačuvane a spisi
su sačuvani delimično. Ukupno je sačuvano 8,04 metra. Dokumenti su pisani
na srpskom jeziku.
350
Vremenski raspon građe: Ova grupa obuhvata vremenski period od
1944–1991. godine
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Dva fonda iz ove grupe su
sređena a tri nesređena.
Način zaštićenosti: Arhivska građa je dostupna za istraživanje u
originalu.
1. A.3.4.F.284 VOJNA STANICA PAČIR – PAČIR (1944–1945), 1944–1945
2. A.3.4.F.348 VOJNA STANICA STARA MORAVICA – STARA MORAVICA (1944–1945), 1944–1945
3. A.3.4.F.393 OPŠTINSKI SEKRETARIJAT ZA NARODNU
ODBRANU – BAČKA TOPOLA (?–1991), 1969–1991
4. A.3.4.F.394 OPŠTINSKI SEKRETARIJAT ZA NARODNU ODBRANU – SUBOTICA (?–1991), 1965–1990
5. A.3.4.F.471 A.3.4.F.471 VOJNI SUD VOJNE OBLASTI U VOJVODINI JUGOSLOVENSKE ARMIJE U VEĆU SUBOTIČKE KOMANDE PODRUČJA (?–?), 1945–1950
A.4. PROSVETNE, KULTURNE I NAUČNE USTANOVE I
ORGANIZACIJE
A.4.1. PROSVETNE USTANOVE I ORGANIZACIJE
U prvoj polvini XIX veka, prosvetne ustanove su bile verskog karaktera i
radile su pri crkvenim opštinama. Tako je sačuvan fond 444 Srpska
pravoslavna škola u Aleksandrovu, koja je počela sa radom 1804. godine i o
kojoj je brigu vodila crkvena opština. Za vreme vladavine carice Marije
Terezije, počinju da rade i svetovne škole. Polovinom XIX veka sve više se
otvaraju državne škole. Građanske škole u Vojvodini su tokom druge polovine
XIX i u prvoj polovini XX veka bile podeljene na muške i ženske. Srednje
građanske škole su bile podeljene i po struci.
Ova podgrupa obuhvata 38 fondova koji su nastali radom više prosvetnih
ustanova u Subotici. Među njima se nalazi nekoliko srednjih gimnazija,
srednje škole i nekoliko srednjih stručnih škola. Najviše fondova, njih 19, su
fondovi osnovnih škola. Jedan fond je fond Pravnog fakulteta u Subotici.
351
Karakteristike građe: Za fondove ove podgrupe je sačuvano najviše
arhivske građe u knjigama. Kod većine fondova spisi nisu sačuvani. Jezik
građe je na latinski, nemački, mađarski i srpski.
Vremenski raspon građe: Arhivska građa obuhvata period 1871–1991.
godine.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Fondovi su sređeni sa
izrađenim sumarnim inventarima o fondu, izuzev fondova 269 i 356 koji su
nesređeni.
Način zaštićenosti: Pošto arhivska građa nije mikrofilmovana ni
digitalizovana, istraživači mogu da je koriste u originalu.
1. A.4.1.F.228 PRAVNI FAKULTET – SUBOTICA (1920–1941), 1920–
1941
2. A.4.1.F.236 UČITELJSKA ŠKOLA SA OSNOVNOM ŠKOLOM
VEŽBAONICOM – SUBOTICA (1871–1973), 1874– 1973
3. A.4.1.F.239 OSNOVNA ŠKOLA „PETEFI BRIGADA“ – HAJ-
DUKOVO (?–?), 1919–1950
4. A.4.1.F.240 OSNOVNA ŠKOLA „IVO LOLA RIBAR“ – SUBOTICA
(1856–?), 1901–1974
5. A.4.1.F.241 OSNOVNA ŠKOLA „ĐURO SALAJ“ – SUBOTICA (187–
?), 1871–1950
6. A.4.1.F.242 NARODNA OSNOVNA ŠKOLA – BAJMOK (1921–
1953), 1921–1953
7. A.4.1.F.243 OSNOVNA ŠKOLA „NIKOLA TESLA“ – BAJMOK
(1953–1963), 1950–1963
8. A.4.1.F.244 OSNOVNA ŠKOLA „SVETOZAR MARKOVIĆ“ –
BAJMOK (1953–1963) , 1949–1963
9. A.4.1.F.245 NEPOTPUNA MEŠOVITA GIMNAZIJA – BAJMOK
(1945–1953), 1945–1953
10. A.4.1.F.246 ŠKOLA UČENIKA U PRIVREDI „ĐORĐE ZLIČIĆ“ –
BAJMOK (1956–1958), 1923–1958
11. A.4.1.F.247 ŠKOLA ZA POLJOPRIVREDNE PROIZVOĐAČE –
BAJMOK (1955–1962), 1953–1961
12. A.4.1.F.248 ŠKOLA ZA OPŠTE OBRAZOVANJE RADNIKA – BAJ-
MOK (1955–1957), 1955–1958
352
13. A.4.1.F.253 NIŽA MEDICINSKA ŠKOLA INTERNATSKOG TIPA
– SUBOTICA (1947–1954), 1947–1954
14. A.4.1.F.269 VIŠA TEHNIČKA GRAĐEVINSKA ŠKOLA – SUBOTICA
(1960–1985), 1960–1985
15. A.4.1.F.330 ŠKOLA ZA ZAJEDNIČKO SREDNjE OBRAZOVANJE I
OBRAZOVANJE „MOŠA PIJADE“ OOUR ZAJEDNIČKA
SREDNJA ŠKOLA „BRATSTVO“ – SUBOTICA (1977–
1983), 1973–1984
16. A.4.1.F.331 POTPUNA MEŠOVITA GIMNAZIJA SA MAĐARSKIM
NASTAVNIM JEZIKOM – SUBOTICA (1944– 1956),
1944–1956
17. A.4.1.F.332 PIARISTIČKA GIMNAZIJA (SZABADKAI VÁROSI
KATOLIKUS GIMNÁZIUM) – SZABADKA (SUBOTICA)
(1942–1944), 1942–1944
18. A.4.1.F.333 ŠKOLA ZA OPŠTE OBRAZOVANJE RADNIKA – SU-
BOTICA (1947–1962), 1947–1962
19. A.4.1.F.356 GIMNAZIJA „BRATSTVO–JEDINSTVO“. BAČKA TO- POLA
(1965–1979), 1965–1977
20. A.4.1.F.370 OSNOVNA ŠKOLA „SONJA MARINKOVIĆ“ – SU- BOTICA
(1871– ?), 1871–1963
21. A.4.1.F.371 OSNOVNA ŠKOLA „MATKO VUKOVIĆ“ – SUBOTICA
(1871–?), 1871–1944
22. A.4.1.F.372 OSNOVNA ŠKOLA „KIZUR IŠTVAN“ – SUBOTICA (1890 –
?), 1890–1944
23. A.4.1.F.373 OSNOVNA ŠKOLA „JOVAN JOVANOVIĆ ZMAJ“ –
SUBOTICA (1871–?), 1871–1945
24. A.4.1.F.383 OSNOVNA ŠKOLA „ADI ENDRE“ – MALI IĐOŠ (1876–
1946), 1947
25. A.4.1.F.384 OSNOVNA ŠKOLA „25. MAJ“ – SUBOTICA (1804– 1957),
1947
26. A.4.1.F.386 DRŽAVNA GRAĐANSKA ŠKOLA (ÁLLAMI POLGÁRI IS-
KOLA) – TOPOLYA (BAČKA TOPOLA) (1909–1944),
1909–1944
27. A.4.1.F.399 OSNOVNA ŠKOLA „VIII VOJVOĐANSKA UDARNA
BRIGADA“ – SUBOTICA (?–?), 1921–1950
353
28. A.4.1.F.400 OSNOVNA ŠKOLA „NARODNI HEROJI“ (ÁLTALÁNOS
ISKOLA) – ČANTAVIR (?–?), 1899–1944 (1955)
29. A.4.1.F.405 OSNOVNA ŠKOLA „VLADIMIR NAZOR“ (ÁLTALÁNOS
ISKOLA) – PALIĆ (1961–?), 1921–1944
30. A.4.1.F.406 OSNOVNA ŠKOLA „IVAN MILUTINOVIĆ“ – SUBOTICA
(1871–?), 1921–1945
31. A.4.1.F.422 PROSVETNO PEDAGOŠKI ZAVOD – SUBOTICA (1966–
1991), 1966–1991
32. A.4.1.F.427 ZBIRKA MATIČNIH KNJIGA OSNOVNIH ŠKOLA (ELEMI
ISKOLAI ANYAKÖNYVEK GYŰJTEMÉNYE) – BAČKA
TOPOLA (1859–1941), 1859–1941
33. A.4.1.F.439 DRŽAVNA OSNOVNA ŠKOLA „SVETI SAVA“ VIII KRUGA –
SUBOTICA (1710–1945), 1918–1945
34. A.4.1.F.440 RIMOKATOLIČKA ŽENSKA OSNOVNA I GRAĐANSKA
ŠKOLA „NAŠA GOSPA“ (A SZABADKAI RÓMAI
KATOLIKUS ELEMI ÉS FELSŐ LEÁNY NÉPISKOLA) –
SUBOTICA(1874–1944), 1890–1944
35. A.4.1.F.441 OSNOVNA ŠKOLA „KARAĐORĐE“ VIII KRUGA – SUBO-
TICA (?– ?), (1921–1941)
36. A.4.1.F.442 STRUČNA ŠKOLA ZA UČENIKE U INDUSTRIJI I PRIVREDI
– MALI IĐOŠ (?–?), 1924–1953
37. A.4.1.F.443 STRUČNA ŠKOLA ZA UČENIKE U PRIVREDI – ČAN-
TAVIR (?–?), 1902–1955
38. A.4.1.F.444 SRPSKA PRAVOSLAVNA ŠKOLA – ALEKSANDROVO
(1804–1948), 1874–1918
A.4.2. KULTURNE USTANOVE I ORGANIZACIJE
U ovoj podgrupi fondova nalazi se šesnaest fondova. Svi arhivski fondovi
izuzev fonda broj 436, datiraju iz vremenskog perioda – posle Drugog svetskog
rata.
Karakteristike građe: Arhivska građa je kod većine fondova delimično
sačuvana. Najviše je sačuvano građe kod fonda 302 ukupno 38 metara.
Sačuvani dokumenti su pisani na srpskom, mađarskom i u maloj količini na
nemačkom jeziku.
354
Vremenski raspon građe: Vremenski raspon građe je 1866–1989.
godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Većina fondova je sređena
sa izrađenim sumarnim inventarom. Iz ove podgrupe fondova imamo šest
nesređenih fondova.
Način zaštićenosti: Arhivska građa nije sređena ni digitali- zovana pa
korisnici mogu da je koriste u originalu.
1. A.4.2.F.225 HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO – SUBOTICA (1946–
1947), 1946–1947
2. A.4.2.F.299 PREDUZEĆE ZA PRIKAZIVANJE FILMOVA „PETEFI“ –
STARA MORAVICA (1959–1963), 1961–1963
3. A.4.2.F.302 DOM KULTURE (KULTÚROTTHON) – SUBOTICA (1967–
1985), 1965–1985
4. A.4.2.F.309 OPŠTINSKA ZAJEDNICA KULTURE – SUBOTICA (1969–
1974), 1969–1974
5. A.4.2.F327 DOM OMLADINE I PIONIRA – SUBOTICA (1972– 1982),
1972–1982
6. A.4.2.F378 PREDUZEĆE ZA PRIKAZIVANJE FILMOVA SLAVICA –
MALI IĐOŠ (1947–1963), 1960–1988
7. A.4.2.F.379 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA SOCIJALNU I
DEČIJU ZAŠTITU – BAČKA TOPOLA (?–?), 1974–1989
8. A.4.2.F.380 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA FIZIČKU
KULTURU – BAČKA TOPOLA (?–?), 1975 – 1989
9. A.4.2.F.381 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA KULTURU,
TEHNIČKU KULTURU I INFORMISANJE – BAČKA
TOPOLA (?–?), 1974–1989
10. A.4.2.F.382 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA VA-
SPITANJE I OBRAZOVANJE – BAČKA TOPOLA (?–?),
1974–1989
11. A.4.2.F.387 DOM KULTURE BAČKA TOPOLA – BAČKA TOPOLA
(1975–1979), 1970–1978
12. A.4.2.F.388 PREDUZEĆE ZA PRIKAZIVANJE FILMOVA „VOJVO-
DINA“ – BAČKA TOPOLA (1962–1975), 1958–1975
355
13. A.4.2.F.389 KULTURNO-PROPAGANDNI CENTAR – BAČKA
TOPOLA (1960–1963), 1960–1963
14. A.4.2.F.390 KULTURNO-PROSVETNA ZAJEDNICA – BAČKA
TOPOLA (1958–1969), 1962–1969
15. A.4.2.F.391 OPŠTINSKA ZAJEDNICA KULTURE – BAČKA
TOPOLA (1969–1974), 1969–1976
16. A.4.2.F.436 SRPSKA ČITAONICA U SUBOTICI – SUBOTICA
(1862–1959), 1866–1959
A.5. SOCIJALNE I ZDRAVSTVENE USTANOVE I
ORGANIZACIJE
A.5.1. SOCIJALNE USTANOVE
Ova pogrupa obuhvata četiri arhivska fonda. Dva fonda su sređena, jedan
je delimično sređen a jedan je nesređen. Kod fonda 424 sačuvane su matične
knjige štićenika i matične knjige zaposlenih. Ustanova je radila od 1903. godine
kao ogranak Glavnog dečjeg doma u Budimpešti.
Karakteristike građe: Najviše arhivske građe je sačuvano u okviru F. 424,
ukupno 41,20 metara. Jezik građe je srpski.
Vremenski raspon građe: Arhivska građa datira iz perioda 1900– 1986.
godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Dva fonda 354 i 355 su
sređeni sa izrađenim sumarnim inventarom.
Način zaštićenosti: Arhivska građa je dostupna za istraživanje u
originalu.
1. A.5.1.F.354 DOM ZA BOGALJASTU DECU – SUBOTICA (1921–?),
1928–1930
2. A.5.1.F.355 DRŽAVNI ŠEGRTSKI DOM – SUBOTICA (1922 – ?),
1920–1930
3. A.5.1.F.424 POKRAJINSKI DEČIJI DOM „KOLEVKA“ – SUBO- TICA
(1903–?), 1900–1986
4. A.5.1.F.447 SLUŽBA PRAVNE POMOĆI SKUPŠTINE OPŠTINE
– SUBOTICA (1964–?), 1964–1973
356
A.6. PRIVREDA I BANKARSTVO
A.6.1. BANKE I NOVČANI ZAVODI
U ovu podgrupu fondova spada jedan arhivski fond. Arhivska građa je
nastala 90-ih godina prošloga veka.
Karakteristike građe: Arhivska građa je sačuvana u količini od 2,19 metara,
u knjigama. registrima i dosijeima. Pisana je na srpskom jeziku.
Vremenski raspon građe: Arhivska građa je sačuvana u vremenskom
rasponu 1993–1996. godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Ovaj fond je nesređen.
Način zaštićenosti: Arhivska građa se koristi u originalu.
1. A.6.1.F.456 „AGROS BANKA“ AD SUBOTICA – SUBOTICA (1978–
?), 1993–1996 (2001)
A.6.2. PRIVREDNA UDRUŽENJA I SAVEZI
A.6.2.1. PRIVREDNA UDRUŽENJA
U ovu podgrupu spada jedan arhivski fond. Iz sačuvane arhivske građe
možemo saznati podatke o trgovcima i industrijalcima u Subotici, o njihovom
radu i o izložbama koje su priređivali.
Karakteristike građe: Sačuvane su knjige i spisi u količini od 2,72 metra.
Jezik građe je srpski i mađarski.
Vremenski raspon građe: Arhivska građa datira iz perioda 1899– 1932.
godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Za ovaj fond je izrađen
sumarni inventar sa istorijskom beleškom.
Način zaštićenosti: Arhivska građa je dostupna za istraživanje u
originalu.
1. A.6.2.1.F.235 UDRUŽENJE TRGOVACA I INDUSTRIJALACA –
SUBOTICA (1899–1932), 1899–1932 (1934)
A.6.3. PRIVREDNA PREDUZEĆA
U ovoj podgrupi se nalazi 21 arhivski fond. Arhivska građa je nastala
radom više privrednih preduzeća, kao građevinskog, zavoda za
357
plastiku, ambalažu i grafiku, nameštaja, limarije i za proizvodnju obuće.
Po količini sačuvane građe najveći je fond 473 gde se čuva 333,7 metara,
a veći su još fond 431 sa 219,68 metara i fond 437 sa 242,53 metra. Pored
personalne dokumentacije sačuvani su izveštaji o poslovanju preduzeća,
investicioni programi, elaborati, projekti i urbanističko-tehnički uslovi,
hidromehanički elaborati. Kod većine fondova je sačuvana samo finansijska
i personalna dokumentacija.
Karakteristike građe: Kod većine fondova građa je sačuvana delimično.
Jezik građe je srpski i mađarski.
Vremenski raspon građe: Sačuvana arhivska građa datira iz perioda
1936 – 2010. godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Iz ove grupe fondova su
sređeni samo šest fondova sa sumarnim inventarom.
Način zaštićenosti: Arhivska građa se koristi u originalu.
1. A.6.3.F.227 „POLJOTEHNA“ PREDUZEĆE ZA PROMET ROBOM NA
VELIKO I MALO (1970–1980), 1970–1980
2. A.6.3.F.254 FABRIKA I TRGOVINA CIPELA „MARIKA“ – SUBOTICA
(1941–1946), 1939–1946
3. A.6.3.F.255 FABRIKA CIPELA „SEBRA“ BRAĆA SEREC – SUBOTICA
(1936–1947), 1936–1947
4. A.6.3.F.292 „PROGRES“ PREDUZEĆE ZA PROMET ROBOM –
SUBOTICA (1975–1988), 1969–1988
5. A.6.3.F.294 GRAĐEVINSKO PREDUZEĆA „ÉPÍTKEZÉS” – STARA
MORAVICA (1957–1959), 1957–1959
6. A.6.3.F.296 STAMBENA ZAJEDNICA – STARA MORAVICA (1959– 1962),
1960–1963
7. A.6.3.F.402 KRO SUBOTICA – OOUR „VENOPLAST“ – SUBOTICA
(1984–1987), 1966–1987
8. A.6.3.F.426 DRUŠTVENO PREDUZEĆE ZA PROIZVODNjU MODNE
OBUĆE „PETEFI“ – BAČKA TOPOLA (1954–1993),
1945–1993
9. A.6.3.F. 431 GRAĐEVINSKA RADNA ORGANIZACIJA „INTEGRAL“
– SUBOTICA (1956–?), 1946–1993
10. A.6.3.F.437 IGV „PROJEKAT“ – SUBOTICA (1964–1992), 1964–
1991
358
11. A.6.3.F.438 „STANDARD” I „STANDARDSERVIS“ – SUBOTICA
(1976–?), 1973–1993
12. A.6.3.F.449 PREDUZEĆE „PANONIJA“ ZAVOD ZA PLASTIKU,
AMBALAŽU I GRAFIKU – SUBOTICA (1947–2005),
1944–2004
13. A.6.3.F.457 IGM „BAČKA“ AD MALI IĐOŠ – MALI IĐOŠ (1953–
2007), 1966–2004 (2006)
14. A.6.3.F.459 DRUŠTVENO PREDUZEĆE „DUGA“ – SUBOTICA
(1961–2005), 1961–2004
15. A.6.3.F.460 DP „PEREŠ“ – BAČKI VINOGRADI (1997–2010),
1974–2004
16. A.6.3.F.461 DD „MEBLO“ – STARA MORAVICA (1960–2008), 1961–
2003
17. A.6.3.F.473 „1 MAJ“ BAČKA TOPOLA – BAČKA TOPOLA (1950–
2006), 1950–2006
18. A.6.3.F.482 MIP „LIMARI I KLIMATIZERI DRUŠTVENO
PREDUZEĆE – SUBOTICA (1988–2007), 1988–2007
19. A.6.3.F.489 DR EREŠ MEDžIK FUD – SUBOTICA (2007–2012),
2007–2010
20. A.6.3.F.490 „PREHRANA” DOO U STEČAJU – SUBOTICA (2006–
2009), 1990–2009
21. A.6.3.F.491 AD „AUROMETAL“ – SUBOTICA (1959–2012), 1959–
2008
A.6.3.1. INDUSTRIJA I RUDARSTVO
Ova podgrupa fondova sadrži podatke o radu fabrika i industrije u Subotici.
Kroz dokumenta ovih fondova pratimo razvoj i rad indu- strije u periodu 1947–
2010. godine. Većina fabrika je danas ugašena.
Karakteristike građe: Najviše sačuvane arhivske građe se nalazi u fondu
463 u količini od 42,68 metara. Kod ostalih fondova dokumenti su sačuvani u
manjem broju. Građa je pisana na srpskom jeziku.
Vremenski raspon građe: Vremenski raspon sačuvane arhivske građe je
1947–2010. godina. Sva građa je nastala nakon Drugog svetskog rata.
359
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Četiri fonda su sređena sa
izrađenim sumarnim inventarom, a tri fonda su nesređena.
Način zaštićenosti: Arhivska građa nije sređena ni digitalizovana pa se
može koristiti u originalu.
1. A.6.3.1.F.308 ELEKTRANA – SUBOTICA (1947–1960), 1947–1955
2. A.6.3.1.F.329 TVORNICA ČARAPA „8 MART“ – SUBOTICA (?–?), 1947–
1948
3. A.6.3.1.F.408 TVORNICA TRIKOTAŽE „BOSA MILIČEVIĆ“ – SUBOTICA
(1950–1971), 1947–1971
4. A.6.3.1.F.455 AD „SUBOTIČANKA“ SUBOTICA – SUBOTICA (1959–
2014), 1981–2003
5. A.6.3.1.F.463 A.D. ZA LIVENJE OBOJENIH METALA „LIVNICA“ –
SUBOTICA (1957–2009), 1957–2004 (2008)
6. A.6.3.1.F.464 INDUSTRIJA KOŽE KRZNA I KONFEKCIJE „PANONIJA“
A.D. – SUBOTICA (1957–?), 1957–2006
7. A.6.3.1.F.480 STEČAJNA MASA ZORKA KLOTILD 1904 – SUBOTICA
(1975–2010), 2002–2010
A.6.3.2. POLJOPRIVREDA, VODOPRIVREDA I ŠUMARSTVO
U ovu podgrupu fondova spada jedan arhivski fond. Ovaj fond pripada
socijalističkom društvenom periodu. Arhivska građa je nastala šezdesetih
godina prošloga veka.
Karakteristike građe: Dokumenti su sačuvani u količini od 82,10 metara.
Pisani su na srpskom jeziku.
Vremenski raspon građe: Vremenski raspon sačuvane dokumentacije je
1962–1984. godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Fond je nesređen.
Način zaštićenosti: Arhivska građa nije mikrofilmovana ni digitalizovana
pa se koristi u originalu.
1. A.6.3.2.F.249 „AGROPRODUKT“ EKSPORT-IMPORT, POSLOVNO
UDRUŽENJE PROIZVOĐAČA I PRERAĐIVAČA PO-
LJOPRIVREDNIH PROIZVODA – SUBOTICA (1968–
1984), 1962–1984
360
A.6.3.3. TRGOVINA, UGOSTITELjSTVO I TURIZAM
Svi fondovi iz ove podgrupe pripadaju vremenu nakon završetka Drugog
svetskog rata. Većina stvaralaca ove građe je započela svoj rad sredinom
dvadesetog veka. U vremenu tranzicije ova preduzeća prestaju da postoje.
Karakteristike građe: Opšta karakteristika sve građe je da je delimično ili
fragmentarno sačuvana. Sačuvana građa je pisana na srpskom jeziku.
Vremenski raspon građe: Vremenski period ove podgrupe fondova je
1947–2014. godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Većina fondova je
nesređena, a sređini fondovi sa izrađenim sumarnim inventarom iz ove
podgrupe su 250, 290, 291 i fond 307.
Način zaštićenosti: Arhivska građa se koristi u originalu pošto nije
mikrofilmovana ni digitalizovana.
1. A.6.3.3.F.250 „AGROPROMET“ TRGOVINA NA VELIKO I MALO –
SUBOTICA (1977–1985), 1976–1985
2. A.6.3.3.F.290 TRGOVAČKO PREDUZEĆE „NARODNI MAGAZIN“ –
SUBOTICA („NA–MA“ SUBOTICA) (1947–1969), 1947–
1954
3. A.6.3.3.F.291 „TEKSTIL“ TRGOVAČKO PREDUZEĆE – SUBOTICA
(1951–1969), 1952–1958
4. A.6.3.3.F.307 GRADSKO UGOSTITELjSKO PREDUZEĆE „GROZD“ –
SUBOTICA (1951–1953), 1951–1953
5. A.6.3.3.F.324 RADNA ORGANIZACIJA ZA PROMET I ODRŽAVANJE
MOTORNIH VOZILA „AUTOOPREMA“ – SUBOTICA
(1960–1986), 1950–1987
6. A.6.3.3.F.325 RADNA ORGANIZACIJA „AUTOOPREMA“ – OOUR
„TRGOVINA“ – SUBOTICA (1974–1986), 1968–1988
7. A.6.3.3.F.445 DRUŠTVENO PREDUZEĆE ZA PROMET ROBE I USLUGA
„VELEHEM“ – SUBOTICA (1991–1999), 1991– 1998
8. A.6.3.3.F.476 DRUŠTVENO UGOSTITELJSKO– TURISTIČKO PRE-
DUZEĆE „VOJVODINA“ – BAČKA TOPOLA (1960–
2008), 1961–2000
361
9. A.6.3.3.F.479 GAZIM CO – SUBOTICA (1996–2002), 1996–2002
10. A.6.3.3.F.484 D.O.O. „FMPE“ – BAČKA TOPOLA (1992–2014), 2006–
2008
11. A.6.3.3.F.485 „KOMING“ D.O.O. – SUBOTICA (2002–2011), 2002–
2008
12. A.6.3.3.F.486 JUKOM INTERNACIONAL D.O.O. (YUCOM INTER-
NATIONAL D.O.O.) – SUBOTICA (2003–2011), 2003–
2009
13. A.6.3.3.F.488 AUTO PAL – ČANTAVIR (1989–2012), 2006–2008
A.6.3.4. SAOBRAĆAJ
U ovu podgrupu arhivskih fondova spada tri arhivska fonda. Osim kod
fonda 288, sva sačuvana građa je nastala nakon Drugog svetskog rata.
Karakteristike građe: Građa je sačuvana u spisima delimično, pisana
je na srpskom i mađarskom jeziku.
Vremenski raspon građe: Građa je sačuvana iz vremenskog perioda
1914 – 2003. godina. Raspon građe obuhvata period iz vremena Austro–
Ugarske pa do današnjih dana.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Samo jedan fond je sređen
sa izrađenim sumarnim inventarom dok su dva fonda nesređena.
Način zaštićenosti: Arhivska građa se koristi u originalu jer nije
mikrofilmovana ni digitalizovana.
1. A.6.3.4.F.288 ŽTO NOVI SAD – SEKCIJA ZA ODRŽAVANJE PRUGE
– SUBOTICA (?–?), 1914–1978
2. A.6.3.4.F.295 PREDUZEĆE ZA TRANSPORTNE USLUGE – STARA
MORAVICA (1954–1968), 1954–1969
3. A.6.3.4.F.450 DRUŠTVENO PREDUZEĆE ZA DOMAĆI MEĐUNA-
RODNI TRANSPORT ROBE „DINAMOŠPED“ –
SUBOTICA (1991–2011), 1953–2003
A.6.3.5. OSTALO
U ovu podgrupu arhivskih fondova spada četiri arhivska fonda. Sva arhivska
građa koja je sačuvana kod ovih fondova je nastala nakon završetka Drugog
svetskog rata.
362
Karakteristike građe: Opšta karakteristika ovih fondova je da su oni
delimično sačuvani. Najviše sačuvane građe je kod fonda 465 u količini od
8,55 metara. Jezik građe je srpski i mađarski.
Vremenski raspon građe: Najstariji dokument potiče iz 1953. a najmlađi
iz 2004. godine.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Dva fonda su sređena sa
izrađenim sumarnim inventarom a dva su nesređena.
Način zaštićenosti: Dokumenti se koriste u originalu jer nisu
mikrofilmovani ni digitalizovani.
1. A.6.3.5.F.297 USLUŽNO PREDUZEĆE „KOMUNALAC“ – STARA
MORAVICA (1965–1974), 1965–1974
2. A.6.3.5.F.341 KRIVAJA VODNA ZAJEDNICA – BAČKA TOPOLA
(1952–1962), 1963–?
3. A.6.3.5.F.453 D.O.O. „PAHULJICA“ – PRERADA PERJA SUBOTICA
– SUBOTICA (1978–2005), 1971–2002
4. A.6.3.5.F.465 DEONIČARSKO DRUŠTVO „DINAMOAGENT“ –
SUBOTICA (1991–2010), 1953–2004
A.6.4. ZANATSTVO
Ova podgrupa sadrži šest arhivskih fondova. Fondovi su iz vremena posle
Drugog svetskog rata. Sačuvani su zapisnici, personalni spisi, izveštaji,
dokumenti o uvozu sirovina, izvozu gotovih proizvoda, ugovora o poslovnoj
saradnji i stečajevima.
Karakteristike građe: Najviše sačuvane građe je kod fonda 407 Zanatsko
preduzeće „Domaća radinost“ – Subotica, gde je sačuvano 1,10 metara. Jezik
građe na kome su pisani dokumenti je srpski i mađarski.
Vremenski raspon građe: Građa obuhvata vremenski period 1951–
1977. godine.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Fondovi su sređeni sa
izrađenim sumarnim popisima.
Način zaštićenosti: Pošto dokumenti nisu mikrofilmovani ni digitalizovani,
koriste se u originalu.
1. A.6.4.F.268 GRAĐEVINSKO-ZANATSKO USLUŽNO PREDUZEĆE
„NAŠ VRBAS“ – LOVĆENAC (1965–1967), 1965–1969
2. A.6.4.F.293 ZANATSKO STOLARSKA RADNJA „KOMBINAT“ – STA-
RA MORAVICA (1954–1959), 1954–1959
363
3. A.6.4.F.298 PROIZVOĐAČKO PREDUZEĆE „UNIVERZAL“ – PA-
ČIR (1959–1966), 1959–1966
4. A.6.4.F.300 BRAVARSKO-LIMARSKA RADIONICA – STARA MO-
RAVICA (1948–1959), 1951–1959
5. A.6.4.F.351 SAMOSTALNA ZANATSKO-METALSKA RADNJA „RE-
KORD“ – SUBOTICA (1964–1972), 1964–1977
6. A.6.4.F.407 ZANATSKO PREDUZEĆE „DOMAĆA RADINOST“ –
SUBOTICA (1964–1971), 1963–1971
A.6.5. ZADRUGE
U ovu podgrupu fondova spada pet arhivskih fondova. Kod četiri arhivska
fonda dokumentacija je nastala nakon Drugog svetskog rata, a jedan fond
sadrži dokumente koji su nastali tridesetih godina prošloga veka.
Karakteristike građe: Opšta karakteristika građe je da je ona sačuvana
delimično. Ukupna količina sačuvane građe za sve fondove je 0,55 metara.
Dokumenti su pisani na srpskom jeziku.
Vremenski raspon građe: Ova podgrupa sadrži arhivsku građu od 1930.
do 1953. godine.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Arhivska građa je sređena
sa izrađenim sumarnim inventarima.
Način zaštićenosti: Arhivska građa nije mikrofilmovana ni digitalizovana,
pa može da se koristi u originalu.
1. A.6.5.F.319 AGRARNA ZAJEDNICA (KAO ZADRUGA) – SREDNJI
SALAŠ (1925–?), 1930–1936
2. A.6.5.F.320 SELJAČKA RADNA ZADRUGA „BOLJI ŽIVOT“ – BAČKO
DUŠANOVO (?–?), 1948–1951
3. A.6.5.F.321 SELJAČKA RADNA ZADRUGA „DUŠAN DAMJANOVIĆ“
– GORNJA ROGATICA (?–?), 1950–1952
4. A.6.5.F.322 SELJAČKA RADNA ZADRUGA „SOKOLAC“ – BAČKI
SOKOLAC (1949–?), 1949–1953
5. A.6.5.F.323 SELJAČKA RADNA ZAJEDNICA „SLOGA“ – PAČIR (?–
?), 1949–1953
364
A.6.5.1. ZEMLJORADNIČKE ZADRUGE
U ovu podgrupu fondova spada šest arhivskih fondova. Sačuvani
dokumenti se sastoje od spiskova članova zadruge, podataka o radu
Zadruga, zapisnika upravnog odbora i skupština zadruga.
Karakteristike građe: Najviše sačuvane građe ima fond 462
Zemljoradnička zadruga – Čantavir u količini od 71,58 metara. Svi ostali
fondovi imaju arhivsku građu u količini od 13,51 metar.
Vremenski raspon građe: Arhivska građa je sačuvana za period 1901–
2005. godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Iz ove grupe imamo četiri
sređena i dva nesređena fonda.
Način zaštićenosti: Arhivska građa se koristi u originalu.
1. A.6.5.1.F.317 OKRUŽNA ZEMLJORADNIČKA ŽITARSKA ZADRUGA U
BAČKOJ TOPOLI – BAČKA TOPOLA (1936–1948),
1936–1941
2. A.6.5.1.F.334 ZEMLJORADNIČKA KREDITNA ZADRUGA – MALI IĐOŠ
(1901–1940), 1901–1940
3.A.6.5.1.F.344 SRPSKA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA U JAGODNJAKU
– KARAĐORĐEVO (1947–1948), 1904–1948
4. A.6.5.1.F.404 SRPSKA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA U DESKI –
DESKA (1911–1925), 1911–1925
5. A.6.5.1.F.448 ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA – NOVO ORAHOVO
(1946–1965), 1954–1973
6. A.6.5.1.F.462 ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA – ČANTAVIR (1945–
2005), 1945–2005
A.6.5.2. STOČARSKE ZADRUGE
U ovu podgrupu spadaju dva arhivska fonda. Sačuvana arhivska građa
sadrži podatke o udruživanju zadrugara, radu Zadruga, pravila Zadruga, dopise
u vezi sa likvidacijom.
Karakteristike građe: Ukupno je sačuvano 0,20 metara arhivske građe.
Vremenski raspon građe: Sačuvani dokumenti su iz vremenskog perioda
od 1933. do 1956. godine.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Fondovi su sređeni sa
izrađenim sumarnim inventarima.
365
Način zaštićenosti: Pošto fondovi nisu ni mikrofilmovani ni digitalizovani,
koriste se u originalu.
1. A.6.5.2.F.229 ZADRUGA ZA UZGOJ RASNE ŽIVINE, ZEČEVA I
GOLUBOVA – SUBOTICA (1953–?), 1953–1956
2. A.6.5.2.F.337 ZADRUGA POLJOPRIVREDNIKA (BÁCSFEKETEHE- GYI
MEZŐGAZDÁK HITELSZÖVETKEZETE) – FEKE- TIĆ
(1933–1943), 1933–1943
A.6.5.5. KREDITNE ZADRUGE
Ova podgrupa fondova obuhvata tri arhivska fonda. U dokumentima su
sačuvani podaci o članovima Zadruga, o njihovom članskom ulogu, otkupu,
spisi o likvidaciji Zadruga.
Karakteristike građe: Arhivska građa ovih fondova je sačuvana u manjoj
meri. Kod dva fonda su sačuvane samo knjige.
Vremenski raspon građe: Arhivska građa je sačuvana za period 1936–
1949. godine.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Fondovi su sređeni sa
izrađenim sumarnim inventarima.
Način zaštićenosti: Arhivska građa se koristi u originalu.
1. A.6.5.5.F.318 ZADRUGA SRBA PRIVREDNIKA ZA ŠTEDNjU I KRE- DIT
– BAČKA TOPOLA (1936–?), 1939–1941
2. A.6.5.5.F.338 KREDITNA ZADRUGA (BÁCSFEKETEHEGYI HITEL-
SZÖVETKEZET) – FEKETIĆ (1942–1947), 1942–1949
3. A.6.5.5.F.339 ČANTAVIRSKA PRIVREDNA I KREDITNA ZADRUGA
(CSANTAVÉRI GAZDASÁGI ÉS HITELSZÖVETKEZET)
– ČANTAVIR (1942–1947), 1943–1944
A.6.5.6. DRUGE ZADRUGE
U ovu podgrupu fondova spadaju četiri arhivska fonda. Sačuvani su
dokumenti o radu Zadruga. Arhivska građa je sačuvana u vrlo malom broju i u
fragmentima. Ukupno je sačuvano 0, 28 metara arhivske građe.
Karakteristike građe: Arhivska građa je sačuvana u vrlo maloj količini.
Dokumenti su sačuvani u fragmentima. Jezik na kome su pisani dokumenti je
srpski i mađarski.
366
Vremenski raspon građe: Vremenski raspon građe je 1904–1973.
godina
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Svi fondovi su sređeni sa
izrađenim sumarnim inventarima.
Način zaštićenosti: Pošto nije izvršeno mikrofilmovanje ni digitalizacija
dokumenti se koriste u originalu.
1. A.6.5.6.F.301 STAMBENA ZADRUGA „DOM“ – STARA MORAVICA
(1970–?), 1970–1973
2. A.6.5.6.F.335 HRIŠĆANSKA POTROŠAČKA ZADRUGA (KISHE-
GYESI KERESZTÉNY FOGYASZTÁSI SZÖVETKEZET)
– KISHEGYES (MALI IĐOŠ) (1904–1916), 1904–1916
3. A.6.5.6.F.336 BRAVARSKO PROIZVOĐAČKA-PRERAĐIVAČKA ZA-
DRUGA „1.MAJ“ – FEKETIĆ (1948–1949), 1948–1949
4. A.6.5.6.F.343 SUBOTIČKO VINOGRADARSKO-VOĆARSKA ZADRU-
GA S.O.J. – SUBOTICA (1946–1948), 1946–1947
A.7. DRUŠTVENO-POLITIČKE ORGANIZACIJE,
DRUŠTVA I UDRUŽENJA
A.7.1. POLITIČKE I DRUŠTVENO-POLITIČKE ORGANIZACIJE
Ova podgrupa fondova obuhvata 11 arhivskih fondova. Svi fondovi su iz
vremena nakon završetka Drugog svetskog rata. Najviše dokumenata koji su
sačuvani govore o delovanju komunističkih organizacija na gradskom i
sreskom nivou. Preko ovih društvenih organizacija se sprovodila ideologija
koju je zastupala Komunistička partija.
Karakteristike građe: Najviše sačuvane građe ima fond 401, gde je
ukupno sačuvano 33,48 metara. Više sačuvane građe ima još kod F. 423 u
količini od 22,72 metara i F. 421 u količini od 9,77 metara. Ostali fondovi imaju
sačuvanu građu u manjoj količini. Jezik na kome su pisani dokumenti je srpski
a manjim delom i mađarski.
Vremenski raspon građe: Kod fondova iz ove podgrupe raspon građe je
1944–1991. godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Sedam fondova je sređeno
sa izrađenim sumarnim inventarom, a četiri fonda je nesre- đeno.
367
Način zaštićenosti: Arhivska građa nije mikrofilmovana ni digitalizovana,
pa se koristi u originalu.
1. A.7.1.F.221 OKRUŽNI KOMITET KOMUNISTIČKE PARTIJE
JUGOSLAVIJE – SUBOTICA (1944–1946), 1944–
1946
2. A.7.1.F.222 OKRUŽNI ODBOR NARODNOG FRONTA – SUBOTICA – SUBOTICA (1945–1946), 1945–1946
3. A.7.1.F.223 GRADSKI KOMITET SKOJ–a SUBOTICA (1944–
1948), 1945–1948
4. A.7.1.F.224 SAVEZ OMLADINE SRBIJE SRESKI KOMITET –
SUBOTICA (1945–1965), 1945–1964
5. A.7.1.F.282 OKRUŽNI ODBOR ANTIFAŠISTIČKOG FRONTA
ŽENA – SUBOTICA (1945–1946), 1945–1946
6. A.7.1.F.392 OPŠTINSKA KONFERENCIJA SAVEZA
SOCIJALISTIČKE OMLADINE VOJVODINE –
BAČKA TOPOLA (1945–1990), 1945–1989
7. A.7.1.F.401 OPŠTINSKA KONFERENCIJA SOCIJALISTIČKOG
SAVEZA RADNOG NARODA VOJVODINE –
BAČKA TOPOLA (1953–1990), 1949–1990
8. A.7.1.F.418 OPŠTINSKA KONFERENCIJA SOCIJALISTIČKOG
SAVEZA RADNOG NARODA VOJVODINE
(VAJDASÁG DOLGOZÓ NÉPÉNEK SZOCIALISTA
SZÖVETSÉGE KÖZSÉGI VÁLASZTMÁNYA) –
MALI IĐOŠ (1946– 1990), 1961–1990
9. A.7.1.F.421 SAVEZ SOCIJALISTIČKE OMLADINE
OPŠTINSKA KONFERENCIJA – SUBOTICA
(1946–1991), 1961–1991
10. A.7.1.F.423 SAVEZ UDRUŽENJA BORACA NOR-a –
SUBOTICA (1947–1991), 1949–1980
11. A.7.1.F.477 FERIJALNI SAVEZ – SUBOTICA (?–?), 1973–1977
A.7.2. STALEŠKA DRUŠTVA
U ovu podgrupu spada 11 arhivskih fondova. Sačuvani fondovi datiraju iz
više vremenskih etapa i društveno-političkih sistema. Staleška društva su
postojala za vreme Austro–Ugarske monarhije, Kraljevine Jugoslavije,
368
Socijalističke Jugoslavije do 90-ih godina prošloga veka.
Karakteristike građe: Najviše sačuvane arhivske građe se nalazi u okviru
fonda 326 u količini od 26 metara. Dokumenti su pisani na srpskom i
mađarskom jeziku.
Vremenski raspon građe: Arhivska građa je sačuvana za period 1884–
1990. godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Svi fondovi osim fonda 446
su sređeni sa izrađenim sumarnim inventarima.
Način zaštićenosti: Fondovi nisu mikrofilmovani ni digitalizovani, pa se
koriste u originalu.
1. A.7.2.F.226 SRESKI ODBOR SOCIJALISTIČKOG SAVEZA RADNOG
NARODA SRBIJE – BAČKA TOPOLA (1945–1960), 1945–
1959
2. A.7.2.F.231 POVERENIŠTVO SRESKE ZANATSKE KOMORE –
ČANTAVIR (1900–1962), 1897–1962
3. A.7.2.F.251 POVERENIŠTVO SRESKE ZANATSKE KOMORE –
MALI IĐOŠ (1923–1963), 1920–1963
4. A.7.2.F.252 POVERENIŠTVO SRESKE ZANATSKE KOMORE –
FEKETIĆ (1905–1959), 1889–1960
5. A.7.2.F.315 DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO –
ČANTAVIR (1895–?), 1946–1965
6. A.7.2.F.326 SOCIJALISTIČKI SAVEZ RADNOG NARODA
VOJVODINE OPŠTINSKA KONFERENCIJA SUBOTICA
– SUBOTICA (1953–1990), 1953–1990
7. A.7.2.F.345 BAČKOTOPOLSKO ZANATLIJSKO PEVAČKO
DRUŠTVO (TOPOLYAI IPAROS DALOSKÖR) – BAČKA
TOPOLA (1911–1949), 1924–1948
8. A.7.2.F.357 OSNOVNI SAVEZ ZEMLJORADNIČKIH ZADRUGA –
SUBOTICA (1959–1962), 1960–1963
9. A.7.2.F.375 UDRUŽENJE TRGOVACA ZA SREZ BAČKOTOPOLSKI
– BAČKA TOPOLA (1932–1948), 1933–1946
10. A.7.2.F.376 ISPOSTAVA SAVEZA BAROŠ ZA SUBOTICU I OKOLINU
(A BAROSS SZÖVETSÉG SZABADKA ÉS VIDÉKE
FIÓKJA) – SUBOTICA (1941–1944), 1940–1944
11. A.7.2.F.446 GRAĐANSKA ČITAONICA – ČANTAVIR (1884–?), 1884–
1913
369
A.7.6. SPORTSKA DRUŠTVA I UDRUŽENJA
Ova podgrupa sadrži dva arhivska fonda. Oba su nastala nakon završetka
Drugog svetskog rata. Dokumenti se odnose na rad sportskih društava.
Karakteristike građe: Arhivska građa je sačuvana delimično u maloj količini
od ukupno 0,32 metra. Dokumenti su pisani na srpskom jeziku.
Vremenski raspon građe: Sačuvana arhivska građa je iz vremenskog
perioda 1949–1964. godina.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Fondovi su sređeni sa
izrađenim sumarnim inventarima.
Način zaštićenosti: Dokumenti se koriste u originalu.
1. A.7.6.F.237 FUDBALSKI KLUB „POŠTAR“ – SUBOTICA (1955–
1956), 1955–1956
2. A.7.6.F.349 SPORTSKO DRUŠTVO „SLOBODA“ – STARA MORA-
VICA (1949–?), 1949–1964
B. PORODIČNI I LIČNI FONDOVI
B.1. PORODIČNI FONDOVI
U ovu grupu fondova spadaju četiri arhivska fonda. Arhivska građa
obuhvata period od 1766. do 1945. godine. Arhivska građa je sačuvana u
manjem broju, po jedna kutija a kod fonda 393 je sačuvano tri kutije i jedan
omot. Fond 285 je predat Istorijskom arhivu u Somboru 1992. godine.
Karakteristike građe: Ukupno je sačuvano 0,84 metra arhivske građe.
Jezik dokumenata na kome su pisani dokumenti je srpski, nemački, mađarski
i hebrejski.
Vremenski raspon građe: Ovi fondovi obuhvataju veliki vremenski period
od 1776. do1945. godine.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Svi fondovi su sređeni,
imaju sumarni inventar i belešku o fondu.
Način zaštićenosti: Arhivska građa nije mikrofilmovana ni digitalizovana
pa istraživači mogu da je koriste u originalu.
370
1. B.1.F.256 PORODICA VARMUŽA – MALI IĐOŠ (1811–?), 1860–
1943
2. B.1.F.285 PORODICA VERT I KUN (WERTH JÓZSEF) (1895–?),
1908–1944
3. B.1.F.286 PORODICA HERCEG (HERCZEG) – BAJMOK (1795–?),
1832–1945
4. B.1.F.303 PORODICA PILASANOVIĆ (PILASZÁNOVITS) (?–?),
1766–1879
B.2. LIČNI FONDOVI
U ovu podgrupu spada četiri arhivska fonda. Sačuvani dokumenti govore
o životu i radu više pojedinaca u Subotici. To su spisi advokata, lekara i
gradskog službenika.
Karakteristike građe: Ukupno je sačuvano 4,40 metara arhivske građe.
Jezik na kome su pisani dokumenti je nemački, latinski, mađarski, bunjevački i
srpski.
Vremenski raspon građe: Ovi fondovi obuhvataju veliki vremenski raspon
od 1789. do 2005. godine.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Tri fonda su sređena sa
izrađenim sumarnim inventarom i istorijskom beleškom, a F. 458 je nesređen.
Način zaštićenosti: Dokumenti se koriste u originalu.
1. B.2.F.270 DR MAĆAŠ BERGER, LEKAR (1870–?), 1881–1918
2. B.2.F.287 LJUBIBRATIĆ KOLOMAN (LJUBIBRATICH KELEMEN)
– SUBOTICA (1857–1931), 1828–1902
3. B.2.F.374 PAL DOBAK, ADVOKAT (1841–1869), 1789–1869
4. B.2.F.458 ČABA BIRO, ADVOKAT – SUBOTICA (1955–?), 1990–
2006
C. ZBIRKE
Ova grupa obuhvata trinaest arhivskih fondova. Najstarija arhivska građa se
čuva u okviru F. 271. Dokumenti koji datiraju od XVIII su značajni za
proučavanje Subotice i okoline. U okviru ovih fondova se čuvaju Zapisnici,
spiskovi povelja i privilegija, projekti značajnih objekata u Subotici i na
Paliću, korespondencija Društva esperantista, rukopisi raznih autora,
fotokopije,filmovi, radovi istraživača, podaci o stolarima i njihovim kalfama,
371
podaci o dobrovoljcima i kolonistima, podaci o Kolu Srpskih sestara.
Karakteristike građe: Arhivska građa kod ovih fondova je sačuvana u vidu
originalnih dokumenata ili kopija. Ona se čuva u vidu projekata, mikrofilmova,
rukopisa, dokumenata, novina, matičnih knjiga. Arhivska građa ovih fondova se
dopunjuje. Najviše sačuvane arhivske građe imamo kod fonda 451 Zbirke
crkvenih matičnih knjiga, gde se nalazi sačuvano 14,99 metara knjiga. Veći
fondovi su još fond 275 Zbirka projekata sa 11,80 metara i fond 478 Zbirka
državnih matičnih knjiga sa 11,27 metara građe. Jezik na kome su pisani
dokumenti i knjige je: latinski, nemački, mađarski, srpski, bunjevački,
engleski, francuski, slavenosrpski, hrvatski i esperanto.
Za pojedine fondove su izrađeni analitički inventari – fond broj 340, 428,
429, 435 i fond 430.
Vremenski raspon građe: Vremenski raspon arhivske građe je od 1700.
do 2005. godine.
Stepen sređenosti i informativna sredstva: Osim četiri fonda svi ostali su
sređeni sa izrađenim sumarnim inventarom i istorijskom beleškom.
Način zaštićenosti: Dokumenti se koriste u originalu ali i u
digitalizovanom obliku i putem mikrofilmova.
1. C.F.271 ZBIRKA TAJNI ARHIV GRADA – SZABADKA (SU-
BOTICA) (1743–1904), 1700–1904
2. C.F.275 ZBIRKA PROJEKATA 1845–1989
3. C.F.289 TIBOR SEKELJ, SVETSKI PUTNIK – SUBOTICA
(1912–1988), 1959–1982
4. C.F.310 ZBIRKA MIKROFILMOVA, 1724–
5. C.F.316 ZBIRKA RUKOPISA I STRUČNIH RADOVA
6. C.F.328 ZBIRKA DOKUMENATA SUBOTIČKIH CEHOVA –
SUBOTICA (1860–1872), 1852–1874
7. C.F.340 ZBIRKA POJEDINAČNIH DOKUMENATA (1814–1993),
1814–1993
8. C.F.428 ZBIRKA DOKUMENATA O DOBROVOLjCIMA (KO-
LONISTIMA) IZ OSLOBODILAČKIH RATOVA 1912– 1918
– SUBOTICA (1918–1941, 1991–), 1894–1997
372
9. C.F.429 ZBIRKA DOKUMENATA O KOLU SRPSKIH SESTARA –
SUBOTICA (1938–1992), 1932–1995
10. C.F.430 MARTA KENJEREŠ KOVAČ (KENYERES KOVÁCS
MÁRTA) (1933–1984), 1881–1994
11. C.F.435 ZBIRKA DOKUMENATA O SUBOTIČKOM SRPSKOM
PEVAČKOM DRUŠTVU „GRANIČAR“ – SUBOTICA
(1865–?; 1966–?), 1866–1939
12. C.F.451 ZBIRKA CRKVENIH MATIČNIH KNJIGA 1687–1949
13. C.F.454 PROFESOR DR LAJČO KLAJN, PRAVNIK – SUBO-
TICA (1925–2007), 1941–2006
14. C.F.472 JANOŠ MUHI (MUHI JÁNOS) NOVINAR I PUBLI-
CISTA – SUBOTICA (1913–1969), 1914–1979
15. C.F.474 ZBIRKA SLUŽBENIH NOVINA, LISTOVA I GLA- SNIKA
16. C.F:478 ZBIRKA DRŽAVNIH MATIČNIH KNJIGA 1895–1910
17. C.F.481 MR JOSIP BULJOVČIĆ, PROFESOR I LINGVIST –
SUBOTICA (1932–2001), 1958–2005
18. C.F.487 ZBIRKA MIHAJLA ČAJKAŠA (CSAJKÁS MIHÁLY)
1852–1944
373
F. 352
GEOGRAFSKI REGISTAR
ALEKSANDROVO
OPŠTINA ALEKSANDROVO (GEMEINDE SÁNDOR) –
SÁNDOR (ALEKSANDROVO) (1849–1860), 1849–1860 177
F. 353 OPŠTINA ALEKSANDROVO (SÁNDOR KŐZSÉG) –
SÁNDOR (ALEKSANDROVO) (1861–1904), 1861–1905
178
F. 361 NARODNI ODBOR OPŠTINE ALEKSANDROVO –
ALEKSANDROVO (1952–1955), 1952–1955
188
F. 444 SRPSKA PRAVOSLAVNA ŠKOLA – ALEKSANDROVO
(1804–1948), 1874–1918
282
BAJMOK
F. 433 OPŠTINA BAJMOK – BAJMOK (?–1918), 1878–1918 267
F. 274 OPŠTINA BAJMOK – BAJMOK (1919–1941), 1919–1941 83
F. 306 OPŠTINSKO SINDIKALNO VEĆE – BAJMOK
(1945–1965), 1952–1956
123
F. 434 OPŠTINA BAJMOK – BAJMOK (1945–1965), 1945–1965 269
F. 242 NARODNA OSNOVNA ŠKOLA – BAJMOK
(1921– 1953), 1921–1953
38
F. 243 OSNOVNA ŠKOLA „NIKOLA TESLA“ – BAJMOK (1953–
1963), 1950–1963
39
F. 244 OSNOVNA ŠKOLA „SVETOZAR MARKOVIĆ“ – BAJMOK
(1953–1963), 1949–1963
41
F. 245 NEPOTPUNA MEŠOVITA GIMNAZIJA – BAJMOK (1945–
1953), 1945–1953
42
F. 246 ŠKOLA UČENIKA U PRIVREDI „ĐORĐE ZLIČIĆ“
– BAJMOK (1956–1958), 1923–1958
43
F. 247 ŠKOLA ZA POLJOPRIVREDNE
PROIZVOĐAČE – BAJMOK (1955–1962), 1953–1961
44
F. 248 ŠKOLA ZA OPŠTE OBRAZOVANJE RADNIKA
– BAJMOK (1955–1957), 1955–1958
46
F. 286 PORODICA HERCEG (HERCZEG) – BAJMOK (1795–?),
1832–1945
102
374
BAČKI SOKOLAC
F. 322 SELJAČKA RADNA ZADRUGA „SOKOLAC“ – BAČKI
SOKOLAC (1949–?), 1949–1953 141
BAČKA TOPOLA
F. 409 DR LAJOŠ KERN, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK
(DR. KERN LAJOS, KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ) – TOPOLYA
(BAČKA TOPOLA) (?– ?), 1985–1902 235
F. 410 DR ĐERĐ SIRČIĆ, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK (DR.
SIRCHICH GYÖRGY, KIRÁLYIKÖZJEGYZŐ)
– TOPOLYA (BAČKA TOPOLA) (?–?), 1903–1911
236
F. 412 DR ANDRIJA PLETIKOSIĆ, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK –
BAČKA TOPOLA (?–?), 1924–1934
239
F. 304 OPŠTINA BAČKA TOPOLA – BAČKA TOPOLA
(1919–1941), 1913–1941
122
F. 411 DR GERGE IZOR, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK
(DR. IZOR GERGŐ, KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ)
– BAČKA TOPOLA (?–?), 1911–1921
238
F. 417 DR LUKA BOGDANOVIĆ, JAVNI BELEŽNIK – BAČKA
TOPOLA (1932–1941), 1932–1941
244
F. 305 OPŠTINA BAČKA TOPOLA (TOPOLYA KÖZSÉG)
– TOPOLYA (BAČKA TOPOLA) (1941–1944), 1941–1944
122
F. 415 DR JOŽEF MAJOR, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK
(DR. MAJOR JÓZSEF, KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ)
– TOPOLYA (BAČKA TOPOLA) (1942–1944), 1942–1944
242
F. 414 DR ŠANDOR PUMER, KRALJEVSKI JAVNI BELEŽNIK (DR.
PUMMER SÁNDOR, KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ) – TOPOLYA
(BAČKA TOPOLA) (1941–1944), 1941–1944
241
F. 347 SRESKI SUD (MAGYAR KIRÁLYI JÁRÁSBÍRÓSÁG) –
TOPOLYA (BAČKA TOPOLA) (1941–1944), 1941–1944
171
F. 281 SRESKI SUD – BAČKA TOPOLA (1945–1963), 1945–1966 94
F. 397 OPŠTINSKI DRUŠTVENI PRAVOBRANILAC
SAMOUPRAVLJANJA – BAČKA TOPOLA (1974–
1991), 1975–1991
223
F. 475 OPŠTINSKO JAVNO TUŽILAŠTVO – BAČKA TOPOLA (?–?),
1946–1993
323
375
F. 467 OPŠTINSKI SUD – BAČKA TOPOLA (1963–?),
1966–1982
313
F. 393 OPŠTINSKI SEKRETARIJAT ZA NARODNU ODBRANU –
BAČKA TOPOLA (?–1991), 1969–1991
219
F. 386 DRŽAVNA GRAĐANSKA ŠKOLA (ALLAMI POLGARI
ISKOLA) – TOPOLYA (BAČKA TOPOLA) (1909–1944),
1909–1944
213
F. 356 GIMNAZIJA „BRATSTVO–JEDINSTVO“ . BAČKA TOPOLA
(1965–1979), 1965–1977
182
F. 427 ZBIRKA MATIČNIH KNJIGA OSNOVNIH ŠKOLA
(ELEMI ISKOLAI ANYAKÖNYVEK GYŰJTEMÉNYE) –
BAČKA TOPOLA (1859–1941), 1859–1947
259
F. 379 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA
SOCIJALNU I DEČIJU ZAŠTITU – BAČKA
TOPOLA (?–?), 1974–1989
206
F. 380 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA FIZIČKU
KULTURU – BAČKA TOPOLA (?–?), 1975–1989
207
F. 381 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA
KULTURU, TEHNIČKU KULTURU I INFORMISANJE –
BAČKA TOPOLA (?–?), 1974–1989
208
F. 382 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNICA ZA
VASPITANJE I OBRAZOVANJE – BAČKA TOPOLA (?–?),
1974–1989
209
F. 387 DOM KULTURE BAČKA TOPOLA – BAČKA
TOPOLA (1975–1979), 1970–1978
214
F. 388 PREDUZEĆE ZA PRIKAZIVANJE FILMOVA „VOJVODINA“
– BAČKA TOPOLA (1962–1975), 1958–1975
215
F. 389 KULTURNO-PROPAGANDNI CENTAR – BAČKA TOPOLA
(1960–1963), 1960–1963
216
F. 390 KULTURNO-PROSVETNA ZAJEDNICA – BAČKA TOPOLA
(1958–1969), 1962–1969
217
F. 391 OPŠTINSKA ZAJEDNICA KULTURE – BAČKA TOPOLA
(1969–1974), 1969–1976
218
F. 426 DRUŠTVENO PREDUZEĆE ZA PROIZVODNjU
MODNE OBUĆE „PETEFI“– BAČKA TOPOLA
(1954–1993), 1945–1993
258
376
F. 473 „1. MAJ“ BAČKA TOPOLA – BAČKA TOPOLA
(1950–2006), 1950–2006
322
F. 476 DRUŠTVENO UGOSTITELJSKO-TURISTIČKO
PREDUZEĆE „VOJVODINA“ – BAČKA TOPOLA
(1960–2008), 1961–2000
324
F. 484 D.O.O. „FMPE“ – BAČKA TOPOLA (1992–2014), 2006–2008 332
F. 317 OKRUŽNA ZEMLJORADNIČKA ŽITARSKA ZADRUGA U
BAČKOJ TOPOLI – BAČKA TOPOLA
(1936–1948), 1936–1941
136
F. 318 ZADRUGA SRBA PRIVREDNIKA ZA ŠTEDNJU I KREDIT –
BAČKA TOPOLA (1936–?), 1939–1941
137
F. 392 OPŠTINSKA KONFERENCIJA SAVEZA SOCIJALISTIČKE
OMLADINE VOJVODINE – BAČKA TOPOLA (1945–1990),
1945–1989
219
F. 401 OPŠTINSKA KONFERENCIJA SOCIJALISTIČKOG SAVEZA
RADNOG NARODA VOJVODINE –
BAČKA TOPOLA (1953–1990), 1949–1990
227
F. 226 SRESKI ODBOR SOCIJALISTIČKOG SAVEZA RADNOG
NARODA SRBIJE – BAČKA TOPOLA (1945–1960), 1945–
1959
21
F. 345 BAČKOTOPOLSKO ZANATLIJSKO PEVAČKO DRUŠTVO
(TOPOLYAI IPAROS DALOSKÖR) – BAČKA TOPOLA (1911–
1949), 1924–1949
168
F. 375 UDRUŽENJE TRGOVACA ZA SREZ BAČKO TOPOLSKI
– BAČKA TOPOLA (1932–1948), 1933–1946
202
F. 346 SRESKI SUD BAČKA TOPOLA – BAČKA TOPOLA
(1919–1941), 1919–1941
170
BAČKI VINOGRADI
F. 460 DP „PEREŠ“ – BAČKI VINOGRADI (1997–2010), 1974–2004 303
BAČKO DUšANOVO
F. 320 SELJAČKA RADNA ZADRUGA „BOLJI ŽIVOT“ – BAČKO
DUŠANOVO (?–?), 1948–1951
140
BIKOVO
F. 233 MESNA UPRAVA ZA OBRADU ZEMLJIŠTA NOVOG
NASELJA BROJ IX – BIKOVO (1946–1949), 1946–1949 28
377
GORNJA ROGATICA
F. 321 SELJAČKA RADNA ZADRUGA „DUŠAN DAMJANOVIĆ“ –
GORNJA ROGATICA (?–?), 1950–1952 140
DESKA
F. 404 SRPSKA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA U DESKI – DESKA
(1911–1925), 1911–1925 230
ŽEDNIK
F. 358 NARODNI ODBOR OPŠTINE ŽEDNIK – ŽEDNIK (1946–1959),
1954–1959 184
KARAĐORĐEVO
F. 344 SRPSKA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA U JAGODNJAKU –
KARAĐORĐEVO (1947–1948), 1904–1948 167
F. 267
LOVĆENAC
NARODNI ODBOR OPŠTINE LOVĆENAC – LOVĆENAC
(1944–1959), 1945–1959 71
F. 268 GRAĐEVINSKO-ZANATSKO USLUŽNO PREDUZEĆE „NAŠ
VRBAS“ – LOVĆENAC (1965–1967), 1965–1969
72
MALI IĐOŠ
F. 262 OPŠTINA MALI IĐOŠ (KISHEGYES KÖZSÉG) –
KISHEGYES (MALI IĐOŠ) (?–1918), 1896–1918
65
F. 263 OPŠTINA MALI IĐOŠ – MALI IĐOŠ (1919–1941), 1919–
1941
66
F. 264 OPŠTINA MALI IĐOŠ (KISHEGYES NAGYKÖZSÉG) –
KISHEGYES (MALI IĐOŠ) (1941–1944), 1941–1944
67
F. 265 SKUPŠTINA OPŠTINE MALI IĐOŠ – MALI IĐOŠ (1944–
?), 1944–1971
68
F. 403 OPŠTINSKI DRUŠTVENI PRAVOBRANILAC
SAMOUPRAVLJANJA (KÖZSÉGI TÁRSADALMI
ÖNIGAZGATÁSI ÜGYÉSZ) – MALI IĐOŠ (1975–
1991), 1986–1989
229
F. 383 OSNOVNA ŠKOLA „ADI ENDRE“ („ADY ENDRE“ ÁLTALÁNOS
ISKOLA) – MALI IĐOŠ (1876–1946), 1947 210
F. 442 STRUČNA ŠKOLA ZA UČENIKE U INDUSTRIJI
PRIVREDI – MALI IĐOŠ (?–?), 1924–1953 280
378
F. 378 PREDUZEĆE ZA PRIKAZIVANJE FILMOVA SLAVICA –
MALI IĐOŠ (1947–1963), 1960–1988
205
F. 457 IGM „BAČKA“ AD MALI IĐOŠ – MALI IĐOŠ (1953–2007),
1966–2004 (2006)
300
F. 334 ZEMLJORADNIČKA KREDITNA ZADRUGA – MALI IĐOŠ
(1901–1940), 1901–1940
155
F. 335 HRIŠĆANSKA POTROŠAČKA ZADRUGA (KISHEGYESI
KERESZTÉNY FOGYASZTÁSI SZÖVETKEZET) –
KISHEGYES (MALI IĐOŠ) (1904–1916), 1904–1916
156
F. 418 OPŠTINSKA KONFERENCIJA SOCIJALISTIČKOG
SAVEZA RADNOG NARODA VOJVODINE (VAJDASÁG
DOLGOZÓ NÉPÉNEK SZOCIALISTA SZÖVETSÉGE
KÖZSÉGI VÁLASZTMÁNYA) – MALI IĐOŠ (1946–1990),
1961–1990
246
F. 251 POVERENIŠTVO SRESKE ZANATSKE KOMORE – MALI
IĐOŠ (1923–1963), 1920–1963
49
NOVO ORAHOVO
F. 448 ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA – NOVO ORAHOVO
(1946–1965), 1954–1973 287
PALIĆ
F. 360 NARODNI ODBOR OPŠTINE PALIĆ – PALIĆ
(1946–1959), 1946–1959 186
F. 405 OSNOVNA ŠKOLA „VLADIMIR NAZOR“ (ÁLTALÁNOS
ISKOLA) – PALIĆ (1961–?), 1921–1944 231
PAČIR
F. 257 OPŠTINA PAČIR (PACSÉR KÖZSÉG) – PACSÉR (PAČIR)
(1886–1918), 1908–1915
55
F. 258 OPŠTINA PAČIR (PACSÉR KÖZSÉG) – PACSÉR (PAČIR)
(1941–1944), 1941–1944
56
F. 238 MESNA UPRAVA NARODNIH POLJOPRIVREDNIH DOBARA
– PAČIR (1945– ?), 1945–1947
34
F. 284 VOJNA STANICA PAČIR – PAČIR (1944–1945),
1944–1945
100
F. 298 PROIZVOĐAČKO PREDUZEĆE „UNIVERZAL“ – PAČIR
(1959–1966), 1959–1966
115
379
F. 323 SELJAČKA RADNA ZAJEDNICA „SLOGA“ – PAČIR (?–?), 1949–
1953 142
STARI ŽEDNIK
F. 234 MESNA UPRAVA ZA OBRADU ZEMLJIŠTA NOVOG
NASELJA BROJ X – STARI ŽEDNIK
(1946–1949), 1945–1949 29
STARA MORAVICA
F. 259 OPŠTINSKO POGLAVARSTVO STARA MORAVICA
– STARA MORAVICA (1919–1941), 1919–1941
58
F. 260 OPŠTINA STARA MORAVICA (BÁCSKOSSUTHFALVA
NAGYKÖZSÉG) – BÁCSKOSSUTHFALVA (STARA
MORAVICA) (1941–1944), 1941–1944
60
F. 348 VOJNA STANICA STARA MORAVICA – STARA
MORAVICA (1944–1945), 1944–1945
173
F. 294 GRAĐEVINSKO PREDUZEĆA „ÉPÍTKEZÉS” – STARA
MORAVICA (1957–1959), 1957–1959
111
F. 296 STAMBENA ZAJEDNICA – STARA MORAVICA
(1959–1962), 1960–1963
113
F. 461 DD „MEBLO“ – STARA MORAVICA (1960–2008), 1961–
2003
304
F. 297 USLUŽNO PREDUZEĆE „KOMUNALAC“ – STARA
MORAVICA (1965–1974), 1965–1974
114
F. 293 ZANATSKO STOLARSKA RADNJA „KOMBINAT“ – STARA
MORAVICA (1954–1959), 1954–1959
109
F. 300 BRAVARSKO-LIMARSKA RADIONICA – STARA
MORAVICA (1948–1959), 1951–1959
117
F. 301 STAMBENA ZADRUGA „DOM“ – STARA MORAVICA
(1970–?), 1970–1973
118
SUBOTICA
F. 230 GRADSKA KAPETANIJA – SUBOTICA (1790–1919) 25
F. 261 MAGISTRAT POVLAŠĆENE KRALJEVSKO – KOMORSKE
VAROŠI SENT – MARIA (MAGISTRATUS PRIVILEGIATI
OPPIDI REGIO–CAMERALI SZENT MARIA) – SZENT MARIA
(SUBOTICA) (1743–1778), 1701–1782
62
380
F. 272 MAGISTRAT SLOBODNOG KRALJEVSKOG GRADA
(MAGISTRATUS LIBERAE ET REGIAE CIVITATIS MARIA
THERESIOPOLIS; STADTRATH DER KÖNIGLICHEN
FREISTADT MARIA THERESIOPEL; SZABADKA SZABAD
KIRÁLYI VÁROS TANÁCSA) – MARIA THERESIOPEL
(SUBOTICA) (1779–1849), 1770–1850
77
F. 273 GRADSKO NAČELSTVO (BÜRGERMEISTERAMT) – MARIA
THERESIOPEL (SUBOTICA) (1849–1860), 1845–1861
80
F. 469 ZEMALJSKA GRAĐEVINSKA UPRAVA ZA SRPSKO
VOJVODSTVO I TAMIŠKI BANAT TEMIŠVAR –
GRAĐEVINSKA SEKCIJA SUBOTICA (LANDESBAU–
DIREKTION FÜR DIE SERBISCHE WOIWODSCHAFT
UND DAS TEMESCHER BANAT – K.K.
BAUBEZIRKSEXPOSITUR ZU MARIA THERESIOPEL) –
MARIA THERESIOPEL (1850–1861), 1852–1854
317
F. 283 OPŠTINSKA GEODETSKA UPRAVA – SUBOTICA (1965–
?), 1896–1973
210
F. 362 NARODNI ODBOR OPŠTINE MLAKA – SUBOTICA (1952–
1956), 1952–1956
188
F. 363 NARODNI ODBOR OPŠTINE KELEBIJA – SUBOTICA
(1952–1955), 1952–1955
189
F. 364 NARODNI ODBOR OPŠTINE NOVO SELO – SUBOTICA
(1952–1955), 1952–1955
190
F. 365 NARODNI ODBOR OPŠTINE STARI GRAD – SUBOTICA
(1952–1959), 1952–1959
191
F. 366 NARODNI ODBOR OPŠTINE NOVI GRAD – SUBOTICA
(1952–1959), 1952–1959
192
F. 367 NARODNI ODBOR OPŠTINE DONJI GRAD – SUBOTICA
(1952–1959), 1952–1959
193
F. 368 NARODNI ODBOR OPŠTINE BIKOVO – SUBOTICA
(1946–1959), 1951–1959
194
F. 377 URED ZA KATASTAR – SUBOTICA (1945–1965),
1898–1965
204
F. 385 KOMISIJA ZA RATNU ŠTETU SREZA I GRADA
SUBOTICE – SUBOTICA (1946–1947), 1946–1947
212
F. 396 MESNE ZAJEDNICE/RZZS – SUBOTICA (1964–1996),
1981–1991
222
381
F. 425 NARODNI ODBOR OPŠTINE – SUBOTICA (1960–1965),
1958–1965
256
F. 452 MESNA KANCELARIJA BAJNAT – SUBOTICA (1964–?),
1962–1992
293
F. 468 SKUPŠTINA OPŠTINE – SUBOTICA (1965–?), 1966–2007 316
F. 483 SRESKI NARODNOOSLOBODILAČKI ODBOR –
SUBOTICA (1945), 1945
331
F. 342 DRŽAVNO TUŽILAŠTVO (STAATSANWALTSCHAFT) –
THERESIOPEL (SUBOTICA) (1849–1861), 1852–1854
164
F. 276 SRESKI SUD SUBOTICA – SUBOTICA (1919–1941), (1918)
1919–1941
85
F. 277 SRESKI SUD (KIRÁLYI JÁRÁSBÍRÓSÁG) – SZABADKA
(SUBOTICA) (1941–1944), (1852) 1941–1944
86
F. 279 SUBOTIČKO KRALJEVSKO TUŽILAŠTVO (SZABADKAI
KIRÁLYI ÜGYÉSZSÉG) – SZABADKA (SUBOTICA) (1941–
1944), 1940–1944
90
F. 232 JAVNO PRAVOBRANILAŠTVO SREZA SUBOTICA –
SUBOTICA (1953–1965), 1953–1965
27
F. 278 SRESKI SUD – SUBOTICA (1945–1963), 1945–1966 87
F. 280 OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO– SUBOTICA (1946–1978),
1947–1958
93
F. 398 OPŠTINSKI DRUŠTVENI PRAVOBRANILC SAMO-
UPRAVLJANJA – SUBOTICA (1974–1991), 1975–1991
224
F. 419 OKRUŽNI PRIVREDNI SUD – SUBOTICA (1954–
1975), 1945–1975
248
F. 420 OSNOVNI SUD UDRUŽENOG RADA – SUBOTICA
(1975–1991), 1977–1992
249
F. 466 OPŠTINSKI SUD – SUBOTICA (1963–1975), 1966–1982 311
F. 394 OPŠTINSKI SEKRETARIJAT ZA NARODNU ODBRANU –
SUBOTICA (?–1991), 1965–1990
220
F. 471 VOJNI SUD VOJNE OBLASTI U VOJVODINI
JUGOSLOVENSKE ARMIJE U VEĆU SUBOTIČKE
KOMANDE PODRUČJA (?–?), 1945–1950
320
382
F. 228
F. 236
PRAVNI FAKULTET – SUBOTICA (1920–1941), 1920–1941
UČITELjSKA ŠKOLA SA OSNOVNOM ŠKOLOM
23
VEŽBAONICOM – SUBOTICA (1871–1973), 1874–1973 32
F. 240 OSNOVNA ŠKOLA „IVO LOLA RIBAR“ – SUBOTICA (1856–
?), 1901–1974
36
F. 241 OSNOVNA ŠKOLA „ĐURO SALAJ“ – SUBOTICA (1871–?),
1871–1950
37
F. 253 NIŽA MEDICINSKA ŠKOLA INTERNATSKOG TIPA –
SUBOTICA (1947–1954), 1947–1954
51
F. 269 VIŠA TEHNIČKA GRAĐEVINSKA ŠKOLA – SUBOTICA
(1960–1985), 1960–1985
73
F. 330 ŠKOLA ZA ZAJEDNIČKO SREDNJE OBRAZOVANJE I
OBRAZOVANJE „MOŠA PIJADE“ OOUR ZAJEDNIČKA
SREDNJA ŠKOLA „BRATSTVO“ – SUBOTICA (1977– 1983),
1973–1984
149
F. 331 POTPUNA MEŠOVITA GIMNAZIJA SA MAĐARSKIM
NASTAVNIM JEZIKOM – SUBOTICA (1944–1956), 1944–
1956
151
F. 332 PIARISTIČKA GIMNAZIJA (SZABADKAI VÁROSI
KATOLIKUS GIMNÁZIUM) – SZABADKA (SUBOTICA) (1942–
1944), 1942–1944
153
F. 333 ŠKOLA ZA OPŠTE OBRAZOVANJE RADNIKA – SUBOTICA
(1947–1962), 1947–1962
154
F. 370 OSNOVNA ŠKOLA „SONJA MARINKOVIĆ“ – SUBOTICA
(1871–?), 1871–1963
197
F. 371 OSNOVNA ŠKOLA „MATKO VUKOVIĆ“ – SUBOTICA (1871–
?), 1871–1944
197
F. 372 OSNOVNA ŠKOLA „KIZUR IŠTVAN“ – SUBOTICA (1890–?),
1890–1944
198
F. 373 OSNOVNA ŠKOLA „JOVAN JOVANOVIĆ ZMAJ“ –
SUBOTICA (1871–?), 1871–1945
200
F. 406 OSNOVNA ŠKOLA „IVAN MILUTINOVIĆ“ – SUBOTICA
(1871–?), 1921–1945
232
F. 422 PROSVETNO PEDAGOŠKI ZAVOD – SUBOTICA (1966–
1991), 1966–1991
253
383
F. 439 DRŽAVNA OSNOVNA ŠKOLA „SVETI SAVA“ VIII KRUGA –
SUBOTICA (1710–1945), 1918–1945 277
F. 440 RIMOKATOLIČKA ŽENSKA OSNOVNA I GRAĐANSKA ŠKOLA
„NAŠA GOSPA“ (A SZABADKAI RÓMAI KATOLIKUS ELEMI ÉS
FELSŐ LEÁNY NÉPISKOLA) – SUBOTICA (1874–1944), 1890–
1944 278
F. 441 OSNOVNA ŠKOLA „KARAĐORĐE“ VIII KRUGA – SUBOTICA (?–
?), (1921–1941) 279
F. 225 HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO – SUBOTICA
(1946–1947), 1946–1947 20
F. 299 PREDUZEĆE ZA PRIKAZIVANJE FILMOVA „PETEFI” – STARA
MORAVICA (1959–1963), 1961–1963 116
F. 302 DOM KULTURE (KULTÚROTTHON) – SUBOTICA
(1967–1985), 1965–1985 119
F. 309 OPŠTINSKA ZAJEDNICA KULTURE – SUBOTICA (1969–1974),
1969–1974 126
F. 436 SRPSKA ČITAONICA U SUBOTICI – SUBOTICA (1862–1959),
1866–1959 272
F. 354 DOM ZA BOGALJASTU DECU – SUBOTICA (1921–?), 1928–
1930 180
F. 355 DRŽAVNI ŠEGRTSKI DOM – SUBOTICA (1922 –?), 1920–1930
181
F. 424 POKRAJINSKI DEČIJI DOM „KOLEVKA“ – SUBOTICA (1903–?),
1900–1986 255
F. 447 SLUŽBA PRAVNE POMOĆI SKUPŠTINE OPŠTINE – SUBOTICA
(1964–?), 1964–1973 286
F. 456 „AGROS BANKA“ AD SUBOTICA – SUBOTICA (1978–?), 1993–
1996 (2001) 298
F. 235 UDRUŽENJE TRGOVACA I INDUSTRIJALACA –
SUBOTICA (1899–1932), 1899–1932 (1934) 31
F. 254 FABRIKA I TRGOVINA CIPELA „MARIKA“ – SUBOTICA (1941–
1946), 1939–1946 52
F. 255 FABRIKA CIPELA „SEBRA“ BRAĆA SEREC – SUBOTICA (1936–
1947), 1936–1947 53
384
F. 292 „PROGRES“ PREDUZEĆE ZA PROMET ROBOM – SUBOTICA
(1975–1988), 1969–1988 108
F. 327 DOM OMLADINE I PIONIRA – SUBOTICA (1972–1982), 1972–
1982 146
F. 402 KRO SUBOTICA – OOUR „VENOPLAST“ – SUBOTICA (1984–
1987), 1966–1987 228
F. 431 GRAĐEVINSKA RADNA ORGANIZACIJA „INTEGRAL“ –
SUBOTICA (1956–?), 1946–1993 265
F. 437 IGV „PROJEKAT“ – SUBOTICA (1964–1992), 1964–1991 274
F. 438 „STANDARD I STANDARDSERVIS“ – SUBOTICA
(1976– ?), 1973–1993 275
F. 449 PREDUZEĆE „PANONIJA“ ZAVOD ZA PLASTIKU,
AMBALAŽU I GRAFIKU – SUBOTICA (1947–2005),
1944–2004 289
F. 459 DRUŠTVENO PREDUZEĆE „DUGA“ – SUBOTICA
(1961–2005), 1961–2004 302
F. 489 DR EREŠ MEDžIK FUD – SUBOTICA (2007–2012),
2007–2010 336
F. 490 „PREHRANA” DOO U STEČAJU – SUBOTICA (2006–2009),
1990–2009 337
F. 491 AD „AUROMETAL“ – SUBOTICA (1959–2012), 1959–2008 337
F. 308 ELEKTRANA – SUBOTICA (1947–1960), 1947–1955 125
F. 329 TVORNICA ČARAPA „8 MART“ – SUBOTICA (?–?),
1947–1948 148
F. 408 TVORNICA TRIKOTAŽE „BOSA MILIČEVIĆ“ –
SUBOTICA (1950–1971), 1947–1971 234
F. 455 AD „SUBOTIČANKA“ SUBOTICA – SUBOTICA
(1959–2014), 1981–2003 297
F. 463 A.D. ZA LIVENJE OBOJENIH METALA „LIVNICA“ – SUBOTICA
(1957–2009), 1957–2004 (2008) 306
F. 464 INDUSTRIJA KOŽE KRZNA I KONFEKCIJE „PANONIJA“ A.D. –
SUBOTICA (1957–?), 1957–2006 308
F. 480 STEČAJNA MASA ZORKA KLOTILD 1904 – SUBOTICA (1975–
2010), 2002–2010 327
385
F. 249 „AGROPRODUKT“ EKSPORT-IMPORT, POSLOVNO
UDRUŽENJE PROIZVOĐAČA I PRERAĐIVAČA
POLJOPRIVREDNIH PROIZVODA – SUBOTICA
(1968–1984), 1962–1984 47
F. 250 „AGROPROMET“ TRGOVINA NA VELIKO I MALO –
SUBOTICA (1977–1985), 1976–1985
48
F. 290 TRGOVAČKO PREDUZEĆE „NARODNI MAGAZIN“ – SU-
BOTICA („NA–MA“ SUBOTICA) (1947–1969), 1947–1954
106
F. 291 „TEKSTIL“ TRGOVAČKO PREDUZEĆE – SUBOTICA
(1951–1969), 1952–1958
108
F. 307 GRADSKO UGOSTITELjSKO PREDUZEĆE „GROZD“ –
SUBOTICA (1951–1953), 1951–1953
124
F. 324 RADNA ORGANIZACIJA ZA PROMET I ODRŽAVANJE
MOTORNIH VOZILA „AUTOOPREMA“ – SUBOTICA (1960–
1986), 1950–1987
143
F. 325 RADNA ORGANIZACIJA „AUTOOPREMA“ – OOUR
„TRGOVINA“ – SUBOTICA (1974–1986), 1968–1988
144
F. 445 DRUŠTVENO PREDUZEĆE ZA PROMET ROBE I USLUGA
„VELEHEM“ – SUBOTICA (1991–1999), 1991–1998
284
F. 479 GAZIM CO – SUBOTICA (1996–2002), 1996–2002 327
F. 485 „KOMING“ D.O.O. – SUBOTICA (2002–2011), 2002–2008 333
F. 486 JUKOM INTERNACIONAL D.O.O. (YUCOM INTERNATIO-
NAL D.O.O.) – SUBOTICA (2003–2011), 2003–2009
334
F. 453 D.O.O. „PAHULJICA“ – PRERADA PERJA SUBOTICA –
SUBOTICA (1978–2005), 1971 – 2002
294
F. 465 DEONIČARSKO DRUŠTVO „DINAMOAGENT“ – SUBOTICA
(1991–2010), 1953–2004
310
F. 482 MIP „LIMARI I KLIMATIZERI” DRUŠTVENO PREDUZEĆE –
SUBOTICA (1988–2007), 1988–2007
330
F. 384 OSNOVNA ŠKOLA „25. MAJ“ – SUBOTICA (1804–
1957), 1947
221
F. 399 OSNOVNA ŠKOLA „VIII VOJVOĐANSKA UDARNA
BRIGADA“ – SUBOTICA (?–?), 1921–1950
225
F. 400 OSNOVNA ŠKOLA „NARODNI HEROJI“ (ÁLTALÁNOS
ISKOLA) – ČANTAVIR (?–?), 1899–1944 (1955)
226
386
F. 351 SAMOSTALNA ZANATSKO-METALSKA RADNJA „REKORD“
– SUBOTICA (1964–1972), 1964–1977
176
F. 407 ZANATSKO PREDUZEĆE „DOMAĆA RADINOST“ –
SUBOTICA (1964–1971), 1963–1971
233
F. 229 ZADRUGA ZA UZGOJ RASNE ŽIVINE, ZEČEVA I
GOLUBOVA – SUBOTICA (1953–?), 1953–1956
24
F. 343 SUBOTIČKO VINOGRADARSKO-VOĆARSKA
ZADRUGA S.O.J. – SUBOTICA (1946–1948), 1946–1947
166
F. 221 OKRUŽNI KOMITET KOMUNISTIČKE PARTIJE
JUGOSLAVIJE – SUBOTICA (1944–1946), 1944–1946
15
F. 222 OKRUŽNI ODBOR NARODNOG FRONTA – SUBOTICA –
SUBOTICA (1945–1946), 1945–1946
21
F. 223 GRADSKI KOMITET SKOJ–a SUBOTICA (1944–1948), 1945–
1948
17
F. 224 SAVEZ OMLADINE SRBIJE SRESKI KOMITET –
SUBOTICA (1945–1965), 1945–1964
18
F. 282 OKRUŽNI ODBOR ANTIFAŠISTIČKOG FRONTA
ŽENA – SUBOTICA (1945–1946), 1945–1946
97
F. 421 SAVEZ SOCIJALISTIČKE OMLADINE OPŠTINSKA
KONFERENCIJA – SUBOTICA (1946–1991), 1961–1991
251
F. 423 SAVEZ UDRUŽENJA BORACA NOR-a – SUBOTICA
(1947–1991), 1949–1980
254
F. 477 FERIJALNI SAVEZ – SUBOTICA (?–?), 1973–1977 325
F. 326 SOCIJALISTIČKI SAVEZ RADNOG NARODA
VOJVODINE OPŠTINSKA KONFERENCIJA
SUBOTICA – SUBOTICA (1953–1990), 1953–1990
145
F. 357 OSNOVNI SAVEZ ZEMLJORADNIČKIH ZADRUGA –
SUBOTICA (1959–1962), 1960–1963
183
F. 376 ISPOSTAVA SAVEZA BAROŠ ZA SUBOTICU I OKOLINU (A
BAROSS SZÖVETSÉG SZABADKA ÉS VIDÉKE FIÓKJA) –
SUBOTICA (1941–1944), 1940–1944
202
F. 287 LjUBIBRATIĆ KOLOMAN (LJUBIBRATICH KELEMEN) –
SUBOTICA (1857–1931), 1828–1902
103
F. 458 ČABA BIRO, ADVOKAT – SUBOTICA (1955–?),
1990–2006
301
387
F. 271 ZBIRKA TAJNI ARHIV GRADA – SZABADKA (SUBOTICA)
(1743–1904), 1700–1904 76
F. 289 TIBOR SEKELj, SVETSKI PUTNIK – SUBOTICA
(1912–1988), 1959–1982 105
F. 328 ZBIRKA DOKUMENATA SUBOTIČKIH CEHOVA –
SUBOTICA (1860–1872), 1852–1874 147
F. 428 ZBIRKA DOKUMENATA O DOBROVOLjCIMA
(KOLONISTIMA) IZ OSLOBODILAČKIH RATOVA
1912–1918 – SUBOTICA (1918–1941, 1991–), 1894–1997 260
F. 429 ZBIRKA DOKUMENATA O KOLU SRPSKIH SESTARA –
SUBOTICA (1938–1992), 1932–1995 262
F. 435 ZBIRKA DOKUMENATA O SUBOTIČKOM SRPSKOM
PEVAČKOM DRUŠTVU „GRANIČAR“ – SUBOTICA
(1865–?; 1966–?), 1866–1939 270
F. 454 PROFESOR DR LAJČO KLAJN, PRAVNIK – SUBOTICA
(1925–2007), 1941–2006 295
F. 472 JANOŠ MUHI (MUHI JÁNOS) NOVINAR I PUBLICISTA
– SUBOTICA (1913–1969), 1914–1979 321
F. 481 MR JOSIP BULJOVČIĆ, PROFESOR I LINGVIST –
SUBOTICA (1932–2001), 1958–2005 329
TAVANKUT
F. 359 NARODNI ODBOR OPŠTINE TAVANKUT – TAVANKUT
(1946–1959), 1955–1959 185
FEKETIĆ
F. 470 OPŠTINA FEKETIĆ (BÁCSFEKETEHEGY KÖZSÉG) –
BÁCSFEKETEHEGY (FEKETIĆ) (1941–1944), 1941–1942
318
F. 266 NARODNI ODBOR OPŠTINE FEKETIĆ – FEKETIĆ (1944–
1959), 1944–1959
69
F. 337 ZADRUGA POLJOPRIVREDNIKA (BÁCSFEKETEHEGYI
MEZŐGAZDÁK HITELSZÖVETKEZETE) – FEKETIĆ (1933–
1943), 1933–1943
158
F. 338 KREDITNA ZADRUGA( BÁCSFEKETEHEGYI HITEL-
SZÖVETKEZET) – FEKETIĆ (1942–1947), 1942–1949
159
F. 336 BRAVARSKO PROIZVOĐAČKA-PRERAĐIVAČKA
ZADRUGA „1. MAJ“ – FEKETIĆ (1948–1949), 1948–1949
157
388
F. 252 POVERENIŠTVO SRESKE ZANATSKE KOMORE –
FEKETIĆ (1905–1959), 1889–1960 50
HAJDUKOVO
F. 239 OSNOVNA ŠKOLA „PETEFI BRIGADA“ – HAJDUKOVO
(?–?), 1919–1950 35
ČANTAVIR
F. 311 OPŠTINA ČANTAVIR (CSANTAVÉR KÖZSÉG) –
CSANTAVÉR (ČANTAVIR) (1886–1918), 1900–1907
129
F. 312 OPŠTINA ČANTAVIR – ČANTAVIR (1918–1941), 1913–
1940
130
F. 313 OPŠTINA ČANTAVIR (CSANTAVÉR KÖZSÉG) –
CSANTAVÉR (ČANTAVIR) (1941–1944), 1938–1944
131
F. 314 NARODNI ODBOR OPŠTINE ČANTAVIR – ČANTAVIR
(1944–1962), 1944–1946
133
F. 432 MESNA KANCELARIJA ČANTAVIR – ČANTAVIR (1963–?),
1963–1968
266
F. 443 STRUČNA ŠKOLA ZA UČENIKE U PRIVREDI – ČANTAVIR
(?–?), 1902–1955
281
F. 339 ČANTAVIRSKA PRIVREDNA I KREDITNA ZADRUGA
(CSANTAVÉRI GAZDASÁGI ÉS HITELSZÖVETKEZET) –
ČANTAVIR (1942–1947), 1943–1944
161
F. 488 AUTO PAL – ČANTAVIR (1989–2012), 2006–2008 335
F. 462 ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA – ČANTAVIR (1945–2005),
1945–2005
305
F. 231 POVERENIŠTVO SREZA ZANATSKE KOMORE –
ČANTAVIR (1900–1962), 1897–1962
26
F. 315 DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO – ČANTAVIR
(1895–?), 1946–1965
134
F. 446 GRAĐANSKA ČITAONICA – ČANTAVIR (1884–?), 1884–
1913
285
389
IMENSKI REGISTAR
BROJ NAZIV FONDA RASPON
GODINA
STR.
F. 473 „1. MAJ“ – BAČKA TOPOLA (1950–2006),
1950–2006
322
F. 249 „AGROPRODUKT“ EKSPORT-IMPORT,
POSLOVNO UDRUŽENJE PROIZVOĐAČA I
PRERAĐIVAČA POLJOPRIVREDNIH
PROIZVODA – SUBOTICA
(1968–1984),
1962–1984
47
F. 250 „AGROPROMET“ TRGOVINA NA VELIKO I
MALO – SUBOTICA
(1977–1985),
1976–1985
48
F. 456 „AGROS BANKA“ AD SUBOTICA –
SUBOTICA
(1978–?),
1993–1996
(2001)
298
F. 319 AGRARNA ZAJEDNICA (KAO ZADRUGA)
– SREDNJI SALAŠ
(1925–?),
1930–1936
138
F. 491 AD „AUROMETAL“ – SUBOTICA (1959–2012),
1959–2008
337
F. 463 A.D. ZA LIVENJE OBOJENIH METALA
„LIVNICA“ – SUBOTICA
(1957–2009),
1957–2004
(2008)
306
F. 455 AD „SUBOTIČANKA“ – SUBOTICA (1959–2014),
1981–2003
297
F. 488 AUTO PAL – ČANTAVIR (1989–2012),
2006–2008
335
F. 345 BAČKOTOPOLSKO ZANATLIJSKO
PEVAČKO DRUŠTVO (TOPOLYAI
IPAROS DALOSKÖR) – BAČKA TOPOLA
(1911–1949),
1924–1948
168
F. 336 BRAVARSKO PROIZVOĐAČKA–PRERA-
ĐIVAČKA ZADRUGA „1. MAJ“ – FEKETIĆ
(1948–1949),
1948–1949
157
F. 300 BRAVARSKO–LIMARSKA RADIONICA – STARA MORAVICA
(1948–1959), 1951–1959
117
390
F. 269 VIŠA TEHNIČKA GRAĐEVINSKA ŠKOLA
– SUBOTICA
(1960–1985),
1960–1985
73
F. 348 VOJNA STANICA – STARA MORAVICA –
STARA MORAVICA
(1944–1945),
1944–1945
173
F. 284 VOJNA STANICA PAČIR – PAČIR (1944–1945),
1944–1945
100
F. 471 VOJNI SUD VOJNE OBLASTI U VOJ-
VODINI JUGOSLOVENSKE ARMIJE U
VEĆU SUBOTIČKE KOMANDE PODRUČJA
(?–?),
1945–1950
320
F. 479 GAZIM CO – SUBOTICA (1996–2002),
1996–2002
327
F. 356 GIMNAZIJA „BRATSTVO–JEDINSTVO“
– BAČKA TOPOLA
(1965–1977),
1965–1977
182
F. 230 GRADSKA KAPETANIJA – SUBOTICA (1790–1919) 25
F. 223 GRADSKO KOMITET SKOJ-a SUBOTICA (1944–1948),
1945–1948
17
F. 273 GRADSKO NAČELSTVO (BÜRGER- (1849–1860),
MEISTERAMT) – MARIA THERESIOPOLIS 1845–1861
(SUBOTICA)
80
F. 307 GRADSKO UGOSTITELjSKO PREDUZEĆE (1951–1953),
„GROZD“ – SUBOTICA 1951–1953
124
F. 446 GRAĐANSKA ČITAONICA – ČANTAVIR (1884–?), 285 1884–1913
F. 431 GRAĐEVINSKA RADNA ORGANIZACIJA
„INTEGRAL“ – SUBOTICA
(1956–?),
1946–1993
265
F. 294 GRAĐEVINSKO PREDUZEĆE „ÉPÍTKEZÉS”
– STARA MORAVICA
(1957–1959),
1957–1959
111
F. 268 GRAĐEVINSKO-ZANATSKO USLUŽNO
PREDUZEĆE „NAŠ VRBAS“ – LOVĆENAC
(1965–1967),
1965–1969
72
F. 461 DD „MEBLO“ – STARA MORAVICA (1960–2008),
1961–2003
304
F. 465 DEONIČARSKO DRUŠTVO „DINAMOAGENT“ – SUBOTICA
(1991–2010), 1953–2004
310
391
F. 315 DOBROVOLJNO VATROGASNO DRUŠTVO – ČANTAVIR
(1895–?),
1946–1965
134
F. 354 DOM ZA BOGALJASTU DECU – SUBOTICA (1921–?),
1928–1930
180
F. 302 DOM KULTURE (KULTÚROTTHON) –
SUBOTICA
(1967–1985),
1965–1985
119
F. 387 DOM KULTURE BAČKA TOPOLA –
BAČKA TOPOLA
(1975–1979),
1970–1978
214
F. 327 DOM OMLADINE I PIONIRA – SUBOTICA (1972–1982),
1972–1982
146
F. 453 D.O.O. „PAHULJICA“ – PRERADA PERJA
SUBOTICA – SUBOTICA
(1978–2005),
1971 – 2002
294
F. 484 D.O.O. „FMPE“ – BAČKA TOPOLA (1992–2014),
2006–2008
332
F. 460 DP „PEREŠ“ – BAČKI VINOGRADI (1997–2010),
1974–2004
303
F. 412 DR ANDRIJA PLETIKOSIĆ, KRALJEV- (?–?), 239
SKI JAVNI BELEŽNIK – BAČKA TOPOLA 1924–1934
F. 395 DR VLADISLAV MANOJLOVIĆ, JAVNI
BELEŽNIK
(1869–1938),
1927–1938
221
F. 411 DR GERGE IZOR, KRALJEVSKI JAVNI
BELEŽNIK (DR. IZOR GERGŐ, KIRÁLYI
KÖZJEGYZŐ) – BAČKA TOPOLA
(?–?), 1911–
1921
238
F. 410 DR ĐERĐ SIRČIĆ, KRALJEVSKI JAV- NI
BELEŽNIK (DR. SIRCHICH GYÖRGY,
KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ) – TOPOLYA
BAČKA TOPOLA)
(?–?), 1903–
1911
236
F. 489 DR EREŠ MEDŽIK FUD – SUBOTICA (2007–2012),
2007–2010
336
F. 415 DR JOŽEF MAJOR, KRALJEVSKI JAVNI (1942–1944), 242
BELEŽNIK (DR. MAJOR JÓZSEF, KIRÁLYI 1942–1944
KÖZJEGYZŐ) – TOPOLYA (BAČKA TOPOLA)
F. 409 DR LAJOŠ KERN, KRALJEVSKI JAVNI
BELEŽNIK (DR. KERN LAJOS, KIRÁLYI
(?–?),
1985–1902
235
KÖZJEGYZŐ) – TOPOLYA (BAČKA TOPOLA)
392
F. 417
F. 270
DR LUKA BOGDANOVIĆ, JAVNI
BELEŽNIK– BAČKA TOPOLA
DR MAĆAŠ BERGER, LEKAR
(1932–1941),
1932–1941
(1870–?),
244
75
1881–1918
F. 416 DR REŽE SLEZAK, PRIVREMENI
JAVNI BELEŽNIK (DR SZLEZÁK REZSŐ,
IDEIGLENES KÖZJEGYZŐ)
(1941–1942),
1941–1942
243
F. 413 DR SIMA POPOVIĆ, KRALJEVSKI JAVNI
BELEŽNIK
(?–?),
1934–1941
240
F. 350 DR STIPAN MATIJEVIĆ (1872–1939),
1926–1927
175
F. 414 DR ŠANDOR PUMER, KRALJEVSKI JAVNI
BELEŽNIK (DR. PUMMER SÁNDOR,
KIRÁLYI KÖZJEGYZŐ) – TOPOLYA (BAČKA
TOPOLA)
(1941–1944),
1941–1944
241
F. 386 DRŽAVNA GRAĐANSKA ŠKOLA (ÁLLAMI
POLGÁRI ISKOLA) – TOPOLYA (BAČKA
TOPOLA)
(1909–1944),
1909 – 1944
213
F. 439 DRŽAVNA OSNOVNA ŠKOLA „SVETI
SAVA“ VIII KRUGA – SUBOTICA
(1710–1945),
1918–1945
277
F. 355 DRŽAVNI ŠEGRTSKI DOM – SUBOTICA (1922–?),
1920–1930
181
F. 342 DRŽAVNO TUŽILAŠTVO (STAATSAN-
WALTSCHAFT) – THERESIOPEL
(SUBOTICA)
(1849–1861),
1852–1854
164
F. 450 DRUŠTVENO PREDUZEĆE ZA DOMAĆI
MEĐUNARODNI TRANSPORT ROBE
„DINAMOŠPED“ – SUBOTICA
(1991–2011),
1953–2003
290
F. 426 DRUŠTVENO PREDUZEĆE ZA PRO-
IZVODNjU MODNE OBUĆE „PETEFI“
BAČKA TOPOLA
(1954–1993),
1945–1993
258
F. 445 DRUŠTVENO PREDUZEĆE ZA PROMET
ROBE I USLUGA „VELEHEM“ – SUBOTICA
(1991–1999),
1991–1998
284
F. 476 DRUŠTVENO UGOSTITELJSKO-TURISTI-
ČKO PREDUZEĆE „VOJVODINA“ – BAČKA
TOPOLA
(1960–2008),
1961–2000
324
393
F. 459 DRUŠTVENOBPREDUZEĆE „DUGA“ – SU-
BOTICA
(1961–2005),
1961–2004
302
F. 308 ELEKTRANA – SUBOTICA (1947–1960),
1947–1955
125
F. 288 ŽTO NOVI SAD – SEKCIJA ZA
ODRŽAVANJE PRUGE – SUBOTICA
(?–?),
1914–1978
104
F. 229 ZADRUGA ZA UZGOJ RASNE ŽIVINE,
ZEČEVA I GOLUBOVA – SUBOTICA
(1953–?),
1953–1956
24
F. 337 ZADRUGA POLJOPRIVREDNIKA (BÁCS-
FEKETEHEGYI MEZŐGAZDÁK HITELSZÖ-
VETKEZETE) – BÁCSFEKETEHEGY
(FEKETIĆ)
(1933–1943),
1933–1943
158
F. 318 ZADRUGA SRBA PRIVREDNIKA ZA
ŠTEDNjU I KREDIT – BAČKA TOPOLA
(1936–?),
1939–1941
137
F. 407 ZANATSKO PREDUZEĆE „DOMAĆA
RADINOST“ – SUBOTICA
(1964–1971),
1963–1971
233
F. 293 ZANATSKO STOLARSKA RADNJA
„KOMBINAT“ – STARA MORAVICA
(1954–1959),
1954–1959
109
F. 428 ZBIRKA DOKUMENATA O DOBROVOLJCI-
MA (KOLONISTIMA) IZ OSLOBODILAČKIH
RATOVA 1912–1918 – SUBOTICA
(1918–1941,
1991–), 1894–
260
F. 429 ZBIRKA DOKUMENATA O KOLU SRPSKIH
SESTARA – SUBOTICA
(1938–1992),
1932–1995
262
F. 435 ZBIRKA DOKUMENATA O SUBOTIČKOM
SRPSKOM PEVAČKOM DRUŠTVU
„GRANIČAR“ – SUBOTICA
(1865–?;
1966–?),
1866–1939
270
F. 328 ZBIRKA DOKUMENATA SUBOTIČKIH
CEHOVA – SUBOTICA
(1860–1872),
1852–1874
147
F. 478 ZBIRKA DRŽAVNIH MATIČNIH KNJIGA 1895–1910 326
F. 427 ZBIRKA MATIČNIH KNJIGA OSNOVNIH
ŠKOLA – BAČKA TOPOLA
(1859–1941),
1859–1941
259
F. 310 ZBIRKA MIKROFILMOVA 1724– 127
F. 487 ZBIRKA MIHAJLA ČAJKAŠA (CSAJKÁS
MIHÁLY)
1852–1944 335
394
F. 340 ZBIRKA POJEDINAČNIH DOKUMENATA (1814–1993), 162
1814–1993
F. 275 ZBIRKA PROJEKATA 1845–1989 84
F. 316 ZBIRKA RUKOPISA I STRUČNIH RADOVA 135
F. 271 ZBIRKA TAJNI ARHIV GRADA – SZA- (1743–1904), 76
BADKA (SUBOTICA) 1700–1904
F. 451 ZBIRKA CRKVENIH MATIČNIH KNJIGA 1687–1949 292
F. 469 ZEMALJSKA GRAĐEVINSKA UPRAVA ZA (1850–1861), 317
SRPSKO VOJVODSTVO I TAMIŠKI BA- 1852–1854
NAT TEMIŠVAR – GRAĐEVINSKA SEKCIJA
SUBOTICA (LANDESBAU– DIREKTION FÜR
DIE SERBISCHE WOIWODSCHAFT UND DAS
TEMESCHER BANAT – K.K. BAUBEZIRKSEX-
POSITUR ZU MARIA THERESIOPEL) – MARIA
THERESIOPEL
F. 448 ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA – NOVO ORAHOVO
(1946–1965), 1954–1973
287
F. 462 ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA – ČANTAVIR (1945–2005), 305 1945–2005
F. 334 ZEMLJORADNIČKA KREDITNA ZADRUGA (1901–1940), 155 – MALI IĐOŠ 1901–1940
F. 437 IGV „PROJEKAT“ – SUBOTICA (1964–1992), 274 1964–1991
F. 457 IGM „BAČKA” AD MALI IĐOŠ – MALI (1953–2007), 300 IĐOŠ 1966–2004 (2006)
F. 464 INDUSTRIJA KOŽE KRZNA I KONFEK- (1957–?), 308 CIJE „PANONIJA“ A.D. – SUBOTICA 1957–2006
F. 376 ISPOSTAVA SAVEZA BAROŠ ZA SUBO- (1941–1944), 202 TICU I OKOLINU (A BAROSS SZÖVET- 1940–1944 SÉG SZABADKA ÉS VIDÉKE FIÓKJA) –
SUBOTICA
F. 232 JAVNO PRAVOBRANILAŠTVO SREZA (1953–1965), 27 SUBOTICA – SUBOTICA 1953–1965
F. 472 JANOŠ MUHI (MUHI JÁNOS) NOVINAR (1913–1969), 321 I PUBLICISTA – SUBOTICA 1914–1979
395
F. 486 JUKOM INTERNACIONAL D.O.O. („YUCOM
INTERNATIONAL” D.O.O.) – SUBOTICA
(2003–2011),
2003–2009
334
F. 485 „KOMING“ D.O.O. – SUBOTICA (2002–2011), 333 2002–2008
F. 385 KOMISIJA ZA RATNU ŠTETU SREZA I (1946–1947), 212 GRADA SUBOTICE – SUBOTICA 1946–1947
F. 338 KREDITNA ZADRUGA (BÁCSFEKETEHEGYI
(1942–1947), 159
HITELSZÖVETKEZET) – FEKETIĆ 1942–1949
F. 341 KRIVAJA VODNA ZAJEDNICA – BAČKA (1952–1962), 163 TOPOLA 1963–?
F. 402 KRO SUBOTICA – OOUR „VENOPLAST“ (1984–1987), 228 – SUBOTICA 1966–1987
F. 389 KULTURNO-PROPAGANDNI CENTAR – (1960–1963), 216 BAČKA TOPOLA 1960–1963
F. 390 KULTURNO-PROSVETNA ZAJEDNICA – (1958–1959), 217 BAČKA TOPOLA 1962–1969
F. 287 LJUBIBRATIĆ KOLOMAN (LJUBIBRATICH (1857–1931), 103 KELEMEN) – SUBOTICA 1828–1902
F. 261 MAGISTRAT POVLAŠĆENE KRALJEVSKO-(1743–1778), 62 -KOMORSKE VAROŠI SENT-MARIA (MA- 1701–1782
GISTRATUS PRIVILEGIATI OPPIDI REGIO-
-CAMERALI SZENT MARIA) – SZENT MARIA
(SUBOTICA)
F. 272 MAGISTRAT SLOBODNOG KRALJEVSKOG (1779–1849),
GRADA (MAGISTRATUS LIBERAE ET 1770–1850
77
REGIAE CIVITATIS MARIA THERESIOPOLIS;
STADTRATH DER KÖNIGLICHEN FREISTADT
MARIA THERESIOPEL; SZABADKA SZABAD
KIRÁLYI VÁROS TANÁCSA) – MARIA
THERESIOPEL (SUBOTICA)
F. 430 MARTA KENJEREŠ KOVAČ (KENYERES
KOVÁCS MÁRTA)
(1933–1984),
1881–1994
264
F. 452 MESNA ZAJEDNICA BAJNAT – SUBO-
TICA – SUBOTICA
(1964–?),
1962–1992
293
F. 432 MESNA KANCELARIJA ČANTAVIR –
ČANTAVIR
(1963–?), 1963–1968
266
396
F. 233 MESNA UPRAVA ZA OBRADU ZEMLJIŠTA
NOVOG NASELJA BROJ IX – BIKOVO
(1946–1949),
1946–1949
28
F. 234 MESNA UPRAVA ZA OBRADU ZEMLJIŠTA
NOVOG NASELJA BROJ X – STARI
ŽEDNIK
(1946–1949),
1945–1949
29
F. 238 MESNA UPRAVA NARODNIH POLJO-
PRIVREDNIH DOBARA – PAČIR
(1945–?),
1945–1947
34
F. 396 MESNE ZAJEDNICE / RZZS – SUBOTICA (1964–1996),
1981–1991
222
F. 482 MIP „LIMARI I KLIMATIZERI” PRE- DUZEĆE
– SUBOTICA
(1988–2007),
1988–2007
330
F. 481 MR JOSIP BULJOVČIĆ, PROFESOR I
LINGVIST – SUBOTICA
(1932–2001),
1958–2005
329
F. 242 NARODNA OSNOVNA ŠKOLA – BAJMOK (1921– 1953),
1921–1953
38
F. 425 NARODNI ODBOR OPŠTINE – SUBO- TICA (1960–1965),
1958–1965
256
F. 361 NARODNI ODBOR OPŠTINE ALEK-
SANDROVO – ALEKSANDROVO
(1952–1955),
1952–1955
188
F. 368 NARODNI ODBOR OPŠTINE BIKOVO –
SUBOTICA
(1946–1959),
1951–1959
194
F. 367 NARODNI ODBOR OPŠTINE DONJI GRAD
– SUBOTICA
(1952–1959),
1952–1959
193
F. 358 NARODNI ODBOR OPŠTINE ŽEDNIK
– ŽEDNIK
(1946–1959),
1954–1959
184
F. 363 NARODNI ODBOR OPŠTINE KELEBIJA
– SUBOTICA
(1952–1955),
1952–1955
189
F. 267 NARODNI ODBOR OPŠTINE LOVĆENAC –
LOVĆENAC
(1944–1959),
1945–1959
71
F. 369 NARODNI ODBOR OPŠTINE MALA BOSNA
– SUBOTICA
(1946–1955),
1948–1956
195
F. 362 NARODNI ODBOR OPŠTINE MLAKA – SUBOTICA
(1952–1956), 1952–1956
188
397
F. 366 NARODNI ODBOR OPŠTINE NOVI GRAD
– SUBOTICA
(1952–1959),
1952–1959
192
F. 364 NARODNI ODBOR OPŠTINE NOVO SELO
– SUBOTICA
(1952–1955),
1952–1955
190
F. 360 NARODNI ODBOR OPŠTINE PALIĆ –
PALIĆ
(1946–1959),
1946–1959
186
F. 365 NARODNI ODBOR OPŠTINE STARI GRAD
– SUBOTICA
(1952–1959),
1952–1959
191
F. 359 NARODNI ODBOR OPŠTINE TAVANKUT
– TAVANKUT
(1946–1959),
1955–1959
185
F. 266 NARODNI ODBOR OPŠTINE FEKETIĆ
– FEKETIĆ
(1944–1959),
1944–1959
69
F. 314 NARODNI ODBOR OPŠTINE ČANTAVIR
– ČANTAVIR
(1944–1962),
1944–1946
133
F. 245 NEPOTPUNA MEŠOVITA GIMNAZIJA
– BAJMOK
(1945–1953),
1945–1953
42
F. 253 NIŽA MEDICINSKA ŠKOLA INTER-
NATSKOG TIPA – SUBOTICA
(1947–1954),
1947–1954
51
F. 317 OKRUŽNA ZEMLJORADNIČKA ŽITAR- SKA
ZADRUGA U BAČKOJ TOPOLI – BAČKA
TOPOLA
(1936–1948),
1936–1941
136
F. 221 OKRUŽNI KOMITET KOMUNISTIČKE
PARTIJE JUGOSLAVIJE – SUBOTICA
(1944–1946),
1944–1946
15
F. 222 OKRUŽNI ODBOR NARODNOG
FRONTA – SUBOTICA
(1945–1946),
1945–1946
16
F. 282 OKRUŽNI ODBOR ANTIFAŠISTIČKOG
FRONTA ŽENA – SUBOTICA
(1945–1946),
1945–1946
97
F. 419 OKRUŽNI PRIVREDNI SUD – SUBOTICA (1954–1975),
1945–1975
248
F. 280 OKRUŽNO JAVNO TUŽILAŠTVO –
SUBOTICA
(1946–1978),
1947–1958
93
F. 352 OPŠTINA ALEKSANDROVO (GEMEINDE
SÁNDOR) – SÁNDOR (ALEKSANDROVO)
(1849–1860), 1849–1860
177
398
F. 353
F. 433
OPŠTINA ALEKSANDROVO (SÁNDOR
KÖZSÉG) – SÁNDOR (ALEKSANDROVO)
OPŠTINA BAJMOK – BAJMOK
(1861–1904),
1861–1905
(?–1918),
178
267 1878–1918
F. 274 OPŠTINA BAJMOK – BAJMOK (1919–1941),
1919–1941
83
F. 434 OPŠTINA BAJMOK – BAJMOK (1945–1965),
1945–1965
269
F. 304 OPŠTINA BAČKA TOPOLA – BAČKA
TOPOLA
(1919–1941),
1913–1941
122
F. 305 OPŠTINA BAČKA TOPOLA (TOPOLYA
KÖZSÉG) – TOPOLYA (BAČKA TOPOLA)
(1941–1944),
1941–1944
122
F. 263 OPŠTINA MALI IĐOŠ – MALI IĐOŠ (1919–1941),
1919–1941
66
F. 262 OPŠTINA MALI IĐOŠ (KISHEGYES
KÖZSÉG) – KISHEGYES (MALI IĐOŠ)
(?–1918),
1896–1918
65
F. 264 OPŠTINA MALI IĐOŠ (KISHEGYES
NAGYKÖZSÉG) – KISHEGYES (MALI
IĐOŠ)
(1941–1944),
1941–1944
67
F. 257 OPŠTINA PAČIR (PACSÉR KÖZSÉG) –
PACSÉR (PAČIR)
(1886–1918),
1908–1915
55
F. 258 OPŠTINA PAČIR (PACSÉR KÖZSÉG) –
PACSÉR (PAČIR)
(1941–1944),
1941–1944
56
F. 260 OPŠTINA STARA MORAVICA (BÁCS-
KOSSUTHFALVA NAGYKÖZSÉG) –
(1941–1944),
1941–1944
60
BÁCSKOSSUTHFALVA (STARA MORAVICA)
F. 470 OPŠTINA FEKETIĆ (BÁCSFEKETEHEGY(1941–1944),
KÖZSÉG) – BÁCSFEKETEHEGY (FEKETIĆ)1941–1942
318
F. 312 OPŠTINA ČANTAVIR – ČANTAVIR (1918–1941),
1913–1940
130
F. 311 OPŠTINA ČANTAVIR (CSANTAVÉR (1886–1918),
KÖZSÉG) – CSANTAVÉR (ČANTAVIR) 1900–1907
129
F. 313 OPŠTINA ČANTAVIR (CSANTAVÉR (1941–1944),
KÖZSÉG) – CSANTAVÉR (ČANTAVIR) 1938–1944
131
399
F. 283 OPŠTINSKA GEODETSKA UPRAVA –
SUBOTICA
(1965–?),
1896–1973
99
F. 309 OPŠTINSKA ZAJEDNICA KULTURE –
SUBOTICA
(1969–1974),
1969–1974
126
F. 391 OPŠTINSKA ZAJEDNICA KULTURE
– BAČKA TOPOLA
(1969–1974),
1969–1976
218
F. 392 OPŠTINSKA KONFERENCIJA SAVEZA
SOCIJALISTIČKE OMLADINE VOJVO-
DINE – BAČKA TOPOLA
(1945–1990),
1945–1989
219
F. 401 OPŠTINSKA KONFERENCIJA SOCIJA-
LISTIČKOG SAVEZA RADNOG NARODA
VOJVODINE – BAČKA TOPOLA
(1953–1990),
1949–1990
227
F. 418 OPŠTINSKA KONFERENCIJA SOCIJA-
LISTIČKOG SAVEZA RADNOG NARODA
VOJVODINE (VAJDASÁG DOLGOZÓ NÉ-
PÉNEK SZOCIALISTA SZÖVETSÉGE
(1946–1990),
1961–1990
246
KÖZSÉGI VÁLASZTMÁNYA) – MALI IĐOŠ
F. 326 SOCIJALISTIČKI SAVEZ RADNOG NA- (1953–1990), 145
RODA VOJVODINE – OPŠTINSKA 1953–1990
KONFERENCIJA SUBOTICA – SUBOTICA
F. 403 OPŠTINSKI DRUŠTVENI PRAVOBRA-
NILAC SAMOUPRAVLJANJA (KÖZSÉGI
TÁRSADALMI ÖNIGAZGATÁSI ÜGYÉSZ)
– MALI IĐOŠ
(1975–1991),
1986–1989
229
F. 397 OPŠTINSKI DRUŠTVENI PRAVOBRA-
NILAC SAMOUPRAVLJANJA– BAČKA
TOPOLA
(1974–1991),
1975–1991
223
F. 398 OPŠTINSKI DRUŠTVENI PRAVOBRA- (1974–1991), 224
NILAC SAMOUPRAVLJANJA – SUBOTICA 1975–1991
F. 393 OPŠTINSKI SEKRETARIJAT ZA NA-
RODNU ODBRANU – BAČKA TOPOLA
(?–1991),
1969–1991
219
F. 394 OPŠTINSKI SEKRETARIJAT ZA NA-
RODNU ODBRANU – SUBOTICA
(?–1991),
1965 – 1990
220
F. 467 OPŠTINSKI SUD – BAČKA TOPOLA (1963–?), 1966–1982
313
400
F. 466 OPŠTINSKI SUD – SUBOTICA (1963–1975),
1966–1982
311
F. 475 OPŠTINSKO JAVNO TUŽILAŠTVO –
BAČKA TOPOLA
(?– ?),
1946–1993
323
F. 259 OPŠTINSKO POGLAVARSTVO STARA
MORAVICA – STARA MORAVICA
(1919–1941),
1919–1941
58
F. 306 OPŠTINSKO SINDIKALNO VEĆE –
BAJMOK
(1945–1965),
1952–1956
123
F. 241 OSNOVNA ŠKOLA „ĐURO SALAJ“ –
SUBOTICA
(1871–?),
1871 – 1950
37
F. 240 OSNOVNA ŠKOLA „IVO LOLA RIBAR“
– SUBOTICA
(1856 –?),
1901–1974
36
F. 371 OSNOVNA ŠKOLA „MATKO VUKOVIĆ“
– SUBOTICA
(1871–?),
1871–1944
197
F. 243 OSNOVNA ŠKOLA „NIKOLA TESLA“ –
BAJMOK
(1953–1963),
1950–1963
39
F. 239 OSNOVNA ŠKOLA „PETEFI BRIGADA“
– HAJDUKOVO
(?–?),
1919–1950
35
F. 244 OSNOVNA ŠKOLA „SVETOZAR MARKO-
VIĆ“ – BAJMOK
(1953–1963),
1949–1963
41
F. 370 OSNOVNA ŠKOLA „SONJA MARINKOVIĆ“
– SUBOTICA
(1871– ?),
1871–1963
197
F. 357 OSNOVNI SAVEZ ZEMLJORADNIČKIH
ZADRUGA – SUBOTICA
(1959–1962),
1960–1963
183
F. 420 OSNOVNI SUD UDRUŽENOG RADA –
SUBOTICA
(1975–1991),
1977–1992
249
F. 399 OSNOVNA ŠKOLA „VIII VOJVOĐANSKA
UDARNA BRIGADA“ – SUBOTICA
(?–?),
1921–1950
225
F. 384 OSNOVNA ŠKOLA „25. MAJ“ – SUBOTICA (1804–1957), 211 1947
F. 383 OSNOVNA ŠKOLA „ADI ENDRE“ – MALI
IĐOŠ
(1876–1946),
1947
210
F. 405 OSNOVNA ŠKOLA „VLADIMIR NAZOR – PALIĆ
(1961–?), 1921–1944
231
401
F. 406 OSNOVNA ŠKOLA „IVAN MILUTINOVIĆ“ –
SUBOTICA
(1871–?),
1921–1945
232
F. 373 OSNOVNA ŠKOLA „JOVAN JOVANOVIĆ
ZMAJ“ – SUBOTICA
(1871–?),
1871–1945
200
F. 441 OSNOVNA ŠKOLA „KARAĐORĐE“ VIII
KRUGA KARAĐORĐE – SUBOTICA
(?–?),
(1921–1941)
279
F. 372 OSNOVNA ŠKOLA „KIZUR IŠTVAN“ –
SUBOTICA
(1890–?),
1890–1944
198
F. 400 OSNOVNA ŠKOLA „NARODNI HEROJI“
– ČANTAVIR
(?–?), 1899–
–1944 (1955)
226
F. 374 PAL DOBAK, ADVOKAT (1841–1869),
1789–1869
201
F. 332 PIARISTIČKA GIMNAZIJA (SZABADKAI
VÁROSI KATOLIKUS GIMNÁZIUM) –
SZABADKA (SUBOTICA)
(1942–1944),
1942–1944
153
F. 231 POVERENIŠTVO SRESKE ZANATSKE
KOMORE – ČANTAVIR
(1900–1962),
1897–1962
26
F. 251 POVERENIŠTVO SRESKE ZANATSKE
KOMORE – MALI IĐOŠ
(1923–1963),
1920–1963
49
F. 252 POVERENIŠTVO SRESKE ZANATSKE
KOMORE – FEKETIĆ
(1905–1959),
1889–1960
50
F. 424 POKRAJINSKI DEČIJI DOM „KOLEVKA“
– SUBOTICA
(1903–?),
1900–1986
255
F. 227 „POLJOTEHNA“ PREDUZEĆE ZA PROMET (1970–1980), 22
ROBOM NA VELIKO I MALO – SUBOTICA 1970–1980
F. 256 PORODICA VARMUŽA – MALI IĐOŠ (1811–?), 1860–1943
54
F. 285 PORODICA VERT I KUN (WERTH JÓZSEF) (1895–?), 101
1908–1944
F. 303 PORODICA PILASANOVIĆ
(PILASZÁNOVITS)
(?–?),
1766–1879
120
F. 286 PORODICA HERCEG (HERCZEG) –
BAJMOK
(1795–?), 1832–1945
102
402
F. 331
F. 228
POTPUNA MEŠOVITA GIMNAZIJA SA
MAĐARSKIM NASTAVNIM JEZIKOM –
SUBOTICA
PRAVNI FAKULTET – SUBOTICA
(1944–1956),
1944–1956
(1920–1941),
151
23 1920–1941
F. 449 PREDUZEĆE „PANONIJA“ ZAVOD ZA
PLASTIKU, AMBALAŽU I GRAFIKU –
SUBOTICA
(1947–2005),
1944–2004
289
F. 388 PREDUZEĆE ZA PRIKAZIVANJE FIL-
MOVA „VOJVODINA“ – BAČKA TOPOLA
(1962–1975),
1958–1975
215
F. 299 PREDUZEĆE ZA PRIKAZIVANJE FIL-
MOVA „PETEFI“ – STARA MORAVICA
(1959–1963),
1961–1963
116
F. 378 PREDUZEĆE ZA PRIKAZIVANJE FIL-
MOVA „SLAVICA“ – MALI IĐOŠ
(1947–1963),
1960–1988
205
F. 295 PREDUZEĆE ZA TRANSPORTNE USLUGE
– STARA MORAVICA
(1954–1968),
1954–1969
112
F. 490 „PREHRANA” DOO U STEČAJU –
SUBOTICA
(2006–2009),
1990–2009
337
F. 292 „PROGRES“ PREDUZEĆE ZA PROMET
ROBOM – SUBOTICA
(1975–1988),
1969–1988
108
F. 298 PROIZVOĐAČKO PREDUZEĆE
„UNIVERZAL“ – PAČIR
(1959–1966),
1959–1966
115
F. 422 PROSVETNO PEDAGOŠKI ZAVOD –
SUBOTICA
(1966–1991),
1966–1991
253
F. 454 PROFESOR DR LAJČO KLAJN, PRAVNIK
– SUBOTICA
(1925–2007),
1941–2006
295
F. 325 RADNA ORGANIZACIJA „AUTOOPREMA“
– OOUR „TRGOVINA“ – SUBOTICA
(1974–1986),
1968–1988
144
F. 324 RADNA ORGANIZACIJA ZA PROMET I
ODRŽAVANJE MOTORNIH VOZILA
„AUTOOPREMA“ – SUBOTICA
(1960–1986),
1950–1987
143
F. 440 RIMOKATOLIČKA ŽENSKA OSNOVNA I
GRAĐANSKA ŠKOLA „NAŠA GOSPA“ (A
SZABADKAI RÓMAI KATOLIKUS ELEMI
(1874–1944),
1890–1944
278
ÉS FELSŐ LEÁNY NÉPISKOLA) – SUBOTICA
403
F. 224 SAVEZ OMLADINE SRBIJE SRESKI
KOMITET – SUBOTICA
(1945–1965),
1945–1964
18
F. 421 SAVEZ SOCIJALISTIČKE OMLADINE
OPŠTINSKA KONFERENCIJA – SUBO-
TICA
(1946–1991),
1961–1991
251
F. 423 SAVEZ UDRUŽENJA BORACA NOR-a –
SUBOTICA
(1947–1991),
1949–1980
254
F. 351 SAMOSTALNA ZANATSKO METALSKA
RADNJA „REKORD“ – SUBOTICA
(1964–1972),
1964–1977
176
F. 381 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNI-
CA ZA KULTURU, TEHNIČKU KULTURU I
INFORMISANJE – BAČKA TOPOLA
(?–?),
1974–1989
208
F. 379 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNI-
CA ZA SOCIJALNU I DEČJU ZAŠTITU
– BAČKA TOPOLA
(?–?),
1974–1989
206
F. 380 SAMOUPRAVNA INTERESNA ZAJEDNI-
CA ZA FIZIČKU KULTURU – BAČKA
TOPOLA
(?–?),
1975 – 1989
207
F. 320 SELJAČKA RADNA ZADRUGA „BOLJI
ŽIVOT“ – BAČKO DUŠANOVO
(?–?),
1948–1951
140
F. 321 SELJAČKA RADNA ZADRUGA
„DUŠAN DAMJANOVIĆ“ – GORNJA
ROGATICA
(?–?),
1950–1952
140
F. 322 SELJAČKA RADNA ZADRUGA „SOKOLAC“
– BAČKI SOKOLAC
(1949–?),
1949–1953
141
F. 323 SELJAČKA RADNA ZADRUGA „SLOGA“
– PAČIR
(?–?),
1949–1953
142
F. 382 SIZ ZA VASPITANJE I OBRAZOVANJE
– BAČKA TOPOLA
(?–?),
1974 – 1989
209
F. 468 SKUPŠTINA OPŠTINE – SUBOTICA (1965–?),
1966–2007
316
F. 265 SKUPŠTINA OPŠTINE MALI IĐOŠ
– MALI IĐOŠ
(1944–?),
1944–1971
68
F. 447 SLUŽBA PRAVNE POMOĆI SKUPŠTINE
OPŠTINE – SUBOTICA
(1964–?), 1964–1973
286
404
F. 349 SPORTSKO DRUŠTVO „SLOBODA“ –
STARA MORAVICA
(1949 –?), 174
1949–1964
F. 483 SRESKI NARODNOOSLOBODILAČKI
ODBOR – SUBOTICA
(1945), 1945 331
F. 226 SRESKI ODBOR SOCIJALISTIČKOG
SAVEZA RADNOG NARODA SRBIJE –
BAČKA TOPOLA
(1945–1960), 21
1945–1959
F. 277 SRESKI SUD (KIRÁLYI JÁRÁSBÍRÓSÁG)
– SZABADKA (SUBOTICA)
(1941–1944), 86
(1852) 1941–1944
F. 281 SRESKI SUD – BAČKA TOPOLA (1945–1963), 94
1945–1966
F. 278 SRESKI SUD – SUBOTICA (1945–1963), 87
1945–1966
F. 347 SRESKI SUD (MAGYAR KIRÁLYI JÁRÁS-
BÍRÓSÁG) – TOPOLYA (BAČKA TOPOLA)
(1941–1944), 171
1941–1944
F. 346 SRESKI SUD BAČKA TOPOLA – BAČKA
TOPOLA
(1919–1941), 170
1919–1941
F. 276 SRESKI SUD SUBOTICA – SUBOTICA (1919–1941), 85
(1918) 1919–1941
F. 404 SRPSKA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA
U DESKI – DESKA
(1904–1948), 230
1904–1948
F. 344 SRPSKA ZEMLJORADNIČKA ZADRUGA
U JAGODNJAKU – KARAĐORĐEVO
(1947–1948), 167
1904–1948
F. 444 SRPSKA PRAVOSLAVNA ŠKOLA –
ALEKSANDROVO
(1911–1925), 282
1911–1925
F. 436 SRPSKA ČITAONICA U SUBOTICI –
SUBOTICA
(1862–1959), 272
1866–1959
F. 301 STAMBENA ZADRUGA „DOM“ –
STARA MORAVICA
(1970 –?), 118
1970–1973
F. 296 STAMBENA ZAJEDNICA – STARA
MORAVICA
(1959–1962), 113
1960–1963
F. 438 „STANDARD” I „STANDARDSERVIS“ –
SUBOTICA
(1976–?), 275 1973–1993
405
F. 480 STEČAJNA MASA ZORKA KLOTILD 1904
– SUBOTICA
(1975–2010),
2002–2010
327
F. 442 STRUČNA ŠKOLA ZA UČENIKE U IN-
DUSTRIJI I PRIVREDI – MALI IĐOŠ
(?–?),
1924–1953
280
F. 443 STRUČNA ŠKOLA ZA UČENIKE U
PRIVREDI – ČANTAVIR
(?–?),
1902–1955
281
F. 343 SUBOTIČKO VINOGRADARSKO-VOĆAR-
SKA ZADRUGA S.O.J. – SUBOTICA
(1946–1948),
1946–1947
166
F. 279 SUBOTIČKO KRALJEVSKO TUŽILAŠTVO
SZABADKAI KIRÁLYI ÜGYÉSZSÉG) –
SZABADKA (SUBOTICA)
(1941–1944),
1940–1944
90
F. 408 TVORNICA TRIKOTAŽE „BOSA MILI-
ČEVIĆ“ – SUBOTICA
(1950–1971),
1947–1971
234
F. 329 TVORNICA ČARAPA „8. MART“ – SUBO-
TICA
(?–?),
1947–1948
148
F. 291 „TEKSTIL“ TRGOVAČKO PREDUZEĆE –
SUBOTICA
(1951–1969),
1952–1958
108
F. 289 TIBOR SEKELJ, SVETSKI PUTNIK –
SUBOTICA
(1912–1988),
1959–1982
105
F. 290 TRGOVAČKO PREDUZEĆE
„NARODNI MAGAZIN“ – SUBOTICA
(„NA-MA“ SUBOTICA)
(1947–1969),
1947–1954
106
F. 375 UDRUŽENJE TRGOVACA ZA SREZ
BAČKO TOPOLSKI – BAČKA TOPOLA
(1932–1948),
1933–1946
202
F. 235 UDRUŽENJE TRGOVACA I INDUSTRI- (1899–1932), 31
JALACA – SUBOTICA 1899–1932 (1934)
F. 377 URED ZA KATASTAR – SUBOTICA (1945–1965),
1898–1965
204
F. 297 USLUŽNO PREDUZEĆE „KOMUNALAC“
– STARA MORAVICA
(1965–1974),
1965–1974
114
F. 236 UČITELJSKA ŠKOLA SA OSNOVNOM (1871–1973), 32
ŠKOLOM - VEŽBAONICOM – SUBOTICA 1874–1973
F. 254 FABRIKA I TRGOVINA CIPELA „MARIKA“ – SUBOTICA
(1941–1946), 1939–1946
52
406
F. 255
F. 477
FABRIKA CIPELA „SEBRA“ BRAĆA SEREC
– SUBOTICA
FERIJALNI SAVEZ – SUBOTICA
(1936–1947),
1936–1947
(?–?),
53
325 1973–1977
F. 237 FUDBALSKI KLUB „POŠTAR“ – SUBO-
TICA
(1955–1956),
1955–1956
33
F. 225 HRVATSKO KULTURNO DRUŠTVO –
SUBOTICA
(1946–1947),
1946–1947
20
F. 335 HRIŠĆANSKA POTROŠAČKA ZADRUGA
(KISHEGYESI KERESZTÉNY FOGYASZ-
TÁSI SZÖVETKEZET) – MALI IĐOŠ
(1904–1916),
1904–1916
156
F. 458 ČABA BIRO, ADVOKAT – SUBOTICA (1955–?),
1990–2006
301
F. 339 ČANTAVIRSKA PRIVREDNA I KREDITNA
ZADRUGA (CSANTAVÉRI GAZDA-
(1942–1947), 1943–1944
161
SÁGI ÉS HITELSZÖVETKEZET) – ČANTAVIR
F. 330 ŠKOLA ZA ZAJEDNIČKO SREDNJE OBRA-
ZOVANJE I OBRAZOVANJE „MOŠA PI-
JADE“ OOUR ZAJEDNIČKA SREDNJA
ŠKOLA „BRATSTVO“ – SUBOTICA
(1977– 1983),
1973–1984
149
F. 248 ŠKOLA ZA OPŠTE OBRAZOVANJE RAD-
NIKA – BAJMOK
(1955–1957),
1955–1958
46
F. 333 ŠKOLA ZA OPŠTE OBRAZOVANJE RAD-
NIKA – SUBOTICA
(1947–1962),
1947–1962
154
F. 247 ŠKOLA ZA POLJOPRIVREDNE PRO-
IZVOĐAČE – BAJMOK
(1955–1962),
1953–1961
44
F. 246 ŠKOLA UČENIKA U PRIVREDI „ĐORĐE
ZLIČIĆ“ – BAJMOK
(1956–1958), 1923–1958
43
VODIČ KROZ ARHIVSKE FONDOVE
ISTORIJSKOG ARHIVA SUBOTICA
XVIII/2
Izdavač
Istorijski arhiv Subotica
www.suarhiv.co.rs
Za izdavača
Stevan Mačković
Lektor
Dijana Musin
Štampa i slog
„REprint“, Subotica
Tiraž
500
407
CIP - Каталогизација у публикацији Библиотека Матице српске, Нови Сад
930.25(497.113 Subotica)(036) 94(497.113 Subotica)(093.2)
ИСТОРИЈСКИ архив (Суботица) Водич кроз архивске фондове Историјског архива Суботица.
Књ. бр. 2 / приредили Татјана Сегединчев, Зоран Вељановић, Золна Матијевић. - Суботица : Историјски архив, 2015 (Суботица : Репринт). - 403 стр. ; 24 cm. - (Водич кроз архивску грађу Србије ; 18/2. Водич кроз архивске фондове за архиве у Војводини)
Тираж 500. - Регистри.
ISBN 978-86-907967-7-9
1. Сегединчев, Татјана 2. Историјски архив (Суботица) a) Историјски архив (Суботица) - Фондови - Водичи b) Суботица - Историјска грађа COBISS.SR-ID 302061319