ISTIM PUTEM U EVROPU - Glas Srpske

PREDSJEDNIK Srbije

Boris Tadi} i premijer Repu-

blike Srpske Milorad Dodik

dogovorili su u petak u Bawoj

Luci da do kraja ove godine u

Beogradu bude potpisan doku-

ment za zajedni~ku izgradwu hi-

droenergetskog sistema "Buk

Bijela#, kako bi u 2008. godini

po~eli dinami~niji radovi na

izgradwi ovog kapitalnog pro-

jekta.

- Imamo legitimne intere-

se da investiramo u BiH i Re-

publiku Srpsku i na taj na~in

ho}emo da podièmo ìvotni

standard gra|ana obje dràve. U

tom smislu podràvam integra-

ciju elektroprivreda Republi-

ke Srpske i Srbije - izjavio je

Tadi} novinarima poslije sa-

stanka sa premijerom Dodikom,

srpskim ~lanom Predsjedni-

{tva BiH Neboj{om Radma-

novi}em i drugim politi~kim

zvani~nicima iz Republike

Srpske.

Tokom sastanka bilo je ri-

je~i o zajedni~kim investi-

cijama, novim razvojnim pla-

novima, kao i mjerama koje je

visoki predstavnik u BiH

Miroslav Laj~ak dogovorio

sa legitimnim predstavnici-

ma vlasti u BiH za nastavak

normalnog funkcionisawa in-

stitucija u BiH.

- Podràvam sve mjere koje

doprinose stabilnosti i daqem

razvoju. Bilo koja kriza u BiH

proizvela bi krizu u regionu.

Za nas je od su{tinske va`no-

sti da obezbijedimo regional-

ni razvoj i daqu integraciju u

Evropsku uniju, podizawe ì-

votnog standarda i brawewe le-

gitimnih, nacionalnih i dràv-

nih interesa. Kao i svaki na-

rod, tako i na{ narod ima pra-

vo da ih brani na miran, demo-

kratski i evropski na~in - is-

takao je Tadi}.

Govore}i o nezaobilaznom

pitawu statusa Kosova i Meto-

hije, Boris Tadi} je

ponovio izri~it stav

da niti }e on kao

predsjednik niti bi-

lo koja institucija u

Srbiji prihvatiti

bilo koji akt o neza-

visnosti.

- Srbija }e ulo-

ìti sva pravna i za-

konska sredstva i

upotrijebiti sve instrumente

me|unarodne politike da spri-

je~i nezavisnost Kosmeta. U

pregovorima o budu}em statu-

su, iznijeli smo najfleksibil-

nija mogu}a rje{ewa i oboga-

}ivali ideju su{tinske auto-

nomije postoje}im primjerima

u svijetu koji veoma dobro

funkcioni{u - naveo je pred-

sjednik Tadi} i naglasio:

- Srbija nema namjeru da

upravqa ìvotom kosmetskih

Albanaca, ve} im nudi maksimal-

ni nivo samouprave. Istovreme-

no, Srbija ima puno legitimno

pravo da se ne odri~e integrite-

ta vlastite zemqe i suverenite-

ta. Ukoliko do|e do progla{ewa

nezavisnosti, mi }emo takav akt

poni{titi i pokrenuti sve mo-

gu}e pravne procese.

Srbija, kako je rekao, o~e-

kuje da nijedna regionalna dr-

àva ne podrì takav akt,

ukqu~uju}i i BiH, ve} da po-

{tuju elemente me|unarodnog

prava i da budu uzdràne u ta-

kvoj situaciji.

Izraàvaju}i zadovoqstvo

da u novoj zgradi Vlade Repu-

blike Srpske bude doma}in

predsjedniku Srbije, premijer

Dodik je rekao da je potpisiva-

we Sporazuma o stabilizaciji

i pridruìvawu Evropskoj uni-

ji omogu}ilo BiH da stabili-

zuje svoj unutra{wopoliti~ki

ìvot i da se usmjeri kao evrop-

skim integracijama.

- Za nas je od kapitalne va-

`nosti ~iwenica da je glas Re-

publike Srpske bio prvi put

zna~ajno uvaèn. To daje nadu

da }emo i ubudu}e te{ka pita-

wa na evropskom putu rje{a-

vati uz uvaàvawe stavova iz

Republike Srpske - istakao je

Dodik.

On je najavio da }e u pone-

djeqak Savez nezavisnih soci-

jaldemokrata iza}i sa zvani~-

nim prijedlogom mandatara za

sastav Savjet ministara BiH.

¥ D. VRHOVAC-MIHAJLOVI]

Broj 11.470, cijena 0,8 KM

Bawa Luka Godina LXV www.glassrpske.com

8. i 9. decembar 2007.

ZVANI^NICI REPUBLIKE SRPSKE UGOSTILI PREDSJEDNIKA SRBIJE BORISA TADI]A

ISTIM PUTEM U EVROPU

Za nas je od su{tinske va`nosti da obezbijedimo regionalni razvoj i daqu

integraciju u Evropsku uniju, naglasio Tadi}... Do kraja godine potpisivawe

dokumenta za zajedni~ku izgradwu hidroenergetskog sistema

"

Buk Bijela"...

9 7 7 1 8 4 0 1 1 5 0 0 1

I S S N 1 8 4 0 - 1 1 5 5

VLADA Republike Srpske ispla-

ti}e u ~etvrtak, 13. decembra, narednu

gotovinsku tran{u po osnovu stare de-

vizne {tedwe u iznosu od oko 5,3 mi-

liona maraka {tedi{ama koji su se ve-

rifikovali u Srpskoj - saop{teno je

u petak iz Ministarstva finansija

Srpske.

U saop{tewu se nagla{ava da je

Vlada od po~etka 2007. godine za ove

potrebe ukupno izdvojila iznos od bli-

zu 41 milion maraka.

- Do sada je verifikovan iznos sta-

re devizne {tedwe od oko 220 milio-

na maraka, od ~ega je blizu 41 milion

ispla}en u gotovini, a razlika }e bi-

ti izmirena u obveznicama koje }e bi-

ti emitovane u elektronskoj formi i

to u roku od 60 dana od dana posqedwe

gotovinske isplate, a najkasnije do 1.

marta 2008. godine - precizira se u sa-

op{tewu i nagla{ava da }e se na taj na-

~in ve} u 2008. godini isplatiti prva

kamata i prva glavnica po osnovu sta-

re devizne {tedwe.

- Vlada Srpske je u toku ove godi-

ne redovno obezbje|ivala nov~ana

sredstva za gotovinske isplate po

osnovu stare devizne {tedwe i po pri-

jemu obavje{tewa o obra|enim zahtje-

vima od strane APIF-a vr{ila sko-

ro svakog mjeseca isplate u prosjeku

3,7 miliona maraka - navedeno je u sao-

p{tewu.

Ministarstvo finansija podsje}a

da je Vlada Republike Srpske u ~etvr-

tak usvojila Zakon o uslovima i na~i-

nu izmirewa obaveza po osnovu ra~una

stare devizne {tedwe emisijom obve-

znica u Srpskoj, ~ime je skratila rok

dospije}a obveznica na pet godina.

Ministarstvo finansija Srpske

poja{wava da je predloènim zakonom

Vlada Srpske, u odnosu na Zakon o iz-

mirewu obaveza po osnovu ra~una sta-

re devizne {tedwe na nivou BiH, rok

do devet godina smawila na rok od pet

godina i pove}ala gotovinske isplate

sa 1.000 na 2.000 maraka, te pomjerila rok

prve emisije obveznica sa 31. marta 2008.

godine na 1. mart 2008. godine. ¥

MINISTARSTVO FINANSIJA REPUBLIKE SRPSKE

\Boris Tadi} i Milorad Dodik: ^vr{}e ekonomske veze Srbije i Republike Srpske (Snimio M. [UKALO)

[TEDI[AMA 5,3 MILIONA

NEDJEQNI DODATAK

KOSMET

Osvr}u}i se na status Ko-

sova i Metohije, premijer Do-

dik je rekao da garantuje da }e

Republika Srpska ostati mir-

na, stabilna, bez politi~kih

pokreta koji bi mogli da de-

stabilizuju stawe u BiH.

- Ukoliko institucija

BiH budu traìle, Republika

Srpska ne}e dati saglasnost

za progla{ewe nezavisnog Ko-

sova - kategori~an je Dodik.

DEJTONSKI SPORAZUM

- Srbija podràva cjelovitost i integritet BiH i Dejton-

ski mirovni sporazum i istovremeno o~ekuje da BiH princi-

pijelno podràva integritet i cjelovitost Srbije i Kosmeta

unutar we. Za Srbiju, kao garanta Dejtonskog sporazuma, svaka

wegova promjena je prihvatqiva samo ako je sve tri strane po-

drè - izri~it je Tadi}.

Tomo MARI], glavni i odgovorni urednik Rajko RADOVANOVI], direktor

AKCIONARSKO DRU[TVO

Prvi broj "Glasa# iza{ao je kao organ NOP-a za Bosansku Krajinu u @upici kraj Drvara, 31. jula 1943. godine. Poslije oslobo|ewa, 1945.

godine, "Glas# izlazi u Bawoj Luci kao organ Oblasnog narodnog fronta do juna 1951. godine. Od septembra 1953. izlazi kao organ

SSRN pod imenom "Bawalu~ke novine#. Od 13. maja 1963. godine list ponovo izlazi pod imenom "Glas#.

Ukazom predsjednika SFRJ od 19. jula 1969. godine "Glas# je odlikovan Ordenom zasluga za narod sa srebrnim zracima.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 9. januara 1994. godine list "Glas srpski# odlikovan je Ordenom Wego{a prvog reda.

Ukazom predsjednika Republike Srpske od 31. jula 2003. godine list #Glas Srpske# odlikovan je Ordenom zastave Republike Srpske sa

srebrnim vijencem.

Od 8. februara 1983. godine "Glas# izlazi kao dnevni list. Od 15. septembra 1992. godine, odlukom Narodne skup{tine Republike Srpske,

izlazi kao dnevni list Republike Srpske. Pod imenom "Glas srpski# izlazi od 28. septembra 1992. godine, a od 5. maja 2003. godine kao "Glas

Srpske#. Osniva~ je Narodna skup{tina Republike Srpske. Redakcija i marketing su u ulici Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka. Telefoni

redakcije: centrala 051/231-031, 231-013, telefaks: 231-021, desk: 231-022, dopisnici: 231-016, telefon marketinga: 231-081

[tamparija i direkcija su u ulici Skendera Kulenovi}a 93, Bawa Luka.

Direktor Dru{tva: 231-077

E-mail: [email protected]; [email protected]

8. i 9. decembar 2007.NOVOSTI

2

NEDAVNI izbori za de-

putate ruske Dume, na kojima je

ubedqivo pobedila "Ujediwe-

na Rusija#, stranka

sada{weg predstav-

nika Rusije Vladi-

mira Putina, bili

su ponovo povod za

razne reakcije u

svetu.

Ono {to je vi-

{e nego uo~qivo

bila je negativna

reakcija i nezado-

voqstvo rezultati-

ma za{titnika i

propagatora demo-

kratije, odnosno

glavnog svetskog tuma~a Ste-

jt departmenta.

Naime, ponovilo se staro

ameri~ko pravilo: ako na iz-

borima ne pobede wihovi fa-

voriti, simpatizeri ili za-

stupnici wihovih politi~kih

opcija, onda su ti izbori na-

me{teni, neregularni ili, u

najmawu ruku, nisu bili fer.

Normalno, odmah nakon takve

wihove ocene, javqaju se ra-

zne nevladine organizacije

(deo wih su, usput budi re~e-

no, pla}ene-finansirane od

strane SAD i wenih sateli-

ta), koje podràvaju navedeno

pravilo, te se upiru da doka-

ù postojanost tog pravila.

Uz to odmah se spomiwe kr{e-

we qudskih prava u Rusiji, a

ona su jedna od osnovnih po-

stulata demokratije. Ovaj re-

cept ili scenario primewuje

se jo{ iz doba uvo|ewa kate-

gorije hladnog rata. Navede-

na delatnost pojedinih nevla-

dinih organizacija, te wiho-

vo izno{ewe naru~enih i pla-

}enih saznawa, navelo je svo-

jevremeno predsednika Puti-

na da javno iznese kako }e se

preispitivati rad tih nekih

"nevladinih organizacija#,

wihov stav, stvarni broj ~la-

nova, na~in finansirawa,

imena wihovih mentora...

Ovaj uvod je samo posluìo

da se povu~e paralela sa ne-

kim trenutnim, aktuelnim de-

{avawima u Republici Srp-

skoj. Naime, i ovde je sli~no

kao u Rusiji, ako se zanemari

veli~ina i uticaj u svetu.

SNSD Milorada Dodika je

ubedqivo pobedila na zadwim

izborima, te sna`no krenula

u borbu za opstanak Republi-

ke Srpske, za wen ekonomski

oporavak i prosperitet, te za

o~uvawe wenog integralnog i

jedino preostalog sistema bez-

bednosti, odnosno MUP-a Re-

publike Srpske.

Taj proces je izuzetno te-

àk, odgovoran, te je optere-

}en, sa jedne strane stalnim

pritiscima iz inostranstva i

drugog dela BiH, a sa druge

strane odgovorno{}u poli-

ti~kog rukovodstva Republi-

ke Srpske pred vlastitim na-

rodom i gra|anima, koji MUP

smatraju jedinim garantom

bezbednosti. Navedeni spoq-

ni pritisci i daqe imaju za

ciq stvarawe jedinstvene, eks-

teritorijalne policije, a za

ostvarewe ciqa ne biraju

sredstva.

Budu}i da ti pritisci ni-

su jo{ uvek urodili plodom,

te verovatno, i ne}e, na scenu

stupaju razne "nevladine orga-

nizacije#, koje kao "peta kolo-

na# poku{avaju da podriju po-

liti~ko jedinstvo i ~vrste

stavove ve}ine stranaka u Re-

publici Srpskoj, kada je u pi-

tawu ukidawe MUP-a Repu-

blike Srpske. Scenario, ve}

vi|en!

Delatnost tih "nevladi-

nih organizacija# nije bezo-

pasna, ali je interesantan wi-

hov profil, vode}i qudi, wi-

hova struktura, brojnost ~lan-

stva, na~in finansirawa...

Jedna od rukovode}ih figura

tih organizacija je

invalidna koja je iz-

ba~ena, odnosno ko-

me je prestala ak-

tivna vojna slu`ba

zbog neispuwavawa

radnih obaveza u to-

ku 1993. godine (o

~emu postoji i doku-

ment). Isti taj du-

{ebri`nik se zapo-

slilo u tada{wem

MUP-u, te radio

kao inspektor u od-

seku za eksplozije,

havarije i poàre. I iz MUP-

a je izba~en, odnosno presta-

la mu je aktivna slu`ba u

MUP-u u toku 2000. god. "... jer

svojim ukupnim pona{awem

{teti ugledu slu`be...# (o ~e-

mu tako|e postoji dokument).

Takav je u me|uvremenu, iz-

me|u ostalog, vodilo javnu ku-

}u, ili ti no}ni bar, a za tu

aktivnost je moralo dovoditi

devojke, ène sa raznih stra-

na, koje su pruàle zna se ka-

kve usluge, ali je i poznato na

koji na~in i kako su dovo|ene.

Bio je vlasnik kockarnice-

tombole i to u vreme dok je

radio u MUP-u, te je vi{e vre-

mena provodio u kockarnici

nego na radnom mestu. Bavio se

i drugim delatnostima koje ne

dolikuju po{tenom ~oveku.

Ovo je samo primer dvo-

li~nosti, jer takvo lice dr-

ì javna predavawa o moralu,

kriminalu, korupciji... govo-

ri o svojim uspesima u razre-

{avawu raznih krivi~nih de-

la za vreme "svog rada# u

MUP-u.

On javno traì smenu mi-

nistra unutra{wih poslova.

S obzirom na to da preti

- javno iznosi kako }e pozva-

ti i izvesti narod na ulice

ako se ne izvr{i ta smena, bi-

lo bi to interesantno videti,

posebno imaju}i u vidu rezul-

tate lokalnih izbora u 2004.

godine kada se kandidovao za

gradona~elnika i kada je do-

bio svega nekoliko glasova!

Tako|e bi bilo i interesant-

no videti koliko, sem wega,

ima ~lanova, odbora ili ogra-

naka te "nevladine organiza-

cije#, te kako dobija i pravda

novac sa kojim organizacija

raspolaè, jer se u krugu pri-

jateqa, oboàvalaca, istomi-

{qenika ili poznanika hvali

da je od "Amera# dobio 100 hi-

qada dolara za "...malo lajawa

na institucije vlasti Repu-

blike Srpske, da mu "Ameri#

jedu iz ruke, da gutaju sve {to

im on servira kao poverqive

informacije...#.

Dakle, ovim izjavama de-

limi~no znamo ko ga i sa ko-

jim ciqem finansira, ali je

prisutno da su finansijeri i

wegovi mentori neki qudi iz

biv{ih struktura vlasti.

Ovo je samo deo saznawa,

koja poku{avaju da profili-

raju odre|ene li~nosti, wi-

hov karakter i eventualne na-

mere, wihov patriotizam, "za-

{titu nacionalnog interesa#,

wihovu aktivnost u odre|eno

vreme, te wihovu kompetent-

nost za sva dru{tvena zbiva-

wa, javna mi{qewa, ocene...

Pla}enika je u svakom dru-

{tvu bilo i bi}e ih. Verovat-

no }e se sami prepoznati ili

}e ih drugi prepoznati.

Jedan od najve}ih ìvih so-

ciologa, \uro [u{wi} kaè:

"...nije mi bilo stalo do otkri-

}a istine, koliko do ru{ewa

zablude koja vaì kao istina;

dokle god se ne otkrije zablu-

da, wena vrednost jednaka je

vrednosti istine!...# ¥

IZ MOG UGLA

Stari

"

patriotizam"

na

"

novim" vratima

Pi{e Mikajlo

MITROVI]

REPUBLI^KI MINISTRI U RADNIM POSJETAMA OP[TINAMA I GRADOVIMA SRPSKE

ÊLINAC - Magistrala

Bawa Luka - Tesli} do Maslo-

vara, koja je veoma bitna za raz-

voj ~elina~kog kraja, kona~no

}e se obnoviti naredne godine.

Ovo je potvrdio ministar fi-

nansija Republike Srpske Alek-

sandar Xombi}, koji je u petak

posjetio op{tinu êlinac i

razgovarao sa predstavnicima

lokalne vlasti.

- ̂ elina~ka op{tina treba

{to prije ozbiqno da se ukqu-

~i u izradu projekta obilazni-

ce oko êlinca. U ovom poslu

moète o~ekivati zna~ajnu po-

dr{ku republi~ke Vlade - rekao

je ministar Xombi}.

Na~elnik op{tine ̂ elinac

Mom~ilo Zeqkovi} istakao je

da }e lokalna vlast uskoro or-

ganizovati javnu raspravu o pro-

jektu obilaznice kako bi se iza-

brala boqa od dvije mogu}e va-

rijante.

- Veliki problem bi}e rje-

{avawe imovinskih odnosa, jer

buxet op{tine je malen da bi

sam mogao da podnese ovaj teret

- rekao je na~elnik Zeqkovi}.

On je obavijestio ministra

Xombi}a da je 80 odsto plani-

ranih puteva u ovoj godini ve}

izgra|eno i da povoqni vremen-

ski uslovi dozvoqavaju da se ra-

dovi nastave tako da }e taj pro-

cenat biti jo{ povoqniji do

kraja godine.

- Poslove koje ne uradimo

prije zime, radi}emo odmah u

proqe}e naredne godine - rekao

je Zeqkovi}.

Na~elnik je i prihode ovo-

godi{weg buxeta op{tine oci-

jenio povoqnim izraàvaju}i

nadu da }e se buxet realizova-

ti u planiranom iznosu od oko

4,2 miliona maraka. Poslanik u

Narodnoj skup{tini Republi-

ke Srpske Ilija Vuji~i} infor-

misao je ministra Xombi}a da

predstavnici vlasti ove op{ti-

ne pripremaju platformu za de-

finisawe pozicije ~elina~ke

op{tine u zajednici sa Bawom

Lukom i Lakta{ima kako bi se

u dogovoru sa predstavnicima

ovih lokalnih zajednica trasi-

rali budu}i pravci djelovawa.

Budu}i da je ujediwewe ê-

linca sa Bawom Lukom i Lak-

ta{ima bilo okosnica prediz-

bornih obe}awa SNSD-a, gra|a-

ni insistiraju da se kona~no na

tom planu na~ine konkretni ko-

raci. ¥ B. MAKSIMOVI]

ALEKSANDAR XOMBI] BORAVIO U ÊLINCU

Op{tina treba {to prije ozbiqno da se ukqu~i

u izradu projekta obilaznice oko êlinca.

U ovom poslu lokalna vlast moè da o~ekuje zna~ajnu

podr{ku republi~ke Vlade, rekao ministar Xombi}

MINISTAR poqoprivrede, {umarstva i

vodoprivrede Republike Srpske Radivoje Bra-

ti} boravio je u ~etvrtak i petak u hercegova~-

kim op{tinama. Ministar Brati} u petak je,

zajedno sa na~elnikom bile}ke op{tine Mila-

dinom Samarxi}em, u ovda{wem selu Plana pu-

stio u rad novoizgra|eni vodovod duìne {est

kilometara. Izgradwa vodovoda ko{tala je 130

hiqada maraka, od ~ega je Ministarstvo poqo-

privrede, {umarstva i vodoprivrede obezbije-

dilo 50 hiqada, op{tina 61 hiqadu, a privat-

na mqekara "Pa|ani#, ~iji je vlasnik Nenad Vu-

koje, oko 20 hiqada maraka. Mje{tani su rad-

nim akcijama u{tedjeli 15 hiqada maraka.

Vodu su ovako dobila i okolna sela La|e-

vi}i, Seli{ta, Bogda{i}i, Trnovica, Prera-

ca, Bijela Rudina i druga.

- Voda je ìvot, ali ovdje i ne{to vi{e s

obzirom na to da je do sada u ovim èdnim se-

lima qeti kori{}ena na ~a{icu. Za Planu je

to vrijeme od danas pro{lost, a ministarstvo

}e sve ovakve akcije uvijek podràvati - ista-

kao je tom prilikom ministar Brati}.

Ministar Brati} je boravio i u Gacku, gdje

je razgovarao sa op{tinskim i rukovodstvom

Rudnika i termoelektrane "Gacko#. Prilikom

posjete Qubiwu ministar Brati} obe}ao je da

}e u~initi sve da se qubiwskim duvawarima ko-

ji su qetos imali {tetu, iz buxeta obezbijedi

novac kako bi im ublaìli gubitke. Brati} je

ovom prilikom savjetovao duvawarima da se

ubudu}e {to vi{e okrenu vo}arstvu i povrtar-

stvu, naro~ito plasteni~koj proizvodwi. On je

podsjetio da su putem programa male poqopri-

vrede, koje podràva Svjetska banka, osim u Qu-

biwu, zna~ajna sredstva ve} uloèna u mjesnoj

zajednici Ubosko.

¥ [. A. - @. J.

Voda oìvjela selo

PRIJEDOR - Vlada Republike

Srpske podrà}e sve razvojne progra-

me op{tine Prijedor, jer }e oni dopri-

nijeti povoqnijem privredno-poslov-

nom ambijentu i privu}i strane ulaga-

~e. Ovo je u petak rekla potpredsjed-

nik Vlade Srpske Jasna Brki} nakon

razgovora sa na~elnikom Prijedora

Markom Pavi}em.

Ona je istakla da je Vlada Srpske

ve} odobrila tri programa koja su kan-

didovana za novac Razvojnog programa

Srpske.

- Rije~ je o programima gradwe pu-

teva. Pored wih, tu su jo{ neki veoma

va`ni strate{ki programi kojima }e

Vlada posvetiti posebnu pa`wu kao

{to je gradwa Industrijske zone "Cel-

pak#- rekla je Brki}eva. ¥ P. [.

Poziv ulaga~ima

DA LI }e uslijediti hap{e-

we trojice osumwi~enih za rat-

ne zlo~ine nad kowi~kim Srbi-

ma - zamjenika Grani~ne poli-

cije BiH Vahida Alagi}a i slu-

`benika Agencije za istrage i

za{titu (SIPA) Zije Lanxe i

Faika [page?

Kako su uop{te ova trojica

dospjela na ta radna mjesta i is-

taknute funkcije, pitaju se ma-

lobrojni Srbi sa podru~ja Kowi-

ca ostali u Republici Srpskoj

i Srbiji. Pitaju se kako }e, uko-

liko do|e do sudskog procesa, iz

Amerike, Kanade i Australije

sti}i kqu~ni svjedoci zlo~ina.

Oni koji su "okusili# zlogla-

sne logore u êlebi}ima i

Sportskoj dvorani Musala u Ko-

wicu, masovno su emigrirali, a

to im je omogu}ila me|unarodna

zajednica i zapadne dràve, te

tako dodatno etni~ki o~istili

Srbe ne samo iz kowi~ke op{ti-

ne nego i iz cijele doline Nere-

tve.

Pitawe je ho}e li i Vahid

Alagi}, Zijo Lanxo i Faik [pa-

go dobiti simboli~ne kazne kao

{to su ih u Hagu dobili Zdrav-

ko Muci}, zvani Pavo, koman-

dant zloglasnog koncentracio-

nog logora za Srbe u êlebi}i-

ma, Hazim Deli}, Esad Lanxo i

Zejnil Delali}. Muci} je osu-

|en na sedam, a zatim na devet

godina zatvora, a "odsluìo# sa-

mo ~etiri godine i osam mjese-

ci. Hazim Deli} je osu|en prvo

na 20, a zatim na 18 godina zatvo-

ra, a Esad Lanxo na 15. Krivice

je, na zaprepa{}ewe javnosti,

oslobo|en Zejnil Delali}, ko-

ji je u pritvoru Ha{kog suda pro-

veo dvije i po godine.

Zlo~ini u Bradini i Glava-

ti~evu, koji se spomiwu u javno-

sti i koji se na teret stavqaju

Alagi}u, Lanxi i [pagi, samo su

dio ukupnog zlo~ina koji je nad

Srbima na~iwen u Kowicu. Kob-

nog 25. maja 1992. godine, kada su

srpsko selo Bradinu sa vi{e od

700 stanovnika napale udruène

snage tada{wih Zelenih beret-

ki, Hrvatskog vije}a obrane

(HVO) i Hrvatskih oruànih

snaga (HOS), ubijeno 44 Srba,

36 iz Bradine i osam iz obli-

`weg sela Br|ani. Preìvjeli

mu{karci su odvedeni u logor

êlebi}i, gdje su torture i ubi-

stva nastavqeni. Boro Gligore-

vi} iz Bradine, koji je preìvio

~elebi}ki koncentracioni lo-

gor, naveo je da je za samo ~eti-

ri mjeseca, koliko je on proveo

u zato~eni{tvu u logoru, ubije-

no 19 srpskih civila. @ene iz

Bradine, ali i iz Doweg Sela,

Glavati~eva, Br|ana i drugih se-

la sistematski su silovane.

Neposredno pred napad na

Bradinu, u obli`wem selu Zuki-

}i ubijeni su An|a, Jelenko, Ma-

ra i Sofija Vuj~i}. Svjedoci

tvrde da je taj gnusan zlo~in po-

~inio kom{ija Rexo Bali}, ali

za wega jo{ nije odgovarao. Za

zlo~in nisu odgovarale ni ubi-

ce Dragana @ivaka, niti ubice

Bo{ka Dragani}a, koji je zajed-

no ubijen sa snahama Biqanom i

Milicom u Br|anima. Prvo ubi-

stvo u Kowicu dogodilo se 1. ma-

ja 1992. godine kada je u porti

pravoslavne crkve u Kowicu Na-

il ômaga ubio \or|a (Trif-

ka) Magazin, a nedjequ dana ka-

snije u selu Xepi ubijena je dva-

desetdvogodi{wa djevojka Mla-

denka (Ne|e) Magazin.

Pored masakra u srpskim se-

lima Bradina, Br|ani, Zuki}i,

Xepi, Blaca, Bjelov~ina, Dowe

Selo, Ceri}i, Glavati~evo i

drugim, muslimanska vojska je

inscenirala granatirawe

Sportske dvorane Musala u Ko-

wicu u kojoj se nalazilo 170 srp-

skih logora{a. Od granate is-

paqene sa obli`weg brda Pre-

vqe ubijeno je 13, a raweno 12

logora{a.

Da ironija bude ve}a, musli-

manska vojska je u Bradini na te-

meqima gdje je zvjerski ubijen

Bogdan Kure{, dok je rat jo{

trajao, sagradila xamiju. Nadle-

`ne vlasti kowi~ke op{tine su

prije dvije godine naredile ru-

{ewe xamije, ali ono nikada do

kraja nije u~iweno, jer jo{ uvi-

jek nije sru{en minaret.

Prema nepotpunim podaci-

ma, na podru~ju kowi~ke op{ti-

ne ubijeno je vi{e od 160 srp-

skih civila, od kojih nekolici-

na nikada nije prona|ena. Pot-

puno su opqa~kana i do temeqa

sru{ena 54 sela, u koja se goto-

vo niko nije vratio.

Za posmrtnim ostacima

Sretka Kuqanina, zvanog Beko,

Petka Kuqanina, Petra \or|i-

}a i Perka Mrkaji}a iz Bradi-

ne jo{ uvijek se traga.

Kancelarija za traèwe ne-

stalih Republike Srpske pro-

{le godine je u Bradini ekshu-

mirala tijelo Bosiqke Kuqa-

nin (1939), koju je, kako svjedo~e

wen mu` Stevan i sin Milenko,

iz {kole u Bradini, u kojoj su

silovane Srpkiwe, izvelo li~-

no Bri{o [kojo i vjerovatno

ubio. Pro{le godine su u mje-

snom pravoslavnom grobqu u be-

tonskoj grobnici napravqenoj

iza Drugog svjetskog rata prona-

|ene kosti ~etiri tijela koja

jo{ nisu identifikovana. Pre-

ma izjavama svjedoka, dovoèna su

kolima Slu`be hitne pomo}i,

{to o~igledno govori da je tada-

{wa kowi~ka vlast, pogotovo

predsjednik op{tine Rusmir Ha-

xihuseinovi} i na~elnik poli-

cije Jasmin Guska, bila u sprezi

sa zlo~incima.

¥ N. ZELENOVI]

ODMOTAVA SE KLUPKO ZLOÎNA NAD SRBIMA IZ KOWICA

PRAVDA OTVORILA VRATA?

Zlo~ini u Bradini i Glavati~evu, koji se na teret

stavqaju Alagi}u, Lanxi i [pagi, samo su dio

zvjerstava po~iwenih nad Srbima u Kowicu...

Kobnog 25. maja 1992. godine ubijeno 44 Srba, 36

iz Bradine i osam iz obli`weg sela Br|ani

SUSPENZIJA

Direktor Grani~ne poli-

cije BiH Vinko Duman~i} do-

nio je u petak rje{ewe kojim se

privremeno suspenduje zamje-

nik direktora Grani~ne poli-

cije Vahid Alagi}, protiv ko-

jeg je Tuìla{tvo BiH otvori-

lo istragu zbog osnova sumwe da

je po~inio ratni zlo~in protiv

civila, potvr|eno je iz Gra-

ni~ne policije.

Kako je navedeno u saop{te-

wu, istovremeno je Disciplin-

ska komisija Grani~ne polici-

je BiH donijela rje{ewe o po-

kretawu disciplinskog postup-

ka zbog postojawa osnova sum-

we da je imenovani policijski

slu`benik po~inio teù po-

vredu slu`bene du`nosti - po-

na{awe koje naru{ava ugled

policijskog organa.

PREÎCOM DO OBILAZNICE

8. i 9. decembar 2007. NOVOSTI

3

BAWA LUKA - Za 4.091 po-

rodice poginulih boraca Voj-

ske Republike Srpske i ratnih

vojnih invalida od prve do ~e-

tvrte kategorije sa nerije{e-

nim stambenim pitawem kona~-

no dolaze boqi dani.

Republi~ki premijer Mi-

lorad Dodik u petak je posli-

je sastanka sa rukovodstvom

Bora~ke organizacije Srpske

izjavio da }e Vlada Republike

Srpske do 2010. godine rije-

{iti stambeno pitawe ovih

porodica i za te namijene }e

obezbijediti 50 miliona ma-

raka.

- Za rje{avawe ovog proble-

ma potrebno je ukupno 75 mili-

ona maraka. Vlada Srpske osi-

gura}e 50 miliona, s tim da lo-

kalne zajednice obezbijede

ostatak kroz zemqi{te i pra-

te}u infrastrukturu - istakao

je Dodik.

Prema wegovim rije~ima,

planirano je da za ove namije-

ne u sqede}oj godini bude iz-

dvojeno 15 miliona, u 2009. go-

dini 17 miliona i 2010. godine

18 miliona maraka.

Premijer Srpske Milorad

Dodik je precizirao da je repu-

bli~ka Bora~ka organizacija

napravila spisak porodica, po-

tencijalnih korisnika prava

na stambeni smje{taj, koji si-

gurno ne}e biti mijewan i do-

puwavan.

- Nema mijewawa spiska! Za

sedam do deset dana, a najkasni-

je do kraja mjeseca usvoji}emo

pravilnik, tako da bi ve} po-

~etkom sqede}e godine mogli

po~eti sa stambenim zbriwava-

wem ove ugroène kategorije.

Krajwi rok je 2010. godina, {to

je sasvim realno, jer je potreb-

no usvojiti program, izabrati

investitore... - naglasio je Do-

dik.

Na sastanku dogovoreno da

bora~ki dodatak za sqede}u go-

dinu bude ve}i za dva miliona

maraka, odnosno sa deset na 12

miliona. Tako|e, planirano je

i pove}awe invalidnina na ko-

je se iz buxeta izdvaja 120 mi-

liona maraka za dva odsto na

godi{wem nivou.

Predsjednik Bora~ke orga-

nizacije Srpske Pantelija

]urguz posebno je zahvalio re-

publi~kom premijeru zbog dola-

ska na sastanak, jer je, kako je

rekao, rije~ je o prvom dolasku

jednog predsjednika Vlade Srp-

ske u prostorije ove organiza-

cije.

- Vlada Republike Srpske

pokazala je veliko razumijeva-

we za potrebe bora~kih katego-

rija. Stambeno pitawe porodi-

ca poginulih boraca i ratnih

vojnih invalida, na na{u ra-

dost }e kona~no biti rije{eno

do kraja 2010. godina, na {ta

smo posebno zahvalni - rekao je

poslije sastanka Pantelija

]urguz.

¥ P. PE]ANAC

VLADA SRPSKE NAJAVILA STAMBENO ZBRIWAVAWE PORODICA POGINULIH BORACA I RVI

TA^KA NA NEIZVJESNOST Do 2010. godine bi}e rije{eno stambeno pitawe 4.091

porodica i za te namjene Vlada }e obezbijediti 50

miliona maraka, najavio premijer Milorad Dodik

\ Premijer Dodik sa borcima: Pravilnik do kraja mjeseca

(Snimio M. [UKALO)

PREDSJEDNIK Narodne

skup{tine Republike Srpske

Igor Radoji~i} i predsjednik

Spoqnopoliti~kog odbora bri-

tanskog Parlamenta Majk Gre-

jps razgovarali su u ~etvrtak u

Londonu o politi~koj situaci-

ji i reformskim procesima u

Srpskoj i BiH, saop{teno je iz

kabineta predsjednika repu-

bli~kog parlamenta.

Radoji~i} je ukazao na po-

trebu preno{ewa odgovornosti

na doma}e institucije kao i na

zna~aj da se sva otvorena pita-

wa u BiH trebaju rje{avati di-

jalogom i saglasno{}u doma}ih

politi~kih faktora.

On je naglasio va`nost {to

skorijeg potpisivawa Sporazu-

ma o stabilizaciji i pridru-

ìvawu Evropskom unijom, te

ubrzanog puta BiH ka statusu

kandidata za prijem u punoprav-

no ~lanstvo Unije.

- Posebna pa`wa posve}e-

na je pitawima transformaci-

je mandata visokog predstavni-

ka u misiji specijalnog pred-

stavnika Evropske unije, te re-

formama Ustava i policije, na-

vodi se u saop{tewu i dodaje da

su se britanski parlamentar-

ci dodatno interesovali za bez-

bjednosnu situaciju u BiH i re-

gionu, problem rje{avawa sta-

tusa Kosmeta i transformaci-

ju oruànih snaga.

U odvojenom susretu sa pred-

sjednikom britanske parlamen-

tarne grupe za saradwu sa BiH

ser Patrikom Kormakom nagla-

{ena je va`nost podr{ke Ve-

like Britanije na evropskom

putu BiH i skorog potpisiva-

wa ugovora sa Evropskom uni-

jom.

U Ministarstvu spoqnih

poslova Velike Britanije raz-

govaralo se o razrje{ewu aktu-

elne krize u BiH i narednim

koracima u evropskim integra-

cijama.

Direktor za Evropu u bri-

tanskom Forin ofisu Entoni

Smit naglasio je podr{ku Ve-

like Britanije Dejtonskom mi-

rovnom sporazumu, dogovorima

o reformi policije kao i ak-

tivnostima visokog predstav-

nika u BiH.

Radoji~i} je izrazio nadu

da }e Velika Britanija podrà-

ti ubrzan put BiH ka Evrop-

skoj uniji, imati nepristrasan

stav po pitawu unutra{wih re-

formi u BiH i da }e podràti

transformaciju Kancelarije

visokog predstavnika u misiju

Evropske unije.

Predsjednik Narodne skup-

{tine Republike Srpske je u

petak zavr{io posjetu Velikoj

Britaniji.

¥ G. DAKI]

IGOR RADOJIÎ] ZAVR[IO POSJETU BRITANIJI

London podràva Dejton

SARAJEVO - Ambasadori ze-

maqa ~lanica Upravnog odbora Sa-

vjeta za sprovo|ewe mira (PIC) u

BiH ocijenili su u petak da je pa-

rafirawe Sporazuma o stabiliza-

ciji i pridruìvawu izme|u BiH

i EU vaàn korak naprijed kojim se

omogu}ava ubrzan napredak zemqe.

U saop{tewu nakon sastanka u

Sarajevu ~lanovi UO PIC-a su po-

hvalili duh kompromisa i jedin-

stva koji su iskazali politi~ki

lideri u BiH.

- Uvjereni smo da }e se insti-

tucije BiH angaòvati na pozi-

tivnom programu i {to prije ispu-

niti uslove za potpisivawe Spo-

razuma o stabilizaciji i pridru-

ìvawu - navodi se u saop{tewu.

Ambasadori su naglasili da je

EU ponovo potvrdila opredjeqewe

da podrì BiH.

Za li~ni anga`man pohvaqeni

su evropski komesar za pro{ire-

we Oli Ren, visoki komesar EU za

spoqnu politiku i bezbjednost Ha-

vijer Solana i visoki predstav-

nik u BiH Miroslav Laj~ak. ¥

BAWA LUKA - Srpski

pokret nevladinih organi-

zacija (SPONA) ocjewuje da

je predsjedavaju}i Savjeta

ministara BiH u ostavci Ni-

kola [piri} svojim odgovor-

nim stavom ubrzao rje{ava-

we krize u BiH i da }e iz

tog razloga podràti wego-

vu ponovnu kandidaturu na

tu funkciju, saop{teno je u

petak iz SPONE.

U ovoj nevladinoj organi-

zaciji smatraju da je nastavak

normalnog funkcionisawa in-

stitucija BiH primarni in-

teres svih konstitutivnih na-

roda i gra|ana BiH, pogotovo

kada se pred wima otvara

evropska perspektiva. ¥ G. D.

SARAJEVO - Ministar-

stvo za qudska prava i izbjegli-

ce BiH osudilo je vandalski ~in

paqewa sijena povratnika Rista

Stankovi}a u nasequ Gorwa Lo-

hiwa kod Gra~anice i zatraì-

lo od nadle`nih organa da pro-

na|u i primjereno kazne po~i-

nioce, saop{teno je iz kabine-

ta ministra Safeta Halilovi-

}a, prenijela je Srna.

Halilovi} je izrazio za-

brinutost jer ovo nije prvi

napad na povratnike u Gorwoj

Lohotiwi, dodaju}i da je uz-

nemiravawe povratnika u bi-

lo kom dijelu BiH lo{a poru-

ka za ukupni proces povratka.

- Svaki vid uznemiravawa

ili ugroàvawa mira i integri-

teta ìvota gra|ana zasluùje

najozbiqniji tretman nadle`nih

organa i odgovaraju}e sankcije

prema akterima takvih doga|a-

ja. Od lokalnih vlasti traìmo

da u punom kapacitetu za{tite

sve svoje gra|ane, posebno po-

vratnike, kao jednu od najosje-

tqivijih kategorija stanovni-

{tva - navodi se u saop{tewu. ¥

AMBASADORI PIC-a

POHVALILI VLASTI BiH

Korak naprijed

SRPSKI POKRET NEVLADINIH ORGANIZACIJA

[piri} pravi izbor

MINISTARSTVO ZA QUDSKA PRAVA I IZBJEGLICE

Lo{a poruka povratnicima

8. i 9. decembar 2007.NOVOSTI

4

KO zna da li

i{ta vaqa u zemqi

gdje se kredibili-

tet i ugled Agen-

cije za istragu i

za{titu (SIPA)

obja{wava time da

su kriminalci, pq-

a~kaju}i dva i po

miliona maraka sa

sarajevskog aero-

droma, nosili crne

uniforme sa natpi-

som SIPA, da se niko jadu ne

bi dosjetio... Po tome se vidi

koliki kredibilitet ima u jav-

nosti Agencija. Tako je tuma-

~io Sead Lisak, vr{ilac du-

`nosti direktora SIPA-e.

To {to je re~eno, ruku na

srce, svojevrsna je provala: -

To govori da SIPA ima kre-

dibilitet i uìva povjerewe

javnosti zbog svih do sada pro-

vedenih aktivnosti. Taj kredi-

bilitet i povjerewe u javno-

sti iskoristili su po~inioci

kao jedno od pomo}nih sredsta-

va za izvr{ewe krivi~nog dje-

la - re~eno je u saop{tewu SI-

PA-e.

Ali se nigdje ne re~e da je

zloupotrijebqena uniforma i

naziv Agencije. To bi mijewa-

lo su{tinu tuma~ewa. Zar i

pored wenog tolikog kredibi-

liteta da se uop{te desi ta-

kva pqa~ka. Dobronamjernom

civilizovanom ~ovjeku koji

vjeruje institucijama vlasti

od ovakvih tuma~ewa diè se

kosa na glavi. I pita se da li

i kome vjerovati! Naàlost,

sve se to de{avalo tu gdje je

prakti~no granica dràve, jer

je svaki me|unarodni aerodrom

na poseban na~in i granica jed-

ne dràve. Kakva je to dràva?

Drugo je, a mo`da i prvo

pitawe, ko je sve u redovima

SIPA-e i kakve su istrage po-

~ele protiv nekih pripadni-

ka Grani~ne policije i Agen-

cije. Klupko se tek po~elo od-

motavati ukoliko se Tuìla-

{tvo BiH ne bude bavilo ma-

we-vi{e samo Srbima...

Pa i takvi kakvi smo, sti-

gosmo sa {argarepom naprijed

i {tapom pozadi pred vrata

Evropske unije. Na Vavedewe

presvete Bogorodice parafi-

ran je Sporazum o stabilizaci-

ji i pridruìvawu sa Unijom.

Odjednom poùri Evropa s na-

ma. Jer primi~e se 10. decembar

kada su "mogu}i swegovi# sa

[ar planine ili iz Wujorka,

Brisela, Va{ingtona.

"Istorijski dan# u BiH do-

~ekan je sa pomije{anim raspo-

loèwem s kiselim osmijesi-

ma i ozbiqnim licima. Jer od-

mah je Evropa izdala nove na-

loge - reforma policije, re-

forma javne uprave, potpuna

saradwa sa Hagom i reforma

javnog RTV servisa. To su te

prepone koje treba savladati...

Moèmo li u Evropu sa

Dejtonskim ustavom? Svaki

novi ustav mora prihvatiti

realno stawe sa punim uvaà-

vawem Republike Srpske i we-

nih organa kao realnosti. Bi-

}e zastajkivawa do ~lanstva u

Evropskoj uniji, rekao je to i

Haris Silajxi}. A Oli

Ren potvrdio da su svi

doma}i problemi, sve

reforme stvar iskqu-

~ivo ovda{wih poli-

ti~ara, a ne Evropske

unije.

Kako je mogu}e da

jedna dràva prije sa-

mo nekoliko dana bude

na dnu Evrope, da je na

slijepom kolosijeku, da

je sve i sva{ta {to ne

vaqa..., pa odjednom na pragu

potpisivawa Sporazuma o sta-

bilizaciji i pridruìvawu sa

Evropskom unijom. Za samo ne-

koliko dana. Do ju~e su kudi-

li, a odjednom nam aplaudira-

ju. [ta o~ekivati? Neki kaù

da je ovaj doga|aj najboqi za

BiH od potpisivawa Dejton-

skog sporazuma!? Bo{wa~ki

mediji redom govore da je to

"historijski# dan. Ko }e pre-

brojati sve istorijske dane. Iz

sarajevske magle ukazao se

istorijski dan - kako kome!

Samo dan po parafirawu

Sporazuma o stabilizaciji i

pridruìvawu s Evropskom

unijom, Predsjedni{tvo BiH

ovlastilo je Ministarstvo

inostranih poslova da uputi

NATO-u pismo namjere i za-

traì od Alijanse otpo~iwa-

we saradwe na nivou indivi-

dualnog partnerskog plana.

Zbog ~ega ̀ urimo u NATO. ̂ e-

mu taj brzi ritam? Ko nas je

pitao ̀ elimo li u NATO. Sve

je odjednom mogu}e. Moè li

Predsjedni{tvo BiH da done-

se odluku o pristupawu u NA-

TO. Pita li se narod preko

svojih poslanika ili, {to je i

najpo{tenije, izja{wavawem

na referendumu. Uglavnom u

svijetu nigdje, osim ako nije

carevina, o tako ne~em ne od-

lu~uju tri ~ovjeka ili jedan.

Ima li Predsjedni{tvo man-

dat za tako ne{to - ako smo do-

bro razumjeli? O pristupawu

NATO mora da odlu~i naj{i-

ri narodni front. Osvrnimo

se pa vidimo kako su to zemqe

u okruèwu odlu~ivale, koje

su odlu~ile.

Dolazi i 10. decembar. Lon-

donski "Indipendent# posve-

tio je ovih dana ~ak tri teksta

Kosmetu, razmatraju}i posqe-

dice mogu}eg jednostranog pro-

gla{ewa nezavisnosti ove srp-

ske pokrajine po stabilnost u

regionu.

- Ukoliko Srbi, koji su

zbacili Slobodana Milo{e-

vi}a i od tada ìve po pravi-

lima koja nalaè me|unarodna

zajednica, budu ka`weni gubit-

kom 20 odsto svoje teritorije,

Evropi prijeti ponovno ras-

plamsavawe nacionalizma na

Balkanu, ocijenio je u autor-

skom tekstu biv{i britanski

ambasador u Beogradu Ajvor

Roberts. I govorqiv je i pot-

puno jasan!

Odmorimo se bar na tren

od svega. Odlazimo, kao sabra-

ni qudi na birali{ta, na pri-

jevremene predsjedni~ke izbo-

re u Republici Srpskoj 9. de-

cembra. Dostojanstveno prije

svega! ¥

NA KRAJU NEDJEQE

Evropske prepone

Pi{e Pantelija

MATAVUQ

BAWA LUKA - Republi~-

ki prosvjetni inspektori kon-

trolisali su postupak i pro-

cedure izbora rektora Uni-

verziteta u Isto~nom Saraje-

vu Mitra Novakovi}a, potvr-

|eno je na{em listu u Mini-

starstvu prosvjete i kulture

Republike Srpske.

Naredne sedmice prosvjet-

ni inspektori donije}e rje{e-

we u kojem }e sumirati rezul-

tate pregleda i navesti da li

je i u kojoj mjeri bilo nepra-

vilnosti prilikom izbora

rektora i u skladu s tim pred-

loìti odgovaraju}e mjere.

Podsjetimo, na procedu-

ru izbora rektora Univerzi-

teta Isto~no Sarajevo pri-

mjedbe su imale studentske i

omladinske organizacije u

Isto~nom Sarajevu ukazuju-

}i na nezakonitosti i nepo-

{tovawe Zakona o visokom

obrazovawu Republike Srp-

ske.

Iako je rektor Novako-

vi} tada izjavio da je wegov

izbor potpuno legalan i u

skladu sa zakonom, na~elnik

prosvjetne inspekcije Rad-

mila Peji} potvrdila nam

je da ima osnova za ukidawe

odluke o izboru rektora

Univerziteta Isto~no Sa-

rajevo.

¥ @. B.

IZBOR REKTORA UNIVERZITETA

U ISTO^NOM SARAJEVU

Inspektori sumwi~avi

BAWA LUKA - Prava djece

i wihova za{tita treba da bu-

du prioritet institucija, {ko-

la, roditeqa i drugih gra|ana.

Ovo je istaknuto na okru-

glom stolu "Uloga ombudsmana

u za{titi prava djeteta - posto-

je}i zakonski okvir, prednosti

i nedostaci# koji je u petak odr-

àn u hotelu "Bosna# u Bawoj

Luci u organizaciji Ombudsma-

na Republike Srpske i "Save the

children#.

Na okruglom stolu u~estvo-

vali su predstavnici ombudsma-

na iz BiH, Hrvatske, Sloveni-

je i Vojvodine.

U~esnici su naglasili da su

ovakvi sastanci jedan od na~i-

na da se govori o problemima u

regionu kada je rije~ o pravima

djece, da se razmijene iskustva

i do|e do novih ideja.

Ombudsman Republike Srp-

ske Nada Grahovac istakla je da

je veliki problem {to u BiH

ne postoji institucija koja bi se

bavila iskqu~ivo pravima dje-

teta.

- Problem je i to {to djeca

nisu prepoznala ombudsmana

kao svog za{titnika. Tako je u

jednom istraìvawu, na pita-

we kome bi se obratili u slu-

~aju da su `rtve nasiqa, deset

odsto djece odgovorilo - niko-

me - rekla je Nada Grahovac.

Direktor regionalne kan-

celarije organizacije "Save the

children# Senija Tahirovi} na-

glasila je da na za{titi prava

djece treba raditi sistematski.

Ombudsman Vojvodine Pe-

tar Teofilovi} rekao je da se,

kada je rije~ o za{titi prava

djece, situacija u toj pokrajini

poboq{ava.

- Tu prije svega mislim na ja-

~awe svijesti gra|ana o tome da

je potrebna posebna za{tita pra-

va djeteta i da se ovim pitawem

treba baviti. Naro~itu pa`wu

treba posvetiti djeci sa poseb-

nim potrebama, koja zahtijevaju

pa`qiv pristup i posebnu za-

{titu - istakao je Teofilovi}.

Ombudsman Crne Gore [ef-

ko Crnovr{anin istakao je da

u kancelariji ombudsmana ove

dràve rade dva savjetnika ko-

ji se bave dje~ijim pravima.

- Od parlamenta smo tra-

ìli da odobri prijedlog da se

imenuje zamjenik ombudsmana

koji }e se baviti iskqu~ivo

dje~ijim pravima. U Crnoj Go-

ri nema masovnih kr{ewa dje~-

jih prava, ali ima mnogo poje-

dina~nih slu~ajeva. To su, na

primjer, odugovla~ewa sudskih

postupaka kada je u pitawu iz-

dràvawe djeteta ili starawe

o djetetu. Mi u takvim slu~aje-

vima sudovima {aqemo prepo-

ruke - naglasio je Crnovr{a-

nin.

¥ S. MILETI]

ULOGA OMBUDSMANA U ZA[TITI PRAVA DJECE

VAPAJI BEZ ADRESEU BiH nema institucije koja bi se bavila iskqu~ivo pravima

djeteta... Problem {to najmla|i nisu prepoznali ombudsmana

kao svog za{titnika, napomenula Nada Grahovac

Rasprava u Bawoj Luci: Predstavnici ombudsmana iz BiH, Hrvatske,

Slovenije i Vojvodine (Snimila S. ILI])

ROMI

Petar Teofilovi} je na-

glasio da je prosja~ewe jedan

od najteìh vidova zloupo-

trebe djece.

- êsto se na prometnim

mjestima mogu vidjeti mala

djeca, koja jo{ ni u {kolu ne

idu, kako prosja~e. To je ve-

oma opasno jer djeca mogu da

nastradaju, a ovo je pitawe

kojim se treba ozbiqno poza-

baviti i za koje treba prona-

}i dugoro~na rje{ewa - sma-

tra Teofilovi}.

BAWA LUKA - Ja~awe zdrav-

stvenog sektora, dodatna obuka

zaposlenih, potpuna kompjuteri-

zacija, uvo|ewe softvera... pred-

uslovi su za uspostavqawe novih

mehanizama pla}awa u zdravstvu

Republike Srpske, rekao je u pe-

tak u Bawoj Luci na zavr{noj ra-

dionici u okviru projekta SI-

TAP ministar zdravqa i soci-

jalne za{tite Ranko [krbi}.

Projekat je trajao nekoliko

godina, a on obuhvata i mehanizme

pla}awa u primarnoj i sekundar-

noj zdravstvenoj za{titi.

Na ovoj radionici predsta-

vqeni su rezultati ~etvorogodi-

{weg pilot-projekta primjene

novih mehanizama pla}awa zdrav-

stvenih usluga, koji je proveden

u zdravstvenim ustanovama u Srp-

skoj i Federaciji BiH.

- Imali smo klasi~no pau-

{alno ugovarawe sa zdravstve-

nim ustanovama. Uvo|ewem novih

mehanizama èlimo da ta~no od-

redimo koliko ko{ta operacija

slijepog crijeva ili neka druga

procedura - naveo je [krbi}.

On smatra da }e pozitivni

rezultati, koje su dobili iz

zdravstvenih ustanova, biti pod-

sticaj i da }e se u narednom pe-

riodu korak po korak ulaziti u

nove sisteme pla}awa. To }e, pre-

ma wegovim rije~ima, podrazu-

mijevati nove vrste usluga i no-

vi odnos zaposlenih u tim usta-

novama. To bi omogu}ilo kvali-

tetniju uslugu pacijentu, a zdrav-

stvenim radnicima da budu odgo-

varaju}e pla}eni.

Vo|a tima konsultantske ku-

}e "Medicare# iz Australije dr

Karolina Kalan koja je angaò-

vana na SITAP projektu nagla-

sila je da je novi model pla}awa

bolni~kih usluga transparent-

niji i da omogu}ava kvalitetni-

ju zdravstvenu za{titu.

Pored toga, obezbje|uje i za-

poslenim u zdravstvenom sekto-

ru da budu boqi pregovara~i u

razgovorima sa Fondom zdrav-

stvenog osigurawa, da mogu doku-

mentovati koju vrstu zdravstve-

ne usluge pruìli i koja je we-

na cijena.

- S druge strane, omogu}ava se

i upore|ivawe ovda{wih zdrav-

stvenih usluga sa dràvama {i-

rom svijeta, jer to je model koja

se primjewuje u gotovo svim ze-

mqama Evropske unije, Australi-

ji, Sjediwenim Ameri~kim Dr-

àvama - rekla je dr Kalan.

Ona je rekla da su na podru~-

ju Srpske radili sa domovima

zdravqa u Lakta{ima i Doboju,

bolnicama u Gradi{ci i Doboju.

Ministar civilnih poslova

BiH Sredoje Novi} poru~io je

da je ovo jedan od izuzetnih pro-

jekata koji }e u narednom perio-

du dati izvanredne rezultate.

Projekat SITAP realizo-

vali su u protekle ~etiri godi-

ne Ministarstvo zdravqa i so-

cijalne za{tite Srpske i Mini-

starstvo zdravqa Federacije

BiH u saradwi sa Svjetskom ban-

kom.

¥ R. [KONDRI]

BAWA LUKA - Glavni pr-

egovara~ BiH u procesu Stabi-

lizacije i pridruìvawu sa

EU Igor Davidovi} izjavio je

u petak da se odluka o po~et-

ku pregovora mora tuma~iti

kao politi~ka odluka, javila

je Srna.

- Su{tina Sporazuma o sta-

bilizaciji i pridruìvawu je

ekonomska stvar - naveo je Da-

vidovi}, napomiwu}i da je do-

minantan segment sadràja

Sporazuma o stabilizaciji i

pridruìvawu uspostavqawe

reìma slobodne trgovine.

Davidovi} je u Bawoj Luci

prisustvovao prezentaciji

kwige "NATO i evroatlantske

integracije#, ~iji su autori

profesori Fakulteta politi~-

kih nauka u Zagrebu Radovan

Vukadinovi} i Lidija êhu-

li}.

- Neophodno je izgraditi i

oja~ati konkurentsku sposob-

nost doma}eg trì{ta za u~e-

{}e u velikom formatu evrop-

skih trì{ta. Sasvim je sigur-

no da }e posqedice potpisiva-

wa Sporazuma biti prije sve-

ga ekonomske, pa u drugom redu

socijalne i politi~ke - rekao

je Davidovi}.

Lidija êhuli} istakla je

da je prostor zapadnog Balka-

na tretiran malo stroè, zbog

dramati~nih doga|aja usqed

raspada biv{e dràve, nagla-

siv{i da su temeqni kriteri-

jumi i principi koji su vrije-

djeli za sve postsocijalisti~-

ke zemqe ostali isti. Vuka-

dinovi} je istakao da je redo-

slijed ulaska u EU za svaku ze-

mqu isti, naglasiv{i da su dva

razloga za to - jedan ako se uz-

mu u obzir de{avawa od [pa-

nije koja je promijenila svoj

frankisti~ki reìm, a koja

je htjela to presko~iti i u}i

u EU, ali se to nije dogodilo,

i drugi - slu~aj svih isto~no-

evropskih biv{ih socijali-

sti~kih dràva koje su mora-

le najprije dokazati da su spo-

sobne prihvatiti kriteriju-

me NATO-a, da bi onda mogle

u}i u EU. ¥

PREDSTAVQENA KWIGA

"

NATO I EVROATLANTSKE INTEGRACIJE"

Ekonomija prije svega

NOVI NAÎNI PLA]AWA ZDRAVSTVENIH USLUGA

ÎST RAÛN PRVA TERAPIJA@elimo ta~no da znamo koliko ko{ta koja operacija,

rekao Ranko [krbi}... Novi model pla}awa bolni~kih

usluga je transparentniji i omogu}ava kvalitetniju

zdravstvenu za{titu, istakla Karolina Kalan

Ranko [krbi} i Sredoje Novi}: Kvalitetnija

usluga pacijentima (Snimila S. ILI])

8. i 9. decembar 2007.

5NA TRACI DOGA\AJA

BAWA LUKA - Posqedwih

mjeseci, zbog primjene odredbi

izmijewenog Zakona o prevozu u

drumskom saobra}aju Republike

Srpske, registracija privred-

nih vozila zadaje velike proble-

me mnogim privrednicima u Srp-

skoj. To se naro~ito odnosi na

odredbu prema kojoj su vlasnici

privrednih vozila obavezni da

kod gradskog ili op{tinskog or-

gana nadle`nog za privredu, pri-

je registracije vozila, pribave

potvrdu da vozilo ispuwava pro-

pisane tehni~ke i eksploataci-

one uslove. Ovo je nagla{eno,

izme|u ostalog, u petak u okvi-

ru okruglog stola, koji je u Ba-

woj Luci, pod nazivom "Za{to je

registracija privrednih vozila

postala bauk#, organizovalo

Udruèwe saobra}aja i veza

Privredne komore Republike

Srpske.

Prema rije~ima sekretara

ovog komorskog Udruèwa Ran-

ka Babi}a, u izmijewenoj odred-

bi Zakona o prevozu u drumskom

saobra}aju nije sporan dio pre-

ma kojem }e se regi-

stracija obaviti na

osnovu uvjerewa da

vlasnik vozila ispu-

wava zakonom propi-

sane uslove za oba-

vqawe prevoza. Me-

|utim, sporan je dru-

gi dio ove odredbe

koji se odnosi na oba-

vezu pribavqawa po-

tvrde u op{tini da

vozilo ispuwava pro-

pisane tehni~ke i

e k s p l o a t a c i o n e

uslove.

- Vlasnici pri-

vrednih vozila sma-

traju da je za regi-

straciju dovoqna do-

kumentacija o oba-

vqenom tehni~kom

pregledu i licenca za

prevoznika, a sve ostalo je nepo-

trebno i predstavqa samo gu-

bqewe vremena i dodatni tro-

{ak, jer se za dobijawe pomenu-

te potvrde u op{tini moraju

priloìti kopije svih dokume-

nata koji su propisani Pravil-

nikom o registraciji vozila na

nivou BiH. Op{te je mi{qewe

da je dio pomenute odredbe Za-

kona o prevozu suvi{an i da bi

ga trebalo ukinuti - rekao je

Ranko Babi}.

Prema rije~ima predsjedni-

ka Grupacije vozila Republike

Srpske Neboj{e Jelisavca pri-

mjena pomenute odredbe repu-

bli~kog Zakona o prevozu u

drumskom saobra}aju predstavqa

novo dodatno optere}ewe za pri-

vrednike. On je dodao da je to

posebno pogodilo mnoge vlasni-

ke privrednih vozila, kojima

prevoz nije osnovna djelatnost,

ve} vozila koriste samo za vla-

stite potrebe, a problem je {to

oni u novom registracionom po-

stupku moraju da dopune djelat-

nost.

¥ M. MIQU[

UPOZOREWE VLASNIKA PRIVREDNIH VOZILA

REGISTRACIJA POSTALA BAUKVlasnici privrednih vozila smatraju da je za

registraciju dovoqna dokumentacija o obavqenom

tehni~kom pregledu i licenca za prevoznika, a sve

ostalo je nepotrebno i predstavqa samo gubqewe

vremena i dodatni tro{ak, rekao Ranko Babi}

U~esnici okruglog stola: Registracija problem

mnogim privrednicima (Snimila S. ILI])

DOBOJ - Novi red vo`we na

prugama @eqeznica Republike

Srpske po~iwe da se primjewuje

minut iza pono}i 9. decembra i

vaì}e do 13. decembra naredne

godine.

- Red vo`we je projektovan u

skladu sa komercijalnom politi-

kom preduze}a, potrebama privre-

de i raspoloìvim mobilnim ka-

pacitetima i usagla{en je u okvi-

ru me|unarodnih organizacija

"FTE# i "RNE#. U putni~kom sa-

obra}aju nema velikih promjena.

Izuzetak ~ini uvo|ewe jednog pa-

ra vozova u lokalnom putni~kom

saobra}aju na relaciji Prijedor

- Dobrqin i u povratku Dobrqin

- Omarska. Uz to na {ama~koj pru-

zi putni~ki voz ponovo se vra}a

u saobra}aj, odnosno, skida sa br-

zog koji }e saobra}ati na relaci-

ji Budimpe{ta - Sarajevo, a lokal

ide za wim - saop{tio je {ef Slu-

`be za putni~ki saobra}aj i red

vo`we, Neboj{a Luji}. Po no-

vom redu vo`we, prema wegovim

rije~ima, predvi|eno je da svako-

dnevno saobra}a 76 vozova svih

kategorija.

- Rije~ je o 44 lokala u unutra-

{wem saobra}aju, osam me|una-

rodnih brzih i 24 voza u me|uen-

titetskom putni~kom saobra}a-

ju, {to zadovoqava potrebe za pre-

vozom radnika, u~enika i drugih

putnika - objasnio je Luji}.

¥ Sl. P.

@EQEZNICE REPUBLIKE SRPSKE

Novi red vo`we

TREBIWE - Predstavnici

P~elarske zadruge "@alfija#

Trebiwe u petak su posjetili ne-

ke od socijalnih ustanova u ovom

gradu i darovali po 30 kilogra-

ma meda i drugih proizvoda.

Posjeti Domu penzionera na

Gradini, Udruèwu roditeqa

djece i omladine sa posebnim po-

trebama Trebiwe i drugim usta-

novama, prethodno je susret ru-

kovodstva "@alfije# sa na~el-

nikom op{tine Trebiwe Dobro-

slavom ]ukom, kojom prilikom

je ocijeweno da je nedavno odr-

àn i prvi me|unarodni sajam

meda "Medfest Trebiwe 2007# u

potpunosti uspio i da }e posta-

ti tradicionalan.

- Op{tina Trebiwe }e i da-

qe podràvati ovakve projekte,

jer u razvoju ove p~elarske za-

druge - naglasio je ]uk

¥ M. B.

PÊLARSKA ZADRUGA

"

@ALFIJA" TREBIWE

Poklonili

"

medene" pakete

BAWA LUKA - "Kultura

sje}awa 1941. i pam}ewe naci-

ja# dvodnevni je skup koji se

u organizaciji Fondacije

"Fridrih Ebert# odràva u

petak i subotu Bawoj Luci.

- Osnovna ideja ovog na-

u~nog skupa je da se vidi ka-

ko razli~iti narodi, razli-

~iti dru{tveni slojevi i raz-

li~iti karakteri qudi gleda-

ju na iste doga|aje iz pro{lo-

sti, te se tako 1941. godina u

jednom blaèm obliku pono-

vila 1991. godine - rekao je

profesor na Fakultetu po-

liti~kih nauka u Zagrebu i

voditeq programa "Kultura

sje}awa 1941.# Tihomir Ci-

pek.

Prema wegovim rije~ima

kroz doga|aje u istoriji i ra-

zumijevawe istih stvara se

kolektivni identitet.

- Vrijeme je da se nau~imo

nositi sa pro{lo{}u, koja na-

rodima u BiH nije naklowena

i koja je donijela duboke podje-

le - dodao je Cipek.

Ovom nau~nom skupu na ko-

jem je predstavqena kwiga

"Kultura sje}awa 1941# , pri-

sustvovali su fakultetski pro-

fesori iz Beograda, Sarajeva

i Zagreba. ¥ Lk. R.

NAU^NI SKUP U ORGANIZACIJI FONDACIJE

"

FRIDRIH EBERT"

Pro{lost kao opomena

Putni~ki saobra}aj: Nema velikih promjena

8. i 9. decembar 2007.DRU[TVO

TESLI] - Umjesto tele-

vizije i {etwe po parku, se-

damdesettrogodi{wi Zdrav-

ko Magazin, nastawen u Te-

sli}u, ispod mi{ke nosi

{kolski dnevnik.

Sudbina nije htjela da se

ovaj, po godinama, ali ne i du-

hom, djeda ni poslije 40 godi-

na radnog vijeka rastane sa

{kolom i |acima. Na konkur-

su za wegovo radno mjesto ni-

ko nije bio zainteresovan.

Podru~nu {kolu u Kame-

nici, udaqenoj 12 kilometa-

ra od Tesli}a, poha|aju djeca

povratnici bo{wa~ke naci-

onalnosti, wih 180. Zdravko

predaje matematiku {estim,

sedmim, osmim i devetim raz-

redima!

Raznim donacijama {kola

je obnovqena i opremqena ra-

~unarima.

- Zahvaquju}i zdravqu,

koje me jo{ sluì, dobrom vi-

du i sluhu, pristao sam da po-

mognem {koli i u~enicima

da ne ostanu bez predava~a

matematike. Na konkurs za

moje radno mjesto dugo se ni-

ko nije javio, bilo je nekoli-

ko bezuspje{nih poku{aja da

me neko naslijedi. Kada sam

navr{io 65 godina, mislio

sam da sam raskrstio sa {ko-

lom, ali sve je promijenio je-

dan telefonski poziv na{e

direktorke Mangale Petko-

vi} - pri~a Zdravko.

Pitala ga je da li moè i

da li èli da opet predaje

|acima.

- Objasnila je da se niko

nije prijavio za predava~a

matematike i rado sam se oda-

zvao wezinome pozivu, jer sam

osje}ao spremnost da pomog-

nem. Ina~e, u ve}ini {kola

problem je prona}i adekvat-

ne predava~e matematike ko-

ji ho}e da rade. U seoskim

{kolama da se i ne pri~a -

veli Magazin.

Ina~e, Zdravko radi ~e-

tiri dana u sedmici, 20 ~a-

sova. Nikada nije zakasnio

na ~as. Kaè da ka{wewe na

predavawa ili nedolazak

smatra grijehom. Izuzev ako

se neminovno mora izostati.

âs i u~enik za wega su sve-

tiwa.

- Stalno sam govorio svo-

jim |acima, kada vidite da

gledam kroz prozor, gledajte

i vi, ali dok predajem i po-

ku{avam da vas nau~im, ima

da slu{ate. Ne uspijevam sva-

ko dijete da podu~im u mate-

matici. Tu nauku neko ili ra-

zumije lako ili je uop{te ne

razumije. Nikada nisam obo-

rio u~enika jer sam smatrao

da mu treba dati dvojku ako je

stalno na ~asovima i dolazi

na dopunsku nastavu. Takav

trud treba na-

graditi prola-

znom ocjenom -

kaè Zdravko.

Veli da se u

{koli ne svodi

sve na ispitiva-

we i ocjewivawe.

U svakodnevnim

susretima sa |aci-

ma ima trenutaka

koji su ja~i od pravila u na-

stavi.

- Sje}am se, ne znam ta~no

koje godine, hladna ki{a je

padala ~itav dan. Izveo sam

|aka da popravi jedinicu iz

fizike. Dok sam ~ekao da se

sjeti definicije, ugledao sam

kako mu iz jedne cipele curi

voda. Dirnut tim prizorom,

zaboravio sam i {ta treba da

odgovori, pa ga upitah samo za

Omov zakon, koji su ama ba{

svi morali da znaju napamet.

Dao sam mu trojku i poslao

ga u klupu. Kada ste sa djecom

40 godina, i vi ste kao dijete

- pri~a Magazin.

Kaè da ga djeca, wegovi |a-

ci, podmla|uju u ovim stara~-

kim danima. Pri~aju mu i {ta se

kod ku}e zbiva, kako ìve i ni-

{ta, veli, ne znaju da sakriju.

- Kada sam nakratko napu-

stio {kolu, misle}i da sam za-

uvijek oti{ao, te{ko sam se

borio sa ti{inom. Nedostaja-

la mi je dje~ija graja i {kol-

sko zvono. Imam petoro unu~a-

di, ali su daleko od mene. Sin

i }erka oti{li u Ameriku, ja

sam sa svojom gospo|om. Ali,

eto, ko bi mogao da pretposta-

vi da }u jo{ ko zna koliko slu-

{ati smijeh i graju djece. Si-

gurno }e jedini odgovor na to

pitawe dati moje zdravqe. Ili,

mo`da ipak, neko bude zain-

teresovan da zapo~ne svoju ka-

rijeru na mome predmetu - ve-

li nam na kraju Zdravko Ma-

gazin. ¥ @. BA[I]

ZDRAVKO MAGAZIN, NASTAVNIK I U 73. GODINI @IVOTA

Na konkurs za predava~a matematike u {koli

u Kamenici kod Tesli}a niko nije bio voqan da se

prijavi... Sre}a posluìla |ake da penzioner

u 73. godini jo{ moè da predaje matematiku

SVI korisnici usluga In-

ternet servisa BLIC NET, ko-

ji èle da do kraja ove godine

obraduju svoje prijateqe tako

{to }e ih osloboditi pla}awa

prestupne takse, treba da u~e-

stvuju u novogodi{woj nagrad-

noj akciji "Dovedi prijateqa -

uhvati brzinu#.

- Za svakog prijateqa koji se

prilikom potpisivawa novih

WADSL usluga pozove na vas, do-

bijate 10 maraka na ra~unu, a va{

prijateq }e biti oslobo|en pla-

}awa prestupne takse. Od pla-

}awa ove takse oslobo|eni su sa-

mo korisnici koji sklope ugo-

vor na 24 mjeseca - rekla je di-

rektor prodaje i marketinga

BLIC NET-a Sawa Kalaba.

Sve {to je potrebno da ura-

dite, dodala je Sawa Kalaba, je-

ste da prilikom potpisivawa

novog WADSL ugovora dosta-

vite podatke prijateqa koji vas

je preporu~io.

Iz BLIC NET-a korisnici-

ma svojih usluga poru~uju - do-

vedite {to vi{e prijateqa i

ostvarite mogu}nost kori{}e-

wa besplatnog paketa!

Najve}i Internet servis

provajder u Republici Srpskoj

u petak je obradovao svoje kori-

snike, koji su u~estvovali u na-

gradnoj igri "Uhvati brzinu#,

vrijednim poklonima.

Najvi{e razloga za vese-

qe ovoga puta imali su Svje-

tlana Bruji}, koja je dobila

skuter, Dijana \uri} - nagra-

|ena laptopom, i Petko Kr-

~i}, koji }e naredne godine

besplatno koristiti WADSLprikqu~ak.

- Kada su mi telefonom ja-

vili da sam osvojila prvu na-

gradu, mislila sam da se neko sa-

mo na{alio. Me|utim, uvjeri-

la sam se da se ponekad ~uda de-

{avaju. Nisam o~ekivala da }e

ovako vrijedna nagrada dospje-

ti u moje ruke - rekla je Svje-

tlana Bruji}.

Osim glavnih, bi}e podije-

qeno jo{ 300 utje{nih nagrada.

Me|utim, to nisu jedini

razlozi zbog kojih se mnogi

odlu~uju da budu korisnici

usluga Internet servisa BLICNET.

Naime, najve}i Internet

servis provajder u Republici

Srpskoj posjeduje Internet

linkove preko T-Coma ("HTnet#-a, Republika Hrvatska)

brzine 34 Mbit/s, preko TEOL-

a ("Telekom Srpske#) brzine

100 Mbit/s i preko SIOL-a ("Te-

lekom Slovenije#) brzine 100

Mbit/s.

Na{im korisnicima je na

raspolagawu 360 digitalnih ula-

znih linija za modemske komu-

nikacije na brojevima 081501012

(standardni pristup) i 081591012

(anonimni pristup) sa podr{kom

za modeme V.34, V.90 i ISDN pro-

tokole, kvalitetna tehni~ka po-

dr{ka, kao i mno{tvo pogodno-

sti pri kori{}ewu internet

servisa... ¥ V. POPOVI]

NAGRADNA IGRA INTERNET SERVISA BLIC NET

S DNEVNIKOM ÊTIRI DECENIJE

6

\ Zdravko Magazin: Ka{wewe

na predavawa smatra grijehom

\ Sa |acima: Nije sve u ispitivawu i ocjewivawu (Snimio G. [URLAN)

PLAKETA

Bio je 14 godina direktor tada{we {kole

"Bra}a Ribar# u Tesli}u. U to vrijeme ova

{kola bila je najboqa na dobojskoj regiji, zbog

izvanrednih rezultata u znawu u~enika.

Od nekada{weg republi~kog SIZ-a osnov-

nog obrazovawa Zdravko Magazin je dobio i

zlatnu plaketu za izvanredne uspjehe u vaspit-

no-obrazovnom radu. Na ìvotni put ispratio

je 10 generacija. Svakodnevno susre}e svoje u~e-

nike, nekih se i ne sje}a, ali se oni wemu jave.

Radio je u osnovnim i sredwim {kolama - od

u~iteqa, nastavnika, vaspita~a u Domu u~eni-

ka u privredi, direktora {kole do pomo}nika

direktora.

\Svjetlana Bruji}: Vozi}e novi skuter

DOVEDI PRIJATEQA - UHVATI BRZINUDOVEDI PRIJATEQA - UHVATI BRZINUDOVEDI PRIJATEQA - UHVATI BRZINUDOVEDI PRIJATEQA - UHVATI BRZINUDOVEDI PRIJATEQA - UHVATI BRZINUDOVEDI PRIJATEQA - UHVATI BRZINUDOVEDI PRIJATEQA - UHVATI BRZINUDOVEDI PRIJATEQA - UHVATI BRZINUDOVEDI PRIJATEQA - UHVATI BRZINU

Kada su mi telefonom javili da sam osvojila prvu

nagradu, mislila sam da se neko samo na{alio.

Me|utim, uvjerila sam se da se ponekad ~uda de{avaju,

rekla Svjetlana Bruji}

\ Petko Kr~i}: Besplatan WADSL prikqu~ak

NAGRA\ENI

- Nisam o~ekivala nagradu i prijatno sam iznena|ena, pri-

jateqi moje }erke zvali su je i obavijestili o dobitku, Misli-

li smo da je {ala, ali kasnije je uslijedio poziv iz BLIC NET-a

i obostrano zadovoqstvo - istakla je Svjetlana Buri}.

Dijana \uri} je rekla da nije pratila izvla~ewe nagrada, a

kada je o dobitku obavije{tena putem telefona bila je “jako sre}-

na, i nije mogla da vjeruje u sve to.

- Nisam pratio izvla~ewe, jer sam bio na poslovnom putu.

Iz ordinacije su mi javili da sam dobitnik - kazao je presre}-

ni Petko Kr~i}.

\ Zajedni~ki snimak: Dobitnici nagrada sa slu`benicom BLIC NET-a

\Dijana \uri}: Dobila laptop

DOVEDI PRIJATEQA - UHVATI BRZINU

ZAKON o privatizaci-

ji dràvnog kapitala pred-

vi|a "esop# model prodaje

kapitala, koji radnicima

nudi mogu}nost da dug za

plate i doprinose zamijene

za akcijski kapital u pred-

uze}u.

U skladu sa ovim rpub-

li~kim zakonom, konverzi-

ja duga u akcije moè da se

izvr{i samo ukoliko je naj-

mawe 30 odsto radnika u jed-

nom preduze}u prihvatilo

privatizaciju po modelu

"esop#. Zadatak menaxmenta

preduze}a je da ovaj zahtjev

proslijedi "Investiciono-

razvojnoj banci# Republike

Srpske, koja upravqa dràv-

nim kapitalom.

- Dosad je samo jedno pred-

uze}e predalo zahtjev za za-

mjenu dugova u akcije. Radi se

o preduze}u "Alatnica - â-

javec# u kojem je sproveden

ste~aj kroz reorganizaciju -

re~eno je “Glasu Srpske# u

petak u "Investiciono-raz-

vojnoj banci# Republike Srp-

ske.

U ovoj bankarskoj insti-

tuciji nisu, me|utim, imali

odgovor na novinarsko pitawe

koliko konverzija dugova u ak-

cije pomaè preduze}ima i ko-

liko su radnici zaintereso-

vani za to.

U Komisiji za hartije od

vrijednosti napomenuli su

da radnici koji metodom

"esopa# postaju vlasnici ak-

cijskog kapitala sti~u pra-

vo da trguju na berzi harti-

ja od vrijednosti i da ostva-

ruju dobit.

- "Esop#, kao metod pri-

vatizacije, nije u nadle`no-

sti Komisije za hartije od

vrijednosti, ali sa aspekta

privrednog razvoja ovo je

dobar na~in da se pojedina

preduze}a rije{e starih du-

govawa - ocijenio je pred-

sjednik Komisije za harti-

je od vrijednosti Miodrag

Jandri}.

On je ovom prilikom na-

glasio da su dugovi u pred-

uze}ima veliko optere}ewe

i da je to glavni razlog zbog

kojeg mnoga od wih ne mogu

prona}i kupca u privatiza-

ciji, ni rije{iti problem

isplate povjerilaca ukoli-

ko je pokrenut ste~ajni po-

stupak.

Prema podacima Konfe-

deracije sindikata Republi-

ke Srpske, najve}i problem

je nerije{en status oko tri

hiqade radnika koji su bi-

li zaposleni u preduze}ima

u kojima je propao poku{aj

privatizacije dràvnog ka-

pitala, a u me|uvremenu u

tim firmama nije pokrenut

ste~aj.

Drugim rije~ima, kod nas

ima mnogo preduze}a koja go-

dinama ne rade i gomilaju

obaveze prema dràvi i u ko-

jima radnicima nisu ispla-

}ene plate i upla}eni dopri-

nosi za penzijsko i invalid-

sko osigurawe u proteklih

deset godina.

- Kamo sre}e da se repu-

bli~ka Vlada ranije sjetila

da zamijeni dugove u akcije.

Bilo bi sigurno mawe ste-

~ajeva, koji su uni{tili

brojna preduze}a. Zahtjev

sindikata o konverziji dugo-

va u akcije i nu|ewe radni-

cima da postanu vlasnici ak-

cijskog kapitala star je naj-

mawe pet godina - izjavio je

na{em listu predsjednik Ko-

nfederacije Sindikata Re-

publike Srpske Obrad Bel-

enzada.

On jejo{ jednom podsje-

tio na stav Konfederacije

sindikata da nijedan ste~aj

ne moè donijeti ni{ta do-

bro i da treba nastojati da

se kroz izmjene Zakona o har-

tijama od vrijednosti i dru-

gih zakona, Vlada stvori

uslove za konverziju svih du-

govawa koja su u privredi

"zarobila# gotovo milijar-

du maraka.

- U nacrtu republi~kog

buxeta treba izdvojiti do-

datna sredstva za stimulisa-

we izvoza, kao i razvoj do-

ma}e proizvodwe. Buxet mo-

ra imati razvojnu komponen-

tu, jer to je jedini na~in da

rije{imo sloène proble-

me u doma}oj privredi i

privu~emo strate{ke part-

nere - rekao je Obrad Be-

lenzada.

Prema wegovim rije~i-

ma, zamjenom dugova za pla-

te i doprinose u akcijski

kapital moè se rije{iti

oko 20 odsto dugovawa u

preduze}ima, {to bi bila

velika podr{ka za oìvqa-

vawe proizvodwe i privati-

zaciju.

¥ M. MILUNOVI]

BERZA UMJESTO PLATEKonverzija dugova za plate i doprinose moè

se izvr{iti ukoliko je 30 odsto radnika

u preduze}u prihvatilo

"

esop" model privatizacije,

istakli u

"

Investiciono-razvojnoj banci"

ZAKON O PRIVATIZACIJI NUDI RADNICIMA ZAMJENU

DUGOVA ZA AKCIJE

8. i 9. decembar 2007. EKONOMIJA

7

ADMINISTRACIJA

U Konfederaciji sindikata smatraju da privreda ra-

di minimalnim kapacitetima i da je prioritet Vlade da

preduzme sve mjere s ciqem oìvqavawa proizvodwe i

otvarawa novih radnih mjesta.

Obrad Belenzada je istakao da mu posebno smetaju pri-

~e da se smawuje nezaposlenost, a u su{tini samo se pri-

javquju radnici koji su kod poslodavaca bili angaòva-

ni na crno.

Od 40 hiqada industrijskih radnika, gotovo polovi-

na ne radi, {to je zabriwavaju}e. Belenzada je upozorio

i na problem prekobrojne dràvne administracije, "{to

se najboqe moè vidjeti u Vladi, fondovima i direkci-

jama, gdje svako odjeqewe ima svog portparola#.

NI[ - Duvanska industrija Ni{ (DIN) saop{tila je da }e ak-

cionarima isplatiti dividendu za 11 mjeseci 2007. godine u bruto

iznosu od 1,39 milijardi dinara. Kako je navela fabrika duvana ko-

ja posluje u sastavu "Filip Moris interne{enel grupe#, isplata }e

biti zavr{ena do kraja decembra, a to je drugi put od privatizaci-

je DIN-a da kompanija ispla}uje dividendu.

- Isplata dividendi akcionarima omogu}ena je zahvaquju}i do-

sqednoj primjeni poslovne strategije i investicijama u opremu, ka-

drove i proizvodni asortiman - saop{tio je DIN.

¹ ¹ ¹

LONDON - Nafta se u petak uzdigla na blizu 90 dolara za ba-

rel suo~ena sa protivre~nim vestima o napetom snabdijevawu i sla-

boj potra`wi usporene privrede SAD, najve}eg svjetskog potro{a-

~a petroleja. Cijene nafte su cijele protekle sedmice bile krajwe

nestalne, padaju}i i podiù}i se, ~esto tokom istog dana. Pale su

na najniì nivo za {est sedmica rano u ~etvrtak, ali su se prije za-

tvarawa berzi oporavile za tri procenata.

¹ ¹ ¹

BEOGRAD - Agencija za privatizaciju Srbije objavila je u pe-

tak da je prekinula privatizaciju Jugoslovenskog re~nog brodarstva,

zbog àlbe drugorangiranog ponu|a~a - konzorcijuma sa Malte, ko-

ji predvodi "Palmali {iping#. Prodaja 66,99 odsto kapitala Jugo-

slovenskog re~nog brodarsta bi}e nastavqena nakon {to drugoste-

peni organ donese odluku o àlbi.

Najboqu ponudu na tenderu za Jugoslovensko rije~no brodarstvo dao

je kiparsko-singapurski konzorcijum firmi "Tamoza trejding# i "Dak-

sin petrolej#, ponudiv{i 32,25 miliona evra i investicije od 10 mili-

ona evra.

¹ ¹ ¹

ZAGREB - Visok rast proizvo|a~kih cijena osnovnih ìvotnih

namirnica u Hrvatskoj na godi{wem nivou zna~i daqi pritisak na

rast inflacije, upozorio Dràvni zavod za statistiku.

Cijene industrijskih proizvoda u novembru bile su 5,4 odsto vi-

{e nego godinu dana ranije ili 0,6 odsto vi{e nego u oktobru, po-

kazuju najnoviji podaci. Maloprodajne cijene su u oktobru bile vi-

{e za 4,3 odsto nego godinu dana ranije.

Najsna`niji porast cijena kod proizvo|a~a u novembru, u odno-

su na isti period lane, biqeì se u proizvodwi hrane i pi}a, za-

tim duvanskoj industriji, proizvodwi naftnih derivata i proizvod-

wi sirovina za gra|evinsku industriju. Osjetan porast cijena zabi-

qeèn je i u oblasti snabdijevawa vodom.

¹ ¹ ¹

NOVI SAD - Agencija za privatizaciju Srbije obustavila je u

petak tender za prodaju 84 odsto kapitala izdava~ko-novinske ku}e

"Dnevnik holding# iz Novog Sada.

Zamjenik direktora "Dnevnik holdinga# Milenko Peri~in re-

kao je da je razlog za obustavu tendera "formalne prirode# i odno-

si se na 15 odsto besplatnih akcija koje bi trebalo da budu podije-

qene radnicima, a {to je pod sada{wim zakonskim uslovima "neiz-

vodivo#. Tender mora ponovo da se raspi{e, pod novim uslovima. Pe-

ri~in je najavio da }e se vi{e pojedinosti o raspisivawu novog ten-

dera znati slede}e sedmice, nakon sastanka u Agenciji za privati-

zaciju, kojem }e prisustvovati predstavnici holdinga, pokrajinskih

i dràvnih vlasti i pravni savjetnik. ¥

UKUPAN promet na svim

trì{tima Bawalu~ke berze,

ukqu~uju}i blok poslove, pri-

javqivawe poslova po osnovu

preuzimawa i promet obvezni-

ca u novembru je iznosio

38.299.925 maraka.

Rukovodilac sektora za raz-

voj, listing i odnose sa javno-

{}u na Bawalu~koj berzi Dar-

ko Laki} potvrdio je za na{

list da je novembarski promet

jedan od najmawih u ovoj godi-

ni, {to je posqedica vi{emje-

se~nog pada cijena na trì{tu

kapitala.


do novembra je ostvareno ukup-

no 700 miliona maraka, po ~e-

mu }e promet do kraja godine u

odnosu na prethodnih 12 mjese-

ci biti udvostru~en.

Iako investitore najvi-

{e interesuje kretawe cije-

na na Berzi, Laki} je dodao

da je ove godine postignut zna-

~ajan napredak na trì{tu

kapitala. U pore|ewu sa pro-

{lim mjesecom, promet je

opao za 31,22 odsto, a u odno-

su na novembar pro{le godi-

ne za 18,07 odsto ili za

8.446.327 maraka.

Redovni promet od

27.687.455 maraka, izuzimaju}i

blok poslove, prijavqivawe po

osnovu preuzimawa i promet

obveznicama, predstavqa 72,29

odsto od ukupnog prometa. U po-

re|ewu sa pro{logodi{wim

mjese~nim prosje~nim redovnim

prometom, pad iznosi 34,75 od-

sto.

Prosje~an redovni dnevni

promet iznosio je 1.318.450 ma-

raka, dok je vrijednost pojedi-

na~ne transakcije bila 3.173

marke. Tokom 21 dana trgovawa

zakqu~eno je osam hiqada i 725

transakcije ili u prosjeku 415

dnevno. Najve}i promet ostva-

ren je akcijama preduze}a na

slu`benom berzanskom trì-

{tu.

U novembru su ~lanovi Ba-

walu~ke berze zakqu~ili tri

blok posla u vrijednosti od

10.112.564 maraka, {to je ~ini-

lo 26,40 odsto ukupnog prometa.

Po osnovu zavr{enih ponu-

da za preuzimawe, prijavqena su

tri posla u vrijednosti od

499.907 maraka.

Sa obveznicama "NLB Raz-

vojne banke# u pro{lom mjese-

cu ostvareno je 347.27 maraka

prometa.

Berzanski indeks Republi-

ke Srpske je u pro{lom mjese-

cu izgubio na vrijednosti za

4,47 odsto. Iz sastava pomenu-

tog indeksa najve}i rast cije-

ne - 38,24 odsto - imale su akci-

je preduze}a Rudnik i termoe-

lektrane Gacko, dok su na cije-

ni najvi{e izgubile - 23,74 od-

sto - akcije Rafinerije nafte

Brod.

Indeks investicionih fon-

dova Republike Srpske u no-

vembru je izgubio na vrijedno-

sti za 2,60 odsto. Akcije tri

fonda ostvarila su rast cijena,

dok je 10 fondova zabiqeìlo

pad cijena.

Najve}i rast - 32,15 odsto -

imale su akcije "VB fonda#, a

najve}i pad - 24,57 odsto - pre-

trpjele su akcije fonda "Pri-

vrednik#.

Iako je 15. novembra oba-

vqena sedma redovna revizija,

nije do{lo do promjene u sasta-

vu indeksa investicionih fon-

dova.

Indeks preduze}a iz siste-

ma "Elektroprivrede# Repu-

blike Srpske u pro{lom mjese-

cu izgubio je na vrijednosti za

0,01 odsto.

Od preduze}a ~ije akcije

ulaze u sastav ovog indeksa, naj-

ve}i rast imale su hartije od

vrijednosti Rudnika i termoe-

lektrane Gacko, a najve}i pad

akcije "Elektrodistribucije#

Pale.

¥ Da. P.

PREGLED TRGOVAWA NA BERZI U NOVEMBRU

Kolebawe cijena nastavqeno

NA javni me|unarodni tender za prodaju

dràvnog kapitala u preduze}u kompresora

"Trudbenik#, iz Doboja, pristigla je jedna po-

nuda. Ponu|a~ je konzorcijum koji ~ine tri

preduze}a, me|u kojima su "Aikon# i "Tep# iz

Zagreba te "Kompair# iz Doboja.

U saop{tewu "Investiciono-razvojne ban-

ke# Republike Srpske je navedeno da poslije

utvr|ivawa identiteta ponu|a~a slijedi pro-

vjera ispravnosti ponude.

U saop{tewu je navedeno da je rok za pod-

no{ewe ponuda za privatizaciju dobojskog

"Trudbenika# istekao u petak. ¥ Da. P.

INVESTICIONO-RAZVOJNA BANKA

Jedna ponuda

za "Trudbenik" U ODNOSU na Federaciju BiH, u Republici

Srpskoj ura|eni su zna~ajni pomaci kada je rije~ o

privatizaciji dràvnih preduze}a, izrada strate-

gije penzione reforme, kao i reforme javne admi-

nistracije, navedeno je u saop{tewu kancelarije

Svjetske banke u BiH.

U proteklih deset godina Svjetska banka je u

BiH uloìla vi{e od 1,1 milijardu ameri~kih do-

lara u obnovu i rekonstrukciju puteva i mostova,

te unapre|ewe zdravstva i obrazovawa.

Ovim ulagawima Svjetska banka pomogla je stva-

rawu neophodnih uslova za zapo{qavawe i odrìv

ekonomski razvoj, zakqu~ili su nadle`ni iz Svjet-

ske banke.

¥ N. R.

KANCELARIJA SVJETSKE BANKE U BiH

Srpska predwa~i

POSLOVNI SVIJET

KURSNA LISTA

BAWALU^KE BERZE

- 7.12.2007.

Indeks Vrijednost Promjena % Promjene

BIRS 2622.33 -26.88 -1.01

ERS10 3342.2 -15.82 -0.47

FIRS 7347.28 -56.28 -0.76

GIRS 1308.34 0 0

MIRS 1464.55 -15.48 -1.05

RS FIN 1753.97 -9.11 -0.52

Najboqi

kupovni

kurs

Najboqi

prodajni

kurs

Prosje~na

cijena

%

promjene

cijene

Maks

cijena

Min

cijena

Broj

prometovanih

akcija

Ukupan

promet (KM)

ALPRO AD VLASENICA 0.63 0.68 0.67 0 0.67 0.67 4,000 2,680.00

AUTOPREVOZ AD BAWA LUKA 0.003 0.003 0 0 0.00

BAWALU^KA PIVARA AD BAWA LUKA 0.87 0.99 0.9 0 0 0.00

BOKSIT AD MILI]I 1.65 1.72 1.7 0 1.7 1.7 224 380.80

ZTC BAWA VRU]ICA AD TESLI] 1.35 1.39 1.35 0 1.35 1.35 784 1,058.40

CELEKS SHP AD BAWA LUKA 1.4 1.45 1.5 0 0 0.00

ELEKTRODISTRIBUCIJA AD PALE 3.08 3.5 3.42 0 0 0.00

ELEKTROKRAJINA AD BAWA LUKA 2.2 2.37 2.36 0.51 2.37 2.35 500 1,181.00

ELEKTROHERCEGOVINA AD TREBIWE 1.95 1.95 0 0 0.00

ELEKTRO-BIJEQINA AD BIJEQINA 2.35 2.42 2.35 1.29 2.35 2.35 467 1,097.45

ELEKTRO DOBOJ AD DOBOJ 2.3 2.45 2.39 0 0 0.00

ELVAKO AD BIJEQINA 0.601 0.6 0 0 0.00

HIDROELEKTRANE NA DRINI AD VI[EGRAD 1.24 1.27 1.26 -1.62 1.3 1.25 21,555 27,142.50

HIDROELEKTRANE NA VRBASU AD M.GRAD 2.76 2.76 0 0 0.00

JEL[INGRAD LIVNICA ÊLIKA AD BAWA LUKA 0.54 0.55 0 0 0.00

KRAJINAPETROL AD BAWA LUKA 1.35 1.65 1.5 0 0 0.00

METAL AD GRADI[KA 1.35 1.39 1.39 -0.71 1.39 1.39 4,000 5,560.00

MIRA AD PRIJEDOR 0.95 1.09 1 0 1 1 300 300.00

NOVA BANKA AD BAWA LUKA 4201 4499 4200 0 0 0.00

RAFINERIJA UQA AD MODRIÂ 0.97 1 1 -1.96 1 1 250 250.00

R I TE UGQEVIK AD UGQEVIK 1.17 1.29 1.29 1.42 1.29 1.28 10,500 13,525.00

TELEKOM SRPSKE AD BAWA LUKA 2.29 2.31 2.33 -1.01 2.34 2.31 4,010 9,330.70

TOPLANA AD BAWA LUKA 0.328 0.358 0.326 0 0 0.00

TR@NICA AD BAWA LUKA 3.1 3.2 3.1 -3.12 3.1 3.1 505 1,565.50

NLB RAZVOJNA BANKA AD BAWA LUKA 5990 5999 5990 3.28 5990 5990 19 113,810.00

VODOVOD AD BAWA LUKA 0.89 0.811 0 0 0.00

VITAMINKA AD BAWA LUKA 1.3 1.37 0 0 0.00

@EQEZNICE RS AD, DOBOJ 0.381 0.39 0.389 -1.91 0.39 0.38 43,312 16,849.06

ZIF BLB-PROFIT AD BAWA LUKA 21.05 23.2 23.1 0 23.1 23.1 251 5,798.10

ZIF BALKAN INVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 10.92 11.2 11.97 0 0 0.00

ZIF BORS INVEST FOND AD BAWA LUKA 18 19 19.45 0 0 0.00

ZIF EUROINVESTMENT FOND AD BAWA LUKA 51 54 52.23 -2.59 52.69 52 177 9,245.15

ZIF AKTIVA INVEST FOND AD GRADI[KA 21.55 22.94 22.63 -0.69 22.9 21.52 1,302 29,499.95

ZIF INVEST NOVA FOND AD BIJEQINA 0.267 0.285 0.293 0 0 0.00

PIF JAHORINA KOIN AD PALE 7.36 7.9 7.97 0 0 0.00

ZIF KRISTAL INVEST FOND AD BAWA LUKA 20 20.5 19.9 0.1 20.1 19.5 4,094 81,487.46

ZIF POLARA INVEST FOND AD BAWA LUKA 21 21.7 21 -0.28 21 21 715 15,015.00

ZIF PRIVREDNIK INVEST AD BAWA LUKA 7.6 8 8.39 0 0 0.00

ZIF VB FOND AD BAWA LUKA 17 18 17.76 -1.36 18 17 120 2,140.00

ZIF VIB FOND AD BAWA LUKA 7.36 8.2 7.97 -0.42 8 7.8 120 956.00

ZIF CEPTER FOND AD BAWA LUKA 19 19.28 19.18 -1.31 19.3 18 1,471 28,187.90

AGROKOOP AD, TREBIWE 1,5(A) 0 1.5 1.5 197 295.50

BIRA^ AD ZVORNIK 0.24 0.248 0.246 -4.46 0.248 0.235 3,381 833.54

BOSKA RK AD BAWA LUKA 0.4 0.44 0.44 10 0.44 0.44 1,000 440.00

ÂJAVEC-MEGA AD, BAWA LUKA 0.7 0.6 0 0.6 0.6 1,000 600.00

FABRIKA DUVANA AD BAWA LUKA 0.64 0.6 0 0.6 0.6 10,393 6,235.80

GATA^KO POQE AD GACKO 0.199 0,199(A) 0 0.199 0.199 11,671 2,322.53

FARMALAND AD NOVA TOPOLA 0.8 0.979 0.979 -0.1 0.979 0.979 3,800 3,720.20

INTAL AD MILI]I 1.6 1.65 1.65 -2.94 1.65 1.65 400 660.00

KOSIG DUNAV OSIGURAWE AD BAWA LUKA 600 629 623.82 -2.45 629 620 300 187,143.00

KAMENI AGREGATI AD BAWA LUKA 0.5 0.75 0.5 -16.67 0.5 0.5 1,450 725.00

QUBIJA R@R AD PRIJEDOR 0.17 0.17 0 0.17 0.17 2,000 340.00

MRKOWI]PUTEVI AD MRKOWI] GRAD 1.95 2.5 2.41 0 2.41 2.41 6,175 14,881.75

MALPREH AD BAWA LUKA 0.7 0.7 16.67 0.7 0.7 400 280.00

MERIDIAN AD BAWA LUKA 1.31 1.35 1.31 0.77 1.31 1.31 800 1,048.00

METAL AD BAWA LUKA 0.38 0.4 0.4 2.3 0.4 0.4 4,000 1,600.00

NOVA BAWALU^KA BANKA AD BAWA LUKA 4294 4290 -4.54 4290 4290 10 42,900.00

NOVOTEKS AD TREBIWE 0.051 0.15 0.051 2 0.051 0.051 1,484 75.68

OPREMA AD BIJEQINA 0.2 0.08 0 0.08 0.08 50,000 4,000.00

PAMO AD MODRIÂ 1 1.2 1 0 1 1 1,819 1,819.00

PRIJEDORPUTEVI AD PRIJEDOR 4.3 4.45 4.3 0 4.3 4.3 633 2,721.90

SRPSKE PO[TE AD BAWA LUKA 1.08 1.15 1.07 -8.55 1.07 1.07 1,807 1,933.49

P.S.C. TAM AD BAWA LUKA 0.38 1 0.38 8.57 0.38 0.38 64 24.32

PETROL AD BAWA LUKA 1.22 1.32 1.32 -2.22 1.32 1.32 20 26.40

R I TE GACKO AD GACKO 1.14 1.17 -2.5 1.17 1.17 100 117.00

Slu`beno berzansko trì{te - Lista B

Preostale naruxbe Sklopqeni poslovi

E m i t e n t

Slu`beno berzansko trì{te - Akcije IF-ova

Slobodno berzansko trì{te - Trì{te akcija

RAFINERIJA NAFTE AD BOSANSKI BROD 0.63 0.645 0.628 -3.6 0.63 0.621 35,735 22,462.01

BRC [EHER BAWA LUKA 1 1.25 1.05 2.94 1.05 1.05 500 525.00

SEMBERIJA PD AD BIJEQINA 0.4 0.4 0 0.4 0.4 7,770 3,108.00

Cijena

(KM)

Broj preuzetih

akcija

Vrijednost

(KM)

0.15 4,497,608 674,641.20

4,743,193 1,342,539.29

Poslovi prijavqeni po osnovu zavr{enih ponuda za preuzimawe akcionarskih dru{tava

E m i t e n t

RIBWAK AD PRWAVOR

Ukupan promet na berzi:

8. i 9. decembar 2007.CRNA HRONIKA

8

BAWA LUKA - Zoran [a-

vija zvani Joco (49), iz Isto~-

ne Ilixe, koji je zajedno sa jo{

{est lica optuèn za organi-

zovani kriminal i neovla{}e-

nu proizvodwu i promet opojnih

droga, negirao je u petak pred

Okru`nim sudom u Bawoj Lici

da je po~inio pomenuto krivi~-

no djelo.

Tako|e, i osmooptuèni Sa-

vo Simi} (40), iz Zabr|a kod

Ugqevika, odbacio je optu`bu

za neovla{}enu proizvodwu i

promet opojnih droga.

Obojica su iskaze dali u

svojstvu svjedoka na prijedlog

advokata Mirka Dabi}a.

- Nikada nisam trgovao dro-

gom. Ovdje optuènom Milenku

Mihajlovi}u, kojeg sam upoznao

za vrijeme izdràvawa kazne u

zatvoru u Fo~i, dugovao sam no-

vac koji mi je posudio jer sam

se pripremao da otvorim resto-

ran. Me|utim, uhap{en sam i

nisam zavr{io posao. Nas dvo-

jica smo razgovarali samo o po-

slovima u vezi sa vra}awem du-

gova i otvarawem restorana.

Druge optuène ne poznajem -

rekao je [avija pred Vije}em

trojice Posebnog odjeqewa za

suzbijawe organizovanog i naj-

teìh oblika privrednog kri-

minala, kojem je predsjedavao

sudija Dragan A}i}.

Kad je specijalni tuìlac

@ivana Baji} predo~ila sni-

mqene telefonske razgovore sa

Mihajlovi}em u kojima je po-

miwana kupovina i prodaja dro-

ge "heroin#, [avija je istakao

da se toga ne sje}a.

Advokati Mirko Dabi}, Vi-

tomir Gaji}, Neboj{a Panti} i

Predrag Drini} usprotivili

su se ovakvom ispitivawu svje-

doka-optuènog smatraju}i da

specijalni tuìlac ne moè na

takav na~in da analizira doka-

ze koje je ranije izvela tokom

ovog procesa.

Na su|ewu je pro~itan iskaz iz

istrage Izabele Stevi} u kojem je

navela da je kupila jedan "pis# he-

roina od Zorana Milanovi}a.

Za organizova-

ni kriminal i

neovla{}enu pro-

izvodwu i promet

opojnih droga os-

im [avije optu-

èni su: Milenko

Mihajlovi} ]elo

(34), iz Ugqevika,

Mladenko Josipo-

vi} [aban (31), iz

Doweg Zabr|a kod

Ugqevika, Nedeqko Paji} Mr-

ki (30), iz Vuji~i}a kod Br~-

kog, Aleksandar Veseli} [u-

ki (29) i Zoran Milanovi}

(34), obojica iz Bawe Luke i

Milovan \uki} Cuga (26), iz

Dervente. Osmooptuènom Si-

mi}u stavqena je na teret neo-

vla{}ena proizvodwa i pro-

met opojnih droga.

Su|ewe je prekinuto, a na-

stavi}e se 21. decembra.

¥ M. DIZDAR

DVOJICA OD OSAM OPTU@ENIH DALI ISKAZE U SVOJSTVU SVJEDOKA

NISMO TRGOVALI DROGOM

BAWA LUKA - Pripadni-

ci Ministarstva unutra{wih

poslova Srpske uhapsili su u

~etvrtak dvadesetjednogodi-

{weg D. P. iz sela Stupna kod

[ipova zbog sumwe da je sre-

dinom jula po~inio krivi~na

djela razbojni{tvo i te{ka

kra|a nad vladikom biha}ko-

petrova~kim Hrizostomom.

Ovo je u petak saop{teno u

republi~kom Ministarstvu

unutra{wih poslova.

U Policiji Srpske su do-

dali da je tokom dana osumwi-

~eni predat u nadle`nost Po-

licijske uprave Biha}, odno-

sno kantonalnom tuìla{tvu,

jer je krivi~no djelo po~iwe-

no u rejonu wihove nadle`no-

sti.

Deùrni tuìlac Unsko-

sanskog kantona Envera Osma-

novi} rekla je za "Glas Srp-

ske# da je D. P. osumwi~en za

provalu i pqa~ku u eparhij-

skom domu u Bosanskom Pe-

trovcu. Ona je dodala da }e,

poslije saslu{awa, nadle`nom

Sudu predloìti izricawe

pritvora.

- Rano je za otkrivawe svih

podataka, jer je jo{ mnogo oso-

ba povezano sa ovim krivi~-

nim djelima. Vi{e }e se znati

u ponedjeqak - rekla je Osma-

novi}eva.

U Ministarstvu unutra-

{wih poslova Unsko-sanskog

kantona u Biha}u su istakli

da je u toku kriminalisti~ka

obrada i da je [ipovqanin

uhap{en po nalogu nadle`nog

kantonalnog tuìoca Muneve-

re Jezdi}.

Podsjetimo, pravoslavna

crkva Svetih apostola Petra

i Pavla i rezidencija vladi-

ke biha}ko-petrova~kog Hri-

zostoma ~etiri puta se na{la

na meti vandala.

Posqedwi put bio je uma-

lo koban po vladiku Hrizosto-

ma, koji je brutalno pretu~en

u no}i izme|u 14. i 15. jula u

wegovoj rezidenciji u centru

Bosanskog Petrovca.

Napada~i su u{li u rezi-

denciju, episkopu svezali ru-

ke i noge i prijete}i mu smr-

}u traìli da im kaè gdje je

novac. Jedan od napada~a sjeo

je na Hrizostomova le|a i da-

vio ga pe{kirom, a potom ga

tukao {akama i kop~om wego-

vog mona{kog pojasa.

Poslije toga su ispretura-

li stvari po kabinetu i napu-

stili rezidenciju vladike bi-

ha}ko-petrova~kog, koji je us-

pio da se oslobodi i telefo-

nom obavijesti slu`benika

eparhije o napadu. ¥ P. P.

ISTRAGA O NAPADU I PQA^KI PRAVOSLAVNE CRKVE U BOSANSKOM PETROVCU

Osumwi~eni za te{ko razbojni{tvo nad vladikom

Hrizostomom predat u nadle`nost Policijske uprave

Biha}, po{to je krivi~no djelo po~iweno na podru~ju

Federacije BiH

Prijavqene dvije prevare

DOBOJ - Na podru~ju [amca i Modri~e registrovana su dva

krivi~na djela prevare.

Policijskoj stanici [amac prijavqeno je krivi~no djelo

koje je u~iweno nad S. S. iz tog grada. On je putem telefona kon-

taktirao sa nepoznatim licem, koje mu je obe}alo da }e mu za od-

re|en iznos novca obezbijediti vizu. Novac je dobio, ali nepo-

znati nije nabavio vizu.

I u Modri~i je po~iweno krivi~no djelo prevare i to nad

P. M. iz tog grada. On je na ulici od dva nepoznata lica kupio

narukvicu za koju su prodavci potvrdili da je od zlata. Kasnije

je P. M. u zlatarskoj radwi utvrdio da je rije~ o biùteriji.

U Derventi je u no}i izme|u petog i {estog decembra iz dvo-

ri{ta ku}e vlasnika @. S. ukradena "{koda fabija# . Iste no-

}i, neko je poku{ao da iz dvori{ta ku}e R. K. tako|e u Derven-

ti ukrade "{kodu oktaviju#. Automobil je nasilno izguran iz dvo-

ri{ta i tom prilikom o{te}en.

U dvori{tu Rimokatoli~ke crkve u Doboju izvr{ena je pro-

vala u metalno sandu~e namijeweno za prikupqawe dobrovoq-

nih priloga, odakle je ukradeno trideset maraka.

Pripadnici nadle`nih policijskih stanica rade na prona-

laèwu po~inilaca ovih krivi~nih djela.

Patrola policije u Tesli}u zaustavila je H. M. (30) iz tog

grada od koga je oduzela "MP 3 plejer# odmah po wegovom iz-

lasku iz trgova~kog centra "Viza konzum#, odakle je ukrao ovaj

ure|aj.

Poslije dokumentovawa, protiv H. M. bi}e dostavqen izvje-

{taj Okru`nom tuìla{tvu u Doboju o po~iwenom krivi~nom

djelu kra|e. ¥ Sl. P.

Povrije|en pje{ak

DOBOJ - Sedamdesetjednogodi{wa R. V. iz Doboja zadobila

je te{ke povrede u saobra}ajnoj nesre}i koja se dogodila u ulici

Nikole Pa{i}a u ovom gradu.

Nesre}a se zbila u trenutku kada je nesre}na èna prelazila

ulicu na obiqeènom pje{a~kom prelazu, a tada ju je udario "po-

lo# za ~ijim se upravqa~em nalazio Z. B. (32) iz Matuzi}a, u op-

{tini Doboj Jug u Federaciji BiH. Povrije|ena R. V. odmah je pre-

vezena na lije~ewe u Op{tu bolnicu "Sveti apostol Luka# u Do-

boju, saop{teno je u Centru javne bezbjednosti u Doboju.

U ovoj bolnici je saop{teno da je povrije|enoj Ruì Vidovi}

ukazana prva pomo} na Odjeqewu hirurgije, a potom je smje{tena

na Odjeqewe ortopedije. U toku je utvr|ivawe stepena povreda

koje, prema prvim procjenama, nisu opasne po ìvot. ¥ Sl. P.

CENTAR JAVNE BEZBJEDNOSTI DOBOJ

RAZBOJNIK IZA RE[ETAKA

Svjedok-optuèni Zoran [avija tvrdi da, osim Milenka

Mihajlovi}a, ne poznaje nikog od preostalih {est

osumwi~enih za proizvodwu i promet opojnih droga,

a Savo Simi} demantovao navode iz optu`nice

\ Mirko Dabi}: Advokat optuènog

za organizovani kriminal

DUGOVAWA

Odgovaraju}i na pitawe advokata Mirka Dabi-

}a, Zoran [avija je izjavio da je Milenku Mihaj-

lovi}u tokom telefonskih razgovora obe}avao da

}e mu dati automobil i drugu robu i tako namiri-

ti dug.

- Na snimcima va{ih telefonskih razgovora sa

Mihajlovi}em pomiwali ste drogu - rekla je spe-

cijalni tuìlac @ivana Baji}.

- Nikad nisam trgovao drogom. Trebao sam Mi-

hajlovi}u da vratim dug, mogao sam da pomenem i

atomsku bombu - tvrdi [avija.

\Bosanski Petrovac: Pravoslavna crkva

Svetih apostola Petra i Pavla

SARAJEVO - Sna`na eks-

plozija probudila je u petak

ujutro stanare zgrade na broju

21, u sarajevskoj Ustani~koj

ulici. Prema rije~ima portpa-

rola kantonalnog Ministar-

stva unutra{wih poslova Dra-

gana Miakovi}a, nepoznato li-

ce je oko 1.30 ~asova ubacilo

ru~nu bombu u sportsku kladi-

onicu "Vilijams#.

U eksploziji bombe nije bi-

lo povrije|enih lica, ali je u

kladionici pri~iwena ve}a ma-

terijalna {teta. Sva stakla na

kladionici su polupana, a ve}i

dio inventara je uni{ten.

Identitet i motivi bomba{a

predmet su op{irne istrage ko-

ju vode istra`ni ograni, kako

u ovom najnovijem, tako i o slu-

~aju otprije nekoliko dana.

Ovo je, naime, drugi put u po-

sqedwa tri-~etiri dana da je

kladionica "Vilijams# na meti

bomba{a. Prva eksplozija dogo-

dila se 5. decembra u sarajevskoj

ulici Ferde Hauptmana. Bom-

ba{ je prvo ciglom razbio sta-

klo kladionice, a potom je uba-

cio bombu, koja je pri~inila ve-

}u materijalnu {tetu.

U direkciji "Vilijamsa# u

[irokom Brijegu, koja je vla-

snik lanca kladionica, u petak

su samo kratko prokomentari-

sali:

- Ne znamo {ta se de{ava.

Mislili smio da je eksplozi-

ja od 5. decembra bila slu~aj-

nost, ali evo, napad se pono-

vio. Ovo se moè protuma~i-

ti kao napad na nas - rekli su

u direkciji. ¥

EKSPLOZIJA U SARAJEVSKOJ KLADIONICI

"

Vilijams" na meti bomba{a

\ Sarajevo: Polupana stakla na kladionici

SARAJEVO - Posebno

odjeqewe za ratne zlo~ine Tu-

ìla{tva BiH podiglo je u pe-

tak optu`nicu protiv Mlade-

na Milanovi}a (49) iz Sara-

jeva, koji je osumwi~en za rat-

ni zlo~in protiv civilnog

stanovni{tva.

Optu`nica je proslije|ena

Sudu BiH na potvr|ivawe.

Prema navodima u optu`ni-

ci, Milanovi} je kao pripad-

nik Vojske Republike Srpske

tokom izbijawa oruànih su-

koba 1992. godine boravio na

podru~ju op{tine Vogo{}a, od-

nosno u zatvoru "Bunker# u Se-

mizovcu, gdje je navodno tukao

civile.

Milanovi} je uhap{en 27.

jula ove godine, kada je do{ao

u BiH kako bi se odrekao ovda-

{weg dràvqanstva, {to mu je

bilo neophodno za dobijawe dr-

àvqanstva Austrije, u kojoj je

ìvio poslije rata. ¥ V. Bu.

ODJEQEWE ZA RATNE ZLOÎNE

Optu`nica protiv Milanovi}a

ZAGREB - Hrvatska Vlada

zatraìla je od @albenog vije-

}a Ha{kog tribunala da pro-

mijeni odluku Prvostepenog vi-

je}a od pro{le nedjeqe kojom

je odbijen zahtjev za pu{tawe

na privremenu slobodu do po-

~etka su|ewa generala Ante Go-

tovine, javila je Srna.

U pismu @albenom vije}u

Vlada Hrvatske je naglasila da

je "sposobna da nadzire Gotovi-

nin boravak u Hrvatskoj i obez-

bijedi wegov povratak u Hag#.

U podnesku se tvrdi da je

Raspravno vije}e "pogrije{i-

lo u zakqu~ku da hrvatske ga-

rancije ne pruàju dovoqno

osigurawe da }e se Gotovina

vratiti u Hag#.

Hrvatska Vlada poziva se

na prethodnu praksu Tribunala

u slu~aju biv{ih visokih srp-

skih funkcionera i generala

Milana Milutinovi}a, Nikole

[ainovi}a, Dragoquba Ojdani-

}a i Neboj{e Pavkovi}a.

U podnesku Hrvatska pod-

sje}a i na Povequ UN koja oba-

vezuje Ha{ki tribunal da se sve

zemqe moraju jednako vredno-

vati, kao i da je Tribunal duàn

da objasni razloge razli~itog

tretmana dràva. ¥

BIJEQINA - Pripadnici

SIPA-e uhapsili su u ~etvrtak

uve~e u Bijeqini advokata Vinka

Kondi}a (54) koga Tuìla{tvo sum-

wi~i za ratne zlo~ine. Portparol

Tuìla{tva BiH Boris Grubje-

{i} potvrdio je da je Kondi} uhap-

{en po nalogu ovog tuìla{tva

zbog ratnih zlo~ina po~iwenih nad

Bo{wacima i Hrvatima na podru~-

ju Kqu~a.

- Vinko Kondi} je osumwi~en da

je navodno po~inio krivi~no djelo

zlo~in protiv ~ovje~nosti, odno-

sno ratni zlo~in na podru~ju op-

{tine Kqu~ - rekao je Grubje{i}.

On je naveo da }e osumwi~eni biti

predat nadle`nom tuìocu Odje-

qewa za ratne zlo~ine koji }e ga u

zakonskom roku saslu{ati, nakon

~ega }e odlu~iti da li }e prema Su-

du BiH uputiti prijedlog za odre-

|ivawe pritvora. Supruga Vinka

Kondi}a nije èqela da komenta-

ri{e wegovo hap{ewe. Ona je tele-

fonom kratko rekla da ima pravo

da ne daje nikakve informacije ni-

ti komentare o ovom slu~aju.

Portparol CJB Bijeqina Dra-

gomir Peri} potvrdio je da je CJB

Bijeqina bio upoznat sa ovom ak-

cijom, odnosno da je imao informa-

ciju da }e pripadnici SIPA-e

sprovesti akciju hap{ewa jednog

lica u Bijeqini. Ina~e, Vinko

Kondi} je jedan od branilaca Mom-

~ila Grubana iz Prijedora, kome se

sudi u Sudu BiH u Sarajevu za na-

vodni ratni zlo~in na podru~ju ove

op{tine. ¥ V. JEVTI]

VLADA HRVATSKE PISALA HAGU

Garancije za Gotovinu

OSUMWIÊNI ZA RATNE ZLOÎNE U KQUÛ

Uhap{en Vinko Kondi}

ZAGREB - Tokom ro~i{ta

tre}eoptuènoj Gordani Ge-

to{-Magdi} za su|ewa za rat-

ne zlo~ine u Osijeku 1991. go-

dine privremeno je u petak is-

kqu~ena javnost jer optuè-

na nije èqele govoriti pred

publikom i novinarima o, ka-

ko je rekla, brutalnim meto-

dama kojima je osje~ka polici-

ja poku{ala iznuditi wen is-

kaz.

- Kada su me ispitivali u

policiji protiv mene su pri-

mjewivali veoma brutalne me-

tode - rekla je Geto{-Magdi}

koja pred sudskim vije}em za-

greba~kog @upanijskog suda iz-

nosi svoju obranu.

Kada se optu`ba usproti-

vila zahtjevu za iskqu~ewem

javnost, Geto{-Magdi} je iz-

javila da ovim zahtjevom poku-

{ava da za{tititi svoje dije-

te koje je, kako je rekla, poli-

cija tokom wenog ispitivawa

dovela u Policijsku stanicu

osje~ko-barawsku i na taj na-

~in poku{ala iznuditi weno

priznawe.

Sudija @eqko Horvatovi}

prihvatio je zahtjev optuène i

iskqu~io javnost, uvaàvaju}i

tvrdwe obrane da su brutalne me-

tode bile usmjerene na dostojan-

stvo Gordane Geto{-Magdi}.

Iznose}i obranu optuèna

je ranije tvrdila da nije u~e-

stvovala u zlo~inima nad srp-

skim civilima u Osijeku 1991.

godine. Optu`nica tereti Gor-

danu Geto{-Magdi} da je dosta-

vqala spiskove Srba koje je tre-

balo likvidirati.

Ona je negirala da je prvo-

optuèni Branimir Glava{

woj i drugooptuènom Ivici

Krwaku naredio osnivawe zlo-

~ina~ke "Samostalne usko~ke

satnije# koja je srpske civile

nezakonito hapsila, mu~ila i

ubijala.

Geto{ Magdi} je rekla da

je u septembru 1991. bila sekre-

tar osje~kog HDZ-a i brinula se

za izbjeglice i da je potom ras-

pore|ena u operativnu zonu Osi-

jek smje{tenu u zgradi ùpanije.

- Tamo sam kuvala kafu, pra-

la posu|e i radila administra-

tivne poslove - izjavila je Gor-

dana Geto{-Magdi}. ¥

IZNO[EWE ODBRANE TRE]EOPTU@ENE ZA RATNI ZLOÎN NAD SRPSKIM CIVILIMA U OSIJEKU

Gordana Geto{-Magdi} tereti se da je 1991. godine

u Osijeku dostavqala spiskove srpskih civila koje je

"

Samostalna usko~ka satnija" hapsila, mu~ila i ubijala

PARIZ - Francuska poli-

cija je privela jednog neimeno-

vanog 45-godi{weg mu{karca u

vezi sa eksplozijom paketa-bom-

be u kojoj je u ~etvrtak poginu-

la jedno lice, a druga te{ko ra-

wena u advokatskoj kancelari-

ji u centru Pariza, saop{tio

je u petak neimenovani izvor

blizak istrazi, javio je Tanjug.

Rije~ je o ~ovjeku protiv

koga je jedan od advokata iz ove

pariske kancelarije Katrin

Guje @anselm podnijela tu`bu

za uznemiravawe prije dvije

godine.

Istra`ni organi jo{ traga-

ju za isporu~iocem smrtonosnog

paketa za koga se jedino zna da

je "sme|a èna niskog rasta#.

Paket sa dvije bombe ru~ne

izrade eksplodirao je nekoli-

ko minuta po{to ga je isporu-

~ila advokatskoj kancelariji,

usmrtiv{i sekre-

taricu koja ga je

otvorila i te{ko

raniv{i advoka-

ta koji se nalazio

u blizini.

Ni jedno pre-

duze}e za isporu-

ke nije do danas

prijavilo da je

imalo isporuku

na ovoj adresi.

Advokatska

kancelarija u ko-

joj se dogodio

atentat je na ~e-

tvrtom spratu

zgrade u buleva-

ru Malzerb, u

elitnom dijelu

francuske prije-

stonice.

Policija traga za motivima

napada, koje nije lako ustanovi-

ti jer se ova kancelarija, sa du-

gom tradicijom i od velikog

ugleda, bavi slu~ajevima koji

nisu "osjetqivi#, poput razvo-

da i imovinskih sporova.

Politi~ki i antisemitski

motivi su iskqu~eni, iako od-

mah poslije nesre}e nije bilo

jasno da li je pravi ciq bio

biv{i kabinet predsjednika

Nikole Sarkozija, koji se nala-

zi u istoj zgradi na prvom spra-

tu ili Udruèwe za za{titu

uspomene na holokaust, koje je

smje{teno odmah preko puta

kancelarije u kojoj je do{lo do

eksplozije. ¥

ISTRAGA O ATENTATU NA ADVOKATSKI KABINET U PARIZU

POLICIJA PRIVELA BOMBA[A

8. i 9. decembar 2007. CRNA HRONIKA

9

U pitawu je ~ovjek protiv koga je jedan od advokata iz

pariske kancelarije Katrin Guje @anselm podnijela

tu`bu za uznemiravawe prije dvije godine

PRAVILA SPISKOVE ZA LIKVIDACIJU

\@upanijski sud u Zagrebu: Prvooptuèni za zlo~ine nad Srbima

Branimir Glava{

DRUGOOPTU@ENI

Ve} na po~etku ro~i{ta u

petak Sudsko vije}e @upanij-

skog suda u Zagrebu odbio je

zahtjev drugooptuènog Ivi-

ce Krwaka da poslije izno{e-

wa obrane bude pu{ten iz

pritvora.

PAKET-BOMBA

Ministar unutra{wih po-

slova Mi{el Alio-Mari iz-

javila je u ~etvrtak da je "naj-

vjerovatnije# neko iz ove kan-

celarije bio prava meta.

Paket-bomba je bio adre-

siran na advokate Olivijea

Brana, koji je te{ko rawen i

Guje @anselm, koja nije po-

vrije|ena. Ona je izjavila da

joj nisu poznati mogu}i moti-

vi napada na wu.

\ Pariz: Zgrada u kojoj je eksplodirala podmetnuta bomba

BEOGRAD - Na su|ewu An-

driji Dra{kovi}u i wegovom

kumu Aleksandru Golubovi}u

zbog ubistva Zvonke Ple}i}a,

11. septembra 2000. godine, sud-

sko vije}e Okru`nog suda u

Beogradu odlu~ilo je u petak

da se 8. februara ponovo

izvr{i rekonstrukcija tog do-

ga|aja.

Rekonstrukcija, koju je na-

loìo Vrhovni sud Srbije,

po{to je po tre}i put oborio

presudu, obavi}e se uz pomo}

vje{taka balistike. Ple}i} je

ubijen u beogradskom restoranu

"Rojal knez#.

U petak na glavnom pretre-

su, koji je zbog proteka vreme-

na - desetomjese~ne pauze, po~eo

iz po~etka, Dra{kovi} i Gol-

ubovi} su izjavili da ostaju pri

svojim ranijim odbranama (da

je Ple}i} ubijen u samood-

brani).

Dra{kovi} je u martu ove

godine uhap{en na frank-

furtskom aerodromu, po evrop-

skoj potjernici, a potom

izru~en Italiji. Iz italijan-

skog zatvora pu{ten je sredi-

nom avgusta zbog nedostatka

dokaza u okviru istrage koju je

italijansko tuìla{tvo sprov-

elo protiv wega.

On je na dana{wem su|ewu iz-

javio da se protiv wega ne vodi ni-

jedan drugi krivi~ni postupak.

Na pitawe punomo}nika

porodice ubijenog, kojom se

rukom vi{e sluì, Dra{kovi}

je odgovorio da "koristi obje

ruke#, kao i da pi{e "desnom,

a i lijevom#.

Italijansko tuìla{tvo ga

je sumwi~ilo da je pomagao

italijanskoj mafija{koj orga-

nizaciji u Crnoj Gori - obezb-

je|ivawem boravka i pruàwem

za{tite od lokalnih krimi-

nalaca, kao i da je sara|ivao sa

wima u trgovini narkoticima.

Za ubistvo Ple}i}a, Dra-

{kovi} je ve} osu|ivan ali su

presude ukidane. Najprije je

osu|en na devet i po godina

zatvora, a zatim na 12 godina.

Na tre}em su|ewu Dra{kovi}

i Golubovi} su oslobo|eni

krivice, jer je sud ocijenio da

su pucali u samoodbrani.

Dra{kovi} je u zatvoru

proveo ~etiri godine, poslije

~ega je pu{ten na slobodu. ¥

SU\EWE OPTU@ENIM ZA UBISTVO ZVONKE PLE]I]A

Zatraèna rekonstrukcija

doga|aja

PEKING - Bilans `rtava

poslije eksplozije u ~etvrtak u

jednom kineskom rudniku, pove-

}an je na 105, po{to su u petak

ujutro iz okna izvu~ena tijela

jo{ 26 rudara, javila je dràv-

na novinska agencija Sinhua.

Samo 15 rudara je spaseno

poslije eksplozije metana do ko-

je je do{lo u srijedu rano ujutro

u rudniku "Siwao#, ~iji je vla-

snik kompanija "Rui @ijuan#, u

gradu Linfenu, u provinciji

[ansi.

Spasila~ke ekipe poslate

na teren smatraju da je uprava

rudnika odlagala pu{tawe in-

formacija o nesre}i kako bi sa-

ma poku{ala da organizuje akci-

ju spasavawa, "{to je uve}alo

broj `rtava#, navela je Sinhua,

dodaju}i da je u trenutku nesre-

}e pod zemqom najvjerovatnije

bilo najmawe 120 rudara.

Policija je uhapsila vlasni-

ka rudnika i wegovog pravnog

savjetnika, suspendovala dozvo-

lu za rad rudniku i zamrzla ra-

~une u banci.

"Siwao# je sa proizvodwom

ugqa po~eo 1988. godine i we-

gov godi{wi kapacitet je u 2000.

godini iznosio 210 hiqada tona.

Sli~ne nesre}e su veoma ~e-

ste u kineskim rudnicima zbog

zastarjelosti opreme i slabe

bezbjednosti, a mnoge se de{ava-

ju u ilegalnim rudnicima.

Sinhua je tako|e javila da

se 11 rudara nalazi zarobqeno

od ponedjeqka u ilegalnom rud-

niku gvo`|a i zlata u provinci-

ji Hebei, na sjeveru zemqe, po-

{to je u wemu do{lo do uru{a-

vawa tunela.

U nesre}ama u rudnicima u

Kini godi{we pogine do 10 hi-

qada qudi. ¥

\ Linfen: Najrizi~niji posao rudara u Kini

STRAVIÂN BILANS RUDARSKE TRAGEDIJE U KINI

Najmawe 105 mrtvih rudara BEOGRAD - Uprava cari-

na saop{tila je u petak da je

na grani~nom prelazu Gradi-

na, od dvojice bugarskih drà-

vqana zaplijeweno 11,11 kilo-

grama heroina procijewene

vrijednosti oko 280 hiqada

evra.

Kod jednog putnika u ~etvr-

tak je prona|eno 4,07 kilogra-

ma, a kod drugog 7,04 kilogra-

ma braon pra{kaste materije

koja reaguje na reagens za he-

roin, navedeno je u saop{tewu

u kojem se precizira da je dro-

ga bila sakrivena u duplom dnu

kofera dvojice putnika.

Droga je prona|ena na ula-

znoj strani grani~nog prelaza

kod putnika autobusa bugarskih

registarskih oznaka, koji je sa-

obra}ao na liniji Varna (Bu-

garska) - Bohun (Holandija).

Narkotik je bio upakovan

u velike kese, obmotane samo-

qepqivom trakom, {to je uo-

bi~ajeno za krijum~arewe u pr-

tqagu, dodaje se u saop{tewu.

Uprava carina navela je da

su putnici i zaplijewena dro-

ga predati u daqu nadle`nost

pravosudnim organima.

U saop{tewu se podsje}a

da je na grani~nom prelazu

Gradina prije ne{to vi{e od

mjesec dana, otkriveno 163,4

kilograma heroina, {to pred-

stavqa jednu od najve}ih za-

pqena u posqedwih deset godi-

na u regionu. ¥

SAOP[TEWE UPRAVE CARINA SRBIJE

Zaplijewen heroin

NOVI PAZAR - Policij-

ska uprava u Novom Pazaru sa-

op{tila je u petak da je podni-

jela krivi~nu prijavu protiv

vlasnika prodavnice Sulejmana

A. Mirsa (54) zbog osnovane sum-

we da je nedozvoqeno trgovao

pirotehni~kim sredstvima, a od

petarde kupqene u toj trgovini

povrije|en je dje~ak S.R. (11).

U saop{tewu je navedeno

da je S.R. iz Novog Pazara ju-

~e zadobio te{ke tjelesne po-

vrede prilikom upotrebe pe-

tarde.

Zbog povrede ruke dje~ak je

smje{ten u novopazarsku bolnicu.

Policija je upozorila gra-

|ane da je u prometu velika ko-

li~ina pirotehni~kih sredsta-

va, koja nisu ispitana u ovla-

{}enim ustanovama.

U saop{tewu se podsje}a da

prodaja, nabavka i upotreba pi-

rotehni~kih sredstava podli-

jeè sankcijama. ¥

NOVI PAZAR

Dje~ak povrije|en petardom

PARIZ - Novinar Gijom Da-

ski optuèn je za odavawe dràv-

ne tajne u vezi sa teroristi~kim

napadom na Sjediwene Ameri~ke

Dràve 11. septembra 2001.godi-

ne, prenio je Tanjug.

Novinar Daski, ina~e

stru~wak za geopoliti~ka pita-

wa, objavio je u listu "Mond#

aprila pro{le godine tekst u

kome je prenio dijelove izvje-

{taja obavje{tajne slu`be, ko-

ji ukazuje da je francuska kon-

tra{pijunaà osam mjeseci pri-

je 11. septembra upozorila ame-

ri~ke kolege o mogu}nosti da

"Al- Kaida# otme avione.

Novinar se u tekstu pozvao

na dokument od 328 stranica

francuske obavje{tajne slu-

`be, klasifikovan kao "tajne

odbrane#, koji ~ine "biqe{ke,

izvje{taji, karte i satelitski

snimci#.

Daski je u ponedjeqak ispi-

tivan u svom stanu u Parizu, da

bi potom proveo 40 sati u sje-

di{tu obavje{tajne slu`be.

Ovaj pritvor je po izlasku na-

zvao "zastra{uju}im za slobo-

du {tampe#.

Organizacija "Reporteri

bez granica# je odmah protesto-

vala i poru~ila da je novinar

radio svoj posao i da bi sporni

dokumenti trebalo da budu po-

znati javnosti.

Daski rizikuje pet godina

zatvora i kaznu od 75 hiqada

evra. ¥

TOKIO - U Japanu su izvr-

{ene tri smrtne kazne i vlasti

su prvi put saop{tile imena li-

ca koja su pogubqena zbog te{kih

krivi~nih djela, javio je Tanjug.

Prema agencijskim izvje{ta-

jima pogubqeni su Seiha Fuxi-

ma(47), Hiroki Fukava (42) i

Noboru Ikemoto (75), koji su na

najteù kaznu osu|eni zbog vi{e-

strukih ubistava. Smrtna kazna

se u Japanu ina~e izvr{ava vje-

{awem i sve dosad vlasti nisu

saop{tavale imena pogubqenih.

U Japanu je u toku ove godine

usmr}eno devet lica. Najnoviji

izvje{taj o tri egzekucije iza-

zvao je polemike i zahtjeve gru-

pa koje se bore za qudska prava

da bi Tokio kona~no trebalo da

ukine smrtnu kaznu.

Prema raspoloìvim poda-

cima Ministarstva pravde na

koje se pozivaju agencije u Japa-

nu su trenutno na smrtnu kaznu

osu|ena 104 lica. ¥

ISTRAGA O TERORISTI^KOM NAPADU U SAD

Novinar odavao dràvne tajne?

IZVR[EWE SMRTNE KAZNE U JAPANU

Trojica pogubqena

8. i 9. decembar 2007.SVIJET

TEL AVIV - Zamjenik izra-

elskog ministra odbrane Ma-

tan Vilnaji izjavio je u petak

da je vojni udar Izraela na

iranska nuklearna postrojewa

i daqe mogu}, uprkos posqed-

wem izvje{taju ameri~kih oba-

vje{tajaca da je Teheran obu-

stavio razvoj atomskog oru`ja

jo{ 2003. godine.

- Za sada Izrael vjeruje da

se mora iscrpsti diplomatski

pritisak na na{eg glavnog ne-

prijateqa - kazao je Vilnaji za

izraelski vojni radio, a na pi-

tawe da li vjeruje da je udar

Izraela mogu} odgovorio je da

"nijednu opciju ne treba iskqu-

~iti.

On, me|utim, nije precizi-

rao da li bi Izrael unilate-

ralno izveo takvu akciju.

Analiti~ari su jo{ rani-

je upozorili da bi udar na

Iran, u pore|ewu s izraelskim

bombardovawem ira~kog nu-

klearnog reaktora kraj Bagda-

da 1981. godine, bio kompliko-

vaniji.

Iranska nuklearna postro-

jewa su ra{trkana po toj zemqi,

a neka i ispod povr{ine tla.

Osim toga prepreku je predsta-

vqala i udaqenost Islamske

Republike od Izraela, ali su

izraelske vazduhoplovne snage

nabavile 80 aviona koji imaju

specijalne rezervoare goriva

namijewene za duge letove.

Jedan drugi izraelski zva-

ni~nik iznio je za ameri~ki ma-

gazin "Tajm# druga~iju ocjenu -

da je ameri~ki izvje{taj omeo

sve planove za vojnu akciju.

- ̂ ini se da to je to kraj voj-

ne opcije protiv Irana za sada.

Izrael ne}e napasti sam. Iran-

skih postrojewa ima suvi{e i

suvi{e su ra{trkana - kazao je

neimenovani zvani~nik izra-

elske vlade.

"Tajm# dodaje da su lideri

Izraela bili iznena|eni i raz-

o~arani izvje{tajem ameri~kih

obavje{tajaca jer su shvatili

da se wime zna~ajno umawuje iz-

vjesnost udara SAD na Iran,

~emu su se nadali ako sankcije

ne urode plodom.

Izrael se, me|utim, i daqe

ne slaè s ocjenom da Iran

predstavqa mawu prijetwu ne-

go {to se ranije vjerovalo.

Izraelski obavje{tajni izvo-

ri su rekli da je Iran bio

glavni prioritet Mosada za

posqedwih pet godina i ta je

organizacija procijenila da

je razvoj iranskog nuklearnog

oru`ja i te kako aktuelan i

da bi se bomba mogla napravi-

ti do kraja 2009. godine. Izra-

el nije javno kritikovao pome-

nuti ameri~ki dokument ali

izraelski lideri namjeravaju

da i daqe podsti~u zabrinu-

tost me|unarodne zajednice o

iranskim nuklearnim aspira-

cijama.

Oni }e tako|e traìti ob-

ja{wewe svojih ameri~kih ko-

lega u vezi s izvje{tajem s ob-

zirom na to da smatraju da je

pun suprotnosti.

Izraelski ministar odbra-

ne Ehud Barak ponovio je u me-

|uvremenu da je Iran mo`da za-

ustavio razvoj nuklearnog

oru`ja prije ~etiri godine, ali

ga je od onda po svoj prilici

oìvio. ¥

IZRAEL I DAQE NE ISKQUÛJE MOGU]NOST VOJNOG UDARA NA IRAN

Za sada Izrael vjeruje da se mora iscrpsti diplomatski

pritisak na na{eg glavnog neprijateqa, ali nijednu

drugu opciju ne treba iskqu~iti, rekao Matan Vilnaji

]ANGSHA - Rijeka Sian-

gjiang u glavnom gradu cen-

tralne kineske provincije

Hunan, ]angsa, gotovo je pre-

su{ila. Zbog vi{emjese~ne su-

{e vodostaj ove rijeke je naj-

niì u posqedwih stotiwak

godina. ¥

U OBJEKTIVU

SSuu{{aa

NI[TA NIJE NEMOGU]E

Iranska nuklearka: Na meti Izraelaca

10

PRIJETWA

Izrael, za koji se vjeruje

da je jedina nuklearna sila u

regionu Bliskog istoka, sma-

tra Iran najve}om egzisten-

cijalnom prijetwom jer je

iranski predsjednik Mahmud

Ahmedinexad vi{e puta po-

zivao na uni{tewe jevrejske

dràve.

BAGDAD - [esnaestoro

qudi poginulo je u petak u sa-

moubila~kom napadu ̀ ene-bom-

be u gradu Magadija, sjeveroi-

sto~no od Bagdada.

U napadu je povrije|eno jo{

27 osoba, me|u kojima je bilo i

èna i djece, saop{teno je u po-

liciji.

Napad je bio usmjeren na Re-

volucionarne brigade 1920, su-

nitsku pobuweni~ku grupu, ko-

ja je odnedavno po~ela da sara-

|uje sa bezbjednosnim snagama

protiv "Al-Kaide#.

Po rije~ima svjedoka, è-

na je u{etala u zgradu, u ulici

punoj radwi, i detonirala eks-

ploziv u prsluku, kada su joj se

pribliìli qudi, koji su iza-

{li u kupovinu prije molitve.

Grad Magadija smje{ten je

u jednoj od najopasnijih po-

krajina, Dijali, poznatoj po

vjerskoj i etni~koj mje{ovi-

tosti. ¥

NOVE @RTVE SJEVEROISTO^NO OD BAGDADA

@ena-bomba ubila {esnaestoro qudi

AUSTRIJSKI kwièvnik

Peter Handke izjavio je Tanju-

gu u Parizu, povodom sudske

presude u wegovu korist, a pro-

tiv nedjeqnika "Nuvel opser-

vater#, da je osuda tog medija za

klevetu "upozorewe sredstvi-

ma informisawa da ne mogu da

sebi ba{ sve dozvole#.

"Nuvel observater# je u po-

nedjeqak osu|en za klevetu zbog

teksta "Peter Handke u Poà-

revcu#, u kojem je aprila 2006.

godine autor Rut Valentini na-

pisala da je, prisustvom sahra-

ni Slobodana Milo{evi}a,

Handke ispoqio "odanost bal-

kanskom kasapinu i sopstvenoj

revizionisti~koj poziciji#.

- Ose}am olak{awe... Ovo

je prvi put, poslije toliko go-

dina, da mi se tako ne{to dogo-

dilo u Francuskoj - zadovoqno

je izjavio Tanjugu austrijski pi-

sac koji ìvi u Parizu.

Handke je u Francuskoj ~e-

sto bio meta napada zbog pro-

tivqewa jednostranoj viziji ra-

ta u biv{oj Jugoslaviji, po ko-

joj su Srbi jedini krivci.

- Ova presuda je samo po~e-

tak. Ona pokazuje koliko su me-

diji postali prqavi - toliko

da su u stawu ~ak da ~ine zlo~i-

ne protiv kwièvnosti. Medi-

jima je sada poslato upozorewe

da ne mogu da sebi ba{ sve do-

zvole - rekao je Handke, koji je

u petak proslavio 65. ro|endan.

Handke je, poslije teksta no-

vinarke Rut Valentini, tuìo

"Nuvel opservater# i wegovog

direktora Kloda Perdrijela

zato {to je u inkriminisanom

tekstu napisano da on "podrà-

va masakr u Srebrenici i dru-

ge zlo~ine etni~kog ~i{}ewa#.

U tekstu je opisano kako je,

na sahrani Milo{evi}a, Hand-

ke mahao srpskom zastavom, do-

dirnuo kov~eg i poloìo crve-

nu ruù na wega.

- Svaka re~enica u tom tek-

stu je la` - odgovara na to Hand-

ke u izjavi dopisniku Tanjuga

u Parizu. ¥

ZAGREB - Srpska dràvna

uprava je daleko djelotvornija,

stru~nija i sposobnija od hrvat-

ske, koja je "uobraèna, spora,

nesavitqiva i nekomunikativ-

na#, pi{e zagreba~ki nedjeqnik

"Globus#, prenio je Tanjug.

- Hrvatska javna uprava je

toliko lo{a da }e ugroziti na-

{e primawe u Evropsku uniju -

ocijenila je kolumnista "Glo-

busa# iz Brisela Ines Sabali},

isti~u}i da je u Srbiji situa-

cija u tom domenu daleko boqa.

- Kod Srba (...) nije tako.

Kod wih, jer je Beograd dvesta

godina bio upravno sredi{te,

koncentrirano je dubqe znawe

o dràvi. Srbi su s vremenom

shvatili da odnos izme|u uo-

braènih i {tetnih neznalica

koje dolaze po vezi u dràvnu

slu`bu, s jedne strane, i stru~-

waka, s druge strane, mora pre-

vagnuti u korist stru~waka -

istakla je kolumnista zagre-

ba~kog nedjeqnika.

Novinarka "Globusa# koji

izvje{tava iz Brisela navodi

da kad joj zatreba neki specifi-

~an podatak ili specijalisti~-

ko znawe u vezi sa EU i na{im

regionom, ona ne zove ambasa-

du svoje zemqe Hrvatske, ve}

ambasadu Srbije - "jer }e mi on-

de#, kako je istakla, "makar ne

mora, neko qubazno objasniti

element na kojem sam zastala#.

Glavna primedba kolumni-

ste "Globusa# na ra~un hrvatske

javne uprave jeste da se "hrvat-

ski dràvni slu`benik ne usu-

|uje razgovarati s novinarom#.

- To je protivno cijeloj ide-

ji reforme javne uprave, a to je

da je vode kompetentni qudi

koji misle svojom glavom - is-

takla je Sabali}eva, hvale}i

suprotan primjer srpskih slu-

`benika.

- Kod Srba, pak, kaù u

Evropskoj komisiji, ne mora se

odmah zvati ministar ako se

èli ne{to sprovesti, jer se i

obi~ni ~inovnici osje}aju kom-

petentnim - zakqu~ila je Ines

Sabali} u svojoj kolumni. ¥

"

GLOBUS" HVALI

SRPSKU JAVNU UPRAVU

Boqi od Hrvata

PETER HANDKE ZADOVOQAN PRESUDOM

Upozorewe medijima

LONDON - Gruzinski

premijer Lado Gurgenidze

apelovao je na podr{ku zapad-

nih zemaqa u slu~aju da jedno-

strano progla{ewe nezavi-

snosti Kosova i Metohije bu-

de dalo podstrek separati-

sti~kim pokretima u Gruziji,

javila je Beta.

Gurgenidze je izrazio za-

brinutost zbog ~iwenice da

bi zvani~no priznavawe ne-

zavisnog Kosmeta od strane

zapadnih zemaqa moglo Rusi-

ji da da ideju da za uzvrat

prizna autonomne gruzijske

oblasti Abhaziju i Ju`nu

Osetiju.

- Nadamo se da }e na{i

prijateqi i saveznici na Za-

padu biti odlu~ni da slu~aj

Kosova i Metohije nije pri-

mjenqiv na Gruziju - rekao je

Gurgenidze za "Fajnen{el

tajms#.

Premijer Gruzije je iz-

razio nadu da }e Rusija razu-

mjeti da, u slu~aju Abhazije

i Ju`ne Osetije, "stvari

treba da ostanu onakve ka-

kve jesu#. ¥

GRUZINSKI PREMIJER

APELUJE NA ZAPAD

Kosmetski

presedanBRISEL - Ministri spoq-

nih poslova dràva ~lanica

NATO-a raspravqali su u pe-

tak u Briselu o mogu}em ime-

novawu me|unarodnog "superi-

zaslanika# za koordinisawe ci-

vilne i vojne misije u Avgani-

stanu.

- Saveznici vjeruju da po-

stoji potreba za ve}om koordi-

nacijom - rekao je portparol

Alijanse Xejms Apaturaj.

Kako prenose britanski

mediji, mogu}e je da taj posao

preuzme lord Pedi E{daun -

biv{i me|unarodni izaslanik

u BiH. Apaturaj je, me|utim,

kazao da se na sastanku u Bri-

selu nije raspravqalo o ime-

nima.

Poqska je, istovremeno, na-

javila da }e poja~ati snage NA-

TO-a u Avganistanu s osam he-

likoptera. Prema poqskim i

NATO zvani~nicima, bi}e po-

slata ~etiri transportna i ~e-

tiri borbena helikoptera, kao

i dodatni vojnici.

NATO je saop{tio i da je

Jordan poslao dodatne trupe sa-

vezni~kim snagama u Avgani-

stanu. Jordan je prva arapska

dràva koja je javno pristala da

podrì misiju u Avganistanu.

Ameri~ki general Xon Kre-

dok rekao je da nastoji da

dobije podr{ku arapskih drà-

va iz sjeverne Afrike i Bli-

skog istoka za obuku avganistan-

ske vojske.

Ministar spoqnih poslova

Jordan, kao i {efovi diploma-

tije Izraela i pet drugih arap-

skih dràva pridruìlo se da-

nas ministrima NATO-a na ru~-

ku u okviru nastojawa da se iz-

gradi sna`nija saradwa u bor-

bi protiv terorizma. ¥

NATO [AQE SUPERIZASLANIKA U AVGANISTAN

Povjerewe Pediju E{daunu?

8. i 9. decembar 2007. SRBIJA/CRNA GORA

11

[EFOVI diplomatija

NATO-a zatraìli su u petak

u Briselu da se proces rje{a-

vawa statusa "odvija ure|eno i

pod nadzorom#, uz ocjenu da

stagnacija nosi opasnost ve}e

destabilizacije, javila je Beta.

Ministri NATO-a su, ta-

ko|e, zauzeli jedinstven stav

da }e trupe KFOR-a i daqe bi-

ti prisutne u pokrajini na te-

mequ Rezolucije 1244 Savjeta

bezbjednosti, kakvo god bilo

rje{ewe za status Kosmeta, iz-

javio je portparol NATO-a Xe-

jms Apaturaj.

Prenose}i zakqu~ke ras-

prave ministarskog zasjedawa,

naglasio je da su sve ~lanice

Atlantskog saveza odlu~ne da

zadrè isti broj trupa u

KFOR-u i da se tim snagama

upute poja~awa ako bude po-

trebno.

Apaturaj je naglasio da

"ministri Atlantskog saveza

nisu razgovarali o stavu ko-

ji bi ~lanice NATO-a mogle

zauzeti ako bi do{lo do pro-

gla{avawa nezavisnosti Ko-

sova i Metohije, "jer to je

stvar UN i svake zemqe poje-

dina~no#.

[ef belgijske diplomati-

je Karel de Guht izjavio je u

~etvrtak, poslije sastanka mi-

nistara inostranih poslova

NATO-a i Evropske unije, da

}e "morati jo{ mnogo da se

raspravqa# kad je u pitawu za-

uzimawe stava prema eventual-

nom jednostranom progla{a-

vawu nezavisnosti Kosmeta.

- Postigli smo konsenzus

oko toga da NATO treba da

ostane na Kosmetu i to sa is-

tim brojem vojnika kao i do sa-

da - rekao je De Guht, koji je

predsjedavao sastanku minista-

ra spoqnih poslova NATO-a i

Evropske unije.

Na pitawe kako }e NATO i

EU reagovati na mogu}e progla-

{ewe nezavisnosti Kosova i

Metohije, on je odgovorio da

oko tog pitawa ne postoji sa-

glasnost ~lanica.

- Bi}e potrebno mnogo vi{e

rasprava na ovu temu - rekao je

De Guht novinarima.

Generalni sekretar Atla-

ntskog saveza Jap de Hop She-

fer podvukao je u uvodnoj rije-

~i na zasjedawu da je "od presud-

ne va`nosti o~uvawe bezbjed-

nosti i stabilnosti# Balkana

i naglasio da }e NATO odlu~-

no djelovati protiv svakog ko

poku{a da posegne za nasiqem.

- Bez obzira na ishod rje-

{avawa statusa, Kosovo i Me-

tohija mora ostati mjesto gdje

kosmetski Albanci, Srbi i

drugi moraju biti u stawu da

ìve zajedno u miru - bez stra-

ha i zastra{ivawa - rekao je

Shefer. ¥

Bez obzira na ishod rje{avawa statusa, Kosovo

i Metohija mora ostati mjesto gdje kosmetski Albanci,

Srbi i drugi moraju biti u stawu da ìve zajedno u miru

- bez straha i zastra{ivawa, rekao Jap de Hop Shefer

POZIV

Ministri NATO-a pozva-

li su u petak Beograd i Pri-

{tinu da se uzdrè od pote-

za ili poruka koji mogu da

podriju bezbjednost na Ko-

smetu ili drugdje u regionu

i poru~ili da }e Alijansa

"odlu~no uzvratiti na svaki

poku{aj naru{avawa sigur-

nosti i bezbjednosti bilo ko-

jeg naroda na Kosovu i Me-

tohiji#. Ministri inostra-

nih poslova NATO-a saop-

{tili su da o~ekuju izvje{taj

Kontakt grupe o pregovori-

ma o statusu Kosmeta i sta-

vili do znawa da }e "mo}no

prisustvo KFOR-a pod vo|-

stvom NATO-a i uz mandat

UN, biti presudno va`no za

o~uvawe bezbjednosti i po-

dr{ku politi~kom procesu#.

RUSIJA

[ef ruske diplomatije

Sergej Lavrov je izjavio da je

jedino Savjet bezbjednosti

UN nadleàn za rje{avawe

statusa Kosmeta i upozorio

da bi priznavawe jednostra-

ne nezavisnosti Kosova i Me-

tohije bilo "poigravawe s

me|unarodnim pravom s nesa-

gledivim posqedicama#.

Na pitawe kako bi Mo-

skva reagovala na jednostra-

no progla{ewe nezavisnosti

Kosova i Metohije, Lavrov je

uzvratio da }e "odgovor Ru-

sije biti utemeqen na me|u-

narodnom pravu# i podvukao

da se "veoma nada da }e svi

ostali ~lanovi me|unarodne

zajednice zauzeti isti takav

stav#.

GLAVNA tuìteqka Ha-

{kog tribunala Karla del Pon-

te izjavila je za agenciju Beta

da }e wen izvje{taj Savjetu bez-

bjednosti UN o saradwi Srbi-

je biti negativan, ako se do po-

nedjeqka Ratko Mladi} ne na-

|e u Hagu.

- U ponedjeqak sam premi-

jeru Vojislavu Ko{tunici,

predsjedniku Borisu Tadi}u i

operativcima rekla: "Da}u vam

jo{ nekoliko dana, ali u pone-

djeqak, 10. decembra, Mladi}

mora biti u Hagu ili }e izvje-

{taj o saradwi biti negativan,

zato {to nema pune saradwe# -

rekla je Del Ponteova u zajed-

ni~kom intervjuu agencijama

Beta, Aso{ijeted pres i Frans

pres.

Tuìteqka je, me|utim,

ocijenila da je za hap{ewe

Mladi}a vlastima u Srbiji "sa-

da naro~ito teàk momenat, za-

to {to predstoje predsjedni~-

ki izbori i dono{ewe odluke

o Kosmetu#.

Del Ponteova je stavila do

znawa da se, i pored toga, pro-

tivi poku{ajima Beograda da

sa EU potpi{e sporazum o sta-

bilizaciji i pridruìvawu i

prije hap{ewa Mladi}a.

- Sada je izuzetno va`no da

EU zadrì pritisak na Beo-

grad, koji je u poziciji da za par

nedjeqa potpi{e sporazum o

stabilizaciji i pridruìvawu.

EU je za to kao uslov postavi-

la punu saradwu sa Ha{kim tri-

bunalom. Sada moramo biti

ozbiqni i znati {ta puna sa-

radwa zna~i. Za mene to zna~i:

Mladi} u Hagu - naglasila je

ona.

Tuìteqka je rekla da su

joj podr{ku u tom stavu pru-

ìli ministri spoqnih po-

slova Holandije i Belgije i

kao "izuzetno {tetno# ocije-

nila zalagawe nekih ~lanica

EU da sporazum bude potpisan

prije nego {to se Mladi} na-

|e u Hagu.

- Jedino od EU zavisi da li

}emo Mladi}a imati u nared-

nim nedjeqama ili mjesecima...

Ja, poslije osam godina, pozna-

jem Beograd i znam kako razmi-

{qaju. Ako sada dobiju potpis

i nastavak procesa za ukqu~i-

vawe u EU, stvarna namjera da

nam predaju bjegunce }e oslabi-

ti... Naàlost, i pitawe Ko-

smeta se mije{a u na{e zahtje-

ve za hap{ewe... Naàlost - jer

ne treba da se mije{a - kazala

je Del Ponteova.

Na pitawe Bete da li vjeru-

je da }e se Mladi} i Radovan

Karaxi} ikada na}i u Hagu, ona

je odgovorila potvrdno.

- Vjerujem da }e se na}i u

Hagu jer znam da Srbija moè

da uhapsi Mladi}a, Stojana

@upqanina i Gorana Haxi}a,

zato {to su oni tamo... Za Ka-

raxi}a znam da je u regionu i

poku{avam da utvrdim u kojoj

ta~no zemqi, da bih mogla da

uprem prstom i traìm hap{e-

we... Ali, sada se fokusiram

na Mladi}a, jer je on u dosegu

Beograda#.

Na dodatno pitawe zna li

gdje je ta~no Mladi}, tuìteq-

ka je kazala da je "posqedwu po-

uzdanu informaciji imala u qe-

to 2006#.

- Da znam gdje je sada, on

bi bio uhap{en... Vjerujemo je

da je on u Beogradu, zato {to

se veoma lako kriti u Novom

Beogradu - dodala je Del Pon-

teova. ¥

NEZAVISNOST ILI RAT

U Pri{tini se uveliko priprema dokument kojim }e biti

progla{ena nezavisnost Kosova i Metohije, objavio je u petak

britanski "Indipendent#, uz naslov "Deklaracija o nezavisno-

sti ili rat#.

Od objavqivawa te deklaracije slijedi ili novi ratni su-

kob ili miran put ka budu}em ~lanstvu u EU i za Kosmet i za

Srbiju, pi{e list, javqa BBC.

Iako su se lideri Srba i kosmetskih Albanaca usproti-

vili upotrebi sile u rje{avawu spora, prijetwe mawih srp-

skih i albanskih paravojnih grupa ja~aju strahovawa od repri-

ze nasiqa s kraja 1990-ih, zbog ~ega se Srbi sa Kosmeta uveli-

ko spremaju da napuste pokrajinu, navodi "Indipendent#.

NEIZVJESTAN IZVJE[TAJ GLAVNOG HA[KOG TU@IOCA O SARADWI

SRBIJE SA TRIBUNALOM

KARLA UCJEWUJE BEOGRAD

U ponedjeqak, 10. decembra, Mladi} mora biti u Hagu

ili }e izvje{taj o saradwi biti negativan, zato {to

nema pune saradwe, rekla Karla del Ponte

srpskim zvani~nicima

\Jap de Hop Shefer: Odlu~no protiv nasiqa

MINISTRI ATLANTSKOG SAVEZA RASPRAVQALI U BRISELU O JU@NOJ SRPSKOJ POKRAJINI

NATO se sprema da podig-

ne nivo pripravnosti dodatnih

1.600 vojnika, koji }e biti po-

slati u slu~aju nasiqa na Ko-

sovu i Metohiji poslije neuspje-

ha pregovora o budu}em statusu

pokrajine, objavio je "Fajnen-

{el tajms# pozivaju}i se na upu-

}ene izvore, prenio je Tanjug.

Rije~ je o operativnim re-

zervnim snagama NATO-a odre-

|enim kao poja~awe KFOR-a u

slu~aju potrebe, naveo je list,

podsje}aju}i da se u sastavu

KFOR-a nalazi 16.500 vojnika.

Rezervne snage sastoje se od

tri bataqona sa po 800 vojnika.

Wema~ki bataqon se ve} nala-

zi na Kosovu i Metohiji, gdje je

raspore|en jo{ pro{log mjese-

ca zbog parlamentarnih izbo-

ra, a planirano je da ostane bar

do sredine decembra.

Druga dva bataqona su, na-

pomiwe list, iz Velike Brita-

nije i Italije i wihova goto-

vost }e sa redovnog stepena bi-

ti podignuta na nivo priprav-

nosti. To, kako list obja{wava,

zna~i da }e glavni elementi sva-

kog bataqona biti spremni za

raspore|ivawe u roku od ~eti-

ri dana, a ostatak u roku od se-

dam dana. Pri redovnom stepe-

nu gotovosti, snage se raspore-

|uju u roku od 14 dana.

- Moramo biti spremni da

odmah reagujemo na situaciju na

terenu. Ne bi bilo mudro da mo-

ramo da ~ekamo dvije nedjeqe

ukoliko nam budu potrebne do-

datne trupe - rekao je jedan ne-

imenovani diplomata pri NA-

TO-a.

Neuspjeh posredni~ke "troj-

ke# da postigne sporazum izme-

|u Beograda i Pri{tine pod-

stakao je strahovawa od daqeg

izbijawa nasiqa na Kosovu i

Metohiji, naveo je "Fajnen{el

tajms#, iznose}i o~ekivawe da

}e Pri{tina krenuti putem jed-

nostranog progla{ewa nezavi-

snosti, bez pristanka Srbije i

Rusije.

List je ocijenio da NATO

èli da bude spreman da izbjeg-

ne krizu poput one koja je izbi-

la na Kosmetu 2004. godine.

U martu te godine srpski

ìvaq u pokrajini bio je izlo-

èn nasiqu albanskih separati-

sta, i pored toga {to je na Ko-

smetu bilo raspore|eno vi{e

hiqada vojnika KFOR-a, koji

predvode NATO snage. ¥

"

FAJNEN[EL TAJMS" TVRDI DA JE NATO

U PRIPRAVNOSTI

Pu{ke "na gotovs"!

UVJEREWE

Na pitawe vjeruje li da

neko iz zvani~nih krugova u

Beogradu zna gdje je ta~no

Mladi}, Karla del Ponte od-

govorila je da se to weno

uvjerewe mijewa, u zavisno-

sti od informacija koje do-

bija.

- Nekad pomislim da ta~-

no znaju gdje je, a ponekad da

ne znaju - rekla je Karla del

Ponte.

Upitana od dopisnika

Bete da li vjeruje da vlasti

u Beogradu imaju politi~ku

voqu da uhapse Mladi}a, Del

Ponteova je odgovorila:

- Mislim da su se poli-

ti~ki sloìli da Mladi}

mora do}i u Hag, ali imam

neke dileme o politi~koj vo-

qi da ga uhapse... Zdravko To-

limir je u sudnici rekao jav-

no da je uhap{en u Beogradu.

To zna~i da Srbija ovog qe-

ta nije bila spremna da pri-

zna da je uhapsila va`nog bje-

gunca... Vama ostavqam za-

kqu~ak.

\Karla del Ponte: Teàk momenat za hap{ewe

GRUPA naoruànih i ma-

skiranih osoba zaustavila je u

no}i izme|u ~etvrtka i petka

autobus koji saobra}a na rela-

ciji Draga{ - Beograd i voza~i-

ma oduzela kqu~eve, potvr|eno

je u Pri{tini, prenio je Tanjug.

Portparol Kosovske poli-

cijske slu`be Veton Eq{ani

izjavio je da su "maskirane oso-

be# 30 minuta iza pono}i zau-

stavile u blizini Podujeva au-

tobus preduze}a "Adio turs#,

koji saobra}a na liniji Draga{

- Beograd.

Eq{ani je agenciji Tanjug

precizirao da "sedam-osam ma-

skiranih qudi, naoruànih du-

gim cijevima, nisu maltretira-

li oko 40 putnika koji su bili

u autobusu, osim {to su od voza-

~a oduzeli kqu~eve#.

Portparol je napomenuo i

da policija istraùje slu~aj,

ali da nema podatke koji bi go-

vorili o tome da li naoruàna

maskirana grupa pripada nekoj

organizaciji. Putnici su ~eka-

li oko dva sata dok nisu done-

seni drugi kqu~evi, poslije ~e-

ga je autobus uz pratwu Kosov-

ske policijske slu`be i KFOR-

a nastavio put do administra-

tivnog prelaza Merdare i daqe

za Beograd. Autobusi istog pre-

voznika su i nekoliko puta ra-

nije bili meta napada, a posqed-

wi put prije dvije nedjeqe.

Prije dva mjeseca emitova-

na je televizijska reportaà

snimqena na putu Pri{tina -

Podujevo, na kojoj se vidi dese-

tak maskiranih i naoruànih

osoba koje su se predstavile kao

pripadnici "Albanske nacio-

nalne armije#, u akciji kontro-

le saobra}aja i putnika u no}-

nim satima.

Radio-televizija Srbije je

prenijela da su se u akciji nao-

ruàne grupe u no}i izme|u ~e-

tvrtka i petka maskirane osobe

predstavqale povremeno kao

pripadnici "Bezbjednosti do-

movine#, a povremeno kao pri-

padnici "Albanske nacionalne

armije#. ¥

BEOGRAD - Predsjednik

Srbije Boris Tadi} izjavio je

u petak da je Srbija apsolutno

spremna da {titi svoje sugra-

|ane na Kosovu i Metohiji, ali

da treba imati na umu da jedi-

no mirnim putem moè u punom

smislu da za{titi ìvote qu-

di i dràvne interese.

- Svaki rat i nasiqe sasvim

sigurno ugroàvaju svaku mo-

gu}nost da Kosovo i Metohija

ostane u Srbiji, ali ugroàva

i elementarne ìvotne inte-

rese gra|ana - rekao je Tadi}

agenciji Beta.

Predsjednik Srbije je is-

takao da svi oni koji pozivaju

na nasiqe i rat, u stvari, "iz-

nad svega najvi{e ugroàvaju

na{e sunarodnike na Kosovu i

Metohiji, a posebno one koji

ìve u enklavama#.

- Srbija je uvijek spremna

da po{tuje sve elemente me-

|unarodnog prava brane}i svoj

integritet nad Kosovom i Me-

tohijom i suverenitet na{e

zemqe, jer je to na{a pokraji-

na, ali na na~in na koji {ti-

timo na{e gra|ane, a ne samo

na{e dràvne interese - kazao

je on.

Tadi} je istakao da je Sr-

bija spremna da po{tuje Rezo-

luciju 1244 i Vojno-tehni~ki

sporazum iz Kumanova koji re-

guli{u prisustvo Srbije na

Kosmetu i defini{u wen su-

verenitet u pokrajini. ¥

MASKIRANA NAORU@ANA GRUPA ZAUSTAVILA

AUTOBUS KOD PODUJEVA

Pono}na "kontrola"

BORIS TADI] PROTIV UPOTREBE SILE

Srbi u opasnosti

NATO OSTAJE NA KOSMETUNATO OSTAJE NA KOSMETUNATO OSTAJE NA KOSMETUNATO OSTAJE NA KOSMETUNATO OSTAJE NA KOSMETUNATO OSTAJE NA KOSMETUNATO OSTAJE NA KOSMETUNATO OSTAJE NA KOSMETUNATO OSTAJE NA KOSMETUNATO OSTAJE NA KOSMETU

8. i 9. decembar 2007.OGLASI

12

SREBRENICA - S ciqem

racionalizacije sredstava, na-

mijewenih pove}awu broja za-

poslenih, potrebno je usposta-

viti koordinaciju izme|u svih

u~esnika u procesu zapo{qa-

vawa.

Doprinos smawewu siroma-

{tva, pove}awem zaposlenosti

u Srebrenici, Bratuncu, Mi-

li}ima i Vlasenici, mogu dati

predstavnici lokalnih zajed-

nica i biroa za zapo{qavawe,

te me|unarodne i doma}e nevla-

dine organizacije, koje djeluju

na ovom podru~ju. Ovo je zakqu-

~eno na êtvrtom me|usektor-

skom forumu koji je na temu

"Pove}awe zaposlenosti, od-

govornost svih# u Srebrenici

organizovala italijanska ne-

vladina organizacija "îsp#

u okviru projekta "Ja~awe za-

po{qavawa i ekonomskih ak-

tivnosti kroz akcije u lokal-

noj zajednici i me|usektorsku

saradwu#.

Direktor "îspa# za BiH

Jasmina Ov~ina pohvalila je

dobru saradwu sa u~esnicima

ovog projekta, te spremnost gra-

|ana da se ukqu~e u projekat,

koji im omogu}ava sticawe no-

vih znawa i iskustva, potrebnog

za aktivno bavqewe odre|enim

poslom.

Moderator ovog projekta

Sabina Isi} upoznala je u~e-

snike foruma da je od juna do

septembra ove godine odrà-

no dvadeset trodnevnih radi-

onica, odnosno po pet u op-

{tinama Srebrenica, Bratu-

nac, Mili}i i Vlasenica.

- Na tim radionicama u~e-

snici su upoznati sa pojmom, de-

finicijom i elementima bi-

znis plana, a tokom prakti~nih

vje`bi poja{wen je vodi~ za pi-

sawe plana po kriterijumima

ovog projekta. Polaznici su,

nakon radionica, pisali svoje

biznis planove, uz konsultaci-

je projektnog osobqa - pojasni-

la je Isi}.

Ona je navela da je u ove ak-

tivnosti bilo ukqu~eno 314

u~esnika iz ~etiri op{tine.

Prema wenim rije~ima, do 15.

septembra predato je ukupno 300

biznis planova.

Govore}i o radionicama,

Isi}eva je istakla da su pri-

mije}ene razli~ite vje{tine,

koje su u~esnici posjedovali

ili nastojali da razvijaju.

- Jedan broj u~esnika poka-

zao je konkretne vje{tine za od-

re|ene poslove, kao {to su p~e-

larstvo, vo}arstvo, uzgoj stoke

pa do komunikativnih vje{tina

i vje{tina analizirawa trì-

{ta. Primije}eno je da qudi,

uglavnom, nemaju vje{tine ak-

tivnog slu{awa i mnogo vreme-

na je trebalo da shvate razliku

izme|u ostvarivawa prihoda i

razvoja biznisa, ali i izme|u

biznis plana i socijalnih da-

vawa - naglasila je predstavni-

ca "îspa# dodaju}i da sve to

dovodi do zakqu~ka da je razmi-

{qawe o poslu sloèn pojam.

U~esnici êtvrtog me|u-

sektorskog foruma zakqu~i-

li su da ovaj projekat i Cen-

tar za promociju informaci-

ja i mogu}nosti u op{tinama

Srebrenica, Bratunac, Mili-

}i i Vlasenica pruàju qudi-

ma vi{e informacija i mogu}-

nosti za razvoj poslovne ide-

je, daju podsticaj u vidu nepo-

vratnih grantova, te mogu}-

nost razvoja poslovne svije-

sti, neophodne da se podstak-

nu i iskoriste vlastite snage,

resursi, vje{tine i znawa ka-

ko bi, iz stawa socijalne ne-

sigurnosti, pre{li u stawe

zaposlenosti i sigurnije bu-

du}nosti.

¥ K. ]IRKOVI]

ITALIJANSKA NEVLADINA ORGANIZACIJA

"

ÎSP" POMA@E OP[TINAMA U SRPSKOJ

OD DOBRE IDEJE DO BOQEG POSLADoprinos smawewu siroma{tva, pove}awem zaposlenosti

u Srebrenici, Bratuncu, Mili}ima i Vlasenici, mogu

da daju predstavnici lokalnih zajednica i biroa

za zapo{qavawe, te me|unarodne i doma}e nevladine

organizacije, koje djeluju na ovom podru~ju, zakqu~eno

na forumu

Me|usektorski forum u Srebrenici: Polaznici pokazali

konkretne vje{tine

ORGANIZATORI

Projekat "Ja~awe zapo-

{qavawa i ekonomskih ak-

tivnosti kroz akcije u lo-

kalnoj zajednici i me|usek-

torsku saradwu# finansira

Evropska unija, a sprovodi

je "îsp# sa nevladinim or-

ganizacijama "Priroda# iz

Bratunca i Centrom za de-

mokratizaciju "Nove nade#

iz Srebrenice.

DERVENTA - Udruèwe

ratnih vojnih invalida obez-

bijedilo je poklon pakete za

porodice umrlih ratnih voj-

nih invalida. Vrijednost sva-

kog paketa je sto maraka, a u

wima se nalaze prehrambeni

artikli i sredstva za higi-

jenu.

Ova pomo} je uru~ena za 14

porodica umrlih ratnih voj-

nih invalida, koji su bili ~la-

novi ovog udruèwa.

Tako|e iz ovog humanitar-

nog fonda, uru~ena je nov~a-

na pomo} ratnom vojnom inva-

lidu Petru Radnovi}u za po-

trebe lije~ewa i kupovinu

lijekova u iznosu od 150 ma-

raka.

- Veoma je te{ko prona}i

danas sponzore za ovakve ak-

tivnosti, pa smo primorani

da to radimo i obezbje|ujemo

sami. Od bora~kih kategori-

ja bjeè, umjesto da se sami

sjete i pomaù, jer su mnoge

porodice na{ih ratnih voj-

nih invalida u veoma te{kom

socijalno-ekonomskom stawu,

a ratni vojni invalidi su svoj

dio tijela izgubili u borbi

za sve ono {to imamo, pa ne

bi trebalo da se prema nama

tako odnosi - rekao je pred-

sjednik humanitarnog fonda

derventskog Udruèwa rat-

nih vojnih invalida Mirko

\eki}.


Udruèwe ratnih vojnih in-

valida Derventa }e do Boì-

}a obezbijediti jo{ dva puta

podjelu poklon paketa za so-

cijalno-ekonomski najugro-

ènije ~lanove i djecu rat-

nih vojnih invalida, koje }e

sve~ano podijeliti za boì}-

ne praznike. Sredstva za ovu

namjenu invalidi su obezbi-

jedili iz humanitarnog fon-

da, koji se obezbje|uje iz di-

jela ~lanarine, namijewene

za pomo} socijalno ugroè-

nim ~lanovima.

¥ S. PE]I]

UDRU@EWE RATNIH VOJNIH INVALIDA DERVENTA

POKLON PAKETI NA PRAVOJ ADRESI

Udruèwe ratnih vojnih invalida obezbijedilo

prehrambene artikle i sredstva za higijenu za 14

porodica umrlih ~lanova... Te{ko je na}i sponzora, tako

da smo primorani sami da obezbje|ujemo novac kako bismo

pomogli na{im ~lanovima, upozorio Mirko \eki}

8. i 9. decembar 2007. KROZ REPUBLIKU SRPSKU

13

[AMAC - Sredwoj

{koli "Nikola Tesla# u

[amcu dodijeqena je opre-

ma za tri u~ionice i zbor-

nicu, kao i dva kompjutera,

fotokopir aparat sa {tam-

pa~em i skener.

- Savremena tehnika, ko-

ju smo danas dobili, prije-

ko je potrebna na{oj {ko-

li. Na{ je zadatak da svaki

u~enik bude upoznat sa teh-

nologijom rada kompjutera,

fotokopir aparata i skene-

ra bez kojih se danas ne mo-

è ni zamisliti savremena

tehnologija rada. Ovom teh-

nikom }e se koristiti oko

500 u~enika {kole - rekao

je direktor Sredwe {kole

"Nikola Tesla# u [amcu

Du{an Jovanovi}.

Poklone su uru~ili na-

~elnik op{tine [amac

Mirko Luki} i grupa huma-

nitaraca, koji su prisustvo-

vali ovom sve~anom ~inu u

{ama~koj Sredwoj {koli.

Fotokopir aparat, ske-

ner i {tampa~ donirala je

kompanija "Konika Minol-

ta# Br~ko. Kompjutere za

tri u~ionice i zborni~ki

prostor donirala je firma

"Bader#, srpsko-wema~ka

fabrika gvozdenih kon-

strukcija iz [amca i jedna

norve{ka firma.

- Predstavnici norve-

{ke firme svake godine do-

niraju pone{to ovom gradu.

Finansirali su izgradwu

osnovne {kole u [amcu.

Wihov bataqon boravio je

na ovom podru~ju poslije

Dejtonskog sporazuma i sa

wima smo uspostavili do-

bre prijateqske odnose - re-

kao je na~elnik Mirko Lu-

ki}.

Luki} je naglasio da }e

u toku ove sedmice op{ti-

na [amac dodijeliti jo{

13 ra~unara od kojih dva

Sredwoj {koli, a 11 osnov-

nim {kolama u Obudovcu,

Crkvini, Gorwoj Slatini

i [amcu. I ove kompjute-

re je donirala srpsko-we-

ma~ka fabrika "Bader# u

[amcu.

Zahvaquju}i na poklo-

nima, direktor Sredwe

{kole Du{an Jovanovi} is-

takao je zna~aj ove donaci-

je u stvarawu boqih uslova

za u~enike.

¥ V. A.

PETROVO - U okviru pro-

jekta "Ja gra|anin#, koji se spro-

vodi u svim osnovnim {kolama

Republike Srpske, u~enici

Osnovne {kole "Vuk Karaxi}#

u Petrovu kao najaktuelniji iza-

brali su bezbjednost u~enika u

saobra}aju.

S obzirom na to da je ispred

same {kole ove godine u saobra-

}aju smrtno stradala jedna deseto-

godi{wa u~enica, osnovci su za-

kqu~ili da su im ìvoti i bez-

bjednost u saobra}aju ugroèni.

- Smatramo da su "leè}i po-

licajci# ispred {kole najboqe

rje{ewe da se u okolini {kole

uspore nesavjesni voza~i, a mno-

go ih je koji ne po{tuju posta-

vqene saobra}ajne znake - obja-

snila je u~enica osmog razreda

Borka Blagojevi}, koja je zajedno

sa svojim drugarima angaòvana

na rje{avawu ovog problema.

Prema wenim rije~ima, u~e-

nici su sproveli anketu, kako

unutar {kole, tako i me|u gra-

|anima i dobili bezrezervnu po-

dr{ku, kao i podr{ku Policij-

ske stanice Petrovo.

- Najva`nije nam je {to smo

dobili podr{ku na~elnika op-

{tine Petrovo Zorana Blagoje-

vi}a, koji je obe}ao da }e finan-

sirati ovaj na{ projekat - ista-

kla je Borka Blagojevi}, nakon

sastanka u~enika sa na~elnikom

op{tine.

Wene {kolske koleginice

Miroslavka Boì} i Sawa Pro-

ti} naglasile su da ih je na~el-

nik srda~no primio i pohvalio

wihov projekat, rekav{i da }e

u~initi sve da bi u~enici, ali i

sva druga djeca bila {to bezbjed-

nija.

- Drago nam je {to }e na{

projekat biti ostvaren, a sa na-

~elnikom }emo i ubudu}e sara|i-

vati, jer je obe}ao da }emo uvi-

jek imati wegovu podr{ku, kada

su u pitawu neka pozitivna rje-

{ewa, posebno ako poti~u od nas

u~enika, koji smo budu}nost na-

{e zajednice - istakla je u~eni-

ca Gordana Dujkovi}.

Na~elnik op{tine Zoran

Blagojevi} u izjavi za na{ list

potvrdio je obe}awa data u~eni-

cima, naglasiv{i da je on zajedno

sa op{tinskom administracijom

na raspolagawu svim gra|anima, a

posebno mladima koji ve} u ranom

uzrastu pokazuju da su dovoqno

zreli da se uhvate u ko{tac sa pro-

blemima i bore za svoja prava i

bezbjednost. ¥ S. LAZAREVI]

U~enice u razgovoru sa na~elnikom op{tine Zoranom

Blagojevi}em: Pove}ati nivo bezbjednosti u saobra}aju

OSNOVCI U PETROVU TRA@E POSTAVQAWE

"

LE@E]IH POLICAJACA" U BLIZINI [KOLE

Prepreke za nesavjesne voza~e

[AMA^KA SREDWA [KOLA

"

NIKOLA TESLA"

DOBILA RAÛNARE I OPREMU

Lak{e do dobrih ocjena

PRWAVOR - Parkirali-

{te na Trgu srpskih boraca

u centru Prwavora bilo je

u petak zatvoreno za parki-

rawe. Od ranih jutarwih ~a-

sova radnici Trgova~kog

preduze}a "Promet# posta-

vili su prepreke i obavje-

{tewe da je parkirawe is-

pred Robne ku}e "Prima# za-

braweno.

Povod za takav potez

"trgovci# su prona{li u

~iwenici da je parking pro-

stor u sastavu "Prime#, od-

nosno da pripada "Prome-

tu#, a novac od naplete par-

kirawa odlazi u fond Odje-

qewa za komunalne poslove.

- Ranije smo poku{ava-

li sa op{tinarima da se do-

govorimo, kako bi novac od

parkirawa pripadao na{em

preduze}u, jer je ta povr{i-

na vlasni{tvo "Prometa#.

Me|utim, nije bilo pri-

èqkivanog ishoda, pa smo

bili prinu|eni na ovaj ko-

rak - rekao je predsjednik

Upravnog odbora "Prome-

ta# Ogwen Jugovi}, koji je

u petak tako|e deùrao sa

radnicima ove firme, ne

dozvoqavaju}i kori{}ewe

parkinga.

Sli~nu blokadu radni-

ci "Prometa# organizovali

su i u septembru, ali tada-

{wi dogovor preduze}a i

op{tine nije dugo bio na

snazi.

¥ B. R.

U PETAK U CENTRU PRWAVORA

Trgovci blokirali trg


14

BIJEQINA - Predstav-

nici op{tine Bijeqina pot-

pisali su u petak ugovore o

stipendirawu sa 17 u~enika

i studenata koji su u pro{loj

{kolskoj godini bili u~eni-

ci generacije u svojim {ko-

lama.

Stipendije u iznosu od 150

maraka dobilo je {est bruco-

{a koji su pro{le godine po-

nijeli laskavo priznawe u~e-

nika generacije u bijeqin-

skim sredwim {kolama. Po

pedeset maraka stipendija do-

dijeqeno je sredwo{kolcima,

u~enicima generacije iz 12

osnovnih {kola, a jedna sti-

pendija u mjese~nom iznosu od

sto maraka dodijeqena je sred-

wo{kolki iz kategorije dje-

ce sa posebnim potrebama.

Studentkiwa prve godine

ekonomije Mara Ivanovi} do-

bila je stipendiju kao najbo-

qa u~enica Sredwe ekonom-

ske {kole u Bijeqini.

- Upisala sam se na fakul-

tet u Bijeqini i mada spadam

u studente koji su na buxetu,

imam dosta tro{kova, tako da

}e mi stipendija dobro do}i.

Ovim novcem mogu da platim

kwige, prijave ispita i

sli~no, tako da }u malo ras-

teretiti roditeqe - rekla

je Mara.

Sli~no govori i Bojan So-

freni}, student prve godine

muzi~ke umjetnosti na Muzi~-

koj akademiji "Slobomir P

univerziteta#.

- Iskoristio bih ovu pri-

liku da zahvalim op{tini Bi-

jeqina, jer u ovim te{kim

vremenima u kojima ìvimo

ovo je jedan pozitivan gest i

svakako }e nam novac dobro

do}i - rekao je Bojan Sofre-

ni}.

Ugovore o stipendirawu

u~enika i studenata potpisao

je na~elnik op{tine Bijeqi-

na Mi}o Mi}i}. On je ovom

prilikom podsjetio da op{ti-

na Bijeqina ovu praksu uvo-

di prvi put, a da je za redov-

no stipendirawe studenata iz

ovogodi{weg buxeta op{tine

izdvojeno oko 200 hiqada ma-

raka.

- Studenti se stipendira-

ju na osnovu redovnih konkur-

sa i to od tre}e godine studi-

ja. Ukupno imamo 100 stude-

nata, koje op{tina na ovaj na-

~in pomaè i najve}im dije-

lom se radi o mladima, koji se

{koluju za deficitarna za-

nimawa. Ina~e, za sve stipen-

diste op{tine Bijeqina vri-

jedi da ih od potpisivawa ugo-

vora o stipendiji pratimo u

nastavku {kolovawa uz jedi-

ni uslov da redovno upisuju

narednu {kolsku godinu, {to

}e biti praksa i za ovu grupu

sa kojima su sada potpisani

ugovori - rekao je Mi}i}.

¥ V. JEVTI]

OP[TINA BIJEQINA STIPENDIRA UÊNIKE I STUDENTE GENERACIJE

8. i 9. decembar 2007. SEMBERIJA/BR^KO DISTRIKT/ISTO^NO SARAJEVO

15

Stipendije u iznosu od 150 maraka dobilo {est bruco{a

koji su pro{le godine ponijeli laskavo priznawe

u~enika generacije u bijeqinskim sredwim {kolama...

BOGATSTVO

Zlatan Stevi}, otac Bojane Stevi}, gimnazijalke, koja je

bila |ak generacije u Osnovnoj {koli "Stefan Nemawa# u

Dragaqevcu, naveo je da su ovakva djeca bogatstvo i budu}nost

op{tine Bijeqina i Republike Srpske i da }e ovakvim pozi-

tivnim odnosom prema wima biti olak{ano wihovo {kolova-

we i uspje{nija budu}nost.

PODR[KA MLADIM STRU^WACIMA

Potpisivawe ugovora o stipendirawu: Siguran ulog u budu}nost

PALE - U sjedi{tu Skup-

{tine grada Isto~no Saraje-

vo u Palama odràna je javna

rasprava o nacrtu gradskog

buxeta za idu}u godinu za ko-

risnike sa podru~ja ove i op-

{tine Isto~ni Stari Grad.

U nizu prijedloga u vezi

sa raspodjelom novca iz grad-

ske kase u 2008. godini, najvi-

{e pa`we pobudili su zahtje-

vi za pove}awe sredstava, na-

mijewenih javnom prevozu,

koji su u predloènom nacr-

tu ostali na ovogodi{wem

nivou od oko 328 hiqada ma-

raka.

Prevoznici nisu zadovoq-

ni ovakvom buxetskom krea-

cijom i traè pove}awe sred-

stava za cijelih dvadeset od-

sto u odnosu na ovogodi{wi

nivo, a upori{te za svoj pri-

jedlog pronalaze u podacima

da je do{lo do zna~ajnog po-

ve}awa tro{kova.

- Cijene goriva su pora-

sle, a pojavili su se i drugi

materijalni tro{kovi - su-

{tina je obrazloèwa ovih

zahtjeva.

Ina~e, buxet grada Isto~-

no Sarajevo za narednu godi-

nu planiran je u iznosu od ne-

punih 6,8 miliona maraka, a

kako je pojasnio na~elnik Od-

jeqewa za finansije u Grad-

skoj upravi Nenad Ristovi},

mahom se puni prihodima od

indirektnih poreza.

- Vlastiti prihodi su ve-

oma mali. Poku{a}emo ve}i-

nu amandmana da ugradimo u

buxet, ali }emo dobro anali-

zirati {ta je to realno ostva-

rivo - rekao je Ristovi}.

Javna rasprava o Nacrtu

gradskog buxeta u ponedjeqak

}e biti odràna i u zgradi

Elektrotehni~kog fakulteta

u Lukavici, za korisnike sa

podru~ja op{tina Isto~na

Ilixa, Isto~no Novo Sara-

jevo i Trnovo, a kona~nu ri-

je~ o buxetu za narednu godi-

nu da}e odbornici Skup{ti-

ne grada Isto~no Sarajevo na

sjednici zakazanoj za 27. de-

cembar. ¥ S. [EKARA

JAVNA RASPRAVA O NACRTU BUXETA GRADA ISTO^NO SARAJEVO

PREVOZNICI TRA@E POVI[ICU

Predloènim nacrtom za javni prevoz bi}e izdvojeno

328 hiqada maraka, ~ime su prevoznici nezadovoqni

i traè pove}awe za 20 odsto, pravdaju}i to poskupqewem

goriva i drugim materijalnim tro{kovima...

BR^KO - Skup{tina Br~-

ko distrikta u petak je oko

dva ~asa poslije pono}i usvo-

jila buxet ove lokalne zajed-

nice za 2008. godinu u iznosu

od oko 220 miliona maraka.

Buxet je usvojen sa 21 gla-

som "za#, uzdrànih posla-

nika nije bilo, dok je pri-

sutnih pet poslanika opozi-

cionog SDS-a bilo protiv

buxeta.

Kona~na cifra buxeta u

odnosu na prvobitni prije-

dlog uve}ana je za oko 34 mi-

liona maraka. Predloèni

buxet gradona~elnika Mir-

sada \ape, koji je upu}en i na

javnu raspravu u iznosu od

186,5 miliona maraka, naknad-

no je uve}an za dodatnih 16,6

miliona, da bi se na kraju do-

{lo do cifre od 219.639.-

107,13 maraka.

U obrazloèwu amandma-

na, koji govori o prihodovnoj

strani buxeta, navedeno je da

u kasu za narednu godinu ula-

ze prihodi koji se uve}avaju

za 18,5 miliona, u odnosu na

prvobitnu projekciju.

Tokom devetodnevne ras-

prave o buxetu distrikta, po-

slanici su usvojili oko 650

amandmana od kojih oko 200

gradona~elnikovih.

- Promjene prihodovne

strane i sama ~iwenica da je

gradona~elnik dostavio to-

liki broj amandmana na sop-

stveni prijedlog buxeta je naj-

ve}i razlog {to su skup{tin-

ske rasprave toliko dugo tra-

jale - objasnio je predsjednik

Skup{tine distrikta Milan

Tomi}.

Zbog ~ega su poslanici na-

kon zvani~nog prekida sjed-

nice u ~etvrtak u 21 ~as i we-

nog odga|awa za sutradan, od-

lu~ili poslije nekoliko ~a-

sova, bez prisustva javnosti,

nastaviti zasjedawe i usvoji-

ti buxet, a poslanici Stran-

ke za BiH su tog istog dana

protestovali zbog ~iwenice

da je televizijski prenos ka-

snio 30 sekundi, nismo dobi-

li potpuno uvjerqiv odgovor.

- Ostali smo do dva sata.

Poslanici su skoro jednogla-

sno postavqali pitawa za{to

se no}as ne bi zavr{ilo usva-

jawe buxeta, pa je odluka pro-

mijewena. Ti koji su se àli-

li da 30 sekundi televizija

nije prenosila Skup{tinu,

ti su bili najgrlatiji ili naj-

energi~niji da se to zavr{i

no}as - rekao je Tomi}.

Usvajawe buxeta distrik-

ta pokazalo je i besmisle-

nost posqedweg naloga su-

pervizora o obustavqawu is-

plata plata ~lanovima Vla-

de i poslanicima do usvajawa

ovog dokumenta, jer je rok za

wegovo usvajawe istekao pr-

vog decembra. Kako se i pret-

postavqalo, poslanici su ne-

koliko dana nakon naloga

usvojili buxet, a wihove pla-

te ne}e kasniti jer je uobi-

~ajena isplata tek desetog u

mjesecu.

¥ M. \.

SKUP[TINA BR^KO DISTRIKTA USVOJILA BUXET

U kasi blizu 220 miliona

BR^KO - U Br~kom je u pe-

tak odràn Prvi me|unarodni

sajam zapo{qavawa u organizaci-

ji Zavoda za zapo{qavawe u Br~-

kom i Agencije za rad i zapo{qa-

vawe BiH.

Sajmu je prisustvovalo 28

firmi iz Br~kog, Hrvatske i

Slovenije, koje su iskazale po-

trebu za zapo{qavawe jednog bro-

ja radnika u oblasti gra|evinar-

stva, ugostiteqstva i trgovine.

Prema rije~ima direktora

Zavoda za zapo{qavawe u Br~-

kom Mladenka Nenadi}a, na

evidenciji br~anskog zavoda na-

lazi se oko 14.700 nezaposlenih

lica koje traè posao.

- Taj broj je znatno mawi u

odnosu na prethodni period. Ve-

liki broj nezaposlenih do{ao

je na sajam, kako bi oprobali

svoju sre}u i posao dobili ma-

kar i u obli`wim dràvama.

Na osnovu iskazanih zahtjeva

poslodavaca koji prisustvuju

sajmu traì se oko 500 radnika

- naglasio je Nenadi}.

Organizatori su rekli da

je ovo prvi sajam zapo{qavawa

u Br~kom, ali je 12. po redu na

prostoru BiH.

Dosada{wi sajmovi rezul-

tirali su zapo{qavawem oko

4.000 nezaposlenih lica na te-

ritoriji BiH.

- [to se ti~e dobijawa rad-

nih dozvola, BiH je na~inila

nacrt bilateralnog sporazuma

sa Slovenijom, koji je u proce-

duri, a agencije ove dvije drà-

ve potpisale su i protokol o

saradwi - istakao je Huso Sa-

ri}, direktor Agencije za rad

i zapo{qavawe BiH.

On je naveo podatak da je od

28.500 radnih dozvola, koje je

Republika Slovenija obezbije-

dila za strane dràvqane, sto-

procentni iznos dodijelila

radnicima iz BiH.

- Najve}a zainteresovanost

je za radnike u oblasti gra|e-

vinarstva i ugostiteqstva, bar

kada je rije~ o slovena~kim

firmama - istakao je Igor An-

tauer, predstavnik Udruèwa

poslodavaca Slovenije.

¥ M. \.

PALE - Ekipa ~uvene emi-

sije "Znawe imawe# provela je

krajem pro{log mjeseca pet da-

na u gradu podno Romanije i Ja-

horine, snimaju}i sadràje za

potrebe jednog od posqedwih

izdawa i u ovom kraju ve} godi-

nama omiqene televizijske

pri~e o poqoprivredi i ìvo-

tu obi~nih qudi.

Bila je ovo druga ovogodi-

{wa posjeta ekipe Radio-tele-

vizije Srbije krajevima u Repu-

blici Srpskoj, a kako je rekla

urednica emisije "Znawe ima-

we# Jasmina Nikitovi}-Stoj-

~i}, ovog proqe}a snimqeno je

jedno izdawe emisije u Herce-

govini, te sada ovo u Palama.

- Prijateqske i bratske ve-

ze Srbije i Srpske su ~vrste i

ideja da snimimo emisiju o

ovom kraju rado je prihva}ena

i u op{tini Pale, ~iji su nas

predstavnici do~ekali srda~-

no i iskreno, ba{ kakva je bi-

la i na{a namjera da ovdje stva-

ramo poznanstva, {irimo pri-

jateqstva, razmjewujemo isku-

stva i ìvotne teme - rekla je

glavna kreatorka kultne emi-

sije.

Kada se u javnosti pomenu

Pale, navela je ona, prva aso-

cijacija je politika. Me|utim,

namjera autora pomenute emi-

sije bila je da ovo mjesto pri-

kaù u drugom svjetlu, jer za to

ima i povoda i razloga.

Nije zaboravila da istakne

ni kako su proizvodwa hrane i

turizam dvije komplementarne

grane u kojima je i razvojna

{ansa i budu}nost ovih kraje-

va, a naglasila je i da ono {to

je vi|eno upu}uje na zakqu~ak

da je to sasvim realna i ostva-

riva vizija. ¥ S. [.

SOKOLAC - U Sokocu je u

~etvrtak odràn okrugli sto o

polno prenosivim bolestima, pr-

venstveno o sidi.

Predavawe o ovoj opakoj bo-

lesti mladim Soko~anima odr-

àla je dr Adrijana [kiqevi},

qekar ovda{weg Doma zdravqa i

aktivista Crvenog krsta.

- Ovakva predavawa i razgo-

vori sa mladima o ovoj temi su ve-

oma potrebni. Poznat je podatak

da su u BiH registrovana 53 li-

ca oboqela od side, ali treba

znati da na svakog registrovanog

dolazi jo{ ~etiri do pet HIV po-

zitivnih, koji nisu registrovani.

Mlade treba {to boqe upoznati

sa ~iwenicama o kakvoj je bole-

sti rije~, kako se ona prenosi i

kako se treba za{tititi od we.

Naravno, oni mogu mnogo toga da

saznaju putem literature i pro-

motivnog materijala prilago|e-

nog wima, ali ̀ iva rije~ je, ipak,

nezamjewiva - naglasila je dr

Adrijana [kiqevi}.

Prema wenim rije~ima, na

ovom va`nom zadatku treba poja-

~ati saradwu izme|u {kola i

zdravstvenih ustanova. Ove ak-

tivnosti se u Sokocu odvijaju u

okviru projekta "Pomozi sebi -

sa~uvaj drugog#, koji realizuje

Op{tinska organizacija Crve-

nog krsta, kako bi se mladi u {to

ve}oj mjeri ukqu~ili u borbu

protiv polno prenosivih bole-

sti. Osim toga, zna~ajna pa`wa

posve}ena je i ukqu~ivawu mla-

dih u akcije dobrovoqnog davawa

krvi.

- Realizacija ovog projekta,

koji se finansira uz pomo} or-

ganizacije "World vision# po~e-

la je u oktobru, a zavr{ava se u

ovom mjesecu. Ohrabruju}e je ve-

liko interesovawe mladih za u~e-

{}e u ovim aktivnostima. Neki

od wih pokazali su se i kao veo-

ma dobri edukatori. To se poseb-

no odnosi na Davora Kova~evi}a

i Anu Borov~anin. Mada smo,

prakti~no, zavr{ili projekat,

nastavi}emo sa ovim aktivnosti-

ma i do kraja decembra, a vjero-

vatno i tokom idu}e godine - na-

glasila je Milena Mari}, sekre-

tar Op{tinske organizacija Cr-

venog krsta Sokolac. ¥ B. G.

PRVI SAJAM ZAPO[QAVAWA U DISTRIKTU

Najtraèniji gra|evinci

RTS NEDAVNO U PALAMA SNIMAO KULTNU

EMISIJU

"

ZNAWE IMAWE"

Prava slika divnog krajolika

OP[TINSKA ORGANIZACIJA CRVENOG KRSTA SOKOLAC

Otvoreno o sidi

U~esnici okruglog stola:

"

Pomozi sebi - sa~uvaj

drugog"

8. i 9. decembar 2007.BAWA LUKA

16

PREDUZE]E "Sistem euro

invest#, vlasnika Draènka Vo-

la{a iz Bawe Luke, koji je zapo-

~eo da nadogra|uje zgradu u uli-

ci Starine Novaka 10 u nasequ

Obili}evo, ponovo je dobio do-

zvolu za gra|ewe, ali i rje{ewe

o obustavi radova.

Gra|evinski inspektori Slu-

`be grada zabranili su gradwu

jer rezultati analize betona ko-

ji je ugra|en u zgradu pokazali

su da je nièg kvaliteta od vri-

jednosti koja je previ|ena projek-

tom.

Draènko Vola{ je u julu

ove godine prvi put dobio gra-

|evinsku dozvolu da sanira i na-

dogradi zgradu u Starine Nova-

ka 10. Starim stanarima je tre-

bao da nadogradi terase, oni se

nisu mogli sloìti sa koje stra-

ne zgrade }e da budu, pa su se à-

lili i gra|evinska dozvola je

poni{tena.

Za nove stanare stanovi jo{

nisu dovr{eni, dio novca su upla-

tili, ali radovi su obustavqe-

ni i jo{ ne mogu da se usele.

U Slu`bi grada su nam re-

kli da su kupci dolazili i kod

wihovih inspektora da se raspi-

taju za svoja prava i mogu}nosti,

jer su ve} platili tridesetak od-

sto do cijene stana.

Na~elnik Odjeqewa za in-

spekcijske poslove Slu`be gra-

da Novak Petra{ za na{ list je

rekao da, kada su wihovi inspek-

tori Vola{u prije vi{e od mje-

sec dana izdali zabranu gradwe,

zgrada je jo{ imala krov. Vola{

je krov otkrio naknadno i nasta-

vio sa radovima uprkos zabrani.

- Nova zabrana izvo|ewa ra-

dova koju smo Vola{u izdali 4.

decembra traja}e dok se stati~-

kim prora~unom ne utvrdi da li

objekat sa utvr|enim kvalitetom

betona moè da ispuni uslove

projektovane namjene i sigurno-

sti konstrukcije - rekao je Pe-

tra{.

On je dodao da Draènko Vo-

la{ ima rok od sedam dana nakon

prijema rje{ewa o obustavi ra-

dova da dostavi stati~ki prora-

~un.

- Nakon provjere stati~kog

prora~una mo}i }e se odrediti da

li treba pristupiti sanaciji

objekta i kakva ona treba da bu-

de - napisano je u nalazu Insti-

tut za ispitivawe materijala i

konstrukcija Republike Srpske.

Draènko Vola{ je u julu ove

godine prvi put dobio gra|evin-

sku dozvolu da sanira i nadogra-

di zgradu u Starine Novaka 10.

Sada su radovi obustavqeni,

zgrada za{ti}ena najlonima, a

vlaga je ve} probila u stanove.

Ni nakon nekoliko poku{aja, ni-

smo uspjeli da stupimo u kontakt

sa izvo|a~em radova na nadograd-

wi Draènkom Vola{em.

¥ @. DOBRI]

PONOVO OBUSTAVQENA NADOGRADWA ZGRADE U STARINE NOVAKA 10

Ro|eni:

Anastasija Lovre, k}i Bran-

ka i Suzane; Kristina Srdi}, k}i

Marinka i Sawe; Danijel Ere-

mija, sin Milenka i Jelene; La-

ra Simi}-Kokot, k}i Mirosla-

va i Nikoline; Leona Bronza,

k}i Bore i Slavojke; Milan Mi-

lanovi}, sin @elimira i Vladi-

ce; Milica Vukeli}, k}i Jovice

i Daliborke; Awa ̂ avka, k}i Ah-

meta i Fatime; Mateja Topi},

k}i Nikole i Sawe; Nevena Qu-

boja, k}i Miroslava i Mire; Mi-

la Vujanovi}, k}i Darka i Dija-

ne; David âvi}, sin Dragana i

Mirele.

Umrli:

Krsto Rabat, ro|en 1925. go-

dine; Trivuna âvi}, ro|ena

1934. godine; Milorad Vo|evi},

ro|en 1931. godine; Ilija Ga-

ji}, ro|en 1930. godine; Mijo

Juri}, ro|ena 1922. godine; Ne-

mawa Savkovi}, ro|en 1950. go-

dine; Ostoja Beri}, ro|en 1912.

godine.

IZ MATI^NIH KWIGA

Nova zabrana izvo|ewa radova izdata 4. decembra

traja}e dok se ne utvrdi da li objekat moè da ispuni

uslove projektovane namjene i sigurnosti konstrukcije,

rekao Novak Petra{

KUPCI BEZ NOVCA I STANA

PORODILI[TE - Na Ginekolo{ko-aku{erskom odjeqe-

wu Klini~kog centra na Paprikovcu u protekla 24 ~asa ro-

|ena je jedna djevoj~ica i dje~ak.

HITNA POMO] - Deùrni qekari Slu`be hitne pomo-

}i pregledali su 175 pacijenta.

VODOVOD - U subotu }e od 10 do 20 ~asova do}i do pri-

vremenog prekida u vodosnabdijevawu u ulicama Zdrave Kor-

de i dijelu ulice Jovana Du~i}a od ulice Milana Tepi}a do

Marije Bursa}. ¥ Pripremila V. P.

SERVISNE INFORMACIJE

e-mail: [email protected] ℡ 051/231-050

KAO i do sada i ove godine predstavnici Gradske bo-

ra~ke organizacije djeci poginulih boraca i ratnih voj-

nih invalida od prve do ~etvrte kategorije podijeli}e

nikoqdanske poklon paketi}e.

Pravo na ove poklone imaju sva djeca ro|ena poslije

1996. godine, a podjela pozivnica za dodjelu paketi}a po-

~e}e 10. i trajati do 14. decembra. Prilikom preuzima-

wa pozivnica neophodno je donijeti rje{ewe o porodi~-

noj ili li~noj invalidnini, ~lansku kartu Bora~ke or-

ganizacije, mati~ni broj i rodni list djeteta. ¥ N. T.

GRADSKA BORA^KA ORGANIZACIJA

Nikoqdanski paketi}i

\ Sporna zgrada: Rje{ewe ili ru{ewe

KOMUNALNI policajci

sa gradskih ograda, drvoreda,

elektro ormara,,.. uklonili su

106 reklamnih plakata poli-

ti~kih partija.

Pomo}nik na~elnika Odje-

qewa komunalne policije Slu-

`be grada Ne|eqko Radulovi} je

istakao da su plakati ukloweni

jer su bili nalijepqeni na mje-

stima koja nisu za ogla{avawe.

Najvi{e nedozvoqeno zalije-

pqenih plakata bilo je od Soci-

jaldemokratske partije BiH i to

wih 63, Saveza nezavisnih soci-

jaldemokrata 26, Partije demo-

kratskog progresa devet i Srpske

demokratske stranke osam.

- Plakati su ukloweni u sa-

radwi sa radnicima "îsto}e#,

a do sada zbog toga nismo nikog

kaznili - rekao je Radulovi}.

Plakati su bili zalije-

pqeni u ulicama Frawe Juki-

}a, Kraqa Patra Prvog Ka-

ra|or|evi}a, Aleji svetog Sa-

ve, Gunduli}evoj, Vase Pela-

gi}a, Mladena Stojanovi}a,

Bulevaru @ivojina Mi{i}a,

Kraqa Alfonsa Trinaestog

i Srpskih pilota.

Osim ovoga, komunalni po-

licajci izdali su ~etiri pre-

kr{ajna naloga za nepropisno

parkirawe i blokirali 15 vo-

zila. ¥ N. T.

KIOSK Humanitarne or-

ganizacije "Partner#, gdje }e

prodavati suvenire koje su

izradili ~lanovi udruèwa u

kreativnoj radionici i na

ma{ini za lasersko gravira-

we, bi}e otvoren 12. decem-

bra.

- Ideja je da jedan izlog u

kiosku posvetimo suvenirima

koje izra|uju ~lanovi drugih

udruèwa pa smo ih sve pozva-

li da nam donesu uzorke svojih

radova - rekla je predsjednik

"Partnera# Olivera Mastiko-

sa i dodala da }e kiosk biti

postavqen u ulici Bana Laza-

revi}a. ¥ @. Do.

ODJEQEWE KOMUNALNE POLICIJE SLU@BE GRADA

Uklonili politi~ke plakate

HUMANITARNA ORGANIZACIJA "PARTNER"

Prodaja suvenira

ZATVARAWE Bulevara

cara Du{ana prouzrokovalo je

velike saobra}ajne gu`ve u

centru grada. Kako bi omogu-

}ili normalno odvijawe sao-

bra}aja, predstavnici Odsjeka

za saobra}aj Slu`be grada pre-

usmjerili su voza~e i autobu-

se javnog prevoza na alterna-

tivne pravce.

Saobra}aj }e biti preusmje-

ravan do 26. decembra, kada bi

trebalo da se zavr{e radovi.

[ef pomenutog odsjeka Nedeq-

ko Vu~en je rekao da su preu-

smjereni autobusi gradskog i

prigradskog javnog prevoza na

linijama 1, 17, 19, 39, 13A, 13C,

9B na zapadni tranzit. Bi}e

preusmjereni i autobusi iz

pravca Bo~ca, Stri~i}a, Bron-

zanog Majdana, Gorwe Piskavi-

ce, Kola, Kme}ana i Slavi}ke.

Ulica Vojvode Mom~ila od

ulice Me{e Selimovi}a do Bu-

levara sada je dvosmjerna, a na

parkingu se ne}e napla}ivati

mjesto, ali }e biti zabraweno

zaustavqawe i parkirawe na

wenom kolovozu.

Vu~en je apelovao na

voza~e da saobra}aju uli-

com Kraqa Petra Prvog

Kara|or|evi}a, a izbje-

gavaju Vidovdansku ulicu

koja je preoptere}ena.

- Molimo voza~e da se

strpe jer bi obnova Bule-

vara trebalo da se zavr-

{i do kraja decembra i

otvori za saobra}aj. Su-

geri{emo voza~ima da se

voze autobusima javnog

prevoza kako bi dopri-

nijeli smawewu gu`vi, a

samim tim izbjegli i ne-

ugodnosti - rekao je {ef

Odsjeka za saobra}aj Slu-

`be grada Nedeqko Vu-

~en.

Podsjetimo, obnova

Bulevara cara Du{ana

po~ela je 24. oktobra, a

posao je povjeren predu-

ze}u "Integral inìwe-

ring#. Po~etkom decem-

bra zavr{ena ja obnova

prve dionice od zapadnog

tranzita do Kninske ulice.

Obnova druge dionice od

Kninske do raskrsnice sa uli-

com Kraqa Petra Prvog Ka-

ra|or|evi}a po~ela je 5. de-

cembra.

- Asfaltiran je kolovoz

na prvoj dionici, a i trotoa-

ri }e uskoro biti zavr{eni.

Sada se skida stari asfalt sa

druge dionice - rekla je je nad-

zorni organ za gra|evinske ra-

dove Vesna Malinovi}.

Planom obnove je predvi|e-

no da Bulevar ima ~etiri tra-

ke, {irine po tri metra sa obo-

stranim trotoarima, dok }e u

zoni raskr{}a sa ulicom Kra-

ji{kih brigada biti izgra|ene

biciklisti~ke staze.

Ukupno }e biti obnovqe-

no 550 metara Bulevara cara

Du{ana, od ulice Kraqa Petra

Prvog Kara|or|evi}a do za-

padnog tranzita, odnosno, uli-

ce Kraji{kih brigada i to }e

ko{tati milion i 23 hiqade

maraka. ¥ N. TOMA[EVI]

OBNOVA DRUGE DIONICE BULEVARA CARA DU[ANA

Preusmjereni su autobusi gradskog i prigradskog javnog

prevoza na linijama 1, 17, 19, 39, 13A, 13C, 9B. Saobra}aj

}e biti preusmjeravan do 26. decembra

RADOVI UZROKUJU GU@VE

8. i 9. decembar 2007. BAWA LUKA

IAKO ìve blizu centra

grada, mje{tani Nove varo{i

jo{ uvijek muku mu~e sa dotra-

jalom infrastrukturom, dok je

u Rosuqama najve}i problem za-

kr~ewe saobra}aja.

Ovo su na javnoj raspravi o

Nacrtu buxeta grada za idu}u

godinu, koja je u ~etvrtak uve-

~e odràna u mjesnoj zajednici

Nova varo{, istakli mje{tani

ovih naseqa.

- @ivot bi nam bio mnogo

qep{i kada bismo imali zele-

nu pijacu i vi{e igrali{ta za

djecu - naglasio je predsjednik

Savjeta mjesne zajednice Nova

varo{ Manojla Zrni}.

Penzioner Branimir

Tomi} je rekao da je neop-

hodno izgraditi vi{e par-

kinga u gradu i da Bawoj Lu-

ci nedostaje Dom penzione-

ra. Na javnoj raspravi mo-

glo se ~uti i mi{qewe mla-

dih, koji su uglavnom govo-

rili o nedostatku sportskih

terena, mjesta za druèwe i

kvalitetno provo|ewe vre-

mena. Mje{tanin Nove va-

ro{i Igor Bokan je rekao

da je potrebno vi{e novca

izdvojiti za Sportski klub

"Borac#, koji je ponos ovog

grada.

Gradona~elnik Drago-

qub Davidovi} je istakao

da, iako je svake godine bu-

xet sve ve}i, ipak nije dovo-

qan da pokrije sve potrebe naj-

ve}eg grada Srpske. On je poru-

~io da je ciq ovih rasprava

uvidjeti najva`nije probleme,

koje je neophodno rije{iti.

Podsjetimo, javne rasprave

koje su po~ele 26. novembra, os-

im u Novoj varo{i, bile su odr-

àne u naseqima Drago~aj, La-

u{, Obili}evo, Lau{, Piskavi-

ca, Borkovi}i, Kolima, Lazare-

vu, Zaluànima i u Banskom

dvoru.

U subotu }e u prostorijama

Osnovne {kole "Vojislav

Ili}# u Krupi na Vrbasu bi-

ti odràna zavr{na javna ras-

prava. ¥ V. P.

17

Nedostaje im zelena pijaca

\Bulevar cara Du{ana: Obustavqen saobra}aj (Snimio G. [URLAN)

RITAM GRADA

DA ìvot nije lak, da u gradu ima sve vi{e besku}nika, onih

koji utjehu traè u alkoholu, potvr|uje nam i fotografija.

Ostaje samo pitawe koji od navedenih problema mu~e ovog ~o-

vjeka kojeg smo zatekli kako spava na hladnom betonu.

¥ Tekst i foto G. [URLAN

DA na mladima svijet osta-

je pokazali su u petak studen-

ti Visoke {kole unutra{wih

poslova i Prirodno-matema-

ti~kog fakulteta koji su se

pridruìli akciji dobrovoq-

nog darovawa krvi studenata.

Prema rije~ima studenta Vi-

soke {kole unutra{wih po-

slova Ane ]iri}, ovo je tra-

dicionalna akcija, kojoj se

uvijek odazove veliki broj da-

valaca. Wena koleginica Iva-

na \eri} je ispri~ala kako od

sredwe {kole daruje kapi ̀ i-

vota.

Student Medicinskog fa-

kulteta Ana Sukara nam je is-

pri~ala da je u akciji u~estvo-

valo {est fakulteta.

- Ove godine je mnogo boqi

odziv nego {to je ranije bio

slu~aj. Ipak, najvi{e su svoju

humanost i èqu da pomognu

pokazali studenti Fakulteta

za fizi~ko vaspitawe - rekla

je Ana Sukara. ¥ V. P.

ZAVR[ENE AKCIJE DAVAWA KRVI STUDENATA

Nove doze pomo}i

\ Centar grada: Duge kolone automobila

(Snimila S. ILI])

RASPRAVA O RASPODJELI GRADSKOG BUXETA

8. i 9. decembar 2007.KULTURA

18

DOKUMENTARNI FILM O MIROSLAVQEVOM JEVAN\EQU

DOKUMENTARNI film

o istorijatu i putu kroz vijeko-

ve najstarijeg srpskog }irili~-

nog rukopisa Miroslavqevog

jevan|eqa "U po~etku be{e

re~# bi}e premijerno prikazan

13. decembra, u Bawoj Luci, u

Banskom dvoru Kulturnom cen-

tru.

Poslije prikazivawa fil-

ma, uz razgovor sa reìserom

Bo{kom Savkovi}em i kosce-

naristom Veqkom Topalovi-

}em, bi}e predstavqeno foto-

tipsko izdawe Miroslavqevog

jevan|eqa.

Prema Savkovi}evim rije-

~ima, kroz dokumentarni seri-

jal od pet epizoda, snimqenom

pro{le godine, opisana je je-

dinstvena sudbina ovog rukopi-

sa, od wegovog nastanka u Bije-

lom Poqu, osnivawa manastira

Hilandar, ukradenog lista ko-

ji je dospio u Imperatorsku bi-

blioteku u Petrogradu, na~inu

na koji je dospio u ruke kraqa

Aleksandra Obrenovi}a i mi-

sterioznom nestanku kada je iz-

vr{en Majski prevrat, prona-

lasku i pa`wi koja mu je posve-

}ena tokom povla~ewa srpske

vojske preko Albanije, ponov-

nom nestanku tokom Drugog

svjetskog rata, pa sve do savre-

menih doga|aja.

- Posqedwi doga|aji podra-

zumijevaju Milo{evi}eve za-

brane fototipskog izdawa, nad-

metawa vode}ih svjetskih bi-

blioteka da obezbijede svoju ko-

piju, promocije u "Sovetu# u Ju-

`noafri~koj Republici, puta

koji je original Miroslavqe-

vog jevan|eqa pre{ao od podru-

ma Narodnog muzeja u Beogradu

do specijalne klima komore, po-

sebnih ~uvara i upisa u regi-

star "Pam}ewe svijeta# UNE-

SCO-a - rekao je Savkovi}.

On je naveo da su stvarao-

ci filma, brojnim predstavqa-

wima na svjetskim TV stani-

cama, kao i odlukom da se naj-

qep{i srpski }irili~ni ru-

kopis uvrsti u katalog svjetske

kulturne ba{tine, podstaknu-

ti da naprave filmsku pri~u

koja }e postati dostupna naj-

{iroj doma}oj i svjetskoj jav-

nosti.


autori filma pristupili su

ovom projektu sa mnogo ozbiq-

nosti, jer su "uvjereni da je pra-

vo vrijeme da predstavimo svi-

jetu najqep{i draguq srpske

kulture#.

Uz podr{ku velikog broja

kulturnih i javnih radnika, do-

kumentarni serijal o Mirosla-

vqevom jevan|equ realizovala

je produkcijska ku}a "Alterna-

tiva#.

Narator u ovom serijalu je

srpski glumac Predrag Miki

Manojlovi}, originalnu muzi-

ku je pisao Zoran Kiki Lesan-

dri}, a direktor fotografije

je, vi{e puta nagra|ivani na

festivalima dokumentarnog

filma, Vuk Dap~evi}.

- Nadamo se da }e jednoga da-

na original Miroslavqevog je-

van|eqa ponovo putovati, ako

ne u inostranstvo, onda bar 800

metara - od Narodnog muzeja do

Narodne Skup{tine, da neki

budu}i predsjednici dràve po-

laù zakletvu drè}i ruku nad

Miroslavqevim jevan|eqem -

zakqu~io je Bo{ko Savkovi}.

¥ Q. RADI]

U POÊTKU BJE[E RIJE^Serijal od pet epizoda opisuje sudbinu rukopisa od

nastanka u Bijelom Poqu do savremenih doga|aja...

Uvjereni smo da je pravo vrijeme da predstavimo svijetu

najqep{i draguq srpske kulture, rekao Bo{ko Savkovi}

PRIZNAWA

Specijalni me|unarodni ìri italijanskog prvog Festiva-

la duhovnog filma "Itinerarium fidei#(Putevi vjere), zavr{enom

pro{le sedmice, dodijelio je nagradu "Premia Italia# filmu "U

po~etku be{e re~#.

Osim pomenute nagrade, film "U po~etku be{e re~# osvo-

jio je Specijalnu povequ prvog pozivnog festivala duhovnog fil-

ma u Sremskim Karlovcima "Bdewe du{e# i Specijalnu nagra-

du predsjednika ìrija festivala "Pokrov# u Kijevu za veli-

~anstvenu pri~u o o~uvawu pravoslavnih svetiwa, a prikazan je

u Kanu, Moskvi, Marseju, Herceg Novom, u Gruziji, Ukrajini i

Italiji.

DOBOJ - U Umjetni~koj ga-

leriji Centra za kulturu i obra-

zovawe u Doboju u ~etvrtak uve-

~e otvorena je izlo`ba slika Mi-

haila Rakite iz Bawe Luke.

Umjetnik, koji po drugi put

samostalno izlaè u Doboju,

predstavio se ovda{wim qubi-

teqima slikarstva ciklusom

pod nazivom "Oranice#.

- Kod Rakite zemqa je zasi-

jana, obra|ena, pretvorena u

wivu, oranicu, brazdu. Kao ta-

kva ona je i sveop{ta majka, ali

i sveop{ta hraniteqka. Ako

malo pa`qivije razmotrimo

strukturu ovog ciklusa, vidje-

}emo da je nebo na wima u boja-

ma sutona - rekao je likovni

kriti~ar Aleksandar Grandi}.

Boje na ovim platnima date

u kontrastu toplo-hladno, pre-

ma wegovim rije~ima, svedene u

razli~ite valerske odnose ili

zbijene u pastuozni namaz suge-

ri{u nekoliko razli~itih aso-

cijativnih planova.

- Tako nijanse crvene ko-

je se kre}u od tamno karmin

boje ugru{ka krvi do raspjeva-

nih, svijetlih tonova u bojama

oranice, sugeri{u razli~ita

stawa, ali uspostavqaju i ra-

znovrsne simboli~ne konota-

cije. Raznolikost simboli~-

kih elemenata u Rakitinom li-

kovnom iskazu dozvoqava nam

i konstataciju da je pred nama

upe~atqivo umjetni~ko djelo

koje nam iz svakog ponovnog su-

sreta nudi ne{to novo, ba{

kao {to ni uzorana zemqa ni-

kad nije ista - ocijenio je

Grandi}.

Ovaj ciklus, rekao je Rakita,

plod je mojih istraìvawa sa ovom

debelom namazanom pastom na

platnu.

- Poslije ciklusa "Kawon

Drine#, kamewa i asteroida, jed-

nostavno se pojavila potreba da

uradim jo{ ne{to {to je veza-

no za zemqu, a {ta drugo da ura-

dim nego oranice. One su za me-

ne najve}i ~ovjekov izum - rekao

je Rakita.

¥ Sl. PUHALO

DOBOJSKA IZLO@BA SLIKA MIHAILA RAKITE

SUTON NAD ORANICAMA

Filmska ekipa u Gr~koj: Dijelovi filma snimani na Krfu

Detaq iz filma

"

Miroslavqevo jevan|eqe":

Pred bawolu~kom publikom 13. decembra

Umjetnik, koji po drugi put samostalno izlaè u Doboju,

predstavio se ovda{wim qubiteqima slikarstva

ciklusom pod nazivom

"

Oranice"

ZAGREB - U okviru "Da-

na srpske kulture#, u dvorani

zagreba~kog pododbora Srpskog

kulturnog dru{tva "Prosvje-

ta# odràno je kwièvno ve~e

mostarskog pjesnika i pisca Ve-

selina Gatala i predstavqena

wegova djela.

Osim zbirke "Vrijeme me-

singanih perli# za koju je Gata-

lo ove godine dobio nagradu

"Aleksa [anti}#, predstavqen

je i najnoviji roman "Geto#, po-

liti~ki SF u kome govori o

BiH kao o getu u kome se za hi-

qadu godina tuku tri bande -

"kockasti#, "orlasti# i "mese-

~asti#.

Govore}i o nagradi za zbir-

ku koja je 1998. {tampana u Sa-

rajevu u tiraù od 500 komada

koji su svi rasprodani, Gatalo

je rekao da on ina~e odbija na-

grade, ali ne i tu, prvo zato {to

su je svojevremeno dobivali

Mak Dizdar ili Oskar Davi~o,

a drugo {to su i wegov pradje-

da i djeda bili [anti}evi pri-

jateqi, pa mu je djeda ~ak nosio

krsta~u na sahrani.

Britkim rije~ima Gatalo

je opisao BiH kao mjesto gdje

vladaju najgori i gdje se za pred-

stavnike me|unarodne zajedni-

ce dovode najgori qudi.

- Rata ne}e biti, ali ni sa-

ìvota, jer je u Sarajevu i po-

red svih pri~a ostalo mawe od

dva odsto Srba i Hrvata, od ko-

jih je vi{e ~ak i Kineza - re-

kao je Gatalo.

U BiH i Sarajevu, voqeti

svoju zemqu, dodao je on, za mno-

ge zna~i mrziti Srbiju i Repu-

bliku Srpsku, ali ne i mrziti

one Srbe koji mrze Republiku

Srpsku.

- Za mnoge voqeti BiH ki-

nematografiju zna~i mrziti

Emira Kusturicu, a ja bih we-

mu jedinom dao da snima fil-

move po mojim romanima, ne iz

vjersko nacionalnih razloga

ve} iz profesionalnih jer je do-

bar reìser - rekao je Gatalo.

Razgovor s Gatalom vodio

je generalni sekretar "Prosvje-

te# Rade Dragojevi}, a u publi-

ci je bilo i vi{e kwièvnika

i li~nosti iz svijeta umjetno-

sti, kao i Gatalovih zemqaka.

Do sada je na "Danima srp-

ske kulture# prikazana pred-

stava "Delirijum tremens# Be-

ogradskog dramskog pozori{ta,

odràno kwièvno ve~e Sve-

tislava Basare i odràn kon-

cert bra}e Teofilovi} pod na-

zivom "ûvari sna#.

Za nedjequ predvi|ena je

projekcija filmova "Sedam i

po# Miroslava Mom~ilovi}a i

"Pad Krajine# Filipa [var-

ma, dok }e se izlo`ba li~kog

slikara Stojana Aralice odr-

àti od 27. decembra do 11. ja-

nuara 2008.

Mediji su "Danima srpske

kulture# posvetili dosta pro-

stora, a do sada odràni progra-

mi izazvali su i ve}i interes

od o~ekivanog. "Prosvjeta# je

centralna kulturna ustanova

Srba u Hrvatskoj sa vi{e od 50

pododbora i vi{e hiqada ~la-

nova {irom zemqe. ¥

ZAGREBA^KI

"

DANI SRPSKE KULTURE"

Kwièvno ve~e Veselina Gatala

Posjetioci zagledani u slike: Zemqa sveop{ta majka

MOSKVA - Ovogodi{wi la-

ureat ruske kwièvne nagrade

"Ruski Buker-2007#, koja se do-

djequje za najboqe kwièvno

ostvarewe na ruskom jeziku, je

pisac Aleksandar Ili~evski,

saop{tio je predsjednik ̀ irija,

prozaik Asar Epel, prenio je

Tanjug.

- Posao ̀ irija nije bio lak,

konkurisalo je 78 djela, a u ko-

na~nom izboru se odlu~ivalo

izme|u dva, "Matisa# Aleksan-

dra Ili~evskog i "Kraja

igle#Jurija Maleckog - rekao je

Epel, prenela je agencija RIA

"Novosti#.

Aleksandar Ili~evski (36)

ro|en je u Azerbejxanu, a po

obrazovawu je fizi~ar.

Po~eo je da pi{e kada je

imao 20 godina i za kratko vri-

jeme objavio dva romana -

"Nafta# (1998) i "Dom u Me{e-

ri#(1999) - kao i tri zbirke pje-

sama.

Roman "Matis# je i ove go-

dine bio u uèm izboru te pre-

sti`ne nagrade.

"Matis# govori o biv{em

fizi~aru koji u traèwu slo-

bode dobrovoqno postaje klo-

{ar i ̀ ivi u moskovskoj metro

stanici. Kwièvna nagrada

"Ruski Buker# ustanovqena je

1991. godine, radi populariza-

cije ruske proze, obezbje|ivawa

komercijalnog uspjeha kwige i

o~uvawe tradicija ruske lite-

rature. ¥

LAUREAT

"

RUSKOG BUKERA" ALEKSANDAR ILIÊVSKI

@ivot u moskovskom metrou

GRADI[KA - Solisti~ki

koncert dje~ijeg hora "Bubama-

ra# gradi{ke Osnovne muzi~ke

{kole "Branko Smiqani}# odr-

àn je u ~etvrtak u sali Sredwe

stru~ne i tehni~ke {kole u Gra-

di{ci. Dje~iji hor "Bubamara#,

prema rije~ima vr{ioca du`no-

sti direktora ove muzi~ke {ko-

le Branislave Mihalenko po-

stoji godinu dana, a okupqa dje-

cu uzrasta od tri do sedam godi-

na, dva puta sedmi~no.

Vesele "Bubamare# su pred

brojnom publikom svih uzrasta

izvele 12 pjesmica, a uz wih su

nastupili i u~enici gradi{ke

muzi~ke {kole sviraju}i nume-

re na klaviru, harmonici, gita-

ri i violini. Najmla|i u publi-

ci pjevali su i plesali sa "Buba-

marom# uz pjesmice "Ivin voz#,

"Bumbar i bubamara#, "^vorak#,

"@abqe selo#, "Razbole se lisi-

ca#,"Stonoga#, "Kad si sretan#,

"îzma glavu ~uva#, "Rokeri i

xezeri#, "Deda mraz#, a za kraj

publici je otpjevana "Uspavanka

za bubamaru#.

- "Bubamara# trenutno ima

35 ~lanova, a ovo nam je peti na-

stup. ̂ etiri su odràna u na{em

gradu, a jedan nastup smo imali u

Kozarskoj Dubici - rekla je Mi-

halenko i istakla problem ne-

dostatka adekvatnog prostora u

gradu za nastupe ovog tipa.

Kad bude zavr{ena obnova

gradi{kog Doma kulture, napo-

menula je ona, Gradi{~ani }e

mo}i vidjeti "Bubamaru# u pra-

vom svjetlu. ¥ B. Ra.

BIJEQINSKI hor "Srba-

dija# obiqeìo je nedavno pet-

naestogodi{wicu uspje{nog ra-

da humanitarnim koncertom u

crkvi Svetog \or|a u Bijeqi-

ni. Pjeva~ko dru{tvo sa soli-

stima Vericom Peji} sopranom

i Sini{om Paji}em baritonom,

izvelo je program duhovne mu-

zike doma}ih kompozitora.

Pored Srbadije na ovom kon-

certu nastupio je i dje~iji hor

"Mokrawac# pod dirigentskom

palicom Jelene Trakilovi}.

Na koncertu, kome je prisu-

stvovao veliki broj qubiteqa

duhovne muzike, prikupqeno je

pet hiqada maraka za Udruè-

we presvete Bogorodice Troje-

ru~ice osnovano radi pomo}i

djeci sa posebnim potrebama.

Srpsko crkveno pjeva~ko

dru{tvo "Srbadija# osnovano

je 1898. godine, a wegov rad ob-

novqen je 1992. godine. Oku-

pqa osamdesetak ~lanova i or-

ganizator je me|unarodnog fe-

stivala horske muzike "Majske

muzi~ke sve~anosti# koji se

od 2002. godine odràva u Bi-

jeqini .

¥ V. J.

BIJEQINSKI HOR

"

SRBADIJA"

Jubilej obiqeèn humano{}u

NASTUP DJEÎJEG HORA U GRADI[CI

Let malih bubamara

8. i 9. decembar 2007. KULTURA

ISTO^NO NOVO SARA-

JEVO - Mladi bawolu~ki glu-

mac Du{ko Mazalica i ~lano-

vi Kraqeva~kog pozori{ta Mi-

lija Vukovi}, Biqana Konstan-

tinovi} i Sla|ana Nestorovi}

Risti}, obiqeìli su u ~etvr-

tak tre}e festivalsko ve~e ma-

lih scena - monodrama Srpske

koje se odràva u Isto~nom No-

vom Sarajevu.

Tekst "Peki}eva traka -

dnevnik du{e#, koji je kwièv-

nik Borislav Peki} napisao u

formi eseja, nije bilo jedno-

stavno prevesti na dramski je-

zik i, kao monodramu, postavi-

ti na scenu. Zbog toga je redi-

teq Goran Damjanac, koriste}i

tehnike filma i radio drame,

nastojao da razbije tu formu i

predstavu u~ini zanimqivijom.

- Igra glumca je, na neki na-

~in, bila podvojena. Ona se kre-

}e od tuma~ewa lika Borisla-

va Peki}a, do slobodnog tuma-

~ewa glumca u odnosu na Peki-

}ev tekst. Mi se nismo trudi-

li da dokumentarno prikaè-

mo Peki}ev lik i isti~emo we-

gove privatne osobine, jer bi

to bilo morbidno. Jednostavno

smo poku{ali da slobodno tu-

ma~imo ono {to je pisao. Me-

|utim, nismo se libili ni da

pobjegnemo od wega i da stane-

mo iza onoga {to je on napisao

- objasnio je rediteq Damjanac.

Glumcu Du{ku Mazalici je

po drugi put pripala uloga pozna-

te li~nosti. Nakon Petra Ko~i-

}a, u ovoj monodrami predstavio

nam je i lik Borislava Peki}a.

- Iako je ovo monodrama, u

woj imamo autorsku muziku Al-

berta Savi}a koji uìvo svira

saksofon, te filmske sekvence

i glas sa magnetofonske trake.

Tu je, naravno i Peki} koji do-

~arava svoje unutra{we bi}e

koje se najvi{e odraàvalo u

situacijama kada je on sam. Na

taj na~in smo htjeli da prika-

èmo wegov portret, odnosno

wegov dnevnik du{e - rekao je

Mazalica.

Interesantno {tivo Gor-

dana Mihi}a "Gospodin Foka#

izazvalo je izvrsne reakcije pu-

blike u Isto~nom Sarajevu. Za

razliku od dalekih sedamdese-

tih godina, kada je snimana TV

drama sa sjajnim Cicom Pero-

vi}em i Nedom Spasojevi}, da-

nas je "Gospodin Foka# ne{to

opu{teniji. Novi {arm staroj

predstavi, koja govori o otu|e-

nosti i usamqenosti, dali su

glumci Kraqeva~kog pozori-

{ta.

- Danas, naro~ito u veli-

kim sredinama, imamo bezbroj

primjera otu|enosti koju smo

uvezli iz takozvanog zapadnog,

demokratskog sistema gdje se sa-

mo juri za novcem. Izgubili smo

smisao za komunikaciju, zatvo-

rili se u sebe, nemamo vremena

za prijateqe, porodicu, djecu.

Sve smo bacili iza le|a - izja-

vio je glavni glumac Milija Vu-

kovi}.

Wegova partnerka u pred-

stavi, koja tuma~i lik usamqe-

ne kom{inice An|e, Biqana

Konstantinovi} rekla je da smo,

bez obzira u kojem okruèwu

ìvimo, svi u neku ruku usa-

mqeni.

- Ovo je pri~a o usamqenim

qudima i otvorenom {armu è-

ne koja na prostodu{an na~in po-

ku{ava da pridobije toplinu mu-

{karca koji stanuje u wenoj bli-

zini. Po{to je danas usamqe-

nost jako izraèna, ovom pred-

stavom smo ipak èqeli pruì-

ti neku nadu, pa je An|elija na-

{la ruku za koju }e se uhvatiti -

objasnila je Konstantinovi}ka.

@iri u kome se rediteq

Predrag Mitrovi}, glumica

Qiqana \uri} i pozori{ni

radnik Batri} @arkovi} do-

dijeli}e i ove godine nagra-

du za najboqu predstavu sa vi-

{e lica i najboqu monodra-

mu Festivala, a Turisti~ka

organizacija Grada Isto~no

Sarajevo nagradu najboqoj

glumici i najboqem glumcu

festivala.

Pokroviteqi ove presti-

`ne kulturne manifestacije su

Ministarstvo prosvjete i kul-

ture Republike Srpske, Grad

isto~no Sarajevo i op{tine

Isto~no Novo Sarajevo i Is-

to~na Ilixa.

¥ V. BUGARIN

TRE]E FESTIVALSKO VEÊ MALIH SCENA - MONODRAMA SRPSKE

19

DNEVNIK DU[E I GOSPODIN FOKA Izvedena monodrama

"

Peki}eva traka - dnevnik du{e"

Udruèwa dramskih umjetnika Srpske i predstava

"

Gospodin Foka" Kraqeva~kog pozori{ta

ZATVARAWE

Ve~eras (u subotu) prije

progla{ewa pobjednika i za-

tvarawa festivala, planira-

no je prikazivawe monodra-

me "@iveo ìvot Tola Ma-

nojlovi}# koji }e po tekstu

Mome Dimi}a izvesti beo-

gradski glumac Petar Kraq.

Nakon toga, publika }e sigur-

no uìvati u gostovawu Ate-

qea 212 iz Beograda, ~iji

glumci }e se predstaviti dje-

lom Meri Xounsa "Xepovi

puni kamewa#.

\Scena iz predstave "Gospodin Foka": Pri~a

o usamqenim qudima

\Du{ko Mazalica: Rasvijetlio Peki}ev lik

BAWA LUKA - U Muzi~-

kom paviqonu Banskog dvora

Kulturnog centra u parku "Pe-

tar Ko~i}# u ~etvrtak ve~e je

odràna promocija Zbornika

festivala dje~ije poezije

"\ur|evdansko dje~ije carstvo

- Tamaris 2007#. Prisutne su

zabavqale sestre, ~etrnaesto-

godi{wa Aleksandra i dvana-

estogodi{wa Teodora Bilano-

vi}, u~enice bawolu~ke Mu-

zi~ke {kole "Vlado Milo{e-

vi}#.

U Zborniku se nalazi vi{e

od 150 pjesama tridesetak mla-

dih pjesnika, a Festival je pr-

vi put organizovan ove godine

u sklopu manifestacije "\ur-

|evdansko dje~ije carstvo - Ta-

maris 2007#.

- Bilo je oko 30 finalista.

Gotovo 1500 radova nam je sti-

glo iz Republike Srpske, Sr-

bije i Crne Gore, ~ak i iz We-

ma~ke, a od tih finalista iza-

brali smo najboqe i oni su

{tampani u Zborniku. Kritike

onih koji su ~itali ove radove

i pjesme su izuzetno pozitivne

- rekao je direktor festivala

Slobodan Sto{i}.


zbornike }e dobiti sve {kole

u Republici Srpskoj, svi u~e-

snici festivala i sponzori.

Osim Festivala dje~ije po-

ezije, manifestacija se sasto-

jala u takmi~ewu bawolu~kih

osnovnih {kola u kulturnom i

zabavnom programu, kreativ-

nim radionicama za aranì-

rawe cvije}a, takmi~ewu naj-

boqih recitatora, gostovawu

dje~ijih pjesnika iz Srbije i

Republike Srpske, izboru naj-

boqeg dje~ijeg {kolskog li-

sta...

- O svim nagradama odlu~i-

vao je ìri u sastavu predsjed-

nik Ranko Pavlovi} i ~lanovi

Slobodan Stani{i} i Tode Ni-

koleti} - rekao je Sto{i}.

Promociji nisu prisustvo-

vala sva djeca u~esnici festi-

vala, ali oni koji jesu, ~itali

su svoje pjesme.

- Na ovaj na~in ne promovi-

{emo samo Zbornik, ve} obja-

vqujemo da raspisujemo novi

konkurs za sqede}i festival,

sada malo ranije, kako bi djeca,

a i ìri imali vi{e vremena

- rekao je Sto{i}.

U prvoj kategoriji, od pr-

vog do petog razreda, prvo mje-

sto je osvojila Milica Baji}

iz Bawe Luke, a u drugoj, od pe-

tog do devetog razreda, Uro{

Pajovi} iz Beograda.

Apsolutni pobjednik festi-

vala je porodi~na pjesni~ka ra-

dionica Koci} iz Ni{a, odno-

sno, Jefimija, Natalija i Ana-

stazija, dok je specijalna nagra-

da festivala dodijeqena Mi-

lici Weì} iz Bawe Luke.

- Nagradu sam dobila za iz-

uzetno poetsko otvarawe za pje-

smu "Bawa Luka#, a nagrada je

prva i prava potvrda mog rada

i truda - rekla je Milica We-

ì}. ¥ Q. RADI]

PROMOCIJA ZBORNIKA FESTIVALA DJEÎJE POEZIJE

PRVE POETSKE PAHUQE

U Zborniku se nalazi vi{e od 150 pjesama tridesetak

mladih pjesnika... Kritike onih koji su ~itali radove

i pjesme izuzetno su pozitivne, rekao Slobodan Sto{i}

\ Milica Weì}: Pripala joj specijalna nagrada

U BIV[EM domu Vojske

Republike Srpske u Derventi,

u ponedjeqak }e biti otvorena

izlo`ba "Akvareli i crteì

iz Fundusa Muzeja savremene

umjetnosti Republike Srpske#.

Nakon septembarske postav-

ke u MSURS, ova izlo`ba je u

oktobru gostovala u Centru za

kulturu "Ugqe{a Kojadinovi}#

u Srpcu, a zatim u Centru za

kulturu "Filip Vi{wi}# u

Ugqeviku. U okviru izlo`bi

bila su organizovana predava-

wa muzejskog pedagoga sa u~eni-

cima osnovnih i sredwih {ko-

la iz te dvije op{tine.

Istu "misiju# ova izlo`ba

treba da ostvari i postavkom

u Derventi, jer je cijeli pro-

jekat Muzeja savremene umjet-

nosti i zasnovan na ideji o po-

trebi da se {kolskoj popula-

ciji u svim op{tinama Repu-

blike Srpske pribliì rad

ove institucije, a mladim qu-

dima na human pedago{ki na-

~in predstave slikarske teh-

nike, od kojih su akvareli i

crteì svakako najpopular-

niji.

Izlo`bu u Derventi ~ini

tridesetak akvarela i crteà

iz bogate riznice na{eg Muze-

ja, autora Predraga Marjanovi-

}a, Bo{ka Ku}anskog, Sloboda-

na Draga{a, \or|a Petrovi}a,

Miroslava [uteja, Svetlane

Plazoni}-Driènko, Zorana

Pavlovi}a... ¥ Q. R.

DIO FUNDUSA MSU U DERVENTI

Slike na to~kovima

SARAJEVO - Sarajevo

film festival (SFF), ~ije }e

naredno izdawe biti odràno

od 15. do 23. avgusta, najavio je no-

vi program namijewen podr{ci

mladim talentima iz regiona -

projekat "Sarajevo grad filma#,

koji }e im omogu}iti snimawe

niskobuxetnih kratkih filmo-

va, prenijele su agencije.

Nakon uspje{ne realizaci-

je prvog izdawa "Sarajevo ta-

lent kampusa#, namijewenog

stru~nom usavr{avawu mladih

filmskih stvaralaca iz zema-

qa jugoisto~ne Evrope, SFF

pokre}e projekat "Sarajevo

grad filma# u vidu fonda koji

}e u~esnicima Sarajevo talent

kampusa omogu}iti snimawe ni-

skobuxetnih kratkih filmova

(igranih, dokumentarnih ili

animiranih) inspirisanih gra-

dom Sarajevom.

Saradwu Vlade FBiH i

SFF na tom projektu najavili

su premijer FBiH Nexad Bran-

kovi} i ministar kulture i

sporta FBiH Gavrilo Graho-

vac tokom prijema za u~esnike

prvog Sarajevo talent kampu-

sa, odrànog ove godine u okvi-

ru 13. SFF-a.

U~esnici prvog Sarajevo

talent kampusa aplicira}e kao

produkcijski timovi sastavqe-

ni od tri osnovna ~lana produ-

centa, rediteqa i glumca iz naj-

mawe dvije razli~ite zemqe.

Na taj na~in, SFF }e potaknu-

ti saradwu me|u autorima ~i-

ji rad predstavqa budu}nost re-

gionalne kinematografije.

Fond "Sarajevo grad fil-

ma# obezbijedi}e grantove za

najmawe ~etiri tima i omogu-

}iti im da pokaù znawe u re-

alizaciji konkretnog filmskog

projekta.

Javni konkurs za u~e{}e u

projektu "Sarajevo grad fil-

ma# bi}e uskoro objavqen, a bi-

}e otvoren do 1. februara 2008.

godine.

Selekciju projekata obavi-

}e stru~ni ìri sastavqen od

filmskih profesionalaca iz

BiH i inostranstva, a rezulta-

ti }e biti objavqeni u februa-

ru 2008. godine. Period od 1.

marta do 1. jula 2008. godine

predvi|en je za realizaciju

filmskih projekata u Sarajevu.

Prezentacija i promocija

ostvarenih projekata bi}e odr-

àna tokom drugog "Sarajevo

talent kampusa#, u okviru 14.

SFF-a. Organizatori SFF-a

o~ekuju da }e tim projektom zna-

~ajno doprinijeti predstavqa-

wu i stru~nom usavr{avawu

mladih autora iz regiona, a

ujedno i promociji grada Sara-

jeva. ¥

NOVI PROGRAM SARAJEVO FILM FESTIVALA

Podr{ka doma}oj kinematografiji

PRVA predstava Dje~ijeg muzi~-

kog pozori{ta Srebrenica bi}e pre-

mijerno izvedena 16. decembra u veli-

koj sali Doma kulture Srebrenica.

Djeca od {est do 14 godina, izve{}e

predstavu ~ija je tema "Crvenkapa i

vuk#, saop{teno je iz Dje~ijeg muzi~-

kog pozori{ta Srebrenica. Dje~ije

muzi~ko pozori{te Srebrenica osno-

vano je 11. septembra ove godine sa ci-

qem da doprinese razvoju kulture i

stvori prepoznatqivu kulturnu in-

stituciju u Srebrenici.

¥ A. R.

U BIJEQINI je po~et-

kom novembra osnovan novi

kwièvni klub koji nosi ime

velikog srpskog epskog pjesni-

ka Filipa Vi{wi}a. Prema

rije~ima predsjednika Kwi-

èvnog kluba "Filip Vi-

{wi}# pjesnika Milana Niko-

li}a, ovaj kwièvni klub ne-

ma namjeru da se "nadme}e# sa

ve} postoje}im kwièvnim

klubovima u Bijeqini, nego da

afirmi{e mlade pjesnike. On

je rekao da su bijeqinski pje-

snici svoj kvalitet dokazali

osvajawem brojnih nagrada.

Ideja o osnivawu ovog kwièv-

nog kluba, prema rije~ima Ni-

koli}a, rodila se kada su uvidje-

li da postoje}e institucije kul-

ture u Bijeqini nemaju dovoq-

no sluha ni voqe da se posvete

afirmaciji mladih pjesnika.

- Klub trenutno broji 21

~lana i dvije tre}ine na{ih

~lanova su sredwo{kolci, ve-

}inom iz Gimnazije "Filip Vi-

{wi}# iz literarne sekcije

profesora Aleksandre Nova-

kovi} koji weguju qubav prema

stihu, {to su i dokazali na

brojnim takmi~ewima gdje su

osvajali brojne nagrade - rekao

je Nikoli} za "Glas Srpske#.

Osniva~ka skup{tina Klu-

ba kwièvnika "Filip Vi-

{wi}# odràna je 9. novembra

ove godine u Narodnoj bibli-

oteci "Filip Vi{wi}#. Ovim

povodom odràno je i pjesni~-

ko ve~e na kojem su svoje stiho-

ve, osim mladih bijeqinskih

pjesnika, govorili i Radomir

D. Mitri} i Mirko Vukovi}

iz Bawe Luke. ¥ M. P.

DJEÎJE MUZI^KO

POZORI[TE SREBRENICA

Premijera

"

Crvenkape"

OSNOVAN KWI@EVNI KLUB "FILIP VI[WI]"

Zbirni centar mladih pjesnika

1542 - Ro|ena je Meri Stju-

art, {kotska kraqica od 1560.

Zbog prokatoli~ke politike

bila je primorana da abdicira

1567. i da se skloni u Engle-

sku, gdje je dospjela u zatvor i

poslije 18 godina zato~eni-

{tva pogubqena (1587) pod op-

tu`bom da je pripremala zavje-

ru protiv engleske kraqice

Elizabete Prve.

1626 - Ro|ena je {vedska

kraqica Kristina Augusta.

Kraqica u {estoj godini

(1632), krunisana 12 godina ka-

snije, jedna od najobrazovanijih

èna Evrope, bila je mecena

nauke i kwièvnosti i na dvo-

ru je okupqala u~ene qude, me-

|u kojima i francuskog filo-

zofa Dekarta. Prisiqena da

abdicira 1654. godine, pre{la

je u katoli~anstvo i ìvjela

po evropskim gradovima. Sa-

hrawena je u crkvi Svetog Pe-

tra u Rimu.

1824 - Ro|en je srpski pisac

Jakov Igwatovi}, tvorac i naj-

zna~ajniji predstavnik reali-

sti~kog romana u srpskoj kwi-

èvnosti ("Trpen-spasen#,

"Milan Naranxi}#, "ûdan

svet#, "Vasa Re{pekt#, "Ve~i-

ti mladoèwa#, "Stari i novi

majstori#).

1832 - Ro|en je norve{ki

pisac Bjernstjerne Martinius

Bjernson, dobitnik Nobelove

nagrade za kwièvnost 1903,

vode}a li~nost norve{kog i

nordijskog kulturnog ìvota

u 19. vijeku. Kwièvnu slavu

stekao je pripovijetkama "Si-

neve Sulbaken#, "Arne#, "Sre-

}an dje~ak#, kojima je otvorio

novu epohu norve{ke proze.

1854 - Papa Pije Deveti

proglasio je dogmu o bezgre-

{nom za~e}u Bogorodice.

1863 - Britanski bokser

Tom King postao je prvi svjet-

ski {ampion u te{koj katego-

riji, pobjedom nad Amerikan-

cem Xonom Hinanom.

1865 - Ro|en je finski kom-

pozitor Jan Sibelijus, ~ije dje-

lo je inspirisano finskim

folklorom, posebno epom "Ka-

levala# (simfonijska poema

"Finlandija#, uvertira "Kare-

lija#, "Tu`ni valcer#, violin-

ski koncert).

1925 - Objavqena je kwiga

Adolfa Hitlera "Majn kampf#,

u kojoj je izloèna koncepcija

"Novog poretka# i rasne supre-

macije Nijemaca.

1941 - SAD i Velika Brita-

nija su objavile rat Japanu, dan

poslije japanskog napada na ame-

ri~ku bazu u Perl Harburu na

Havajima. Wema~ka i Italija, u

skladu sa obavezama iz Trojnog

pakta, objavile su rat SAD.

1954 - Srpski i hrvatski pi-

sci i lingvisti postigli su No-

vosadski dogovor o srpskohrvat-

skom kwièvnom jeziku, koji je

potpisalo 25 uglednih stru~wa-

ka za jezik. Zakqu~eno je da je na-

rodni jezik Srba, Hrvata i Cr-

nogoraca jedan jezik s dva izgo-

vora, da su oba pisma - }irili-

ca i latinica - ravnopravna i

da jezik ima zajedni~ki pravo-

pis.

1978 - Umrla je izraelska

dràvnica Golda Meir, prva

èna premijer Izraela (1969-

1974).

1980 - U Wujorku je ubijen

biv{i ~lan "Bitlsa# Xon Le-

non. Ubio ga je mentalno pore-

me}eni oboàvalac Mark Dej-

vid ̂ epmen, koji je kasnije osu-

|en na doìvotni zatvor.

1991 - Lideri Rusije, Bje-

lorusije i Ukrajine Boris

Jeqcin, Leonid Krav~uk i

Stanislav [u{kevi~ potpi-

sali su u Minsku Belove`ski

sporazum o formirawu Zajed-

nice nezavisnih dràva. Time

je prestao da postoji Sovjetski

Savez.

2000 - U Otavi je odràn

prvi svjetski samit posve}en

kulturi i umjetnosti, na ko-

jem je osnovana Me|unarodna

federacija agencija za podr-

{ku umjetnosti.

2001 - Umrla je Frensis Eli-

zabet Snajder Holberton (84),

jedna od pionira kompjuterskog

programirawa. Ranih 40-ih pro-

gramirala je revolucionarni

ENIAK digitalni kompjuter za

ameri~ku vojsku, a kasnije je u~e-

stvovala u kreirawu kompjuter-

skog jezika KOBOL i FOR-

TRAN. ¥

Prepu{tamo ~itaocu tok

pri~e Radovana Tunguza Neve-

siwskog, kako ju je, preuzev{i

je od Stojana Kova~evi}a, unio

u svoju najboqu pripovijetku

"Zduha}#. Jezik smo u woj dje-

limi~no osavremenili, ne bi-

smo li je ~itaocu pribliìli.

"... Bilo je to jedne grdne

zime, snijeg pritiskao herce-

gova~ke planine, rekao bi: ni-

kad ne}e iskopweti, i toliko

dodijao da ~ovjek ne moè da za-

misli da je ikad bilo kopno,

kako bje{e tada. I najdubqe

doline i jaruge zasute. I lini-

jama, kuda su nekad samo ptice

proletjele, sada poska~e {um-

ska zvjerka i ostavqa {arene

tragove po swe`noj povr{ini.

Drvqe utonulo u debele sme-

tove, pa do{la brda obla kao

iz sira istesana. Me}ava vije

dnevno-no}no, gradi smetove,

ru{i staje i obore, otiska la-

vine, mrzne putnike, probada

stoku - ne da oka otvoriti. Kur-

jaci u ~oporima krstare izme-

|u sela, dozivaju se i hajdu~ki

pripremaju busije i{~ekuju}i

plijen, kowa il' junaka, il' sta-

do bjelorunih ovaca i koza mu-

zara. No}u ~uje{ kako lisica

{tek}e prikradaju}i se koko-

{iwcima dok je torni psi ne

osjete i basistim laveòm

otjeraju.

ûdak iz mraka

Ve~e nagiwe, oblaci obuj-

mili horizont, kao bijelu zje-

nicu. Iz wih ~as polije}u zvje-

zdaste pahuqice snijega; ~as se

ospe hladan pqusak susweì-

ce, ~as, pak, doqe sa zemqe pr-

{ti prhutqavac pod suvim fi-

jucima raspomamqenog vjetra,

koji obr}e - sad vlagom s juga,

sad surovom hladno}om sa sje-

vera. Iglenasto iwe probada

mlade {umske gran~ice. Nigdje

ìve qudske du{e da se promo-

li; sve se to skupilo u svoje ku-

}erke pa se grije uz debele kla-

de i tro{i sabranu zimnicu ko-

liko je kome Bog dao i slu~aj i

trud donio. Dok negdje oko ve-

~erwe molitve, taman uku}ani

ve~erali, a pred ku}om Rada

Kova~evi}a u Sr|evi}ima zazva

~ovjek:

- Oooo doma}ine! Otvaraj!...

Rade pritr~a, od{krinu

vrata na kolibi, nadvi ruku nad

~elom i zagleda se u pomr~inu,

u jedan crni predmet, koji bi,

kad se ne bi micao, mogao zami-

sliti kao kakvu pawinu, kao

~ovjeka i ìvotiwu.

- Ko je? Naprijed! [ta si

stao? - zavika Rade s praga i

poma~e se da namjernik u|e.

- Evo ja, Rade. Zar me ne po-

znaje{? - javi se gost, u{av{i

unutra.

- O, ti si, Mato. Odakle sad,

po ovom kijametu i nevremenu -

za~udi se Rade.

- Ne pitaj, no podstakni va-

tru, promrzao sam, pa mi pro-

stri! Ne{to mi je... onako, zna{.

Ma poùri, ako èli{ dobro

bratu hri{}aninu! - naredi Ma-

to, pa se prima~e ogwi{tu.

Doma}ica mu skine struku,

bje{e se uko~awila od mraza i

pobijeqela od snijega, te je obje-

si da se raskravi, pa mu izu obu-

}u, stavi uz vatru da se su{i.

Mato se raskre~i nad ogwem, te

mu se otopi{e zamrzli vrhovi

od per~ina i ledenica od brka,

raskravi guw koji skide sa se-

be, i poosu{i{e ga}e. Uto Ra-

de namignu na doma}icu, te ona

prostrije slame, a po woj ra{i-

ri pokriva~. Mato se opruì

koliko je dug i {irok... ̂ im le-

è, proteè se, podavi ruke pod

vrat, prevrnu o~ima pa se umi-

ri da ga stra{no bje{e pogle-

dati.

Rade se sjeti {ta je, pritr-

~a i pokri ga powavom, xarnu

vatru, nabaca novih cjepanica

na ogwi{te, te zapovijedi dje-

ci da se ne primi~u zduha}u - da

se ne bi prestravila.

- A, ho! Ovo je zli ~as za ne-

koga. Bi}e belaja, vidim - pro-

{apta doma}in doma}ici, lije-

ù}i s druge strane vatre. Po-

spa{e.

Svanu. Uku}ani se ispodiza-

{e. Mato spava. Prispje ru~ak.

Mato spava. Niko ne smije ni po-

ku{ati da ga bu-

di. Opet se smrk-

nu. Mato spava.

Prispje ve~era;

uku}ani ve~era-

{e. Mato spava.

Ovlada no}. ê-

qad opet polije-

ga{e. Mato spa-

va. Opet se razda-

ni, doma}i pou-

staja{e. Mato

spava.

Tek negdje

oko podne zduha}

se povrtje, krik-

nu, |ipi kao mah-

nit, a izbe~i ona

dva crna oka kao

avet:

- O-oh pogi-

bije! - jeknu. -

Rade, brate! Vi-

dje li? Ah, za-

lud mi muka!

Umalo i glavom

ne platih, a ne

mogoh pomo}i.

Izgibo{e!

- [ta je, Ma-

to, ako Boga

zna{? Ko izgi-

be? - viknu Ra-

de usplahireno,

zinu, unose}i se

Mati u prsa da {to boqe ~u-

je {ta }e kazati.

- Manojlovi}i pod Kqu-

~em (kod Gacka) - odgovori

Mato, snu`den. - Zna{ da je

pokojni Vuk Manojlovi}

i{ao s nama. Sje}a{ li se

one zle zime prije deset go-

dina, kad umalo sve ne pro-

pade da ne bi Vuka i one na-

{e djevojke iz Golije plani-

ne. Wih dvoje nadja~a{e pri-

morske vjedogowe (zduha}e) -

i preote{e im dobru godi-

nu. Zato su mu zle zduhe bi-

le du{mani, wemu i wegovu

svakome. Evo, sad mu se osve-

ti{e: obori{e mu lavinu na

ku}u, pritisko{e i ènu i

djecu i stoku. Ni{ta mu ì-

vo ne preosta...

Sam protiv

trista

Otkako legoh, sve dosad

se bih i gonih sa wima, ali

gdje }e{ ti na kraj iza}i sa

|avoqom silesijom! Wih

trista, a ja sam, a niko mi

nema da prite~e u pomo}. Tu-

kosmo se sva~im {to nam je

dolazilo do ruku: kamewem,

gredama, li{}em, mlinskim

to~kovima, vodenim kapima,

drvqem, kladama, korije-

wem... Koja vajda! Primorke

mi preote{e, pa i pobi{e

onu zlosre}nu ~eqad. Pro-

kleti da su. Oh, do Boga!..

Po{to dobro pojede, Ma-

to se opremi, priteè opan-

ke, uprti torbu, uze ~udo-

tvorni {tap, i krenu. Nudio

ga Rade da ostane, uzalud. On

zahvali na do~eku i ode kao

prebijen od àlosti. Vrije-

me se bilo sti{alo; vjetra

ni za lijeka, snijeg se usi-

drio, oblaci potaw~ali i

razmakli, a pokoji se komad

neba kadikad ukaè. Dan, kao

zimski, lijep. Nijedan se su-

vi listi} nije pomjerio, pa

ni slamka na krovu kolibe.

Sustopice za Matom iza-

{ao je i Rade iz ku}e. Kako

izbi na prag, zastade u ~udu.

U snijegu cijelcu, u smjeru

kojim je Mato oti{ao, samo

se prtina i trag od deset sto-

pa i koraka vidio: daqe ni-

gdje ni{ta. Kao da je putnik

u zemqu propao ili u obla-

ke odletio.

Zduha kao zduha! Ko ti

jo{ wene puteve moè doku-

~iti!

I zaista, sutradan stiè

glas: lavina je pritisla ku-

}u Vuka Manojlovi}a, ugu-

{ila mu ènu, djecu i sve-

koliku stoku. ¥

(Nastavi}e se)

- O, oh pogibije - jeknu Mato Glu{ac i prenu se iz dugog

sna u Radinoj ku}i, gdje je svratio da se ogrije

i preno}i

"

jedne grdne zime". Usplahiren, doma}in

viknu:

"

[ta je, Mato, ako boga zna{? Ko izgibe?"

- unose}i mu se u lice da ga boqe ~uje.

- Manojlovi}i pod Kqu~em kod Gacka - re~e Mato,

pri~aju}i kako se u snu uzalud borio sa

"

|avolom

silesijom" (zduhama) iz Primorja

MITOLO[KE PRIÊ - DOBRI I ZLI DUHOVI 2.DOGODILO SE NA

DANA[WI DAN

2000 - Umro je srpski

slikar nadrealista Mili}

Stankovi}, poznat kao Mi-

li} od Ma~ve.

Mili} od Ma~ve

OSVETA \AVOQE SILESIJE

Zduhe, stuhe, zduha~i, stuva~i, vile, cikavci, drekavci, proroci, vje{tice, zmajevi i drugi izrazi

u Hercegovini, Crnoj Gori, Primorju i Sanxaku nazivi su za dobre i zle duhove

@arko JAWI]

Hroni~ar Joanikije Pamu~ina

- zabiqeìo mnogo pri~a

o natprirodnim bi}ima

u Hercegovini

1638 - Umro je dubrova~-

ki barokni pjesnik Ivan

Gunduli}, najzna~ajniji pje-

snik ju`noslovenskog pod-

ru~ja u 17. vijeku. Pisao je

mitolo{ke drame i roman-

ti~ne tragikomedije, a naj-

vrednija wegova djela su

lirski ep "Suze sina raz-

metnoga#, juna~ki ep "Os-

man# i pastirska igra "Du-

bravka#, koja zavr{ava ~u-

venom himnom slobodi.

Gunduli}

PRIJATEQSTVA su su-

per - onda kada je zaista rije~

o prijateqstvima. Naàlost,

nije nikakva rijetkost da vas

oni koje smatrate prijateqi-

ma zapravo iskori{}avaju. Ta

situacija je naro~ito ~esta

ako se osje}ate nesigurno i

voqni ste da toleri{ete mno-

go toga samo da biste bili u

ne~ijem dru{tvu.

Tipi~an primjer: vi ste

stidqivi i nesigurni, i ne ide

vam dobro ni upoznavawe s qu-

dima ni odbrana svog stava ako

mu se va{e dru{tvo protivi.

A onda vas kao prijateqicu

prihvati djevojka koja je jedna

od glavnih "faca# u {koli

(vaì i za momke, zapravo, i

moè se desiti da vas na na~in

koji }emo opisati tretira ci-

jela ekipa, a ne samo jedna oso-

ba). U po~etku ste presre}ni,

jer vam je ranije bilo te{ko da

se upoznate s bilo kim, a sada

se druìte s jednom od glav-

nih faca u {koli i jo{ vas

upoznaje s ostalim facama.

Nije da vas ti ostali treti-

raju na isti na~in kao i wu

(vi{e vas gledaju kao {to bi

se gledala ne~ija ma~ka: tu je,

ne smeta mnogo, povremeno je

zabavno poigrati se s wom, a

moè se ignorisati kad weno

prisustvo dosadi), ali, nema

veze, glavno je da ste u wiho-

vom dru{tvu. Wihovo pona{a-

we prema vama sigurno }e se

popraviti jednom kad im se do-

kaète odano{}u i time {to

radite ono {to se od vas tra-

ì. A traè vam sve i sva{ta,

naro~ito ta prijateqica.

Prakti~no joj izigravate po-

tr~ka; radite umjesto we sve

{to se woj ne radi, a mora to

da obavi.

Ma koliko va{e po~etno

odu{evqewe {to se kona~no s

nekim druìte - i to jo{ s fa-

cama! - bilo veliko, uz opisa-

ni tretman ono vremenom iz-

blijedi i sve vi{e se osje}a-

te kao da ste wena robiwa, a

ne prijateqica. Razgovor tu

nije od velike pomo}i. Osobu

koja vas tretira kao potr~ka

nije briga kako se vi osje}ate,

ni da li vam se takav odnos do-

pada. Niti bi je ideja da biste

mogli da prestanete da se dru-

ìte s wom ne{to posebno

uzrujala; ubrzo bi bez ve}ih

problema na{la nekog drugog

da tr~kara za wu.

[ta se radi u ovakvoj situ-

aciji? Razmisli se {ta je ono

{to èlite. Ako vam je glav-

no da budete vi|eni s facama,

nastavite kao i dosad - jeste da

}ete se osje}ati iskori{}eno

i da }ete morati da progutate

sopstveni ponos, ali }ete bi-

ti vi|eni s facama. A ako è-

lite prijateqe kojima }e bi-

ti stalo do vas, sklonite se od

onih koji vas tretiraju kao

slu{kiwu i osvrnite se malo

oko sebe, sigurno }ete nai}i

na one koji mo`da i nisu me-

|u popularnima, ali umiju da

cijene i po{tuju prijateqe, a

kao robove ne tretiraju nikog.

Mala napomena: ne}e svako

ko je "faca# da gleda na qude

oko sebe s visine, niti da ih

tretira kao sluge, ima i me|u

"facama# prijatnih osoba, sa-

mo ovaj tekst ne govori o wi-

ma nego o onim uobraènim. ¥

8. i 9. decembar 2007.FEQTON

20

NE DAJTE DA VAS PRETVORE U ROBIWU

KAKO SAZNATI KO VAM JE PRAVI PRIJATEQ

8. i 9. decembar 2007. VRIJEME, QUDI I DOGA\AJI

FUDBALSKI klub Napri-

jed iz Bawe Luke, uz pomo} re-

dakcije "Glasa Srpske#, klup-

ske prostorije pretvorio je u

svojevrstan sportski muzej koji

govori o bogatoj istoriji ovog

popularnog bawolu~kog kluba.

Kroz minule decenije iz Na-

prijeda su u Borac pre{li mno-

gi mladi talentovan igra~i ko-

ji su kasnije proslavqali bawo-

lu~ki fudbal: @arko Sabqi},

Brane Krivoku}a, Omer Jusi},

Pa{o Be}irba{i}, Muhamed

Ibrahimbegovi}, Damir [pi-

ca, Almir Filipovi}... Napri-

jed nije bio samo rasadnik do-

brih fudbalera. U wegovim re-

dovima stasali su mnogi mladi-

}i koji su kasnije bili ugledni

i po{tovani javni i dru{tveni

radnici: Du{an Oègovi}, Ja-

smin Latifi}, \uro Gluvaji},

Ivica Valen~i}, Qubomir

Klincov, Mesud Mulaomerovi},

Smajo Be}irba{i}...

Osniva~ Naprijeda bio je

Anto Jurin~i}, koji je, zajedno

sa Teofikom - To{om Maglaj-

li}em, godinama okupqao mla-

dost prekovrbaskog kraja, a Na-

prijed im je na izvjestan na~in,

bio i {kola ìvota.

O svemu tome, kao i o izu-

zetnim rezultatima ovog kluba,

govori izlo`bena postavka u

klupskim prostorijama, a dana-

{we rukovodstvo kluba sa pred-

sjednikom Brankom Kova~evi-

}em i direktorom êdomirom

[evarikom na ~elu ~uva uspome-

ne na veliku tradiciju kluba iz

Obili}eva. Nije stoga ni ~udo

{to je Naprijed organizator

turnira mladih "Memorijal Du-

{ka Oègovi}a# koji je ove godi-

ne okupio najpoznatije klubove

iz biv{e Jugoslavi-

je: Crvenu zvezdu,

Partizan, Sarajevo,

@eqezni~ar...

"Naprijedov-

ci# su izuzetno

privrèni svom

klubu, ali sa pono-

som isti~u da je on

uvijek bio filija-

la Borca i da se

oni s tom istinom

ponose. U klup-

skom muzeju nalaze

se i dvije fotogra-

fije Borca, onog

Borca koji je osvo-

jio Mitropa i Kup

Jugoslavije, a u te

dvije ekipe kao ru-

kovodioci i igra~i bi-

lo je ~ak {est fudbale-

ra i sportskih radnika koji su

sportski put po~eli u Naprijedu.

Sve u svemu, Muzej na Napri-

jedovom stadionu ~uva ne samo

sportsku istoriju jednog dijela

Bawe Luke, ve} uop{te govori o

vremenu koje je ostalo iza nas i

koje je kroz fotografije, doku-

mente i zapise ostalo sa~uvano.

¥ Pripremio Milenko

[UKALO

FUDBALSKI KLUB NAPRIJED IZ BAWE LUKE RASADNIK VRSNIH FUDBALERA

21

SPORTSKI MUZEJ U OBILI]EVUOsniva~ Naprijeda bio je Anto Jurin~i}, koji je, zajedno

sa Teofikom - To{om Maglajli}em, godinama okupqao mladost

prekovrbaskog kraja, a Naprijed im je, na izvjestan na~in, bio

i {kola ìvota. O svemu tome, kao i o izuzetnim rezultatima

ovog kluba, govori izlo`bena postavka

\Ilija Qubibrati}, Brane Pekez i Milorad Boji}: S trofejom

"

Glasa"

osvojenim 1976. godine

êdo [evarika: Direktor kluba odu{evqen muzejskom postavkom

\ Drage uspomene: Dio fotografija, crteà i zapisa kao svjedoci jednog vremena

\ Milorad Boji}: Podsjetio se na stare generacije Naprijeda

PREDSJEDNICI

Predsjednici, fudbaleri

i sportski radnici koji su svoj

sportski rad po~iwali u Na-

prijedu kasnije su bili veoma

uspje{ni predsjednici Fud-

balskog kluba Borac: @arko

Sabqi}, Ivica Valen~i}, To-

mo Mari}, Mesud Mulaomero-

vi} i Uro{ Kova~evi}.

FI[ER ISPRED SVIH

Muhamed Ibrahimbegovi},

popularni Fi{er, napravio je

najve}u sportsku karijeru od

svih fudbalera koji su nosili

dres Naprijeda. Bio je godina-

ma golgeter Borca, u{ao je u

"Klub 100#, to su oni fudba-

leri koji su u jugoslovenskoj

Prvoj ligi postigli stotinu

i vi{e golova. Bio je strije-

lac na onoj nezaboravnoj utak-

mici protiv Anderlehta kada

je Borac pobijedio sa 1:0 tada

najboqi klub Evrope i svije-

ta, u okviru Kupa pobjednika

kupova. Bio je reprezentati-

vac Jugoslavije. Veliku inter-

nacionalnu karijeru napravio

je i u turskom Fenerbah~eu.

\Jedan od eksponata: Fotografija ekipe iz 1976. godine

\Brane Pekez: Naprijedovac

"

od glave do pete"

\ Arsen Qubibrati}: Mladi prvotimac danas

nastavqa stopama uspje{nih prethodnika

TROFEJ "GLASA"

Muzej ukra{ava jedan od najstarijih klupskih trofeja, dar

redakcije

#

Glasa#. Naime, 1976. godine, povodom 25-godi{wice

kluba, na{a redakcija organizovala je u okviru proslave

godi{wice grada Bawa Luka,

#

Aprilski turnir# na kojem

su u~estvovali: BSK, @eqezni~ar, Vrbas, a Naprijed je bio

pobjednik.

8. i 9. decembar 2007.SLOBODNO VRIJEME

22

NOVI album Seke Alek-

si}, "Kraqica#, predstavqen

je u ~etvrtak uve~e u Beogra-

du na 25. spratu MPC "U{}e#,

a "kraqica srpske estrade#

goste je do~ekala u "novom

zvjezdanom stilu#: na stolo-

vima posuti kristali, upaqe-

ne svije}e, bijele ruè, sapu-

ni u obliku an|ela i nova ko-

lekcija za wegu sa potpisom

"Seka#, kreirana u saradwi

sa kompanijom "Boèn kozme-

tiks#.

Gosti su stizali sa cvije}em

i poklonima da bi uz Sekinih

novi hit "Aspirin#, potresnu

pjesmu o ̀ enskom pijanstvu i za-

bludama u disko ritmu i {ampa-

wac sa jagodama proslavili naj-

noviji domet doma}e estrade.

Bo{ko Jakovqe-

vi}, moderator pres

konferencije, na sa-

mom po~etku napra-

vio je lapsus - najavio je album

kao tre}i Cecin projekat u iz-

dawu "Grand# produkcije. Prva

dama srpskog folka, Ceca, ni-

je bila prisutna da bi je upita-

li da li Seku doìvqava kao

svoju nasqednicu na tronu ko-

mercijalne muzike, ali je mje-

sto "vrvjelo# od Sekinih kole-

ga, novinara, fotografa.

Album je snimqen u pet

razli~ita studija - "XXL# u

Beogradu, "Croatia records# u

Zagrebu, da bi bio finalno

miksovan u Atini, remikso-

van u Wujorku, a svjetlost da-

na ugledao u izdawu "Grand#

produkcije. Odmah je posti-

gao rekord u prodaji: za sedam

dana - 72 hiqade primjeraka.

Prema rije~ima prvog ~ovje-

ka "Granda# Sa{e Popovi}a,

"o~ekuje se da ovo bude re-

kordna prodaja u desetogodi-

{wem postojawu Grand pro-

dukcije#.

Hit mejker i "mama# srp-

skog estradnog vrha, Marina Tu-

cakovi} rekla je da je Seka "ja-

ko inteligentna i emotivna,

osoba puna ideja#, posebno zato

{to zna kome da se obrati za

dobre pjesme.

U crnoj taoleti "sa dekol-

teom#, Seka kao da nije imala

{ta da doda izjavama "estradnih

a`daja# kojima je okruèna. Fo-

tografisala se sa svima, dala

"bezbroj# izjava i intervjua, sa

zadovoqnim osmijehom izraà-

vala zahvalnost svima na dola-

sku.

Dragan Brajovi} Braja, vla-

snik Seka "brenda# - po tvrdwa-

ma Marine Tucakovi} - o Seka-

fenomenu na doma}oj estradi

kaè:

- Seku izdvaja pri~a koju

gradimo godinama, ne moè se

ne{to posti}i preko no}i, sva-

ku plo~u smo radili sve ozbiq-

nije, nismo pravili gre{ke u

koracima, da nam se to dogodi-

lo sigurno je da bi cijena koju

bi platili bila velika. ¥

ODR@ANA PROMOCIJA ALBUMA

"

KRAQICA" SEKE ALEKSI]

U NOVOM ZVJEZDANOM STILUGosti su stizali na promociju sa cvije}em i poklonima

da bi uz Sekin novi hit

"

Aspirin", potresnu pjesmu

o ènskom pijanstvu i zabludama u disko ritmu

i {ampawac sa jagodama proslavili najnoviji domet

doma}e estrade

BEOGRADSKI muzi~ar i

vo|a grupe "Eyesburn# Nemawa

Koji} Kojot nastupi}e ve~eras

(subota) u bawolu~kom "Mjuzik

holu#. Atmosferu rege setovi-

ma podgrija}e di-xej "Moyne Se-lectah#.

Kojot - krosover multiin-

strumentalista duè vremena

nastupa solo ili u kombinaci-

ji sa raznim afirmisanim i ne-

afirmisanim muzi~arima. Ali,

demantovao je pisawa medija da

se "Eyesburn# raspao.

Kojot }e pred bawolu~kom

publikom promovisati svoj so-

lo album "Coyote Meets Terror-tone Souns Productions#, koji je

ura|en u saradwi sa muzi~ari-

ma i producentima iz Velike

Britanije. Kojot je godinu pro-

veo radno, pa je zavr{io snima-

we jo{ jednog albuma "Brass Ro-ots#, koji bi trebalo da se usko-

ro pojavi pred publikom. U sa-

radwi sa sa novosadskim rege-

hip-hop bendom "Ma-dRed# snimio je i pje-

smu koja najavquje tre-

}i solo projekat, koji

}e se pojaviti pod nazi-

vom "Yoyot#.

Ina~e, Kojot je sa-

ra|ivao i sa jednim od

najpoznatijih svjetskih

muzi~ara Maksom Kava-

lerom ("Soulfly#, biv{a

"Sepultura#). Iako, vla-

da mi{qewe da su wego-

vi nastupi bez "Eyesbur-na# pomalo dosadni, bez-

izraàjni i nezanimqi-

vi, mnogim qubiteqima

regea zanimqivo je po-

slu{ati kako se Kojot

igra razli~itim muzi~-

kim pravcima.

Ulaz na koncert u

bawolu~kom "Mjuzik

holu# ko{ta {est ma-

raka.

¥ M. JOTI]

NEMAWA KOJI] KOJOT PONOVO U BAWOJ LUCI

MNOGO SOLO NOVITETA

Kojot nastupa u bawolu~kom

"

Mjuzik holu" ve~eras (subota).

Poznati muzi~ar ponovo }e se poigrati sa muzi~kim

pravcima, a promovisa}e i novi solo materijal

KADA sqede}i put vidite

da neko gura ispred sebe dje~-

ja kolica, pogledajte malo bo-

qe. Iako je trudno}a trenut-

no moderna u Holivudu, novi

modni dodatak su ipak kolica

za pse.

Neki kaù kako se radi o

nepotrebnoj gluposti, dok dru-

gi tvrde kako je pitawe nu`no-

sti pruìti svome qubimcu

luksuz.

- Qudi vi{e ne èle da vu-

ku po ulicama svoje savr{eno

ure|ene qubim-

ce, a vidjela sam i

pse koji ne èle

da hodaju, jer nisu

navikli, zbog to-

ga je ovaj trend

ne{to {to }e vje-

rovatno brzo za-

ìvjeti i potra-

jati - izjavila je

prodava~ica u

jednoj prodavni-

ci opreme za ku}-

ne qubimce. ¥

Kolica za pse

NOVI TREND U HOLIVUDU

KAO {to se i predvi|alo,

najvi{e nominacija za nagradu

"Gremi# imaju Kani Vest i Ej-

mi Vajnhaus.

Kani ima ~ak osam nomina-

cija, dok je na drugom mjestu

britanska pjeva~ica Ejmi Vaj-

nhaus sa {est nominacija. Os-

im wih, me|u onima sa najvi{e

nominacija nalaze se i "Foo Fig-

hters#, Xej Zi, Rijana, Pol

Mekartni, Ti Pejn i Tim-

balend.

Vest i Vajnhaus me|u

svojim nominacijama ima-

ju i onu mo`da najpresti-

`niju, za album godine -

Vest za svoj hip-hop hit

album "Graduation#, a Vaj-

nhaus za svoj jednako

uspje{an i hvaqen retro album

"Back To Black#. Vajnhaus ta-

ko|e ima {anse da bude progla-

{ena najboqom novom izvo|a~i-

com, a takmi~i se i za pjesmu

godine ("Rehab#).

Za pjesmu godine isto tako

takmi~e se Rijana ("Umbrella#),

Bionse ("Irreplaceable#), "FooFoghters# ("The Pretender#) i

Xastin Timberlejk ("What Go-es Around Comes Around#).

"Foo Fightes# imaju {anse i

da dobiju i nagradu za album go-

dine ("Echoes, Silence, Patience& Grace#).

Od ostalih imena na popi-

su nominiovanih, isti~u se i

Fist, Tejlor Svift, Keri An-

dervud ... ¥

OBJAVQENA IMENA NOMINOVANIH ZA "GREMI" NAGRADE

Kani i Ejmi zvijezde dodjele

\Ejmi Vajnhaus: [est

nominacija

\ Rijana: Opet na listi

IKONA ameri~ke muzi~ke

scene, Frenk Sinatra, posthum-

no je ovjekovje~en na ameri~koj

po{tanskoj markici u ~ast de-

sete godi{wice wegove smrti.

Sinatra je umro 1998. godine u

83. godini ìvota, a nova mar-

kica bi}e predstavqena na ce-

remoniji u Beverli Hilsu, 12.

decembra ove godine, kada bi

Frenk napunio 92 godine. Na

qeto idu}e godine markica }e

krenuti u opticaj. ¥

FRENK SINATRA

NA PO[TANSKOJ MARKICI

Posthumna po~ast AMERI^KA glu-

mica Hilari Svonk

igra}e u filmskoj

adaptaciji romana

"Fangland#.

Rije~ je o djelu

Xona Marksa.

U filmu koji }e

snimiti studiji "Das

films# i "Blamhaus

prods#, Hilari Svonk

igra}e televizijskog

producenta koji putu-

je u Rumuniju zbog in-

tervjua sa zloglasnim

evropskim trgovcem

oru`jem.

Ubrzo shvata da je

rije~ o modernom Dra-

kuli.

Xon Marks je biv-

{i producent doku-

mentarne serije "60

minuta#.

Oskarovka Hila-

ri ovom ulogom se

pribliìla vatre-

nim glumicama - taj-

nim agentima. ¥

HILARI SVONK RADI NA NOVOM FILMU

Bori se protiv Drakule

8. i 9. decembar 2007. OGLASI

23

8. i 9. decembar 2007.ÎTUQE/POMENI

24

Tu`nim srcem javqamo rodbini i prijateqima da je iznenada, u 59. godini

ìvota preminuo na{ dragi

MILENKO

(Milana)

[TRBAC

profesor

Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se subotu, 8.12.2007. godine, u 13 ~a-

sova na Novom grobqu.

Oàlo{}eni: supruga Stojanka, sinovi Milan i Goran, sestra Koviqka i

ostala mnogobrojna rodbina

000013 B-5 M

Posqedwi pozdrav dragom

MILENKU

[TRPCU

Sestra Koviqka, zet Branko i ne}aka Qiqa sa porodicom

000013 A-8 M

Posqedwi pozdrav po{tovanom kumu

MILENKU

[TRPCU

od porodice Klincov.

000005 A-8 G

Dragom bratu

MLADENU

Vrijeme koje prolazi ne moè izbrisati sje}awe i uspomene na tebe.

Tvoja bra}a: Milivoj sa porodicom, Milorad, Miodrag sa porodicom,

Krsto sa porodicom, sestre Smiqa sa porodicom, Danica sa porodicom,

Milica i Marija sa porodicom

000003 A-8 G

Dana 10.12.2007. godine navr{ava se sedam godina od kada nije sa nama

na{ voqeni sin

DENIS

TE[I]

Sa qubavqu i po{tovawem,

mama Zijada i tata Vujko

000011 A-8 M

S dubokim bolom i po{tovawem opra{tamo se od na{eg profesora

MILENKA

(Milana)

[TRPCA

U~enici i radnici Gimnazije Bawa Luka

B-2 F

Posqedwi pozdrav na{em

razredniku

MILENKU

[TRPCU

od IV 6.

000013 A-1 M

Posqedwi pozdrav dragom bratu

MILENKU

od brata Milenka Daki}a sa po-

rodicom.

000023 A-1 M


prijatequ

MILENKU

[TRPCU

od Du{ana Grahovca sa porodi-

com.

000020 A-1 M

Posqedwi pozdrav kumu

MILENKU

[TRPCU

Porodica Vujani}

000004 A-1 G


sinovcu i bratu

MILENKU

[TRPCU

od strine Nade i bra}e Bojana

i Dejana sa porodicama.

000024 A-2 M


dragom brati}u

MILENKU

[TRPCU

od tetaka Rose i Nade sa poro-

dicama.

00024 A-2 M

S po{tovawem i tugom

opra{tamo se sa

MILENKOM

[TRPCEM

na{im plemenitim kom{ijom.

Porodice Bosni} i Stefanovi}

000019 A-2 M


prijatequ

MILENKU

[TRPCU

od Ostoje Popovi}a sa porodi-

com.

000001 A-2 G


dragom sinovcu

MILENKU

[TRPCU

od stri~eva Mirka i Marinka

sa porodicama.

000024 A-2 M

Dana 9.12.2007. godine navr{ava-

ju se tri tu`ne godine od smrti

na{eg dragog supruga i oca

MLADENA

SURUÎ]A

Kad ~ovjek izgubi sve {to je vo-

lio on ìvi samo za to da bi se

sje}ao onog {to je izgubio.

Supruga Sanda, sin Severin i

k}erka Silvana

000004 A-4 G

Tu`no sje}awe na dragog zeta

MLADENA

od punice, svastika i {urjaka sa

porodicama.

000005 A-1 G

Posqedwi pozdrav mom

velikom prijatequ

MILENKU

Edin Bekri} sa porodicom

000023 A-3 M

Tu`no sje}awe na

MIHAJLA

TOMI]A

9.12.1989-9.12.2007.

S qubavqu i po{tovawem,

k}erka Radmila i sin Qubomir

sa porodicama

000011 A-1 M

êtrdesetodnevni pomen

GOSPOVA

STOJIÎ]

U subotu, 8.12.2007. godine, u 11 ~a-

sova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u

na Novom grobqu.

Oàlo{}ena porodica

000004 A-1 M

8. i 9. decembar 2007. ÎTUQE/POMENI

25

IZJAVA ZAHVALNOSTI

povodom smrti

RADOVANA

(Nike)

MAKI]A

@elimo iskazati po{tovawe svima koji su u bolnom danu na{eg rastanka bili

uz nas. Jednako cijene}i svaku izjavu sau~e{}a, li~ni dolazak, poziv, èlimo

pomenuti brigu osobqa Op{te bolnice Gradi{ka, Lokalnu upravu Gradi{ka,

dràvne institucije, finansijske i privredne subjekte iz Srbije i Repub-

like Srpske, Lova~ki savez Republike Srpske, prijateqe i kom{ije.

Ponosni na ~asni ìvot na{eg Radovana Maki}a, sve drage qude koji su uz

nas, sa~uva}emo u trajnoj uspomeni. Iskreno zahvalni.

Dostojanstveni u bolu

Wegovi najmiliji

B-5 UP

Dana 8. decembra 2007. godine navr{ava se sedam dana

od smrti na{eg dragog

MILENKA - MI]E

NOVKOVI]A

Ovom prilikom zahvaqujemo rodbini, kumovima, prijateqima, kom{ija-

ma, Kazneno-popravnom zavodu Bawa Luka, a posebno wegovim radnim

kolegama iz Prevaspitne slu`be, kao i {ti}enicima Zavoda, na nese-

bi~noj pomo}i i podr{ci koju nam pruì{e u ovim te{kim trenucima

za nas.

Oàlo{}ena porodica000027 A-8 M

Dana 8.12.2007. godine navr{ava se ~etrdeset tu`nih

dana od smrti na{e drage

RUKOSAVE

MILOJEVI]

Toga dana u 10.30 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u, poloìti cvije}e

i upaliti svije}e. Pozivamo rodbinu i prijateqe da nam se pridruè.

Oàlo{}eni: suprug Uro{, sin Ne|o, k}erke Zora, Borka, Dosta, Ton-

ka, Miqa i Mileva sa porodicama.

000012 A-8 G

Dana 9.12.2007. godine pro{le su dvije godine od smrti

na{e drage majke i bake

RISTE

RADUSINOVI]

Draga majko i bako, nikad ne}e{ saznati koliko nam nedostaje{, ali tu

je qubav koju smrt ne prekida, tuga koju vrijeme ne lije~i.

S ponosom i qubavqu ~uvamo uspomenu na tvoju plemenitost i dobrotu.

Vole te tvoji: Seka, Qubi{a i Slavi{a

000009 A-8 M

Tu`no sje}awe na dragog supruga i oca

OSTOJU - BRACU

KOVAÊVI]A

8.12.1992 - 8.12.2007.

Danas u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u.

Nema rije~i koje te mogu oàliti ni vremena u kome }emo te

zaboraviti.

Nikada ne}e{ iza}i iz na{ih misli i srca.

S tugom i po{tovawem,

Supruga i djeca

000025 A-8 M

Tu`no sje}awe na dragog kuma

MILENKA

NOVKOVI]A

Kuma Mila Jovanovi} sa porodi-

com

000026 A-1 M

Dana 12.12.2007. godine navr{ava

se pet godina od smrti na{e drage

VASIQKE

TRI[I]

U nedjequ, 9.12.2007. godine u 11

~asova posjeti}emo wenu vje~nu

ku}u.

S qubavqu i po{tovawem,

Suprug Mirko, snaha Savka i un-

uci Dragan i Mirko.

000009 A-3 M

VASIQKA

TRI[I]

12.12.2002 - 12.12.2007.

Hvala ti za svu qubav i dobrotu

koju si nam pruàla.

K}erka Gordana i unuke Sawa i

Tawa

000009 A-2 M

Tu`no sje}awe na

DU[ANKU

[UKALO

10.12.2003 - 10.12.2007.

Oàlo{}eni: Duwa i Igor sa

porodicom

000007 A-3 M


se 40 tu`nih dana od smrti na{eg

dragog

BO[KA

GRAHOVCA

Tog dana u 10 ~asova posjeti}emo

wegovu vje~nu ku}u na grobqu u

Rami}ima.

Pozivamo rodbinu, prijateqe i

kom{ije da nam se pridruè.

Oàlo{}ena porodica

0000003 A-3 M

Sje}awe na voqenog brata

BRACU

Mnogo je tu`no bez tebe.

Tvoje sestre: Zora, Dobrila i Mi-

lanka sa porodicama.

000028 A-2 M

Dana 8.12.2007. godine navr{ava se sedam dana od smrti na{eg

dragog supruga i oca

BORISLAVA

- BORE

VU^KOVI]A

Tom prilikom ̀ elimo da zahvalimo svima koji nam pomogo{e oko sahrane

a posebno kolektivu "Incel# te direktoru Crnatku, Grahovcu, Vuk-

manovi}u i svima ostalim.

Zahvalna porodica000012 A-6 M

Dana 9.12.2007. godine navr{avaju se tri godine od smrti na{e

drage majke

GROZDE

VUÎ]

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na porodi~nom

grobqu ôkori.

K}erke Brankica i Jovana

000022 A-6 M

Tu`no sje}awe na na{e roditeqe

i

iz Zajaruge - Glamo~

Dragi na{i, mnogo ste nam zna~ili jer ste roditeqskom qubavqu zra~ili.

Va{a djeca: Stevo, Mile i Milica

B-2 UP

Dana 8.12.2007. godine (subota) navr{ava se sedam dana od smrti na{e drage

SAVKE

MILOVAC

Toga dana u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na grobqu "Sv. Pantelija#.

Oàlo{}ena porodica

000014 B-2 M

KRSTU

DOKI]A

18.1.1922 - 29.4.2007.

KOVIQKU

DOKI]

15.10.1930 - 7.12.2003.

Sa velikim bolom u srcu obavje{tavamo rodbinu, kumove, kom{ije i prijateqe da je na{ dragi

ZDRAVKO

(Du{ana)

KRE[TALICA

1949-2007.

Preminuo dana 7.12.2007. godine u 58. godini ìvota. Sahrana dragog nam pokojnika obavi}e se dana

8.12.2007. godine u 14 ~asova na porodi~nom grobqu G. Miqevi}i. Povorka polazi ispred ku}e ̀ alosti

G. Miqevi}i u 13.30 ~asova.

Oàlo{}eni: supruga Miqa, sin @elimir, brat Mom~ilo, sestre Milena i Lena, snaha Savka, brati}

Svanimir, brati~na Sanela, sestri}i Sr|an, Neboj{a i Qubi{a, sestri~ne Vera i Olivera, nevjes-

ta Miqana, unuci Aleksandar i Zdravko, zetovi Slobodan i Radovan, punica Stana, svastika Mira,

stri~evi Milo{ i Boro, strine Jela i Jawa, tetka Joka, kumovi Jovan~i}, ro|aci i rodice, te porodice:

Kre{talica, Vaskovi}, Majmunovi}, Bartula, Div~i}, Mari}, [krba, Radan, \oki}, \uki}, @drale,

Babi}, Grbi}, Kvrgi}, Dobrilovi}, ]uk, Lackanovi}, Peri}, Papaz, Bojovi}, Trifkovi}, Pandure-

vi}, Golijanin i ostala mnogobrojna rodbina, kumovi i prijateqi.

002012 B-7+B-7 E


26

Posqedwi pozdrav

dragom striki

ZDRAVKU

KRE[TALICI

Bogatstvo je bilo tebe imati!

Ponosni smo {to smo te imali!

Beskrajno tu`ni {to smo te izgubili.

S po{tovawem i qubavqu ~uva}emo

uspomenu na tvoj dragi i plemeniti lik.

Veliko hvala za sve...

Brati} Svanimir i snaha Miqana Kre{talica

002104 B-7 E

Posledwi pozdrav

dragom bratu

ZDRAVKU

KRE[TALICI

Bilo koja rije~ je slaba utjeha onome ko ne moè preboqeti da te nema, a ~ija du{a zapla~e, kad zabole sje}awa na tebe...

S qubavqu i po{tovawem: brat Momo i snaha Savka Kre{talica

002103 B-7 E


27


Pro{le su dvije godine kako nas je iznenada i tiho napustio na{

plemeniti suprug i otac

STANIMIR-BATO

KEZUNOVI]

iz Vlasenice

8.12.2005-8.12.2007.

Svi ovi pro{li dani nisu nas nau~ili kako da ìvimo bez Tebe.

Tvoji: supruga Nada, k}erke Danka i Lela sa porodicom

A-8 UP

Dana 14.12.2007. godine navr{ava se 40 tu`nih dana

od smrti na{e drage

STANE

PETKOVI]

U subotu, 8.12.2007. godine u 11 ~asova odrà}e se parastos u crkvi

Svete trojice a u 11.30 posjeti}emo wenu vje~nu ku}u na Novom grobqu.

Pozivamo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridruè.

Oàlo{}ena porodica

000006 A-8 M

Dana 13.12.2007. godine navr{ava se 40 tu`nih dana

od smrti na{eg dragog

JOVANA

ILI]A

U subotu, 8.12.2007. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u

na Perduvovom grobqu, poloìti cvije}e i zapaliti svije}e. Poziva-

mo rodbinu, prijateqe i kom{ije da nam se pridruè.

Oàlo{}ena porodica000010 A-6 M

Posqedwi pozdrav dragom kom{iji

SLOBODANU

VUÊTI]U

Stanari ul. Jug Bogdana, ulaz 78

000005 A-6 M

Dana 12.12.2007. godine navr{ava se trinaest tu`nih godina od smrti

na{eg dragog supruga, oca i djeda

MILANA

[AKI]A

U nedjequ, 9.12.2007. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u,

na grobqu Granule u Gorwoj Piskavici, poloìti cvije}e i upaliti

svije}e.

Oàlo{}ena porodica

000010 A-8 G

Dana 11.12.2007. godine navr{ava se {est tu`nih mjeseci od smrti

na{eg voqenog oca i supruga

MILORADA CVIJI]A

U nedjequ, 9.12.2007. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wegovu vje~nu ku}u,

poloìti cvije}e i upaliti svije}e.

Dragi na{ Milorade, ne postoje rije~i bola kojima bismo opisale kako

smo provele ovih {est mjeseci bez tebe. Mnogo nam nedostaje tvoj os-

mijeh, plemenita du{a i dobrota koju }emo i daqe slijediti.

Puno te vole: tvoja Aleksandra, Jovana i Jela

000009 A-8 G

Sje}awe na dragu

DU[KU

CVIJI]

Tvoje: Aleksandra Jovana i Jela

000011 A-1 G


prijatequ

MILENKU

[TRPCU

Porodica Jovi~inac

000007 A-1 G

Posqedwi pozdrav dragom ~ika

MILENKU

Porodica Simi}

000007 A-1 G

Tu`no sje}awe na dragog

DRAGANA

BA[I]A

od radnih kolega {tamparije

Atlantik BB. 000008 A-1 G

Posledwi pozdrav

na{em dragom

GAKI

Hvala ti za sve lijepe trenutke.

Dok smo ìvi, ìvje}e uspomena na tebe,

tvoju plemenitost i dobrotu.

Tvoji: Aco i Gale

002103 B-7 E

28

SLU@BA ÎTUQA, tel: 051 / 223 - 210


29

Dana 10.12.2007. godine navr{ava se {est godina od smrti supruge,

majke i bake

DEVE

VUJINOVI]

Oàlo{}ena porodica

000025 A-6 M

Dana 10.12.2007, godine navr{ava se {est godina od smrti na{e drage

DEVE

VUJINOVI]

U nedjequ, 9.12.2007. godine, u 11 ~asova posjeti}emo wenu vje~nu ku}u

i poloìti cvije}e na Perduvovom grobqu.

Oàlo{}ena porodica

000015 A-6 M

SJE]AWE

MOMÎLO

(Damjana)

IVKOVI]

Dragi Momo, svi protekli dani su samo jedan dugi, ru`ni san.

Vjerujem da }u se napokon probuditi i shvatiti kako je svaki dan najqep{i Boìji dar. A onda vi{e

nikad ne}u htjeti zaspati.

Qubim te!

Tvoja Nevenka

000017 B-2 M

SJE]AWE

MOMÎLO

(Damjana)

IVKOVI]

1950 - 2007.

Dragi tata, ve} petnaest dana te nema, ali ne}u da vjerujem da te vi{e nikad ne}u vidjeti. Imam ogrom-

nu potrebu da ti kaèm da }u odràti obe}awe koje sam ti dala. Volim te beskrajno!

Tvoja Vawa

000017 B-2 M

Dana 7.12.2007. godine navr{ile su se ~etiri godine od smrti na{eg dragog

STOJANA

KRESOJEVI]A

Osta}e{ vje~no voqen i nezaboravqen u srcima onih koji te vole.

Porodica

000001 B-2

Tu`no sje}awe na svaka i pa{u

MOMU

S qubavqu i po{tovawem

Drenka i Mom~ilo

000018 A-2 M

Tu`no sje}awe na voqenog sina

NENADA - NE[U

HERBEZA

13.12.1994 - 13.12.2007.

Kaù, sine, da vrijeme rane lije~i! Moja rana, du{o, sve ve}a i ve}a,

svakim danom sve vi{e i vi{e boli.

Godi{wi parastos }e se odràti u subotu, 8.12.2007. godine, u crkvi Svete

trojice u 11 ~asova. Poslije toga iza}i }emo na grobqe i poloìti cvi-

je}e na grob na{eg Ne{e.

Porodica 000016 A-8 M

Tu`no sje}awe na na{u dragu

LEPU

LAKETI]

8.12.1992 - 8.12.2007.

Draga sestro, vje~no si sa nama u

na{im srcima i mislima.

Bra}a i sestre sa porodicama

000003 A-4 G

Navr{ava se petnaest tu`nih

godina od kada je poginuo na{

dragi i jedini sin i brat

GORAN

(Tome)

POPOVI]

U nedjequ, 9.12.2007. godine, u 10

~asova posjeti}emo grob na{eg

Gorana i poloìti cvije}e.

Dragi na{ Gorane, tvoju mladost,

dobrotu i qepotu nikada ne}emo

zaboraviti.

Otac Tomo, majka Ruìca, sestre

Nada i Branislavka sa porodicom

000006 A-4 G

Tu`no sje}awe na svaka

OSTOJU

@DRALA

Svastika Nada sa porodicom

000009 A-1 G

Dragi deda

OKI

Vole te zauvijek tvoji unuci

Aleksa, Nikola, Luka i Marko

000016 A-1 M

Danas su dvije godine kako nisi

sa nama

OSTOJA @DRAL

8.12.2005 - 8.12.2007.

Svakodnevno sa tobom u mislima.

Tvoja porodica: supruga Radmila,

k}erke Aleksandra i Nata{a sa

porodicama

000016 A-2 M


se sedamnaest tu`nih godina od

smrti na{eg dragog

TOMISLAVA

TOME

KOVAÊVI]A

U nedjequ, 9.12.2007. godine, u 11

~asova posjeti}emo wegovu vje~nu

ku}u, poloìti cvije}e i upaliti

svije}e.

Porodica

000002 A-3 G

Posqedwi pozdrav kom{inici

ZORI

od stanara ul. Jovana Ra{kovi}a

24.

000002 A-1 M


se ~etrdeset dana od smrti na{eg

JOVANA

JOLETA

MI]I]A

Voqeni nikad ne umiru.

@ivje}e{ vje~no u na{im srcima.

Tvoja sestra Nada, sestri} Sini{a

i sestri~ina Sla|ana

A-4 004056 GKD

Tu`no sje}awe na dragog djeda

DU[ANA

Unuk Dejan, Gorjana i praunuk

Marko

000021 A-1 M

Na{oj dragoj Bosi

BOSA

PU[AC

9.12.1997 - 9.12.2007.

Navr{ava se tu`nih 10 godina od

kada nas je ostavila na{a draga

Bosa, uvijek voqena i nikad nez-

aboravqena u srcima

tvojih najmilijih

000002 A-3 G

Tu`no sje}awe na na{u dragu

majku, sestru, svekrvu i baku

STOJU

TOMA[

8.2.1998 - 8.2.2008.

Navr{ava se punih 10 godina od

kada nas je ostavila. @ivot nes-

taje, ali u na{im srcima ti zau-

vijek ostaje{.

Tvoji najmiliji

000002 A-3 G

Dana 9.12.2007. godine navr{ava se 10 dugih bolnih godina

od smrti voqene

RADOJKE (ro|. Milo{evi})

ÔVI^KOVI]

iz Aleksandrovca

Vrijeme prolazi, ali uspomene na tvoj dragi lik, dobrotu i plemeni-

tost nikada ne}e pro}i.

Tvoj mu` Ilija

000008 A-8 M


se ~etrdeset dana od smrti na{eg

dragog

ÊDE

REGOJEVI]A

Tog dana u 11 ~asova posjeti}emo

wegovu vje~nu ku}u, poloìti cvi-

je}e i zapaliti svije}e.

Pozivamo rodbinu, prijateqe da

nam se pridruè.

Oàlo{}ena porodica

000005 A-3 M

7.00 Jutarwi program

8.00 Music Box8.30 Radijski festival 2007

9.55 Vijesti

10.00 Put oko svijeta za

80 dana, crtani film

11.25 Srebrni kowi},

crtani film

11.55 Vijesti

12.00 Narodni poslanik, film

13.30 Auto{op magazin

14.00 Buka

15.00 Music Box15.30 Cinema Magica16.00 @ene s broja 13, serija

17.00 Domina

18.00 Bogati i slavni

19.00 Vijesti

19.40 Muzi~ki program

20.00 Auto{op magazin

20.30 Izgubqeni, serija

21.30 Ve~e {panske lige

22.00 [panska liga: Atletiko

Bilbao - Real Madrid

00.00 Posqedwa {ansa, film

1.40 Metro, film

--- Radijski festival

--- ATV vijesti

--- Domina


9.00 Inspektor, film

10.30 Kavkaz

11.05 Svijet na dlanu

11.40 Susreti prve vrste

13.00 Emisija Helsin{kog

odbora za qudska

prava Republike Srpske

14.50 Auto{op

15.40 Nijesmo mi od ju~e,

serija

16.05 Naslovna strana

17.10 Francuska liga

u fudbalu

19.10 Skrivena kamera

19.30 Monitor

20.05 Vitafon, zvuk koji lije~i

20.30 Klot-frket

21.50 Mega saund

23.45 Mrtva zona, film

3.00 Jednom u ìvotu, film

6.30 Sarajevo na liniji

6.40 Mejd in Bawa Luka

6.50 Sportisimo

7.00 Slomqeno srce, serija

8.00 Marina, serija

8.50 Siti kids

9.00 Balkan net

10.45 Kuhiwa Light11.00 Alter ego

11.35 Pret a porte

12.00 Info top

12.10 Opsjednut vatrom, film



14.00 Info top

14.10 Gold muzika

15.50 Info top

16.00 Marina, serija

17.00 Fokus Time18.30 Info top

18.50 Kuhiwa Light19.00 Slomqeno srce, serija

20.00 Savr{en par

21.00 Veliki brat

23.00 Savr{eni zlo~in, film



1.20 Sportisimo

1.25 Savr{en par

2.25 Savr{eni zlo~in, film

4.25 Veliki brat

6.00 Pink xuboks

8.00 Vikend jutro

10.00 Put oko svijeta za

80 dana, crtani film

11.20 Tokovi novca

11.50 Fokus

12.45 XeP Set

13.30 Rije~ u slici

14.03 Bistro BiH

14.30 Moj dom

15.00 Music Box15.30 Cinema Magica16.00 @ene s broja 13, serija

17.00 Domina

18.00 Bogati i slavni

18.55 Centralni dnevnik sa

Senadom Haxifejzovi}em

20.00 Hajat produkcija

20.30 Izgubqeni, serija

21.25 Vijesti

21.30 Ve~e {panske lige

22.00 Fudbal: [panska liga:

Atletiko Bilbao

- Real Madrid

00.00 Film

10.05 Dokumentarni program

11.00 Video top 10

12.00 @ivotiwsko carstvo

13.00 Qekar

14.00 Turizam plus

15.00 Super hitovi

16.10 Pen i Teler, serija

17.00 Film

18.35 Super Bili

19.00 Novosti K3

19.30 Dnevnik RTS

20.05 Panorama regije

21.00 Mega saund

22.25 Film

23.40 Kriminal u Rusiji

7.02 Ren i Stimpi, crtani

film

7.26 Top-{op

8.00 Vremenska prognoza

8.06 Dora istraùje, crtani

film

8.33 Hej Arnold

9.00 Dr Deksi, serija

9.25 Dvougao

9.30 Oliver i druìna, film

10.55 Muzi~ki spot

11.00 Top {op

11.25 Dvougao

11.34 Vodi~ za roditeqe

12.00 Vesti B92

12.10 Xoker, serija

13.05 Top-{op

13.30 Yellow cab14.00 Vesti B92

14.03 Veliki brat - Mala sestra

15.00 Top {op

15.20 Veliki brat

15.51 Dvougao

16.00 Vesti B92

16.33 Bu|elar

17.00 Veliki brat

17.30 Vrati}e se rode, serija

18.30 Vesti B92

19.03 @elite li da postanete

milioner?

20.04 Na{a mala klinika,

serija

21.00 Veliki brat

- Izbacivawe

23.00 Mile protiv tranzicije

23.36 Pobedni~kih 11

0.07 Liga {ampiona

0.42 Dedvud, serija

1.43 Qubav u 21. veku, serija

2.10 Statisti, serija

2.38 Veliki brat

7.30 Qep{i ìvot, serija

8.40 Patkograd, crtana serija

9.05 Mi{kovi}i, crtana

serija

9.30 Zeleno, boja budu}nosti

10.00 Govor ti{ine

11.00 U ime naroda

11.30 Ostali: Crnogorci

12.00 BHT vijesti

12.15 Tribunal

12.45 Otisci - 15 godina

poslije

13.15 Engleska Premijer liga

- pregled

13.40 Fudbal: Engleska

Premijer liga: Aston

Vila - Portsmut


Premijer liga:

êlzi - Sanderlend

18.00 Karmen Polo,

gospodarica Mejrasa

19.00 BHT vijesti

19.30 Sportsko-zabavni

program

20.00 K'o nekad u 8:

Ibrica Jusi}

21.05 Sudska presuda, serija

22.00 BHT vijesti

22.15 BHT sport

22.30 Sinemanija

23.00 Mjesto zlo~ina:

Wujork, serija

23.45 BH Trash0.05 Ptica na ìci, film

5.35 Veliki brat

6.35 Danteov pogled, film

8.00 Looney Tunes, crtana

serija

8.25 Zabrawena qubav, serija

10.50 Lijepe ène, serija

11.45 Kwiga o Danijelu, serija

12.45 Vijesti uz ru~ak

12.50 Amistad, film

15.25 Veliki brat

17.25 Zvijezde Ekstra

18.30 Vijesti

19.00 @uta minuta

20.00 Veliki brat

21.05 Ostrvo boje krvi, film

23.10 Veliki brat

23.45 Zadatak: Uhvatite

{akala, film

1.50 Kunolovac

3.50 Veliki brat

4.50 Najlu|i Boì}, film

6.00 Dobar kom{ija

7.30 Nacionalni dnevnik

8.00 Dobar kom{ija

8.32 Top-{op

8.47 Vikend Vizija

10.33 Lete}i start

11.22 Balkan ekspres, film

13.20 Uli~na magija

13.49 Gold muzi~ki magazin

15.03 Seqaci, serija

15.55 Gle ko to govori, film


18.23 @ivot u trendu


20.00 Posledwi skaut, film

22.00 ]ao Darvin

23.30 Urota, serija

0.30 Rezerve, film

6.00 Vesti


9.00 Vesti

9.05 @ikina {arenica

10.00 Vesti


11.00 Vesti

11.05 Dizni na RTS, filmski

program

12.43 Avantura

13.00 Dnevnik

13.15 Sport plus

13.25 Vreme, stawe

na putevima

13.35 Svet zdravqa

14.00 Moje omiqeno jelo

sa vegetom

14.15 Mira Adawa Polak i vi

15.00 Vesti

15.10 TV lica... kao

sav normalan svet

16.00 Vesti

16.03 Pozori{te u ku}i.

Najlu|e godine, serija

16.45 Lude godine, film

18.20 Kvadratura kruga

18.57 Slagalica, kviz

19.17 Vreme, stawe

na putevima

19.30 Dnevnik

20.05 Pozori{te u ku}i, serija

20.45 TV bingo, zabavni

program

21.30 Suvi{ni izve{taj, film

00.00 Monk, serija

0.50 Vesti

0.55 Lude godine, film

2.15 Mira Adawa Polak i Vi

3.00 Vesti

3.03 Pozori{te u ku}i, serija

3.35 Kvadratura kruga


4.45 Monk, serija

5.33 Avantura, reportaà

5.48 Verski kalendar

6.02 Datum, dokumentarni

program


6.18 Vinks, animirana serija

7.27 Soba 405, serija

7.57 Doìvqaji ma~ka To{e,

program za decu

8.15 Ejvina ~udesna avantura,

film za decu

9.45 Verski mozaik Srbije

10.30 Klinika Vet, {kolski

program

11.00 Kwiga utisaka

12.00 UNHCR-povratak:

Kosovo

12.30 7 TV dana

13.00 Leti, leti pesmo

moja mila


program


13.45 Staze

14.00 Obrazovni program

14.50 Genius domus

15.15 Vrele gume, reportaà

15.45 Reli, sportski program

15.55 Fudbal: Premijer liga,

Man~ester j. - Derbi

17.50 Total tenis, sportski

program


Reding - Liverpul

20.00 De~ja pesma

Evrovizije 2007.

21.30 Srbija po meri dece

21.55 Egzit, muzi~ki program

22.40 Svet sporta

23.10 Horizont

00.00 Nisomnija

0.35 Vrele gume


Man~ester j. - Derbi


Reding - Liverpul

4.20 Horizont

5.10 Srbija po meri dece

5.35 Nisomnija

7.00 Zlo}ko, crtana serija

7.20 Atom, crtana serija

7.45 Mo}ni renxeri, serija

8.10 Ju-Gi-O, crtana serija

8.35 Ninxa korwa~e, crtana

serija

9.00 Nova lova

11.00 Herkul Poaro: Smrt

na Nilu, film

12.50 Opsada, film

14.25 Operacija Kajman

15.15 Ve~erwa {kola - EU

16.15 Lud, zbuwen, normalan,

serija

17.00 Vijesti

17.10 Kod Ane

17.55 Nad lipom 35

19.15 Dnevnik Nove TV

20.00 Showtime - live22.00 Avijati~ar, film

0.50 Lijepe i ambiciozne,

serija

1.40 No}ni razgovori, film

3.10 La`na nevjesta, film

8.20 Ve~era za prijateqe

8.50 Rat gangsterima, film

10.15 Vijesti

10.21 Vijesti iz kulture

10.30 Ku}ni qubimci

11.00 Meta

12.00 Dnevnik

12.30 Mala gospo|ica, serija

13.15 Potro{a~ki kod

13.45 Prizma, magazin

14.35 Duhovni izazovi

14.55 Opra {ou

15.45 Reporteri:

Kosovo, dan odluke!

16.50 Euromagazin

17.25 Vijesti

17.40 Ru`na Beti, serija

18.35 TV bingo

19.15 Loto 7/39

19.30 Dnevnik

20.10 69

21.10 Ples sa zvijezdama

22.45 [pica

23.35 Vijesti


00.00 American Splendor, film

1.35 Druidi, film

3.35 Brucio nel vento, film

5.40 Opra {ou

6.25 Mala gospo|ica, serija

7.10 Euromagazin

7.25 @utokqunac

8.20 Miki i prijateqi, crtani

film

8.40 Mala sirena, crtana

serija

9.10 O. C., serija

9.50 Bad Klajnkirhajm:

Svjetski skija{ki kup

- veleslalom (M)

11.05 Tri Hil, serija

11.55 Briqantin



- veleslalom (M)

14.05 Traga~i, film

16.00 Automagazin

16.35 Dobre namjere, serija

18.05 Uzmi ili ostavi

18.40 Sportski program

19.30 Petar Pan i gusari,

crtana serija

20.00 HNL: Slaven Belupo

- Dinamo

22.00 HNL - emisija

23.00 Sportske vijesti

23.10 Izabranica tame, film

0.55 69

7.10 Uto~i{te, serija





11.25 Spu`va Bob, crtani film

12.25 Mijewam ènu

13.35 101 holivudska pri~a

14.25 Mimohod

15.20 Svijet brzine

15.50 NBA akcija

16.20 Houp i Fejt, serija

16.50 Skoro savr{en, serija

17.25 Punk'd17.55 Ku}e slavnih

18.25 Istraìvawa

18.55 OBN info

19.15 Hej music20.00 ôkolada, film

21.55 Daily Show Xona Stjuarta

22.25 South Park22.50 Just for Laugh23.30 Povjerqivo, film

1.00 Mimohod

8.00 Vijesti

8.05 Pradavna zemqa:

Putovawe do Velike vode,

animirani film

10.00 Vijesti

10.05 Barimba, serija

10.30 Navedi dobar razlog

11.30 ûdesni prijateq, serija

12.00 Vijesti

12.05 Mozaik religija

12.35 Otisci: 15 godina

poslije

13.05 Zion


serija

14.10 Xepobran

14.40 Vijesti

14.50 Autovizija

15.25 Fudbal: Bundesliga:

Ajntraht - [alke 04

17.25 Kerozin

17.55 Dva i po mu{karca,

serija

18.25 Putokazi tradicije

18.55 Potraga za izgubqenim

civilizacijama

19.30 Dnevnik 2

20.20 @ivot radnika, film

22.00 Folk {ou

23.00 Vijesti

23.15 D-TOX, film

1.00 Bez odu{evqewa, molim,

serija

1.25 Oz, serija

2.15 Zatvorsko krilo 4, film

4.00 Autovizija

6.00 Lov i ribolov: Delta

Urala - Kazahstan

6.30 Zdravqe je lijek

7.00 Kuhiwica

8.00 Vijesti


10.00 Pri~e Nixe cvr~ka:

Renesansa

10.15 Barbin dnevnik,

animirani film

11.25 Nagradna igra

- Po{te Srpske

11.40 Andersenove bajke

12.00 Vijesti

12.15 Lude godine

13.00 Autovizija

13.30 Subotom o sportu

14.00 Prozornica

14.30 Bonanca, serija

15.20 Kultura ìvqewa

16.10 Turizam plus

17.00 Vijesti

17.05 Jo{ samo kad bi

bilo qudi

17.15 Aktuelnosti

17.35 Uz dane aktivizma

- razgovor sa Zoricom

Tomi}

18.00 Najxeline gozbe

18.35 Svi vole Rejmonda,

serija

19.00 P~elica Maja, crtana

serija

19.30 Dnevnik

20.05 Iznad svega ne

na{kodi, film

21.40 Biseri Jonskog mora

22.00 Mond

22.50 Info profil

23.05 Istorija Han

dinastije,

serijski film


1.15 Mjesto zlo~ina, serija

2.00 Dnevnik




4.40 Subotom o sportu

5.05 Prozornica



9.05 Korijeni

10.00 Vijesti

10.05 Riznica znawa

11.00 Vijesti

11.05 Zvjezdano nebo

djetiwstva

12.00 Podnevne vijesti

12.10 Zvrk

13.00 Vijesti

13.05 Romski san

14.00 Vijesti

14.05 Sportsko-zabavno

popodne

16.00 Dnevnik

18.05 Tkanica od nota

19.00 Ve~erwe novosti

19.10 Muzi~ka emisija

19.30 Muzika naroda

20.00 Vijesti

20.05 Evergrin klub

21.05 Poetski nokturno

i muzika naroda

22.00 Vijesti

22.05 Melodije zvu~nih boja

23.00 Muzika za laku no}

00.00 Pono}ne vijesti

0.10 No}ni program

Frekvencije: Bawa Luka - 90.9;

Bawa Luka, Prijedor Gradi-

{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petro-

vo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I.

Sarajevo - 88,7; Trebiwe - 92,8;

Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE

6.30 Dobro jutro


7.45 Stawe na putevima

7.50 Vrijeme - mali oglasi

8.35 Barometar

8.45 Putevi

8.55 Blic aktuelnosti -

vrijeme - mali oglasi

9.05 Prijepodnevni

program

9.15 Barometar

9.30 Putevi

9.45 Privredne novosti



10.05 Otvoreni program

10.30 Putevi

10.45 Barometar



11.05 Gradovi

11.15 Barometar

11.30 Putevi



12.05 Popodnevni program

12.15 Barometar

12.25 Putevi

12.30 Radio BBC - novosti



13.15 Barometar

13.30 Putevi



14.15 Barometar

14.30 Putevi

15.00 Subotwi tajm-aut

-sportsko-zabavno

popodne

18.00 Ve~erwi program


19.30 No}ni program

00.00 Pono}ni program

8. i 9. decembar 2007.PROGRAM - SUBOTA

30

7.02 Action man, crtani film

8.00 Amplituda

9.55 Vijesti

10.00 Divqe ma~ke,

crtani film

11.30 Srebrni kowi},

crtani film

12.00 Crni Gruja, serija

13.00 Sivi dom, serija

14.00 Kraq Artur, film

16.00 Nedjeqna vrte{ka

18.00 Cinema Magica18.30 Duda sat {ou

19.00 ATV vijesti

19.35 Muzi~ki blok


21.00 ATV specijal:

Izborni program

23.00 Vijesti

23.10 Tamna voda, film

1.40 Posqedwa {ansa, film

--- ATV vijesti

--- Cinema Magica--- Nedjeqna vrte{ka

5.00 BN koktel

6.30 Svijet Renomea

8.00 Debeli ali sre}ni

9.00 Sa Kraji{nicima po

Krajini

9.30 Selo

10.00 JV komerc: Cvr~ak

na sat

11.30 Zavi~aju, mili raju

12.30 VIP stars

14.00 Servis Karamela

14.45 Specijalna bolnica za

rehabilitaciju

Bawa Koviqa~a

15.00 Nedjeqno popodne

19.30 BN monitor

20.05 Nijesmo mi od ju~e,

serija

20.35 Sajam Infonet

21.00 Utisak nedjeqe

23.00 Francuska liga

u fudbalu

0.30 Slu~ajni partneri



7.15 Sportisimo

7.25 Onibus, crtani film

8.00 Jedna bajka

8.25 Siti kids


9.00 Balkan net

10.50 Kuhiwa Light11.00 Info top

11.10 Gold ekspres


13.00 Ostin Pauers 3, film

14.45 Info top

15.00 Magazin in

16.00 Sve za qubav

17.15 Seks i selo

18.00 Info top

18.20 Kuhiwa Light18.30 Veliki brat

19.15 Specijalno izdawe

o Nedjeqi mode

u Sarajevu

20.00 Kafanica kod SIS-a,

serija

20.30 Sve za qubav

22.00 Seks i selo

22.30 Ima ko da pita

23.00 Stigla vam je po{ta,

film



1.30 Ima ko da pita

2.00 Pret a Porte

2.30 Grand parada

4.00 Stigla vam je po{ta,

film

6.00 Pink xuboks

8.00 Vikend jutro

10.00 Divqe ma~ke, crtani

film

11.20 Showbiz magazin

11.40 Crno-bijeli svijet

12.00 Sevdah podsqemenski

12.30 Horizonti


14.00 Kraq Artur, film

16.00 Autoklub

16.25 Hajat produkcija

17.00 Arduana

19.00 Vijesti u 7

19.30 Hajat sport


21.00 Fudbal: [panska liga:

Barselona - Deportivo

23.00 Vijesti

23.10 Tamna voda, film

9.10 Izvorwaci

10.00 Zemqa izvor ìvota

11.00 Primera look12.00 Panorama regije

13.00 Talk show14.30 Mega saund

16.05 Film

17.30 Folk {ou

18.40 Za radnim stolom

19.05 Dokumentarni program

19.30 Dnevnik RTS

20.05 Rodni kraju mili raju

21.05 VIP

22.05 Zlodjela, film

23.40 Kriminal u Rusiji

7.38 Top {op

8.00 Vremenska prognoza

8.06 Ma~ker, crtani film


8.54 Top {op

9.00 Znawe na poklon

10.22 Top {op

10.27 Kako je snimano...

10.30 Vrati}e se rode, serija


12.00 Vesti B92 za osobe

o{te}enog sluha

12.10 Vesele sedamdesete,

serija

14.00 Vesti B92

14.03 Veliki Brat

-Izbacivawe

15.54 Dvougao

16.00 Vesti B92

16.33 Robin Hud, serija

17.30 Veliki Brat

17.55 Mile protiv tranzicije

18.30 Vesti B92


serija

20.00 Veliki Brat

-Veliki mozak

21.00 Utisak nedeqe

23.00 Vesti B92

23.03 [tiklom u vrata

23.40 Bu|ewa, film

1.43 Veliki Brat

7.30 Qep{i ìvot, serija

8.15 Sudska presuda, serija

9.00 Liberti TV

9.30 Bear with Me, film

11.10 Duhovni mostovi

12.00 BHT vijesti

12.15 Otvoreni parlament

13.15 Sportsko-zabavni

program

13.40 Top lista Nadrealista


Premijer liga:

Midlzbro - Arsenal

16.30 Retrovizor

17.00 Zavi~aj, serija

17.55 Moda je...

18.25 Parovi i tandemi

19.00 BHT vijesti

19.30 Liga {ampiona

u fudbalu

20.00 Neprolazna pjesma:

Munevera Smajlovi}

i Alija Haximurati

20.45 Josip Pejakovi}:

U ime naroda

21.15 Global

22.00 BHT sport

22.15 BHT vijesti

22.30 Mjesto zlo~ina:

Wujork, serija

23.15 Figure

0.15 îta~ica, film

6.25 Blizanke, serija

6.50 Centar svijeta, serija

7.15 Looney Tunes, crtana

serija

7.40 Spu`va Bob Skockani,

crtana serija

8.05 Ulica Sezam, crtana

serija

9.05 Savr{ena romansa,

film

10.40 Vijetnamski ratnik,

film

12.50 Vijesti uz ru~ak

12.55 [aqi daqe, film

15.05 Ostrvo boje krvi, film

17.15 Odred za ~isto}u

17.45 Ekskluziv

18.30 Vijesti

19.00 Salto

20.00 Veliki brat

21.05 Ameri~ki {erifi,

film

23.25 Vijesti

23.40 Veliki brat

23.50 Kunolovac

1.50 Veliki brat

2.50 Zadatak: Uhvatite

[akala, film

4.50 Veliki brat

6.00 Dobar kom{ija


8.00 Bravo {ou

9.51 Premijer, serija

10.00 Moj Xin, film


13.00 Grand hitovi

13.38 Da pre|emo na ti

14.42 Qubav i mr`wa, serija

16.30 Nedeqno popodne

Lee Ki{

18.00 Piramida


20.00 Kafanica blizu SIS-a,

serija

20.30 Premijer, serija

21.00 Mewam ènu

22.00 Bele`nica, film

00.00 24 ~asa, serija

1.20 êli~ni orao 2, film

6.00 Vesti


9.00 Vesti


10.00 Vesti


11.00 Vesti

11.05 Dizni na RTS, filmski

program

12.43 Agroinfo

13.00 Dnevnik

13.15 Sport plus

13.25 Vreme, stawe

na putevima

13.35 Profil i profit

14.00 Balkanskom ulicom

14.50 Vesti

15.00 Sat

15.45 Vesti

15.48 Ono na{e {to nekad

beja{e, serija

16.45 Do{lo doba da se qubav

proba, film

18.23 Sasvim prirodno


19.17 Vreme, stawe

na putevima

19.30 Dnevnik


beja{e, serija

21.00 Starski i Ha~, film

22.45 Bekstvo iz zatvora,

serija

23.30 Just for laughs23.54 Vreme, stawe

na putevima

00.00 Dnevnik

0.15 Do{lo doba da se qubav

proba, film

2.00 Vesti


beja{e, serija

3.03 TV lica

3.50 Balkanskom ulicom

4.30 Sasvim prirodno,

reportaà


5.33 TV prodaja


6.02 Muzika za dobro jutro

7.00 Amen adjes


7.45 Agroinfo

8.00 Dozvolite...

9.00 Pustolov

9.28 Monika, ebu

dokumentarni program

9.43 Hezarfen, ebu drama

10.00 Akva viva derbi

10.30 Moj qubimac, zabavni

program

11.00 Brazde

12.00 UNHCR-vreme odluke:

Bosna i Hrvatska

12.30 Interfejs

12.55 Fudbal: Meridijan

super liga, Beànija

- Crvena zvezda

14.55 Srbi u svetu

15.25 Evronet


Totenhem - Man~ester S.

18.00 Indeksi i prijateqi,

muzi~ki program

19.00 Nau~ni program


program


19.45 Staze

20.00 Privatan ìvot remek

dela, obrazovna serija

21.00 Zapamti me,

igrani program

22.00 Istraga je pokazala


super liga

23.15 Pevajte moje pesme


super liga, Partizan

- OFK Beograd


Totenhem - Man~ester S.

3.10 Zapamti me

4.10 Pevajte moje pesme

5.00 Istraga je pokazala

7.15 Zlo}ko, crtana serija

7.40 Atom, crtana serija

8.05 Mo}ni renxeri, serija

8.30 Ninxa korwa~e, crtana

serija

8.55 Ju-Gi-Oh, crtana serija

9.20 Djevojke s Beverli

Hilsa, serija

9.50 U sedmom nebu, serija

10.45 Smolvil, serija

11.40 ârobnice, serija

12.35 Cimer fraj, serija


serija

14.15 Avijati~ar, film

17.05 Vijesti

17.15 Showtime

19.15 Dnevnik Nove TV

20.00 Nad lipom 35

21.15 102 dalmatinca, film

23.05 Crveni tepih

0.25 Svi mrze Krisa, serija

0.55 Po~etni~ka sre}a, film

2.20 Crveni tepih

3.30 Burni ponedjeqak, film

5.00 Svi mrze Krisa, serija

8.00 Kew - kraqevski vrtovi

8.30 Drugi zagreba~ki

me|unarodni festival

kamerne muzike

9.20 Nevjerovatna putovawa

sa Stivom Leonardom:

Trkati se sa hijenskim

psom

10.10 Vijesti


10.25 Sudija Xon Did, serija

12.00 Dnevnik

12.30 Plodovi zemqe

13.25 Split: More

14.00 Nedjeqom u dva

15.10 Vijesti

15.25 Jelovnici izgubqenog

vremena

15.45 Mali antikvarijat:

Od {kriwe do ormara

16.20 Lado: Dragi na{ kaj

17.10 Tragom bra}e Seqan:

Od Venecuele do Paname

17.50 Policijska akademija 5:

Zadatak Majami Bi~

19.15 LOTO 6/45

19.30 Dnevnik

20.05 Ko èli biti milioner

21.05 Zagorka

22.00 Doktor Haus, serija

22.50 Lica nacije

23.35 Vijesti


00.00 Vidas privadas, film

1.45 Nedjeqom u dva

2.45 Doktor Haus, serija

3.45 Jelovnici izgubqenog

vremena

4.05 Opera boks

4.35 Plodovi zemqe

5.25 Split: More

5.55 Meta

7.30 Barbi: Matovilka,

crtani film

8.55 Parlaonica



- slalom (M)

11.00 Misa

12.00 Opera boks

12.35 Ples DM Gran pri 2007



- slalom (M)

13.50 Ples sa zvijezdama

15.20 Uzmi ili ostavi

15.55 Vaterpolo, Evropska

liga: Mladost - Sintez

17.25 Ko{arka NLB liga:

Split - Partizan

19.20 Magazin fudbalske

Lige {ampiona

19.55 Statisti, serija

20.25 Italijanska fudbalska

liga

22.20 CD Live23.05 Kipar Kuzma Kova~i}

23.50 Koncert Karlova~ko Live

7.20 Prequbnici

8.10 Prequbnici

9.05 Prequbnici

9.55 Prequbnici

10.45 Prequbnici

11.35 Avatar, crtani film


serija

13.35 101 holivudska pri~a

14.25 Just for Laugh14.55 Italijanska liga:

Juventus - Atalanta


20.00 Zvijezde sa zvijezdama

21.30 Olimp

22.00 NBA liga


7.55 Stroker Ace, film

9.20 P~elica Maja, crtana

serija

9.45 Vijesti

9.50 Viza za budu}nost,

serija

10.30 Svako dobro, Bosno i

Hercegovino!

12.00 Vijesti

12.05 Zelena panorama

12.35 Turizam plus

13.25 Ve~erwa {kola

14.20 Nedjeqni ru~ak sa...

Gost: Sabina êhaji}a

15.00 Vijesti

15.10 Superpolicajci

iz Majamija, film

16.55 Fudbal: Bundesliga:

Nirnberg - Herta

18.55 Barimba, serija

19.30 Dnevnik 2


serija

20.50 Pozitivna geografija

21.20 Paralele

21.45 Vijek od ro|ewa

Ismeta Mujezinovi}a

22.15 Vijesti

22.30 ExeR23.15 Viski Romeo Zulu, film

6.05 Prijevremeni izbori

za predsjednika

Republike Srpske

9.00 Vijesti

9.10 Denis napast, crtana

serija

9.35 Mjau mjau druìna,

crtana serija

10.05 Kiki {ou

10.40 Nagradna igra

- Po{te Srpske

11.00 Vijesti


za predsjednika

Republike Srpske

12.00 Vijesti

12.15 Snop

13.00 Vijesti

13.05 Sveta zemqa


za predsjednika

Republike Srpske

16.30 Sinemanija

17.00 Vijesti


za predsjednika

Republike Srpske

18.30 Svi vole Rejmonda,

serija


za predsjednika

Republike Srpske

19.30 Dnevnik

20.05 Ah, ta planeta


za predsjednika

Republike Srpske

00.00 Br~ko distrikt

0.10 Tvin Piks, serija

0.55 Sinemanija


2.00 Dnevnik

2.30 Turizam plus

3.15 Ah, ta planeta

3.40 Stvoreni za ubijawe


5.20 Snop

8. i 9. decembar 2007. PROGRAM - NEDJEQA

31


8.00 Vijesti

8.05 Emisija za selo

9.00 Vijesti

9.05 Radio miks

10.00 Vijesti

10.05 @ivotok

11.00 Vijesti

11.05 Sje}awa

12.00 Podnevne vijesti

12.10 Iz vjerskih zajednica

13.00 Vijesti

13.05 Zvrk

14.00 Vijesti

14.05 Pri~aonica,

omladinska emisija

15.00 Vijesti

15.05 Sportski pregled

16.00 Dnevnik

16.20 Nedeqni radio

magazin

18.00 Vijesti

18.05 Medaqoni u vremenu

18.30 Muzi~ka emisija

19.00 Ve~erwe vijesti

19.05 Zaigrajmo, zapjevajmo

20.00 Vijesti

20.05 Top 20

21.05 Radio miks

22.00 Vijesti

22.15 Starogradska sje}awa

23.00 Muzika za laku no}

00.00 Vijesti

0.10 Kultura u ogledalu

1.00 No}ni program

Frekvencije: Bawa Luka - 90.9;

Bawa Luka, Prijedor, Gradi-

{ka - 92,7; Doboj - 90,7; Petro-

vo - 93,5; Bijeqina - 89,9; I.

Sarajevo - 88,7; Trebiwe - 92,8;

Han Pijesak - 90,3; Fo~a - 87,3.

PROGRAM RADIJA

REPUBLIKE SRPSKE

7.00 Nedjeqni jutarwi

program


8.35 Barometar

8.45 Putevi

9.15 Barometar

9.30 Putevi

10.00 Nedjeqni

prijepodnevni

program

10.15 Barometar

10.30 Putevi

11.15 Barometar

11.45 Barometar

12.00 Uz nedjeqni ru~ak

12.30 Radio BBC, novosti

12.59 Nedjeqni

popodnevni program

13.00 Putujmo zajedno

13.15 Barometar

13.30 Putevi

14.00 Nedjeqni tajm-aut

- sportsko-zabavno

popodne

19.00 Nedjeqni mozaik

19.30 No}ni program

00.00 Pono}ni program

Rje{ewem Ministarstva informacija Republike Srpske broj 01-413-93 list je upisan u Registar javnih glasila pod rednim brojem 35, a rje{ewem Ministarstva prosvjete i kulture broj 6-09-1581/03 od 12. maja 2003. godine list mijewa naziv u "Glas Srpske#.

Izdaje i {tampa AD "Glas Srpske#, ul. Skendera Kulenovi}a br. 93, Bawa Luka.

"Glas Srpske# AD ima otvorene ra~une kod sqede}ih poslovnih banaka: Nova bawalu~ka banka 551001-00016019-84, NLB Razvojna banka 562099-00016587-09, Komercijalna banka 571010-00000340-14, Zepter komerc banka 567162-11005289-71, Hypo Alpe Adria banka 552002-00016396-53

TV STANICE ZADR@AVAJU PRAVO IZMJENE PROGRAMA

DE@URNA STRANA

-

RIJE^ dana

- Mnogi su napustili selo

i oti{li u glad.

¥ Branko MI[I]

Prognoza

vremena

HIDROMETEOROLO[KI ZAVOD

Obla~no sa obilnijom ki{om

na zapadu, jugozapadu, a od sredine

dana i u ostalim predjelima, sa gr-

mqavinom u Hercegovini. U brdo-

vito-planinskim predjelima ki{a

}e pre}i u snijeg, uz formirawe i

pove}awe swe`nog pokriva~a. U

ve~erwim ~asovima na krajwem sje-

verozapadu i u Hercegovini do}i

}e do postepenog prestanka pada-

vina i djelimi~nog razvedravawa.

Vjetar slab do umjeren, ju`nih smje-

rova, tokom vikenda u skretawu na

sjeverne smjerove. U Hercegovini

umjereno do jak jugo, krajem viken-

da u skretawu na umjerenu buru.

Najnià jutarwa temperatura va-

zduha od 1 do 8, a najvi{a dnevna od

3 do 11 stepeni Celzijusa. ¥

EMU EUR 1 1.955830 1.955830 1.955830

Australija AUD 1 1.167389 1.170315 1.173241

Kanada CAD 1 1.326449 1.329773 1.333097

Hrvatska HRK 100 26.679527 26.746393 26.813259

ê{ka R. CZK 1 0.074566 0.074753 0.074940

Danska DKK 1 0.261542 0.262197 0.262852

Ma|arska HUF 100 0.772987 0.774942 0.776861

Japan JPY 100 1.194112 1.197105 1.200098

Litvanija LTL 1 0.565032 0.566448 0.567864

Norve{ka NOK 1 0.243350 0.243960 0.244570

Slova~ka R SKK 1 0.058811 0.058958 0.059105

[vedska SEK 1 0.207525 0.208045 0.208565

[vajcarska CHF 1 1.178816 1.181770 1.184724

Turska TRY 1 1.135258 1.138103 1.140948

V. Britanija GBP 1 2.708887 2.715676 2.722465

USA USD 1 1.331791 1.335129 1.338467

Srbija RSD 100 2.454269 2.460420 2.466571

Veselina Masle{e 6, 78000 Banja Luka; Tel: 051/244-700 i 051/244-777. fax 051/244-710,

SWIFT: KOBBBA 22 E-mail: [email protected] Web: www.kombank-bl.com

ZemljaOznaka za devize

i efekt. valutu

Jedinica

za devize

Kupovni

za devize

Srednji

za devize

Prodajni

za devize

KURSNA LISTA

Kursevi iz ove liste primjenjuju se od 8. 12. 2007. godine.

Kursevi u konvertibilnim markama (BAM)

RASTANAK UZ POHVALE

DIREKTOR SVJETSKE BANKE U BAWOJ LUCI

Dodik, Kalacopulos i Armita`: Jo{ ja~e partnerstvo

(Snimio M. [UKALO)

BAWA LUKA -

Saradwa sa Svjetskom

bankom je do sada rea-

lizovana kroz 54 pro-

jekta u Republici

Srpskoj i 550 milio-

na maraka vrlo povoq-

nih kreditnih aran-

`mana.

Ovim rije~ima je

premijer Republike

Srpske Milorad Dodik

sumirao dosada{wu sa-

radwu sa Svjetskom

bankom, nakon sastan-

ka sa wenim direkto-

rom i koordinatorom

za jugoisto~nu Evropu

Orsalijom Kalacopu-

los.

On je povodom Ka-

lacopulosove opro-

{tajne posjete Bawoj

Luci i Republici Srp-

skoj rekao da su razgo-

vori sa wom bili i

prilika za dodatno in-

formisawe o tome na

koji na~in najboqe po-

mo}i Republici Srp-

skoj.

- Osim na izuzetnoj

saradwi, zahvaqujem joj

na spremnosti da razu-

mije te{ke okolnosti u

kojim smo radili i ~i-

wenici da nikada nije

odustala od namjere da

se u Republici Srpskoj

realizuju aran`mani

Svjetske banke - ista-

kao je Dodik.

Orsalija Kalacopu-

los je najavila da }e 13.

decembra biti predsta-

vqena nova ~etvorogo-

di{wa Strategija za

partnerstvo u BiH.

- Strategija pred-

vi|a osnaèno part-

nerstvo i ve}i stepen

aktivnosti sa Republi-

kom Srpskom - dodala

je ona.

Funkciju direkto-

ra Svjetske banke za

BiH od idu}e godine

preuzima Xejn Armi-

ta` za koju Kalacopu-

losova kaè da je jedan

od najbriqantnijih di-

rektora u Svjetskoj

banci.

¥ D. VRHOVAC

MIHAJLOVI]

Orsalija Kalacopulos shvatala je te{ke okolnosti u kojim

smo radili i nikada nije odustala od namjere da se

Srpskoj realizuju aran`mani Svjetske banke, istakao

Milorad Dodik

PRIJEDOR - Na stru~nom sastanku na

Mrakovici, hirurzi iz Republike Srpske

u petak su govorili o tretmanu hernija tr-

bu{nog zida, u narodu poznatijeg kao kila.

Prema rije~ima predsjednika Udruèwa

hirurga Republike Srpske prof. dr Milora-

da Stani{i}a, na skupu je bilo rije~i o no-

vim metodima lije~ewa u oblasti hirurgije.

- Ovo je vje~ita tema u hirurgiji, a sa-

stoji se u reparaciji trbu{nog zida od-

nosno wegovih slabih ta~aka - rekao je

prof. Stani{i} i podsjetio da je herni-

ja trbu{nog zida jedno od naju~estalijih

hirur{kih oboqewa te da postoji niz sla-

bih ta~aka koje su izvori{te ove bolesti.

- Danas postoji ve}i broj operativnih

metoda koje se primjewuju kod ove dijag-

noze ali nijedna nije savr{ena - istakao

je prof. Stani{i} isti~u}i da je, uz po-

mo} stru~waka iz beogradskog Klini~kog

centra i Vojnomedicinske akademije u Be-

ogradu, mla|im kolegama u Srpskoj pre-

nio dio iskustava u lije~ewu ovog obo-

qewa. ¥ D. B.

STRU^NI SASTANAK HIRURGA

SRPSKE NA KOZARI

Novosti u lije~ewu

PRIJEDOR - Poslovni re-

zultati u teku}oj godini, pla-

novi za naredni period i obi-

qeàvawa Dana rudara bile su

teme konferencije za novinare

koju je u petak organizovao me-

naxment preduze}a "Mital rud-

nici Prijedor#.

Direktor pomenutog predu-

ze}a Mladen Jela~a je naveo da

ovu godinu zavr{avaju uspje{no

jer su proizveli milion i 350

hiqada tona rude. Sva koli~i-

na je otpremqena stalnim kup-

cima, odnosno èqezarama u

Poqskoj, ê{koj i Rumuniji.

- Mogu sigurno re}i da }e-

mo do kraja decembra prve pr-

obne koli~ine na{e rude ot-

premiti prema èqezari u Ze-

nici - najavio je Jela~a.

On je podsjetio da u nared-

noj godini prijedorski rudnik

o~ekuju veliki izazovi, a to su,

izme|u ostalog, zavr{etak ra-

dova na povr{inskom kopu "Je-

zero# u Omarskoj, otvarawe no-

vog kopa "Buva~# i kontinui-

rano snabdijevawe zeni~ke è-

qezare rudom iz Omarske.

- U novi kop bi}e uloèno

29 i po miliona evra. Planovi

su da ovaj kop bude u u funkci-

ji sredinom 2009. godine - rekao

je Jela~a.

Generalni menaxer "Mital

rudnika Prijedor# Murari Mu-

karxi je izjavio da je preduze-

}e imalo podr{ku republi~ke

Vlade i lokalne vlasti.

U ovoj godini "Mital rud-

nici Prijedor# ostvarili su

prihod od 120 miliona maraka.

Naredne godine u planu je zavr-

{etak postupak eksproprijaci-

je zemqi{ta na kome je predvi-

|eno otvarawe novog kopa.

Dan rudara, 17. decembar,

bi}e obiqeèn nizom manife-

stacija koje }e se odràvati od

8. do 17. ovog mjeseca.

¥ D. B.

BAWA LUKA - "Bawalu~-

ka pivara# je 5. decembra svo-

jim potro{a~ima ponudila no-

vi proizvod - tamno slavsko

pivo, jedino ovakve vrste na

prostoru Republike Srpske.

Rukovodstvo ovog kolektiva

je uvjereno da }e slavsko pivo obo-

gatiti trpeze brojnih doma}in-

stava pred predstoje}e praznike.

- Slavsko pivo sa 5,6 odsto

alkohola zasnovano je na spe-

cijalnoj recepturi, posebno

prikladnoj za konzumirawe u

hladnim mjesecima. Pivo }e se

prodavati u fla{ama od 0,5 i

0,33 litra u novom specijalno

dizajniranom pakovawu od

{est komada - istaknuto je u sa-

op{tewu "Bawalu~ke pivare#.

"Pivara# se pobrinula da

slavsko tamno pivo bude do-

stupno svojim potro{a~ima,

jer }e se mo}i nabaviti u svim

ve}im supermarketima i boqe

snabdjevenim trgovinama. ¥

NOVI PROIZVOD

"

BAWALU^KE PIVARE"

Praznici uz slavsko pivo

BAWA LUKA - Predstavni-

ci Rotari kluba iz Bawe Luke i

~lanovi Udruèwa vinogradara

i vinara Republike Srpske u pe-

tak su u Banskom dvoru Kultur-

nom centru odràli javnu tri-

binu na kojoj je bilo rije~i o mo-

gu}nostima i perspektivama uz-

goja vinove loze i proizvodwe

vina na podru~ju bawolu~kog re-

giona.

Prema rije~ima predsjednika

Organizacionog odbora Vojisla-

va Trkuqe, povod za odràvawe

tribine je manifestacija "Dani

vina Bawa Luka 2007# koja se u na-

{em gradu odràva {estu godinu

zaredom.

- Bawolu~ki region ima uslo-

ve za gajewe vinove loze. Nastoji-

mo da podrìmo mnoge uzgajiva~e i

tako unaprijedimo wihov rad - is-

takao je predsjednik Organizacio-

nog odbora manifestacije "Dani

vina Bawa Luka 2007# Vojislav Tr-

kuqa.

Pored doma}ih stru~waka

iz oblasti agronomije, vinar-

stva i vinogradarstva tribini

su prisustvovali i istaknuti

profesori iz Beograda, Zemu-

na, Mostara i Makedonije.

- I ovog puta organizova-

li smo izlo`bu i degustaciju

40 razli~itih vrsta vina, a tom

prilikom }emo izabrati po

tri najboqa iz kategorije bi-

jelih i crnih vina - naglasio

je Trkuqa.

On je dodao da }e pobje dni-

ci manifestacije kao nagradu

dobiti ~etvorodnevno putova-

we i boravak u Makedoniji,

gdje }e posjetiti kompaniju

"Tikve{# koja je i sponzor sve-

~anosti.

O mogu}nostima gajewa

stonih sorti vinove loze u ba-

wolu~kom regionu govorio je

profesor sa Poqoprivrednog fa-

kulteta iz Beograda i Zemuna Ne-

boj{a Markovi}.

Prisutnima se obratio i pro-

fesor sa Poqoprivrednog fakulte-

ta iz Beograda i Tehnolo{kog fa-

kulteta iz Novog Sada Slobodan

Jovi}, koji je pri~ao o kvaliteti-

ma vina i faktorima koji ga defi-

ni{u, berbama i preradama gro`|a.

¥ N. V.

MOGU]NOSTI PROIZVODWE VINA U BAWOLU^KOM REGIONU

BAWA LUKA - Robna ku-

}a "Boska# dobila je u petak

novu po{iqku robe iz Itali-

je, izjavio je na{em listu gene-

ralni direktor bawolu~ke

"Boske# Qubomir Daki}.

Nabavkom robe, kako je re-

kao, sti~u se uslovi za neome-

tanu trgovinu, budu}i da je rob-

na ku}a u proteklih nekoliko

mjeseci zjapila poluprazna.

Daki} je naglasio da se du-

govi u robnoj ku}i "Boska# po-

stepeno izmiruju, a radnicima

su do sada ispla}ene tri pla-

te. U Sindikatu trgovine i tu-

rizma podsjetili su da su rad-

nici prihvatili da im se dugo-

vawa od 15 plata isplate van-

sudskim poravnawem.

- Podràvamo poslovodstvo

"Boske# i mjere koje preduzi-

ma s ciqem osposobqavawa

objekta za rad. Najva`nije je da

su deblokirani ìro ra~uni

"Boske# i {to je u toku nabav-

ka robe - izjavio je predsjednik

granskog sindikata trgovine i

turizma Goran Savanovi}.

U skladu sa dogovorom re-

publi~kog Ministarstva trgo-

vine i turizma, uprave u Rob-

noj ku}i "Boska# i Fonda

zdravstvenog osigurawa Repu-

blike Srpske, dogovoren je na-

~in izmirewa dugova za zdrav-

stveno osigurawe iz prethod-

nog perioda. Dogovoreno je da

Robna ku}a redovno izmiruje

teku}e obaveze prema Fondu.

U Sindikatu "Boske# ista-

kli su da sve nade polaù u no-

vo rukovodstvo robne ku}e ko-

ji im je obe}alo isplatu zaosta-

lih primawa i povezivawe rad-

nog staà. ¥ M. M.

"

MITAL RUDNICI PRIJEDOR"

Pred novim izazovima

Tribina u Bawoj Luci: Podr{ka vinarima (Snimila S. ILI])

Savjeti za sla|i grozd

ROBNA KU]A

"

BOSKA" NA PUTU OPORAVKA

Police sve punije

FUDBALERI Crvene zvezde

jo{ jednom su razo~arali svoje

pristalice. "Crveno-bijeli# su u

~etvrtom kolu grupe "F# Lige UE-

FA protiv Boltona pruìli jo{

jednu slabu partiju, doìvjeli i

tre}i poraz (0:1), potvrdiv{i ti-

me da je Evropa miqama daleko.

Srpski {ampion za prikazano

u prvom poluvremenu moè dobi-

ti koliko-toliko prolazno ocje-

nu. Imali su puleni Aleksandra

Jankovi}a i nekoliko dobrih {an-

si, ali one nisu dale rezultata. S

druge strane, prekaqeni Englezi

su mudro ~ekali svoju priliku. I

do~ekali su je, u posqedwem mi-

nutu prvog dijela, kada je Gevin

Meken iskoristio konfuziju do-

ma}i odbrane, pogodio mreù i

Zvezdu izbacio iz Evrope.

- Prije svega, ~estitam svo-

jim igra~ima na zalagawu i poka-

zanoj èqi koja je bila neospor-

na i o~igledna u prvom poluvre-

menu. Bili smo agresivni i moti-

visani i {teta je {to nismo na-

gra|eni golovima. Ispunili smo

plan, do odmora smo igrali do-

bro, a primqeni pogodak u po-

sqedwem minutu prvog poluvre-

mena predstavqao je teàk uda-

rac za moral i psihu. Poku{ali

smo u nastavku da preokrenemo

rezultat, ali smo

udarili u "engleski

zid# - rekao je {ef

stru~nog {taba Cr-

vene zvezde Aleksan-

dar Jankovi}.

Strateg "crve-

no-bijelih# pohva-

lio je igru rivala:

- Utakmice evropskog nivoa

pokazuju limite, i ekipne i po-

jedina~ne. Mislim da nam je Bol-

ton ta~no to pokazao, a wihova

igra u drugom dijelu predstavqa

demonstraciju vrhunske taktike.

Igrali su zrelo, pametno i sta-

jali gotovo savr{eno na terenu,

sprije~iv{i nas da uop{te pri-

|emo golu. To treba ponovo po-

gledati, analizirati i iskori-

stiti kao putokaz. Mi tek u~imo

kako da se vratimo poslije pri-

mqenog gola ili izgubqene utak-

mice. Veoma je bitno da savlada-

mo tu lekciju, i da nakon jednog

neuspjeha veèmo 10 ili 15 po-

bjeda. Sada se okre}emo na{oj re-

alnosti u doma}im takmi~ewima

- zakqu~io je Jankovi}. U drugom

me~u grupe "F#, Aris i Braga su

u Solunu podijelili bodove, od-

igrav{i 1:1. ¥

NAPADA^ jeseweg {ampio-

na Premijer lige BiH, Modri~e

Maksima, Stevo Nikoli} je u pro-

tekle tri sezone izrastao u istin-

skog fudbalskog majstora za go-

love. Bez wega je nezamisliv pr-

vi tim "uqara#, a on svojim do-

brim igrama uzvra}a na ukazano

povjerewe. Zato ni ne ~udi {to ga

je Fudbalski savez Republike

Srpske predloìo kao svog kan-

didata za Izbor deset najboqih

sportista u tradicionalnoj 53.

akciji "Glasa Srpske#.

Nikoli} je 4. decembra napu-

nio 23 godine, a fudbalom se po-

~eo baviti od malih nogu. Po~eo

je u pionirima {ama~kog Borca,

da bi kao izrazito talentovan bio

zapaèn i sa 15 godina je oti{ao

u kamp beogradskog Obili}a, ne-

kada{weg {ampiona Jugoslavije.

- U Obili}u sam proveo pet

nezaboravnih godina. Stigao sam

i do prvog tima "vitezova#, koji

su se tada takmi~ili u Prvoj li-

gi Jugoslavije. Sa timom sam bio

i juniorski {ampion Jugoslavije

2003. godine - rekao je na po~etku

razgovora fudbaler Modri~e

Maksima Stevo Nikoli}.

U Obili}u su mu treneri bi-

li: Zvonko \urica, Zvonko \or-

|evi}, Novica Gaji}, Ratko Dosta-

ni} i Radmilo Ivan~evi}.

- Od svakog od wih sam pone{to

nau~io. Sve su to vrhunski fud-

balski u~iteqi, ali sam najvi{e

zahvalan Ratku Dostani}u, koji je

najzaslu`niji {to sam izrastao u

golgetera - naglasio je Nikoli}.

Fudbalski putevi su nepredvi-

divi, tako se Stevo Nikoli} 2004.

godine vratio u Republiku Srp-

sku u Modri~u, koja je tada bila po-

bjednik Kupa BiH i nastupila na

evropskoj sceni. Od tada je Niko-

li} standardni prvotimac Modri-

~e Maksima. Iz utakmice u utak-

micu wegov talenat je sve vi{e

dolazio do izraàja. Pro{le se-

zone Nikoli} je bio najboqi stri-

jelac Premijer lige BiH sa 19 go-

lova, a pet puta je bio strijelac

i u Kupu.

- To je sigurno jedan od najve-

}ih mojih uspjeha u karijeri. Ni-

je lako biti prvi strijelac jer na

ovim prostorima ima izuzetno do-

brih fudbalera, a posebno golge-

tera. Zato nisam samo ja zasluàn,

ve} i moji saigra~i od kojih sam

dobijao mnogo upotrebqivih lop-

ti - dodao je Nikoli}.

U ovoj sezoni svoju igru pod-

redio je timu i to je jedini razlog

{to se na wegovom kontu u prvih

15 kola na{lo samo

{est golova.

- Od mene je tre-

ner traìo da igram

na poziciji najistu-

renijeg veznog igra-

~a i tako sam svoju

igru podredio kolek-

tivu. Zadovoqan sam,

pogotovo {to smo

ovaj dio takmi~ewa

zavr{ili kao jesewi

{ampioni, a nadam se

da }emo tu i ostati -

ocijenio je Stevo

Nikoli}.

Veoma je ambiciozan i uvijek

teì da igra jo{ boqe i kvali-

tetnije.

- Normalno je {to su mi ambi-

cije èqa da ostvarim {to boqu

karijeru. U ovom trenutku su mi

sve ambicije vezane za Modri~u

Maksima. Imam sre}u da sada ra-

dim pod nadzorom trenera Slavi-

{e Boì~i}a koji je stru~an, kva-

litetan i ambiciozan i od kojeg se

mnogo toga moè nau~iti. Uz to

imamo kvalitetan tim, sposoban da

osvoji titulu {ampiona BiH {to

je za svakog sportistu veliki us-

pjeh - dodao je na kraju razgovora

najboqi fudbaler Modri~e Mak-

sima Stevo Nikoli}.

¥ V. BLAGOJEVI]

U ponedjeqak Milan

Glamo~i}, pliva~ Olimpa

[email protected] ℡ 051/231-060

STEVO NIKOLI], FUDBALER MODRIÊ

\ Maurisio Molina uklopio se u sivilo tima

"

Crveno-bijeli" izgubili i tre}i me~ u Ligi UEFA, ovoga

puta od Boltona, izgubiv{i tako i teoretske {anse za

plasman u sqede}i krug

PREDSTAVQAMO KANDIDATEPREDSTAVQAMO KANDIDATE

FUDBALERI CRVENE ZVEZDE JO[ JEDNOM RAZOÂRALI SVOJE PRISTALICE

\Stevo Nikoli} obe}ava jo{ boqa izdawa

^LANOVI stru~nog

ìrija tradicionalnog

Izbora deset najboqih

sportista Republike

Srpske odrà}e u subotu

tre}u sjednicu. Sastanak

}e se, kao i prethodna dva,

odràti u prostorijama

"Glasa Srpske# sa po~et-

kom u 10 ~asova.

Stru~ni ìri na ~i-

jem se ~elu nalazi pred-

sjednik Ranko [krbi}, a

~iji su ~lanovi Petar

Milanovi}, Velimir

Sombolac, Dario Sandi},

Mirko Petri~evi}, An-

ton Josipovi}, Todor Ni-

koli}, Du{an Pra{talo

i Darko Pa{agi}, ima}e

teàk zadatak. Naime,

mora}e da elimini{u jo{

dva imena sa liste kandi-

data koji konkuri{u za

ovogodi{wi Izbor.

Poslije ovog sastan-

ka u konkurenciji }e

ostati deset imena, a ko-

na~nu odluku o plasmanu

od prvog do desetog mjesta

~lanovi ìrija donije}e

na posqedwoj sjednici

koja }e se odràti na dan

sve~anog progla{ewa, 18.

decembra.

¥ S. P.

TRE]A SJEDNICA STRU^NOG @IRIJA IZBORA

NAJBOQIH SPORTISTA REPUBLIKE SRPSKE

Ostaje deset imena

NA NEKOLIKO po-

sqedwih me~eva profesi-

onalnog boksera Gorana

Deli}a na{ najboqi kik-

bokser Draènko Nini} je

uvijek radio uvodnu borbu.

Popularni "Draà# je re-

dom pobje|ivao rivale,

ulijevao dodatnu snagu

svom velikom prijatequ

Deli}u, koji je onda izla-

zio na ring i tako|e tri-

jumfalno silazio sa wega.

Takva praksa nastavi-

}e se i u petak, 14. decem-

bra, u sportskoj dvorani

"Borik# u kojoj }e se sa po-

~etkom od 20 ~asova odr-

àti spektakularna revi-

ja "No} {ampiona#. Kao

{to je poznato u glavnoj

borbi ve~eri Goran Deli}

i [panac David Alonso

Blanko bori}e se za upra-

`wenu titulu profesio-

nalnog prvaka svijeta u

kruzer kategoriji (do

90.719 kilograma) u verzi-

ji Univerzalne bokserske

organizacije (UBO). A, u

posqedwem od {est uvod-

nih me~eva Draènko Ni-

ni} (lou-kik, do 86 kilo-

grama) }e u profesional-

noj presti` borbi snage

odmjeriti sa jednim od naj-

boqih kik-boksera Hrvat-

ske Ivanom Stani}em.

Predvi|eno je da ovaj me~

traje pet rundi po dva mi-

nuta.

- Stani} je osvajao me-

daqe na najve}im svjetskim

smotrama i sigurno je veo-

ma kvalitetan borac. Me-

|utim, ne èlim da odusta-

nem od stare prakse, a to je

da svojom pobjedom ulijem

dodatnu snagu Deli}u. Po-

gotovo je to va`no pred

ovaj me~, koji je kruna we-

gove dosada{we karijere -

istakao je Nini}.

Interesantno je napo-

menuti da kik-bokser iz

Hrvatske dosada ~ak ~eti-

ri puta odmjeravao snage

sa bawolu~kim borcima,

ali nikada sa Draènkom

Nini}em.

- Za sada je rezultat ne-

rije{en, 2:2. Tri puta se

sastao sa Bojanom Glava-

{em i skor je 2:1 u korist

na{eg borca, dok se jednom

borio protiv Denisa Mar-

janovi}a i pobijedio ga.

Vrijeme je da Bawa Luka u

me~u sa Stani}em povede -

naglasio je Nini}.

Na{ proslavqeni kik-

bokser posqedwih mjesec

dana pripremao se na Mra-

kovici zajedno sa Goranom

Deli}em.

- Tempo rada je bio

stvarno èstok i sigurno

su ove visinske pripreme

bile pun pogodak. To }e se

vidjeti i u petak na ringu.

[to se ti~e samog Deli}a,

on nikada nije bio sprem-

niji za borbu, kako fizi~-

ki, tako i psihi~ki. Zato

sam ubije|en da }e savla-

dati Blanka, osvojiti ti-

tulu, a onda }emo sve to

proslaviti zajedno sa gle-

daocima u "Boriku#, koji

bi trebalo da do posqed-

weg mjesta ispune "bawo-

lu~ki hram sporta# - do-

dao je na kraju Draènko

Nini}. ¥ D. PA[AGI]

DRA@ENKO NINI] O

"

NO]I [AMPIONA"

Deli} osvaja titulu

Pro{le sezone Nikoli} bio najboqi strijelac Premijer

lige BiH sa 19 golova, pet puta je bio strijelac i u Kupu,

a istim stopama nastavio je i u ovom prvenstvu

RO\ENI GOLGETER

KAJZERSLAUTERN

U ovom trenutku Nikoli} ne

razmi{qa od promjeni kluba,

ali napomiwe da je bio veoma

blizu odlaska u Kajzerslautern.

Me|utim, po starom pravilu u

transfer su upetqali svoje pr-

ste oni kojima nije mjesto u fud-

balu, tako da je ovaj mladi} os-

tao bez odli~nog anga`mana.

- Za odlazak ima jo{ vreme-

na, jer su mi tek 23 godine. Uko-

liko osvojimo titulu, a siguran

sam da }e tako biti ponuda }e

biti mnogo vi{e, ali i puno kva-

litetnijih - samouvjereno je is-

takao Nikoli}.

REZULTATI I PLASMAN

Rezultati, grupa "E#: Spar-

tak Moskva - Cirih 1:0 (Titov

57), Bajer Leverkuzen - Sparta

Prag 1:0 (Fridrih 71), grupa "F#:

Aris - Braga 1:1 (Guiaro 26 - Linc

6), Crvena zvezda - Bolton 0:1

(Meken 45), grupa "G#: Alborg -

Hetafe 1:2 (Prica 90 - Hernandez

11, Granero 78), Anderleht - To-

tenhem 1:1 (Gor 68 - Berbatov 71

penal), grupa "H#: Austrija - Pa-

nionios 0:1 (Majstorovi} 90),

Bordo - Helsingborg 2:1 ([amak

12, @usi 69 - Larson 17).

Plasman, grupa "E#: Spartak 7

bodova, Cirih 6, Bajer 6, Sparta 4,

Tuluz bez bodova, Aris - Braga 1:1

(Guiaro 26 - Linc 6), Crvena zve-

zda - Bolton 0:1 (Meken 45), grupa

"F#: Bolton 6, Aris 5, Bajern 5,

Braga 3, Crvena zvezda bez bodova,

grupa "G# Totenhem 7, Hetafe 6,

Anderleht 5, Hapoel Tel Aviv 3,

Alborg 1, grupa "H#: Bordo 9, Hel-

singborg 7, Panionios 4, Galatasa-

raj 3, Austrija bez bodova.

TU@AN KRAJ EVROPSKE PRIÊ

STRIJELAC: Meken u 45. minutu, stadion: Crvene zvezde,

gledalaca: 27.000, sudija: Pol Alerc (Belgija) 8, ùti kar-

toni: Koroman (Crvena zvezda), Meken (Bolton).

CRVENA ZVEZDA: Ran|elovi} 6, Basta 6, Bronovicki 5

(od 80. minuta An|elkovi} -), Tutori} 6, Bajalica 6, Luka{

6, Milovanovi} 6, Milija{ 5 (od 73. minuta Burzanovi} -),

Molina 5, Koroman 6, Jestrovi} 5 (od 63. minuta F. \or|e-

vi} 6).

BOLTON: Al Habzi 8, Hant 7, Samjuel 7, Mejte 7, Miha-

lik 7, Spid 7, Stelios 7, Andranik 6, Vilhelson 8, Meken 8,

Braten 6 (od 87. minuta Sinkler -).

IGRA^ UTAKMICE: Kristijan Vilhelmson (Bolton) 8.

CRVENA ZVEZDA BOLTON0:1

\Goran Deli} i Draènko Nini},

prijateqi i sparing partneri

8. i 9. decembar 2007.SPORT

2

ISTO^NA ILIXA - Fud-

baleri Famosa su jesewi dio

sezone zavr{ili na sedmom mje-

stu sa 22 boda, koliko ima i {e-

stoplasirana Sloga iz Doboja.

U prvom dijelu prvenstva "mo-

toristi# su na sedam doma}ih i

osam gostuju}ih utakmica zabi-

qeìli {est pobjeda, ~etiri

remija i pet poraza uz gol-raz-

liku 20:19. Po bod iz Vojkovi-

}a odnijeli su Sutjeska i Koza-

ra, ali su izabranici Mirka

Marvana na gostuju}im tereni-

ma remizirali sa Rudarom u

Ugqeviku i Drinom iz Zvorni-

ka, a cio plijen uzeli su u pr-

vom kolu kada su savladali BSK

u Bawoj Luci.

To je, prema ocjenama i

klupskim analizama, garanci-

ja za miran nastavak prvenstva

na proqe}e. Svi su slo`ni da

je iza wih jedna od najuspje{ni-

jih polusezona otkako nastupa-

ju u Prvoj fudbalskoj ligi Re-

publike Srpske. Predsjednik

Upravnog odbora Famosa Rado-

mir Kezunovi} rekao je da je,

zahvaquju}i maksimalnom za-

lagawu svih ~lanova kluba, od

igra~a do uprave, ostvaren plan,

a to je da ekipa koju s klupe

predvodi Mirko Marvan posta-

ne stabilan prvoliga{.

- Ciqeve i zadatke koje smo

postavili pred po~etak sezone

u potpunosti smo ostvarili, pa

i vi{e od planiranog. Na ovaj

na~in spokojno do~ekujemo pro-

qe}ni dio prvenstva. Na{ pri-

marni zadatak je da postanemo

stabilan prvoliga{ i da na kra-

ju sezone ne moramo strahovati

za svoj status. Na dobrom smo

putu da napravimo najboqi re-

zultat u posqedwih nekoliko

godina. Nakon toga, za{to ne

razmi{qati i o ve}em dometu

- rekao je Kezunovi}.

Predsjednik Famosa je po-

hvalio jesewi dio {ampionata

u cijeloj Republici Srpskoj.

- U Prvoj ligi Republike

Srpske ove godine se igra kva-

litetniji fudbal nego u pret-

hodnim sezonama. Ovo je i na{a

najboqa sezona u posqedwih de-

set godina. O~igledno je da ovaj

mladi tim stasava za jo{ boqe

rezultate. U ukupnoj organizo-

vanosti smo pokazali, i kao do-

ma}ini i kao gosti, da smo zdrav

kolektiv - dodao je Kezunovi}.

On je naglasio da je Famos

jedan od rijetkih klubova u ko-

jima su zadovoqni i uprava i

igra~i.

- Najbitnije je da postoji

me|usobno povjerewe u klubu.

Nadam se da }e se dobra sarad-

wa na relaciji uprava - igra~i

nastaviti i u budu}nosti. Ga-

rancija za to je dugogodi{wi

dogovor i vjera u dobre odnose

ili, boqe re~eno, "~iste ra~u-

ne# - istakao je predsjednik

Upravnog odbora Famosa Rado-

mir Kezunovi}.

¥ G. IVANKOVI]

FUDBALSKA se-

zona u Republici Srp-

skoj i BiH je zavr{e-

na, a sigurno su se

okon~awu takmi~ewa

najvi{e obradovali

igra~i Slavije iz Is-

to~nog Sarajeva. Oni

su u proteklih kalen-

darskih 12 mjeseci bi-

li sigurno ekipa sa

najve}im obavezama i

isku{ewima. Igrali

su vrhunski u proqe}wem dije-

lu prvenstva BiH i Kupu, i bo-

rili se za oba trofeja. Naà-

lost, oba su im izmakla, ali su

izborili plasman u Interto-

to kup.

Upravo to takmi~ewe obi-

qeìlo je sezonu Slavije, ali

im i donijelo velike pote{ko-

}e. Pauza izme|u dvije sezone

bila im je izuzetno kratka. Mo-

gli su da se odmore samo 10-ak

dana i da opet krenu iz po~et-

ka, jer su ih o~ekivali dueli u

tom evropskom kupu.

Kada se zna da je tada{wi

{ef stru~nog {taba Milomir

Odovi} raspolagao sa malim

fondom igra~a, jasno je kakve

su napore ovi mladi}i podni-

jeli.

Nakon Intertoto kupa, na-

stavili su i pripreme za novu

sezonu, a ona je po wih po~ela

vrlo slabo. Nakon ~etiri kola

imali su samo ~etiri boda i si-

tuacija je bila vrlo nezavidna.

Uz sve to, i Milomir Odovi} je

napustio mjesto {efa stru~nog

{taba.

Kada su mnogi pomislili da

}e ekipa iz Isto~nog Sarajeva

krenuti nizbrdo, uprava kluba

je, zajedno sa igra~ima, a ta ve-

za zaista djeluje izvanredno, na-

pravila prave poteze. Doveden

je novi trener Du{an Jevri},

u~iweni su veliki napori da se

situacija preokrene i sve je po-

novno po~elo da li~i na onu

prepoznatqivu Slaviju. Napra-

vqena je serija odli~nih rezul-

tata, ali i pravi organizacio-

nim podvig kada je u na{ grad

stigla velika Crvena

zvezda.

To je bio pravi

fudbalski praznik, a

Slavija je pokazala i

dokazala da je izra-

sla u veliki klub.

Taj dan sportsko Is-

to~no Sarajevo }e du-

go pamtiti.

Kruna rada Slavi-

je i wenog rukovod-

stva, a sve to predvo-

de predsjednik Dragan Kulina

i direktor Bogdan êko, sa sa-

radnicima, jeste kandidatura

ovog drugog za ~lana Predsjed-

ni{tva Fudbalskog saveza BiH.

Dokaz je to izvanrednog rada u

klubu iz Isto~nog Sarajeva. Po-

stao je on perjanica srpskog

fudbala, jer je malo sredina u

Republici Srpskoj koje se mo-

gu pohvaliti takvim rezulta-

tima. Istovremeno se radilo i

radi na tri fronta, gradi se

klub, ekipa i sportska infra-

struktura. Vrlo uspje{no Sla-

vija gura na tri fronta, a zajed-

no sa tim iz wenih redova se iz-

wedrio jedan od najkvalitetni-

jih fudbalskih radnika Bogdan

êko. Odluka Fudbalskog save-

za Republike Srpske da on bu-

de nasqednik pokojnog Milana

Jeli}a, najve}a je potvrda rada

u Isto~nom Sarajevu.

Uvijek se Slavija trudila

da bude na usluzi svojim sport-

skim protivnicima, ali i da bu-

de za{titnik srpskih sportskih

interesa. Takav je i Bogdan ê-

ko. Povjerewe je apsolutno za-

sluìo i sigurno je da nikad ne-

}e zaboraviti da on u krovnom

savezu predstavqa prije svega

Republiku Srpsku, pa tek onda

sredinu iz koje dolazi. Tako se

pona{a i Slavija, i svi to do-

bro znaju i uvaàvaju. Da je bi-

lo nekada druga~ije, sigurno je

da êko ne bi imao plebisci-

tarnu podr{ku. Sve to obavezu-

je i wega i Slaviju, a tu su oba-

vezu oni preuzeli svjesno. Niko

im je nije naturio, pa }e tako i

da ostane u budu}nosti. ¥

U METU

Slavija izrasta

u veliki klub

Pi{e Dragi{a

]ORSOVI]

U REDOVIMA FAMOSA NE SKRIVAJU ZADOVOQSTVO OSTVARENIM

USPJEH I SEDMO MJESTO

Ciqeve i zadatke koje smo postavili pred po~etak sezone

u potpunosti smo ostvarili, pa i vi{e od planiranog.

Na ovaj na~in spokojno do~ekujemo proqe}ni dio

prvenstva, rekao Radomir Kezunovi}

MARVAN

Minulom polusezonom za-

dovoqan je i {ef stru~nog

{taba Mirko Marvan.

- Ovo je na{ najboqi re-

zultat u Prvoj ligi Republi-

ke Srpske. Sedmo mjesto ga-

rantuje lak{e "proqe}e#, u

kojem imamo i povoqniji ras-

pored jer igramo utakmicu vi-

{e na doma}em terenu. Sad

nam predstoji da konsoliduje-

mo redove i uz nekoliko po-

ja~awa jo{ spremnije do~eka-

mo nastavak prvenstva - na-

glasio je Marvan.

\Mirko Marvan: Zadovoqan ura|enim

UTAKMICAMA prvog ko-

la u subotu i nedjequ bi}e na-

stavqen 32. tradicionalni tur-

nir u malom fudbalu "Borik

2008#. U okviru

grupe "A# nastupi-

}e ekipa iz Slove-

nije, KMN Topni-

~arji Trbovje, koja

}e za rivala imati

sastav Dukata Ba-

wa Luka. Ova utak-

mica igra se u su-

botu od 18.15 ~aso-

va. Istog dana startova}e i tur-

nir veterana, a premijernu

utakmicu od 16 ~asova odigra-

}e ekipe Veterani Srbac i Re-

kreativci Bawa Luka.

Raspored: subota: veterani:

prvo kolo: Veterani Srbac -

Rekreativci Bawa Luka (16 ~a-

sova), seniori: prvo kolo: gru-

pa "A#: Vatrogasna brigada Ba-

wa Luka - N1 konfort Srbac

(16.45), Op{tinski fudbalski

savez Lakta{i - Sportsko udru-

èwe "Drini}# "Lisac ko-

merc# (17.30), Dukat Bawa Lu-

ka - KMN Topni~arji Trbovje

(18.15), Studentska organizaci-

ja Bawa Luka - Dukat dva Bawa

Luka (19), veterani: prvo kolo:

Euro fiama ê-

linac - Sin|eli}

Bawa Luka (19.45

~asova), nedjeqa:

veterani: prvo ko-

lo: Gradska upra-

va Bawa Luka - Ka-

fe bar "Kolegi-

jum# Veri}i (16

~asova), seniori:

prvo kolo: grupa "B#: FK Mla-

dost Kotor Varo{ - Restoran

"Tri jelena# Dowi Ribnik

(16.45), prvo kolo: grupa "A#:

KMF Sokrates Bawa Luka - De-

stilacija Pekara "Da{a# Te-

sli} (17.30), Monting Be~ - Sa-

lon namje{taja "Barvud# Bawa

Luka (18.15), prvo kolo: grupa

"B#: FK @eqezni~ar Bawa Lu-

ka - Celeks (19), veterani: pr-

vo kolo: Livar Jel{ingrad Ba-

wa Luka - Sektor kriminali-

sti~ke policije Bawa Luka

(19,45 ~asova). ¥ D. P.

U SJENCI raznih skanda-

la i pri~a na temu mahinacija

i neregularnosti, ovog viken-

da nastavqa se srpski fudbal-

ski {ampionat. U 15. kolu Me-

ridijan superlige Srbije der-

bi me~ igra se na stadionu u

Humskoj, gdje vode}i Partizan

do~ekuje ekipu OFK Beograda.

"Crno-bijeli# su pro{log vi-

kenda najavili izlazak iz kri-

ze, dok "romanti~ari# tokom

cijele polusezone igraju bli-

jedo i nemaju previ{e povoda

da se nadaju dobrom rezultatu

protiv lidera na tabeli. Crve-

na zvezda cijele jeseni igra lo-

{e, ali i takva je apsolutni

favorit protiv Beànije, eki-

pe koja je minulog vikenda na-

pustila utakmicu u Lu~anima

nezadovoqna su|ewem.

Vojvodina nije imala sre}e

da na Karaburmi u pro{lom ko-

lu osvoji cijeli plen, ali ako

ponovi takvu igru, moè da se

nada pobjedi nad ekipom Na-

pretka, koja nije u situaciji da

ozbiqnije priprijeti "lala-

ma#. Neo~ekivano visoko i da-

qe se drì ~a~anski Borac, a

"zebre# bi mogle jo{ jedan ko-

rak naprijed pod uslovom da sa-

vladaju tvrdu lu~ansku Mladost.

Izuzetno bitan me~ igra se

u Kuli, gdje Hajduk do~ekuje

ekipu Smedereva. Od obje eki-

pe se vi{e o~ekivalo ove sezo-

ne i zato im je ovaj duel od ve-

likog zna~aja. Kuqani su naja-

vili boqe rezultate remijem

na "Marakani#, dok "oklopni-

ci# u gostima igraju efikasni-

je nego na doma}em terenu. U

Zrewanin stiè ekipa ûka-

ri~kog i pobjednik ima dobre

izglede da se probije u gorwu

polovinu tabele.

Parovi: KULA: Hajduk -

Smederevo, BEOGRAD: Parti-

zan - OFK Beograd, ÂÂK:

Borac - Mladost Lu~ani, NO-

VI SAD: Vojvodina - Napre-

dak, ZREWANIN: Banat - û-

kari~ki Stankom (subota, 13

~asova), BEOGRAD: Beànija

- Crvena zvezda (nedjeqa, 13

~asova). ¥

TREBIWE - Ni ovu fud-

balsku jesen na "Policama# qu-

biteqi najva`nije sporedne

stvari ne}e pamtiti po dobrim

partijama i rezultatima. Fud-

balerima Leotara kao da je po-

stala svojevrsna tradicija da

prvi dio sezone zavr{e na dnu

elitnog dru{tva i na proqe}e

kre}u u gr~evitu borbu za opsta-

nak.

- Imali smo zaista lo{u po-

lusezonu. Me|utim, kada se u

obzir uzmu svi problemi, pri-

je svega u organizacionom smi-

slu, jer poznato je da ve} duè

vrijeme nemamo ni uprave ni

predsjednika, pravo je ~udo {to

se uop{te i takmi~imo - rekao

je fudbaler Leotara Darko

Dre~.

Sam po~etak {ampionata ni-

je nagovje{tavao ovakav rasplet:

- Sve je krenulo kako treba

i ~inilo se da }emo kona~no bi-

ti ekipa koja }e imati ambici-

je da se bori za gorwi dio tabe-

le. Osvojili smo bod u Posu{ju,

a nakon toga savladali @ep~e.

Za takav start o~ekivali smo da

budemo nagra|eni, {to se nije

dogodilo, a pored toga, izostale

su redovne plate i rate od ugo-

vora. Kada se na sve to dodaju po-

vrede nekoliko standardnih pr-

votimaca, te{ko je bilo o~eki-

vati uspje{ne rezultate - nasta-

vio je prvotimac Leotara.

Prema wegovim rije~ima, ovu

zimsku pauzu prvenstveno treba

iskoristiti za stabilizaciju u ru-

kovode}im strukturama kluba.

- Rje{ewa za

izlazak iz kri-

ze ima i tu ne

treba biti na-

ro~ito mudar.

Klub }e jedino

funkcionisati

ako se formira

nova uprava, na

~ijem }e ~elu

biti ~ovjek ko-

ji }e obezbije-

diti sve po-

trebno za kva-

litetan rad.

Ovaj igra~ki

kadar bez pro-

bleme moè

obezbijediti

opstanak, ali

samo ako se po-

klope i ostale

stvari - dodao je

na kraju fudba-

ler trebiwskog

premijerliga-

{a Darko Dre~.

¥ M. PIQEVI]

DARKO DRE^, FUDBALER TREBIWSKOG LEOTARA

Nema uprave, nema rezultata

\Darko Dre~: Slijedi borba za

opstanak

TURNIR U MALOM FUDBALU

"

BORIK 2008"

Slovenci na sceni

SARAJEVO - Fudbalski

radnik iz Isto~nog Sarajeva

Bogdan êko novi je ~lan Pred-

sjedni{tva Fudbalskog saveza

BiH. On je na ju~era{woj re-

dovnoj sjednici Skup{tine FS

BiH tajnim glasawem dobio 46

glasova, a wegov protivkandi-

dat Slavi{a Vuji} iz Bijeqi-

ne samo {est. Ina~e, delegati

Skup{tine nisu izabrali pe-

tog ~lana Izvr{nog odbora, jer

na posqedwoj sjednici Skup-

{tine FS Republike Srpske

on nije odre|en.

- Te{ko je u ovom trenutku

prihvatiti se i naslijediti po-

sao Milana Jeli}a. To je veli-

ka obaveza i odgovornost, ali

se ne bojim. Dao sam nemjerqiv

doprinos u Izvr{nom odboru,

a obe}avam da }u tako raditi

i u Predsjedni{tvu. Istraja}u

na tome da mnogo nedovr{enih

stvari zavr{imo - istakao je

novi ~lan Predsjedni{tva

Fudbalskog saveza BiH Bogdan

êko.

Delegati su usvojili izvje-

{taj o radu FS BiH u 2006. go-

dini i program rada u 2007. go-

dini. Tako|e, usvojili su izvje-

{taj o finansijskom poslova-

wu FS BiH i revizorski iz-

vje{taj u 2006. godini, kao i bu-

xet FS BiH za 2007. godinu.

Na ovoj sjednici je usvojen pri-

jedlog poslovnika o radu Skup-

{tine, Izvr{nog odbora, Di-

sciplinske komisije, Apelaci-

one komisije,

Prvostepene i

Apelacione ko-

misije za licen-

cirawe klubova,

potom Disci-

plinski pravil-

nik FS BiH kao

i Pravilnik o

tuìocima FS

BiH.

Izvr{ni od-

bor }e, na prije-

dlog entitetskih

saveza, imenova-

ti ~lanove Pr-

vostepene i Ape-

lacione komisije

za licencirawe klubova, a iza-

bra}e revizorsku ku}u za revi-

ziju poslovawa FS BiH u 2007.

godini. ¥ G. IVANKOVI]

MERIDIJAN SUPERLIGA SRBIJE

"Romanti~ari" gosti Partizana

REDOVNA SJEDNICA SKUP[TINE FUDBALSKOG SAVEZA BiH

ÊKO DOBIO PODR[KUBogdan êko dobio povjerewe 46 delegata

Skup{tine, a wegov protivkandidat Slavi{a

Vuji} samo {est

\Bogdan êko: Na novoj du`nosti

8. i 9. decembar 2007. SPORT

3

8. i 9. decembar 2007.SPORT

4

SASTAV Modri~a Optime

u okviru desetog, prvog proqe}-

nog, kola Premijer lige BiH

ugosti}e tim Studenta iz Pala.

- Kalkulisawa nema, ukoli-

ko èlimo da se borimo za ti-

tulu {ampiona BiH, ovu, a i sve

naredne, utakmicu moramo da do-

bijemo. Paqanima }emo se su-

protstaviti u kompletnom sa-

stavu pa vjerujem, da uz pomo}

publike moèmo da slavimo -

istakao je trener Modri~a Op-

time \or|e Milo{evi}.

Prvotimci Studenta iz Pala

poslije poraza u Br~kom putuju na

megdan Modri~a Optimi, tre}e-

plasiranom timu na tabeli.

- Po tradiciji u Modri~i

pruàmo odli~ne partije i na-

dam se da }e tako biti i ovoga

puta. Na put u Modri~u jedino

ne}e putovati sredwi bloker

Vladan êremixi}, koji je ope-

risao krajnike, ali vjerujem da

}emo uspjeti da nadoknadimo we-

govo odsustvo - rekao je igra~

Studenta Drago Teodorovi}.

Odbojka{ima Drine iz

Zvornika pruà se prilika da

ostvare drugu pobjedu u prven-

stvu. Izabranici Igora \uka-

novi}a ugosti}e bijeqinski

Radnik, kojem tako|e ne cvjeta-

ju ruè.

- Nemamo

izbora osim

pobjede ukoli-

ko èlimo da

zaradimo sta-

tus premijer-

liga{a. Hra-

bri nas ~iwe-

nica da smo

favorizova-

nom Napretku,

u pro{lom ko-

lu, uzeli jedan

set {to govo-

ri da smo u

blagom usponu

forme. Ra~u-

namo na pomo}

na{e vjerne

publike - na-

glasio je sred-

wi bloker Dr-

ine Zoran ]i-

rkovi}

Pobjeda u

âpqini, os-

tvarena u pro-

{lom kolu,

popravila je

raspoloèwe

u ekipi Radni-

ka koja u na-

stavku {ampi-

onata najavqu-

je prodor ka

sredini tabele. U takve ambici-

je ukalkulisan je i trijumf u

prvom kolu nastavka {ampiona-

ta protiv Drine.

- Zvorni~ani su u ovom {am-

pionatu znatno podmladili eki-

pu i ne postiù rezultate koji

su ih krasili u pro{loj sezoni.

To je na{a {ansa da poku{amo

da osvojimo jo{ tri boda u gosti-

ma, koji bi nam mnogo zna~ili u

nastavku {ampionata. U ovom

trenutku smo iskusnija i kvali-

tetnija ekipa od Drine i ostaje

nam da to potvrdimo i na parke-

tu. Vjerujem da }emo u tome i us-

pjeti - istakao je prvotimac Rad-

nika Predrag Vasi}. ¥ R. G. S.

Prva liga Republike Srp-

ske za odbojka{e, 10. kolo:

grupa "istok#: NEVESIWE:

Vele` - Majevica, GACKO:

Gacko - Mladost, obje utakmi-

ce igraju se u subotu od 14 ~a-

sova, slobodna je ekipa Ma-

gli}a.

Grupa "zapad#: BAWA

LUKA: Borac - Gradi{ka

(15), OBUDOVAC: Crvena

zvijezda - Slateks (18 ~aso-

va), MRKOWI] GRAD: MG -

Pelagi}evo igrano u petak

ve~e.


ske za odbojka{ice, 10. kolo:

PALE: Jahorina - Modri~a

(15 ~asova), FOÂ: Magli} -

"Nikos Kanbera# (17), DER-

VENTA: Derventa Ehta R -

Drina (17.30), GACKO: Gacko

- Mladost (18 ~asova). Sve

utakmice igraju se u subotu.

Druga liga Republike Srp-

ske za odbojka{ice 10. kolo:

prva grupa: BILE]A: Herce-

govac - Stakorina (subota, 14

~asova), ISTO^NO SARA-

JEVO: Slavija - HE na Drini

dva (nedjeqa 14 ~asova), QU-

BIWE: Qubiwe - Rudo 0:3.

Druga grupa: subota: BRA-

TUNAC: Bratunac - Planin-

sko (15 ~asova), nedjeqa:

UGQEVIK: Rudar - Feniks

(12), PELAGI]EVO: Mla-

dost - Crvena zvijezda (13 ~a-

sova).

Tre}a grupa:BAWA LU-

KA: Milka Agro - Ukrina

(12.30 ~asova), [IPOVO:

Pliva - Budu}nost (14), BROD:

Mladost - Inova (17 ~asova),

ove utakmice igraju se u subo-

tu. MRKOWI] GRAD: Bal-

kana MP - Kozara igrano u pe-

tak uve~e.


ske za ko{arka{e, osmo kolo:

subota: SOKOLAC: Glasi-

nac Podromanija - Radnik

(16), BRATUNAC: Bratunac

Mins Internacional - Sutje-

ska (18), BIJEQINA: Bije-

qina Plus - Vrelo (19), PR-

WAVOR: Mladost '76 - Var-

da HE, ROGATICA: Mladost

Volf Sikjuriti - Mladost

MG (19), utorak: ALEKSAN-

DROVAC: Igokea Partizan

2 - Rudar (18 ~asova).

Prva liga Republike

Srpske za ko{arka{ice,

tre}e kolo: TREBIWE: Ne-

imarstvo T rebiwe 03 - Bi-

jeqina Plus (15), nedjeqa:

PRIJEDOR Mladost - Bo-

rac IEFK (17). ¥

ODBOJKA

KO[ARKA

SPORTSKI VIKEND

METALMAKS, aktuelni

prvak BiH, na dobrom je putu

da u ovoj sezoni odbrani naslov.

Druìna Slavka Kova~evi}a je-

sewi dio kugla{ke Premijer

lige zavr{ila je na prvom mje-

stu i sa ~etiri boda prednosti,

ispred gradskog rivala Borca

Integral, do~ekuje nastavak pr-

venstvene trke.

Kada se tome doda da su igra-

~i ovog kluba u teku}oj sezoni

pretrpjeli samo jedan poraz, i

to upravo od "crveno-plavih#,

a prethodno to nikome nije po-

{lo za rukom od 12. novembra

2006. godine, Metalmaks nije

slu~ajno glavni kandidat za

{ampionski pehar.

- Naravno da sam zadovoqan

ostvarenim. Na{ ciq je bio da

osvojimo jesewu krunu i to smo

u~inili. Me|utim, upozorio

sam svoje kugla{e da jo{ uvi-

jek ni{ta nije gotovo i da se

nijedan rival do kraja prven-

stvene trke ne smije potcijeni-

ti - rekao je predsjednik i ku-

gla{ Metalmaksa Slavko Ko-

va~evi}.

Prvi ~ovjek Bawolu~ana

pred po~etak {ampionata naja-

vio je borbu za tri pehara - pr-

venstvo, te Kup takmi~ewa Re-

publike Srpske i BiH.

- Svaki duel, odnosno takmi-

~ewe je pri~a za sebe i mi to ta-

ko gledamo. Kuglawe je veoma

napredovalo i za svaku utakmi-

cu posebno se pripremamo. Pr-

vi dio sezone je zavr{en onako

kako smo zacrtali i sada smo

okrenuti samo Kupu Srpske i

BiH, gdje tako|e èlimo da

stignemo do samog kraja - dodao

je Kova~evi}.

Metalmaks je iskusniji za jed-

nu godinu na me|unarodnoj sceni,

a 11. mjesto na Svjetsko kupu sva-

kako da je zapaèn rezultat.

- Jo{ uvijek je rano govo-

riti o ambicijama u Evropi.

Svakako, to ne zna~i da o to-

me ne razmi{qamo i ve} smo

razgovarali sa nekoliko pro-

vjerenih kugla{kih imena. Mi

smo i ove godine napr avili

dobar rezultat osvajawem 11

mjesta, ali politika Metla-

maksa je uvijek te`wa ka kora-

ku vi{e i to za sada ide kako

treba - istakao je Slavko Ko-

va~evi}.

¥ D. CURA]

DESETO KOLO PREMIJER LIGE BiH ZA ODBOJKA[E

PAROVI

KAKAW: Kakaw - Napre-

dak (18 ~asova), MODRIÂ:

Modri~a Optima - Student

(18), BR^KO: Br~ko Jedinstvo

- Bosna (18), ZVORNIK: Dri-

na - Radnik (19 ~asova). Sve

utakmice igraju se u subo-

tu,ÂPQINA:âpqina -

Qubiwe igrano u petak ve~e.

PODR[KA

Predsjednik Metalmaksa

naglasio je da kuglawe jo{ uvi-

jek nema odgovaraju}u podr{ku

od gradskih vlasti, iako Bawu

Luku redovno predstavqa {i-

rom planete.

- Administrativna slu`ba

grada Bawa Luke mora se ukqu-

~iti u na{ rad, jer mi svojim

rezultatima to zasluùjemo.

Svake godine jedna od na{ih

ekipa u~estvuje na najja~im

svjetskim takmi~ewima pred-

stavqa ne samo svoj klub, ve} i

grad odakle dolazi, odnosno Re-

publike Srpsku.

TRADICIJA UZ "STUDENTE"

SLAVKO KOVAÊVI], PREDSJEDNIK I KUGLA[ METALMAKSA

JURI[ NA TRI TROFEJA

Po tradiciji u Modri~i pruàmo odli~ne partije

i nadam se da }e tako biti i ovoga puta, rekao

Drago Teodorovi}

Medan, Cvijanovi} i Milo{evi} (Modri~a Optima): Blok

zaustavqa Paqane

Slavko Kova~evi}: Uvijek najvi{e ambicije

Prvi dio sezone zavr{en je onako kako smo zacrtali

i sada smo okrenuti samo Kupu Srpske i BiH, gdje tako|e

èlimo da stignemo do samog kraja, istakao Kova~evi}

SERIJOM lo{ih rezul-

tata odbojka{ice Glasinca iz

Sokoca nalaze se u nezavidnom

poloàju, pa im u nastavku

Premijer lige BiH predstoje

velika isku{ewa u borbi za

opstanak. U 10. kolu gostuju na

Ilixi i sastaju se sa ekipom

Igmana.

- O~ekujem da }emo, kona~-

no, zabiqeìti pobjedu, koja

nam je neophodna za povratak

samopouzdawa. Nemam namjeru

da potcijenim ekipu Igmana.

Naprotiv, moje igra~ice mo-

ra}e da zaigraju borbeno i mo-

tivisano ukoliko èle da

stignu do tako potrebnih bo-

dova. U odnosu na prethodne

utakmice, povoqnija je situ-

acija kada je rije~ o povreda-

ma, {to je jo{ jedan razlog za

optimizam pred susret sa Ig-

manom - naglasio je trener

Glasinca Marko Obrenovi}.

Odbojka{ice HE na Drini

iz Vi{egrada ̀ ele da nastave

sa dobrim rezultatima. Iza-

branice Slavka \eri}a putu-

ju u Kalesiju gdje }e se sasta-

ti sa doma}om ekipom Pola.

- Na otvarawu sezone u Vi-

{egradu na{ tim je za nijansu

bio boqi i ostvarili smo vr-

lo va`nu pobjedu. U ovu utak-

micu ulazimo maksimalno

oprezni i ukoliko ozbiqno

pristupimo igri ekipa Pola

nema {anse protiv nas - rekla

je kapiten Vi{egra|anki Ru-

ìca Mili~evi}.

Poraz, pred svojim navija-

~ima, protiv HE na Drini jo{

jednom je potvrdio da odbojka-

{ice Radnika u ovoj sezoni bo-

qe igre pruàju u gostima ne-

go pred svojim navija~ima.

Ovog vikenda Bijeqinke do-

~ekuju ekipu Kakwa, drugopla-

sirani tim na tabeli.

- Kakaw je jedna od najkva-

litetnijih ekipa u ligi, o ~e-

mu svjedo~i i plasman na tabe-

li. Iako igramo pred svojim na-

vija~ima ne bi se moglo re}i da

smo favoriti u ovoj utakmici.

Ostaje nam da pruìmo maksi-

mum i nadamo se da u takvoj igri,

ipak moèmo do bodova - ista-

kla je igra~ica Radnika Biqa-

na \oki}. ¥ R. G. S.

ODBOJKA[ICE GLASINCA GOSTUJU NA ILIXI

Obrenovi} najavquje trijumf

SATNICE

ILIXA: Igman - Glasi-

nac (16 ~asova), KALESI-

JA: Polo - HE na Drini (17),

BIJEQINA: Radnik - Ka-

kaw (18), SARAJEVO: Im-

zit Dobriwa - Kula (19.30 ~a-

sova). Sve utakmice na raspo-

redu su u subotu, TUZLA:

Jelovica - Jedinstvo igrano

u petak ve~e.

BAWA LUKA - U prija-

teqskom odmjeravawu snaga re-

prezentativci Irana u sjede}oj

odbojci porazili su sa 3:0 doma-

}u selekciju Republike Srp-

ske.Sva tri seta gosti su domi-

nirali terenom, a selekcija na-

{e Republike pruìla je ono-

liko koliko je mogla. Dodu{e,

reprezentacija koja je zajedno

odradila tek nekoliko trenin-

ga nije ni mogla da se ozbiqni-

je suprotstavi viceprvaku svi-

jeta.Susret protiv Irana, sa-

svim sigurno, dugo }e pamtiti

Dobojlija Dragan Joki} koji je

odlu~io da kaè "zbogom# dre-

su Republike Srpske.

Ovaj kontrolni susret bio

je, ujedno, i uvod u Me|unarod-

ni turnir "Bawa Luka open

2007# koji se u organizaciji

OKI Bawa Luke u subotu i ne-

djequ igra u dvorani Osnovne

{kole "Borisav Stankovi}#.

¥ T. P. X.

PRIJATEQSKA UTAKMICA U SJEDE]OJ ODBOJCI

Iran krupan zalogaj

DVORANA: "Obili}evo#, gledalaca: 100, sudije: Pante-

li} i S. Ovuka (Bawa Luka).

REPUBLIKA SRPSKA: Je{i}, Baji}, Gaji}, Dostani},

Boji}, Blagojevi}, \uran, Zori}, Jari}, Crnobrwa.

IRAN: Zirahi, Hamid Zadeh, Peidane{, Selihi Haj-

klolci, Alipurin, Bigdeli, Ejmeri, Khalegihi, Ebrahim

Bal; Dazeri, Rahimi, Jalaei.

SETOVI: 16:25, 13:25, 10:25.

R. SRPSKA IRAN0:3

PLIVAÎ Bawe Luke,

Olimpa iz Bawe Luke i Leo-

tara iz Trebiwa u~estvova-

}e u subotu i nedjequ na Me-

|unarodnom pliva~kom mi-

tingu za mla|e kategorije

"Xivxan kup 2007# koji se ve}

petu godinu zaredom odrà-

va u Beogradu. Ova smotra

okupi}e vi{e od 400 takmi~a-

ra iz svih zemaqa u okruè-

wu, a doma}in i tehni~ki or-

ganizator je Pliva~ki klub

Vidra iz Beograda.

Za Leotar }e nastupiti 11

pliva~a: Nina @arkovi}, Ma-

ja û~kovi}, Tawa Radanovi}.

Ivana Ninkovi}, Ana û~ko-

vi}, Awa û~kovi}, Luka Mi-

lidrag, Jelena Malovrh, Va-

silisa Paranos, Gradimir

Miladinovi} i Tamara Kon-

di}.

Pliva~ki klub Bawa Luka

ima}e sedam u~esnika: Tawa

Ra~i}, Marija Vujasin, Maja

Mastikosa, Branka Vrawe{,

\or|e Vrawe{, Dra{ko Vuj-

kovi} i Dejan Ivi}. Za Olimp

}e nastupiti ~etiri predstav-

nika: \or|e ]urkovi}, Mar-

ko Baji}, Nikola Bojinovi} i

Maja Baji}.

¥ M. P. - N. [.

NA Me|unarodnoj bokser-

skoj reviji koja }e se u subotu

odràti u @ivinicama sa po-

~etkom od 18 ~asova nastupi}e i

dvojica takmi~ara bawolu~ke

Slavije.

- To su Stevo Zolak (katego-

rija do 64 kilograma) i Vladan

Kqaji} (do 75 kg). Obojica su do-

bro trenirala prethodnih dana,

a kakav }e rezultat ostvariti u

@ivinicama zavisi}e i od toga

ko }e im biti rivali. Treba do-

dati da }e ovo Kqaji}u biti pr-

vi izlazak na ring poslije jedno-

godi{we pauze. Ina~e, na ovoj

jednodnevnoj smotri nastupi}e

bokseri iz Hrvatske, Crne Gore

i BiH - istakao je trener Slavi-

je Mirko Joki}, koji }e sa dvo-

jicom boksera putovati u @ivi-

nice. ¥ D. P.

PETI ME\UNARODNI

"

XIVXAN KUP 2007"

Ispit za mlade pliva~e

BOKSERSKA REVIJA U @IVINICAMA

Vra}a se Kqaji}

8. i 9. decembar 2007. SPORT

5

U SUBOTU i nedjequ od-

igra}e se preostali me~evi

devetog kola Premijer lige

BiH u ko{arci, a najzani-

mqivije }e biti u Trebiwu,

gdje }e "kopqa ukrstiti# Le-

otar i Borac Nektar iz Ba-

we Luke. Obje ekipe trese

kriza, pa upravo zbog toga se

o~ekuje velika i neizvjesna

borba.

Da podsjetimo, "pivari#

su poslije odli~nog starta i

tri pobjede, zabiqeìli ~e-

tiri uzastopna poraza, a Le-

otar ima ~ak {est neuspjeha

u nizu.

- Pred nama je obaveza da

poku{amo prekinuti lo{u

seriju rezultata u jesewem

dijelu prvenstva. Predstoji

te{ka borba. Svi igra~i su

maksimalno motivisani da

poprave lo{ utisak pred svo-

jom publikom i kona~no pre-

kinu seriju neuspjeha. Ono

{to }e nam predstavqati

oteàvaju}u okolnost su po-

vrede dvojice kqu~nih igra-

~a Du{ka Markovi}a i Mi-

tra Trifunovi}a. Na Marko-

vi}a definitivno ne}emo mo-

}i da ra~unamo, dok je igra-

we Trifunovi}a jo{ pod zna-

kom pitawa. Na nama je da na-

|emo najboqe mogu}e rje{e-

we da nadoknadimo wihove

izostanke i trijumfujemo -

istakao je {ef stru~nog {ta-

ba Trebiwaca Miroslav Po-

pov.

Novi {ef stru~nog {ta-

ba Borac Nektara Slobodan

Nikoli} smatra da wegova

ekipa ima snage za trijumf i

izlazak iz trenutne krize.

- Bez obzira na to {to

smo primili puno poena od

Slavije, moramo igrati bo-

qe u odbrani. U Trebiwu ne

moèmo dozvoliti Leotaru

da se razigra. Moramo da po-

pravimo igru izme|u 15. i 30.

minuta, period koji se protiv

Slavije pokazao kobnim. Mo-

ramo da kontroli{emo wi-

hov napad, odnosno, odigra-

mo dobru odbranu, da bismo

imali boqu {ansu u na{em

napadu. Bez obzira na ~etiri

uzastopna poraza, nismo obes-

hrabreni, ve} puni motiva,

optimizma i èqe za igrom.

Ekipa je jo{ u fazi stvara-

wa i uigravawa. Igra}emo

rastere}eno i o~ekujem po-

bjedu - istakao je trener "pi-

vara# Slobodan Nikoli}.

¥ M. P. - N. D.

KO[ARKA[I BORAC NEKTARA PUTUJU NA MEGDAN LEOTARU

"

Pivari" su poslije odli~nog starta

i tri pobjede, zabiqeìli ~etiri

uzastopna poraza, a Leotar ima ~ak

{est neuspjeha u nizu

Ranko Velimirovi} (Borac Nektar): Va`na

utakmica (Snimio M. MIHAJLOVI])

KO ]E PRIJE IZ KRIZE

SATNICE

U devetom kolu Premijer

lige BiH za ko{arka{e sa-

sta}e se: SARAJEVO: Vogo-

{}a - Zriwski (17.30), ZE-

NICA: Zenica êlik - â-

pqina (19), POSU[JE: Po-

su{je - Grude (19), TREBI-

WE: Leotar - Borac Nektar

(19). U petak su igrali Bosna

- Sloboda Dita i Hercegovac

- Igokea Partizan.

U ovom kolu slobodna je

ekipa Slavije.

BARSELONA - Poslije

kompletiranog sedmog kola

Evrolige jedina neporaèna

ekipa i daqe je Panatinaikos,

dok je jedini tim koji nema po-

bjedu u elitnom takmi~ewu

francuski Le Man.

Aktuelni {ampion Evro-

pe je u derbiju ove runde, po-

slije dosta preokreta, bio bo-

qi od Reala, ~ime su "zeleni#

ve} sada potvrdili da su najo-

zbiqniji kandidat za odbranu

lovora.

Malo iznena|ewe priredio

je @algiris, savladav{i u Viq-

nusu Taukeramiku. Litvanski

tim je do trijumfa vodio Mar-

kus Braun, koji je pogodio {est

trojki iz isto toliko poku{a-

ja i zaustavio se na 27 poena. U

poraènom timu Rako~evi} je

postigao 18 ko{eva, ali i pro-

ma{io trojku kojom bi ekipa

iz Vitorije obezbijedila pro-

duètak.

Poqski Prokom je doìvio

jo{ jedan {amar, ovog puta od

Olimpije koja je slavila u Qu-

bqani sa 19 poena razlike. Jo-

vo Stanojevi} je sa 13 pogodaka

bio najefikasniji u poqskom

timu, dok Milan Gurovi} za 21

minut igre nije uspio da se upi-

{e u strijelce.

Neboj{a Bogavac i Luka

Bogdanovi} su se uklopili u si-

vilo Le Mana koji ni protiv

Armanija nije uspio da ostva-

ri prvu pobjedu. Bogavac je

igrao samo pet minuta (bez po-

ena), dok je Bogdanovi} za 22

minuta ubacio jednu trojku uz

{ut iz igre 1/7. U ekipi iz Mi-

lana drugu mladost doìvqava

Du{an Vuk~evi}, koji je sa 18

ko{eva jo{ jednom bio najefi-

kasniji igra~ svog tima.

Rezultati sedmog kola: gru-

pa "A#: Olimpija - Prokom Tre-

fl 68:49, @algiris - Taukera-

mika 95:92, grupa "B#: Makabi

- Aris 85:70, Le Man - Armani

Xins 63:71, grupa "C#: Panati-

naikos - Real Madrid 92:85. ¥

KOMPLETIRANO SEDMO KOLO KO[ARKA[KE EVROLIGE

"

PAO" REDOM GAZI

PLASMAN

Grupa "A#: CSKA 6-1,

Montepaski Sijena 5-2, Olim-

pijakos 4-3, Taukeramika 4-3,

@algiris 3-4, Olimpija 3-4,

Virtus Bolowa 2-5, Prokom 1-

6, grupa "B#: Lijetuvos Ritas

5-2, Unikaha 5-2, Makabi 5-2,

Efes Pilsen 4-3, Aris 4-3, Ci-

bona 3-4, Armani 2-5, Le Man

0-7, grupa "C#: Panatinaikos

7-0, Barselona 5-2, Real 5-2,

Fenerbah~e 4-3, Partizan 3-

4, Roan 2-5, Lotomatika 1-6,

Bamberg 1-6.

Aktuelni prvak Starog kontinenta upisao i sedmi trijumf,

ovoga puta protiv Real Madrida na svom parketu

U SUBOTU i nedjequ odi-

gra}e se {esto kolo Premijer

lige BiH za ko{arka{ice. Ba-

wolu~ka Mladost }e u subotu

sa po~etkom od 17.30 ~asova do-

~ekati ekipu êlika iz Zeni-

ce, dok }e drugi predstavnik u

ko{arka{koj eliti BiH, Slo-

boda iz Novog Grada na noge Ba-

novi}ima. Ovaj susret na raspo-

redu je, tako|e u subotu, sa po-

~etkom od 18 ~asova.

Bawolu~anke su u dosada-

{wem toku {ampionata zabi-

qeìle tri pobjede, pa se nada-

ju trijumfu i nad go{}ama iz

Zenice.

- Poznato je da je ̂ elik uvi-

jek imao kvalitetne igra~ice,

jer imaju jako kvalitetnu {ko-

lu ko{arke, tako da nikad ni na

jednoj poziciji nisu u defici-

tu. Mi smo toga svjesni i zato

moramo na}i na~in da zausta-

vimo wihove visoke igra~ice

pod ko{em i jednom izbalansi-

ranom igrom na spoqnoj lini-

ji do|emo do ~etvrtog trijumfa.

Olak{avaju}a okolnost je to

{to igramo pred svojim navija-

~ima, pa se nadamo da ih ne}e-

mo razo~arati - istakla je ko-

{arka{ica Mladosti Zorica

Peri{i}.

Banovi}i imaju ne{to bo-

qi skor od Novogra|anki, odno-

sno jednu pobjedu vi{e. Ipak,

taj podatak ne obeshrabruje

igra~ice Milo{a Dupala pred

ovaj me~, naprotiv, debitantki-

we lige sa optimizmom putuju u

Banovi}e.

- Imali smo priliku vidje-

ti kako igraju Banovi}i ove se-

zone. Mislim da imaju kvalite-

tan tim. Ne}e nam biti lako na-

metnuti svoj tempo, pogotovo

ako se uzme u obzir ~iwenica da

protivnik ima prednost doma-

}eg terena. Na nama je da pruì-

mo maksimum i poku{amo do}i

do druge pobjede u {ampionatu.

Sve igra~ice su na okupu, po-

vrije|enih nema, a to je najva-

`nije. Sve ostalo je na nama - re-

kla je ko{arka{ica Slobode

Vawa Dra~a. ¥ N. [TRKI]

SATNICE

U okviru {estog kola

{ampionata BiH za ko{arka-

{ice sasta}e se: subota: SA-

RAJEVO: @eqezni~ar - Ja-

blanica (17), BAWA LUKA:

Mladost - êlik (17.30), Î-

TLUK: Brotwo - Zriwski (18),

BANOVI]I: Banovi}i -

Sloboda (18), nedjeqa: SARA-

JEVO: Spars - Jedinstvo (18

~asova).

Igor Rako~evi} (Taukeramika): Proma{io

produètak

PREMIJER LIGA BiH ZA KO[ARKA[ICE

Mladost "topi" êlik

WUJORK - Ko{em uz zvuk

sirene Xo Xonson je ukrao sla-

vu Marku Jari}u i donio tri-

jumf Atlanti nad Minesotom

90:89. Samo 2,2 sekunde dijeli-

lo je Timbervulfse od tre}e

pobjede sezone, a isto toliko

srpskog reprezentativca od

epiteta junaka utakmice po{to

je tada polagawem doveo svoj

tim u vo|stvo 89:88. Ipak, is-

kusni Xonson je preuzeo odgo-

vornost i iz te{ke pozicije

pogodio za veliku pobjedu.

Jari} je odigrao najboqi

me~ sezone i zavr{io ga sa 18

poena, osam skokova i devet asi-

stencija. Sjajnu statistiku

ostvario je i Xo{ Smit, igra~

Hoksa, koji je uz 27 ko{eva i se-

dam skokova, imao i ~ak sedam

blokada.

Denver je bio boqi od Da-

lasa 122:109, a ponovo je bri-

qirao Alen Ajverson sa 35 po-

godaka, 12 asistencija i {est

"kra|a#. Majami je doìvio no-

vi poraz, ~ak 14. ove sezone u 18

odigranih utakmica, i to na go-

stovawu kod Portlanda 106:112.

Rezultati: Atlanta - Mi-

nesota 90:89 (X. Smit 28 - K.

Smit 20, Jari} 18, 8 sk, 9 as),

Dalas - Denver 109:122 (No-

vicki 32, 12 sk - Ajverson

35, 12 as), Portland - Maja-

mi 112:106 (Roj 25 - Vejd 21,

10 sk). ¥

BAWOLU^KI predstav-

nik u regionalnoj ko{arka-

{koj eliti, Mladi Kraji{nik

u subotu }e u "Obili}evu# (20

~asova) u okviru sedmog kola

WABA lige do~ekati ekipu

Gospi}a, ~lana FIBA kupa i

trenutno lidera na tabeli sa

maksimalnim u~inkom (6- 0).

- U subotu }emo ugostiti

glavnog favorita za osvajawe

titule, ekipu Gospi}a koja do

sada nije zabiqeìla nijedan

poraz, pa bi bilo preambici-

ozno da razmi{qamo u tom

smjeru da }e se to desiti ba{

u "Obili}evu#. Ipak, ko{ar-

ka{ice Gospi}a takmi~e se i

u FIBA kupu, imaju naporan

raspored odigravawa utakmi-

ca, umorne su, pa }emo mi tu

traìti svoju {ansu da izvu-

~emo {to povoqniji rezultat.

U svakom slu~aju, publika u

"Obili}evu# ima}e {ta da vi-

di - rekao je {ef stru~nog

{taba "malenih# Zoran Mi-

ke{. ¥ N. [.

Marko Jari}: Odli~na partija

ATLANTA TE[KO SAVLADALA MINESOTU

Xonson rastuìo Jari}a

FINALNI turnir Repu-

blike Srpske za kadete u ko-

{arci odrà}e se u subotu i

nedjequ u Aleksandrovcu. Do-

ma}in je Ko{arka{ki lub Igo-

kea Partizan. Plasman u zavr-

{nicu {ampionata Republike

Srpske za kadete, osim doma}i-

na, izborili su: Leotar (Tre-

biwe), Findo (Doboj) i Bratu-

nac Mins Internacional.

Igra}e se jednostruki bod si-

stem takmi~ewa. U subotu su na

programu dvije utakmice: Igo-

kea Partizan - Findo (16), Le-

otar - Bratunac Mins Inter-

nacional (20.30) dok su nedje-

qu na rasporedu ~etiri susre-

ta: Findo - Bratunac Mins In-

ternacional (9), Igokea Par-

tizan - Leotar (13), Leotar -

Findo (15), Bratunac Mins In-

ternacional - Igokea Parti-

zan (17 ~asova). ¥ N. [.

FINALNI TURNIR SRPSKE ZA KADETE

Igokea Partizan doma}in

WABA LIGA

Male {anse

protiv lidera

KOZARSKA DUBICA -

Novi predsjednik @enskog ruko-

metnog kluba Una je Sa{a Boja-

ni}. To su odlu~ili ~lanovi

Skup{tine ovog sportskog ko-

lektiva na sjednici koja je odr-

àna u velikoj sali Skup{tine

op{tine Kozarska Dubica.

Pored predsjednika kluba,

izabrani su novi predsjednici

i potpredsjednik Skup{tine.

To su Nada Kozarac i Biqana

Burazor, dugogodi{we i pro-

slavqene rukometa{ice ovog

kluba.

Na Skup{tini je donesena i

odluka o promjeni imena kluba.

Naime, u proqe}nom dijelu

{ampionata Republike Srpske

klub iz Kozarske Dubice, pono-

vo }e se zvati, kao i prije rata

Kneòpoqka. ¥ S. S.

@RK UNA

Povjerewe Bojani}u

I (prva) prioritetna grupa

1. roditeqi dva ili vi{e poginulih boraca

2. ratni vojni invalidi prve kategorije

NAPOMENA:

II (druga) prioritetna grupa

1. djeca bez oba roditeqa,

2. roditeqi poginulog borca

3. ~lanovi uè porodice poginulog borca: bra~ni drug i djeca, ili samo djeca,

4. ratni vojni invalidi druge kategorije sa priznatim pravom na dodatak za wegu i pomo}

NAPOMENA: Nije bilo zahtjeva

III (tre}a) prioritetna grupa

1. ~lanovi uè porodice poginulog borca: bra~ni drug sa djetetom ili samo dijete,

2. bra~ni drugovi bez djece,

3. ~lanovi {ire porodice (brat, sestra, djed, baba) poginulog borca,

4. ratni vojni invalidi druge kategorije bez prava na dodatak za wegu i pomo}.


IV (~etvrta) prioritetna grupa

1. RVI - tre}e kategorije

2. RVI - ~etvrte kategorije

NAPOMENA:

Prijedlog rang-liste za stambeno zbriwavawe

RATNIH VOJNIH INVALIDA

za dodjelu bespovratnih nov~anih sredstava

po prioritetnim grupama






1. djeca bez oba roditeqa

2. roditeqi poginulog borca.

3. ~lanovi uè porodice poginulog borca: bra~ni drug i djeca, ili samo djeca


NAPOMENA:


1. ~lanovi uè porodice poginulog borca: bra~ni drug sa djetetom ili samo dijete,

2. bra~ni drugovi bez djece,

3. ~lanovi {ire porodice (brat, sestra, djed, baba) poginulog borca,

4. ratni vojni invalidi druge kategorije bez prava na dodatak za wegu i pomo}

NAPOMENA:

IV (~etvrta) prioritetna grupa

1. RVI - tre}e kategorije

2. RVI - ~etvrte kategorije


PORODICA POGINULIH BORACA

za dodjelu stambenih jedinica, stana ili ku}e izgra|enih ili kupqenih






II (druga) Prioritetna grupa





NAPOMENA: Nije bilo zahtjeva djece bez oba roditeqa


1. ^lanovi uè porodice poginulog borca: bra~ni drug sa djetetom ili samo dijete

2. Bra~ni drugovi bez djece,

3. ^lanovi {ire porodice (brat, sestra, djed, baba) poginulog borca,

4. RVI - druge kategorije bez prava na dodatak za wegu i pomo}


6

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA [AMAC

Prvostepena stambena komisija

Broj: 01-568-323/07.

Datum: 5.12.2007. godine

Na osnovu ~lana 32. Uredbe o stambenom zbriwavawu porodica poginulih boraca i ratnih vojnih invalida Odbrambeno-otaxbinskog rata Republike Srpske ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj

43/07), Prvostepena stambena komisija op{tine [amac, na sjednici odrànoj dana 29.11.2007. godine, utvrdila je sqede}i


RATNIH VOJNIH INVALIDA

za dodjelu stambenih jedinica, stana ili ku}e izgra|enih ili kupqenih po prioritetnim grupama

1. Nenad âli} 50+20 % 50 15 15 % % 150

R/b Ime i prezime

Status

~lana

RVI

Status

PPB

Stambe-

na

situaci-

ja

Duìna

vojnog

anga`. u

ratu

Broj

~lanova

porodi~.

doma}in-

stva

Zdrav.

stawe

~lanova

porod.

doma}.

Socijal-

na

situaci-

ja u do-

ma}in-

stvu

Ukupno

bodova

1. Stojan Mitrovi} 40+30 % 10 15 20 % % 100

R/b Ime i prezime

Status

~lana

RVI

Status

PPB

Stambe-

na

situaci-

ja

Duìna

vojnog

anga`. u

ratu

Broj

~lanova

porodi~.

doma}in-

stva

Zdrav.

stawe

~lanova

porod.

doma}.

Socijal-

na

situaci-

ja u do-

ma}in-

stvu

Ukupno

bodova

1. Mirko Pa{ali} 30 % 50 15 20 % % 115

2. Qubo Radulovi} 20 % 50 15 20 % % 105

3. Mi}o Blagojevi} 20 % 50 15 20 % % 105

4. Rado Laki} 30 % 30 15 15 % % 90

5. Milo{ Savi} 30 % 15 - 10 % % 55

R/b Ime i prezime

Status

~lana

RVI

Status

PPB

Stambe-

na

situaci-

ja

Duìna

vojnog

anga`. u

ratu

Broj

~lanova

porodi~.

doma}in-

stva

Zdrav.

stawe

~lanova

porod.

doma}.

Socijal-

na

situaci-

ja u do-

ma}in-

stvu

Ukupno

bodova

1. Qubica [arkanovi} 100 % 50 % 15 % % 165

2. Stana Bogdanovi} 100 % 50 % 15 % % 165

3. Ruà Bijeli} 100 % 50 % 5 % % 155

4. Danica Vasiqevi} 100 % 15 % 15 % % 130

R/b Ime i prezime

Status

~lana

RVI

Status

PPB

Stambe-

na

situaci-

ja

Duìna

vojnog

anga`. u

ratu

Broj

~lanova

porodi~.

doma}in-

stva

Zdrav.

stawe

~lanova

porod.

doma}.

Socijal-

na

situaci-

ja u do-

ma}in-

stvu

Ukupno

bodova

1. Jovan Vasiqevi} 30 % 10 15 25 % % 80

2. Goran êlikovi} 30 % 10 15 20 % % 75

3. Stevo \uri} 20 % 10 15 25 % % 70

4. Jovo Nedi} 20 % 10 15 25 % % 70

5. \or|e Mi}i} 20 % 10 15 15 % % 60

6. Miroslav Petru{i} 20 % 10 15 15 % % 60

7. Gligor Sofrenovi} 20 % 10 11 15 % % 55

8. Predrag Bosi} 20 % 10 15 10 % % 55

9. @ivko Luji} 20 % 10 13 10 % % 53

10. Stojan [ukurma 20 % 10 % 20 % % 50

R/b Ime i prezime

Status

~lana

RVI

Status

PPB

Stambe-

na

situaci-

ja

Duìna

vojnog

anga`. u

ratu

Broj

~lanova

porodi~.

doma}in-

stva

Zdrav.

stawe

~lanova

porod.

doma}.

Socijal-

na

situaci-

ja u do-

ma}in-

stvu

Ukupno

bodova

1. Milka \uri} 100 % 50 % 10 % % 160

2. Jadranka Ivanovi} 100 % 50 % 10 % % 160

3. Toda \ur|evi} 100 % 50 % 10 % % 160

4. Quba @ivkovi} 100 % 50 % 10 % % 160

5. Dragiwa Vaji} 100 % 50 % 10 % % 160

6. Almira Susakovi} 100 % 50 % 10 % % 160

7. Mirjana Blagojevi} 100 % 50 % 10 % % 160

8. Radanka Vasiqevi} 100 % 50 % 10 % % 160

9. Milica Dragi} 100 % 50 % 5 % % 155

10. Mirjana Goranovi} 100 % 50 % 5 % % 155

R/b Ime i prezime

Status

~lana

RVI

Status

PPB

Stambe-

na

situaci-

ja

Duìna

vojnog

anga`. u

ratu

Broj

~lanova

porodi~.

doma}in-

stva

Zdrav.

stawe

~lanova

porod.

doma}.

Socijal-

na

situaci-

ja u do-

ma}in-

stvu

Ukupno

bodova

1. Nevenko Risti} 40 % 50 15 15 % % 120

2. Nikica Bijeli} 40 % 10 15 25 % % 90

3. Kosta Mi{iki} 40 % 10 10 20 % % 85

4. Pero Bosi} 40 % 10 15 15 % % 80

5. Sini{a Mijani} 40 % 10 15 10 % % 75

R/b Ime i prezime

Status

~lana

RVI

Status

PPB

Stambe-

na

situaci-

ja

Duìna

vojnog

anga`. u

ratu

Broj

~lanova

porodi~.

doma}in-

stva

Zdrav.

stawe

~lanova

porod.

doma}.

Socijal-

na

situaci-

ja u do-

ma}in-

stvu

Ukupno

bodova


NAPOMENA: Nije bilo zahtjeva ~lanova {ire porodice


PORODICA POGINULIH BORACA

za dodjelu bespovratnih nov~anih sredstava











NAPOMENA: Nije bilo zahtjeva djece bez oba roditeqa


1. ~lanovi uè porodice poginulog borca: bra~ni drug sa djetetom ili samo dijete

2. Bra~ni drugovi bez djece,

3. ^lanovi {ire porodice (brat, sestra, djed, baba) poginulog borca,

4. RVI - druge kategorije bez prava na wegu i pomo}

NAPOMENA: Nije bilo zahtjeva ~lanova {ire porodice

LICA KOJA NISU RANGIRANA

Svako lice koje je podnijelo zahtjev za stambeno zbriwavawe moè izjaviti prigovor na prijedlog rang-

liste Drugostepenoj stambenoj komisiji u roku od osam dana od dana wenog objavqivawa.

PRVOSTEPENA STAMBENA KOMISIJA

7

11. Saveta Popovi} 100 % 50 % 5 % % 155

12. Mara Stojanovi} 100 % 50 % 5 % % 155

13. Svetlana \uri} 100 % 50 % 5 % % 155

14. Leposava Vuki}evi} 100 % 50 % 5 % % 155

15. Vesna Ili{kovi} 100 % 30 % 5 % % 135

16. Mirjana Staji} 100 % 15 % 10 % % 125

R/b Ime i prezime

Status

~lana

RVI

Status

PPB

Stambe-

na

situaci-

ja

Duìna

vojnog

anga`. u

ratu

Broj

~lanova

porodi~.

doma}in-

stva

Zdrav.

stawe

~lanova

porod.

doma}.

Socijal-

na

situaci-

ja u do-

ma}in-

stvu

Ukupno

bodova

1. Milan Markovi} 100 40 10 15 20 % % 185

2. Petar [qoki} 100 6 10 15 35 % % 161

3. Gospava Savi} 100 % 50 % 5 % % 155

4. Stana Nikoli} 100 % 10 15 20 % % 145

5. Milan Savi} 100 % 10 15 15 % % 140

6. Zorka Lazi} 100 % 10 % 30 % % 140

7. Veqko Alakovi} 100 % 10 9 20 % % 139

8. Mila êlikovi} 100 % 10 % 30 % % 140

9. Spasenija Bosi} 100 % 10 15 10 % % 135

10. Gospava Cvijanovi} 100 % 10 % 25 % % 135

11. Mitar Piva{evi} 100 % 10 % 25 % % 135

12. Jovo Stavri} 100 % 10 7 15 % % 132

13. Ruìca @ivkovi} 100 % 15 % 15 % % 130

14. Marko Simeunovi} 100 % 10 15 5 % % 130

15. Savica Vukovi} 100 % 10 % 20 % % 130

16. Bosiqka \oki} 100 % 10 % 20 % % 130

17. Ilija Ili{kovi} 100 8 10 % 10 % % 128

18. Ilija Laki} 100 % 15 % 10 % % 125

19. Nikola Savi} 100 % 10 % 15 % % 125

20. Marko Spasojevi} 100 % 10 % 15 % % 125

21. Mi}o Mikanovi} 100 % 10 % 15 % % 125

22. Zorka Mikanovi} 100 % 10 % 15 % % 125

23. Danica Simendi} 100 % 10 % 15 % % 125

24. Joka Stoji~i} 100 % 10 % 15 % % 125

25. Slavka Cvjetkovi} 100 % 10 % 15 % % 125

26. Smiqa Babi} 100 % 10 % 15 % % 125

27. Danica [ar~evi} 100 % 10 % 15 % % 125

28. Cveta Mi{kovi} 100 % 10 % 15 % % 125

29. Gorica Mokri} 100 % 10 % 15 % % 125

30. Ankica Derveni} 100 % 10 % 15 % % 125

31. Ruìca Spasojevi} 100 % 10 % 15 % % 125

32. Cvijeta Kerti} 100 % 10 % 15 % % 125

33. Vera Avramovi} 100 % 10 % 15 % % 125

34. Mila \oki} 100 % 15 % 5 % % 120

35. Ilinka Simendi} 100 % 10 % 10 % % 120

36. Nikola Anti} 100 % 10 % 10 % % 120

37. Rajko Anti} 100 % 10 % 10 % % 120

38. Du{an Petrovi} 100 % 10 % 10 % % 120

39. Radojka Mokri} 100 % 10 % 5 % % 115

40. Stana Tanasi} 100 % 10 % 5 % % 115

41. Miroslava Bogdanovi} 100 % 10 % 5 % % 115

42. Netka Kure{evi} 100 % 10 % 5 % % 115

R/b Ime i prezime

Status

~lana

RVI

Status

PPB

Stambe-

na

situaci-

ja

Duìna

vojnog

anga`. u

ratu

Broj

~lanova

porodi~.

doma}in-

stva

Zdrav.

stawe

~lanova

porod.

doma}.

Socijal-

na

situaci-

ja u do-

ma}in-

stvu

Ukupno

bodova

1. Pajuna Cvijanovi} 100 % 50 15 15 % % 185

2. Bosiqka ]iri} 100 % 50 % 25 % % 175

3. Sava Vukovi} 100 % 50 % 10 % % 160

4. Ruìca Pavlovi} 100 6 10 15 20 % % 151

5. Nermina Peranovi} 100 % 30 % 15 % % 150

6. Qeposava \uri} 100 % 10 15 25 % % 150

7. Goja êlikovi} 100 % 10 13 20 % % 143

8. Rajko [kuqevi} 100 % 10 % 30 % % 140

9. @ivan Stani{i} 100 % 10 % 30 % % 140

10. Mileva Juro{evi} 100 % 10 % 25 % % 135

11. Ruà Stojanovi} 100 % 10 % 25 % % 135

12. Enisa Pale`nica 100 % 10 % 25 % % 135

13. Stana \uri} 100 % 10 % 25 % % 135

14. Radmila Tomi} 100 % 10 % 25 % % 130

15. Soka Anti} 100 % 15 % 15 % % 130

16. Jawa êlik 100 % 10 % 20 % % 130

17. Dragica Maksimovi} 100 % 10 % 20 % % 130

18. Petra Mari~i} 100 % 10 % 20 % % 130

19. Darinka Nesterovi} 100 % 10 % 15 % % 125

20. Jelena Luki} 100 % 10 % 10 % % 120

21. Ruìca Aleksi} 100 % 10 % 10 % % 120

22. Milena Pisarevi} 100 % 10 % 10 % % 120

23. Jawa Bijeli} 100 % 10 % 10 % % 120

24. Azra Mehi} 100 % 10 % 10 % % 120

25. Kristina Avdi} 100 % 10 % 10 % % 120

26. Dobrila Bogdanovi} 100 % 10 % 10 % % 120

27. Quba Ganilovi} 100 % 10 % 10 % % 120

28. Radinka Goran~i} 100 % 10 % 10 % % 120

29. Borka Markovi} 100 % 10 % 10 % % 120

30. Mara Vasiqevi} 100 % 10 % 10 % % 120

31. Petra Nikoli} 100 % 10 % 10 % % 120

32. Petra Maslarevi} 100 % 10 % 10 % 5 120

33. Vedrana Delipara 100 % 10 % 10 % % 120

34. Jovanka Vukosavqevi} 100 % 10 % 5 % % 115

R/b. Ime i prezime, mjesto Razlozi nerangirawa

1. Nikola Kure{evi}, Pisari Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

2. Zoran Cvjetkovi}, [amac Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

3. Kata Alagi}, [amac Nije rangirana zbog nedostatka dokaza u smislu ~l. 33. Uredbe,

a u vezi sa ~lanom 19. stav 2. iste

4. Slobodan Ev|i}, Novo Selo Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

5. Nemawa Marinkovi}, [amac Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

6. Ruìca Du{ani}, Pisari Nije rangirana zbog nedostatka dokaza u smislu ~l. 33. Uredbe

7. Jasna Mikanovi}, Pula Nije rangirana zbog nedostatka dokaza u smislu ~l. 33. Uredbe

8. Spasa Maslarevi}, K. Poqe Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

9. Stojan Sarki}, [amac po istom osnovu ve} koristio sredstva Vlade Republike Srpske

10. Bojana Susakovi}, Pisari Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

11. Soka Mitrovi}, G. Crkvina Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

12. [ima Mijani}, Zagreb Nije rangirana zbog nedostatka dokaza u smislu ~l. 33. Uredbe

13. Stana Sailovi}, G. Crkvina Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

14. An|a Babi}, K. Poqe Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

15. Milica Nedi}, G. Slatina Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

16. Dragina Cvjetkovi}, [amac Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

17. Du{anka Jerini}, [amac Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

18. @ivka Mokri}, G. Slatina Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

19. Cvijeta Jovanovi}, Batku{a Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

20. Cvijeta Bosi}, G. Slatina Nije rangirana zbog nedostatka dokaza u smislu ~l. 33. Uredbe

21. Pisarevi} Milka, Pisari Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

22. Petra Babi}, G. Slatina Nije rangirana zbog nedostatka dokaza u smislu ~l. 33. Uredbe

23. Petra Dragi}, [amac Ne ispuwava uslove propisane ~lanom 9. stav 1. ta~ka g. Uredbe

24. Rajko Simeunovi}, Gajevi Po istom osnovu ve} koristio sredstva Vlade Republike Srpske

25. Milan Kneèvi}, [amac U smislu Uredbe nema pravo da konkuri{e

26. Mirjana [imi}, [amac Po istom osnovu ve} koristila sredstva Vlade Republike

Srpske

27. Milena Petrovi}, Crkvina U smislu uredbe nema pravo da konkuri{e

R/b Ime i prezime

Status

~lana

RVI

Status

PPB

Stambe-

na

situaci-

ja

Duìna

vojnog

anga`. u

ratu

Broj

~lanova

porodi~.

doma}in-

stva

Zdrav.

stawe

~lanova

porod.

doma}.

Socijal-

na

situaci-

ja u do-

ma}in-

stvu

Ukupno

bodova


8

OGLAS

Na osnovu ~lanova 148. i 149. Pravila Bawalu~ke berze broj 02-UO-

2049/06, od 28.11.2006. godine, Bawalu~ka berza organizuje aukciju za

prodaju paketa akcija sqede}eg preduze}a:

Aukcija }e se odràti na Bawalu~koj berzi a. d. Bawa Luka dana

17.12.2007. godine, prema rasporedu odre|enim ~lanom 151. Pravila

Bawalu~ke berze. U slu~aju neuspjele prve prodaje, aukcija }e se ponovi-

ti 24.12.2007. godine.

REPUBLIKA SRPSKA

MINISTARSTVO FINANSIJA

Vuka Karaxi}a 4, Bawa Luka, tel. 051/331-350, faks: 051/331-351, E-mail: [email protected]

Na osnovu ~lana 21. stav 7. Zakona o javnim nabavkama BiH, Min-

istarstvo finansija Republike Srpske objavquje

OBAVJE[TEWE

Zbog objektivnih okolnosti, koje su uslovqene preseqewem u nove

prostorije i nemogu}no{}u zainteresovanih kandidata da podignu

pretkvalifikacionu dokumentaciju vezanu za Pretkvalifikaciju

br. 06.10/404-138/07 (Nabavka stru~nih usluga u oblasti gra|evinarst-

va, oblasti puteva, putnih objekata i opreme), ~ije je obavje{tewe o

nabavci objavqeno u "Slu`benom glasniku BiH# br. 85/07 od 19.11.2007.

godine i u "Glasu Srpske# u izdawu od 24.11.2007. godine, Min-

istarstvo finansija Republike Srpske obavje{tava sve zaintereso-

vane kandidate da se rok za podno{ewa zahtjeva za u~e{}e produàva

za 7 dana, tako da je krajwi rok za podno{ewe zahtjeva za u~e{}e

14.12.2007. godine do 12 ~asova.

Zahtjevi se predaju na adresu: Ministarstvo finansija Republike

Srpske, ul. Kraqa Petra I Kara|or|evi}a bb, Bawa Luka.

Kontakt telefon za sve informacije je 051/339-147.

MINISTAR

Aleksandar Xombi}

Na osnovu Odluke na~elnika op{tine Rogatica broj 01-056-15/07, od 4.12.2007. godine,

Komisija za nabavku stanova objavquje

OGLAS

za prikupqawe ponuda za kupovinu ~etiri stambene jedinice u Rogatici

1. PREDMET KUPOVINE:

- ~etiri stambene jedinice u urbanom podru~ju op{tine Rogatica.

2. Op{tina Rogatica poziva sva fizi~ka i pravna lica da dostave svoje ponude za prodaju

~etiri stambene jedinice u Rogatici.

3. Finansijska sredstva obezbje|uje Ministarstvo rada i bora~ko-invalidske za{tite Re-

publike Srpske, uz sufinansirawe op{tine Rogatica.

4. PRAVO UÊ[]A: imaju sva fizi~ka i pravna lica koja imaju u vlasni{tvu stambene

jedinice u okviru kolektivne stambene zgrade ili porodi~no-stambene zgrade u urbanom

podru~ju grada Rogatice, a koje su useqive, tj. u ispravnom stawu, u skladu sa standardima,

bez obzira na to da li su stambene jedinice nove ili kori{}ene, korisne povr{ine od oko

40 mŸ-50 mŸ.

5. NAÎN I USLOVI PLA]AWA:

- po potpisivawu ugovora sa odabranim ponu|a~ima i preuzimawu stambenih jedinica,

pla}awe u zakonskom roku.

- sve proistekle tro{kove poreza po kupoprodajnom ugovoru snosi kupac.

6. Ponuda treba da sadrì sqede}e podatke i dokumentaciju:

6.1 - Podaci o stambenoj jedinici (lokalitet, kvadratura, stawe i sl.);

- Podaci o vlasniku, tj. ta~na adresa, kontakt telefon, ponu|ena cijena u konvertibilnim

markama i ostali podaci za koje smatra da su bitni;

6.2 - Dokaz o vlasni{tvu nad stambenim jedinicama;

6.3 - Uvjerewe nadle`nog suda da stambena jedinica nije pod sporom;

6.4 - Uvjerewe nadle`ne Republi~ke geodetske uprave Rogatica (katastra) ili nadle`nog

osnovnog suda Vi{egrad (grunt), da predmetna stambena jedinica nije optere}ena (da nije

pod hipotekom i sl.)

6.5 - Ovjerena kopija rje{ewa o upisu u sudski registar (za pravna lica), kao dokaz o pravu

obavqawa djelatnosti koja je predmet ove nabavke.

6.6 - Uvjerewe da je pravno lice izmirilo poreske obaveze;

6.7 - Uvjerewe da je pravno lice izmirilo obaveze prema PIO/MIO i zdravstvu;

Sve kopije priloènih dokumenata moraju biti ovjerene!

Uvjerewa ne starija od tri mjeseca od datuma objavqivawa.

7. U obzir }e se uzeti sve pristigle ponude koje su kovertirane, sa naznakom "Ponuda za

prodaju stambene jedinice#, sa nazna~enom ta~nom adresom ponu|a~a. Krajwi rok za

dostavqawe ponuda je petnaesti dan od dana posqedweg objavqivawa u "Glasu Srpske# i

"Dnevnom avazu#, do 15 ~asova. Ponude }e se otvarati u prostorijama Administrativne

slu`be Rogatica, soba br. 20, narednog radnog dana u 13 ~asova.

8. Procedura izbora najpovoqnijeg ponu|a~a sprovodi se ako je podnesena najmawe jedna ponu-

da koja ispuwava uslove poziva. Kriterijumi za izbor najpovoqnijeg/najpovoqnijih ponu|a~a

su: cijena i stawe stambene jedinice.

9. Ponu|a~i, koji budu ispuwavali uslove ovog poziva, du`ni su na poziv Komisije obezbi-

jediti obilazak stambene jedinice, kako bi se utvrdilo stawe i uslovi za kona~ni izbor.

O rezultatima izbora, ponu|a~i }e biti obavije{teni naknadno.

10. Kupac zadràva pravo poni{tewa oglasa u bilo koje doba, a prije potpisivawa ugovora.

11. Za sve dodatne informacije kontakt osoba je: Stojanka \eri}, tel. 058/415-406, lokal

113, faks 058/420-531.

12. Ponude slati na sqede}u adresu: Op{tina Rogatica, ul. Srpske sloge 93, 73220 Rogati-

ca, ili dostaviti li~no na protokol Administrativne slu`be Rogatica.

Predsjednik Komisije

Uzeir Kurti}

OSNOVNI SUD U FOÎ

Broj: 094-0-Mal-07-000037

Fo~a, 17.9.2007. godine

TU@ITEQ: Fond stanovawa Republike Srpske, Bawa Luka, Trg srpskih junaka br. 4.

TU@ENA: MRGUD MILOSAVA, k}i Mi}e, iz Fo~e, ul. Vojvode Putnika bb.

RADI: ostvarivawa nov~anog potraìvawa, vsp. 2.946,37 KM

TU@BENI ZAHTJEV

Obavezuje se tuèna Mrgud Milosava iz Fo~e da na ime ispuwewa obaveze otplate otkup-

ne cijene stana u Fo~i, ul. Vojvode Putnika bb, po ugovoru o otkupu stana na otplatu broj:

OV-1825/02, od 23.9.2002. godine isplati tuìocu - Fondu stanovawa Republike Srpske iznos

od 2.946,37 KM, sa zakonskom zateznom kamatom od 23.12.2002. godine do isplate, kao i nakna-

di parni~ne tro{kove sa zakonskom zateznom kamatom od dana presu|ewa do isplate, sve u

roku od 15 dana pod prijetwom izvr{ewa.

Ovim putem se tuènoj Mrgud Milosavi, k}i Mi}e iz Fo~e, ul. Vojvode Putnika bb, dostavqa

tu`ba na odgovor, pa je tuèna du`na u skladu sa odredbom ~lana 70. i 71. ZPP-a najkasni-

je u roku od 30 dana dostaviti sudu pismeni odgovor na tu`bu,

a u protivnom sud }e primjenom ~lana 182. ZPP-a donijeti pre-

sudu kojom se usvaja tu`beni zahtjev (presudu zbog propu{tawa).

NAPOMENA: Obavje{tava se tuèna da se dostava pismena sma-

tra obavqenom protekom roka od 15 dana od dana objavqivawa

(~lan 348. stav 4. ZPP-a).

"METAL# a. d. BAWA LUKA

Na osnovu ~lana 246. Zakona o preduze}ima ("Sl. glasnik Republike Srpske# broj 24/98 i dr.), ~lana 63. i 77. Statuta "Metal#

a. d. Bawa Luka i Odluke od 5.12.2007. godine, Upravni odbor dru{tva

SAZIVA12. REDOVNU SKUP[TINU AKCIONARA "METAL# AD BAWA LUKA,

koja }e se odràti dana 29.12.2007. godine sa po~etkom rada u 15 ~asova

Skup{tina }e se odràti u Upravnoj zgradi "Metal# a. d. Bawa Luka, ulica Pilanska bb.

Za Skup{tinu se predlaè sqede}i

DNEVNI RED

1. Izbor Verifikacione komisije,

2. Usvajawe izvoda iz zapisnika sa 10. Skup{tine akcionara odràne dana 26.1.2006. godine,

3. Dono{ewe odluke o izmjeni i dopuni Statuta "Metal# a. d. Bawa Luka,

4. Utvr|ivawe poslovne politike dru{tva za 2008. godinu,

5. Usvajawe izvje{taja Nadzornog odbora dru{tva za 2006. godinu,

6. Razmatrawe izvje{taja revizora o izvr{enoj reviziji poslovawa za 2006. godinu,

7. Usvajawe godi{weg obra~una i izvje{taja o poslovawu dru{tva za 2006. godinu,

8. Dono{ewe odluke o raspodjeli dobiti za poslovnu 2006. godinu,

9. Dono{ewe odluke o opozivu dva ~lana Upravnog odbora dru{tva, zbog podnesenih ostavki,

10. Dono{ewe odluke o izboru dva ~lana u Upravni odbor dru{tva,

11. Dono{ewe odluke o opozivu predsjednika Nadzornog odbora dru{tva, zbog podnesene ostavke,

12. Dono{ewe odluke o izboru predsjednika Nadzornog odbora dru{tva.

NAPOMENE:

Ukoliko se Skup{tina ne odrì zbog nedostatka kvoruma, PONOVNA SKUP[TINA se zakazuje za isti dan, 29.12.2007. godine,

u 16 ~asova, sa istim dnevnim redom.

Materijali za Skup{tinu mogu se pogledati od 7.30 do 15.30 ~asova, svakim radnim danom u prostorijama dru{tva na I SPRATU

KANCELARIJA PRAVNOG SEKTORA.

Pozivaju se akcionari koji pravo glasa ostvaruju preko punomo}nika da punomo}i ovjerene od nadle`nog organa dostave tri dana

prije odràvawa Skup{tine.

Ovjera punomo}i moè se izvr{iti i kod ovla{}enog lica u dru{tvu (tehni~ki sekretar direktora).

Upravni odbor

1. Jahorina osigurawe a. d. SODJ-R-A 7.981 15,9429% 450,00 1,00

Pale

2. Jahorina osigurawe a. d. SODJ-PKA 6.375 15,9375% 250,00 1,00

Pale


9

BAWALU^KA BERZA AD BAWA LUKA

Petra Ko~i}a bb.

78 000 Bawa Luka

www.blberza.com

Telefon: +387 326 051

Faks: +387 51 326 056

e-mail: [email protected]

Red.

br.

Naziv preduze}a Oznaka hartije

od vrijednosti

Po~etna

prodajna

cijena po

akciji u

KM

Standard

pove}awa

cijene u

KM

Predmet prodaje

(paket)

Broj

akcija

% od

ukupnog

broja

akcija

pre-

duze}a

BULEVAR SPORTA

U SUBOTU, 8. decembra na-

vr{ava se punih 16 godina od

kada su fudbaleri Crvene zve-

zde pokorili planetu. Nakon

{to su se pro{etali Evropom,

puleni Vladice Popovi}a su,

trijumfom nad Kolom Kolom u

Tokiju (3:0) osvojili Inter-

kontinentalni kup i tako na

najboqi na~in zaokruìli naj-

uspje{niju godinu u svojoj isto-

riji.

"Crveno-bijeli# su me~ od-

igrali u stilu kojim su pret-

hodno osvojili titulu najbo-

qeg evropskog tima. Tehni~ka

superiornost i prepoznatqi-

va ma{tovitost u igri urodi-

li su plodom ve} u 19. minutu

utakmice. Vladimir Jugovi} je,

poslije odli~ne asistencije

Dejana Savi}evi}a na~eo mre-

ù îleanaca. Savi}evi}, ko-

ji je prvo poluvreme odigrao

za fudbalske uxbenike, odgo-

vorio je u 44. minutu na jednu

provokaciju protivni~kog

igra~a pa je zbog crvenog kar-

tona morao ranije da napusti

igru.

Sa strepwom su pristalice

jugoslovenskog tima o~ekivale

po~etak drugog dijela, jer je ri-

val imao broj~anu prednost na

terenu i bio odlu~an u namjeri

da u nastavku ide na sve ili ni-

{ta. Me|utim, Jugovi} je svo-

jim drugim golom u 59. minutu

utakmice nagovijestio rje{ewe

rezultatske dileme. Ta~ku na

odli~nu igru i istorijsku po-

bjedu stavio je, tada, prvi stri-

jelac Evrope, Darko Pan~ev go-

lom u 72. minutu utakmice, na-

kon prodora Sini{e Mihajlo-

vi}a po desnoj strani.

Pobjedni~ki pehar je po-

slije me~a primio Ilija Naj-

doski a za najboqeg igra~a

utakmice progla{en je Vla-

dimir Jugovi}.

- Kao da je sve ju~e bilo.

Utakmicu pamtim iz minuta u

minut. Golovi su padali kao na

traci: Jugovi}, Jugovi}, Pan~ev.

Igrali smo izvanredno, iako je

Savi}evi} ve} u prvom poluvre-

menu iskqu~en. Tada je traka

do{la na moju ruku. Primio sam

pobjedni~ki pehar i taj trenu-

tak }e mi ostati u glavi cijelog

ìvota - prisjetio se stameni

defanzivac najboqeg planetar-

nog tima, Ilija Najdoski. ¥

CRVENA ZVEZDA PRIJE 16 GODINA OSVOJILA

INTERKONTINENTALNI KUP

PLANETA POD NOGAMAKao da je sve ju~e bilo. Utakmicu pamtim iz minuta u

minut. Golovi su padali kao na traci: Jugovi}, Jugovi},

Pan~ev. Igrali smo izvanredno, rekao Ilija Najdoski

[ampionska generacija:

"

Pro{etali" planetom

FEQTONFEQTON PETAR PERO PEROVI], BAWOLU^KA RUKOMETNA LEGENDA (8)

Pi{e Zdravko MARJANAC

PETAR Pero Perovi} zbog

svoje dobrote, qudskosti i

sportske veli~ine oduvijek je

bio i jo{ uvijek je omiqen me-

|u svojim prijateqima. Oni o

wemu imaju samo rije~i hvale, a

mi smo izdvojili samo neke.

Nikola P. Vu~kovi}:

Rukometni klub Borac = Pe-

ro Perovi} i, dovoqno je re~e-

no da se zna o kome je rije~. Jer,

sigurno je, Peru "Bor~evog# ve-

likog borca poznaje pola Bawe

Luke.

Poslije 50-tih godina sa svo-

jim, svima dobro znanim vr{wa-

cima, bio je pionir (onda, tako-

zvanog malog) rukometa. Sqed-

benici pomenutih rukometnih

pionira kapitena Pere, nedugo

zatim, po{to im je bio mali vrh

tada{we dràve, ispeli su se

na rukometni vrh Evrope.

Slava igra~a je relativno

kratka i prolazna jer se kasni-

je posve}uju svojim zanimawima

i porodici. Malo je onih koji

pored svojih ìvotnih obaveza

na|u vremena da i daqe budu u ne-

posrednoj blizini svog kluba i

pomaù razvoju i napredovawu

zate~ene generacije. Me|utim,

ono prvo - igrati, mnogo je lak-

{e nego ono drugo - biti savje-

todavac i saradnik. U me|uvre-

menu, iz osnova su promijewene

dru{tvene, ekonomske i poli-

ti~ke okolnosti. Kroz sve pro-

tekle godine Pero je ukazivao

na sada{wu rukometnu stran-

puticu. Ali, sve je uru{eno,

pa je i junak ove pri~e, jedan od

neshva}enih usamqenika. Pero

danas, sigurno ne bi bio tu, u

nekoj novoj igri koja se i da-

qe zove rukomet. Odgovori da-

na{wih biznis-mo}nika jesu:

"Ne}e mo}i#, ili "Ne talasaj#.

Nevidqiva je za {iru jav-

nost Perina qudska i pedago-

{ka veli~ina kao i qubav pre-

ma mladima. On ~ak "pravi iz-

lete# i u druge sportove, opet

u susret mladima.

Po{to je u neprekidnoj i

dugogodi{woj vezi sa rukome-

tom, Pero raspolaè sa "br-

dom# sre|enih pisanih trago-

va i dokumenata istorijske

vrijednosti.

Iako u odmakloj dobi, jo{

uvijek ima {ta da kaè. Naà-

lost, "korisnika# takvih uslu-

ga je malo. Pero, kao i mnogo

drugi iz wegove generacije, ni-

je ìvio od rukometa, nego za

rukomet. Ipak, i uprkos sve-

mu, takvi kao on, nikad ne od-

ustaju. I to se da nau~iti u

sportu.

Pero, nastavi uzdignute

glave istim putem. Zadovoqan

sam {to se toliko dugo pozna-

jemo i {to smo rukometni

istomi{qenici.

Pero îvi}:

Bilo je to davne 1948. godi-

ne kada sam po zavr{etku jedne

prijateqske utakmice u Bawoj

Luci, upoznao moga prijateqa

i druga Peru Perovi}a.

Od tada pa na daqe, mi smo

se vi{e puta susretali na utak-

micama velikog i malog ruko-

meta i igrali jedan protiv dru-

gog, ali smo uvijek poslije za-

vr{ene utakmice, bez obzira

ko je pobijedio, zajedni~ki sje-

dili, razgovarali, razmjewiva-

li mi{qewa i iskustva iz ru-

kometne igre i svakida{wih

ìvotnih doga|aja.

Svaki minut na{eg druè-

wa, za mene je bio poseban do-

ga|aj, tako da je na{e povreme-

no druèwe preraslo u prija-

teqstvo. Vremenom na{e pri-

jateqstvo je iz dana u dan posta-

jalo sve ve}e i ~vr{}e, a po-

sebno kada sam sticajem okol-

nosti poslije zavr{enog studi-

ja do{ao u Bawa Luku i zapo-

slio se u Fabrici drvne indu-

strije "Vrbas#.

Na{e prijateqstvo od ta-

da se jo{ vi{e produbilo i

u~vrstilo, tako da smo na we-

gov prijedlog po~eli razmi-

{qati o mogu}nosti da Ruko-

metni klub Borac postane i iz-

raste u respektabilnu ekipu u

malom rukometu.

Jo{ uvijek mi je u sje}awu

sa kolikim je àrom i entuzi-

jazmom govorio o toj ideji, da

bi se na kraju, najvi{e wego-

vom zaslugom i ostvarila.

Svojom umnom sposobno{}u,

uporno{}u, energijom, vredno-

}om, po{tewem, uro|enom spo-

sobno{}u da se pribliì qu-

dima i veè za sebe, da im u ne-

voqi pomogne, posebno u po-

sqedwem bezumnom ratu, skrom-

no{}u, po{tewem i prijazno-

{}u, stekao je brojne prijate-

qe, me|u koje prvenstveno sta-

vqam sebe. Kao igra~ Rukomet-

nog kluba Borac, kapiten ti-

ma, a kasnije i savezni kapiten

biv{e nam otaxbine, wegovom

uspje{no{}u i zaslugom, ostva-

rio je sve ono {to jedan vrhun-

ski as moè da ostvari.

Odli~an razantni puca~ i

odbrambeni igra~, zavidne

sportske gra|e, osje}ajem za

preglednost u igri, fer plej

igra~, bez mr`we prema pro-

tivni~kom igra~u iako ga je ne-

propisno zaustavio ili fauli-

rao, sposoban da podnese poraz

i kada su|ewe nije bilo korekt-

no, ali isto tako duboko u sr-

cu veseliti se nakon ostvare-

ne pobjede. Takav je bio kao

igra~ Pero Perovi}.

Posebno za wega u igri, bi-

la je jaka voqa za pobjedom na

bilo kojoj utakmici, a i tada

kada je sticajem okolnosti eki-

pi prijetio i poraz, znao je ̀ u-

stro bodriti svoje suigra~e,

{to bi na kraju utakmicu Bo-

rac veoma ~esto rije{io u svo-

ju korist.

Mnogo je toga ostalo, {to

bi se moglo re}i, pripisati i

ukazati na pona{awe u igri Pe-

re Perovi}a, moga iskrenog

prijateqa i burazera, kako se

mi me|usobno oslovqavamo. No,

na kraju moram re}i, da mi je bi-

la velika ~ast i zadovoqstvo,

da sam mogao igrati za tako ve-

liki rukometni klub kao {to

je Borac, da budem suigra~, drug

i prijateq mome Peri kao i

ostalim igra~ima koji su sa na-

ma igrali za Rukometni klub

Borac iz Bawe Luke. Vremena

su prohujala, uspomene ostale,

moj Pero legenda i dika, a na{

Rukometni klub Borac nasta-

vqa i}i na{im stopama.

Branko Milanovi}:

Moje poznanstvo sa Perom

Perovi}em nije "od ju~e# i ni-

je okruweno samo prijateq-

stvom izme|u nas dvojice: u to

dragocijeno kolo na{eg ìvo-

ta uplelo se mno{tvo nezabo-

ravnih likova i doga|aja na{e

li~ne i porodi~ne sudbine i

istorije. Moj otac Vlado i Pe-

rin otac Bajo bili su prijate-

qi jo{ od prve polovine pro-

{log vijeka, a ja sam, ~ak i pri-

je Pere, poznavao dobro i we-

govog brata Duju, a kasnije i

Nikolu i Ra{u, i oni su mi, ta-

ko|e bili dragi, i ostali neza-

boravni qudi.

U osnovnoj {koli, koja je

bila odmah pored moje porodi~-

ne ku}e, Pero je i{ao u razred

ispred mene, i ja se iz tih dana

sje}am i wega i wegovog brata

Duje, nekoliko godina starijeg

od nas. Sje}am se i fudbalskih

"derbija# u Boriku, u ve} zre-

lijim mladi}kim godinama, ka-

da je Pero, kao neprikosnove-

ni predvodnik "bori~anske ra-

je# kritikova svoje saigra~e

koji nisu hajali za "tehniku

asova Bor~evog podmlatka#, ne-

go su nas nemilosrdno cijepa-

li po nogama, a onda punili na-

{u mreù golovima. Kasnije,

kada sam gledao Peru na ruko-

metnim utakmicama, kao veli-

kana na{eg rukometnog sporta,

ostajao sam, isto tako, uvijek,

impresioniran wegovim xen-

tlmenskim dràwem, koje mu

nikad nije dozvoqavalo da pri-

rodnu snagu svoje statue i svo-

ga sjajnog talenta - zloupotre-

bqava.

Ipak, najdubqa spoznaja

vrijednosti na{eg prijateq-

stva zbiva se u godinama na{e

poodmakle ̀ ivotne dobi! Kada

sam se u qeto 1995. godine iz-

bezumqen dogodov{tinama rat-

ne strahote, vratio sa supru-

gom u rodnu Bawu Luku, Pero

Perovi}, postao nam je oslo-

nac u svemu. Mo`da moè iz-

gledati bizarno da ~esto pomi-

{qam kako bih volio da me Pe-

ro nadìvi, jer bih tako lak{e

oti{ao sa ovoga svijeta, sa to-

plim osje}awem da sam imao

istinski velikog prijateqa i

uvjeren da }e on upravo biti taj

koji }e me spustiti u zemqu na

"vje~ni po~inak#, kao {to je to

radio sa toliko na{ih bliskih

i najbliìh, ne slu~ajno, ba{

on, iz di~ne crnogorske i bawo-

lu~ke porodice Perovi}. ¥

Kapiteni Viha i Perovi}: Pozdrav prije susreta

Dukla - Borac (31:19) u Pragu, 15. decembra 1959.

OMIQEN ME\U PRIJATEQIMA

Pero Perovi} zbog svoje dobrote, qudskosti i sportske

veli~ine oduvijek je bio i jo{ uvijek je omiqen me|u

svojim prijateqima

STRIJELCI: Jugovi} u 19. i 59. i Pan~ev u 72. minutu,

stadion: Nacionalni olimpijski u Tokiju, gledalaca: 62.064,

sudija: Kurt Retlisberger ([vajcarska), crveni karton: De-

jan Savi}evi} (Crvena zvezda) u 44. minutu.

CRVENA ZVEZDA: Milojevi}, Radinovi}, Vasilijevi},

Jugovi}, Belodedi}, Najdoski, Sto{i}, Ratkovi}, Pan~ev,

Savi}evi}, Mihajlovi}. Trener: Vladica Popovi}.

KOLO KOLO: Moron, Garido, Margas, Migel Ramirez

(Rubio), Salvatiera (Dabrovski), Mendoza, Vilhes, Barti}oto,

Pizaro, Janez, Martinez.

CRVENA ZVEZDA KOLO KOLO3:0

POLICIJA je u petak u

jutarwim ~asovima po~ela ak-

ciju hap{ewa u Upravi Fud-

balskog kluba Crvena zvezda.

Kako saznaju beogradski medi-

ji policija je bila na stadio-

nu "Marakana#, a zatim je ge-

neralnog sekretara Crvene

zvezde Zorana Damjanovi}a

traìla u Resavskoj ulici, ali

ga ni tamo nisu na{li. Poli-

cija ga je traìla zbog nedav-

nog incidenta na "Marakani#,

kada su navija~i pretukli pri-

padnika àndarmerije.

Iz istog razloga privede-

ni su i direktor stadiona Mi-

odrag ]orovi} i komesar za

bezbjednost Novica Miju{ko-

vi}, kao i delegat susreta Zve-

zda - Hajduk, Rade Popovi}.

Ne iskqu~uje se da }e bi-

ti jo{ privedenih jer su to-

kom provjere finansijskih

kwiga Crvene zvezde prona-

|ene nepravilnosti u tran-

sferima Nikole @igi}a, Go-

rana Druli}a, Mihajla Pja-

novi}a...

Policija je Damjanovi}a

uhapsila ispred prostorija

Fudbalskog saveza Srbije na

Terazijama. Ina~e, mediji su

ovih dana objavili nezvani~-

na saznawa o neregularnosti-

ma u sklapawu ugovora o tran-

sferima Zvezdinih fudbale-

ra, kao i o drugim nelegalnim

poslovima.

Klub je potvrdio da nadle-

`ni organi vr{e "redovnu kon-

trolu poslovawa Crvene zve-

zde# i ujedno podrào sve ak-

cije u okviru istrage o navod-

noj umije{anosti kluba i we-

govih funkcionera u bilo ka-

kve nelegalne poslove. ¥

NAVIJAÎ

Navija~u Crvene zvezde

Uro{u Mi{i}u (19) iz Beo-

grada odre|en je pritvor 30

dana zbog sumwe da je izvr-

{io krivi~no djelo te{ko

ubistvo u poku{aju pripad-

nika @andarmerije Neboj{e

Trajkovi}a, koji je bio na

slu`benoj du`nosti na utak-

mici Crvena zvezda - Hajduk.

Zbog sumwe da su u~estvova-

li u napadu i izvr{ili kri-

vi~no djelo nasilni~kog po-

na{awa na sportskoj prired-

bi, istra`ni sudija Drugog

op{tinskog suda odredio je

pritvor od 30 dana dvojici

navija~a Crvene zvezde - Mi-

lo{u Zimowi i Slavi{i

Drakulu.

POÊLO SVJETSKO KLUPSKO PRVENSTVO

Sepahan u ~etvrtfinalu

POBEDOM od 3:1 nad novozelandskim Vaiteker Junajtedom,

fudbaleri iranskog Sepahana su se plasirali u ~etvrtfinale

Svjetskog klupskog prvenstva koje se odràva u Tokiju.

Rida je golovima u tre}em i ~etvrtom minutu prakti~no ri-

je{io pitawe pobjednika, a Al Hail je u 47. minutu pove}ao

prednost. Kona~an rezultat je postavio Savari autogolom u 74.

minutu.

Sepahan }e u ~etvrtfinalu igrati protiv japanske Uprave,

dok drugi ~etvrtfinalni par ~ine Etoal Sahel iz Tunisa i

meksi~ka Pa~uka. U polufinale su se direktno plasirali Mi-

lan i Boka Juniors. ¥

UHAP[EN GENERALNI SEKRETAR CRVENE ZVEZDE

Policija privela Damjanovi}a


AD "ANGROCENTAR#

JEZERO

Datum: 6.12.2007.

Broj: 24/07.

Na osnovu odluke Skup{tine akcionara odràne 19.10.2007. godine i odluke

Upravnog odbora br. 22/07 od 22.10.2007. godine direktor dru{tva

OGLA[AVA

ponovnu prodaju sqede}ih osnovnih sredstava

1. vi{enamjenska hala povr{ine 4.000 mŸ

2. upravna zgrada povr{ine 100 mŸ

3. zidani objekat "Brenta# kapaciteta 1.500 m¿ proreza oblovine godi{we

4. pripadaju}e zemqi{te sa infrastrukturom ukupne povr{ine 12.860 mŸ

Navedene nekretnine se nalaze na k.~. br. 11/22-11/30-1 upisanoj u pl. 69 KO Jeze-

ro, op{tina Jezero. Sve navedene nekretnine se prodaju u kompleksu, tj. kao jed-

na cjelina.

Predmet kupoprodaje, kao i zemqi{na kwi`na dokumentacija, mogu se razgledati

od 8 do 15 ~asova.

Predmet kupoprodaje se prodaje u vi|enom stawu i postoje}em pravnom statusu.

Sve informacije se mogu dobiti telefonom 050/291-022.

USLOVI PRODAJE

Prodaju navedene imovine po oglasu }e izvr{iti prikupqawem pismenih i

zape~a}enih ponuda koje treba da budu dostavqene putem po{te. Oglas ostaje otvoren

osam dana od dana objavqivawa.

Otvarawe pismenih i zape~a}enih ponuda izvr{i}e komisija koju ~ine ~lanovi

Upravnog odbora.

Otvarawu ponuda mogu prisustvovati ponu|a~i i sredstva informisawa.

Izbor najpovoqnijeg ponu|a~a }e se izvr{iti odmah na licu mjesta, pa i u slu~aju

da samo jedan ponu|a~ dadne ponudu koja je jednaka ili vi{a od kwigovodstvene vri-

jednosti.

Prednost pri kupovini }e imati kupci koji preuzmu najve}i broj radnika.

Najpovoqniji ponu|a~ duàn je da sa prodavcem u roku od pet dana nakon izbora

zakqu~i kupoprodajni ugovor i da isplati kupoprodajnu cijenu u roku od 15 dana

nakon zakqu~ivawa kupoprodajnog ugovora.

Nakon uplate kupoprodajne cijene zakqu~eni ugovor }e se ovjeriti kod nadle`nog

suda u Mrkowi} Gradu.

Uvo|ewe kupca u posjed nekretnine izvr{i}e se u roku d 15 dana nakon uplate

kupoprodajne cijene na ìro-ra~un 551-001-000-15091-55.

Sve tro{kove u vezi sa ovjerom ugovora, porezima i taksama na promet nekretni-

na snosi iskqu~ivo kupac.

DIREKTOR

Vlado DAKI], dipl. in`. ma{.

U skladu sa ~lanom 5. Zakona o preuzimawu akcionarskih dru{tava ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj

64/02 ‡ II dio), HEMOFARM AD farmaceutsko-hemijska industrija sa adresom Beogradski put bb iz Vr{ca,

Republika Srbija, zastupana po RB Brokeru, kao ponudilac objavquje

JAVNU PONUDU ZA PREUZIMAWE

akcionarima "ÂJAVEC SISTEMI UPRAVQAWA# a. d. Bawa Luka

1. HEMOFARM AD farmaceutsko-hemijska industrija Vr{ac, na dan objave ove ponude, vlasnik je 6.346.942 ak-

cije emitenta "âjavec sistemi upravqawa# a. d. Bawa Luka, koje su klase "A#, pojedina~ne nominalne vrijed-

nosti 1 KM, {to predstavqa 6.346.942 glasa u Skup{tini akcionara emitenta ili 67,2712% od ukupnog broja

glasova.

2. U postupku preuzimawa ponudilac djeluje samostalno.

3. Osnovni kapital emitenta iznosi 9.434.860 KM, podijeqen je na 9.434.860 akcija, nominalne vrijednosti 1 KM.

4. Ova ponuda daje se svim akcionarima "âjavec sistemi upravqawa# a. d., sa adresom Novakovi}i bb, Bawa Lu-

ka, koji su vlasnici akcija koje daju pravo glasa u Skup{tini akcionara dru{tva.

Ponudilac se obavezuje da }e kupiti svaku akciju koja daje pravo glasa u Skup{tini dru{tva, pod propisanim uslovi-

ma i uslovima utvr|enim u ovoj ponudi.

5. Za svaku akciju koja je predmet ove ponude ponudilac se obavezuje da }e platiti iznos od 0,50 KM.

6. Ponudilac se obavezuje da }e platiti cijenu navedenu u ovoj ponudi za sve deponovane akcije u roku od 14 (~etr-

naest) dana od dana isteka roka vaèwa ove ponude.

Pla}awe }e se izvr{iti preko "NLB RAZVOJNE BANKE# AD BAWA LUKA, Milana Tepi}a br. 4, prenosom

nov~anih sredstava sa posebnog ra~una ponudioca, otvorenog preko ove banke, na ra~une ili {tedne kwiìce ak-

cionara koji su deponovali akcije.

7. Depozitar je CENTRALNI REGISTAR HARTIJA OD VRIJEDNOSTI AD BAWA LUKA, Bana Milosavqe-

vi}a br. 6.

8. Rok vaèwa ove ponude za preuzimawe je 30 (trideset) dana od dana wenog objavqivawa u dnevnom listu "GLAS

SRPSKE# i u "Slu`benom glasniku Republike Srpske#, s tim da rok po~iwe te}i od dana zadweg objavqivawa.

9. Akcionar koji èli prihvatiti ovu ponudu duàn je akcije koje su predmet ove ponude deponovati kod depozi-

tara, do isteka roka vaèwa ove ponude.

Svoje akcije s pravom glasa akcionar deponuje tako da pravnom licu ovla{}enom za poslovawe sa hartijama od

vrijednosti (brokerskoj ku}i) PJ RB BROKER Bawa Luka, Kraqa Petra I Kara|or|evi}a br. 103, daje pisani na-

log za prihvatawe ponude koja sadrì podatke o: ponudi za preuzimawe, akcionaru, akcijama koje se deponuju,

bankarskom ra~unu ili {tednoj kwiìci akcionara, potpisa akcionara.

Obrazac naloga za prihvatawe ponude za preuzimawe moè se preuzeti kod svakog pravnog lica ovla{}enog za

poslovawe sa hartijama od vrijednosti.

Akcionar ne moè raspolagati akcijama koje je deponovao radi prihvatawa ponude.

Istekom roka vaèwa ove ponude smatra se da je akcionar koji je deponovao akcije prihvatio ovu ponudu.

Akcionar moè povu}i deponovane akcije tako da pravnom licu ovla{}enom za poslovawe sa hartijama od vri-

jednosti daje pisani nalog za otkazivawe ove ponude koji sadrì iste podatke kao i nalog za prihvatawe ponude.

Akcionar moè povu}i deponovane akcije do isteka roka vaèwa ponude ili ako ponudilac ne plati akcije u roku

za pla}awe navedenom u ovoj ponudi ili u slu~aju objavqivawa konkurentske ponude za preuzimawe.

Povla~ewe deponovanih akcija smatra}e se odustankom akcionara od prihvatawa ponude. Akcionar se ne moè

odre}i prava na povla~ewe deponovanih akcija.

10. Ciqevi ponudioca i wegove namjere u vezi sa dru{tvom koje preuzima u slu~aju uspjeha ponude su unapre|ewe

i razvoj dru{tva u skladu sa registrovanom djelatno{}u.

11. Ponudilac ne}e kupiti akcije sa pravom glasa na kojima je zasnovan teret (zalo`no pravo, pravo plodouìvawa,

zabrana raspolagawa i drugi tereti).

Ponudilac snosi tro{kove deponovawa akcija, sve tro{kove prenosa akcija, kao i sve ostale tro{kove koji

proiza|u iz ove ponude, bez obzira na kona~ne rezultate preuzimawa.

HEMOFARM AD farmaceutsko-hemijska industrija Vr{ac

Zastupana po RB BROKER-u


2


3

vode}i regionalni distributer na podru~ju Slovenije, Hrvatske, Bugarske, BiH

i ekskluzivni zastupnik svjetskih proizvo|a~a:

Procter&Gamble,P&G prestige products

Max FactorMister Nut

Boleroza {irewe svoje distributerske mreè

raspisuje

OGLAS

za sqede}e radno mjesto:

Komercijalista za regiju op{tine Trebiwe ‡ 1 izvr{ilac

(sa napomenom da traèna osoba treba da bude nastawena u op{tini Trebiwe)

Uslovi:

¹ SSS

¹ voza~ka dozvola B kategorije

¹ izraène komunikativne sposobnosti i osje}aj za timski rad

Za va{u odgovornost prema poslu, profesionalnost i predanost nudimo vam:

rad u mladom, dinami~nom i perspektivnom timu,

kontinuirano obu~avawe i napredovawe,

atraktivnu platu i druge stimulacije

Oglas ostaje otvoren do 13.12.2007. g.

Zainteresovani kandidati mogu poslati molbu sa biografijom

(kontakt telefonom i adresom),

te uvjerewe o stru~noj spremi na adrese:

ORBICO DOO, Luànsko poqe 7, Sarajevo

e-mail adresu: [email protected]: 033/636-287

Prijave koje stignu nakon 13.12.2007. ne}e se uzeti u razmatrawe!

Na osnovu ~lana 37. Statuta i ~lana 18. Poslovnika o radu Skup{tine akcionara Hotel "Bosna#

a. d. Bawa Luka, Upravni odbor na sjednici odrànoj dana 6.12.2007. godine donio je

ODLUKU

O SAZIVAWU IV REDOVNE SJEDNICE SKUP[TINE AKCIONARA

HOTEL "BOSNA# a. d. BAWA LUKA

I

IV sjednica Skup{tine akcionara Hotel "Bosna# a. d. Bawa Luka }e se odràti dana

29.12.2007. godine sa po~etkom u 12 ~asova u hotelu "Bosna#, u ulici Kraqa Petra IKara|or|evi}a broj 97.

Za IV redovnu sjednicu Skup{tine akcionara Hotel "Bosna# a. d. Bawa Luka predlaè se

sqede}i

DNEVNI RED

1. Izbor radnih tijela Skup{tine;

2. Usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine;

3. Razmatrawe i usvajawe godi{weg obra~una i izvje{taja o poslovawu za 2006. godinu;

4. Dono{ewe odluke o izboru revizora;

5. Dono{ewe odluke o dokapitalizaciji preduze}a;

6. Ostala pitawa.

II

Pozivaju se svi akcionari - fizi~ka i pravna lica koja imaju akcije u Hotel "Bosna# a. d.

Bawa Luka da li~no ili putem punomo}nika, ili glasawem pismenim putem u~estvuju u radu

Skup{tine.

Punomo} fizi~kih lica mora biti ovjerena od strane nadle`nog organa uprave ili suda, a

punomo} pravnog lica pe~atom i potpisom odgovornog lica.

Materijali za IV sjednicu Skup{tine akcionara Hotel "Bosna# a. d. Bawa Luka, kao i

spisak akcionara mogu se pogledati u upravi akcionarskog dru{tva u hotelu "Bosna#, u uli-

ci Kraqa Petra I Kara|or|evi}a broj 97, od 17.12.2007. godine. Uvid }e se mo}i izvr{iti

svakim radnim danom u vremenu od 9 do 15 ~asova.

III

U slu~aju da se sjednica Skup{tine akcionara ne odrì navedenog dana zbog nedostatka kvo-

ruma, ponovna sjednica }e se odràti 5.1.2008. godine u isto vrijeme, sa istim dnevnim re-

dom i na istom mjestu.

Kontakt telefon 051/215-718 PREDSJEDNIK

Upravnog odbora

ÊDO MILO[EVI]

Preduze}e za proizvodwu namje{taja

i rezane gra|e "STANDARD# AD

PRWAVOR

Na osnovu ~lana 37. Statuta akcionarskog dru{tva STANDARD AD PRWAVOR, Upravni

odbor preduze}a

SAZIVA

10. vanrednu sjednicu SKUP[TINE AKCIONARA, koja }e se odràti dana 4.1.2008.

godine u 12 ~asova u prostorijama preduze}a.

Ukoliko se sjednica ne odrì zbog nedostatka kvoruma, ponovqena sjednica se zakazuje za

11.1.2008. godine u 12 ~asova.

Za sjednicu se predlaè sqede}i

DNEVNI RED

1. Izvje{taj Verifikacione komisije

2. Usvajawe zapisnika sa 9. redovne sjednice

3. Dono{ewe odluke o zaduèwu i zalagawu hipoteke za okvir za finansijsko pra}ewe.

Uvid u materijale za sjednicu akcionari mogu izvr{iti svakim radnim danom od 7 do 14

~asova.

Broj: 1853/07-3

Datum: 7.12.2007. godine UPRAVNI ODBOR

Na osnovu ~lana 8. Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske

("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 41/03) i Odluke o utvr|ivawu kriterijuma za izbor i

imenovawe organa upravqawa u preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~ Skup{tine op{tine Rudo

broj 01-023-151/04, od 25.2.2004. godine, i Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o utvr|ivawu

kriterijuma za izbor i imenovawe organa upravqawa u preduze}ima i ustanovama ~iji je osniva~

Skup{tina op{tine Rudo broj 01-023-174/04, od 7.4.2004. godine, Skup{tina op{tine Rudo raspisuje

JAVNI KONKURS

I - Konkurs se raspisuje za izbor i imenovawe:

1. Direktor Ustanove za upravqawe sportskim objektima "Rudosport# Rudo,

2. Pet ~lanova Upravnog odbora Javnog preduze}a "Informativni centar# Rudo, od kojih je jedan iz

reda Bo{waka,

3. Tri ~lana Nadzornog odbora Javnog preduze}a "Informativni centar# Rudo

II - Opis poslova:

Direktor, odnosno ~lanovi Upravnog i Nadzornog odbora, obavqaju poslove u skladu sa propisima

koji reguli{u djelatnost Ustanove odnosno Preduze}a i wihovim op{tim aktima.

III - Mandat:

Mandat direktora, odnosno ~lanova Upravnog i Nadzornog odbora traje ~etiri godine.

IV - Op{ti uslovi za sve kandidate:

1. Da su stariji od 18 godina

2. Da su dràvqani Republike Srpske, odnosno BiH

3. Da nisu otpu{teni iz dràvne slu`be na bilo kojem nivou u BiH (bilo na nivou dràve ili

entiteta) kao rezultat disciplinske mjere na bilo kojem nivou vlasti u Republici Srpskoj u perio-

du od 3 godine prije dana objavqivawa upra`wene pozicije

4. Da ne sluè kaznu izre~enu od Me|unarodnog suda za biv{u Jugoslaviju i da nisu pod optu`bom tog

suda, a da se nisu povinovali nalogu da se pojave pred sudom (~lan IX-I Ustava BiH).

5. Da nisu osu|ivani za krivi~no djelo koje ih ~ini nepodobnim za obavqawe poslova upra`wene

pozicije

6. Da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak

V - Posebni uslovi:

Za kandidate pod rednim brojem I-1:

1. zavr{ena visoka stru~na sprema

2. Jedna godina radnog iskustva

Za kandidate pod rednim brojem II-2 i III-3

1. zavr{ena VSS, V[S ili SSS dru{tvenog ili tehni~kog smjera

2. Poznavawe djelatnosti koju Preduze}e obavqa

3. Poznavawe sadràja i na~ina rada upravnih i nadzornih odbora

VI - Sukob interesa:

Kandidati ne mogu obavqati du`nosti, aktivnosti ili biti na poloàju koji dovodi do sukoba

interesa u smislu zakona o sukobu interesa u institucijama vlasti BiH ("Slu`beni glasnik Repub-

like Srpske# broj 34/02).

Kandidati ne mogu biti lica koja su na funkciji u politi~koj stranci u smislu ~lana 5. Zakona o

ministarskim, vladinim i drugim imenovawima Republike Srpske.

VII - Potrebna dokumenta:

Uz prijavu na konkurs kandidati su du`ni dostaviti:

1. Izvod iz mati~ne kwige ro|enih

2. Uvjerewe o dràvqanstvu

3. Biografiju o kretawu u slu`bi

4. Uvjerewe da nisu osu|ivani za krivi~no djelo (za kandidate ro|ene u Republici Srpskoj uvjerewe

}e se pribaviti slu`benim putem)

5. Uvjerewe da se protiv wih ne vodi krivi~ni postupak

6. Dokaz o stru~noj spremi-ovjerena fotokopija diplome

7. Potvrda o radnom iskustvu (za kandidate pod rednim brojem I-1)

8. Potpisana i od nadle`nog organa ovjerena li~na izjava za ostale uslove (sukob interesa).

VIII - Rok za podno{ewe prijava:

Rok za podno{ewe prijava na konkurs je 15 dana od dana objavqivawa konkursa u "Slu`benom glas-

niku Republike Srpske# i dnevnom listu "Glas Srpske#.

Ako konkurs ne bude objavqen istovremeno u oba glasila, rok se ra~una od dana posqedweg ob-

javqivawa.

Neblagovremene i nepotpune prijave ne}e se razmatrati.

Prijave se mogu dostaviti li~no ili putem po{te na adresu: Skup{tina op{tine Rudo, ul. \enerala

Dragoquba Draè Mihajlovi}a 41, sa naznakom "Za komisiju za izbor#.

Sa svim kandidatima koji u|u u uì izbor, Komisija za izbor }e obaviti intervju, o ~emu }e kandi-

dati biti blagovremeno obavije{teni.

Broj: 02-120-1242/07 PREDSJEDNIK

Datum: 3.12.2007. SKUP[TINE OP[TINE RUDO

Miodrag Mikovi}


4


5

AD "UNIS FABRIKA MA[INA#

NOVO GORA@DE

Datum, 7.12.2007. godine

Na osnovu ~lana 66. Statuta AD "UNIS - Fabrika ma{ina# Novo Gora`de i Odluke o sazivawu Skup{tine,

Upravni odbor dru{tva saziva sjednicu Skup{tine AD "UNIS-Fabrike ma{ina# Novo Gora`de koja }e

se odràti dana 28.12.2007. godine sa po~etkom rada u 11 ~asova u kancelariji direktora dru{tva.

za sjednicu se predlaè sqede}i

DNEVNI RED

1. Verifikacija mandata ~lanova Skup{tine

2. Razmatrawe i usvajawe zapisnika sa prethodne sjednice Skup{tine

3. Razmatrawe i usvajawe izvje{taja o radu Upravnog odbora

4. Razmatrawe i usvajawe izvje{taja o radu Nadzornog odbora

5. Dono{ewe odluke o razrje{ewu i imenovawu ~lanova Upravnog odbora

6. Dono{ewe odluke o razrje{ewu i imenovawu ~lanova Nadzornog odbora

7. Razmatrawe i usvajawe izvje{taja o poslovawu za 2006. godinu

8. Razmatrawe i usvajawe izvje{taja o reviziji finansijskog izvje{taja za 2006. godinu

9. Usvajawe proizvodno-finansijskih planova poslovawa za 2007. i 2008. godinu

10. Razno

Pravo u~e{}a u radu i odlu~ivawu na sjednici Skup{tine mogu ostvariti li~no akcionari ili wihovi za-

stupnici sa ovla{}ewima u kojima je upisan obim zastupawa.

Ukoliko se Skup{tina ne odrì u zakazano vrijeme, ponovqena Skup{tina }e se odràti narednog dana u

isto vrijeme i na istom mjestu.

Materijal za sjednicu Skup{tine mawinski akcionari mogu razgledati u sjedi{tu dru{tva.

Sve potrebne informacije u vezi sa navedenim ta~kama dnevnog reda akcionari mogu dobiti u Upravi

dru{tva na telefon 058/430-139 ili 430-200.

UPRAVNI ODBOR

Upravni odbor osniva~a "Terminali# a. d. Doboj, na sjednici odrànoj dana

6.12.2007. godine, donosi sqede}e

OBAVJE[TEWE

Skup{tina akcionara "Terminali# a. d. Doboj zakazana za 21.12.2007. godine

otkazuje se i odluka o sazivawu nove bi}e objavqena u listu "Glas Srpske#.

Predsjednik Upravnog odbora

Dragan Boji}

BOSNA I HERCEGOVINA/REPUBLIKA SRPSKA

MINISTARSTVO PRAVDE

PROJEKAT ZA REGISTRACIJU ZEMQI[TA

KREDIT BR. 4167-BOS

PONOVQENI POZIV

ZA DOSTAVQAWE PONUDA (ITB)

1. Bosna i Hercegovina/Republika Srpska, je primila kredit od Me|unaro-

dnog udruèwa za razvoj (IDA) ‡ Svetska banka, za realizaciju Projekta za

registraciju zemqi{ta i namjerava da dio sredstava iskoristi za pla}awa

po ugovoru za nabavku radova: "Rekonstrukcija katastarskih kancelarija u

Bijeqini i [ekovi}ima#, ref. br.: BA-LRP-NCB-007-W-07-BL-BOS41670.

Tenderski postupak je otvoren za sve ponu|a~e koji poti~u iz podobnih

zemaqa, kao {to je definisano u Smjernicama Svetske banke: Nabavka pod

IBRD zajmovima i IDA kreditima.

2. Jedinica za registraciju zemqi{ta poziva zainteresovane ponu|a~e, sa li-

cencom za gra|ewe objekata visokogradwe za koje odobrewe izdaje op{tin-

ski organ uprave, da dostave svoje zape~a}ene ponude za radove.

3. Komplet tenderske dokumentacije se moè otkupiti po uplati bespovratne

sume od 150,00 KM na sqede}i ra~un:

Banka: HVB Central Profit, Bawa Luka

Korisnik: Ministarstvo pravde/Jedinica za registraciju zemqi{ta

Ra~un br.: 129-007-94069569-40

Ref. br: BA-LRP-NCB-007-W-07-BL-BOS41670

4. Ponude moraju vaìti 60 dana od datuma otvarawa. Ponude moraju biti

dostavqene Jedinici za registraciju zemqi{ta na dole navedenu adresu

najkasnije do 28.12.2007. godine u 12 ~asova po lokalnom vremenu, kada }e se

odràti otvarawe prispjelih ponuda u prisustvu ponu|a~a koji budu ̀ eqeli

da prisustvuju. Zakaswele ponude ne}e se uzeti u razmatrawe.

Ministarstvo pravde Republike Srpske

Jedinica za registraciju zemqi{ta

Kraqa Petra Prvog Kara|or|evi}a 100/11. sprat

n/r gosp. Du{ko Rado{evi}

78000 Bawa Luka

Tel. +387 51 339-535

Faks: +387 51 339-650

Prodajem pola ku}e - prizemqe, sa

prate}im objektima - Srbac, tel.

740-839.

Prodajem ku}u u Mi{inom Hanu, vi-

soka prizemnica, 12h8, dunum zemqe,

vo}wak, struja, prirodnim padom vo-

da, sa svim prate}im objektima, cije-

na 21.000 evra, papiri 1/1, ili mijew-

am u Dugom Selu, Sesvetama ili pri-

morju, tel. 00385-047-573-012.

Prodajem ku}u u Glamo~anima sa 5

dunuma zemqe, tel. 065/560-345.

Prodajem ku}u- namje{tenu useqivu,

plac 970 mŸ zasa|eno raznim vo}em,

1/1, ku}a se nalazi 8 km od Tesli}a

prema Bawoj Luci, u Igwi}a Rijeci,

cijena po dogovoru, tel. 051/438-433;

065/057-638; 053/424-061.

Prodajem ku}u u Novakovi}ima - Jo-

vana Bjeli}a, na placu 1.800 mŸ cijena

125.000 KM, tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u i imawe, 57 dunuma

zemqe, na Tre{wiku - Jagare, cijena

105.000 KM, tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u na sprat s dva poslov-

na prostora, garaòm i oku}nicom od

500 mŸ u Krfskoj ulici, hitno i povo-

qno, papiri 1/1, odmah useqiva, tel.

065/636-545.

Prodajem hitno uz svaki dogovor ku}u

na sprat + poslovni prostor - pekara

s dvori{nom zgradom, sa placem od

500 mŸ, kod "Alibabe#, ulica Koste

Vojnovi}a, povoqno, tel. 065/636-545.

Prodajem ku}u na sprat sa

potkrovqem, tri trosobna stana, sa

garaòm, oku}nicom od 330 mŸ, vlasti-

to centralno grijawe, kod Zavoda dis-

trofi~ara, u ul. Dr Velimira

]orovi}a, hitno, povoqno, papiri 1/1,

odmah useqiva, tel. 065/636-545.

Prodajem dvije totalno sanirane ku}e,

garaà, ogra|eno, sa placem od 3.500

mŸ, blizina petqe, asfalt do ku}e,

struja, voda, odmah useqivo, u ul.

Blagoja Parovi}a, tel. 065/636-545.

Prodajem ku}u na sprat s potkrovqem

i oku}nicom oko 900 mŸ, ogra|eno, pod

vo}em, vlastito centralno grijawe,

preko puta "Glasa#, ul. ̂ aire, Ko~i}ev

vijenac, hitno, tel. 065/636-545.

Prodajem ku}u 9 h 10 prizemqe

poslovni prostor, sprat i potkrovqe

stanovi nedovr{eni novogradwa, tel.

051/317-719.

Prodajem ku}u - poslovni prostor,

1.500 mŸ, na placu od 2.000 mŸ, u

Kla{nicama - [u{wari, tel. 065/

549-687.

Prodajem ku}u na placu od 3.500 mŸ, u

Trnu, cijena 165.000 KM, tel. 065/

549-687.

Prodajem ku}u na sprat sa poslovnim

prostorom, podno`je Star~evice, tel.

065 355 359.

Prodajem ku}u na sprat sa dva podru-

ma i velikom garaòm ispod ku}e, na

4 dunuma zemqe uz cestu, Drago~aj 60

000 evra, tel. 065 355 359.

Prodajem povoqno tri ku}e u Debe-

qacima, odmah useqive, na sprat, tel.

065 355 359.

Prodajem na Tuwicama veliki posjed

u industrijskoj zoni na 1635 kvadrata

zemqe plus parking, 300 000 KM, tel.

065 355 359.

Prodajem ili mijewam za stan u Bawoj

Luci, Gragi{ci ili Lakta{ima ku}u

sa oku}nicom od 15 dunuma zemqe u

Malom Razboju, tel. 065/707-190.

Prodajem imawe u Krupi na Vrbasu

(na slapovima), hitno, tel. 065/

450-845.

Prodajem imawe u Drugovi}ima i 4

dunuma zemqe u Lakta{ima blizu cen-

tra, tel. 065/530-929; 051/532-442.

Prodajem prizemnu ku}u 9 h 10

dvori{ni objekat na placu od 400 mŸ

u Lazarevu, cijena 135.000 KM, tel.

065/901-860.

Prodajem ku}u 10 h 10 na spratu sa

kafanom 10 h 15, ul. Bra}e Jugovi}a na

placu 415 mŸ, cijena 270.000 KM, tel.

065/901-860.

Prodajem povoqno ku}u, po~etak Vr-

bawe, tel. 065 355 359.

Prodajem veliki posjed na dva dunuma

zemqe kraj potoka, tri stana, poslovni

prostor, dvije ku}e i vo}wak u

Dervi{ima, 200 000 KM, tel. tel 065

355 359.

Prodajem mawu stariju ku}u na dunum

i po zemqe u Drago~aju, 35.000 KM,

tel. 065 355 359.

Prodajem ili mijewam za Knin dvije

ku}e P+1 sa poslovnim prostorom, jed-

na sa kafi}em u Kuqanima, uvedena

struja, gradski vodovod, telefoni kao

i 5 gra|evinskih parcela sa UT

uslovima, tel. 051/214-041.

Prodajem veliko imawe na 7 dunuma

zemqe, velika ku}a na sprat, dvije

garaè, veliki poslovni prostor,

mogu}nost skladi{ta, uz cestu,

Dubrave, tel. 065/355 359.

Prodajem povoqno ku}u sa dva stana

u Dervi{ima, tel. 065 355 359.

Prodajem ku}u prizemnu u Motikama

glavni put cijena 60.000 KM, tel.

065/901-860.

Prodajem ku}u u Novoseliji, 90.000

KM, tel. 065/516-927.

Prodajem vi{e ku}a na podru~ju B.

Luke, razli~itih dimenzija i cijena

(zvati od 8 do 15 ~asova), tel. 051/

219-048.

Prodajem ku}u u Lakta{ima 9h8 sa

potkrovqem nedovr{ena 1.000 mŸ,

dvori{na 6h4, tel. 051/460-736; 063/

137-846.

Prodajem useqivu spratnicu s

potkrovqem i garaòm na 1810 mŸ pla-

ca i ku}u za ru{ewe na 948 mŸ i vi{e

placeva ul. Jovana Bijeli}a 184 blizu

autoputa, tel. 051/219-753, 00385

989808365.

Prodajem ku}u na sprat sa pekarom u

funkciji u Glamo~anima, 150.000 KM,

tel. 065/ 355 359.

Prodajem ku}u sa podrumom i

dvori{nom zgradom na placu od 1.500

mŸ, ulica Srpskih rudara br. 27, Lau{.

Cijena 140.000 KM, tel. 065/935-191.

Prodajem dvije starije ku}e na placu

od 2.000 mŸ (iza "Incela#), ulica

Vladislava [kari}a. Cijena 140.000

KM, tel. 065/935-191.

Prodaje se ku}a u Prijedoru, naseqe

Tukovi, na sprat, sve komunalije, cen-

tralno grijawe, cijena po dogovoru,

tel. 052/370-192.

Prodajem ku}u u [u{warima 6,5h7,5

na 2.140 mŸ placa, ku}a na sprat sa

potkrovqem, voda, struja, gra|evins-

ka dozvola, sve 1/1. Cijena po dogov-

oru, tel. 051/315-548.

Na lijepoj lokaciji u Karanovcu, pro-

dajem ku}u 9 h 8, p+s+p na 500 mŸ

oku}nice ili mijewam za mawi stan u

Bawoj Luci, tel. 051/212-357.

Prodajem povoqno ku}u na sprat sa

garaòm, veli~ina10h11,5 m u Gra-

di{ci, ulica Me{e Selimovi}a, kom-

plet opremqena, tel. 051/813-478;

051/214-041.

Prodajem povoqno ku}u na sprat u Gra-

di{ci, ulica Bawalu~ka cesta, kom-

plet opremqena i useqiva, tel.

051/813-478; 051/214-041.

Prodajem ku}u sa 2.520 mŸ placa u

Brestov~ini, op{tina Gradi{ka, kom-

plet opremqena, centralno grijawe,

useqiva, tel. 051/813-478; 051/214-041.

Prodajem povoqno ku}u na sprat 10h10

m u Gradi{ci, ulica 9 Jugovi}a, kom-

plet opremqena - useqiva, tel.

051/813-478; 051/214-041.

Prodajem povoqno ku}u - visoka

prizemnica u Gradi{ci, Kozina~ki

put, komplet opremqena i useqiva,

tel. 051/813-478; 051/214-041.

Prodajem u Trnu, uz put, veliku ku}u

na sprat, 600 mŸ stambenog prostora, sa

400 mŸ poslovnog prostora i 3.000 mŸ

oku}nice, sve ogra|eno, hitno, tel.

065/636-545.

Prodajem ku}u VP, 10h9 m, sa dva stana

i dvije garaè, ure|ena, useqiva, nase-

qe Drakuli}, tel. 065/632-818.

Prodajem ku}u u izgradwi u Vrbawi.

Ima gra|evinsku dozvaolu, cijena

150.000 KM, tel. 065/549-687.

Prodajem ku}u, VP, 9h9,5 m, sa

dvori{nim objektima, na 2.900 mŸ

zemqi{ta, dozvoqena gradwa ve}eg

poslovnog objekta, u Trnu kod "Balka-

na#, tel. 065/511-121.

Prodajem povoqno novu ku}u na sprat,

sa tri dunuma zemqe, cijena 90.000 KM,

Borkovi}i, 18 km od centra Bawe

Luke, tel. 065 /355 359.

Prodajem ku}u u Lakta{ima 10 x 12 m

novogoradwa ura|eno, namje{teno ili

uz dogovor mjewam za stan u Bawoj Lu-

ci, tel. 065/511-121.

Prodajem ku}u 10 h 9 m na 1500 mŸ

zemqi{ta u nasequ Trn, tel. 065/

511-121.

Prodajem useqivu ku}u na sprat 12 h

9 m, 850 mŸ plac, 1/1, Trn Mlinarska

ulica, tel. 38765926877; 051/307-305.

Prodajem ku}u i tri dunuma zemqe u

Drugovi}ima po povoqnoj cijeni, tel.

503-121.

Prodajem povoqno novu ku}u sa 70

dunuma zemqe u Kuqanima kod Hr-

va}ana, cijena 100.000 KM, tel. 065/

355 359.

Prodajem povoqno ku}u u Brestov~ini

kod Gradi{ke sa placem od 100 mŸ, kom-

plet opremqena, odmah useqiva, tel.

051/813-478; 051/214-041.

Prodajem novu ku}u u Jakupovcima i

3.000 mŸ zemqe, cijena 125.000 KM, tel.

065/371-611.

Prodajem ku}u visoku prizemnicu, ne-

dovr{enu, 11h8, sa 10 dunuma zemqe

(dunum pod {umom), ogra|eno, vo}wak,

vinograd, voda, struja, 2 km od

Omarske, cijena 65.000 KM, tel.

065/334-641.

Prodajem ku}u u Novoj Topoli, 9 h 9

m na placu od 950 mŸ, tel. 051/831-232,

065/663-787.

Prodajem ku}u, 8h7 m, visoko

prizemqe, sa prate}im objektima,

parcela zemqe 2.060 mŸ, papiri 1/1,

Poveli~, glavni put Srbac - Topola,

tel. 051/757-242; 051/464-665.

Prodajem povoqno ku}u u Gradi{ci,

ulica Jovana Ra{kovi}a, komplet

opremqena sa placem od 460 mŸ, use-

qiva, tel. 051/813-478; 051/214-041.

Prodajem ku}u u Jablanu, tel. 044/652-

604; 385/989051277.

Prodajem staru ku}u u Gradi{ci, u

centru grada, na placu od 300 mŸ, ima

urbanisti~ku saglasnost za gradwu

ku}e na sprat, dimenzija 10 x 10, sa po-

drumom i poslovnim prostorom, tel.

051/831-232, 065/663-787.

Prodajem ku}u u Novakovi}ima, 550mŸ

zemqe, 1/1, ulica Jovana Bijeli}a 84,

tel. 065/460-655.

Prodjem ku}u na sprat 6,5 h 7,5 u ravni-

ci uz potok sve 1/1 sa gra|evinskom

dozvolom, sa 2.140 mŸ na lokaciji

[u{wari, [arenac Mitar, Gun-

duli}eva 3/3 Bawa Luka, tel. 051/

315-548.

Izdajem ku}u u centru Bawe Luke sa

4 spava}e sobi i dva kupatila, tel.

065/939-581.

Izdajem prelijepu ku}u na sprat sa

vlastitim centralnim grijawem kod

MUP-a na duì period, tel. 065/

636-545.

Izdajem garsoweru u privatnoj ku}i u

Novoj varo{i, tel. 051/301-893.

Izdajem garsoweru u privatnoj ku}i u

Novoj varo{i, tel. 051/311-707.

Prodajem stanove u Obili}evu (Mej-

danu) u Lazarevu (Buxaku), novograd-

wa - nadogradwa (34-60 mŸ), cijena 1.950

KM/mŸ, tel. 065/371-611.

Prodajem komforan ~etvorosobn stan

110 mŸ drugi sprat u Boriku kod pi-

jace, po{te, {kole, hitno, tel. 065/

636-545.

Prodajem dvoeta`ni stan 73 mŸ u ̀ utim

zgradama, cijena 1.700 mŸ, tel. 065/

562-426.

Prodajem stan 80 mŸ u [argovcu, cije-

na 65.000 KM, tel. 065/562-426.

Prodajem stan 106 mŸ u Obili}evu ci-

jena 125.000 KM, tel. 065/562-426.

Prodajem stan 87 mŸ centar grada, ci-

jena 2000 KM/mŸ, tel. 065/562-426.

Prodajem stan 97 mŸ u centru, cijena

1.700 KM/mŸ, tel. 065/516-927.

Prodajem ve}i trosoban stan u Krf-

skoj ulici peti sprat, 90.000 KM, tel.

065 355 359.

Prodajem stan 66 mŸ, u centru cijena

135.000 KM, tel. 065/516-927.

Prodajem baraku 59 mŸ, + ostava, cije-

na 74.000 KM, tel. 065/516-927.

Prodajem stan 64 mŸ u Novoj varo{i,

cijena 117.000 KM, tel. 065/516-927.

Prodajem trosoban stan, 85 mŸ, prvi

sprat, niì dio naseqa Star~evica,

cijena 1.650 KM/mŸ, tel. 065/511-121.

Prodajem povoqno ili mijewam

trosoban useqiv stan u potkrovqu na

5. spratu u Obili}evu za mawi stan,

tel. 38765483945.

Prodajem potpuno sre|en trosoban

stan na Star~evici, cijena 110 000

KM, tel. 065/ 355 359.

Prodajem na Petri}evcu stan nova

gradwa, 65 mŸ, prvi sprat, cijena sa

PDV je 117.000 KM, tel. 065/ 355 359.

Prodajem jednosoban stan 39 mŸ, u

Beogradskoj - Borik, tel. 065/524-505.

Prodajem trosoban komforan stan 110

mŸ u Boriku drugi sprat kod {kole,

pijace, vrti}a, hitno, tel. 065/636-545.

Prodajem komforan dvosoban stan -

prizemqe u Omladinskoj ulici, stan

je pogodan za sve poslovne prostore,

kancelarije, trgovinu, hitno, tel.

065/636-545.

Prodajem sre|en, trosoban komforan

stan, 78 mŸ, u Boriku, 10. sprat ili mi-

jewam za mawi stan od 2. sprata, hit-

no i povoqno, tel. 065/636-545.

Prodajem stan, 107 mŸ, tre}i sprat,

centar, ulica Vojvode Mom~ila 8, ci-

jena 2.000 KM/mŸ (mogu}enost pravqe-

wa dva stana), tel. 065/935-191.

Prodajem stan pretvoren u poslovni

prostor u Bawoj Luci, tel. 065/

170-824.

Kupujem garsoweru od 18 do 28 mŸ u

Obili}evu (Mejdanu), stara gradwa.

Spratnost nije bitna, tel. 065/935-191.

Kupujem trosoban stan do tre}eg spra-

ta u Obili}evu, moè i bez grijawa.

Prednost starija gradwa, tel. 065/

935-191.

Kupujem jednosoban ili mawi dvosoban

stan do drugog sprata, hitno, tel.

065/636-545.

Kupujem mawu garsoweru ili stariju

mawu ku}u hitno, tel. 065/517-840.

Kupujem trosoban, ve}i dvoiposoban

ili dvosoban stan da je odmah useqiv,

hitno, tel. 065/636-545.

Kupujem trosoban, ve}i dvoiposoban

ili dvosoban stan da je odmah useqiv,

hitno, tel. 065/636-545.

Kupujem jednosoban ili mawi dvosoban

stan u Bawoj Luci, tel. 065/942-527.

Mijewam hitno trosoban stan 110 mŸ

u Boriku drugi sprat, kod {kole, vr-

ti}a, pijace, za stan u Zagrebu, tel.

065/636-545.

Mijewam dvosoban stan, 66 mŸ, 2. sprat,

ul. Ravrnogorska, Nova varo{, za

trosoban u centru, 2. sprat uz doplatu,

tel. 051/307-514; 065/983-714.

Mijewam trosoban komforan stan u

Boriku, tre}i sprat, za mawi stan u

Boriku, uz dogovor, hitno, moè i jed-

nosoban stan, sre|en, tel. 065/636-545.

Mijewam dvosoban stan od 49 mŸ sa cen-

tralnim grijawem u Sarajevu naseqe

Mojmilo za isti ili sli~an u

Beogradu. Moè i prodaja bez posred-

nika, tel. 051/214-041.

Mijewam dvosoban komforan stan, 61

mŸ, u Obili}evu, za dva mawa stana uz

dogovor, tel. 065/636-545.

Mijewam jednosoban stan 32 mŸ uz do-

platu, prednost Star~evica, tel.

065/355-359.

Mijewam jednosoban stan za ve}i, tel.

065/538-109.

Izdajem jednosoban prazan ili nam-

je{ten stan po zahtjevu, ul. Save Teke-

lije 15, Lazarevo 1, tel. 051/353-219.

Izdajem povoqno prazan dvori{ni ob-

jekat i namje{tenu sobu na duì pe-

riod, tel. 051/319-223.

Izdajem jednosoban namje{ten stan sa

kupatilom, poseban ulaz, tel. 051/

352-937.

Izdajem ku}u 200 mŸ luksuzno

opremqenu, cijena 1000 evra, Bawa Lu-

ka, tel. 065/512-035.

Izdajem dvosoban prazan stan, u stam-

benoj zgradi s centralnim grijawem

kod Vodovoda na duì period, tel.

065/636-545.

Izdajem u centru Gradi{ke, u stam-

benoj zgradi, prvi sprat, dvosoban ne-

namje{ten stan sa centralnim gri-

jawem. Stan je useqiv od 3.1.2008. go-

dine, tel. 065-170-889.

Izdajem stan u centru Lakra{a od 1.

juanura 2008. godine, 52 mŸ namje{ten

sa grijawem, tel. 065/780-715.

Izdajem dvosoban namje{ten stan u

stambenoj zgradi u Boriku tre}i sprat,

tel. 051/465-170.

Izdajem jednosoban namje{ten stan

poseban ulaz, tel. 051/207-850.

Izdajem dvosoban stan u privatnoj

ku}i. Stan je namje{ten sa posebnim

ulazom, tel. 051/460-698.

Izdajem jednosoban stan namje{ten dv-

jema djevojkama sa centralnim gri-

jawem poseban ulaz, tel. 051/359-170;

065/057-660.

Izdajem dvosoban stan, kompletno nam-

je{ten, tel. 065/320-427.

Izdajem namje{ten jednosoban stan

poseban ulaz sa parkingom na kra}e i

na duè vrijeme, cijena povoqna, ul.

Marka Miqanova br. 1, tel. 051/380-

940; 065/096-490.

Izdajem garsoweru u dvori{noj zgra-

di sa centralnim grijawem, Peti pri-

gradski put 18 Ada, tel. 051/429-524.

Izdajem namje{ten dvosoban stan u

Boriku u zgradi, tre}i sprat, tel.

465/170.

Izdajem jednosoban stan sa posebnim

ulazom i parnim grijawem, studen-

tkiwama ili zaposlenim djevojkama,

tel. 051/454-864.

Izdajem garsoweru u Novoj varo{i sa

centralnim grijawem, tel. 051/303-076.

Izdajem povoqno jednosoban stan,

zvati poslije 15 ~asova, tel. 051/

280-990.

Traìm garsoweru ili dvori{nu star-

iju ku}icu da je povoqna cijena, hit-

no, tel. 065/517-840.

Prodajem poslovni prostor u Prije-

doru, 12 mŸ, novogradwa, namje{ten,

tel. 065/933-589.

Prodajem poslovno-stambeni prostor

80 mŸ, centar Lakta{i, tre}i sprat -

potkrovqe, novo, cijena 1100 KM 1mŸ,

vladni{tvo 1/1, tel. 051/532-490,

063/998-338.

Prodajem poslovni prostor 65 mŸ kod

ugla "007#, cijena 65.000 evra ili iz-

dajem cijena 4.000, tel. 051/439-160.

Prodajem poslovni prostor, 70 mŸ, u

centru, Hani{te, cijena 2.500 KM/mŸ,

tel. 065/371-611.

Prodajem poslovni prostor, 366 mŸ, u

ul. Vase Pelagi}a C - 1.100 evra/mŸ,

tel. 065/371-611.

Prodaje se poslovni prostor u Pri-

jedoru, 12 mŸ, novogradwa, namje{ten,

tel. 065/933-589.

Prodajem poslovni prostor 99 mŸ, kod

Ekonomske {kole za vi{e namjena,

tel. 065/516-927.

Prodaje se poslovni prostor u Bawoj

Luci, ul. F. G. Lorke 17 (prizemqe),

u vlasni{tvu 1/1 i ukwièno, tel.

065/520-024; 065/620-224.

Prodajem razra|enu firmu za

proizvodwu lepiwa i ostalih

pekarskih proizvoda, tel. 065/249-545.

Izdajem 65 mŸ, poslovnog prostora

(kancelarije) s parkingom, grijawem

telefonima - Rosuqe, Kraqa Petra

Drugog, tel. 051/318-969; 065/902-544.

Prodajem poslovni prostor u Gra-

di{ci ili mjewam za lokal, stan ili

zemqu u Bawoj Luci, tel. 065 526-426.

Izdajem dva poslovna prostora od 35

i 25 mŸ za kancelarije, moè odvojeno

ili zajedno, u Novoj varo{i,

Masarikova 13, tel. 311-865.

Izdajem poslovni prostor, 23 mŸ, u cen-

tru (Hani{te), Bra}e Maàr, 400

KM/mjese~no, tel. 065/549-687.

U Bawoj Luci na izvanrednoj lokaci-

ji, Gunduli}eva 6, izdajem ve}i

poslovni (kancelarijski) prostor.

Upotrebna dozvola, telefoni, park-

ing, garaà. Najpovoqnije za agenci-

je, predstavni{tva, tel. 065/622-609;

065/971-991M 051/311-345.

Izdajem nov vi{enamjenski poslovni

prostor, 50mŸ na raskr{}u R. [ipke i

Zelengorske, tel. 065/413-509.

Izdajem poslovni prostor sa upotreb-

nom dozvolom za specijalisti~ke am-

bulante a moè i za sve druge namjene,

postoji oprema i rje{ewe 60 mŸ, tel.

065/973-605.

Izdajem poslovni prostor od 450 mŸ

sa dva mokra ~vora i kancelarijom,

pogodno za proizvodwu ili skla-

di{tewe, sa 4 telefonska prikqu~ka

i velikim parking prostorom u mjes-

tu Bukvalek prema Han Kolima, 6 km

od Bawe Luke, tel. 051/214-041.

Izdajem lokal, 24 mŸ, u Aleji svetog

Save 59, preko puta dvorane "Borik#,

tel. 065/567-011.

Izdajem poslovni prostor na dobroj

lokaciji 80 mŸ, cijena 400 KM, ul.

Bra}e Podgornika 47, tel. 065/217-909.

Izdajem kafe-bar, sa kompletnom

opremom, pla}awe mjese~no, tel.

065/662-977.

Izdajem poslovni prostor 20 mŸ, pogod-

no za sve djelatnosti, Dolac, tel.

065/757-872.

Izdajem 100 mŸ poslovnog prostora sa

kancelarijom i vlastitim parkingom.

Drakuli}, pored "Tesita# i motela

"Grand#, tel. 065/635-936.

Izdajem ili prodajem poslovni pros-

tor u centru Bawe Luke, pogodan za no-

tare, tel. 065/398-605.

U Isto~nom Sarajevu izdajem poslo-

vno-kancelarijski prostor 45 mŸ. Vr-

lo povoqno, zvati od 8 do 17, tel.

065/337-106.

Izdajem ekskluzivni poslovni pros-

tor 25 mŸ sa upotrebnom dozvolom na

uglu Jevrejske i Dositeja Obradovi}a,

tel. 065/535-088.

Izdajem ili prodajem poslovni pros-

tor u centru Bawe Luke, pogodan i za

notare, tel. 065/398-605.

Izdajem poslovni prostor u Prije~an-

ima kod {kole 65 mŸ, pogodno za am-

Izdajem u zakup poslovne prostore

na dvije lokacije u uèm centru

Bawe Luke. Vi{e parking mjesta,

tel. 065/514-410; 000030 G.

IZDAVAWE

PRODAJA

POSLOVNI

PROSTORI

POTRA@WA

IZDAVAWE

ZAMJENA

KUPOVINA

PRODAJA

STANOVI

IZDAVAWE

PRODAJA

KU]E

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I


6

92.00; 99.10; 101.30; 102.10 MHz

Tel. + 387 (0)57 / 34 08 80, 31 05 00Tel/Fax. + 387 (0) 57 /31 05 02e-mail: [email protected]

www.kometa.sarajevo-rs.comIstočno Sarajevo,Naselje starosjedilaca – Dedijerova 12

bulante, apoteke, market, salon,

pekoteke, tel. 065/517-895.

Izdajem poslovni prostor na dobroj

lokaciji, 80 mŸ, cijena 400 KM, ulica

Bra}e Podgornika 47, tel. 065/217-909.

Prodajem zidanu garaù 14 mŸ kod

Ekonomske {kole u Bawoj Luci, 1/1

vlasni{tvo, tel. 065/620-463; 063/

943-983.

Prodajem zidanu garaù 1/1 21 mŸ ul.

Bra}e Jugovi}a 19 Bawa Luka 350 KM/

mŸ, tel. 065/010-723.

Izdajem garaù u stambenoj zgradi u

ulici Vojvode Mom~ila iza MUP-a,

tel. 051/640-698.

Prodajem plac povr{ine 500 mŸ, u Ra-

mi}ima, 200 m od "Elektroprenosa#

cijena po dogovoru, tel. 051/318-182.

Prodajem 600 mŸ placa na zemunskoj

op{tini - Grmovac, Srbija, tel.

065/966-808, 065/581-773.

Prodajem plac 450 mŸ sa mawom ne-

upotrebqivom ku}om u D. Novoseli-

ji (Begbunar), cijena 25.000 KM,, tel.

065/923-213.

Prodajem plac 300 mŸ, stara ku}ica

Veseli brijeg 80, Bawa Luka, cijena

10.000 evra, tel. 065/512-035.

Prodajem iznad "Kosmosa#, u ul. @ar-

ka Zgowanina, plac od 4.000 mŸ, tel.

065/636-545.

Prodajem plac oko 1.900 mŸ u Velikom

Bla{ku, tel. 065/636-545.

Prodajem 20 dunuma zemqe neposred-

no izme|u èqezni~ke pruge i magis-

tralnog puta Prijedor - Bawa Luka,

podesno za industrijski pogon, tel.

051/317-719.

Prodajem plac 1345 mŸ, pored puta i

vode u Jo{ikovoj Vodi, Dowa Bistri-

ca, tel. 051/280-343.

Prodajem plac povr{ine 800 mŸ u Dra-

go~aju uz asfalt, sa objektom 6h10,

novogradwa, struja, telefon voda,

rasvjeta, tel. 065/612-983; 065/208-361.

Prodajem 5 dunuma gra|evinskog

zemqi{ta, prikqu~ena voda, struja,

telefon, nasuto i uvaqano, tel.

065/518-181; 051/584-263.

Prodajem 8 dunuma, moè i mawe

zemqe u ârda~anima, povoqno, tel.

065/519-901.

Prodajem placeve na po~etku Jakupo-

vaca blizu novog autoputa, sve pogod-

nosti za gradwu, tel. 051/302-742.

Prodajem 5,5 dunuma zemqe oranice u

Velikom Bla{ku po cijeni 1 dunum

5.500 evra, tel. 051/309-565.

Prodajem placeve za individualnu iz-

gradwu, tel. 065/516-927.

Prodajem zemqu na vi{e lokacija

pogodnu za izgradwu posl. stambenih

objekata, tel. 065/562-426.

Prodajem ~etiri placa u Kuqanima i

na Rebrovcu, tel. 065 355 359.

Prodajem 4200 mŸ zemqi{ta dozvoqe-

na gradwa poslovnog objekta, naseqe

Buxak kod "Ideala#, tel. 065/511-121.

Prodajem ili izdajem 10 dunuma zemqe

u [u{warima, struja, voda, telefon,

asfalt, tel. 051/216-140; 065/310-057.

Prodajem 3.650 mŸ zemqe u [u{wari-

ma, 100 m od firme "Elim#, moè u

parcelama, tel. 065/034-932.

Prodajem plac 6.700 mŸ kod trafo stan-

ice na Tuwicama, cijena 175.000 KM,

tel. 065/549-687.

Prodajem plac iza Vitaminke 8

dunuma, cijena 500.000 KM, tel. 065/

549-687.

Prodajem 8 dunuma zemqe, 1/1, u Novoj

Topoli - naseqe Kraji{nik, zvati od

10 do 21 ~as, tel. 00385 52/543-601.

Prodajem vi{e placeva u Debeqaci-

ma, dozvoqena gradwa, hitno, ravnica,

tel. 065/636-545.

Prodajem plac u Romanovcima, pored

magistralnog puta Bawa Luka - Gra-

di{ka, tel. 051/ 581-820.

Prodajem ku}u, 1 dunum zemqe i

dvori{nu zgradu, tel. 586-587.

Prodajem zemqu uz glavni put Bawa

Luka - Prijedor u Drago~aju, tel.

065/451-958.

Prodajem povoqno plac 610 mŸ, sa grad-

skom vodom u Glamo~anima, zadwi nad-

vo`wak, tel. 065/010-723.

Plac u Rebrovcu 700 mŸ,hitno i veoma

povoqno, tel. 38765626106.

Prodajem 7000 mŸ {ume u ârda~ani-

ma, 1/1, lijevo Kla{nice-Prwavor

moè i po dunumu, struja, voda, put,

pogodno za sve namjene, tel. 371-166.

Prodajem gra|evinski plac 1100mŸ sa

UT-uslovima P0+P+2+P0, struja, vo-

da, telefon, kanalizacija, 1/1, cijena

160.000 KM, tel. 065-638-200.

Prodajem parcelu od 1.755 mŸ zemqe u

Velikom Bla{ku, papiri uredni 1/1,

voda, asfalt pogodno za vi{e namje-

na, samo 1 km od Kla{nica, tel. 00383-

67/569-403; 051/464-179.

Prodajem 3.520 mŸ, placa sa vikendicom

nedovr{enom na Kr~maricama, ima

{ume, blizina puta, prelijep pogled

na Bawu Luku, papiri uredni 1/1,

ravnica, povoqno, tel. 065/636-545.

Prodajem plac, 1.000 mŸ, u Krminama,

pod borovima, hitno i povoqno, tel.

065/636-545.

Prodajem plac, 1.000 mŸ, na Kr~mari-

cama, blizina vode, struje, uz put, hit-

no, tel. 065/636-545.

Prodajem dva placa, 544 i 500 mŸ, u uli-

ci Koste Jari}a, vi{e Rebrova~ke

crkve prema Star~evici, dozvoqena

gradwa, papiri uredni 1/1, hitno i

povoqno, tel. 065/636-545.

Prodajem plac, 900 mŸ, u Ma|iru, uz

sami put, sa gra|evinskom i urban-

isti~kom dozvolom, predvi|en stam-

beno-poslovni objekat, hitno i povo-

qno, tel. 065/636-545.

Prodajem oko 60.000 mŸ zemqi{ta i

{ume, sve u jednom komadu, u Pri-

je~anima, tel. 065/511-121.

Prodajem gra|evinski plac, 800 mŸ,

dozvoqena gradwa objekta P+1, nase-

qe Drakuli}, cijena 25.000 KM, tel.

065/511-121.

Kupujem gra|evinsko zemqi{te sa

ili bez prikqu~aka, da ne plavi, po

mogu}nosti u ravnici od 500 do 1.000

mŸ na podru~ju op{tine Ilixa ili

Novi Grad do 20.000 KM, tel. 061/237-

727,061/922-511.

Prodajem zemqu i {umu u Kolima uz

glavni put, pogodno za vikendice, ima

voda, struja i asfalt, povoqno, tel.

065/613-113.

Prodajem kiosk 15 mŸ u Bawoj Luci,

tel. 065/549-679.

Prodajem kiosk dimenzija 3,5h2,5, tel.

065/817-246.

Prodajem kiosk 2 h 2 m, tel. 065/

696-590.

Izdajem djevojci leàj u komfornoj

sobi sa grijawem, tel. 051/213-494.

Izdajem namje{tenu sobu sa zasebnim

kupatilom. Prizemqe ku}e, za samce

ili samice, Save Tekelije 15 Lazare-

vo 1, tel. 051/353-219.

Izdajem krevet u dvokrevetnoj sobi

djevojci, upotreba kuhiwe i kupati-

la, poseban ulaz, centralno grijawe,

centar, tel. 38765585524; 065/779188.

Izdajem leàj u dvokrevetnoj sobi -

poèqno student - uslovi dobri, ci-

jena povoqna, tel. 051/301-109.

Izdajem dvokrevetnu i jednokrevetnu

sobu djevojkama, sa upotrebom kuhi-

we, ulica Gavrila Principa 30

Obili}evo, tel. 051/466-646; 065/

016-841.

Izdajem laàj u dvokrevetnoj sobi,

mu{karcu studentu, centralno gri-

jawe, upotreba kuhiwe, cijena povoq-

na, tel. 051/301-109.

Studentkiwi izdajem namje{tenu sobu

u centru grada sa centralnim gri-

jawem, tel. 065/357-646.

Od 15.11.2007. slobodna soba za stu-

dente mu{karce u Boriku, preko pu-

ta novog fakulteta, biv{a kasarna,

50 m do zgrade, tel. 051/350-753; 065/

636-393.

Izdajem super namje{tenu komfornu

sobu za dvoje u centru, tel. 051/

466-699.

Izdajem sobu u zgradi za dvije djevo-

jke blizu fakulteta, tel. 051/465-310;

065/774-464.

Prodajem vikendicu sa garaòm na

{est dunuma zemqe ( 50 stabala

{qive), Lakta{i - Gorwi Maglajani.

Cijena 30.000 KM, tel. 065/834-302.

Prodajem vikendicu u ârda~anima,

struja i voda, tel. 065/966-808.

Prodajem dvije vikendice i vi{e

placeva po cijeni od 3.000 do 10.000

KM u Slatini, Nada, tel. 588-150;

065/964-929.

Prodajem devastiranu vikend ku}u,

8h7m, na 2.000 mŸ zemqi{ta, uz potok

u Drago~aju, tel. 065/511-121.

Prodajem vikend ku}u VP 8h7 m, na

1.600 mŸ zemqi{ta pod vo}em, u Gor-

woj Slatini, tel. 065/511-121.

Prodajem najqep{u vikendicu u Gor-

woj Slatini, mogu} svaki dogovor, tel.

588-150, 065/964-929.

Prodajem vikendicu, hitno i povoqno,

na sprat, sa garaòm, u Dowoj êsmi,

Lipova glavica, sa 2,5 dunuma zemqe,

ogra|eno, pod vo}em, struja, voda,

okreti{te autobusa 9-b, tel. 065/

636-545.

Prodajem "pasat karavan 2# 1600 cm3

metalik sivi 1985. godina proizvodwe,

tel. 38765677231, 051/533-242.

Prodajem "nisan 2,5 TD# star 11 mjese-

ci cijena 19.000 evra, tel. 051/439-160.

Prodajem "micubi{i 2,5#, benzin,

1989., cijena 2200 evra, tel. 051/

439-160.

Prodajem kombi "sitroen xamper#,

1997. god., 2,5 dizel, u dobrom stawu.

Posjeduje i tre}u tablicu za laku

prikolicu. Cijena 12.000 KM, reg-

istrovan do maja 2008. godine, tel.

065/635-936.

Prodajem "jugo koral#, proizveden

2006. godine, pre{ao 15.000 km, reg-

istrovan do jula 2008, tel. 065/683-227.

"Fijat dukato# produèni povi{eni,

istekla registracija, 87. god., povo-

qno, tel. 065 526-426.

Prodajem prikolicu za traktor jed-

noosovinka. U odli~nom stawu. Kozars-

ka Dubica, Me|e|a, tel. 052/437-687.

Prodajem "golfa dvojku# 1,3 benzinac

proizvodwa 1987., registrovan godinu

dana, tel. 065/737-396.

Prodajem "audi A6# 2.5 TDI karavan,

95. god. p., klima, ABS, 2 air-bag,

el.podiza~i stakala, tel. 065/635-909.

Prodajem "ford fjestu#, 1986. god.

proizvodwe, tel. 065/696-590; 051/

413-205.

Prodajem "reno 4 GTL#, proizvodwa

decembar 1988. godine, registrovan do

maja 2008, cijena 800 KM, tel. 065/

491-112.

Prodajem "mercedes# 1951. godina lin-

ija iz 1940. god. oltajmer benzinac

17000 kubika nije u voznom stawu, tel.

053/682-271.

Prodajem "mercedes e280# 4matic, kar-

avan, ful oprema, ekstra stawe, 1997.

registrovan, abs, asr, esp, bas. Moze za-

mjena., tel. 38765835181.

Kupujem registrovan "jugo# a moè u

neregistrovan ili havarisano za di-

jelove, tel. 065/538-048.

Prodajem trofazni motor jedan i po

kolovat 2800 obrtaja, tel. 065/206-060.

Prodaje se diht ma{ina i {lajferi-

ca, moè i uz kompenzaciju, tel.

051/584-263; 065/518-181.

Prodajem i servisiram nove privredne

i poqoprivredene ma{ine, zamjena

novo za staro, poja~awe po dogovoru,

tel. 051/532-426.

Kupujem ma{inu za meso (za pravqewe

kobasica), tel. 051/392-207.

Novo u Republici Srpskoj, podno gri-

jawe (ispod tepiha u foliji), 3 h 2 m,2

h 2 m, ekonomi~no, isporuka pouze}em,

tel. 065/609-939.

Mehani~arski servis prodaje i

servisira nove privredne i poqo-

privredne ma{ine, zamjena novo za

staro, pla}awe po dogovoru, tel.

051/532-426.

Prodajem alkatan cijevi fi dva cola

duìne 150 metara za dovod ili odvod

vode, tel. 065/206-060.

Prodajem elektri~ni viqu{kar, no-

sivost 1t, tel. 065 170-799.

Prodajem betonske stubove raznih

duìna za mreù i bodqikavu ìcu,

tel. 066/252-990.

Prodajem polovne aluminijumske

radijatore "lipovica#, pe} i pumpu

za grijawe, tel. 065/346-260.

Novo u Republici Srpskoj, podno gri-

jawe (ispod tepiha u foliji), 3 h 2 m,

2 h 2 m, ekonomi~no, isporuka

pouze}em, tel. 065/609-939.

Prodajem mobilni telefon "simens

A55#, 50 KM, tel. 065/686-991.

Prodajem dvije harmonike 80 basova,

8 registara u ispravnom strawu, Bawa

Luka, tel. 065/206-060.

Prodajem jeftino ve{-ma{inu "Gore-

we 350#, tel. 065/360-680; 051/465-815.

Prodajem trosjed, dvosjed i fotequ,

povoqno, tel. 065/997-621.

Prodajem termoakumulacionu pe},

trojku, u odli~nom stawu, tel. 380-270.

Prodajem {poret, kau~, trosjed, vise}e

dijelove, tel. 051/319-223.

Prodajem TV 72 cm, digital 100 Hz,slika u slici, stereo, TXT, sivi, u

odli~nom stawu, povoqno, tel.

38765516441;051216-969.

Prodajem kau~ - dvosjed i jednosjed na

razvla~ewe i dva taburea, tel. 065/707-

386, 207-139.

Kupujem drvenu ugaonu klupu za kuhi-

wu i mawu ugaonu garnituru za dnevni

boravak, tel. 065/346-260.

VELA inèwering, gra|a od temeqa

do krova, izvo|ewe svih gra|evinskih

radova, instalacija, vodoinstalacija,

keramika, rigips, fasada svih vrsta,

moleraja, adaptacije ku}a i krovi{ta,

tel. 065/518-181; 051/584-263.

[ijem, skra}ujem lijepe i lagane

stvari, tel. 051/213-494.

Instalacija Windows-a, kao i svih

potrebnih programa, veoma povoqno.,

tel. 051/466-472.

î{}ewe ra~unara od virusa i in-

stalacija antivirusnih programa, tel.

051/466-472.

Ugra|ujem interfone u privatne ku}e

i stanove, tel. 065/627-460.

Servisirawe svih kvarova na

ra~unaru, rje{avawe problema sa

zvukom, slikom i konekcijom, tel.

065/497-141.

Molerska radwa vr{i usluge kre~ewa,

gletovawa, lakirawa stolarije, radi-

jatora, tel. 065/562-745.

Dajem ~asove engleskog jezika. Zvati

ujutro, tel. 051/462-086.

Kursevi i instrukcije iz engleskog

jezika, prevod tekstova i sudska ov-

jera dokumenata, tel. 065/938-401.

Bravarija,sije~ewe i savijawe lima,

nadstre{nice, ograde, klupe, kon-

strukcije i jo{ mnogo toga, tel.

065/033-560.

[kola ra~unara GigaComputersodràva sve vrste kurseva za rad na

ra~unarima, kao i kurs za kwigovod-

stvo, zvati svaki dan, tel. 051/213-088;

065/520-223.

Ovla{}eni sudski prevodilac radi

prevode i ovjeru teksta; engleski,

{vedski, wema~ki, francuski i in-

strukcije, tel. 065/337-840.

Novo u na{em gradu, Bicikl Chop-

per, nevjerovatno uìvawe u vo`wi.

Prodajem, proizvodim i iznajmqujem,

tel. 065/033-560.

Izdra|ujem svatovske pe{kire i

maramice za ploske, ru~ni rad, tel.

051/303-722,065/529-614.

Dajem ~asove na harmonici i sinti-

sajzeru, na programu su narodne pjesme

i kola, cijena povoqna, Bawa Luka,

tel. 051/303-011.

Brzo i kvalitetno kucam, skeniram i

{tampam diplomske, seminarske,

maturske i druge radove, tel. 051/453-

150 065/581-738.

Dimwa~ar profesionalac vrlo povo-

qno ~isti dimwake!, tel. 051/397-396.

Dajem instrukcije iz matematike i

elektrotehnike, tel. 38765632890;

051/218-568.

Vodo i elektro radovi, popravke

od{topavawe, moleraj, ostalo, tel.

051/438-116; 065/882-511.

Izvodim instrukcije iz hemije, vr{im

pripreme za ispite, tel. 065/833-345.

Vr{im usluge {ivawa, tel. 051/

212-807.

Vr{im skra}ivawe farmerki i

pri{ivawe cifer{lusa, tel. 065/804-

111; 051/306-886.

Kvalitetno ~istim dimwake i pe}i

za centralno grijawe, tel. 051/483-144;

065/670-639.

Dajem instrukcije iz wema~kog jezi-

ka za u~enike osnovne i sredwe {kole,

tel. 065/945-628.

Popravqam digitalne i analogne fo-

toaparate - Miki, tel. 065/573-349.

Lije~im bioenergijom bolove u le|ima

i ki~mi, tel. 051/461-644.

Traìm iskusnu ènsku osobu za po-

mo} u wezi bolesnika u toku dana i

no}i u stanu roditeqa, tel. 065/

686-991.

LIJEÊWE PIJAVICAMA - Da li

neko zna gdje se moè lije~iti pi-

javicama? Drago, tel. 38765336869.

Radim metalne kapije, ograde, kovane

ograde, tende, gara`na vrata i osta-

lo od metala, tel. 051/463-329.

Povoqno prodajem originalnu fran-

cusku kozmetiku (parfemi, dezodor-

ansi, lakovi za nokte i odstawiva~i,

gelovi za koù...), tel. 065/098-207,

052/233-550.

Prodajem polovni ̀ enski kaput crni,

dugi, veli~ina 42, 100 KM, tel. 065/

686-991.

Prodajem zapre`na kola, ~eli~na kon-

strukcija, tel. 277-194.

Prodajem prasad, od 25 do 50 kg, i pro-

dajem velike sviwe pijetreni, mes-

nati, od 150 do 200 kg, tel. 277-194.

Prodajem doma}u {qivovicu, 48 ste-

peni, tel. 051/501-639.

Prodajem sijeno, tel. 051/460-008.

Prodajem jeftino dva polovna èns-

ka bicikla, tel. 065/360-680; 051/

465-815.

Prodajem 5 metara suvih drva izrezana

i iscijepana za {poret dovozim ku}i,

Bawa Luka, tel. 065/206-060.

Prodajem staru deviznu {tedwu, po-

pust 40 odsto, tel. 065/459-694.

Prodajem novu malu poslovnu torbu

(koà, 4 pregrade, blok A4 , mogu}nost

zakqu~avawa) 50 KM, tel. 065/098-207,

052/233-550.

Prodajem {poret na ~vrsto gorivo ma-

lo kori{}en desni "smederevac# i

ve{-ma{inu u dobrom stawu, tel.

065/221-146.

Prodajem kwigu "Srbi u Bugojnu#, dru-

go pro{ireno izdawe, sa 36

priloènih fotografija, autor je

Branko Mi}i}, 22303 Banovci Dunav,

Branka Radi~evi}a 8/2, Srbija, tel.

00381 22/340-800.

Prodajem dva grobna mjesta, grobqe

Pavlovac, tel. 051/282-290.

Prodajem dva grobna mjesta na Grad-

skom grobqu, tel. 065/341-153.

Prodajem povoqno grobno mjesto na

Novom grobqu, tel. 051/312-742.

Prodajem betonsku grobnicu za 4, 6 i

12 mjesta u Pravoslavnom grobqu

Borik u Bawoj Luci, tel. 065/973-605.

Povoqno prodajem originalnu fran-

cusku kozmetiku (parfemi, dezodor-

ansi, lakovi za nokte i odstrawiva~i

laka, gelovi za koù...), tel. 065/098-

207; 052/233-550.

Prodajem novu malu poslovnu torbu

(koà, 4 pregrade, blok A4, mogu}nost

zakqu~avawa), 50 KM, tel. 065/098-207;

052/233-550.

Prodjaem TA pe}, tel. 380-270.

Prodajem slu{ni aparat "simens# sa

olivom i baterijama (novo neras-

pakovano) uz garanicju, tel. 065/

262-917.

Harmonika weltmeister 42 basa, dje~ija

sa koferom 320 KM, tel. 051/530-897.

Prodajem invalidsku hodaqku

hidrauli~no ko~ewe sa stolicom za

sjedewe, nova neupotrebqavana, tel.

051/310-914.

Prodajem slu{ni aparat "simens# sa

olovom i baterijama nov nekori{}en

sa garancijom, tel. 065/262-917.

Prodajem jedno grobno mjesto na

Novom grobqu u B. Luci, tel. 065/

398-605.

Prodajem dva grobna mjesta na Grad-

skom grobqu, tel. 065/341-153.

Prodajem jedno grobno mjestona na

Novom grobqu, Bawa Luka, tel.

065/398-605.

Prodajem nove ko`ne oficirske

~izme, 70 KM, br. 41-42, tel. 065/

304-187.

Prodajem kiosk kaveze za koke nosiqe

i 4,5 dunuma zemqe, Petrovo, tel.

065/370-382.

Prodajem sat unikat "omega# 1947. go-

di{te, ispravan, cijena 100 evra, tel.

065/304-187.

Prodajem rakiju {qivovicu od Pri-

jedora, 45 stepeni 18 gradi od plave

{qive savke litra 8 KM, tel. 065/

206-060.

Prodajem polovne vojne krevete (EU-FOR) u odli~nom stawu, sa du{ecima,

tel. 065/635-936.

Prodajem umjetni~ke slike, filate-

listi~ke, numizmati~ke, heraldi~ke

zbirke, starine, Bawa Luka, tel.

065/044-099.

Kupujem lova~ku kombinovanu pu{ku

na dozvolu, tel. 065/846-494.

Prodajem {tenad zlatnog retrivera,

tel. 38765537336.

Potreban ozbiqan mu{ki frizer sa

najmawe pet godina radnog iskustva,

tel. 065/936-987.

Traìm ̀ enu za rad u jufkarnici, tel.

051/429-662.

@ena ~etrdesetih godina traì posao

~i{}ewa stanova, poslovnih pros-

torija, stubi{ta, kafi}a, tel. 065/

468-309.

Gra|evinskoj firmi u Sloveniji

potrebni KV zidari i tesari, tel.

065/966-848.

Prodajem apartman na Vla{i}u, 51 mŸ,

cijena sa PDV je 120.000 KM, na Ba-

banovcu, tel. 065 / 355 359.

Izgubqen nov~anik sa dokumentima

na ime Cveti} Dijana. Nagrada

po{tenom nalaza~u, tel. 065/770-549.

LI^NI

KONTAKTI

I Z D A V A W E

TURIZAM

Apoteci u Prwavoru potreban

diplomirani farmaceut - izuzetno

povoqni uslovi, tel. 065/910-887

UP.

AMERIKA, KARIBI, EVROPA

Za rad na luksuznim brodovi-

ma zapo{qavamo: pomo}ne

radnike, sobarice, konoba-

rice, administratore, recep-

cionere, fotografe, bebi-

sitere. Uslovi: poznavawe en-

gleskog jezika, starosna grani-

ca od 20 do 33 godine.

BEZ TRO[KOVA UNAPRIJED.

EMPLOYMENT POWER

Bawa Luka,

mob: 065/658-730; 051/462-198

E-mail: [email protected]

00285 S.G.

P O T R A @ W A

ZAPO[QAVAWE

P R O D A J A

KU]NI

QUBIMCI

K U P O V I N A

P R O D A J A

RAZNA ROBA

P R O D A J A

GARDEROBA

Sertifikovani ra~unovo|a vodi

kwige za preduze}a i radwe u

skladu sa vaè}im propisima i

standardima, stru~no i aùrno,

tel. 051/211-256; 065/547-976.

O S T A L O

USLUGE

K U P O V I N A

P R O D A J A

NAMJE[TAJ

P R O D A J A

APARATI ZA

DOMA]INSTVO

P R O D A J A

MUZIKA

P R O D A J A

MOBILNI

TELEFONI

P O N U D A

P R O D A J A

GRA\EVINARSTVO

P R O D A J A

POQOPRIVREDA

P R O D A J A

ZANATSTVO

K U P O V I N A

Ma{ina za {tampu rotaprint

sk35, V3 format i kopir ram du-

plomat V3, sve u dobrom stawu.

Povoqno, hitno!, tel. 38765835181.

P R O D A J A

MA[INE

I ALATI

K U P O V I N A

P R O D A J A

MOTORNA

VOZILA

P R O D A J A

VIKENDICE

I Z D A V A W E

SOBE

P R O D A J A

KIOSCI

P R O D A J A

PLACEVI

I Z D A V A W E

P R O D A J A

GARA@E

M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I � M A L I O G L A S I


7

OGLAS U OKVIRU 3 KM

OGLAS U NEGATIVU 5 KM

Moète predati u svim na{im objektima (kwiàrama - kioscima),

putem po{te na adresu: #

Glas Srpske# AD, Veselina Masle{e 13, Bawa Luka

ili e-mail adresu: [email protected]

Tekst: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Telefon: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

K U P O N ZA BESPLATNE MALE OGLASE


8

MEGA INSTANT LUTRIJA

LUTRIJE REPUBLIKE SRPSKEJO[ ÊTIRI

"

MEGANA"

DOMA]ICA KRISTINA BABI] (65) IZ DOWE LEPENICE

KOD SRPCA DOBITNIK JE [ESNAESTOG

"

RENO MEGANA" MEGA

INSTANT LUTRIJE LUTRIJE REPUBLIKE SRPSKE.

ZAJEDNO SA KRISTINOM U NOVI AUTOMOBIL SJEO JE WEN

SUPRUG VLADIMIR.

- VOZILA SAM DOSTA AUTOMOBILA, A SADA IMAM GODINU

DANA STARU

"

FORD FIJESTU". AKO BUDE DOBAR DA]U JE

SINU DA SE MALO PROVOZA - NE KRIJE ZADOVOQSTVO

SRE]NA DOBITNICA. KQUÊVE NOVOG

"

MEGANA" KRISTINI

JE URUÎO RADNIK LUTRIJE GORAN PRODANOVI].

"

RENO MEGAN" DOBILA JE

KRISTINA BABI]

DOWA LEPENICA


ZAHVALNICA

"ISKRE# SAVEZA @ENA OBOQELIH OD RAKA DOJKE

povodom uspje{nog zavr{etka humanitarne akcije "Pokaìte nam da nismo same#

HVALA ZA NESEBI^NU POMO] I PODR[KU:

1. Ministarstvo zdravqa i socijalne za{tite Republike Srpske

2. Grad Bawa Luka

3. Klini~ki centar Bawa Luka

4. Aquarius Ogilvy5. Banja Luka company6. Muzej savremene umjetnosti Republike Srpske

7. Krajinalijek

8. Tamaris

9. Paloma grand

10. Metromedia11. APP Elektronic12. Pres-centar Tanjug

13. IPC Kozara

14. MKM

15. FIS

16. Zavod distrofi~ara

17. Zelena jabuka

18. Galerija "Skulptor#

19. Doma}a radinost Jovi}

20. NLB Razvojna banka

21. Viluks

22. Sektor Security23. Hypo Alpe Adria Bank24. Volks bank25. Klubovi poslanika SNSD, SRS RS, PDP, SDA, SBiH, DNS, SP, SDS

26. Poslanici Skup{tine grada Bawa Luka

27. Poslanici Skup{tine op{tine Lakta{i

28. Birokont

29. Klinika "Jelena#

30. Medreha

31. Vimkop val

32. Sirano

33. Euromont

34. Bilans sod

35. Poslanici Vije}a naroda Republike Srpske

36. Dragan Petrovi}

37. Omcaffe38. Hotel "Palas#

39. Emanuel

40. Udruèwe frizera i kozmeti~ara grada Bawa Luka

41. Maja Tati}

42. Aleksandar Hr{um

43. Boris Reàk

44. @eqko Opali}

45. Rajnat Majstorovi}

46. TV ku}e: Pink BH, BHT1, RTRS, ATV, K3, Vikom, BN

TV voditeqi: Sawa Popovi}, Rabija Gatari}, @eqka Dragi~evi}, Danijela Jagodi}, Sanela @ivkovi},

Brankica Adamovi}, Branka Cvijanovi}, Sawa Timarac, Bojana Kele~evi}, Dijana Raduq, Sandra Vuko-

brat, Mirjana Milovanovi}, Gorana Laki};

Radio-stanice: UNO radio, Radio RS, Balkan radio, NES radio, Radio BH 1

47. Dnevne novine: "Fokus#, "Glas Srpske#, "Nezavisne novine#, "Ve~erwe novosti#, "Blic#

48. Art fashion model agancy:Svetlana \uri}, Jelena Joki}, Zorica Mihajlovi}, Biqana Topi}, Jovana Pojatar, Jana Vu~i}, Tama-

ra Savi}, Matea Mijatovi}, Tijana Mila~i}, Sta{a Meki}, Nina Rodi}, Boàna Jeki}, Tatjana

Kneèvi}, Simona Joksimovi}, Mirjana Jakovqevi}, Nina Vu~kovi}, Awa ]urkovi};

49. Volonteri Medicinske {kole

50. Volonteri OKC

Hvala i Amri Buro za autorizaciju i realizaciju humanitarne akcije "Pokaìte nam da nismo same#

i svim gra|anima Bawe Luke koji su taj dan do{li i dali svoj doprinos.

ELAS KOMERC d.o.o.

BAWA LUKA

Elas Komerc d.o.o. je proizvodno preduze}e koje se bavi preradom metala. Izvozno smo orijentisani

i solidno tehnolo{ki opremqeni. Traìmo energi~ne, kreativne mlade qude, koji su spremni

postati dio na{eg tima i zajedno sa nama u~iti i napredovati. Zato raspisujemo:

KONKURS

Za radno mjesto:

1. SEKRETARICA/ADMINISTRATOR . . . . . . . . . . .1 izvr{ilac

Od kandidata za radno mjesto pod ta~kom 1. o~ekujemo:

¥ Sredwa ili visoka stru~na sprema

¥ Komunikativnost, kreativnost, sklonost prema timskom radu

¥ Odli~no poznavawe rada na ra~unaru

¥ Dobro poznavawe engleskog ili wema~kog jezika

¥ Djelimi~no poznavawe kwigovodstvenih poslova

¥ Voza~ka dozvola "B# kategorije

¥ Poèqno iskustvo na istim ili sli~nim poslovima

Radni odnos se zasniva na neodre|eno vrijeme, uz probni rad u trajawu od tri mjeseca.

Va{u prijavu i CV po{aqite na adresu:

Elas Komerc d.o.o.

V. Uro{a Drenovi}a 87

78000 Bawa Luka

ili na e-mail [email protected] ostaje otvoren do popune radnog mjesta.

REPUBLIKA SRPSKA

OP[TINA KOTOR VARO[

Administrativna slu`ba

- Odjeqewe za prostorno ure|ewe

i stambeno-komunalne poslove -

Na osnovu ~lana 81. Zakona o za{titi ìvotne sredine ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj

28/07) i ~lana 4. Uredbe o postrojewima koja mogu biti izgra|ena i pu{tena u rad samo ukoliko ima-

ju ekolo{ku dozvolu ("Slu`beni glasnik Republike Srpske# broj 7/06), Odjeqewe za prostorno

ure|ewe i stambeno-komunalne poslove Administrativne slu`be op{tine Kotor Varo{, obavje{ta-

va zainteresovanu javnost

O DONO[EWU RJE[EWAO EKOLO[KOJ DOZVOLI

ZA FABRIKU BRIZGANE OBU]E U KOTOR VARO[U

Dana 14.9.2007. godine podnosilac zahtjeva TO "SPORTEK# DOO Kotor Varo{ predao je Odjeqewu

za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove Administrativne slu`be op{tine Kotor Varo{

zahtjev za izdavawe ekolo{ke dozvole za fabriku brizgane obu}e u Kotor Varo{u.

Dana 22.10.2007. godine Odjeqewe za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove Administra-

tivne slu`be op{tine Kotor Varo{ donijelo je rje{ewe kojim se daje ekolo{ka dozvola za fabriku

brizgane obu}e.

Odjeqewe za prostorno ure|ewe i stambeno-komunalne poslove Administrativne slu`be op{tine

Kotor Varo{, cijene}i dokaze priloène uz zahtjev, utvrdilo je da su ispuweni uslovi predvi|eni

odredbama ~lanova 79. i 80. Zakona o za{titi ìvotne sredine i da je zahtjev osnovan, donijelo je

ovakvu odluku.

NAÊLNIK ODJEQEWA

arh. Ilija Tomi}, dipl. in`.

FOND ZDRAVSTVENOG OSIGURAWA REPUBLIKE SRPSKE

BAWA LUKA

Na osnovu odluke Upravnog odbora Fonda zdravstvenog osigurawa Republike Srpske broj 02-9134-12/07,

od 22.11.2007. godine, Fond zdravstvenog osigurawa Republike Srpske Bawa Luka, u daqem tekstu Fond,

objavquje

OGLAS

o prodaji osnovnih sredstava

1. Prodaju se osnovna sredstva i to:

a) putni~ko vozilo CHRYSLER 300 M 3,5 Lboja sv. zelena metal E8

broj {asije 1C3HEB6G3YH199549

broj motora YH199549

oblik karoserije limuzina

godina proizvodwe 2000

mjesta za sjedewe 5

kilometraà 290.000

prva registracija 31.1.2000.

mjesto Bawa Luka

registarska oznaka 210-M-596

vozno stawe DA registrovan do 21.1.2008.

b) putni~ko vozilo OPEL ASTRA 1,4 IGLboja siva metalizovana 7f

broj {asije WOLOOOO56TS705007broj motora X14XEO2DU7298oblik karoserije limuzina

godina proizvodwe 1996.

mjesta za sjedewe 5

kilometraà 460.000

prva registracija 3.7.1996.

mjesto Rogatica

registarska oznaka 540-A-899

vozno stawe DA registrovan do maja 2008.

2. Po~etna cijena za vozila iz ta~ke 1. je:

a) 16.900,00 KM

b) 4.200,00 KM

3. Prodaja osnovnih sredstava iz ta~ke 1. vr{i se putem dostavqawa zatvorenih ponuda na adresu:

Fond zdravstvenog osigurawa Republike Srpske

Zdrave Korde 8

78000 Bawa Luka

4. Pravo u~e{}a imaju sva pravna i fizi~ka lica koja na blagajni Fonda ili na ìro-ra~un Fonda

(551 001 00000 163 25, "Nova bawalu~ka banka#) uplate kauciju u visini od 10% od po~etne cijene vozi-

la za koju dostavqa ponudu.

5. Ponu|a~u koji bude izabran kao najpovoqniji (ponudi najvi{u cijenu), ukoliko odustane od kupovine

vozila, ne}e biti vra}ena kaucija. Vozilo }e se ponuditi sqede}em najpovoqnijem ponu|a~u. Ostal-

im ponu|a~ima }e kaucija biti vra}ena u roku od 5 dana od dana okon~awa postupka.

6. Rok za podno{ewe ponuda je 8 dana od dana objavqivawa u sredstvima javnog informisawa.

7. Otvarawe ponuda izvr{i}e se odmah nakon isteka roka iz ta~ke 6. ovog oglasa.

Vrednovawe prispjelih ponuda izvr{i}e komisija koju }e imenovati direktor Fonda. Ponude }e se

vrednovati na osnovu najvi{e ponu|ene cijene.

8. U slu~aju da postupak prodaje ne uspije, isti }e se ponoviti.

9. Zainteresovani kupci mogu vozila iz ta~ke 1. ovog oglasa pogledati:

a) putni~ko vozilo CHRYSLER 300 M 3,5 L: u FZO Republike Srpske Bawa Luka, Zdrave Korde 8,

Bawa Luka, svakim radnim danom od 8 do 15 ~asova.

b) putni~ko vozilo OPEL ASTRA 1,4 IGL: u FZO Republike Srpske Bawa Luka, Zdrave Korde 8, Bawa

Luka, svakim radnim danom od 8 do 15 ~asova.

10. Kontakt osoba za detaqnije informacije: g|a Radmila Bara{in. Kontakt telefon: 051/218-647.

11. Ponude se dostavqaju u zatvorenoj koverti na navedenu adresu u Bawoj Luci, sa naznakom "Ponu-

da za putni~ko vozilo - NE OTVARATI#, po{tom ili na protokol Fonda.

12. U ponudi obavezno navesti vozilo za koje se ponuda dostavqa, ponu|enu cijenu, puni naziv (ime)

i adresu ponu|a~a, te dokaz o uplati kaucije.

13. Nepotpune i neblagovremene ponude se ne}e uzimati u razmatrawe.

14. Sve tro{kove, kao i eventualne poreze za kupqeno vozilo, snosi ponu|a~ (kupac).Direktor

Goran Kqaj~in, dipl. pravnik

9


Ho, ho, ho... Nigdje osmijeha i rumenih obraza kao u Djeda Mraza. Me|utim, ni on

nije bez problema. Da bi na vrijeme donio poklone svoj djeci svijeta, mora svog

irvasa upregnuti brzinom od 5.800 kilometara u sekundi. Neumorni istraìva~i

izra~unali su i da Djedica mora stati na 2,5 milijardi stanica. Bi}e da je zbog

toga ove zime pripremio mno{tvo pomaga~a, pa ~ak i onih ènskih. Bitno je da

imaju prelijepe rumene obraze i jo{ qep{e osmijehe

SIN VELIKOG TATE

@IVOT U BOJAMA

HIRURGIJA

NEDJEQNI RUÂK

Strana 12.

Strana 9.

Strana 7.

Strana 6.

(Foto Rojters)

[email protected]

"

ÂJAVEC" POSLIJE RASPADA

TEMA

Strana 3.

TT RR AA NN ZZ II CC II JJ AA

UU GG AA SS II LL AA

TT EE LL EE VV II ZZ OOO RR EE

U@ICE ÛVA SPOMENIKE

BIV[EM MAR[ALU

SUJEVJERJE ME\U SRBIMA

EVROPSKO PRVENSTVO U FUDBALU

2008. GODINE

TTIITTOO NNIIJJEE

NNAA PPRROODDAAJJUU

SSTTIISSNNII ZZUUBBEE AAKKOO

HHOO]]EE[[ MMUU[[KKOO!!

HELSINKI, PONOS FINSKE

I CIJELE EVROPE

Strana 5.

Strana 14.

Strana 4.

Strana 6.

EELLIITTAA NNAA

AALLPPIIMMAA

PPEETT VVIIJJEEKKOOVVAA

PPRROO[[LLOOSSTTII

8. i 9. decembar 2007.INTERVJU

2

Parafirawe Sporazuma o

stabilizaciji i pridru-

ìvawu BiH sa Evrop-

skom unijom desilo se preko no-

}i, onda kada su gra|ani BiH

to najmawe o~ekivali. Iz more

najve}e poslijeratne krize pro-

budili smo se u vozu za Evropu.

Glavni pregovara~ BiH sa

Evropskom unijom Igor Davi-

dovi}, u ekskluzivnom inter-

vjuu "Glasu Srpske#, me|utim,

postavqa pitawe da li smo ovaj

"doga|aj# i predugo o~ekivali.

Desilo se u zadwi momenat.

I kad god da se desilo dobro je.

Parafirawe je jedan ceremo-

nijalni ~in, kojim je Evropska

komisija verifikovala gledi-

{te na prilike u BiH, odnosno

stav da je politi~ka kriza ko-

ju smo imali na le|ima, do pri-

je nekoliko dana, prevazi|ena.

Parafirawe je donijelo olak-

{awe u BiH, jer je "Evropska

komisija priznala da se kre}e-

mo naprijed#.

Politi~ki lideri su, tvr-

di Davidovi}, pokazali dovoq-

no zrelosti da upravqaju kri-

zom, a predstavnici me|unarod-

ne zajednice, ukqu~uju}i viso-

kog predstavnika Miroslava

Laj~aka, uspjeli su da prona|u

kompromisnu formulu koja nas

je iz krize izvela.

?Najdubqa poslijeratna

kriza u BiH sasvim je neo-

~ekivano izrodila Paraf

sa Evropskom unijom.

- Ve} dugo upozoravam da

nam se i potpisivawe Sporazu-

ma o stabilizaciji i pridru-

ìvawu moè desiti preko no-

}i. Mostarskom deklaracijom

postavqeni su rokovi jer je

predvi|eno da se za {est mjese-

ci, kroz parlamentarnu proce-

duru, usvoje propisi, nakon ~i-

je implementacije }e Evropska

komisija dobiti potvrdu da smo

ispunili i uslov zvani refor-

ma policije i da smo spremni za

potpisivawe Sporazuma. Za me-

ne je to mawi problem od onog

koji moè da se dogodi. Dan na-

kon potpisivawa, ukoliko ne-

mamo spremne mjere za primje-

nu Sporazuma, i ako dan nakon

potpisivawa kaèmo da se ne-

{to, opet, dogodilo preko no-

}i, a mi to do~ekali nesprem-

ni, kao zimske slu`be snijeg u

decembru, bojim se da }emo ta-

da zaista biti u problemu. Uko-

liko ne postoji, ne samo plan

primjene Sporazuma, nego raz-

vijene strukture za kontrolu

wegove primjene i reagovawe

na sve obaveze koje }emo mora-

ti da provedemo mjesec ili dva

nakon potpisivawa onda, ~ini

mi se, da gubimo vrijeme.

?Da li su za iznenadnu pro-

mjenu kursa prema BiH za-

slu`ni weni lideri koji

su izme|u izolacije i integra-

cije izabrali ovo drugo. Ili

su oni, pak, krivi, {to smo na

paraf ~ekali tako dugo.

- Smatram da su postavqeni

politi~ki uslovi za potpisi-

vawe Sporazuma, reforma poli-

cije, mjere visokog predstavni-

ka... doveli do polemike izme-

|u politi~kih lidera ili poli-

ti~kih zajednica koji su opet

otvorili pitawa koja hroni~-

no, decenijama mu~e BiH. De-

bata koja se tim povodom razvi-

la mogla je da ode u neèqenom

pravcu i da proizvede nespora-

zume. Krivica je podjednaka i

dijele je politi~ki lideri BiH

i me|unarodna zajednica. Neke

mjere nisu bile tempirane u

pravo vrijeme i to nije bio kon-

struktivan doprinos rje{ewu

prethodnog debatnog pitawa o

reformi policije i sve je kre-

nulo neèqenim tokom. Ipak,

smatram da su svi u~esnici kri-

ze pokazali kompromis i poli-

ti~ku voqu i zrelost da se kri-

za rije{i bez daqe eskalacije.

?Da li je iznenadna evropska

perspektiva, zapravo, seda-

tiv BiH u slu~aju eventu-

alnog progla{ewa nezavisno-

sti Kosmeta. Da li se me|una-

rodna zajednica upla{ila od

mogu}ih turbulencija u BiH.

- Takve pretpostavke mogu

se ~uti ne samo iz kruga anali-

ti~ara, ve} i kod obi~nih qudi

u BiH. Mi jo{ ne znamo {ta }e

biti kona~na odluka za Koso-

vo. S druge strane, u svemu to-

me postoji i o~ekivawe da }e se

i}i u ubrzano stvarawe uslova

za sticawe statusa kandidata ne

samo u Srbiji, nego i u regionu.

Da li je rije~ o nekom poku{a-

ju politi~kog balansa povodom

mogu}eg rje{ewa kosovske kri-

ze ne mogu re}i, jer, ~ak i kao

diplomata, nemam dovoqno in-

formacija da bi to mogao po-

tvrditi ili demantovati.

?Visoki predstavnik me|u-

narodne zajednice u BiH

priznao je da se sile, ~iji

je eksponent, sluè politikom

{tapa i {argarepe ({tap pred-

stavqaju bonska ovla{}ewa, a

{argarepu Evropa). Da li je pa-

raf zapravo mahawe {argare-

pom na jo{ uvijek predugom

{tapu.

- Suvi{e dugo se koristi

alegorija {tapa i {argarepe.

Rije~ je o instrumentima i me-

todima stimulisawa da bi se

do{lo do nekoga ciqa. U tom

smislu paraf sigurno ima ulo-

gu {argarepe. Ali ponavqam,

parafirawe nam nije dato samo

kao nagrada, nego je s wime sank-

cionisano ono {to je realnost

- da smo pregovore uspje{no

okon~ali i da je politi~ka kri-

za prevazi|ena. Da u ovom mo-

mentu nije do{lo do parafira-

wa, imali bi smo pravo da za-

kqu~imo kako nam neko namjer-

no odga|a integrisawe sa

Evropskom Unijom.

?[ta realno za BiH zna~i

parafirawe Sporazuma o

stabilizaciji i pridruì-

vawu. Prognoze javnosti se kre-

}u od krajwe pesimisti~kih do

ekstremno optimisti~kih.

- Niti }emo jesti zlatnim

ka{ikama, niti }e nas pojesti

evropske ajkule. Tranzicioni

period koji smo pregovorima

dogovorili, traja}e {est godi-

na, i za to vrijeme moramo is-

puniti odre|ene uslove. Prve

dvije, tri godine tranzicionog

perioda bi}e najteè po nas,

konkretno po ekonomiju i po

proizvo|a~e. Tre}a godina pri-

mjene Sporazuma zna~i}e revi-

ziju primjene i Evropska komi-

sija }e do}i do saznawa da li

smo uredno i na vrijeme izvr{i-

li sve obaveze i mi i Evropska

unija i da li je BiH legitimi-

sana kao ozbiqan i pouzdan

partner koji se pridràva od-

redaba Sporazuma i moè pod-

nijeti zahtjev za sticawe statu-

sa kandidata. Sticawe kandi-

datskog statusa nas tek uvodi u

duboko partnersko okruèwe

sa EU i tek tada }emo imati na

raspolagawu i najzama{nije

pretpristupne fondove.

Prije po~etka pregovora,

kada sam razmi{qao da li da

se prihvatim tako odgovornog

zadatka, shvatio sam da nemamo

kvalitetniji izlaz od pridru-

ìvawa EU. Ve} zvu~i otrcano

formulacija, koju sam i tada

postavio, da je svaka integra-

cija boqa od izolacije. Pro-

blem je {to }e posqedice pri-

mjene Sporazuma o stabiliza-

ciji i pridruìvawu biti pr-

venstveno ekonomske i {to }e

konkretna izvr{na vlast ima-

ti zada}u da izvr{i tranzici-

ju i {to }e konkretno politi~-

ko rukovodstvo u ciqu odrà-

vawa na politi~koj sceni na-

tjerati na bavqewe reforma-

ma i da se retorika od najsen-

zitivnijih politi~kih pitawa

prenese na reformske tokove i

na ekonomske kategorije. Ko-

liko }e na{a izvr{na vlast i

politi~ko rukovodstvo biti

spremno i sposobno da na takav

na~in razmi{qa i takve oba-

veze izvede neka kaè vrijeme.

Od toga sa koliko }emo znawa,

stru~nosti, umije}a, ali i mu-

drosti izvesti tranzicione re-

forme, zavisi}e i momenat ka-

da }emo postati punopravan

~lan.

?Pred BiH su postavqeni

konkretni politi~ki uslo-

vi: reforma policije, jav-

nog RTV sistema i javne upra-

ve. Da li pridruìvawe Evrop-

skoj uniji zahtijeva i promjenu

Ustava BiH.

- Sva sre}a pa ustavne pro-

mjene nisu postavqene kao po-

liti~ki uslov za potpisivawe

Sporazuma. Taman bi nam i to

trebalo, pa da odgodi ono {to

smo uspje{no zapo~eli. Evrop-

ska komisija je na po~etku pre-

govora zauzela stav da za potpi-

sivawe Sporazuma o stabiliza-

ciji i pridruìvawu uslova ni-

je ustavna reforma. Sada{wi

ustav BiH je, sa wihove ta~ke

gledi{ta, nefunkcionalan i u

svojoj primjeni izaziva prak-

ti~ne probleme, ali je tako|e

jasno da je aktuelni ustav BiH

kqu~na formula stabilnosti

i tolerancije u BiH.

Ustavne reforme, mo`da

budu postavqene kao uslov za

sticawe kandidatskog statusa.

Po mojoj li~noj procjeni, to me

ne bi iznenadilo, ali to }e zna-

~iti izmjenu Ustava u onim in-

stitucijama i u onoj proceduri

kako je to samim Ustavom i pro-

pisano. Nipo{to nametawem i

nikako diktat.

?Da li }e nova etapa BiH na

evropskom putu zna~iti i

vizne olak{ice. Ho}e li

biti kra}i redovi pred stra-

nim ambasadama.

- Vizni reìm }e biti mi-

jewan postepeno. Prvi korak su

vizne olak{ice, potom neke do-

datne olak{ice. Me|utim, do

ulaska u {engenski vizni re-

ìm mora}emo poprili~no du-

go ~ekati, najmawe do sticawa

statusa punopravnog ~lana, a

sude}i po iskustvu zemaqa ko-

je su u posqedwoj dekadi pri-

mqene u ~lanstvo EU, mo`da

~ak i neko vrijeme nakon toga.

?Da li parafirawe Sporazu-

ma o stabilizaciji i pri-

druìvawu zna~i i otvara-

we vrata stranim investicijama.

- O tome se mnogo govori,

ali tu treba biti veoma realan

i racionalan. Mi i sada imamo

zakon o stranim ulagawima ko-

ji je vrlo liberalan, ali ne vi-

dim da je taj liberalizam doveo

do nekih intenzivnijih ulaga-

wa. Ne ignori{em ~iwenicu da

je nekoliko velikih investi-

tora prisutno u BiH, ali sna-

`nog priliva stranih investi-

cija u BiH jo{ uvijek nema. Me-

|utim, od momenta kada smo za-

po~eli pregovore o pridruì-

vawu ugled na{eg trì{ta je

porastao. Paraf stavqen na

tekst Sporazuma je taj ugled do-

datno pove}ao, pa smo na korak

bliì tokovima evropskog tr-

ì{ta. A tek onda zamislite

kakva }e situacija biti kada

budemo imali status kandida-

ta, kao sada Hrvatska. To zna~i

da potpuno po evropskim norma-

ma u~estvujemo na trì{tu i

siguran sam da }e tada do}i do

sna`nog priliva evropskih in-

vesticija. To je proces koji se

ne}e dogoditi za godinu ili

dvije...

?Parafirawe je ve} okarak-

terisano kao istorijski do-

ga|aj u BiH, me|utim, od pa-

rafa do potpisivawa mogu pro-

}i godine, kao u slu~aju Turske.

- Sporazum bi trebalo da se

potpi{e {est mjeseci od sta-

vqawa parafa. Imamo optimi-

sti~ke izjave premijera Srpske

i lidera SNSD-a, Milorada

Dodika da je spreman i za mje-

sec dana da u~ini sve {to je po-

trebno da bi se Sporazum pot-

pisao, ali i nekih drugih lide-

ra koji su spomiwali rok od dva

do tri mjeseca. Ne smijem da se

igram procjene, ali mislim da

}e se to desiti veoma brzo, naj-

kasnije za tri mjeseca.

?Da li }e BiH, nakon para-

firawa, dobiti ve}a sred-

stava iz pretpristupnih

fondova.

- Ne. âk ni samo potpisi-

vawe to ne podrazumijeva. Tek

nakon sticawa statusa kandi-

data ste}i }emo pravo da raspo-

laèmo veoma velikim iznosi-

ma iz pretpristupnih fondova,

prvenstveno za poqoprivredu

i seoski razvoj. Status kandi-

data je kqu~an za ta sredstva.

?Prema rezultatima istra-

ìvawa stavova gra|ana ko-

je je sprovela agencija "Pra-

jm komunikej{n# pristupawe

BiH Evropskoj uniji podràva

72,9 odsto gra|ana Srpske, iako

wih 45 odsto ne zna koje bi naj-

va`nije promjene donijelo pri-

kqu~ivawe BiH porodici

evropskih dràva. Kako tu neo-

bavije{tenost komentari{ete.

- Nije me iznenadilo da ~ak

i qudi koji se profesionalno

bave evropskim integracijama

ne znaju odgovor {ta to kon-

kretno zna~i pridruìvawe EU

u odre|enoj fazi. U BiH jedno-

stavno imate mnoge evroskep-

tike koji, se apriorno, odri~u

evropskih integracija, ali i

takozvane evrofanatike, koje

nazivam i evropoltronima ko-

ji, apriorno, podràvaju sve

{to u sebi ima evropsku odred-

nicu, a da ne znaju o ~emu je ri-

je~. Gra|ani su ponajmawe oba-

vije{teni. Kada su pregovori

sa EU zapo~eli, rezultati is-

traìvawa su pokazivali da je

podr{ka javnosti prema inte-

gracijama bila izuzetno visoka,

~ak oko 90 odsto. Do blagog pa-

da podr{ke je do{lo jer smo

obavje{tavali javnost da okon-

~awe pregovora ne zna~i ni vi-

ze ni radne dozvole, ni uspo-

stavu slobode kretawa...

?Da li je realno o~ekivati

da nakon potpisivawa Spo-

razuma o stabilizaciji i

pridruìvawu OHR napusti

BiH. Takve èqe su ve} pro-

jektovane iz Republike Srpske.

- To je veoma realno. OHR

je ve} duè vrijeme u fazi iz-

lazne strategije. Ne bih komen-

tarisao politi~ke manevre u

samom OHR-u ili u lokalnih

lidera i institucija povodom

OHR-a. Ali stvari treba po-

staviti kako treba. Ne moè

neka dràva koja ima me|una-

rodni nadzor aplicirati za sta-

tus kandidata i za punopravno

~lanstvo u EU. Odgovornost je

podjednako i u rukama OHR-a i

politi~kih lidera, a naro~ito

administrativnih institucija

na svim nivoima u BiH. Mi ve}

odavno tvrdimo da su lokalne

strukture spremne za upravqa-

we politi~kim procesima i da

ih ne treba sputavati u odgo-

vornosti, a onda se dogodi kri-

za, koja se u krugu oboàvalaca

OHR-a protuma~i tako da mi

ne moèmo bez te me|unarodne

institucije. Bojim se da je to

jedna pseudo-mazohisti~ka va-

rijanata. Moramo racionalno

razmi{qati da OHR treba da

ode {to prije.

?Parafirawem Sporazuma

BiH dolazi u istu ravan sa

Srbijom i Crnom Gorom.

[ta to zna~i za region i za sa-

mu BiH.

- Zna~i dobru vijest. Jer bi-

lo ko u regionu da napravi pro-

gres u pravcu EU i nama to mno-

go pomaè. Imamo veoma dobru

regionalnu saradwu koja je in-

stitucionalna, ali i li~na.

Kvalitetno sara|ujemo i raz-

mjewujemo informacije.

Moram re}i i da nam je CEF-

TA, na neki na~in, poligon na ko-

me se uvje`bavamo za ulazak u ve-

}e formate evropskog trì{ta.

¥ Maja RADETI]

Snimio Milenko [UKALO

IGOR DAVIDOVI], GLAVNI PREGOVARA^ BiH SA EVROPSKOM UNIJOM

DO EVROPE MNOGO MUKENiti }emo jesti zlatnim ka{ikama, niti }e nas pojesti

evropske ajkule. Tranzicioni period traja}e {est godina,

i za to vrijeme moramo ispuniti odre|ene uslove.

Prve dvije, tri godine tranzicionog perioda bi}e najteè

MEDIJI

?Da li BiH mediji dovoq-

no promovi{u i afirmi-

{u evropske vrijednosti

i prednosti ìvota u evrop-

skoj porodici ili su podbaci-

li u tom smislu.

- Veoma sam zadovoqan

ulogom medija, jer su oni da-

li zna~ajan doprinos u edu-

kovawu javnosti i wenoj po-

dr{ci za proces evropskih

integracija. Novinari uspi-

jevaju da na najsaètiji i naj-

jasniji na~in pribliè gra-

|anima ono {to, zapravo, pri-

druìvawe porodici evrop-

skih dràva donosi.

PREGOVARA^KI TIM

?Kao glavni pregovara~ imali ste i kancelariju u Bawoj Lu-

ci, u Narodnoj skup{tini Republike Srpske. S kim sve sa-

ra|ujete i koliko ste angaòvani u Republici Srpskoj.

- Tokom pregovora imao sam kancelariju u Bawoj Luci, a u

pregovara~kom timu su u~estvovali qudi iz Vlade Srpske, po-

mo}nici ministara ili savjetnici. Tako|e, nekoliko pregova-

ra~kih seansi je odràno u Bawoj Luci, jer sam èlio da se ne-

ke stvari rje{avaju u ovom gradu. Nije to stvar nekog mog ba-

walu~kog ugla, nego je trebalo okupiti prve qude koji su bi-

li na raspolagawu da daju maksimalnu podr{ku u pripremi pre-

govara~ke pozicije. Kada su pregovori okon~ani i kada je za-

vr{ena i posledwa tehni~ka runda nije vi{e bilo potrebe za

kancelarijom u Bawoj Luci, ali u svakom, slu~aju, ne moram po-

sebno obja{wavati da sam u veoma bliskom kontaktu sa insti-

tucijama u Republici Srpskoj i to je za mene sasvim logi~no.

\Igor Davidovi} u razgovoru s na{im novinarem: Prevazi|ena politi~ka

kriza

8. i 9. decembar 2007. TEMA

3

Nijedno preduze}e u biv-

{oj socijalisti~koj Ju-

goslaviji nije imalo

privredni, ekonomski, dru{tve-

ni, socijalni i svaki drugi zna-

~aj kao poslovni sistem "Rudi

âjavec#.

Za "âjavec# se znalo po

svemu i sva~emu, jer ovdje se

proizvodni program mjerio sto-

tinama razli~itih {rafova,

vijaka i brojnih drugih proiz-

voda iz asortimana elektron-

ske i vojne industrije. Ili {to

bi narod rekao, bilo je "od igle

do lokomotive#.

Ipak, najpoznatija bila je

proizvodwa televizora i rezer-

vnih dijelova za automobile -

"zastavu 101#, "jugo 45#, "fi}u#

i druge, u pro{lom vijeku, po-

pularne drumske krstarice.

Proizvodwa je tekla punim

zamahom sve do rata, kada je po-

~eo kraj jednog velikog preduze-

}a koje je hranilo gotovo ~etvr-

tinu gra|ana Bawe Luke i ima-

lo najja~e pozicije u bran{i

elektronike biv{e nam dràve.

U proteklih 15 godina ovu

fabriku su zadesile brojne

tranzicije i krajwi rezultat je

{to ovo vi{e nije nekada{wi

proizvodni centar gdje se izda-

leka moglo ~uti bu~no zujawe

ma{ina i vidjeti radnici i in-

èweri u plavim mantilima.

Sada se u "âjavecu# grade

moderne zgrade, otvaraju fakul-

teti i predstavni{tva, parki-

raju skupi automobili, drè

kursevi aerobika, modnih ka-

stinga, {kole stranih jezika...

Do{li neki novi qudi, do-

nijeli svoj biznis i ideje. Jedi-

no {to je ostalo isto kao pri-

je tranzicije su kontejneri pre-

puni sme}a, nepoko{ena trava,

probu{ena ̀ ica na ogradi, slu-

pani prozori na skladi{tima...

Metalni otpad na ru`noj gomi-

li skupqa se godinama i moè

se jasno vidjeti sa tranzita.

"âjavec# je osnovan 1950.

godine i od osnivawa je spadao

me|u sloènije tehnolo{ke si-

steme biv{e Jugoslavije, po-

sebno u oblasti profesional-

ne vojne elektronike, bijele

tehnike, opreme za motorna vo-

zila i automatike za ku}ne apa-

rate. Prije rata zapo{qavao

je 9.250 radnika. Drugim rije-

~ima, ako se to pomnoì sa do-

ma}instvima, ispada da je od

"âjaveca# ìvjelo 50 hiqada

qudi.

Od rata naovamo industrij-

ski kompleks "âjavec# pretr-

pio je vi{e organizaciono-sta-

tusnih promjena.

- Nakon posqedwe organiza-

cione promjene, u procesu vau-

~erske privatizacije kapitala,

privatizacione programe pre-

dalo je 30 preduze}a, ~ija je

ukupna vrijednost kapitala iz-

nosila oko 240 miliona mara-

ka. Povr{ina zemqi{ta, koje

zauzimaju 23 preduze}a iz siste-

ma "âjavec# na mati~noj loka-

ciji u ulici Jovana Du~i}a iz-

nosi 8,5 hektara, a tri preduze-

}a na drugim lokacijama u Ba-

woj Luci oko 18 hektara. Po-

red navedenih, po jedno predu-

ze}e biv{eg poslovnog sistema

"âjavec# nalazi se u Lakta{i-

ma, êlincu, [ipovu i Fo~i -

naveli su u republi~kom Mi-

nistarstvu privrede, energeti-

ke i razvoja.

Odlukom republi~ke Vla-

de sedam preduze}a vojne indu-

strije progla{ena su strate-

{kim, {to zna~i da }e se dr-

àvni kapital privatizovati

po posebnim privatizacionim

programima. Ovih sedam pred-

uze}a ~inili su jezgro vojne

proizvodwe.

- Posmatraju}i trenutnu si-

tuaciju, tehnolo{ki i program-

ski razvoj novog sistema znat-

no je zaostao za savremenim kre-

tawima u svijetu. Poratni, pot-

puno primijeweni trì{ni

uslovi, rezultirali su nepo-

voqno po "âjavec#, jer je izgu-

bio trì{te na prostoru biv-

{e Jugoslavije, ali i ranije

inostrano trì{te. Rukovod-

stvo preduze}a, u novim primi-

jewenim uslovima trì{nog

poslovawa, nije uspjelo da izna-

|e nove potencijalne razvojne

programe traène na trì{tu

- naveli su u Ministarstvu pri-

vrede, energetike i razvoja.

Naime, postoje}e tehnolo-

gije vremenom su zastarjele, a

do{lo je i do zna~ajnijeg osipa-

wa visokostru~nog kadra. U ne-

privatizovanim preduze}ima iz

sistema "âjavec#, danas se u

radnom odnosu vodi oko 650 rad-

nika i to uglavnom starije ì-

votne dobi. Trenutni uslovi ni-

su privla~ni za zapo{qavawe

mladih i perspektivnih stru~-

waka. U ve}ini preduze}a veo-

ma je nizak stepen iskori{}e-

wa proizvodnih kapaciteta i

to uglavnom za sitne usluge.

Kada je rije~ o privatizaci-

ji, ostalo je neprivatizovano

pet preduze}a vojne proizvodwe

sa ve}inskim dràvnim kapi-

talom, devet preduze}a u koji-

ma je u~e{}e dràvnog kapita-

la do 30 odsto i ~etiri predu-

ze}a su u postupku ste~aja. U

"Alatnici# je sproveden postu-

pak ste~aja kroz reorganizaci-

ju, dok je pet preduze}a proda-

to u postupku ste~aja.

U {est preduze}a privati-

zovan je dràvni kapital. Rad-

nici koji su zbog privatizaci-

je i ste~aja ostali bez posla

zbrinuti su sredstvima namije-

wenim za socijalno zbriwava-

we radnika.

Naime, osnovama Programa

socijalnog zbriwavawa radni-

ka predvi|eno je da se socijal-

no zbriwavawe vr{i uplatom

neupla}enih

doprinosa za

penzijsko i

invalidsko

osigurawe,

kao i osigu-

rawe od neza-

poslenosti za

period od 1.

januara 1998.

godine do da-

na privatiza-

cije preduze-

}a ili do da-

na otvarawa

ste~ajnog po-

stupka. Tre-

nutno se radi

i program ko-

nverzije vi-

{kova kapa-

citeta namje-

nske indus-

trije u civilni program. Kao u

svim pri~ama o privatizaciji

i ste~aju, radnici su bili naj-

ve}a `rtva, ostav{i bez posla

i nepovezanog staà.

- U "âjavecu# sada radi oko

650 radnika, u pet preduze}a

sproveden je ste~ajni postupak.

Ova preduze}a su prodata, ali

ona nisu zadràla proizvodne

programe i na poslu je zadràn

samo jedan ili dva radnika. U

toku su dva ste~ajna postupka i

to u "âjavec prometu# i "â-

javec centru za kvalitet#, dok

je u "Alatnici# reorganizaci-

ja kroz ste~aj - izjavio je pred-

sjednik republi~kog Sindika-

ta metalske industrije i rudar-

stva Tane Peuli}.


najpozitivniji primjer u ste-

~aju je prema mi{qewu radni-

ka, "Alatnica#. Ovo preduze}e

specifi~no je i po tome {to

su radnici, poslije sprovede-

nog ste~aja, postali vlasnici

akcijskog kapitala.

Ste~ajni upravnik u "Alat-

nici# Aleksa Weì} veoma je

zadovoqan poslom koji je ura-

|en, iako nije èlio mnogo da

govori o toku ste~aja, napomi-

wu}i da je va`no da je odràna

proizvodwa i da radnici redov-

no primaju plate. "Alatnica#

uspje{no radi i zapo{qava 24

radnika.

- Procijewena vrijednost

"Alatnice# je 3.260.236 mara-

ka, a priznato je 1.366.537 mara-

ka potraìvawa. Od unov~ava-

wa dijela imovine u iznosu od

880 hiqada maraka za tro{ko-

ve ste~ajnog postupka ispla}e-

no je 64 hiqade maraka, za vi{i

isplatni red 111.764 maraka,

dok je za op{ti isplatni red

ispla}eno 635.084 maraka. To je

64 odsto ukupnih potraìvawa

- naveo je Aleksa Weì}.


radnici koji su u ste~aju osta-

li bez posla ispla}eni su u vi-

{em i op{tem isplatnom redu,

dok oni koji su ostali da rade

napla}uju vi{i isplatni red, a

potraìvawa op{teg isplat-

nog reda pretvaraju u akcije.

Weì} je dodao da svi drugi po-

vjerioci napla}uju 64 odsto po-

traìvawa, dok 36 odsto dugo-

va pretvaraju u akcije reorga-

nizovanog ste~ajnog du`nika.

U preduze}u "âjavec pro-

met#, koje zapo{qava 23 radni-

ka, ste~ajni upravnik Slavko

Vujan~evi} nedavno je Skup{ti-

ni povjerilaca predloìo plan

reorganizacije po kojem bi se od

prodaje dva magacina u vrijed-

nosti od 2,5 miliona maraka is-

platile obaveze prema radni-

cima koji su u ste~aju ostali

bez posla, te omogu}io rad po-

lovini radnika koji su potreb-

ni ovom preduze}u.

- Sud je odobrio plan reor-

ganizacije i o~ekujem da se o

ovom prijedlogu izjasni i Skup-

{tina povjerilaca. Ciq ove re-

organizacije je nastavak rada.

Ina~e, za kupovinu ovih maga-

cina zainteresovana su dva kup-

ca i to privatna preduze}a

"Sloboprom# Lon~ari i "Del-

ta trejd# iz Bawe Luke - naveo

je Vujan~evi}.

On je naglasio da sa aspek-

ta reorganizacije nije va`no

koliko preduze}e zapo{qava

radnika, ve} da se obezbijede

uslovi za nastavak djelatnosti.

Ako je suditi po podacima

koje su naveli ste~ajni uprav-

nici, samo malobrojni radni-

ci mogu da se nadaju da }e u po-

stupku ste~aja uspjeti da zadr-

è posao. Pada u zaborav neu-

spjeh privatizacije i oìvqa-

vawa proizvodwe, kao i prona-

lazak strate{kog partnera ko-

ji }e imati viziju privrednog

oporavka i izlaska iz krize,

otvoriti nova radna mjesta i

obnoviti privredne kontakte

i veze.

O ovoj temi ponekad se mo-

gu ~uti komentari biv{ih i sa-

da nezaposlenih radnika po-

slovnog sistema "âjaveca#,

uglavnom sredovje~nih i stari-

jih qudi koji su nezaobilazni

na svim sajmovima za zapo{qa-

vawe koje organizuje republi~-

ki Zavod za zapo{qavawe.

Biv{i radnici "âjaveca#

smatraju da ih je dràva preva-

rila u tranzicijama i da su pla-

tili najskupqu cijenu za pred-

uze}e koje su upropastili nesa-

vjesni direktori i politi~a-

ri. U Razvojnoj sindikalnoj or-

ganizaciji "âjavec# poku{a-

vali su prije nekoliko godina

ponuditi republi~koj Vladi

razvojni program privrednog

oporavka preduze}a, ali to ni-

je nai{lo na odobravawe vla-

sti.

Predsjednik nekada{we

Sindikalne organizacije "â-

javec holding# pozivao je neka-

da sve radnike u {trajk kako bi

sprije~ili nepravednu priva-

tizaciju i ste~aj. Sindikalci su

prozivali svoje direktore zbog

ogromnih luksuznih ku}a koje

su preko radni~kih le|a i si-

stematski kradu}i "âjavec#

napravili u Bawoj Luci. Po-

slije silne buke i {trajkova,

koji su odràvani i u krugu fa-

brike, kao i pred zgradama re-

prezentativnih dràvnih in-

stitucija - sindikat je odjed-

nom u}utao.

Ve} dvije godine nijedan

sindikalac iz "âjaveca# nije

se oglasio, iako su ste~ajevi

mnoge radnike ostavili bez po-

sla i egzistencije.

Ni privatizacionih vau~e-

ra se niko ne sje}a, jer kada se

ugasi nada prestaju i sje}awa

na jedno pro{lo vrijeme i ve-

liku fabriku koja je svojim rad-

nicima za wihov trud pruàla

sve - platu, penzijsko i zdrav-

stveno osigurawe, odlazak na

more, u bawu, na planinu... Bi-

lo je dobro svima, a sada blago-

deti fabrike u centru grada

uìvaju samo rijetki sre}nici,

mo`da zato {to su spremni za

pametniji i boqi svijet.

¥ Milka MILUNOVI]

POSLOVNI SISTEM

"

ÂJAVEC" POSLIJE RASPADA

TRANZICIJA UGASILA TELEVIZORE Za kvadrate fabrike, koja je do rata hranila gotovo

~etvrtinu gra|ana Bawe Luke, sada se otimaju privatnici

i otvaraju raznolika preduze}a, fakultete, razna

predstavni{tva.... Danas uspje{no radi jedino

"

Alatnica"

koja zapo{qava 24 radnika

TV U KOLORU

Nostalgija prohujalih

vremena zaustavqa kod stari-

jih gra|ana sje}awe na prvi

"âjav~ev# kolor televizor

sa daqinskim upravqa~em,

proizveden polovinom pro-

{log vijeka. Razlika u odno-

su na "crno-bijeli# svijet sa

TV ekrana, bila je tolika ko-

liko ima boja u spektru, tako

da nije ~udo {to je svako do-

ma}instvo, i radni~ko i funk-

cionersko, moralo imati TV

u koloru. Ovi televizori oti-

{li su u svijet i proslavili

"âjavec#. I pored o{tre

konkurencije sa zapada i isto-

ka, televizori iz "âjaveca#

sa dugmi}ima naprijed poklo-

pqeni dubokom kutijom poza-

di, bili su najprodavaniji u

svijetu. Razlog je jednostavan

- nisu se kvarili. U starim

fabri~kim novinama ostalo

je zabiqeèno da je ~uvena

filmska diva Sofija Loren

imala ovaj televizor! RADNICI

U Sindikatu metalske in-

dustrije i rudarstva tvrde da

je od pet prodatih preduze}a u

ste~aju u "Elektromehanici#,

uporedo sa ste~ajem odràn

proces proizvodwe i trenutno

je zaposleno 125 radnika. Za

500 radnika ovog preduze}a po-

vezan je radni sta` i upla}e-

ne obaveze iz Fonda Vlade Re-

publike Srpske. Od ostalih

preduze}a iz sastava nekada-

{weg "âjaveca# u "Prostor-

noj tehnici# zaposleno je 120

radnika, "Mikroelektroni-

ci# 72 i "Medicinskoj elek-

tronici# 122 radnika.

DUGOVI

Ukupne obaveze nepriva-

tizovanih preduze}a biv{eg

poslovnog sistema "âjavec#

po zavr{nom ra~unu za 2006.

godinu za poreze i doprinose

iznose 9.504.080 maraka, u ~e-

mu su obaveze prema Fondu

PIO 2.981.889 maraka. Prema

informacijama iz Ministar-

stva privrede, energetike i

razvoja, Vlada Republike

Srpske pruà podr{ku pred-

uze}ima biv{eg poslovnog si-

stema "âjavec# kroz odgodu

i reprogram neizmirenih po-

reskih obaveza preduze}a.

\"âjavec" nekad: Gigant biv{e Jugoslavije

\ Postrojewa

"

Alatnice": Primjer uspje{ne privatizacije

(Snimio H. D. BORKOVI])

8. i 9. decembar 2007.NA[E NARAVI

4

Pi{u}i prije ta~no 95

godina o kvalitetu du-

hovnog ìvota u Srbi-

ji, prvi srpski istori~ar re-

ligija Veselin âjkanovi} za-

kqu~io je da "kada se sabere

sve, mi imamo, ne pravu reli-

giju nego sujeverje#.

Pa, ma kako taj âjkanovi-

}ev stav smatrali pretjera-

nim, on u odre|enoj mjeri od-

slikava stawe stvari kako ta-

da, tako i danas nakon skoro

jednog vijeka, smatra profe-

sor beogradskog Bogoslovskog

fakulteta Vladimir Vuka{i-

novi}.

Sujeverje je, dodaje Vuka-

{inovi}, me|u nama. Ima ga u

crkvi i van we. Ova drevna

pratiqa ~ovje~anstva pozna-

ta je po nediskriminatorno-

sti - porobqava qude razli-

~itog nivoa obrazovawa, in-

teligencije, socijalnog po-

rijekla, nacionalnog i reli-

gijskog opredjeqewa - i danas

uzima danak kao {to je to ~i-

nila i tokom proteklih vije-

kova...

"Svako definisawe suje-

vjerja direktno izrasta iz na-

~ina na koji ìvimo i misli-

mo vjeru. Ono je, najkra}e re-

~eno, pogre{na vrsta vjere,

pogre{an na~in vjerovawa,

jedna magijska religioznost.

Religioznost koja pretposta-

vqa iracionalno uvjerewe da

odre|eni objekti i postupci

(ritualne radwe) posebnim

magijskim mo}ima koje posje-

duju ili izazivaju, uti~u na

qudske ìvote. Su{tinska od-

lika ovakvih uvjerewa, a u to-

me je osnovna razlika izme|u

vjere i sujevjerja, po~iva u to-

me da wima li~ni Bog ili ni-

je potreban ili je wegovo pri-

sustvo od sekundarnog zna~aja.

Sujeverje je, zbog toga stati~-

no, a vjera dinami~na... Suje-

verje se oslawa na tehnike nad-

mudrivawa i umilostivqewa,

a vjera sa povjerewem odgova-

ra na Boìje qubavno otkri-

vewe#, pi{e Vuka{inovi}.

I premda ~ovjek nikad ni-

je izgradio dru{tvo koje bi

teret civilizacije podnijelo

bez opijata, ni ustanove koje

bi ga posve li{ile strahova i

strepwi, on je sam ili sa ma-

wim zajednicama neprekidno

tragao za prijekim putevima

do ciqa, nastoje}i da sve {to

ga prepada i onespokojava nad-

mudri ili umilostivi! Tu, u

tim mutnim dubinama psihe je

korijewe sujevjerja.

Hroni~ari su jo{ davno za-

biqeìli da Popovci (seqa-

ni oko hercegova~kog Popo-

vog poqa) sve {to im se u ì-

votu nezgodno dogodi pripi-

suju vilama, xinovskim vjetro-

vima {to duvaju iz kra{ke pe-

}ine Vjetrenice, vje{ticama,

vukodlacima i drugim "ne~a-

stivim duhovima#. Ve}ina ih

prvo "lijek# i savjet traì

kod bajalica, gatara, hoxa... a

praznovjerice i vra~awe, kao

i drugdje po Hercegovini, zo-

vu - ~varovawe.

Popovci za neka lica tvr-

de da su baksuz, da ih ne vaqa

ni u putu sresti, a takvim bak-

suzima smatraju brkatu ènu i

bezbrka ~ovjeka, pa ~esto ve-

le "Bog te sa~uvao brkata èn-

ska i jolpaza mu{ka!#

Vjeruju da i pol budu}eg

djeteta mogu regulisati po

svojoj voqi, pa tvrde "ako se

supru`nici za vrijeme sno{a-

ja smiju za~e}e ènsko dijete,

a ako stisnu zube, bi}e mu-

{ko!#

Ako nekom izraste ~mi~ak

(gnojna bubuqica) na desnom

oku kaù da je u srodstvu sa

ènom koja upravo nosi mu-

{ko dijete, a ako je ~mi~ak na

lijevom oku smatraju da mu je

srodnica "te{ka sa ènskim

djetetom#.

Ako su djeca u~estala, pa

èna ne èli da ubrzo zanese,

onda doji dijete po dvije-tri

godine!

Da bi neko stekao magij-

sku mo} i mogao pomo}i drugi-

ma, mora prvo imati magijsku

palicu ({tap), a do wega }e

sti}i ovako: kad spazi zmiju

koja je uhvatila pticu, uzme

{tap i prvo wime dotakne

zmiju, a zatim pticu. Tako u~i-

ni tri puta, izgovaraju}i: pu-

sti a`dajo pticu! Taj {tap do-

bije neku silnu, tajanstvenu

mo}. Pa ako èna te{ko ra|a,

vele, treba je tim {tapom pre-

krstiti preko le|a, govore}i:

"Pusti ~edo! Boè i sveta Bo-

gorodice, spremi pelene svo-

je, da N. (ime ène) povije ~e-

do svoje! Tako treba u~initi

tri puta i vjeruje se da }e è-

na lak{e roditi.

Kad "nose}a èna# osjeti

u ku}i da je dijete u woj oì-

vjelo smatra se da }e biti mu-

{ko, a ako taj prvi trzaj osje-

ti negdje napoqu - bi}e èn-

sko. U ju`noj Hercegovini, ta-

ko|e, pogleduju kako trudni-

ca ustaje, pa ako se ustaju}i

uhvati za koqena vjeruju da }e

roditi mu{ko dijete, a ako

|ipne lako, bez podupirawa,

kaù da }e biti ènsko!

Sjevernije, oko Gacka i

Nevesiwa, vijekovima su se bi-

le ukorijenile druga~ije suje-

vjerice ili praznovjerice, po-

put: kad èna po~ne ra|ati ne

treba to kazivati ve}em bro-

ju uku}ana, jer {to god vi{e

wih zna, èna }e se s bremenom

teè rastati, a kad èna ro-

di, sve dok prvi san po poro-

du ne odspava ne smije za vatru

prihvatati - jer }e joj dijete

biti zlo i pla~qivo!

Trudna èna u tim krajevi-

ma nije smjela ni u poàr gle-

dati (kad gori ku}a, {tala, po-

jata ili planina) jer se boja-

la da se na djetetu ne pokaù

rane, takozvane "ogorjeline#.

"A ako ovakav poàr gle-

da#, pi{e stari hroni~ar Lu-

ka Gr|i} Bjelokosi}, "treba

da uzme od istog poàra neko-

lika ugqena. Ovako ugqewe

treba ostaviti. Po{to se di-

jete rodi, ako se po wemu po-

kaù kakve ranice, ono ugqe-

vqe treba stu}i i sa mladim

maslom pomije{ati, pa rani-

ce mazati#.

O praznovjericama pri

smrti i poslije smrti me|u

Srbima toliko je "poduka# i

"preporuka# da ne bi stale na

nekoliko ovakvih strana... Is-

prepleten nelagodama, sumwa-

ma, strepwama, strahovima, su-

darima s nepoznatim i neobja-

{wivim, qudski ìvot je od

kolijevke pa do groba proèt

sujevjerjem i nepresu{nom po-

trebom za onim {to kra}im,

prijekim, putem ka sre}i, spo-

koju i smirewu!

Nema oblasti ni etape u

tom ìvotu kroz koju ne pro-

vijava, bez obzira je li rije~

o ra|awu, udaji, ènidbi, zdra-

vqu, {kolovawu, napredova-

wu u poslu, meteorolo{kom

vremenu, qetini, ratu, smrti...

Nije zaobi{lo ~ak ni {tu-

cavicu, pa u jednom zapisu o

woj pi{e: kad kome {tucavi-

ca u~esta, dobro ga je sa ~ijem

iznenaditi, ako je dijete, na

primjer, re}i mu "[to si

ukrao u babe jaje?#

U ovom nepreglednom ra-

sponu nevoqa i posrnu}a eg-

zistira veliki broj pomaga~a

i "spasiteqa# - bijelih mago-

va, ekstrasensa, vidovwaka, re-

gresoterapeuta, proroka, vi-

dovwaka, {amana, astronume-

rologa - odreda samozvanaca,

koji za sebe tvrde da skidaju

crnu magiju, uklawaju ne~iste

sile, iscjequju, prori~u bu-

du}nost, pronalaze izgubqene

osobe, prori~u budu}nost...

I najneobavje{teniji ~i-

talac ovog lista zna da u sva-

kom, pa i najmawem kraju, po-

neka èna "salijeva stravu#

ili navodno posjeduje sposob-

nost van~ulnog "gledawa#.

A kako su samo male ~ovje-

kove brige brbqive, a velike

}ute - o stvarnom kvalitetu

te pomo}i se jako malo zna.

Kao {to se malo zna i o to-

me koliko novinski horosko-

pi vjerno ~itaju budu}nost.

Ali klijenata, o~igledno, ni-

kom ne nedostaje. U to smo se

ve} niz puta uvjerili posje}u-

ju}i u Necvije}u kod Trebi-

wa, kako su nam mnogi rekli,

najve}eg ìvog hercegova~-

kog vidovwaka i

proroka Nikolu

Ninkovi}a.

Srda~an, qu-

bazan, doma}inski

raspoloèn, Nin-

kovi} nam je ~ak

priznao da kod

wega svra}aju i

ugledni politi~a-

ri, ali nikad nije

izrekao nijedno

ime onog ili one

koji su od wega

traìli pomo}.

- Diskrecija je

s moje strane zaga-

rantovana. A oni,

ako ho}e, mogu da

pri~aju jesu li do-

lazili kod mene i

jesam li im pomo-

gao. Neka slobod-

no iznesu i ako

sam pogrije{io! -

kaè Ninkovi},

isti~u}i da je naj-

ve}i hercegova~ki

prorok svih vremena bio Ma-

to Glu{ac i da se takav vi{e

nikad ne}e roditi.

Istraìva~i ove pojave,

{to se redovno protivi uob-

li~ewu, sre}u se i sa jo{ jed-

nom nepremostivom prepre-

kom. Niko im, naime, ne è-

li otkriti karte do kraja,

boje}i se da bi tako mogla

iscuriti ~arobna mo} magi-

je. Bez obzira da li to rade

u Republici Srpskoj ili u

podru~jima Negotinske kra-

jine, ~uvene su "vla{ke magi-

je# - zbog koje se gdjekad de-

{avaju i stravi~na ubistva.

Upravo ovakve tragedije s

vremena na vrijeme podsjete

da snaga predrasude moè

imati snagu ~iwenice. Naà-

lost - i fatalnu posqedicu!

Ali ni u Republici Srpskoj,

gdje pucwave zbog praznovje-

rica nema, niko ne voli da

mu u tom smislu zavirujete u

intimu ili }e vas odbiti po-

vr{nim i mawe va`nim od-

govorima.

Na sre}u, poznati trgovac

kowima iz qubiwskog sela

Dubo~ice Zdravko Novokmet

pristaje da nam ispri~a ne-

{to od onog {ta je vidio i

~uo minulih decenija na sta-

zama i bogazama od Kalino-

vika do Trebiwa.

- Umirawem sela umrlo

je dosta starih ~varovawa -

kaè, ali dio ih je preì-

vio i prenio se u gradove s

novim generacijama, a tamo

su nikla i nova, u skladu s

novim vremenima i na~inom

ìvota...

- A {ta sam slu{ao? Slu-

{ao sam da je utorak najbak-

suzniji dan u sedmici; da su

ponedjeqak, ~etvrtak i subo-

ta dani kad treba zapo~iwa-

ti nove poslove. Nikad se ne

vaqa {i{ati nedjeqom, sri-

jedom, ni kad je neki svetac.

Plani{tari koji gone stoku

na qetwu ispa{u na Zelengo-

ru od ku}a nikad ne kre}u

utorkom i srijedom! Srije-

dom, tako|e, ne vaqa klati

ni prodavati brave, jer ti se

desi neka nesre}a... Na pla-

ninama se jo{ odràlo ono

staro vjerovawe da ima qudi

zlih o~iju, pa ako stopanica

siri mlijeko, a takva joj oso-

ba do|e u goste, ona odmah

prekine s poslom!

U svatovima i daqe vaì

ono, kad te neko pozove,

okreni ne{to naopako, ma-

kar ~arapu ili xepno ogle-

dalce, da bi mladencima kre-

nulo po dobru... Za mene kao

sto~ara i trgovca kowima i

sada je jako va`no pravilo:

kupcu prodaj kravu, ali mu

ne daj uè, jer }e ti poslije

lo{e krenuti! Isto tako,

prodaj kowa, ali ne daj oglav.

[kolska djeca u gradovi-

ma i ovi kladioni~ari i

igra~i lotoa vjeruju u sre}-

ne brojeve, pa onda samim tim

znaju i koji su im nesre}ni...

I tako daqe, i tako daqe,

ali vidim svak se ne~eg dr-

ì.

Prije je, nastavqa Novok-

met, u svim selima kud je pro-

lazio bilo gatara. Najvi{e

u Bor~u kod Uloga. Gledale

su u kafeni toz, u grah, u

dlan, salijevale stravu, pra-

vile u~ine i ko zna {ta jo{.

Danas ih je mawe ili su se

mo`da boqe prikrile, ali

nemogu}e je da ih je posve ne-

stalo. Obi~an svijet bi vo-

lio da moè makar malo za-

viriti u ono {to nosi sutra-

{wi sat i sutra{wi dan. A

dok je ovih drugih, bi}e i

ovih prvih.

Odvajkad je to tako. I kod

Srba, i u svijetu. I prije,

kad je ono âjkanovi} zapi-

sao, i danas, skoro vijek ka-

snije, kad "Ladno pivo# pje-

va "Ni{ta vi{e nije sveto,

sve je samo bruto ili neto#.

Neko je vjerovao i vjeru-

je da mu sre}u donosi djete-

lina sa ~etiri lista, neko -

nov~i} ba~en preko ramena

u rimsku fontanu, neko - zvi-

jezda padalica...

Napokon, i va{ novinar

se sje}a posqedweg leta avi-

onom u Skandinaviju: u avi-

onu tamo{we kompanije ni-

jedno sjedi{te nije bilo

obiqeèno brojem 13. Suje-

vjerni se, eto, i tamo. I u

Skandinaviji drè za tu ~i-

wenicu, a kompanija, narav-

no - za bruto i neto.

¥ Tekst i snimci

@arko JAWI]

GATA^KA VJEROVAWA

Stare Ga~anke govorahu: trudna èna neka dade onoj èni

koja nema djece kroz plot tri puta po zalogaj mesa iz usta u us-

ta, pa }e i ona druga zatrudweti. A po{to su i oni vi{e ~e-

znuli za mu{kim nego za ènskim potomcima, u no}i kad bi

svodili mladence u sobu, prethodno bi pustili mu{ko dijete

da im se povaqa po posteqi, vjeruju}i da }e nevjesta poslije

ra|ati samo sinove!

Ako pak dijete ne moè za dugo da progovori u ku}i bi na-

legli koko{ku. Kad ona izvede pili}e, zorno bi pazili kad }e

koji pilin (pjev~i}) prvi propjevati. Uku}anin koji to prvi

~uje uzimao bi dijete u naru~je i tri puta ponavqao "Propje-

vaj pijev~e, progovori nijem~e!# vjeruju}i da mu je pomogao.

SUJEVJERJE ME\U SRBIMA

Sujevjerje je drevna pratiqa ~ovje~anstva poznata jer

porobqava qude razli~itog nivoa obrazovawa,

inteligencije, socijalnog porijekla, nacionalnog

i religijskog opredjeqewa. I danas ta pratiqa uzima

danak kao {to je to ~inila i tokom proteklih vijekova

STISNI ZUBE AKO HO]E[ MU[KO!

Zdravko Novokmet: Kravu

prodaj, uzde ne daj

Vidovwak Nikola Ninkovi}: Dolazili mu

i ugledni politi~ari

8. i 9. decembar 2007. PUTOPIS

5

Glavni grad Finske, Hel-

sinki, jedan je od najmo-

dernijih i kulturno naj-

naprednijih gradova Evrope. I

pored toga, ova Finska prije-

stonica zadràla je sve poseb-

nosti svoje pro{losti duge go-

tovo pet vijekova...

Helsinki je 1550. godine

osnovao kraq Gustav od [ved-

ske, kojoj je Finska vijekovima

pripadala, ta~nije do progla-

{ewa nezavisnosti 1917. godine.

Grad sa oko pola miliona

stanovnika umnogome se razli-

kuje od drugih skandinavskih

gradova, a po stilu i izgledu

bliì je ve}im gradovima is-

to~ne Evrope.

Helsinki je smje{ten na vr-

hu poluostrva, a okruèn je ar-

hipelagom koji ~ini 315 malih

ostrva. Na wegov nagli razvoj

uticale su velike kom{ije - tr-

gova~ka sredi{ta Stokholm i

Moskva. Da su se u wemu srele

mnoge kulture govori i poda-

tak da ovdje danas postoji 145

nacionalnosti.

Grad je 1808. uni{ten u ra-

zaraju}em poàru, {to je ozna-

~ilo novu gradwu Helsinkija i

to u stilu dostojnom jedne pri-

jestonice. Izgradwu Helsinki-

ja vodili su Finac Johan Al-

breht Eren{trom i wema~ki

arhitekta Karl Ludvig Engel,

koji su mu dali monumentalni,

kraqevski centar.

Zahvaquju}i wima, ovaj pre-

lijepi grad, okruèn mno{tvom

brda, krase {iroke, ~iste ave-

nije i zgrade obavijene arhi-

tektonskim skladom od gotike

do savremenog stila. Sve {to je

izgra|eno u Helsinkiju nevjero-

vatno je skladno sa prirodom,

brojnim parkovima, u kojima ni-

je rijetkost nai}i na vjeverice

i fazane. Dodatnu ~ar srcu ovog

grada daje i o{tar, nezaga|en

vazduh i jasno plave balti~ke

vode, koje ga okruùju. Prosje~-

na godi{wa temperatura u Hel-

sinkiju je, za nas prohladnih,

{est stepeni. Me|utim, dobro-

do{lica je kod onda{weg na-

roda vi{e nego topla.

Turisti obi~no govore ka-

ko Finci znaju da ugriju srce,

zbog ~ega je ova zemqa posqed-

wih godina u vrhu liste najpo-

sje}enijih krajeva Evrope.

Finska je jedna od rijetkih

zemaqa, koja se moè pohvali-

ti visokim stepe-

nom demokratije,

od zavr{etka Pr-

vog svjetskog rata

do danas. Infrastruk-

tura je izuzetno funk-

cionalna, korupcije

gotovo da i nema, a na

obrazovawu Fincima

mnogi treba da poza-

vide.

Helsinki se moè

pohvaliti najboqim si-

stemom prevoza u Evro-

pi, a grad je tako sklad-

no izgra|en da se moè

lako obilaziti pje{i-

ce i biciklima.

Ulice Helsinkija su

ìve, vedre, naro~ito

qeti. Tada sve vr-

vi od {eta~a. No-

}u je tempo ìvo-

ta jo{ brì, ~e-

mu doprinosi

mno{tvo pabova

i klubova, besplatnih

rok koncerata na otvo-

renom, mno{tvo kultur-

nih i zabavnih sadràja.

Restorana ima na

pretek, prema nekim po-

dacima grad ima vi{e od

800 restorana, a hrana nije ta-

ko jeftina, ali je raznovrsna.

Nacionalna kuhiwa dovedena

je do savr{enstva, a brojni spe-

cijaliteti odu{evqavaju i naj-

zahtjevnije gurmane.

Na jelovniku je naj~e{}e ri-

ba, {to nije ~udo, s obzirom na

hiqade jezera i morsku obalu.

Svako godi{we doba u Fin-

skoj ima svojih ~ari. Proqe}e

je neopisivo lijepo, jer topqe-

we snijega poslije duge zime,

vra}a osmijeh na lica svim sta-

novnicima. ̂ esta je slika kupa-

wa u polu zale|enim jezerima,

{to najavquje toplije dane.

Qeto je u Helsinkiju, ali i

u cijeloj Finskoj, magi~no. Da-

ni su duga~ki, puni svjetla. Na-

ime, u Helsinkiju i nekim ju-

`nim dijelovima Finske, neja-

san sumrak se spu{ta tek neko-

liko sati poslije pono}i, pa

spavawe niko ne pada na pamet.

U to vrijeme u Finskoj se odr-

àva najvi{e

festivala, od

kojih je najpo-

znatiji festi-

val sambe i ok-

tobarski fe-

stival haringe.

Turistima

su qeti na ras-

polagawu male

ku}ice na oba-

li mora, ali i

luksuzne vile,

koje gotovo ni-

kad nisu pra-

zne. Temperatu-

ra qeti dosti-

è i 30 stepe-

ni Celzijusa.

Kakvi su

prelijepi par-

kovi u jesen,

suvi{no je i

govoriti. Bez-

broj boja obasjanih jesewim sun-

cem, slika je koja se do kraja

ìvota ureè svim gostima ko-

ji tad kro~e u Helsinki.

Zimi je Helsinki omiqen

qubiteqima klizawa, skijawa,

pecawa u zale|enim jezerima,

vo`we saonicama...

Za vrijeme Drugog svjetskog

rata Helsinki je bombardovan

iz vazduha, ali nije pretrpio

ve}a razarawa, na sre}u svih

onih koji su ga upoznali kao

jedan od najqep{ih gradova

Evrope...

¥ Pripremila

Danijela VIDOVI]

HELSINKI, PONOS FINSKE I CIJELE EVROPE

Svako godi{we doba u Finskoj ima svojih ~ari.

Proqe}e je neopisivo lijepo. Topqewe snijega poslije

duge zime, vra}a osmijeh na lica svim stanovnicima.

êsta je slika kupawa u poluzale|enim jezerima, {to

najavquje toplije dane

GRA\EVINE

Dvadesetih godina pro-

{log vijeka, Helsinki biqe-

ì nagli razvoj. Po~iwe iz-

gradwa nekih od najva`nijih

gra|evina u ovom gradu, kakav

je Olimpijski stadion zavr-

{en 1938. godine. Zbog Dru-

gog svetskog rata, Olimpij-

ske igre odràne su u Helsin-

kiju tek 1952. godine.

Me|u najzna~ajnijim gra-

|evinama je i pravoslavna Us-

penska crkva, najve}a u zapad-

noj Evropi, dovr{ena 1868.

godine. Senatski trg, impre-

sivna luteranska katedrala,

Univerzitet i palata vlade,

predsjedni~ka palata, Grad-

ska vije}nica... nezaobilazne

su gra|evine svim turistima.

EVROPSKA UNIJA

Finska je 1995. godine

postala ~lanice Evropske

unije, kada za wu po~iwe no-

va razvojna era. To je ozna-

~ilo i novi ìvot za glav-

ni grad Helsinki. Kada je

proslavqao svoj 450. ro|en-

dan, 2000. godine, Helsinki

je progla{en jednim od de-

vet evropskih gradova kul-

ture.

PET VIJEKOVA PRO[LOSTI

8. i 9. decembar 2007.@IVOT

6

Iu vrijeme uti-

rawa puta u

komunizam i

dru{tvo socijalne

pravde i jednakosti

bilo je me{etara ko-

jima je polazilo za

rukom da iskoriste

poro|ajne muke rad-

ni~kog samoupravqa-

wa i prevrtqivog

morala wegovih ute-

meqiva~a.

Istina, bilo ih je daleko

mawe nego {to ih ima danas

kada sa istim zanosom i samo-

prijegorom utiremo put u ka-

pitalizam i ulazak u evroa-

tlantske integracije.

Ali, ruku na srce, bilo ih

je i u Titovo doba. Nije da ih

nije bilo. U svim slojevima

dru{tva. Od nedodirqivih

partija{a u eteri~nim vrho-

vima vlasti, do radnika samo-

upravqa~a.

Govorilo se da je i Drago-

slav - Drago [ipovac bio je-

dan od wih. Dodu{e, nièra-

zrednog kalibra i dosta

skromnijih ambicija od onda-

{wih prete~a dana{wih taj-

kuna.

Bio je zaposlen u kqu~koj

pilani, rasadniku partijskih

kadrova onog vremena. U pro-

izvodwu je prekomandovan na-

kon {to je havarisao nekoli-

ko automobila direkcije pred-

uze}a.

Malo ko je znao {ta mu je

bilo u opisu novog radnog

mjesta. Niko se nije ni usu-

dio da pita. Jer, Drago je bio

sin velikog tate. A {aputa-

lo se da je {urovao i sa eg-

zorcistima Udbe. Bio je zna-

~ajna li~nost. Svi su mu, od

poslovo|e do direktora, kao

sinu "spomeni~ara#, gledali

kroz prste. A po prirodi je

bio agresivan, prgav i pri-

jeke naravi {to mu je dodat-

no oja~alo pozicije u pred-

uze}u.

Kwiga mu se ve} od prvog

razreda ogadila. Tukao je vr-

{wake, provocirao u~iteqi-

cu Julijanu, bjeào sa nastave.

Da mu nisu gledali kroz prste

ko zna da li bi zavr{io i ma-

lu maturu. A da je kojim slu-

~ajem zavr{io gimnaziju u ko-

ju je bio po{ao, bog zna dokle

bi dogurao.

A u ono vrijeme nije se

tek tako mogla zavr{iti

gimnazija, ekonomska ili ma-

{inska {kola. Gra|evinsku

da i ne pomiwemo. Teè ih je,

tvrde onda{wi |aci, bilo

zavr{iti nego danas magi-

strirati.

U plavom mantilu i sa

kombinirkama u ruci [i-

povac se poput pauna kla-

tio krugom pilane. Sa "Ko-

munistom# pod desnom mi-

{kom i slikom "vo|e i u~i-

teqa# na pole|ini xepnog

ogledala.

Pozama{ne akontacije

za slu`bena putovawa ni-

kad nije pravdao, a pozajmi-

ce koje je uzimao iz blagaj-

ne preduze}a nikada nije

vra}ao. Svi ti "nesta{lu-

ci# nisu bili smetwa da kao

momak dobije dvosoban stan

i bude biran u radni~ki sa-

vjet i druge organe samou-

pravqawa.

Dolazio je i odlazio s po-

sla kad je htio. Dangubio je u

restoranu dru{tvene ishra-

ne i ~esto se opijao. Ali za-

to, na partijskim i sindikal-

nim sastancima, od wega ni-

ko nije mogao do}i do rije-

~i. Urlao je, zakliwao se u

Tita i Partiju, bratstvo i

jedinstvo i kritikovao pro-

tivnike socijali-

sti~kog samoupra-

vqawa.

Dok je rezana gra-

|a imala pro|u i dok

je pilana dobro po-

slovala imao je do-

sta solidnu platu.

Me|u najboqim. Ali

to nije dugo potraja-

lo. Nastupila je kri-

za. Plate su po~ele

kasniti, a inflacija

je brzo zakucala na vrata.

Jednom dok je sjedio u za-

dimqenoj "[i{i# i sa dru-

{tvom ispijao {esti "zve-

~ak# povede se pri~a o penzi-

jama. Polupijano dru{tvo

konstatova da se vi{e ispla-

ti oti}i u invalidsku penzi-

ju nego rintati po cijeli dan.

Pomiwan je neki Hidajet Ku-

lenovi} koji je, iako kao od

brda odvaqen, preko svojih

veza isposlovao invalidsku

penziju.

- Te penzije su ve}e od pla-

ta. Samo treba imati debele

veze i ono {to obi~no ide uz

to da te proglase stopostot-

nim invalidom - ponavqao je

neki Belaji}.

[ipovcu se dopade pri~a.

Za{to svaki dan da ide na po-

sao i rinta~i kad se i od in-

validske penzije moè lijepo

ìvjeti. I preko tatinih par-

tizanskih i svojih veza uspio

je u Bawoj Luci dobiti papi-

re da je sto odsto nesposoban

za bilo kakav umni i fizi~-

ki posao. Malte ne da je lud.

Ubrzo mu je stiglo i rje{ewe,

a zatim i penzija. Bilo mu je

tek 37 godina. Bio je ponosan

na sebe.

Od tada je nastavio da pi-

je i "bistri# politiku po

kqu~kim birtijama. Najvi{e

je svra}ao u "Korzo# koji je

drào wegov drugar Milutin

Baji}. Ni taj Baji} nije pre-

zirao alkohol. A patio je od

nesanice i mamurluka. Posta-

li su nerazdvojni.

Znaju}i da Milutin ne

moè da spava Drago bi ga

trznuo telefonom oko ~eti-

ri ujutro i spustio slu{a-

licu. Milutin bi to jedva

do~ekao i odmah bi str~ao u

lokal. Istog trenutka bi se

pojavio i Drago. Otkqu~a-

vao mu je vrata i po~iwali

bi piti do~ekuju}i prve pi-

jetlove.

I tako su lumpovali ne-

koliko godina.

Ali penziju su po~ele ta-

witi, a plate rasti. U pila-

ni su radnici ponovo po~eli

zadovoqno trqati ruke. Dra-

go se na{ao u nedoumici. [ta

da radi?

Onda je veleumno zakqu-

~io da bi bilo profitabil-

nije da ponovo radi. Poteè

stare veze i nov~anik i od

qekarske komisije dobi uvje-

rewe da je zdrav ko drijen.

I ponovo u krug pilane. Sa

"Komunistom# pod desnom

mi{kom i "Pismom# druga

Tita u xepu plavog mantila.

Ta wegova strategija bila je

udba{ka tekovina. Ponovo

je postao moralni ~ista~ i

onaj stari borac za radni~-

ka prava.

Kad se neko ipak odva-

ìo da ga upita kako je us-

pio, odbrusio mu je "Budi

mu{ko pa upitaj Iliju Vra-

we{evi}a kako je dobio

"Partizansku spomenicu

1941. godine# kad je posli-

je rata sluìo JNA. Kad ti

on kaè, onda }u ti i ja re-

}i kako sam dobio pa, naà-

lost, izgubio invalidsku

penziju#. ¥

POGLED UNAZAD

Sin velikog tate

Pi{e Gojko

DAKI]

Uìce je, sigurno, jedini

grad na prostorima biv-

{e Jugoslavije u kojem

qudi ~uvaju dva velika bronza-

na spomenika biv{em mar{alu

i dugogodi{wem predsjedniku

SFRJ Josipu Brozu Titu.

Rije~ je o zna~ajnim djelima

akademskih vajara Augustin Au-

gustin~i}a i Frana Kr{ani}a.

Kr{ani}evo umjetni~ko

djelo nalazi se trenutno u dvo-

ri{tu Narodnog muzeja u Uì-

cu, na ulazu u podzemne tunele

partizanske fabrike oru`ja

za vrijeme Uì~ke republike.

Augustin~i}ev Tito, s druge

strane, jedva se vidi od raznih

vrsta otpada u hali Preduze-

}a za sakupqawe sekundarnih

sirovina "Sinma# u Uìcu. Da

bi druga Tita {to dostojnije

do~ekali u Rudom, u poznatom

gradu Prve proleterske na-

rodnooslobodila~ke brigade

1971. godine, tada{we komu-

nisti~ke vlasti su, naredile

da se napravi odlivak Augu-

stin~i}evog bronzanog Josi-

pa Broza, koji se nalazi u Ku-

mrovcu, i postavi u Muzej ove

proslavqene partizanske bri-

gade.

Spomenik je postavqen u

Dom Prve proleterske briga-

de, odnosno u wegov muzej gdje

je bio sve do 1992. godine.

Tada{wi predsjednik ove

male op{tine Vojislav Topa-

lovi} prisje}a se da mu se oso-

bqe muzeja, prve ratne godi-

ne, poàlilo da nema novca za

plate jer biv{a JNA, koja je

odràvala muzejsku postavku,

ne donira vi{e sredstva za ovu

namjenu.

- Pitao sam ih imaju li {ta

vrijedno da prodaju, a oni su re-

kli da imaju samo bronzani spo-

menik Josipu Brozu. I tako su

jednog dana spomenik iznijeli

iz muzeja, i u vrijeme op{te

ratne euforije, postavili ga

na volovsku zapregu i odvezli

do Priboja u Srbiji. Tamo je

spomenik, teàk 400 kilograma,

prodat preduze}u "Sinma# za

neke mizerne pare - pri~a To-

palovi}.

Tako je bronzani Tito oti-

{ao iz grada Prve proleter-

ske brigade u kome je u wenu

~ast ostao i muzej sa postav-

kom ali i spomenik na grad-

skom trgu.

Uprava "Sinme# Titov

spomenik prevozi u centralu

u Uìce i smje{ta ga u jedan

od magacina sa ostalim otpa-

dom.

- Taj magacin ubrzo posta-

je mjesto gdje se lageruju spome-

nici iz vremena komunisti~ke

vladavine. Za Titom stiù i bi-

ste wegovih saboraca Mo{e Pi-

jade, Kardeqa, pa likovi sa be-

ogradske Konferencije nesvr-

stanih... - pri~a biv{i direk-

tor "Sinme# Vu~ko Pe}inar.

Poznati spomenik drugu Ti-

tu postaje ubrzo interesantan

potencijalnim kupcima.

- Najzainteresovaniji i naj-

uporniji bio je unuk Josipa Bro-

za Jo{ka Broz, sin @arka Bro-

za. On je dolazio vi{e puta jer je

èlio da napravi kolekciju spo-

menika svog djeda - prisje}a se

Pe}inar.

Upravi tada{weg uì~kog

otpada nije ni bilo stalo da

proda ovaj spomenik podiù}i

mu stalno cijenu da bi odbila

kupca. Posledwa cijena bron-

zane figure te{ke 400 kilo-

grama bila je 50 hiqada evra.

Jo{ka se naqutio i zauvijek

oti{ao iz Uìca.

U to vrijeme kao potenci-

jalni kupac pojavio se i jedan

ameri~ki biznismen koji je nu-

dio hrpu zelenih nov~anica da

bi se do~epao spomenika veli-

kom dràvniku. Uì~ani su bi-

li nepopustqivi.

Nekada Titovo, a sad samo

Uìce, ~uva jo{ jednu uspome-

nu na biv{eg predsjednika Ju-

goslavije. To je statua Josipa

Broza u mar{alskom {iwelu,

visoka ~etiri metra i te{ka

1,5 tona. Ovo autorsko djelo

Frana Kr{ani}a krasilo je Trg

partizana u Uìcu od 1961. do

1991. godine. Biv{i direktor

Narodnog muzeja u Uìcu Dra-

gi{a Milosavqevi} pri~a da

su tada{we vlasti naprasno od-

lu~ile da se spomenik Titu sa

trga dislocira.

Dovezena je velika dizali-

ca, varioci su "otka~ili# spo-

menik od postoqa i on je po-

dignut na kamion i prevezen u

krug Narodnog muzeja. Masa je

mahala Titu dok je sa trga od-

voèn u istoriju.

- Spomenik se nije jo{ bio

ni u~vrstio pored zgrade Muze-

ja, a ve} se javio kupac iz We-

ma~ke koji je èlio da ga otku-

pi za svoj privatni park, kako

je rekao, isto~noevropskih dik-

tatora u koji je htio da posta-

vi i Broza“ - pri~a Milosa-

vqevi}.

On napomiwe da uprava mu-

zeja nije htjela da trguje jer je

u pitawu spomenik, a ne Broz.

- Mislio sam da ne prodaje-

mo spomenik koji podsje}a na

na{u istoriju, kulturu i isto-

rijsko nasle|e - kaè Milosa-

vqevi}.

Kupci bronzane Titove fi-

gure i daqe su opsjedali grad na

]etiwi.

- Navrzao nam se neki Ame-

rikanac koji je mislio da se sve

novcem moè kupiti. Poslije

tre}e rakije pita "Po{to Ti-

to?# Kaèm mu da nema toliko

para. On }e "Imam, imam ~e-

kove#. Velim mu da ~ekovi ne

vrijede u na{oj dràvi. A bi-

la je tada 1995. godina, vrije-

me èstokih sankcija prema

Srbiji. I tako Amer sa svojim

~ekovima ode ne shvataju}i da

neko ne}e wegov novac, a nema

svoj - s gor~inom govori Dra-

gi{a.

Prije dvije godine za bron-

zanog Tita iz magacina uì~-

ke "Sinme# interesovali su se

i Crnogorci koji su ̀ eqeli da

ga postave na Cetiwe. Trgovi-

na ni ovaj put nije uspjela.

Polemike o tome {ta }e se

uraditi sa Titovim spomeni-

cima me|u Uì~anima traju

vi{e od 15 godina.

Udruèwe boraca NOR-a

zahtijevalo je, vi{e puta, da se

Kr{ani}ev Tito vrati na cen-

tralni gradski trg, na ono mje-

sto odakle je i odnesen. Drugi su,

opet, da se oba spomenika pro-

daju. Na betonskom zidu kod Na-

rodnog muzeja osvanuo je jednog

jutra grafit "Druè Tito, bela

lica, kad }e{ i}i iz Uìca#.

¥ Radoje TASI]

U@ICE ÛVA DVA BRONZANA SPOMENIKA BIV[EM MAR[ALU

TITO NIJE NA PRODAJUNajzainteresovaniji i najuporniji kupac bio je unuk Josipa

Broza Jo{ka Broz, sin @arka Broza. On je dolazio vi{e puta

jer je èlio da napravi kolekciju spomenika svog djeda

\Dragi{a Milosavqevi}: Nijemac htio Tita za

privatnu kolekciju

\Jo{ka Broz: êsto obilazio djedov spomenik

\Premje{tawe spomenika: Sa trga u magacin

TURISTI^KA ATRAKCIJA

Prije nekoliko godina Republi~ki odbor SUBNOR-a Sr-

bije uputio je zvani~an zahtjev Skup{tini op{tine Uìce da

se Titov spomenik iz kruga muzeja vrati na gradski trg. Prema

rije~ima predsjednika SUBNOR-a za Zlatiborski okrug Mi}e

Misailovi}a zahtjev je obnavqan vi{e puta, a starim borcima

se priduìlo i 17 istori~ara, novinara publicista i narodnih

heroja iz Srbije.

- Prava je {teta {to se zahtevu jo{ nije udovoqilo, jer ako

ni{ta drugo, spomenik na trgu bio bi prava turisti~ka atrak-

cija - kaè Misailovi}.

8. i 9. decembar 2007. MERIDIJANI

7

Qekari specijalizovane

bolnice za lije~ewe

opekotina u Va{ingto-

nu bore se za ìvot mladog Le-

skov~anina Vladimira \or|e-

vi}a (26) koji je neo~ekivano

stradao prilikom ga{ewa poà-

ra u restoranu "Dobri momci# u

glavnom gradu SAD, pi{e Tanjug.

Zahvaquju}i li~noj smjelosti i

zadivquju}em po`rtvovawu, \or-

|evi} je uspio da sprije~i {ire-

we vatrene stihije u lokalu u ko-

jem se u tom ~asu nalazilo vi{e

od 30 gostiju. O wegovom podvi-

gu va{ingtonska javna glasila

objavila su zapaène tekstove, a

lokalne televizijske stanice su

informaciju plasirale u udar-

nim terminima. Naàlost, Vla-

dimir \or|evi} je tom prili-

kom zadobio opekotine najvi{eg

stepena. Vatra mu je bukvalno

sprìla koù po ~itavom tije-

lu. Wegovo zdravstveno stawe je

opisano kao sloèno i te{ko.

Do sada je obavqeno nekoliko

hirur{kih zahvata kako bi se

o{te}eno tkivo odstranilo. Ta-

ko|e se obavqaju pripreme za

transplantaciju koè.

- Moj brat Vladimir se bar

zasad uspje{no oporavqa. Qeka-

ri su optimisti. Povrede su vr-

lo te{ke. Lije~ewe }e duè po-

trajati. U stalnoj smo telefon-

skoj vezi s majkom i ocem. Oni su

otputovali u Va{ington nepo-

sredno po{to smo obavije{teni

o nesre}i koju je doìvio moj

brat - izjavila je dopisniku Tan-

juga u Leskovcu vidno uznemire-

na i zabrinuta Vladimirova se-

stra, Nada \or|evi}.

Tro{kovi lije~ewa su, kako

je objasnila, vrlo visoki, a fi-

nansijske mogu}nosti porodice

\or|evi} vi{e nego skromne.

Ona precizira da su, po savjetu

rodbine i prijateqa, otvorili

ìro ra~un na koji se mogu upla-

titi prilozi za lije~ewe strada-

log Vladimira. Broj ra~una gla-

si: 180-1501976661002-74, Alfa

banka, Leskovac (Marica \or-

|evi}),ili 205-1001549443703-09,

Komercijalna banka, Leskovac

(Predrag \or|evi}). Poàr se

dogodio 3. novembra. U kasnim

ve~erwim satima, u taj objekat je

u{ao jedan Rumun. Pona{ao se

silexijski i ubrzo po~eo da pra-

vi nered. Na to ga je upozorio

Vladimir \or|evi} koji je radio

u restoranu kao menaxer.

Neugodni gost je tada, uz pri-

jetwe, napustio restoran, ali se

brzo vratio - s pove}om posudom

benzina u rukama!

- Bilo je pred kraj radnog vre-

mena. Nezvani gost je po~eo da

prosipa benzin po restoranu.

Vladimir ga je {~epao za ruke ne

bi li ga sprije~io. Na to je Ru-

mun bijesno posuo Vladimira

benzinom, a zatim je kresnuo upa-

qa~ - pri~a Nada.

Buknula je vatra, me|u gosti-

ma je nastala panika. Vladimir,

iako pretvoren u ̀ ivu buktiwu,

ulagao je nadqudske napore da bi

sprije~io {irewe plamene sti-

hije i za{titio goste. Vladimir

je s te{kim opekotinama preba-

~en u jednu specija-

lizovanu bolnicu u

Va{ingtonu.

- S roditeqima

sam u svakodnevnoj

telefonskoj vezi.

Oni su uz Vladimi-

ra. Veoma su zabri-

nuti za wegovo sta-

we. Nadamo se do-

brom ishodu - izja-

vili je Nada \or-

|evi}.

Vladimir je

prije tri godine us-

pje{no zavr{io Vi-

{u ekonomsku {ko-

lu u Leskovcu, a

marta 2005. godine

je, posredstvom jed-

ne agencije iz Kwa-

èvca, otputovao u

SAD i zaposlio se

u Va{ingtonu.

Najprije je radio kao spasilac

na jednom bazenu za kupawe, a po-

tom se upisao na studije, finan-

siraju}i se radom na bazenu. Ra-

dio je i u jednoj agenciji za ne-

kretnine. ¥

PODVIG MLADI]A IZ LESKOVCA U VA[INGTONSKOM RESTORANU

HRABRO[]U ZA[TITIO GOSTEU objekat u kome je radio Vladimir \or|evi}, u{ao

Rumun koji se silexijski pona{ao. Neugodni gost

napustio restoran, ali se brzo vratio s pove}om

posudom benzina u rukama. Iako pretvoren u buktiwu,

Leskov~anin sprije~io ve}e posqedice

Vladimir \or|evi}: Nadqudski

napori

Odmalena je Smederevka Ka-

tarina Brki} (31) op~i-

wena bojama. Dok su djeca

wenog uzrasta `vrqala po tape-

tama, Katarina je smi{qeno osli-

kavala zidove, pi{e Beta. Kada je

otkrila tajne i savladala slikar-

ske vje{tine, zidovi su postali

pretijesni. Prvo je oslikala ka-

binu o~evog kamiona, zatim i ka-

binu ujakovog kamiona. Dok su we-

ne vr{wakiwe hitale u vrti},

Katarini je bila primamqivija

o~eva garaà. Ku}a joj se ubrzo

napunila kamionxijama: svi su

htjeli da ukrase svoje krstarice.

- Problem je {to je grad ma-

li i svi me znaju. Niko ne haje

{to ìvim od toga, svi ho}e ne-

{to xabe. Druga je stvar {to ja to

radim zato {to volim - kaè Ka-

tarina.

Poku{ala je da objasni, pri-

je svega kamionxijama, da }e im

"u~initi cijenu#, dijelom zato

{to je sentimentalna prema o~e-

vim i ujakovim kolegama, dije-

lom i zato {to evropsku cijenu

ne mogu da plate. Zavisno od to-

ga {ta èle da pokazuju drumo-

vima Evrope, na kom dijelu ka-

miona i kojim bojama, cijena bi

bila oko 3.000 evra. U Francu-

skoj, kaè Katarina, oslikava-

we kabine kamiona najmawe ko-

{ta 17.000 evra. Katarina je

oslikala motocikle. Rado se sje-

}a "starijeg mu{karca#koji se

dovezao, provjerio da li je na

pravoj adresi, ostavio motor,

kqu~eve, saobra}ajnu dozvolu,

rekao {ta ho}e da mu se nasli-

ka i dodao: "Ako zna{ da vo-

zi{ - vozi, kad zavr{i{ sli-

ku javi mi#. Nije pitao za ci-

jenu. U Smederevu je uradila

desetak murala, a najupadqi-

viji je, za sada, na fasadi mo-

to kluba Street Fighter: 60 kva-

dratnih metara. Katarina je

taj mural slikala tokom av-

gusta, no}u.

Qeto je bilo vrelo i neiz-

drìvo, qudi nisu mogli da spa-

vaju i cijeli grad bio je na uli-

cama. Katarina je radila pod re-

flektorima i nije imala vreme-

na za razgovore sa radoznalcima

koji su svake no}i bili sve broj-

niji. Na miru je mogla da radi sa-

mo od tri izjutra do, najkasnije,

{est sati kada nije bilo prola-

znika.

- Va`no mi je da slikam, ne

i na ~emu - kaè ona. Smedere-

vo je, nagla{ava, sumoran grad.

- Pogledajte te mra~ne fa-

sade: treba ih oslikati, kori-

stiti jarke boje, razveseliti

qude i prostor u kome ìve.

Smederevu nedostaje optimi-

zam, duh, ìvost, boja - kaè

Katarina koja slika na svemu

{to joj se na|e pod rukom.

Osim murala, oslikava sta-

klo, kompakt diskove, vaskr-

{wa jaja, ramove za slike, pa-

tike, pertle ali i torte, bojler

u kupatilu, paw u dvori{tu, be-

tonsku stazu. Majka pe~e kore,

a Katarina im odre|uje oblik.

Prvu tortu oslikala je za ~e-

tvorogodi{wu sestru, ali goto-

vo da niko, sem uku}ana, nije

vjerovao da je poslastica Ka-

tarinino prvo djelo: Sweàna

na torti bila je visoka dva me-

tra, ~ak su i patuqci nadma-

{ili visinu slavqenice.

- Kada se pro~ulo da ra-

dim torte i da mogu sve {to

se zamisli da napravim, qudi

su po~eli da dolaze da sam je-

dva uspijevala svima da udovo-

qim - kaè Katarina. Ona je

samouka. Nema slikarskog ob-

razovawa, ni posebne sprave

za oblikovawe, sem noà ko-

jim se sluì od djetiwstva i

u posqedwe vrijeme vazdu{ne

~etke, prikqu~ene na kompre-

sor. ¥

KATARINA BRKI], TALENTOVANA SMEDEREVKA

@IVOT OSLIKAN BOJAMA

@iteqi ju`nosibirskog

sela Huram{a ve} neko-

liko decenija ìve u

skladu sa [ekspirovim stihom

iz komedije "Kako vam drago#

ili: "Cijeli svijet teatar, a qu-

di u wemu glumci#, s tom razli-

kom {to u Huram{u nisu ba{

svi glumci: polovina je angaò-

vana u predstavama mjesnog pozo-

ri{ta, a polovina je publika!

Na prvi pogled se ne moè ni-

{ta primijetiti {to bi selo

Huram{a u Ivolginskom rejonu

ruskog autonomnog okruga Bur-

jatije razlikovalo od ostalih

sibirskih sela, pi{e Tanjug.No,

~im po~ne razgovor sa seqaci-

ma jasno je da se wihov ìvot

davno pretvorio u pozori{te, u

bukvalnom smislu rije~i, a ì-

teqi se podijelili na glumce i

pozori{nu publiku. Jedan od

ìteqa Huram{e odavno igra

dvostruku ulogu.Tamara Sanì-

jeva je baka {estoro unu~adi. U

svojoj pozori{noj karijeri

ostvarila je desetak glavnih i

epizodnih uloga u dramama i ko-

medijama. U Kilberinskom te-

atru, kako se zove glavna pozo-

ri{na ku}a sela, Tamara je

ostvarila svoj davna{wi san.

- To mi je hobi - kaè Tama-

ra, glumica Kilberinskog na-

rodnog teatra i dodaje "da je u

mladosti ̀ eqela da postane glu-

mica, ali da nije uspjela#.

îm zavr{i doma}e obave-

ze, Tamara hita u pozori{te na

probu. Poslije poàra u Domu

kulture, pozori{te je preseqe-

no u obli`wi vrti}. Vladimir

Zapharov je rukovodilac teatra,

ali i glumac i autor mnogih dje-

la koja su postavqana na seosku

scenu. Dekoraciju, kostime i sce-

nografiju, sve prave seqaci s

toliko qubavi i pa`we.

Za ozvu~ewe je uz asistenci-

ju momaka iz sela opet zaduèn

Zapharov. Me|u seoskim glum-

cima nalazi se i traktorista

Artur. U najnovijem komadu igra

vojnika sa ozqedom na licu ko-

ju zadobija u ratnoj sceni prili-

kom izvla~ewa svog druga iz za-

paqenog tenka. Tako rawen, ka-

è, ne smije bez prethodnog upo-

zorewa "na o~i# majci da se ne

bi upla{ila.

Badmahanda Zaphanova igra

u komadu glavnu ulogu, majke.

Prema scenariju ona strepi od

pojave po{tara misle}i da joj

on nosi lo{u vijest o sinu.

- Mi nismo profesionalni

glumci - kaè Zaphanova, zaslu-

èni radnik kulture Burjatije.

Profesionalci sve igraju jed-

nostavno, a mi svaku rije~ "pro-

sijemo du{om#. Kada treba pla-

kati ili se smijati to je sve

stvarno. Nema laì, mi to ne

umijemo i ne moèmo - isti~e

glumica amater.

Svi spektakli, bilo ruskih

ili francuskih autora se posta-

vqaju na burjatskom jeziku. Za

selo od stotiwak ìteqa tea-

tar je kao sun~ev zrak, isti~u

oni. Zbog toga u sali nema nijed-

nog slobodnog mesta a na sceni

je veoma tijesno. Svi glumci su

obi~ni mje{tani i svako ho}e

da {to prije dobije ulogu. Do sa-

da je na sceni bilo vi{e od po-

la sela. Glavno je, kako isti~e

rukovodilac teatra, da se pra-

vilno izaberu likovi.

- Ko àrko èli da glumi,

postiè i uspjeh - kaè Vladi-

mir Zaphanov, zasluèni rad-

nik kulture Burjatije, dodaju-

}i da ima i onih koji se stide i

odbijaju ulogu, iako su talento-

vani.

Mi ih nagovaramo, i sve se

veoma uspje{no zavr{i, tako da

glume odmah i u narednom koma-

du - kaè rukovodilac teatra.

Na zidu Kilberinskog tea-

tra nalaze se snimci komada sta-

rih do tri decenije. Za to vri-

jeme, ̀ iteqi Huram{e su vidje-

li vi{e od desetak postavki a te-

atar je ovjen~an velikim brojem

nagrada. I neka kako isti~u me-

{tani, "zli jezici kaù da smo

amateri bez akademskog obrazo-

vawa i velike sale, a mi uvijek

igramo iz zadovoqstva i vjeru-

jemo da smo jedno od najsre}ni-

jih ruskih sela#. ¥

POLOVINA STANOVNIKA JU@NOSIBIRSKOG SELA GLUMCI, A POLA PUBLIKA

Cijeli Huram{a teatar

Kineski glavni grad, u ko-

me se godi{we ukrade ~e-

tiri miliona bicikala,

rije{io je da se obra~una s lo-

povima i smrsi konce "spirali

zla# na trì{tu polovnih bi-

cikala, prije po~etka Olimpij-

skih igara u Pekingu.

Kina je zemqa sa rekordnim

brojem od 470 miliona bicikala.

Kra|e su, tako|e, ogromnih raz-

mjera. Uobi~ajena tema razgovo-

ra vlasnika bicikala u Kini je

posqedwi gubitak dvoto~ka{a,

uprkos lancima i katancima, bi-

lo na ulici ili posqedwem spra-

tu stambenog solitera.

Ali, od ove sedmice, javqaju

pekin{ki mediji, novi bicikli

u Kini moraju da budu registro-

vani. Dobi}e tablicu sa li~nim

brojem, a kupac u prodavnici mo-

ra da se predsta-

vi punim i pra-

vim imenom.

- Registraci-

ja imena, adrese,

li~nih dokumena-

ta i telefonskih

brojeva, olak{a-

}e policiji da

prona|e ukrade-

ni bicikl i vra-

ti ga zakonitom

vlasniku - pi{e

"âjna dejli#,

prenosi Tanjug.

Nekih 4.000

qudi uhva}eno je

u kra|i bicikala

ove godine u Pe-

kingu, navodi

Rojters. Kina po-

sqedwih godina sve vi{e ohra-

bruje svoje stanovni{tvo da se

vozi biciklom umjesto automo-

bilom, posebno u Pekingu, gdje

kvalitet vazduha, odnosno te{ka

zaga|enost, zadaje najve}u glavo-

boqu organizatorima Olimpij-

skih igara. Prodaja ukradenih

bicikala je veliki posao u ki-

neskim gradovima. Vlasnik ne-

stalog bicikla obi~no ne kupu-

je nov nego traì polovan, obi~-

no ukraden, da bi umawio svoj

gubitak.

- U ovoj spirali zla, oni ko-

ji kradu bicikle i prodaju ih na

crnoj pijaci zara|uju, dok grad-

sko stanovni{tvo pati - kaè

"âjna dejli#.

Velika policijska racija na

prodavce ukradenih bicikala u

drugoj polovini maja bila je pr-

vi veliki poku{aj da se ovom po-

slu stane na put i pokaè odlu~-

nost dràve.

- Ako ne budu imali gdje da

prodaju ukradene bicikle, lopo-

vi }e mo`da di}i ruke od svog pr-

qavog posla - zakqu~uje pekin-

{ki list.

Ipak, Kina je ve} najavila

po~etak kraja svog statusa svjet-

ske"kraqevine bicikala#, jer

sve brojnija sredwa klasa uveli-

ko okre}e le|a ovom ~istom i

energetski efikasnom prevozu

u korist automobila. Bicikl je

decenijama bio najva`nija poro-

di~na kupovina. I sad zemqa i

daqe proizvodi nekih 78 mili-

ona bicikala godi{we, {to je

tre}ina svjetske produkcije.

Prije {est godina, navode po-

sqedwi podaci, na svakih 100 po-

rodica bila su 143 bicikla. U

Pekingu, milioni bicikala pred

Olimpijadu dijele ulice, od ko-

jih su sad mnoge novopro{ireni

bulevari, sa ne{to vi{e od dva

miliona automobila. U me|uvre-

menu, Kina je postala drugi naj-

ve}i, poslije SAD, zaga|iva~ at-

mosfere na planeti. ¥

OBRAÛN SA KRADQIVCIMA U PEKINGU

Na bicikl - registracija

Pogledajte te mra~ne fasade: treba ih oslikati,

koristiti jarke boje, razveseliti qude i prostor

u kome ìve. Smederevu nedostaje optimizam, duh,

ìvost, boja, kaè Katarina koja slika na svemu

{to joj se na|e pod rukom

8. i 9. decembar 2007.KULTURA

Radoslav BRATI]

Ova pri~a bi se mogla zapo-

~eti rije~ima: vjerovali

ili ne, kao {to sve zapo-

~iwe na ovom svijetu. Znam samo

da se ovako dogodilo, jer imamo

pred sobom ̀ ivog svjedoka. A ne-

kom se kona~no mora vjerovati

ili }emo poludjeti. Ponekad se

desi da mrtva stvar oìvi i pra-

vi svakojaka ~uda. Donosi zla i

nesre}e. Takva je sprava bila po-

rotni crni op{tinski telefon,

u jednom gradu, u Hercegovini.

ûdan je ~ovjek Lazar Tatu-

la, zvani So~ica, koji je umio da

odgonetne i najve}e tajne svjet-

skih vladara i wihove politike.

Prvi je najbliìma ispri~ao ka-

ko se Tito mnogo osilio i da }e

Staqin udariti na wega. I pogo-

dio. Prvi je rekao kako }e \i-

las, strah i trepet u Crnoj Gori

i Hercegovini, zaglaviti iza re-

{etaka, jer u wegovim se govori-

ma rijetko pomiwe ime Josipa

Broza. I bi tako. Prije rata je ka-

zao da }e se raspasti Kraqevina

Jugoslavija. I pogodio. Jo{ mno-

go toga je rekao i bio u pravu.

Imao je pam}ewe kao niko, znao

je datume, doga|aje, imena i sit-

nice. Kad bi mu neko rekao da je

tatula otrovna biqka, on bi uz

smije{ak uzvratio da je to ta~-

no, ali je pri~a o woj qekovita.

I on je zaista svojom pri~om raz-

gonio sva~iju brigu i tugu. ̂ ak je

i bolesne dizao iz kreveta. Nadi-

mak je dobio zbog svoje hitrosti,

hrabrosti i visprenog duha, po

Pivqaninu Lazaru So~ici, koji

je dizao bune protiv turske sile

i mnogo jada zadao [efket-pa{i

na Vu~ijem dolu kod Lipnika. A

po~etkom ovog vijeka, suprotsta-

vqao se samovoqi crnogorskog

kwaza i bio hap{en i zatvaran. I

Lazar Tatula kao So~ica o vla-

sti govori sve najgore, na svim

zborovima, sastancima i u kafa-

ni. I likom je podsje}ao na svoj

nadimak. Bio je toliko hrabar da

je i \uru Pucaru skresao u brk da

dana{wa vlast vi{e gleda kako

}e im izgledati vile i limuzine

nego {to brine za radnika i se-

qaka. Od tada ga nigdje nijesu zva-

li, ni u op{tinu na sastanke ni

na proslave. Ali ga nijesu hapsi-

li. Bio je hrabar borac u ratu i

nosilac tri najve}a odlikovawa.

U svemu je vidio nepravdu i

nebrigu, pisao ̀ albe (nikad mol-

be) protiv vlasti {to je trasi-

rala asfaltni put najgorim prav-

cem, protiv {umara koji se pre-

tvorio u divqu neman i ne da ni-

kome da ubere par~e drveta za zi-

mu, na u~iteqa koji po cijeli dan

drì djecu u {koli i hu{ka ih

protiv roditeqa, na op{tinske

~inovnike koji udaraju namete i

poreze gore od Turaka, protiv

trgovaca koji kradu i zakidaju

siromahu, protiv velikih pijan-

ki i `dera~ina na dràvne pra-

znike i veseqa, protiv svih onih

koji krivotvore istoriju i sve

ono kako je stvarno bilo. Bio je

jedan od najpismenijih i najvi-

sprenijih qudi u kraju. Govori-

li su da mu je to ostalo od djede

i ujaka; prvi je bio pop a drugi

narodni vo|a i ustanik. Pisao

je i ~itao stoje}i - tako je nau-

~io odmalena. Kada bi ga neko

upitao: "[ta bi sa tvojom àl-

bom? odgovarao je: "Za sve je kriv

onaj crni gavranasti telefon u

op{tini!# O toj spravi je pri~ao

~esto i ùstro, da su ga poneka-

da zvali "Telefon#. Jednom ta-

ko, na proslavi ustanka u bile}-

kom kraju, nije se pojavio posla-

nik Papi} da odrì govor. Bi-

lo je lijepo vrijeme i svijet se

okupio u sve~ani dan. Voli narod

zabave. Da ~uje pri~e i ogovara-

we vlasti, ali iz tu|ih usta. To

je za mnoge posebna sve~anost,

kao {to su od Boì}a do Bogo-

javqewa nekr{teni dani. Neko je

u masi izgubio strpqewe od du-

gog ~ekawa i povikao: "Neka So-

~ica drì govor!# a ostali ga

podrà{e: "Telefon, Telefon!#

orilo se ispred prodavnice i

sve~ano ude{ene tribine. Luka-

vi u~iteq se odmah negdje izgu-

bio. Ne}e on s takvim stvarima

da razbija glavu i da ima ikakvog

posla.

So~ica se pope na govornicu

i obrisa cipele o }ilim prostrt

za Papi}a. Pretegnu vrat kao pi-

jevac pred nevrijeme i uhvati po-

gledom masu slijeva i zdesna:

"U ovoj {koli treba da vise

i slike Ni}ifora Du~i}a - u~i-

teqa srpskog kraqa Aleksandra,

grofa Vladislavi}a koji odije-

li Rusiju od Kine, na{ih pro-

svjetiteqa Pamu~ine, Skendero-

ve i ̂ okorila, zatim Luke Vuka-

lovi}a, Mi}a Qubibrati}a, Bog-

dana Zimowi}a, Pera Slijep~e-

vi}a i Jovana Du~i}a. Napravi-

te spisak svih jama i ~etiri hi-

qade u wih ba~enih Srba: Ko-

ri}ka jama, jama u Bivoqem brdu

(kod ̂ apqine), Gavranica u Hra-

snom, Borev do kod Dabrice, Go-

lubinka u [urmancima, Topla

kod Metkovi}a, La{va u kowi~-

kom kraju, Gata~ka jama kod ~e-

sme, Bu}inovac i Vukovac u Ku-

li, Rupe, Lipova~a i Golubwa~a

kod Nevesiwa, Ràni do kod Qu-

biwa. Istorija ne po~iwe danas

ni od nas!#

Prolomi se aplauz i za~u{e

povici, a iz ̀ enskih grla pla~ za

poginulim. Pomije{a{e se za tre-

nutak ̀ alost i veseqe. Stara Pe-

ku{a bi zakukala i pred Titom,

~ime sve kori da su tek blijede

sjenke onih pod zemqom. Nakon

govora narod se razi|e ku}ama.

Poslije su tr~ali organiza-

tori da ih vrate, jer se poslanik

pojavio s velikim zaka{wewem.

Mnogi ponovo ne do|o{e i sve bi

pripisano Lazaru Tatuli - da je

pobunio narod i da previ{e la-

je na vlast.

Ribali su ga u op{tini, mo-

`da i tukli, ali nije zatvoren.

Pripisali su mu ~ak i to da se we-

gov ker, usred poslani~kog govo-

ra, ispi{ao pored govornice, pa

~ak i po nogama visokog gosta. A

pas ko pas, oneredi se gdje stigne.

Za sve te optu`be i prijet-

we kriv je bio crni op{tinski

telefon koji je povezivao razne

qude i gradove. Izdavao nared-

be i presude, skidao pojedince s

poloàja i postavqao druge. We-

govih milion nevidqivih ìca,

razgranatih po stubovima i ne-

besima, slale su ili primale vi-

jesti, poruke i prijetwe. Gavran,

a ne telefon. Ta sprava je mogla

|avolski da premlati kad ho}e

pijanog Vukotu, koji pjeva ono

{to se nije smjelo pjevati. I ~e-

sto ga je mlatila i premla}iva-

la. Ta crna i neugledna naprava

otimala je seqacima zemqu i

ìto za vrijeme zadruga, oduzi-

mala stoku, slala ih na prinud-

ni rad u svako doba. Raseqavala

ih po Vojvodini i zagor~avala

im ìvot. Mnoge je poslala i na

Goli otok ili u zatvore na Gr-

guru i u Bile}i. Bogate je pre-

tvarala u siromahe, a prolete-

re u bogata{e. Zvrrr-ta-tu-ti!

Glas koji nare|uje i donosi pre-

sude. Zatvara, tu~e, ubija. Kada

se podigne slu{alica i crna

glava kutije priqubi na uho, za-

staje dah i ledi se krv pot~iwe-

nom. U{i su joj doqe a usta go-

re, kao u vampira. Krije zube i

crno `drijelo.

Lazar Tatula je pri~ao da je

iz te slu{alice do{la naredba

za privo|ewe u miliciju, gdje su

ga tri dana i tri no}i dràli

bez vode i hrane. Ona je naredi-

la ubistvo ovda{weg popa i za-

tvorila crkvu. Potpisala je i

smrtnu presudu kozama. Obukao

mnogima lu|a~ku ko{uqu. Kanap

na kojem je vezana slu{alica La-

zaru je li~io na gajtan kojim su

Turci davili neposlu{ne Vla-

he. A ~inovnik koji je sjedio is-

pred telefona izgledao je krupan

i opasan kao xelat. Dvije duge

ruke sa ogromnim {aketinama,

nalik na dvije sjekire koje ne-

milosrdno sijeku sve oko sebe.

Cik i - presije~e te. Do lakata

navu~ene rukavice - futrole, ka-

ko ne bi isprqao odijelo i uvi-

jek znao da su podlaktice i {a-

ke u slu`bi za{tite dràve i

~uvawa zakona. Bilo je ~ak neke

elegancije i odlu~nosti u tim

sna`nim i dugim rukama. Prsti

su mu nalik na tanke zupce gvo-

zdenih grabuqa. Stakleni {al-

ter sa malim otvorom, Tatuli je

svaki put izgledao mawi i uì.

Imao je osje}aj da ga slu`benik

s druge strane ne vidi i ne ~uje.

Zauzet je mnogo va`nijim poslo-

vima, kao da ga gleda s drugog svi-

jeta. I kada se okrene vi{e je to

bi prijekor nego razumijevawe.

Samo bi istrgao list hartije iz

Lazareve ruke i gurnuo negdje u

ogromnu ishabanu fasciklu ko-

ju nikada niko ne gleda niti {ta

od onog ~ita. Najgore je bilo ka-

da usred Lazareve re~enice i ob-

ja{wewa zazvoni ona stra{na i

namrgo|ena neman telefona, na-

lik na orla ili crnog pantera.

Sve se tada prekida i za ~inov-

nika sve postaje neva`no. Osje-

}ao je Lazar da s one strane sto-

ji neko ko sve konce drì u ru-

kama, sam Bog ili sotona. A s ove

strane pokorno stvorewe }ate

koji muca i izgovara rije~i: da-

da,odmah, razumijem! Jasno! Oko

crne kutije postajalo je tamno,

kao kada mrak padne usred oluj-

nog dana u Bile}i; wen glas je

sve okretao naglava~ke. Nemogu-

}e je ~inila mogu}im, a mogu}e

nemogu}im. Tada zastaju rijeke,

Sunce se pretvara u jedva vidqi-

vu ta~ku, vjetar prestaje da duva.

Da bi sve krenulo suprotno i

protivno svakoj pameti i logi-

ci. So~ica, koji je juri{ao u ra-

tu uvijek prvi, koji je gledao smr-

ti u o~i, pred ovom spravom je

nemo}an i mali.

Sam ~inovnik je sjedio pred

spravom pokorno kao pred taj-

nim i prijete}im ogledalom. Po-

misli da je i sam gre{nik, ko

zna za{to. Svojim prstima okre-

}e i ~e{qa spise, premje{ta ih

i slaè. Kopa, provjerava. We-

govo uho je zatrpana jama u koju

vi{e ni{ta ne moè da u|e. [to

se Lazar vi{e nagiwe kroz uza-

ni otvor {altera sve vi{e mu

isijeca lice i stiska nos da je-

dva di{e. So~ica se u~ini da se

slu`benik pretvorio u buba{va-

bu koja se negdje iznenada zavu-

kla i nestala. Mo`da se sakri-

la u fioku op{tinske uprave. A

{ta ako je u{la u xep wegovog

kaputa? To pitawe So~icu uà-

sno zbuni. Po~e da se ~e{e po

nogama; svrab je dolazio vi{e

iznutra nego spoqa. ûo je da ne-

{to pucketa i lomi se unutar

sobe pred ~ijim je {alterom kao

pred grobnicom stajao. Sve je bi-

valo nestvarno, a opet i tako

stvarno. Ne{to je u hodniku tut-

walo i hu~alo. Ormani su se po-

mjerali, kwiùrine ispadale.

Pomisli da su se ne~iste sile

uselile u op{tinsku zgradu. Hva-

tao je pogledom otvorena vrata

izlaza i spremao se da pobjegne.

Bio je siguran da je ~uo pucwa-

vu, kao u ratu. Pretrgnu od po-

misli {ta }e vidjeti kada iza-

|e na ulicu. I gle ~uda, opet se

pojavi slu`benik sa onim crnim

navu~enim rukavicama do laka-

ta. Dizao je slu{alici i u wu

ne{to sipao, kao mlinar kada

sipa bra{no u xak koji je probu-

{en. îje }e ime kroz crna usta

slu{alice da isko~i?! Jedno mu

je oko diktatorsko, a drugo umi-

qato. Dvije slike sa zida, Tito-

va i Staqinova, gledale su mir-

no i sve dovodile u red. Davale

svemu sadràj i svjeìnu.

I{ao je So~ica u Mostar da

se àli vi{im vlastima na ono

{to prije toga nije mogao da ri-

je{i ni istjera. Traìo je da se

odobri novom popu slu`ba u cr-

kvi i da se javno kaè ko je ubio

ruskog popa u manastiru Tvrdo{

i wihovog popa Smiqka.

Napisao je zahtjev da se naro-

du ne prijeti kada slavi krsnu

slavu i kada se na crkvene prazni-

ke okupqa pred svojom bogomo-

qom. Upamtio je sliku grada Mo-

stara, sa mostom koji u jednom lu-

ku spaja dvije obale kao dva svi-

jeta. [etao je starom ~ar{ijom,

zavirivao u male birtije i du}a-

ne. Nigdje nije vidio toliko za-

natlija i takve izrade ibrika,

svirala i {argija. Obi{ao je srp-

sku Sabornu crkvu i odnio cvi-

je}e na [anti}ev grob. Wegov dje-

da je imao prepisku sa Aleksom,

ali su pisma zajedno sa ku}om iz-

gorjela u Drugom ratu. Str{ile

su dvije crkve - pravoslavna i ka-

toli~ka - sa uàrenim kupolama

i zvonicima, zatim metalni krov

xamije smek{an od ̀ ege kao smo-

la - brka ih i ~ini nesigurnim.

Kada je do{ao u srez, dugo je lu-

tao dok nije prona{ao zgradu u

kojoj }e li~no predati svoju ̀ al-

bu. Tumarao je hodnicima neke

stare zgradurine, {irokim i

uskim, pravim i krivim, dok ni-

je ugledao isti onakav {alter

kao u bile}koj op{tini. Na pro-

zor~etu navu~ene dvije zavjese, sa

aqkavo ura|enim rubovima. Mo-

gao je da vidi kako unutra, za sto-

lom, sjedi sitan ~ovjek i doru~-

kuje. Lice mu je izgledalo nevi-

no kao da je umiveno vrbicom. Is-

pred wega je leào jo{ ve}i i cr-

wi telefon od onog pred kojim je

ve} stajao i blijedio. ̂ ovjek, bo-

qe re}i ~ovje~uqak, nalik na ja-

zavca, a jo{ vi{e na lisicu, la-

gano je sa sla{}u `vak'o hranu,

mqackao ustima. Mo`da je tako

razbijao svoju samo}u. So~ica po-

kuca na {alter iako je krupnim

latini~nim slovima bilo istak-

nuto PAUZA! @uri mu se da

uhvati autobus za Bile}u. ôvje-

~uqak se nervozno podiè, odjed-

nom se izduì i raskrupwa, pri-

|e u dva koraka {alteru i povu-

~e zavjesu. Pogleda So~icu zvjer-

skim o~ima, qut i mrk {to mu je

naru{io mir.

"[ta ho}e{, stoko? Vidi{

li da je pauza. Zna{ li {ta je red

i zakon?!#. Ne sa~eka odgovor ve}

navu~e natrag zavjesu tako sna-

`no da se pri kraju otkide dio i

odvoji od svog drà~a. Vrati se

natrag i jo{ sla|e nastavi da je-

de. Rasprosto je na hartiji pove-

}i komad pe~enog pileta, luk,

krastavce i par~e sira. Crveni-

lo se sli niz Lazarevo hajdu~ko

lice koje ga uzburka do qutwe i

bijesa. Wemu, koji se borio i kao

najve}i junak iza{ao iz rata, sa-

da }e jedan moqac od ~ovjeka da

kaè da je stoka. Umalo vrisnu.

Ipak se nekako uzdrà i smiri.

]ata mu je izgledao kao dvopol-

ni pu` sam sebi dovoqan. Posli-

je nekog vremena slu`benik raz-

maknu zavjese sa {altera i hlad-

no re~e: "Izvolite#! So~ica ga

o{inu pogledom i re~e: "Stoka

su ti i otac i mater, a ti si naj-

gora marva!# okrenu se i izlete

napoqe. Zvowava telefona se

prolamala negdje iza wegovih le-

|a, ali su je Tatulini koraci sti-

{avali i na kraju ugu{ili.

Vratio se ku}i ogor~en i ne-

zadovoqan, i sobom i cijelim

svijetom. Ba{ na Vidovdan, opet

krenu u op{tinu da preda novu

àlbu. Radio je to vi{e iz ina-

ta nego iz kakve vjere da }e je ne-

ko rije{iti. Pred {alterom ve-

lika gu`va, a unutra nigdje ì-

vog stvora. Na zidu sobe veliki

~asovnik sa klatnom - po boji i

izradi znao je da je starinski.

Mahao je klatnom i kucao - vi{e

tukao, vaqda dozivaju}i tako ne-

stalog slu`benika. Sve je bilo

nekako tajnovito, a opet, u me-

lodiji sata, sve~ano kao u pe-

{tanskom cirkusu koji je prije

rata bio postavqen podno suda.

Dum-dum! - odzvoni klatno dva

puta, a onda se smiri i nastavi

sitan vez, melodiju tkawa na raz-

boju. ûdne boje se mije{aju po

op{tinskoj kancelariji: bijela,

siva, ùta, plava i crna. Tatula

se sjeti da u crkvenom kalenda-

ru postoje bijeli, zeleni, crve-

ni i crni dani. Malo ga ta misao

zbuni i pokoleba. Naka{qa se i

odlu~no napravi nekoliko kora-

ka naprijed i unazad, pa se vrati

na svoje.

Telefon je izgledao sve ve-

}i - a`daja koja guta vatru i pro-

`dire djecu i qude. Prijetio je,

psovao i galamio. U jednom tre-

nutku crna sprava pokaza noge,

ustade i po~e po sobi da hoda.

Dvoglavi Arapin! Dobijao je iz-

gled vuka, zatim zmije poskoka.

Li~ila je na crnu guju, na orla

koji birka `rtvu. Narod zinuo,

gleda i ~udi se ~udom. Pomozi

mi, sveti Vidoje, i odstrani ova

privi|ewa! Odjednom, slu{ali-

ca se izdrì i pretvori u cijev

pi{toqa. Dum - i ~ovjek moè

(na mjestu) da ostane mrtav. Li-

~io je na stra{ilo, na trup bez

glave. A kada se umiri, na umi-

qato jagwe, na pile koje spava.

Crne o~i na crnoj glavi koluta-

le su kao reflektori u okretu.

Svako je pred wim sumwivo li-

ce, sa bezbroj prekr{aja i grije-

hova. Kada podignu svoju crnu {a-

pu, svi na {alteru blijede i ura-

waju u zemqu jer znaju da su kri-

vi i da ih ~eka kazna. Svako je

pred wim kriv da krivqi ne mo-

è biti. Pred wim tamni i vene

i rumeno lice, u strahu i nezna-

wu {ta je u~inilo. Crna guja te

gleda vi{e u srce nego u lice.

Uzalud Lazar vu~e kapu na o~i,

i kroz wu ga on vidi i bode. Cr-

ni {e{ir telefona nekada li~i

na Staqinov, a nekada na obi~an

lova~ki.

Neko re~e da je slu`benik,

koji je tu radio, umro. Odjednom,

slu{alica telefona bila je spu-

{tena na stolu. Iz we je dopirao

prijete}i glas, dozivao, psovao i

urlao. Iskakale su rije~i kao

zrna kukuruza iz posude, kada se

prè. "[ta ~ekate, do{li ste

danas - na crkveni praznik, pr-

kosite dràvi i wenoj vlasti#!

Slu{alica se pretvori u ̀ anda-

ra koji s pendrekom krenu prema

otvoru {altera. Narod se raz-

bjeà na sve strane, a mnoge mol-

be i àlbe ostado{e na dasci

{altera da leè. Lazar je i{ao

hitro. "\avoqa posla, eto {ta

je!# vikala je neka èna i zami-

cala kroz }o{ak zgrade.

Da je ne~astivi umije{ao pr-

ste u sve, najboqi je dokaz {to vla-

sti zatvori{e nekoliko najvi|e-

nijih qudi. Od onih u koje se vje-

rovalo, koji ne bi ukrali ni sla-

gali ni za ̀ ivu glavu. Svakome su

pomogli, nikom odmogli. Me|u wi-

ma je bilo i ratnih heroja.

I ~asovnik na op{tinskom zi-

du je stao, niko ga vi{e nije mogao

popraviti. Ukopale se i zaledile

kazaqke u mjestu kao o~i mrca, sve

dok ~asovnik nijesu skinuli i ba-

cili ga u staro gvo`|e. Dva ~inov-

nika op{tinske uprave napre~ac

umrije{e. Mnogi iz vlasti su smi-

jeweni i poslati na robiju.

Kao da se sve raspade i raz-

vali, mimo o~ekivawa i svakog

reda. Zlo i nevjerica u|o{e u

qude. Vrijeme stade, a pri~e o

crnom op{tinskom telefonu

{irile su se i plavile kao bu-

jica rijeke Mu{nice kada vaqa

sve pred sobom. O ~emu god pri-

~ali danas i sutra, taj prizor je

neizbjeàn. Pri~alo se da to ni-

je bio nikakav telefon nego cr-

ni |avo koji no}u u snu davi qu-

de i pije im krv. Ko bi drugi mo-

gao nego |avo da otkrije i doja-

vi vlastima da je Lazar Tatula

od {vercera kupio dva kilogra-

ma duvana, zbog ~ega ga kazni{e,

a duvan mu zaplijeni{e. De{ava-

lo se kod mnogih, kada ujutro

otvore ulazna vrata na ku}i - vi-

de se tragovi krvi. To je |avo ne-

koga davio i biqeg ostavio. Vi-

dio je So~ica |avoqu bradu, zu-

be i rep u crne op{tinske naka-

ze. Prestade narod da ide u op-

{tinu, jo{ mawe da se kome à-

li, kao {to prestado{e i}i na

zborove i mitinge. Ako je |avo

}ata s telefonom u op{tini, za-

{to ne bi bio i onaj u srezu, po-

liti~ar u gradu, ili bilo gdje u

svijetu. Oni ionako samo gleda-

ju sebe i pune svoje xepove. A na-

rodu otimaju {ta stignu i piju

mu krv.

Bi{ovci posqedwi dobi{e

struju, a telefon nikada, ni do

dana dana{weg. Uostalom, oni

telefon ne èle i ne traè. To

je |avoqa sprava za |avoqi jezik

i |avoqa usta. ¥

8

BIQE[KA O PISCU

Radoslav Brati} ro|en je

u Bresticama, 28. juna 1948. Ju-

goslovensku i svjetsku kwi-

èvnost studirao je na Filo-

lo{kom fakultetu u Beogradu.

Do sada je objavio roman Sm-

rt spasiteqa (Prosveta, Beo-

grad 1973), roman Sumwa u bi-

ografiju (Prosveta, Beograd

1980, 1981. i xepno izdawe 1993)

i kwigu pripovjedaka Slika

bez oca (Prosveta, Beograd

1985, 1986. i xepno izdawe,

BIGZ 1992), kwigu pripovjeda-

ka Strah od zvona (Srpska kwi-

èvna zadruga, kolo 84, Beo-

grad, 1991, 1992, 1993), kwigu

pripovjedaka Zima u Hercego-

vini (Srpska kwièvna zadru-

ga, Beograd 1995) i poeti~ku

kwigu posve}enu ~itaocu [e-

herezadin qubavnik (Prome-

tej, Novi Sad 1996). Zajedno sa

Gabrijelom Arc, priredio je

antologije: Osmeh Boga Hama

(pripovetke ameri~kih crna-

ca), Kwièvnost Luì~kih

Srba, Antologija kratke pri-

~e Indije i Kineska kwièv-

nost ju~e i danas. Za roman Sm-

rt spasiteqa Brati} je dobio

nagradu lista Mladost, za ro-

man Sumwa u biografiju do-

bio je nagradu "Isidora Seku-

li}#, a za kwigu pripovjedaka

Slika bez oca "Andri}evu na-

gradu#. Za kwigu pripovjedaka

Strah od zvona dobio je nagra-

de "]amil Sijari}# i "Me{a

Selimovi}# i nagradu lista

Borba za proznu kwigu godi-

ne. Za roman u rukopisu Puto-

vawe u zemqu Hercega Stefa-

na dobio je nagradu "Lazar

Vu~kovi}#, 1998, a za cjelokup-

no prozno djelo Ko~i}evu na-

gradu (1999).

CRNI TELEFON

PRIÂ

"

GLASA SRPSKE"

Kad ~ujemo rije~ komita, odmah pomi-

slimo na nekog hajduka, opasnog od-

metnika. Komite su pripadnici oru-

ànih grupa koje nisu u sastavu redovne voj-

ske, paravojska - kako je to moderno re}i.

Prvobitno, izvorno zna~ewe ove rije~i u

klasi~nim jezicima (gr~kom i latinskom),

me|utim, bilo je: pratilac, drug. Sli~no

tome, jataci, o kojima pjevaju mnoge epske

pjesme, davali su uto~i{te hajducima, u

"vansezoni#, tj. zimi: obezbje|ivali im hra-

nu, pi}e i sigurnost. Mawe je pak poznato

da je izvorno zna~ewe turcizma jatak: po-

steqa.

Kad zaprijeti ozbiqna opasnost (napad

neprijateqa, elementarna nepogoda i sl.),

onda se stanovni{tvo, pa i pokretna imo-

vina, privremeno preseqavaju, premje{ta-

ju na sigurnije mjesto. Taj postupak se - po-

znato je - naziva evakuacija.

Pa i kad se evakuacija zavr{i i opa-

snost pro|e, mnogi, vjerujem, ne razmi{qa-

ju o samom terminu evakuacija. A da razmi-

{qaju, mogli bi uo~iti da je ova rije~ u

srodstvu sa rije~i vakuum - praznina.

Evakuacija stanovni{tva se vr{i i kad

do|e do kvara na instalacijama za gas, jer

tada neizbje`no nastaje poàr i eksplozi-

ja. Zapisano je da je rije~ gas napravio fla-

manski fizi~ar Van Helmont prema gr~kom

chaos - prvobitna praznina, neome|enost.

S wom je srodna rije~ haos - zbrka, nered.

Grecizam sepsa je medicinski termin

koji ozna~ava te{ko infektivno, bakterij-

sko oboqewe. Od ove imenice izveden je

pridjev septi~ki (~est u izrazu septi~ka

jama, u koju se slivaju otpadne vode i feka-

lije, izvori sepse.)

A da ne bi dolazilo do sepse, treba vo-

diti ra~una o ~isto}i.

Ne kaè se slu~ajno: ~isto}a je pola

zdravqa. (A Qubivoje R{umovi}, u svom

stilu, tome dodaje: "Al istina osta gola: ne-

~isto}a druga pola#.

Neko ima bazen za kupawe, neko kadu, a

neko samo lavor i lavabo. Nazive lavor i

lavabo primili smo od Francuza, ali su

obje od latinskog lavare - prati). Za odrà-

vawe li~ne higijene na putovawu nosimo

ono najneophodnije u maloj torbici koju zo-

vemo neseser, {to na francuskom i zna~i:

neophodan.

Odlazak u izrazito mo~varne krajeve

prijeti opasno{}u da zaradite malariju -

zarazno oboqewe krvi pra}eno groznicom,

koje izaziva ubod malari~nog komarca. Ter-

min malarija nastao je od italijanskog iz-

raza mala aria - lo{ vazduh.

Grana medicine, nauka o lije~ewu bo-

lesnika operativnim putem - poznato je - zo-

ve se hirurgija, {to na gr~kom zna~i: rad

rukom. To je i normalno, jer su prethodno,

vijekovima i milenijumima, qudi lije~eni

gledawem bolesnika - vidawem i izgovara-

wem nekih, naj~e{}e nerazumqivih, rije~i

- bajawem. Tako je nastalo jedno zanimawe

- vidar i jedna kwièvna vrsta - bajka.

Koliko god bilo neo~ekivano, sa hi-

rurgijom je etimolo{ki srodna, tako|e gr~-

ka, rije~ hirotonisati rukopoloìti za

pravoslavnog sve{tenika, jer se hirotoni-

ja - ~in dobijawa sve{teni~kog zvawa vr{i

polagawem episkopovih ruku.

I da zavr{imo tvrdwom visokog pred-

stavnika Miroslava Laj~aka da "reforma

policije nije politi~ko, ve} prakti~no pi-

tawe#, sa ~ime se ne slaè ministar Sta-

nislav â|o, koji misli druga~ije - da je

reforma policije upravo politi~ko pita-

we. To je sasvim ta~no: to potvr|uje i eti-

mologija rije~i politika i policija - ob-

je su od istoga gr~koga korijena ~ije zna~e-

we se svodi na dràvno ure|ewe.

Politika su poslovi koje vlast predu-

zima u rukovo|ewu dràvom i wenim ure-

|ewem. Policija je dràvni organ koji ~u-

va postoje}e ure|ewe i poredak. A neki tra-

è nemogu}e: depolitizaciju politike!

Policija, dakle, ~uva vlast i dràvu.

Ona je dràvna, a ne narodna policija. (To

je bila samo Brozova podvala.)

¥ Milorad TELEBAK

8. i 9. decembar 2007. KULTURA

9

Najnovija izlo`ba pejza-

à ̂ edomira Vasi}a pod

nazivom "Post scriptum#,

koju publika moè da vidi u Li-

kovnoj galeriji Kulturnog cen-

tra Beograd, svjedo~i o jo{ jed-

noj neiscrpnoj, neumornoj i ha-

rizmati~noj umjetni~koj poja-

vi na prostoru Beograda, kakav

je êdomir Vasi}.

Ova izlo`ba na simboli~an

na~in korespondira sa izlo-

`bom "Sinteti~ki pejzaì#,

koja je bila prikazana u Likov-

noj galeriji 1981. godine. Iako

se radi o istom ànru, koga

umjetnik sa posebnom pa`wom

weguje u svom tematskom reper-

toaru, motivi i predstave na

slikama su se radikalno izmi-

jenili, kao {to su se drasti~-

no promijenile stvarnost i

okruèwe umjetnika u posqed-

wih dvadesetak godina. Umjet-

nik predstavqa djela ra|ena u

lentikular tehnici. Ako se

sjetimo starih razglednica iz

djetiwstva, na kojima su se pre-

lamale razli~ite slike, shvati-

}emo da ovo nije nova i nepozna-

ta tehnika, ali sve ~e{}e posta-

je dio radova savremene umjet-

nosti. Lentikular tehnika za-

sniva se na specijalnoj {tampi

i svoj puni efekat dobija kada

se preko {tampanog otiska po-

stavi lentikularni providni

sloj. Rije~ "lentikula# zna~i

so~ivo i ozna~ava prelamawe

slike. Dosqedan svom dugogo-

di{wem stvarala{tvu, kreira-

wu promjenqive slike, êdo-

mir Vasi} je za sadràj svoje

najnovije izlo`be izabrao ra-

dove kojima se bavio posqed-

wih deset godina, i koji su se za-

snivali na kompjuterskoj mani-

pulaciji slikom.

Svedene vizure gradova (Du-

brovnik, Kotor, Pariz, Wujork,

Atina...) sa prethodne izlo`be,

koje pamtimo kao poznate turi-

sti~ke destinacije, ovoga puta

su zamijewene pejzaìma mit-

skih mjesta iz srpske, ali i dru-

gih nacionalnih istorija sli-

karstva XIX i XX vijeka, pre-

uzetim iz ikonografija veli-

kih istorijskih kompozicija.

Rije~ je o slikama vezanim za

istorijske kompozicije iz naci-

onalne umjetnosti. To su djela

Paje Jovanovi}a - "Seoba Sr-

ba# (1896), Uro{a Predi}a -

"Hercegova~ki bjegunci# (1889)

i "Kosovka djevojka# (1919), ali

i dvije slike inostranih umjet-

nika - "Opsada Brede# Dijega

Velaskeza i "Xorx Va{ington

prelazi Delevar# ameri~kog

slikara Emanuela Lojca.

Kompjuterskom obradom ove

slike prelamaju se tako {to se

na momente pojavquje prizor

"o~i{}en# od predstava isto-

rijskih junaka i posmatra~ vi-

di samo pejza`, novu sliku mit-

skog prizora. Brisawe prizo-

ra i svo|ewe slike na pejza`

referira, na neki na~in, na po-

ni{tavawe, ukidawe istorije, a sve to mogu}e je ~initi putem

ra~unara kao specifi~nosti

nove epohe.

Uvo|ewe stranih autora

referira na vezu da to nije

samo za ne{to {to je svojstve-

no na{oj sredini. Prisutna je

ne samo te`wa ka brisawu

slika, nego i ka brisawu pam-

}ewa, kaè umjetnik. Izlo-

`ba omogu}ava i aktivnost

gledaoca, jer kretawem kroz

galeriju, posmatrawem slike

iz razli~itih uglova, posma-

tra~ bira prizor i "kona~no

rje{ewe#. Ova izlo`ba êde

Vasi}a je na simboli~an na-

~in povezana sa izlo`bom

"Sinteti~ki pejzaì# koju je

umjetnik predsta-

vio u Likovnoj ga-

leriji KCB-a 1981.

godine.

Motivi i pred-

stave tada su se od-

nosili na gradove

iz tada{we Jugo-

slavije i inostranstva. Bilo

je prikazano 12 slika, ali i

sva prethodna dokumentacija

i crteì koji su tom radu

prethodili, kao i plakati sa

crteìma koje su posjetioci

mogli da boje po èqi. Izlo-

`ba je zaokruìvala ideju o

vezi izme|u slikara, porije-

kla wegove inspiracije i re-

agovawa, odnosno u~estvovawa

publike, obja{wava umjetnik,

nagla{avaju}i da }e i na ovoj

izlo`bi biti posla za posje-

tioce koji }e pritiskom na

dugme tj. interakcijom sa kom-

pjuterima koji su postavqeni

na izlo`bi, dobijati {tampa-

nu verziju slike i sami }e mo-

}i da u~estvuju u kreirawu we-

ne promjene.

¥ Igor BO[WAK

"

POST SCRIPTUM" ÊDOMIRA VASI]A U LIKOVNOJ GALERIJI KULTURNOG CENTRA BEOGRAD

RIJE^ O RIJEÎMA

Kad zaprijeti ozbiqna opasnost (napad

neprijateqa, elementarna nepogoda i sl.), onda

se stanovni{tvo, pa i pokretna imovina,

privremeno preseqavaju, premje{taju na sigurnije

mjesto. Taj postupak se naziva evakuacija

BIOGRAFIJA

êdomir Vasi} ro|en je u Beogradu 1948. go-

dine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umet-

nosti u Beogradu 1971, a magistrirao 1973. Kao

Fulbrajtov stipendista boravio je na usavr{ava-

wu u SAD od 1976. godine. Dobitnik je nekoliko

vrijednih stru~nih nagrada na presti`nim likov-

nim manifestacijama u zemqi. ^lan je ULUS-a.

Radi na Fakultetu likovnih umetnosti u Beogra-

du kao profesor crtawa i slikawa i kao redovni

profesor na interdisciplinarnim doktorskim

studijama Univerziteta umjetnosti. Trenutno je

rektor Univerziteta umjetnosti u Beogradu.

1. "Bo`ji {pijun# - Rim, 2. april

2005. godine. Umire papa Jovan Pavle

Drugi, i na Trgu svetog Petra okupqa

se veliki broj vjernika da mu upute po-

sqedwe zbogom. Istovremeno, po~iwu

pripreme za konklavu koja }e dati ime

novog pape. Upravo tada dvojica najvi-

|enijih kardinala liberalnog krila

Katoli~ke crkve su ubijeni u istovjet-

nom jezivom ritualu. Serijski ubica

slobodno {eta ulicama Rima, a za we-

govo gowewe bi}e zaduèna inspektor-

ka Paola Dikanti, psihijatar i krimi-

nolog.

Tokom istrage mlada detektivka }e

se upoznati sa najmra~nijim tajnama Va-

tikana, zavjerama i postojawem centra

u kome se rehabilituju katoli~ki sve-

{tenici sa istorijom seksualnog zlo-

stavqawa...

Zastra{uju}i triler pisca Huana

Gomesa Huradoa ispuwen je akcijom, na-

siqem i misterijom, u kome se stvarnost

i fikcija mije{aju da bi nas uznemiri-

le ne~im {to nije istina a moglo bi da

bude.

Cijena 15,10 maraka

2. "Princeza Sultana# - Kroz ~i-

tav roman, pisca Xina Sasona, proì-

ma se dirqiva i istinita ispovijest

èna u Saudijskoj Arabiji. Svako koga

qudska prava makar malo zanimaju ot-

kri}e da je ova kwiga srceparaju}a i

bolna. To je sjajno napisana li~na pri-

~a koja mora da do|e do ène koja ju je

preìvjela da bi bila vjerodostojna.

Zamislite princezu iz Saudijske

Arabije. I {ta vidite? @enu koja

blista od skupocjenih draguqa i ì-

vi ìvot u nezamislivom luksuzu.

Ali, u stvarnosti, ona ìvi u zlat-

nom kavezu. Li{ena je slobode, bez

glasa, bez kontrole nad sopstvenim

ìvotom, bez druge vrijednosti osim

da ra|a sinove. Skrivena iza vela,

ona je zatvorenik a tamni~ari wen

otac, mu`, weni sinovi. Ona govori

o svom ìvotu od burnog djetiwstva

do ugovorenog braka. Podiè veo i

otkriva istoriju uàsnog ugwetava-

wa i {okantnih povreda qudskih pra-

va kao {to su iznu|eni brak, polno

ropstvo i preka pogubqewa.

Time {to je progovorila, Sultana

rizikuje da na sebe i svoju djecu navu~e

bijes saudijskog establi{menta...

Cijena 15 maraka

3. "Svetkovina ruà# - Car Xaha-

gir, vladar Mogulskog carstva u Indi-

ji u 17. vijeku, ponovo se oènio, i to

po 20. put. Ali, Mehrunisa je druga~i-

ja od ostalih supruga. Ovog puta car se

oènio iz qubavi, sedamnaest godina je

~ekao tu svoju nevjestu i neki se na car-

skom dvoru brinu da bi Mehrunisa mo-

gla upravqati wihovom budu}no{}u.

Wihove brige imaju osnova. Me-

hrunisa ili Nur Xahan "Svjetlost

svijeta# kako ju je nazvao mu`, usko-

ro postaje najmo}nija èna u Mogul-

skom carstvu. Mehrunisin uticaj iza-

ziva zavist i spletkarewe, te upore-

do sa pucawem porodi~nih veza usqed

izgona, ratova, brakova i utamni~e-

wa, tako i nekad mo}na Mehrunisa

ostaje opasno rawiva.

"Svetkovina ruà# je roman auto-

ra Indu Sundaresan, koji je nadasve eg-

zoti~an, ~ulan i epski stilizovan.

Cijena 19,81 maraka

4. "Vodi~ za ìvot fenomenalne

djevojke# - Fenomenalna djevojka je pa-

metna, sofisticirana i seksi sa svo-

jim izgledom i {armom, ona uvijek zna

{ta treba da kaè i uradi. Ali ona zna

da uprkos najboqim planovima ìvot

moè da se otrgne kontroli. "Vodi~ za

ìvot fenomenalne djevojke# pokazuje

kako sa qubazno{}u da savladate pro-

bleme kada ste pod pritiskom. Obra}a

se svakom aspektu ìvota. Fenomenal-

na djevojka razigranim, veselim tonom,

ukqu~uju}i karijeru, socijalizaciju,

zabavu, porodicu, prijateqstvo i seks...

Ova kwiga pisaca Kim Izo i Keri

Mar{ je vodi~ za preìvqavawe u mo-

dernom ìvotu i neophodna je svakoj

èni sa stilom.

Cijena 16,25 maraka

5. "@ivot na vratima friìdera#

- Kwiga autora Alis Kvipers je intim-

na pri~a o odnosu majke, stalno zauze-

te poslom, i wene }erke tinejxerke u go-

dini koja }e im ìvote promijeniti.

Kroz poruke ostavqane na vratima fri-

ìdera roman na izvanredan na~in opi-

suje na{e uùrbane ̀ ivote u kojima ne

nalazimo vrijeme za one koje volimo.

Zapawuju}e tu`no, ali krajwe uzvi-

{eno, autorka svojim romanom prven-

cem istraùje {ta, u stvari, zna~i bi-

ti "dobra majka# ili "dobra }erka#. Ro-

man nas u svojoj cjelini podsje}a koli-

ko je mogu}e re}i malim brojem rije~i,

ako samo na|emo dovoqno vremena da te

rije~i izgovorimo.

Cijena 12,90 maraka

¥ Pripremila Nada VRANKOVI]

"

GLAS PLUS" I KWI@ARA

"

LITERA" PREDSTAVQAJU

NAJPRODAVANIJE KWIGE PRO[LE SEDMICE

STARA TEHNIKA U MODERNOJ UMJETNOSTI

HIRURGIJA

\"

Hercegova~ki bjegunci": Uro{ Predi}

\"

Seoba Srba": Pajo Jovanovi}

Kompjuterskom obradom, ove slike prelamaju se tako

{to se na momente pojavquje prizor

"

o~i{}en" od

predstava istorijskih junaka i posmatra~ vidi samo

pejza`, novu sliku mitskog prizora

\ êdomir Vasi}: Izlo`ba

simboli~no povezana sa

"

Sinteti~kim pejzaìma" iz 1981.

Me|u qudima koji su svo-

jim pronalascima zadu-

ìli ~ovje~anstvo ima

i onih koji nisu imali previ-

{e sre}e sa svojim patentima.

Naime, na razne na~ine, wiho-

ve kreacije su ih ubile!

Jedan od wih je ameri~ki

pronalaza~ Vilijem Bulok, ko-

ji je 1863. godine patentirao ma-

{inu za roto {tampu, bez koje se

danas ne moè zamisliti {tam-

pawe velikog broja primjeraka

novina ili kwiga. Ro|en je u Wu-

jorku 1813. godine i ostao je si-

ro~e vrlo rano, pa je brigu o we-

mu vodio brat. Kada je odrastao,

zajedno su radili oko raznih vr-

sta ma{ina, a Vilijemova qu-

bav prema kwigama vodila ga je

da smisli na~in lak{e i brè

{tampe.

Sa samo dvadeset i jednom

godinom imao je svoju mehani-

~arsku radwu u gradu Savana u

Xorxiji, gdje je patentirao ma-

{inu za rezawe, ali je posao pro-

pao, jer nije bilo kupaca. Oè-

nio se An|elinom Kimbal, sa

kojom je imao {estoro djece.

Kada mu je èna umrla ponovo

se oènio i to An|elininom

sestrom Emili, koja je tako|e

rodila {estoro djece. Prese-

lio se u Wujork i tamo paten-

tirao nekoliko pronalazaka

kao {to je presa za pamuk, a

nekoliko wegovih inovacija je

nagra|eno. Po~eo je da radi u

jednim novinama u Filadelfi-

ji i, gledaju}i proces {tampe,

zamislio je ma{inu koja }e ga

ubrzati i pojeftiniti.

Kada se 1860. godine pre-

selio u Pitsburg san se po-

~eo ostvarivati i nakon neko-

liko godina rada ma{ina je

bila spremna. Jednostavna ro-

to {tampa je bila pronalazak

wegovog kolege Ri~arda Hoa,

ali su Bulokove inovacije bi-

le takve da je Ho uskoro pao

u zaborav. Bulokova ma{ina je

omogu}ila da se papir povla-

~i sa velikih rola, automatski

se prilago|avala zahtjevima

{tampe, otisak se automatski

prenosio na obje strane papi-

ra, a noèvi su precizno sjek-

li listove.

Ovaj na~in {tampe je u pr-

voj varijanti pove}ao broj {tam-

panih listova na 12 hiqada na

~as, a kasnijim inovacijama je

Bulok postigao i tada nevjero-

vatnih 30 hiqada listova.

U jednom bizarnom inciden-

tu 1867. godine Buloka je ubila

wegova ma{ina. Tokom postav-

qawa nove {tamparije u Fila-

delfiji Bulok je nogom poku-

{ao da ubaci remen u kalem. Ma-

{ina mu je uhvatila nogu i slo-

mila je, a nekoliko dana kasni-

je nesre}ni inovator je dobio

gangrenu. Umro je tokom opera-

cije amputacije noge.

Sre}e nije imao ni prona-

laza~ freona Tomas Mixli. Ia-

ko je svijet zaduìo sa nekoli-

ko stotina patenata, ostao je po-

znat kao ~ovjek koji je, kako se

danas pokazuje, imao ve}i uti-

caj na atmosferu nego ijedan ̀ i-

vi organizam do sada. Wegov

otac se tako|e bavio inovator-

stvom pa je Tomas rastao okru-

èn novim idejama i mehani~-

kim pomagalima. Diplomirao je

hemiju i po~eo da radi u auto-in-

dustriji za koju je patentirao

nekoliko pronalazaka koji se i

danas koriste, ali i osporavaju.

Mixli je primijetio da dodatak

nekih supstanci na bazi olova u

gorivu spre~avaju "ka{qucawe#

motora, a "Xeneral motors# je

odmah po~eo ~itavu kampawu za

promociju ove vrste benzina.

Nekoliko godina nakon {to je

Mixli za svoj pronalazak dobio

nagradu Ameri~kog udruèwa

hemi~ara, primije}eno je da olo-

vo zaga|uje atmosferu i da sve

vi{e qudi obolijeva od bole-

sti izazvanih ovim metalom. I

sam Mixli se lije~io od trova-

wa olovom. Nekoliko godina ka-

snije, dodavawe ovih supstanci

u benzin je obustavqeno.

"Xeneral motors# je 1930.

godine zatraìo od Mixlija da

radi na supstanci koja }e zami-

jeniti dotada{we otrovne i eks-

plozivne hemikalije kori{}ene

u aparatima za hla|ewe. Ovo je

rezultiralo pronalaskom fre-

ona, koji je svoju primjenu na-

{ao ne samo u friìderima ne-

go i u sprejevima i inhalatori-

ma. Danas se freon smatra naj-

ve}im uni{tiva~em ozonskog

omota~a.

Mixli je u 51. godini obo-

lio i ostao nepokretan, pa je

smislio sistem ̀ ica iznad kre-

veta koji mu je omogu}avao mi-

nimum pokretqivosti. Jednog

dana, poku{avaju}i da se ispr-

avi u krevetu, zapetqao se u `-

ice i udavio.

Ruski nau~nik, filozof i

revolucionar Aleksandar Al-

eksandrovi~ Bogdanov je u ì-

votu prevalio put od malog se-

la do Kremqa. Kao pripadnik

revolucionarnih pokreta u car-

skoj Rusiji je bio zatvaran i pro-

tjerivan. Bio je veoma blizak

Lewinu, a wegov filozofski

rad uticao je na mnoge savreme-

nike ovog nau~nika, me|u koji-

ma je i Nikolaj Buharin.

Nakon revolucije i dolaska

boq{evika na vlast po~eo je da

se bavi istraìvawima u medi-

cini, a posebno mogu}nostima

podmla|ivawa i vje~nog ̀ ivota

transfuzijama krvi. Eksperi-

mente je izvodio i na sebi pa je,

nakon jedanaestog mijewawa kr-

vi, sa zadovoqstvom primijetio

da mu se popravqa vid i presta-

je da }elavi. Bio je ubije|en da

se nalazi na pragu velikog ot-

kri}a.

Bogdanov je 1924. godine

osnovao ruski Institut za he-

matologiju i transfuziju krvi,

koji je kasnije nazvan po wemu.

Nakon Lewinove smrti, vlasti

su ga zaduìle da ispita mozak

velikog vo|e revolucije i da sa-

~uva wegovo tijelo od raspada-

wa. U svojim pismima Staqinu,

pisao je o èqi da podmladi

kompletno rukovodstvo Boq{e-

vi~ke partije.

Tokom jednog od eksperime-

nata 1928. godine, Bogdanovu je

data krv studenta koji je bolo-

vao od malarije i tuberkuloze.

Neki smatraju da se radilo o sa-

moubistvu, jer je nekoliko dana

prije smrti napisao pismo poli-

ti~kim vo|ama, dok drugi misle

da se radilo o nepoklapawu krv-

ne grupe, {to je bilo nepoznani-

ca u to vrijeme.

Spisak nau~nika koji su umr-

li tokom eksperimenata ili od

svojih pronalazaka ovdje se ne

zaustavqa, ali su drugi nastra-

dali na mawe bizarne i neobi~-

ne na~ine.

¥ Pripremio

Mladen DRAGOJLOVI]

KA@U DA JE ISTINA

8. i 9. decembar 2007.ZANIMQIVOSTI

10

PATENTI UBILI PRONALAZAÊ

Aleksandar Bogdanov:

Istraìvao mogu}nosti

podmla|ivawa

transfuzijom krvi

Tomas Mixli:

Prona{ao freon

U bizarnom incidentu 1867. godine Buloka je ubila

wegova ma{ina. Tokom postavqawa nove {tamparije u

Filadelfiji nogom je poku{ao da ubaci remen u kalem.

Ma{ina mu je uhvatila nogu i slomila je, a nekoliko

dana kasnije, inovator je dobio gangrenu. Umro je tokom

amputacije noge...

Pouzdano se zna da je pri-

je dolaska Turaka u sje-

vernu Bosnu, polovinom

16. vijeka, u Dowem Detlaku kod

Dervente postojao manastir, ko-

ga su turski askeri opqa~kali,

poru{ili i zapalili, a monahe

i mjesno stanovni{tvo pobili

ili protjerali.

Preìvjeli mje{tani mora-

li su da pobjegnu od tiranije i

zuluma, koju su tada doìvjeli

hri{}ani, tvrdi profesor isto-

rije Pero \uki}.

Zato je, kaè on, {ire pod-

ru~je dana{weg sela Dowi De-

tlak u to vrijeme bilo slabo ili

gotovo nikako naseqeno, tako

da se pri~a o postojawu mana-

stira nije ni mogla prenositi s

koqena na koqeno, a osvaja~i

nisu dozvoqavali obnavqawe i

izgradwu novih hri{}anskih bo-

gomoqa.

Zna~ajnije, ponovno naseqa-

vawe stanovnika na ovo podru~-

je Detlaka je zabiqeèno negdje

po~etkom 18, a posebno u 19. vi-

jeku. Oni svoje korijene vuku iz

Crne Gore i Hercegovine.

Ve}e interesovawe za mana-

stir je po~elo objavqivawem re-

portaè u "Glasu Srpske# prije

nekoliko godina. Tada se za ma-

nastir zainteresovao i sve{te-

nik Savo Todorovi}, ~ijoj paro-

hiji pripada Dowi Detlak, kao

i neki mje{tani. Op{tina Der-

venta je izdvojila novac da bi se

zapo~elo iskopavawe na lokali-

tetu pored rijeke Ukrine, gdje je

sve{tenik Savo Todorovi} tvr-

dio da se nalaze temeqi mana-

stira. Nakon otkopavawa na tom

mjestu, arheolozi su otkrili tu-

mulis iz sredweg bronzanog do-

ba. U nekropoli su prona|ena

tri groba spaqenih pokojnika u

urnama. Daqa istraìvawa su ob-

ustavqena i pored toga {to se

radi o veoma zna~ajnom otkri}u,

starom vi{e

od 1.500 go-

dina prije

nove ere.

U me|u-

vremenu, is-

pod detlo-

va~ke crkve

prona|ene

su u kamenu

isklesane

mona{ke is-

posnice sa

o b r i s i m a

ikona na ka-

menu, koje se

vrlo te{ko

mogu uo~i-

ti. Kamene

gromade od

{kriqca su

g o d i n a m a

uni{tavane,

a ~obani su

se tu skla-

wali od ki-

{e i loì-

li vatru,

{to je jo{

vi{e izbri-

salo pisane

tragove i

crteè na

kamenu.

Kod Si-

mice Petro-

vi}a iz Der-

vente, ~iji je otac Novo bio der-

ventski sve{tenik, prona|en je

jedan crte` na kome se vidi ka-

ko je izgledao manastir u Dowem

Detlaku.

Malo je vjerovatno da je cr-

te` nastao u vrijeme dok je ma-

nastirska crkva postojala.

Ipak, najzna~ajnije je to

{to je profesor Stani{a Tut-

wevi} u beogradskoj bibliote-

ci prona{ao molitvenik koji

je pisan u manastiru Dowi De-

tlak 1628. godine. Postoji inte-

resovawe da se {tampa kopija

molitvenika i donese na ~uva-

we u derventski Zavi~ajni mu-

zej.

- Manastir u Dowem Detla-

ku, prema svemu {to sam mogao

da ~ujem od starijih qudi, bio

je na mjestu gdje se danas nala-

zi crkva i mjesno grobqe. Tamo

postoje veoma stari nadgrobni

spomenici za koje arheolozi

tvrde da su podizani samo cr-

kvenim veledostojnicima - na-

veo je mje{tanin Doweg Detla-

ka Pero Novi}. Prema wego-

vim rije~ima, oduvijek se u Do-

wem Detlaku pri~a da je crkva

napravqena na temeqima koji

su ranije postojali, i da je od-

vajkada bila neka stara {kola,

"kada su se u~ile samo crkvene

kwige#. Sve{tenik Savo Todo-

rovi} raspolaè podacima da

je u manastiru Dowi Detlak ru-

kopisano Jevan|eqe, za koje se

tvrdi da je nastalo po~etkom

16. vijeka i da se nalazi u bi-

blioteci Rumunske patrijar-

{ije u Bukure{tu.

Na wemu pi{e: "Ovo Jevan-

|eqe je pisano u selu Detlak na

rijeci Ukrini#.

Mje{tani tvrde da su neki

istraìva~i rekli da su }upo-

vi - ambari prona|eni uklesa-

ni u kamen ispod crkve, usko ve-

zani za doba postojawa manasti-

ra. Naime, to su bili manastir-

ski }upovi u kojima se ~uvala

hrana.

Danas se ve} moè re}i da

se o manastiru u Dowem Detla-

ku mnogo vi{e zna nego ranije

i da je za wegovo vaskrsewe za-

interesovano mnogo vi{e qu-

di, posebno nau~nika i arheo-

loga.

¥ Savko PE]I]

HO]E LI VASKRSNUTI BOGOMOQA U DOWEM DETLAKU KOD DERVENTE

ZABORAVQENI MANASTIR

Profesor Stani{a Tutwevi} je u beogradskoj biblioteci

prona{ao molitvenik koji je pisan u manastiru Dowi

Detlak 1628. godine. Postoji interesovawe da se {tampa

wegova kopija i donese na ~uvawe u derventski

Zavi~ajni muzej

Manastir: Crte` prona|en u Derventi

Veliki bqesak, qupka pe-

~urka na nebu. Zatim

udarni talas ru{i sve

{to je sagradila qudska ruka.

Ko to preìvi, moè da di{e

na {krge, a kiseonika nema ni

u vodi.

Slijedi radijacijska bo-

lest, a nakon pola vijeka "kaja-

we#, pristojno izviwewe po-

tomcima `rtava.

Atomsko oru`je je upotri-

jebqeno samo jednom, 1945. godi-

ne, ali ne u ratu, ve} u odmazdi.

Sve ono o ~emu zloguki glasno

trube, a "stru~ni# komentato-

ri stru~no obja{wavaju, ili je

bilo ili }e, ne daj Boè, opet

biti. Ali osim u filmovima,

atomski rat se nije nikada do-

godio.

Holivud je uvijek imao sluh

za ono bez ~ega gledaoci ne mo-

gu. Nakon ru{ewa zida u Ber-

linu, dogodio se ameri~ki

film o ameri~ko-sovjetskom

bratstvu bez oru`ja, po recep-

tu Amerikanaca. "Lov na Cr-

veni oktobar# (Hunt for the

Red October) reìrao je 1990.

godine Xon Mektirnin.

Ameri~ka nuklearna pod-

mornica lovi sovjetsku, a u ras-

pletu besmislene drame, kape-

tani se gotovo i pobratime. U

ovom filmu detanta Sovjete su

glumili Rusi i Amerikanci, a

Amerikance Englezi. Razumqi-

vo je da je najvi{e

filmova na "atom-

ske# teme nastalo

tokom hladnog ra-

ta izme|u Istoka

i Zapada, a zatim

je uslijedio peri-

od detanta, popu-

{tawa i zastoja u

naoruàvawu.

N a o r u ` a n i

mir je obezbije-

dio relativno

dugi period st-

varnog mira i od-

sustvo opasnosti

od nuklearnog su-

koba.

Ako je vjero-

vati izvorima,

Rusi danas jo{

uvijek raspolaù

sa 5.682, a Ameri-

kanci sa 5.521 ko-

madom, {to nuklearnih bombi,

{to raketa - ravnoteà kao i

nekada. Arsenal dovoqan da se

planeta uni{ti nekoliko pu-

ta. Neko je jednom cini~no kon-

statovao: "Ako imate kredit, a

do|e do rata, bi}e vam opro-

{tena posqedwa rata#.

¥ Velimir BOJKO

ATOMSKI RAT U FILMOVIMA (1)

SIMPTOMI

"Onaj ko preìvi atomski rat, ratova}e poslije kamenom

sjekirom, lukom i strijelom#, rekao je Albert Ajn{tajn. A

simptomi radijacijske bolesti su: kijavica, mu~nina, povra-

}awe, opadawe kose i smrt. Neko prije, neko kasnije, zavisi

od mno{tva okolnosti i od snage organizma.

BRATSKA HAJKA NA

CRVENU PODMORNICU

"

Lov na Crveni oktobar":

[on Koneri u glavnoj ulozi

8. i 9. decembar 2007. ZANIMQIVOSTI

Biti gej{a u Japanu svoje-

vremeno je zna~ilo biti

umjetnica, poznavati

tradicionalni ples i muziku i

nastupati po pozivu u eksklu-

zivnim restoranima za imu}ne

posjetioce, {to nije podrazu-

mijevalo automatski prista-

nak gej{e na qubav.

Sredinom pedesetih u Japa-

nu je bilo oko 40 hiqada gej-

{i, ali ih danas ima jedva hi-

qadu. Razlog je smaweno inte-

resovawe za tradicionalnu

umjetnost koju, me|u mladima,

uveliko zamjewuju karaoke i

drugi vidovi zabave.

êtvrti u kojima su ìve-

le gej{e nalaze se u drevnoj

prijestonici Kjoto, zatim u

Tokiju, gdje je danas ostalo 300

gej{i, i u primorskom mjestu

Atami, gdje se tim zanatom ba-

vi wih 230.

Pojava gej{i vezuje se za

sredinu perioda Edo (1603-

1867), kada su gej{e zabavqale

mu{karce u tokijskoj ~etvrti

crvenih fewera po imenu Jo-

{ivara. Mada je u to vrijeme

prostitucija bila legalna,

profesija gej{e se razlikova-

la od najstarijeg zanata po to-

me {to su one, kao umjetnice,

imale pravo da odbiju poziv na

qubav.

One su bile umjetnice ko-

je su mogle imati mecene po

svom izboru, kojima su mogle

bile qubavnice, a katkad i è-

ne, jer su ovi pla}ali tro{ko-

ve wihovog obrazovawa i sku-

pu opremu koju ~ini nemala

stavka za niz svilenih ru~no

tkanih kimona.

Me|u gej-

{ama je do 1930.

godine bilo i

mu{karaca. Da-

nas ih ima samo

~etiri, a wiho-

va uloga je da

pri~aju viceve

u pauzi èn-

skih nastupa.

Nostalgiju

za danima uo~i

Drugog svjet-

skog rata, u ko-

jima su carova-

le gej{e, danas

ne krije najsta-

rija me|u wima

po imenu Ko-

kin (98), koja je

profesiji gej-

{e posvetila

~itav ìvot.

- Bila su to

vremena kad su

u svilenim ki-

monima, klepe-

}u}i nanulama,

gej{e "lepr{ale# u restorane

i zabavqale dobrostoje}u go-

spodu, a ova bi se divila wiho-

voj umje{nosti, qepoti, èn-

stvenosti i {armu - sje}a se s

ponosom Kokin.

Kokin i danas svira na {a-

misenu, tradicionalni instru-

ment s tri ìce pjevaju}i sta-

re pjesme. Kada je u septembru

napunila 98 godina, o woj su pi-

sale gotovo sve novine u Japa-

nu i slikali su je u zelenom ki-

monu sa ruì~astim pojasom.

Danas tek nekoliko gej{i

u profesiji koja izumire pjeva

i ple{e na preskupim sve~a-

nim ve~erama u elitnim resto-

ranima za 80 hiqada jena (730

dolara) po osobi, ali je prava

klijentela koju ~ine vrhunski

biznismeni i politi~ari sve

rje|a.

Mladi se ne potresaju {to

izumire ~itav jedan svijet.

Ipak, pojedine zajednice nasto-

je - da bi sa~uvale tradiciju -

da umjetnost gej{i prikaù tu-

ristima i da to prilagode wi-

hovom xepu i u Kjotu, staroj

prijestonici tajanstvenog svi-

jeta gej{i.

Lica prekrivenog bijelom

podlogom, {minke s usnama na-

mazanim crvenim karminom i

besprekornih frizura, u vi{e-

bojnim skupim kimonima, gej-

{e su oduvijek bile vrhunske

umjetnice koje su zabavqale po-

liti~are i vlasnike firmi, za-

vjetuju}i se da nikad nikom ne-

}e objelodaniti o ~emu su oni

pred wima razgovarali. ¥

Prva nagrada na nedavno

odrànom Drugom me|u-

narodnom festivalu kla-

si~ne gitare u Bawoj Luci, "Gi-

tar festu 2007#, bila je koncert-

na gitara, izra|ena u ovda{woj

radionici "Bisernica#.

Zorana Kuva~a, vlasnika ra-

dionice, pitamo otkud on u ovom

poslu, gdje je i kako je nau~io da

izra|uje gitare, od kakvog drve-

ta se prave najboqe, kako prona-

lazi materijal, postupku izrade

i ostalim zanimqivostima u ve-

zi sa ovom graditeqskom umjet-

nosti.

- Ideja da se jednog dana ba-

vim ovim poslom, rodila se dav-

no, kad sam na jednom sajmu, prvi

put u ìvotu, vidio ru~no izra-

|enu gitaru. Tada apsolutno ni-

{ta nisam znao o tome, pogoto-

vo ne ~iwenicu da ovdje imamo

kompletno, vrlo kvalitetno dr-

vo za izradu gitare ili violine

- objasnio je vje{ti majstor.

Devedesetih godina Zoran se

na{ao u Srbiji i razmi{qaju}i

{ta bi mogao da radi, u vrijeme

hiperinflacije, kad je bilo ve-

oma te{ko na}i "pametan# po-

sao, sjetio se nekad vi|ene ru~-

no izra|ene gitare i odlu~io da

potraì nekoga ko bi ga pou~io

tom zanatu.

- Uspio sam da prona|em Du-

{ka Rajkovi}a, majstora, koji u

Sremskoj Mitrovici pravi tam-

bura{ke instrumente. Na moju

sre}u, primio me je, i nadam se da

ga nisam razo~arao - naveo je Ku-

va~.

Veoma brzo je shvatio da je

do{ao kod pravog majstora i tri

godine proveo je u wegovoj radi-

onici, vrijedno u~e}i, upijaju}i

znawa i vje{tinu.

- Sa ove distance, i sa dana-

{wim iskustvom, mogu sa sigur-

no{}u re}i da je to najboqi maj-

stor za izradu tambura, vjerovat-

no otkako se one u na{im kraje-

vima prave. Radio sam vrlo in-

tenzivno, i vrativ{i se u Bawu

Luku, rije{io sam da pravim gi-

tare, instrument zbog kojeg sam

prakti~no i po~eo da u~im za-

nat. Ipak, krenuv{i u samostal-

ni rad, u po~etku sam vi{e pra-

vio tambura{ke instrumente, jer

mi je bilo lak{e do}i do drveta

- objasnio nam je Zoran i dodao

da klasi~ne gitare imaju vrlo

visok standard drveta koje tre-

ba da se ugradi, dok tambure mo-

gu da se rade i od, za nijansu, lo-

{ijeg drveta.

Vremenom Kuva~ je sasvim

pre{ao na izradu gitara i po-

sqedwih ~etiri-pet godina se

samo time bavi.

Pitamo Kuva~a da li plani-

ra da se bavi gradwom jo{ nekih

instrumenata, a on kaè da je

klasi~na gitara dovoqna da se

~ovjek wenoj izradi u potpunosti

posveti za ~itav ìvot.

- Nije jednostavno napraviti

kvalitetan instrument, trebaju

godine rada da se napravi kon-

certna gitara, da zadovoqi umjet-

nike, gitariste koji izlaze pred

200-300 qudi u sali. Tu su, zaista,

visoki zahtjevi. Literatura, mu-

zika koja se svira na ovom in-

strumentu je toliko opse`na da,

prakti~no, jedan ~ovjek svira

kompletno muzi~ko djelo, sa me-

lodijom i pratwom - naglasio je

Zoran i dodao da treba sve to ja-

sno i lijepo da razgrani~i i za-

to ta gitara mora da posjeduje od-

re|ene karakteristike, kako bi

obezbijedila muzi~arima da se

na pravi na~in izraze.

Na pitawe koje je drvo najbo-

qe za izradu koncertnih gitara,

Kuva~ odgovara da nije u pitawu

samo jedna vrsta drveta.

- Smr~a doma}a ili kanadski

kedar najboqa je za gorwu plo~u,

indijski palisander (indijsko

ruìno drvo) za stranice i le-

|a, honduraski kedar za vrat, eba-

novina za dio koji ide na vrat i

par~e indijskog palisandera na

kobilicu. Postoji i boqa vari-

janta, brazilski palisander, ali

je to drvo neuporedivo skupqe i

te{ko se do wega dolazi - ista-

kao je na{ sagovor-

nik.

Dodao je jo{ da

trenutno naj~e{}e

koristi indijski

palisander, mijewa-

ju}i ga ponekad sa

doma}im javorom,

koji je isto "vrlo

plemenito drvo,

kvalitetno, naàlost pomalo za-

postavqeno#.

Zanimalo nas je kako te~e taj

proces od drveta u {umi, do kon-

certne gitare na nekoj muzi~koj

sceni.

- Sve po~iwe izborom i sje-

~ewem drveta. Recimo smr~a, kao

drvo velike gustine, raste veoma

dugo, po dvjesta-trista godina, pa

i vi{e. Kad se to drvo usije~e i

obori potrebno je da se preradi

na adekvatan na~in, da se uskla-

di{ti i bilo bi idealno da se ne

dira izme|u sedam i osam godina,

dok dovoqno

ne "ostari#.

Tek tada mo-

è da se ko-

risti - naveo

je mladi gra-

diteq gita-

ra, uz napo-

menu da je, u

me|uvremenu,

potrebno na-

praviti {a-

blone, nacrt

da bi se kre-

nulo sa izra-

dom pojedi-

nih dijelova.

Poslije toga

dolazi sklapawe instrumenta,

potom se stavqaju neki estetski

detaqi, ukrasi. Slijedi lakira-

we instrumenta za koje Kuva~ ko-

risti jednu staru tehnologiju,

sporiju, ali djelotvorniju.

Potom se postavqaju ìce,

a onda slijedi fino uga|awe in-

strumenta. To je ve} trenutak

kada gitara treba da se isproba.

Naravno, to najprije ~ini sam,

iako, kako je rekao, ne svira na

gitari dovoqno dobro da bi we-

gov sud bio kona~an. Svi koji

prave gitare, u tom trenutku

konsultuju koncertne gitariste

i tek kad oni potvrde da instru-

ment zvu~i kako treba, majstor

zna da je napravio dobru gitaru.

Za godinu dana, u majstorskoj

radionici Zorana Kuva~a izra-

di se petnaestak koncertnih gi-

tara. U posqedwe vrijeme ima

i {egrta Du{ka Damijanovi}a,

koji u~i zanat i ve} lijepo na-

preduje, pa se Kuva~ nada da }e

uskoro uspijevati da godi{we

uradi dvadesetak instrumena-

ta. Danas na wegovim gitarama

svira Zoran Kraji{nik, pro-

fesor na muzi~kim akademija-

ma u Novom Sadu i Bawoj Luci,

Sr|an Bulatovi}, profesor sa

Akademije na Cetiwu, potom

Damjan Stani{i} i Reqa Tru-

di}, magistri gitare, koji tre-

nutno sviraju u Sloveniji, ~ak

i dva studenta gitare iz Tur-

ske, koji su tako|e kupili Ku-

va~eve gitare...

- Kad koncertni gitaristi,

sviraju}i na mojim gitarama, ka-

ù da su to instrumenti majstor-

ski ura|eni, zna}u da sam posti-

gao svoj ciq - rekao nam je, na

kraju, Zoran Kuva~.

¥ Radmila KULUNXIJA

Poslije finog uga|awa instrumenta, gitara treba

da se isproba. Svi koji prave ovaj instrument,

u tom trenutku konsultuju koncertne gitariste.

Tek kad oni potvrde da on zvu~i kako treba,

majstor zna da je napravio dobru gitaru

SVIJET KOJI IZUMIRE

SJE]AWA NAJSTARIJE JAPANSKE GEJ[E

@EQA

- Najsre}niji bih bio kad

bih ponovo uspio da odem kod

nekog svjetski priznatog maj-

stora da usavr{im svoje zna-

we. Lani sam imao sre}u da

stignem do majstora Hoze Ro-

maniqosa, [panca, koji ì-

vi u Engleskoj, ali kurseve

klasi~ne gitare drì u [pa-

niji. Planove imam, pa i ne-

ka obe}awa. Nastoja}u da tu

svoju èqu ostvarim. Na ta-

kvim radionicama se zaista

mnogo nau~i - otkrio nam je

svoje snove Zoran Kuva~.

ZORAN KUVA^, IZ BAWE LUKE, PET GODINA PRAVI GITARE

11

Zoran Kuva~: Za godinu dana petnaestak koncertnih gitara

VJE[TE RUKE ZA SKLADNE ZVUKE

[to se vi{e politi~ari

smiju, to qudi imaju vi-

{e nepovjerewa u wih,

rezultat je istraìvawa koje

pokazuje da 80 odsto Portuga-

laca misli da su osmijesi poli-

ti~ara la`ni.

Studija je obuhvatila 2.610

Portugalaca, starosti od 18 do

70 godina, koji su se sloìli

da osmijeh politi~ara izaziva

duboko nepovjerewe.

- Ovakvo shvatawe moè se

primijeniti na qude {irom

svijeta - rekao je jedan od is-

traìva~a Eriko Kastro agen-

ciji Rojters. Kastro, me|utim,

nije ̀ elio da komentari{e ka-

kav efekat osmijesi izazivaju

kod posmatra~a.

Odli~an primjer za ovu stu-

diju je i osmijeh predsjednika

SAD Xorxa Bu{a.

- Bu{ ima jedan od onih

osmijeha koji se ne mogu protu-

ma~iti. Ve}i dio planete i da-

qe poku{ava da ga odgonetne -

rekao je Kastro. ¥

PORTUGALCI NE VJERUJU

POLITIÂRIMA

VI[E SMIJEHA,

VI[E LA@I

Xorx Bu{: Zagonetni osmijeh

Gej{e: U Japanu ih ima tek hiqadu

8. i 9. decembar 2007.PORODICA I ZDRAVQE

12

Od trenutka samog za~e}a

do dolaska djeteta na

svijet majka i beba raz-

vijaju poseban vid komunikaci-

je, samo wima znan. Posebno u

drugom tromjesje~ju trudno}e,

kada majka sa svojom bebom mo-

è da ostvari jedinstvenu komu-

nikaciju koju pruà osje}aj vi-

bracija u trbuhu.

Dok i{~ekuju svoje prvo,

drugo, tre}e, nebitno koje dije-

te po redu, radost je uvijek jed-

naka i posebna. Upravo smijeh,

vedro raspoloèwe, opu{te-

nost... doprinose da se trudno-

}a odvija normalnim tempom i

bez komplikacija.

Treba re}i i to da trudni-

ce imaju jedinstvenu priliku

da im okolina udovoqava, po-

sebno najuì ~lanovi porodi-

ce, prijateqi i drage osobe. Na-

ravno, da se pogre{no ne shva-

ti da èna na to ima pravo sa-

mo kada je u drugom stawu. Na-

protiv, svoje stalno pravo na

qubav, po{tovawe, ispuwewe

malih i velikih èqa ona ta-

da najvi{e koristi. Nijednom

tati ovakvi zahtjevi ne}e te-

{ko pasti kada i sami i{~eku-

ju najqep{i trenutak u ̀ ivotu

- prinovu.

Ipak, postoje i brojna pita-

wa i nedoumice koje trudno}a

nosi sa sobom, i na koja budu}e

majke traè odgovore.

Tu su, izme|u ostalog, pre-

hrana, wega koè - s obzirom

na to da postepeno dolazi do

wezinog rastezawa - mogu}nost

putovawa, simptomi, {ta je to

normalno a {ta ne u ovih de-

vet mjeseci.

I, kada se pribliì termin

za porod, kod ro|ewa prvog dje-

teta, svaki roditeq je u dile-

mi koliko ~ega treba da kupi,

da li }e mo`da ne{to zabora-

viti, previdjeti.

Ne pani~ite, nije kasno da

se odre|ene stvar~ice dokupe

i kada va{a beba stigne ku}i.

Prehrana je najva`niji fak-

tor za o~uvawe zdravqa majke i

ploda. Upravo woj pripisuje se

uticaj na nastanak niza pote-

{ko}a i komplikacija. Kako

nije poèqna siroma{na tako

nije dobro do{la ni prekomjer-

na ishrana u trudno}i. Potre-

be za kalcijumom, èqezom,

fosforom, magnezijumom rastu,

me|utim, to ni u kom slu~aju ne

zna~i da treba da jedete tri pu-

ta vi{e nego prije trudno}e.

Prije bi se moglo re}i da

treba da jedete tri puta razno-

vrsniju hranu konzumiraju}i na-

mirnice koje obezbje|uju unos

potrebnih minerala, vitamina

i hrawivih materija. Na koje

namirnice posebno trudnice

treba da obrate pa`wu najboqe

je da se konsultuju sa svojim dok-

torom ali sigurno je da na je-

lovniku svakako treba da se na-

|u riba, meso, jaja, mlijeko i

mlije~ni proizvodi, vo}e i po-

vr}e.

Poseban izvor proteina je

ko{tuwi~avo vo}e, sjemenke i

gqive. Prizna}ete da bi va{

jelovnik trebao biti ovakav

bez obzira na trudno}u, pol, go-

dine. Napomenimo da pored is-

hrane, ovo drugo stawe izisku-

je i pove}an unos te~nosti i to

pet do {est ~a{a vode dnevno.

Kada je rije~ o li~noj higi-

jeni, pored svakodnevnog tu{i-

rawa koje se podrazumijeva i

kada niste u blaènom stawu, u

trudno}i, prije svega, treba po-

vesti ra~una o preparatima ko-

je upotrebqavate. Preporu~u-

ju se blage i ph - neutralne kup-

ke. Treba znati da tu{irawe

i blaga hidromasaà relaksi-

ra, osvjeàva i opu{ta koù. U

apotekama postoje specijalizo-

vane kreme i losioni za ubla-

àvawe strija koje se nerijet-

ko pojavqaju kod trudnica.

Ukuliko morate da odete na

neodlo`no putovawe, posebno

nakon petog mjeseca trudno}e,

vo`wa ne bi smjela da traje du-

è od dva do tri ~asa, a prepo-

ru~uje se povremena promjena

poloàja kao i odre|ene pauze

da bi trudnica malo prohodala

i ustala iz sjede}eg poloàja.

Kod putovawa budite pa`qivi,

jer zeleno svjetlo za put najbo-

qe je da odobri ginekolog kod

koga odlazite na preglede za

vrijeme trudno}e.

Trudno}a iziskuje i dovoq-

no kvalitetnog sna. Trudnice

treba da spavaju oko osam ~aso-

va, mada u posqedwem mjesecu

trudno}e normalno je da se bu-

dite usred no}i i da ne moè-

te da nastavite da spavate. Kod

nekih trudnica javqa se potre-

ba za duìm spavawem nego uo-

bi~ajeno.

Svaka trudnica zna da smi-

je da se umori onoliko koliko

to ne ugroàva weno psihofi-

zi~ko stawe. Uobi~ajeni poslo-

vi po ku}i su dozvoqeni, me|u-

tim, sigurno ste ~esto imali

priliku da ~ujete kako ne smi-

jete previ{e da se isteète i

diète te{ke predmete. îm

osjetite i blagi umor dozvoli-

te sebi jedno malo zadovoqstvo

- sok, krevet i muziku. Napome-

nimo i to da su neka istraì-

vawa pokazala da bebama u sto-

maku prija lagana muzika.

Prizna}ete da mo`da i naj-

vi{e mislite na sebe ba{ za

vrijeme onog drugog stawa...

¥ Pripremila

@eqka BA[I]

U I[ÊKIVAWU PRINOVE

PRIJE SVEGA - OSMIJEHSmijeh, vedro raspoloèwe i opu{tenost doprinose da

se trudno}a odvija normalnim tempom i bez komplikacija.

Trudnice imaju jedinstvenu priliku da im svi udovoqavaju,

posebno najuì ~lanovi porodice, prijateqi i drage osobe...

Priprema:

Isjeckan crveni i bijeli

luk i rendana mrkva se prodin-

staju. U to se doda mqeveno me-

so, lovorov list i malo vode.

Pred kraj, u dinstano meso po-

trebno je dodati paradajz pire

ili sok, soli, vegete i bibera

po ukusu. Za be{amel umak po-

trebno je istopiti pola mar-

garina u koji se doda deset ka-

{ika bra{na, dok se u drugoj

posudi podgrije mlijeko. Smje-

sa od margarina i bra{na uspe

se u ugrijano mlijeko, i mije{a

ìcom dok ne provri.

U me|uvremenu, potrebno

je skuvati makarone ili neku

drugu krupniju tjesteninu. Ma-

karoni se pomije{aju sa me-

som, i u to se doda polovina

od narendanog sira. Smjesa se

sipa u tepsiju i zalije be{a-

mel sosom. Ostatak sira se po-

spe preko toga i jelo se zape-

~e u rerni. Potrebno je da se

jelo malo ohladi i onda se sje-

~e na kocke i sluì posuto

parmezanom ili uz zelenu sa-

latu.

Savjet:

U restoranu "Obala# savje-

tuju da se meso za gr~ki pasti-

cio unaprijed pripremi u ve-

}im koli~inama i zamrzne.

Ovako se jelo moè vrlo brzo

pripremiti.

¥ Pripremila

Danijela VIDOVI]

Snimio H. D. BORKOVI]

Dakle, kona~no ste na{li

mjesto koje moète na-

zvati dom. Gajba. Qubav-

no gnijezdo. Mo`da jo{ i niste

na{li pravo ime za wega, ali

jedno je sigurno - boqe je nego

da ste i daqe sa roditeqima.

Jedini problem je {to je Va{a

gajba potpuno prazna i neured-

na, i {to Vas sada ~eka ogro-

man posao. Iako vjerovatno mi-

slite da }ete za~as napuniti

svoj dom nekim pristojnim na-

mje{tajem i napraviti ùrku

za useqewe, to obi~no ne biva

tako.

Prvi problem }e Vam biti

vrlo ograni~ene finansije i

nedostatak vremena da ure|ewu

svog doma pristupite na pravi

na~in. Kao prvo, dekor Va{eg

prvog stana ne mora da se ogra-

ni~i na postere pop-grupa i

modularne drvene kocke za sje-

dewe ili pravqewe privreme-

nih polica, kao {to je to vje-

rovatno bio slu~aj dok ste ̀ i-

vjeli sa roditeqima ili u stu-

dentskom domu.

Uz malo ma{te i dobre sa-

vjete stru~waka, ukusno }ete

urediti svoj dom za relativno

male pare.

Po{to je ve}ina stanova

koje mladi parovi mogu sebi

da priu{te uglavnom mawa od

plakara Blejka Karingtona i

vla`nija od sredwovjekovne

tamnice, veoma je bitno uo-

~iti sve lo{e strane va{e

nove naseobine. Dobro pogle-

dajte svoj dom i objektivno

ocijenite sve wegove dobre i

lo{e strane. Da li ima veli-

ke prozore ali i nisku tava-

nicu? Divan drveni pod koji

mu daje izgled gajbice za pa-

radajz?

Iako odu{evqavawe pozi-

tivnim stranama ne zahtijeva

nikakav napor, uo~avawe nega-

tivnih aspekata je ve} malo za-

htjevnije.

U woj jedete, u woj spava-

te, u woj gledate Milionera?

Sve u jednoj jedinoj sobi. Ia-

ko studio ili soba student-

skog doma moè da izgleda usa-

mqeni~ki i klaustrofobi~-

no, mnogo }e vas mawe gu{iti

ako je dobro ure|ena i prijat-

na na oko.

Kod ovakvih malih, jedno-

sobnih prostora imate dvije

opcije: da prostor ostavite

{to praznijim i svjetlijim,

ili da ga podijelite na male

kutke za pojedina~ne aktivno-

sti pomo}u nekakvih parava-

na ili komada namje{taja ko-

ji prividno "odvajaju# jednu

cjelinu od drugih. Zavisno od

veli~ine prostora, dekora ko-

ji odaberete i Va{eg stila ì-

vota (da li u tom prostoru do-

sta radite, da li Vam qudi ~e-

sto dolaze u posjete itd.), mo-

ète odabrati jednu od ovih

opcija.

U svakom slu~aju, prostor

uredite jednostavno. Koristi-

te {to mawe razli~itih boja

i izbjegavajte zakr~ena mjesta

i vi{ak namje{taja. Razmisli-

te o nabavci komada sa dvo-

strukom funkcijom, kao {to

su sofa ili dvosjed na raskla-

pawe da bi u{tedjeli na pro-

storu.

Ovdje se, naravno, ne mi-

sli na prostoriju u kojoj se

razvijaju fotografije. Misli

se na sobe koje li~e na prai-

storijske pe}ine. U takvoj so-

bi ne znate ni koje je doba da-

na dok ne iza|ete napoqe. Naj-

boqi lijek za ovakve prosto-

rije su svijetle boje za zido-

ve, tanke prozra~ne zavjese i

mnogo biqaka. Dosta mogu da

pomognu i ogledala koja re-

flektuju svjetlost i smawuju

prisustvo sjenke. Dajte pred-

nost venecijanerima ili tra-

kastim zavjesama u odnosu na

klasi~ne roletne ili {alo-

ne, i kupite luster sa malim

providnim abaùrom radije

nego klasi~ni luster koji

stvara velike sjenke po zido-

vima.

Ako patite od sindroma

kutije za cipele, primijenite

sqede}e: zidove okre~ite u

blijede, hladnije tonove, a ko-

li~inu name{taja svedite na

minimum. Na primjer, umjesto

klasi~ne samostoje}e police

moète montirati vise}u.

Ako je Va{a soba zaista ma-

la, izbjegavajte dezene sa gu-

stim sitnim aplikacijama na

zavjesama, stolwacima ili po-

steqini - oni samo doprino-

se nervozi i sku~enosti pro-

stora.

Ure|ewe jedne ovakve so-

be je veoma zabavno, jer mo-

ète prekr{iti sva poznata

pravila. Kqu~ je u tome da

stvorite jednu ta~ku u sobi

koja }e privla~iti pa`wu:

ofarbajte jedan zid u druga-

~iju boju od ostalih, ili oka-

~ite neobi~an mural ili ta-

piseriju u jedan kutak sobe.

Pored toga, pa`wu moète

privu}i neobi~nim komadom

unikatnog name{taja, ili di-

jelom tavanice koji ste ukra-

sili zgu`vanom tkaninom

ili fluorescentnim zvjezdi-

cama.

Osje}ate se kao da Vam je

nebo palo na glavu? Visinu }e-

te prividno pove}ati pomo}u

nekoliko sna`nih lampi usme-

renih nagore, koje na tavanicu

bacaju {to vi{e svjetla. Tava-

nicu okre~ite nekim od blije-

do-satenskih tonova, a zidove

jednu-dvije nijanse tamnijim

tonom.

Pa`wu usmjerite na dowu

polovinu prostorije pomo}u

jastu~i}a razbacanih po podu,

zanimqivog tepiha ili niskih

garnitura za sjedewe. ¥

RESTORAN

"

OBALA" PREDLA@E NEDJEQNI RUÂK

Potrebno:

- 600 do 800 grama mqeve-

ne junetine

- krupniji makaroni

- dvije glavice crvenog luka

- pet ~enova bijelog luka

- tri lovorova lista

- jedna narendana mrkva

- dvije do tri ka{ike kon-

centrata paradajza ili 200 mi-

lilitara soka od paradajza

- 150 grama rendanog ̀ utog

sira (edamer, gauda ili ka~ka-

vaq)

Be{amel sos:

- pola margarina

- 10 ka{ika bra{na

- litar mlijeka

GR^KI PASTICIO

URE\EWE DOMA

ZABAVNO I PRAKTI^NO

(Karikatura Milenko KOSANOVI])

Aforizmi

Pripremio Goran KQAJI]

- Kod nas se sve reformi-

{e. Reforma je na{a velika

nu`da.

- Povla~ewe u ratu nam

je slaba ta~ka. Za~as povu~e-

mo oroz.

- Pred vratima Evrope

treba kucati a ne lupati.

- Penzioneri se ubijaju

sami. Ne dozvoqavaju da ih

vlast nosi na du{i.

- Na raskrsnici puteva

mi uvek stradamo u centru.

- Svet ima pogre{nu

predstavu o nama. Nije pri-

sustvovao premijeri.

- Penzioneri su na dnu ta-

bele. Bore se za opstanak.

- Bogata{i kupuju ze-

mqu. Znaju seqaci {ta je

dobro.

- Mnogo je Srba u Ruskoj

akademiji nauka. I kod wih

je o~igledno pomawkawe pa-

meti.

- Zar su na{e gre{ke za

potcewivawe pa se u~imo na

tu|im.

¥ Danica MA[I]

***

- Mi i na{e himne into-

niramo jedne protiv drugih.

- Opet izgledamo nepri-

rodno trudni, ali sada ne zna-

mo od koga!

- Ovi koji preduzimaju po-

liti~ke korake, ne gledaju

pa`qivo pred noge.

- Na{im zakonima ni uka-

zi o wihovom progla{ewu

nisu od pomo}i.

¥ @ivojin DENÎ]

***

- Strah koji se uvla~i u kosti,

naj̀ e{}i je oblik kostoboqe.

- Stranputica je paralelni

pravac.

- Sudovi s pravom sude nevi-

nima - zbog oklevawa.

- Sunce se ra|a ta~no u zoru.

[to se mene ti~e moglo bi i ko-

ji sat kasnije.

- Sve radimo pod maskom. Kad

je bal, nek je bal.

- Svaka {ala sadrì deo isti-

ne, od koje po|u suze.

- Svaki ~ovek je od krvi i me-

sa. A to provocira one bez srca

i du{e.

- Sve {to ho}e da nam istera

o~i, upravo nam je ispred nosa.

- Sve {to policija sa zaka-

{wewem prokquvi, ispadne mu-

}ak.

- Sve je relativno - re~e

Mileva.

- Sve lu|i od lu|eg. Ne

zna se ko ve}i broj ko{uqe

nosi.

- Sve mawe qudi ìvi od

po{tenog rada. Ne èli ni-

ko da bude sirotiwa.

- Sve smo stavili sebi

pod noge. Tako nam se ne}e

sru{iti na glavu.

- Sve vi{e gra|ana pose-

}uje neuropsihijatrijske kli-

nike. Po|u na jednu, odu na

drugu stranu.

- Sve vi{e je onih koji se

dogovaraju pri~aju}i sami sa

sobom.

- Svet ima krivu sliku o

nama - zeza ga antena.

- Svet nam udequje pomo}.

Ne dozvoqava da prosimo.

- Tajne najuspe{nijih ~u-

vaju se u policijskim dosije-

ima.

¥ Srba PAVLOVI]

***

- Na{ narod se vodi po

paroli "Vodimo qubav a ne

rat"

. Sve svoje ratove je vo-

dio sa velikom qubavi.

¥ Ernest BUÎNSKI

***

- A kada me je profesor

istorije pitao - koliko je de-

ce imao Stefan Nemawa i

kako se zvala wegova èna,

rekao sam da ne odgovaram na

indiskretna pitawa vezana

za porodicu.

- Vreme je za tvoj novi po-

~etak, re~e mi u~iteq. I ta-

ko sam ponavqao razred.

- Rat se nije mogao izbe-

}i. Hteli su ga oni, hteli smo

ga mi.

- Kod nas je najstra{nija

pretwa kada nekom zapreti-

te da }ete javno re}i istinu

o wemu.

- Veza izme|u Vesne i me-

ne je ozbiqna. Ona se ozbiq-

no naqutila na mene.

- Dobili smo {kolske po-

licajce. A zahvaquju}i Mi-

leni i Milki iz na{eg raz-

reda, imamo i {kolske {pi-

june.

¥ Aleksandar ÔTRI]

RJE[EWE IZ PRO[LOG BROJA: BATA KRIJE KAJAWE.

FINA STARA RUSKIWA

(fraza: 7, 1,5,4,1,3,1)

Z. Deli}RREE

BBUU

SS

RJE[EWE IZ PRO[LOG BROJA:

UKR[TENE RIJEÎ: AMFIBIJA, BIRÂNIN, EQ, AL, T, LAP, [UMI, ANA KARI], ASR, ALI, IKS,

BOGATSTVO, KOV, STONI TENIS, ALEKS, STRINICA, RATA, APOSTOLAT, ROSA MONTERO, I,

SIMAN, DIVQI VO, ANIT, MI]O, SKVO, MARIJAN, ATAIR.

POLO@ENA SKANDINAVKA: KLASIK, PROMJENA, O, XIMRIJE, UGLED, HAN PRIJESAK, AVE, SA,

GEVENIGER, JL, L, TERAKOTA, HQEB, UKORIÂVATI, ERO, @, ZIJEVALICA, ID, BRACA, CC,

CARICE, AT, ALPI, JANGMAN.

8. i 9. decembar 2007. HUMOR/ENIGMATIKA

13

8. i 9. decembar 2007.SPORTSKI GLOBUS

14

Od 7. juna do 29. juna 2008. go-

dine pogledi fudbalske

Evrope bi}e usmjereni

prema "alpskim republikama#.

Razlog za to je Evropsko pr-

venstvo u fudbalu, koje }e se

odràti u Austriji i [vajcar-

skoj. Ovo je druga prihva}ena

zajedni~ka kandidatura u isto-

riji kontinentalnih smotri,

nakon turnira 2000. godine u

Holandiji i Belgiji.

Austrija i [vajcarska su se

automatski kvalifikovale kao

doma}ini. Preostalih 14 timo-

va je obezbijedilo plasman kroz

kvalifikacije koje su po~ele

u avgustu 2006. godine i, sude}i

po rejtingu ekipa, ovo }e biti

jedan od najja~ih i najneizvje-

snijih {ampionata do sada.

Austrija i [vajcarska su

dobile pravo da organizuju za-

vr{nicu u konkurenciji Rusi-

je, Ma|arske, te zajedni~kih

kandidatura Gr~ke i Turska,

[kotske i Irske, Hrvatske i

BiH, Norve{ke i [vedske, od-

nosno Danske i Finske.

Kvalifikacione borbe za

odlazak na Alpe po~eo je kra-

jem qeta pro{le godine. For-

mat kvalifikacija je promije-

wen u odnosu na prethodne tur-

nire. Pobjednici i drugopla-

sirane selekcije iz sedam gru-

pa su automatski izborile pla-

sman na zavr{nicu.

Razlika u odnosu na pret-

hodni sistem je u tome da je uki-

nut "plej of# to jest razigrava-

we za timove koji su zauzeli

drugu poziciju, po{to su se oni

automatski kvalifikovali.

Reprezentacije koje su za-

vr{ile takmi~ewe na tre}em

mjestu nisu imale nikakve {an-

se da obezbijede plasman na pr-

venstvo. U {est kvalifikaci-

onih grupa bilo je smje{teno

po sedam reprezentacija. Izuze-

tak je bila grupa "A# koja je

imala osam timova.

@rijeb za takmi~arske gru-

pe na prvenstvu odràn je 2. de-

cembra na gala sve~anosti upri-

li~enoj u {vajcarskom gradu

Lucernu. Pred izvla~ewe, eki-

pe su na osnovu UEFA koefici-

jenta uspje{nosti svrstane u ~e-

tiri jakosna {e{ira po ~eti-

ri tima. Evropska "ku}a# fud-

bala se rukovodila samo prema

rezultatima u posqedwa dva ci-

klusa kvalifikacija za velika

takmi~ewa i na osnovu toga od-

redila koeficijente. Izuzetak

su bili samo Nijemci, koji ni-

su igrali u kvalifikacijama za

Svjetsko prvenstvo, jer su bili

doma}ini, pa su im se ra~unali

samo rezultati iz ovih kvali-

fikacija. Vice{ampioni svije-

ta Francuzi, zbog lo{ih i ne-

ubjedqivih igara, svrstani su

u ~etvrti {e{ir, dok je Holan-

dija zahvaquju}i dobrim igra-

ma dobila najboqi koeficijent

i svrstana je u prvi {e{ir. Od-

ranije se znalo da }e doma}ini

prvenstva Austrija i [vajcar-

ska biti nosioci. Odre|eno je

da nosilac grupe "A# bude [vaj-

carska, a grupe "B# Austrija.

Uz doma}ine su se u prvom

{e{iru na{li Gr~ka, kao bra-

nilac trofeja, i Holandija sa

najve}im koeficijentom.

Voqom ̀ rijeba odre|ene su

sqede}e grupe, "A#: [vajcar-

ska, ê{ka, Portugalija, Tur-

ska, grupa "B#: Austrija, Hr-

vatska, Wema~ka, Poqska, gru-

pa "C#: Holandija, Italija, Ru-

munija, Holandija, grupa "D#:

Gr~ka, [vedska, [panija, Ru-

sija.

Reprezentacije Poqske i

jednog od doma}ina, selekcije

Austrije, debitova}e na zavr-

{nim smotrama najboqih na-

cionalnih timova Starog kon-

tinenta. S druge strane, naj-

vi{e u~e{}a na Evropskim pr-

venstvima imaju Nijemci, ko-

ji su zavr{nicu igrali devet

puta. Iza "elfa#, slijede

Francuska i Rusija sa osam na-

stupa, zatim Holan|ani i

[panci sa sedam... I kada su

trofeji u pitawu, Wema~ka je

ponovo na "koti jedan#. "Pan-

ceri# su se radovali tri puta,

a dva puta bili drugi. Francu-

zi imaju dva lovora, dok su ti-

tule jo{ osvajali i Rusija, ê-

{ka, Italija, [panija, Holan-

dija, Danska i Gr~ka. Evrop-

sko prvenstvo po~iwe 7. juna

utakmicom izme|u [vajcarske

i ê{ke, finale se igra 29.

juna u Be~u, a titulu brani re-

prezentacija Gr~ke.

¥ Pripremio

Goran PALALI]

Austrija i [vajcarska su dobile pravo da organizuju

zavr{nicu u konkurenciji Rusije, Ma|arske, te zajedni~kih

kandidatura Gr~ke i Turske, [kotske i Irske, Hrvatske

i BiH, Norve{ke i [vedske, odnosno Danske i Finske

KLADIONICE

Iako }e prema tvrdwama mnogih stru~-

waka Evropsko prvenstvo biti izjedna~e-

nije nego ikad, "bukmejkeri# su uloge fa-

vorita dodijelili tradicionalno jakim

reprezentacijama Wema~ke i Italije.

"Panceri# su "broj jedan# sa prosje~nom

kvotom 5,00. Slijede aktuelni svjetski {am-

pioni sa koeficijentom 5,50, a zatim Fran-

cuska i [panija (8,00), Holandija i Por-

tugalija (10,00), a iza wih ê{ka i Hrvat-

ska (15,00).

Za odbranu titule selekciji Gr~ke, ko-

ja je bila najuspje{nija reprezentacija

kvalifikacione grupe "C#, nudi se odnos

1:25, a ne{to boqe stoji jedan od doma}i-

na prvenstva - [vajcarska. Drugi doma}in,

Austrija, vaì za velikog autsajdera i na

wen trijumf ponu|ena je ogromna kvota

101.

Zanimqivo je da su kladionice, osim

Austrijancima, najmawe {anse da postanu

prvaci Evrope dale reprezentaciji Poq-

ske (41,00) iako su izabranici Lea Benha-

kera sigurno osvojili prvo mjesto u grupi

"A#, u kojoj se nadmetala i Srbija.

STADIONI

Me~evi kontinentalne smotre igra}e se na osam stadiona,

~etiri u [vajcarskoj i ~etiri u Austriji. [vajcarska, Bazel:

"Sent Jakob Park#, kapacitet: 42.500, doma}in tri utakmice u

grupi [vajcarske reprezentacije dva ~etvrtfinala i jedno po-

lufinale, Bern: "Stad de Svis, Vankdorf#, kapacitet: 32.000,

tri utakmice u grupi, @eneva: "Stad de @enev#, kapacitet:

32.000, tri utakmice u grupi. Cirih: "Lecigrund#, kapacitet:

30.000, tri utakmice u grupi. Austrija, Insbruk: "Tivoli- Noj

stadion#, kapacitet: 30.000, tri utakmice u grupi. Klagenfurt:

"Hipo arena#, kapacitet: 30.000, tri utakmice u grupi. Salc-

burg: "Vals Zicenhajm#, kapacitet: 30.000, tri utakmice u gru-

pi. Be~: "Ernst Hapel#, kapacitet: 53.000, tri utakmice u gru-

pi Austrijske reprezentacije, dva ~etvrtfinala, jedno polu-

finale i finale.

\ Ernst Hapel: Popri{te finalnog okr{aja

AUSTRIJA I [VAJCARSKA DOMA]INI EVROPSKOG PRVENSTVA U FUDBALU 2008. GODINE

\Reprezentacija Gr~ke: Brani titulu iz Portugalije

\Najboqi: Selektori svih 16

reprezentacija

\Grupe Evropskog prvenstva: Juri{ na titulu

\ Pehar za {ampiona: Ko }e ga podi}i

\Gradovi u Austriji i [vajcarskoj: Doma}ini turnira

\Miroslav Kloze: Predvodi

favorizovanu Wema~ku

ELITA NA ALPIMAELITA NA ALPIMAELITA NA ALPIMAELITA NA ALPIMAELITA NA ALPIMAELITA NA ALPIMAELITA NA ALPIMAELITA NA ALPIMAELITA NA ALPIMAELITA NA ALPIMA

Maskote: Triks i Fliks

U @EQI da {to vi{e popu-

lari{e drevnu igru Svjetska {a-

hovska federacija (FIDE) je uve-

la nekoliko novih takmi~ewa od

kojih je svakako najzanimqivije

ono najbrè pod nazivom Svjet-

ski {ampionat u brzopoteznom

{ahu. Ove godine ovo takmi~ewe

je odigrano u Moskvi u sastavu

"Memorijala Mihaila Taqa# i na

wemu je u finalu 21. i 22. novem-

bra nastupilo 20 najbrìh {ahi-

sta planete. Dva dana ranije igra-

lo se polufinale na kojem su na-

stupila 64 igra~a koji su se poku-

{avali domo}i {est viza za fi-

nale (na kraju se ispostavilo da

je za finale dovoqno bilo biti

i osmi zbog otkaza dva direktna

finalista).

U polufinalu se igralo 11.

kola po {vajcarskom sistemu (po

dvije partije) i nakon izuzetno

zanimqivog takmi~ewa osam fi-

nalnih viza su uzeli: 1. Rustam

Kasimxanov (Uzbekistan) 15; 2.

Etjen Bakro (Francuska) 14,5; 3.

Majkl Adams (Engleska) 14,5; 4.

Boris Sav~enko (Rusija) 14,5; 5.

Ruslan Ponomarjov (Ukrajina) 14;

6. Aleksej Drejev (Rusija) 14; 6.

Sergej Rubqevski (Rusija) 14; i 8.

Aleksej Korotiqev (Rusija) 14.

Uz wih osam u finalu je nastupi-

lo i dvanaest direktnih

u~esnika: Vi{vanatan

Anand (Indija), Vasilij

Ivan~uk (Ukrajina), Vla-

dimir Kramnik (Rusija),

Aleksandar Morozevi~

(Rusija), Peter Leko (Ma-

|arska), [akrjar Mamedja-

rov (Azerbejxan), Aleksej

[irov ([panija), Boris

Geqfand (Izrael), Gata

Kamski (SAD), Aleksan-

dar Gri{~uk (Rusija),

Magnus Karlsen (Norve-

{ka) i Anatolij Karpov

(Rusija). Poslije punih 38

kola novi svjetski {am-

pion u brzopoteznom {a-

hu je postao Vasilij Ivan-

~uk. Ako zanemarimo biv-

{eg svjetskog {ampiona

Anatolija Karpova koji je

ipak pripadnik neke dru-

ge generacije o prvom mje-

stu je odlu~ivao, iz ugla

ostalih u~esnika, "stari#

dvojac (ro|en na kraju {e-

zdesetih) Anand - Ivan~uk. Wih

dvojica su uo~i posqedweg 38. ko-

la dijelili prvo mjesto sa is-

tim brojem bodova, tako da je

kao {lag na tortu do{la, po

voqi `rijeba, wihova me|u-

sobna partija. U toj partiji

nad partijama bijeli je bio svjet-

ski {ampion i prvi favorit tur-

nira Vi{vanatan Anand. On je u

toj partiji ~ak ostvario i mate-

rijalnu i pozicionu prednost, ali

mu ni to nije bilo dovoqno po-

{to ga je jedna jedina gre{ka ba-

cila u ponor zvan drugo mjesto.

Ali takav je petominutni {ah

satkan izme|u ostalog i od gre-

{aka. Tako je titula oti{la u

Ukrajinu {to je opet nekakva

satisfakcija "Geniju iz Qvo-

va#, kako Vasilija Ivan~uka

zovu istinski qubiteqi {aha,

za sve one godine provedene u

podno`ju {ahovskog Olimpa

bez lovorovog vijenca koji mu

je po mi{qewu mnogih pripa-

dao.

Kona~an plasman: 1. Ivan-

~uk 25,5 poena; 2. Anand 24,5;

3. Aleksandar Gri{~uk 23,5;

4. Kamski 23,5; 5. Kramnik

21,5; 6. Leko 21,5; 7. Rubqevski

21,5; 8. Morozevi~ 21; 9. Kar-

lsen 20,5; 10. Mamedjarov 18.5;

11. Adams 18,5; 12. Ponomar-

jov 18; 13. Kasimxanov 17,5; 14.

Drejev 17; 15. Geqfand 17; 16.

Sav~enko 17; 17. [irov 16; 18.

Karpov 14; 19. Bakro 12; 20.

Korotiqev 11,5.

Na kraju slobodno se moè

se re}i da je kona~na tabela re-

alna jer su prva trojica uz Moro-

zevi~a i recimo Kramnika i slo-

vila kao najbrì svjetski brzo-

potezni igra~i. Ni odli~na igra

Gate Kamskog nije iznena|ewe, jer

je poznato da wegov nastup zavi-

si od trenutnog raspoloèwa ko-

je dodu{e zna biti i znatno dru-

ga~ije od pokazanog u Moskvi. Us-

put jo{ jednom se pokazalo da su

igra~i sa vrhunskim rejtingom bez

razlike i vrhunski brzopotezni

igra~i. Recimo i to da je najvi{e

pobjeda ostvario {ampion Ivan-

~uk (19), a najmawe posqedwi pla-

sirani iz kvalifikacija i po-

sqedwi iz finala, Korotiqev,

svega sedam. Najmawe poraza je

imao Gri{~uk (5). Od svih pri-

stiglih iz kvalifikacija najbo-

qe se plasirao Rubqevski, koji

je bio sedmi, a od biv{ih svjetskih

{ampiona u klasi~nom {ahu

(Kramnik, Ponomarjov, Kasimxa-

nov, Karpov) najlo{iji je bio on-

aj najstariji Karpov sa ~ijim go-

dinama ba{ ne ide u korak ovaj

tempo. ¥

IVANÛK NAJBR@I

[AHOVSKE OLIMPIJADE (30)

TIH GODINA su

u prvoj zemqi {aha

stradavali i kibice-

ri jer je bilo dovoqno

da se u kombinaciji ko-

ja im se odigravala

pred o~ima jednostav-

no ne uprati najboqi

potez bilo iz neznawa

ili previda. A najbo-

qi potezi su se mije-

wali. Nesre}niji nisu

~ak morali biti ni

uhva}eni u kibicova-

wu, jer je bila dovoq-

na i sumwa za koju se

dobijalo deset godina,

{to ~ak nije ni mnogo

ako se zna da se za ni-

{ta dobijalo pet. U to

vrijeme nije bilo "zdra-

vo# biti kompozitor,

~ak ne ni {ahovski, jer

ko zna {ta je sve kompozitoru mo-

glo pasti na pamet. Vrijeme koje }e

se kasnije nazvati nevrijeme, jer je

gutalo sve, od pje{aka pa do kraqa,

je po~elo ba{ tako {to je no} pro-

gutala kraqa Nikolaja i svu wego-

vu svitu. Iza te no}i ostala je jed-

na jedina partija, partija koja je

svoje zabludjele sinove poku{ava-

la da vrati pravom redu poteza ko-

ji nisu postojali ni u jednom pozna-

tom otvarawu. Iza we je ostala i

ideja da su svi kraqevi protivni~-

ki, {to nije vodilo dobru. U pro-

tivnom i{lo se na prevaspitawe sa

kojeg su se samo najve}i vra}ali tek

da bi se sje}ali onih koji nisu.

U nesre}i, ma kolika bila, uvi-

jek postoji ne{to {to bi se moglo

nazvati sre}om. Wegova sre}a se

zvala budu}i trostruki svjetski

{ampion u pomjerawu umodrvaca, a

takvi obi~no imaju popusta kod onih

koji nikad ne}e biti svjetski {am-

pioni, ali imaju daleko ve}u mogu}-

nost da se igraju sa figurama. A tre-

balo bi da se sa figurama, ne ra~u-

naju}i ìve, najqep{e igraju kom-

pozitori daju}i im u malo poteza ve-

liku mo} i izvla~e}i iz wih ono

najqep{e {to igra moè dati. A

igra je igra sve, dok to ne prestane

da bude.

Nesre}nik se zvao Sergej Mi-

hailovi~ Kaminer (1908-1938) i pod-

sje}ao je na jo{ jednog, dodu{e na-

{eg, nesre}nika sli~nog prezime-

na, koji je tako|e svoje zablude pla-

tio u ne~istim ~istkama u vrijeme

crvenih figura. Taj Kaminer je bio

najve}i kompozitor {aha u doba u

kojem su ~itave kompozicije vozi-

le u Sibir one iz kojih je ispala

partija. Bio je drug velikom, tri

godine mla|em, sre}niku Botvini-

ku koji mu je jedno vrijeme bio i

u~enik {to ovaj nije zaboravio za

razliku od mnogih drugih koji zabo-

rave da su jednom i sami bili |aci.

Oni kojima je su|eno da krat-

ko ìve rano do|u do slave u ~e-

mu ni Sergej Mihailovi~ nije bio

izuzetak. Sa 16 godina je u Sankt

Peterburgu koji je tada od Petro-

grada postajao Lewingrad slavqen

zahvaquju}i svojim ma{tovitim

problemima koji su odu{evqava-

li sve, a naro~ito Mihaila Moj-

sejevi~a. Wegove kowske studije

su za kopqe prevazilazile sve do

tada vi|eno, a nerijetko je ba{

tih kowa bilo vi{ak na plo~i, jer

ne mogu Rusi bez trojke. U trenut-

ku kada su neke wegove kompozici-

je postajale klasika upao je u pro-

bleme. Veliki problemista Josif

Vasirionovi~ je preko svojih oda-

nih "Staqin~i}a# oja~avao svoju

poziciju. To oja~avawe je traì-

lo ̀ rtve od kojih je jedna bio i Ka-

miner. Tako je slavni problemista

upao u probleme. Nesre}a. Sad se

vratimo ponovo onoj sre}i sa po-

~etka. Ove pri~e ne bi ni bilo da

Sergej nije dao svom drugu Mihai-

lu, predosje}aju}i mat, kwiìcu u

kojoj je sabrana sva wegova kompo-

zitorska veli~ina i da taj isti Bo-

tvinik nije tu istu kwiìcu ponu-

dio javnosti u vrijeme koje je bilo

za nu|ewe. Tako je Kaminer dobio

svojevrstan spomenik svojoj {ahov-

skoj veli~ini, a Botvinik drugar-

stvu. ¥

SJENE NEZABORAVA

TA OLIMPIJADA igra-

na 1939. godine u Buenos Aj-

resu bila je jedna od naj~ud-

nijih u sveukupnoj {ahovskoj

istoriji. Rekordnih 28 repre-

zentacija, sa ~ak 133 igra~a je

do{lo da igra {ah, ali je to

uspijevalo samo u prvom, kva-

lifikacionom, dijelu jer su

one no}i kada je kretalo fi-

nale wema~ke trupe u{le u

Poqsku {to je i u dalekoj Ar-

gentini izazvalo pravi prav-

cati zemqotres. Iako su sve

evropske reprezentacije (u

finalnu grupu ih se plasira-

lo jedanaest), ali i Palesti-

na za koju su igrali Jevreji,

u najmawu ruku bile {okira-

ne prva reakcija je do{la od

Engleza koji su odlu~ili da

napuste turnir tako da u fi-

nalu nisu odigrali nijednu

partiju iako su do samog kra-

ja zadràni u turnirskoj ta-

beli. Druge reakcije }e usli-

jediti tokom takmi~ewa pa

neki me~evi ne}e biti ni od-

igrani {to }e ozbiqno uti-

cati na regularnost olimpi-

jade. Ali o tome kasnije.

Tek, tog nesre}nog, 1. sep-

tembra 1939. godine u Buenos

Ajresu }e startovati okrwe-

na finalna grupa "A# u kojoj

}e biti 15 reprezentacija.

Paralelno s wom }e igrati i

finalna grupa "B# sastavqe-

na od 12 ekipa koje se nisu us-

pjele plasirati u finale i

koje }e se boriti za pehar za

tu priliku nazvan "Kup Ar-

gentine#. Usput FIDE je po

starom dobrom obi~aju u isto

vrijeme i na istom mjestu or-

ganizovala i turnir za svjet-

skog ènskog {ampiona na ko-

jem je nastupilo 20 {ahist-

kiwa. Na tom turniru je pre-

ma o~ekivawu pobijedila Ve-

ra Francevna Men~ik koja je

na taj na~in odbranila titu-

lu svjetske {ampionke osvo-

jenu 1927. godine. Kao i obi~-

no Men~ikova je jedinu kon-

kurentkiwu na tom {ampio-

natu imala u vje~itoj vice-

{ampionki Sowi Graf. Ta-

ko je bilo na ènskom turni-

ru, a na mu{kom je samo sre-

}an raspored, (sre}no izvu-

~eni turnirski brojevi) do-

prinio da to prvo kolo, uz

slobodnu Palestinu, bu-

de kompletno odigrano.

Tek na startu su Nijem-

ci nadigrali Estonce

zahvaquju}i pobjedi

Eliskazesa nad Keresom.

Kad smo ve} kod Eriha

Eliskazesa recimo da je

on nastupao za ~ak tri

reprezentacije na {a-

hovskim olimpijadama.

Prvo za Austriju

(1930,1933, 1935. i 1936),

zatim za Wema~ku (1939),

te na kraju za Argentinu

(1952, 1958, 1960 i 1964).

U me|uvremenu je (u vri-

jeme i neposredno nakon

Drugog svjetskog rata)

igrao i za Brazil. Glav-

ni favorit Poqska je na

startu lako (3,5:0,5) po-

bijedila slaba{nu Kubu

koja sem velikog Hoze

Raula Kapablanke nije

imala jakih igra~a, a sa

istim rezultatom i Protek-

torat Bohemija - Moravska

(êhoslova~ka) reprezenta-

ciju Brazila. Tako su te dvi-

je reprezentacije povele

olimpijsku trku. A onda su

uslijedili problemi.

Lavinu je pokrenuo niko

drugi do vladaju}i svjetski

{ampion Aleksandar Alek-

sandrovi~ Aqehin koji je pr-

vi izjavio da ni u snu nema

namjeru da igra protiv We-

ma~ke na taj na~in solidari-

{u}i se sa napa}enim naro-

dom Poqske (zanimqivo je na-

pomenuti da je u predtakmi~e-

wu Aqehin nastupio protiv

Wema~ke dobiv{i Eliskaze-

sa). Wegovu ideju je u startu

podrào francuski Poqak

Savijel Tartakover, a ubrzo

zatim i svi ostali igra~i

Francuske i Poqske tako da

se organizator na{ao u nema-

lim problemima. Nakon du-

gog vije}awa na|eno je solo-

monsko rje{ewe, a ono se sa-

stojalo u ideji da se kao ko-

na~an rezultat me~eva Fran-

cuske i Poqske protiv We-

ma~ke upi{e 2:2. U jednom

trenutku je ova ideja bila da-

leko od realizacije po{to se

sa wom nije sloìo kapiten

wema~ke ekipe profesor Al-

bert Beker (Austrijanac iz

Be~a) pa je ~ak morao da in-

terveni{e i predsjednik ar-

gentinskog {ahovskog saveza

Avgusto de Muro koji je smi-

rio Bekera uz obilatu pomo}

wema~ke ambasade u Argen-

tini. Zanimqivo je napomenu-

ti da se do nerije{enog re-

zultata u ovim slu~ajevima

nije do{lo sa ~etiri remija

nego sa ~etiri kontumacije

bijelih, odnosno igra~a koji

su imali po~etni potez.

Ovakav razvoj situacije je

izazvao daqe probleme po{to

je Aqehinovo lobirawe na-

{lo pogodno tlo i me|u Je-

vrejima iz Palestine koji su

tako|e odbili da igraju pro-

tiv Wema~ke poku{avaju}i

da pridobiju sve ostale eki-

pe za svojevrstan bojkot we-

ma~kog tima. Zatim se u igru

izvan igre umije{ao i

Protektorat Bohemija

i Moravska, odnosno

anektirana êhoslo-

va~ka, ~iji su igra~i

uprkos nagovarawu

Aqehina ipak, vjero-

vatno iz straha za svo-

je porodice, odlu~ili

da igraju protiv Nije-

maca. Takva wihova od-

luka je proizvela i od-

re|en kontraefekat

po{to su na osnovu we

Poqaci i Francuzi od-

bili da igraju svoje me-

~eve protiv Protekto-

rata. Na kraju recimo

da u Buenos Ajresu jo{

nije odigran ni me~ iz-

me|u doma}ina Argen-

tine i Palestine. S

tim se me~om kona~an

broj neodigranih me~e-

va, me~eva koji su za zelenim

stolom zavr{eni nerije{e-

nim rezultatom, popeo na

{est. Na taj na~in je politi-

ka preko istorijske no}i 1.

septembra u{etala u {ah.

ûdni su putevi gospod-

wi. Veliki Aleksandar Aqe-

hin koji je te 1939. godine kao

neprikosnoveni autoritet za-

branio svaki kontakt fran-

cuskih reprezentativaca sa

wema~kim i koji je na argen-

tinskim radio stanicama dr-

ào vatrene govore protiv

fa{izma samo dvije tri go-

dine kasnije }e igrati turni-

re po okupiranim teritori-

jama jer...

Jer je Aleksandar Veliki

ìvio u Francuskoj koja }e

ubrzo i sama potpisati kapi-

tulaciju. Jer mu je u okupira-

nom Parizu ìvjela supruga

koja je bila idealna za ucje-

wivawe svjetskog {ampiona.

Jer je Velikom Aqehinu {ah

bio sve i jer je zahvaquju}i

{ahu, igra, virtouzu igre bi-

la jedini na~in da preìvi,

kao... kao Aski pred vukom.

Kasnije }e mu mnogi, pr-

venstveno Rusi, zbog tih wego-

vih nastupa u pogre{no vrije-

me i na pogre{nom mjestu, pri-

{ivati ekiketu petokolona-

{a. Kasnije }e neki dokaziva-

ti da je 23. marta 1946. godine

Aqehin, u stvari, ubijen ba{

zbog te {ahovske "saradwe#

sa fa{istima. Kasnije...

Tek, kad padne kraq osta-

nu samo figure.

¥ Pripremio

Miladin BERI]

[AHORIZMI

¹ [ahovski sat je izum na{eg podnebqa: dok jedan radi, drugi

stoji.

¥ Milen MILIVOJEVI]

¹ ¹ ¹

¹ Jedan od mojih omiqenih komentara je: Sve figure sudjeluju u na-

padu.

¥ Bent LARSEN

¹ ¹ ¹

¹ Kada igraju dva pacera, onda {ahovski sto li~i na [vedski. Jede

ko {ta stigne!

¥ Vladimir MANDI]

¹ ¹ ¹

¹ [ahovska olimpijada je savr{en primjer kako svi qudi na svije-

tu mogu da se takmi~e u prijateqstvu i miru.

¥ Gari KASPAROV

¹ ¹ ¹

¹ [ahovske figure nisu dobrovoqci! Postavqa ih ruka sa strane!

¥ Goran KQAJI]

Odluka o pobjedniku pala u posqedwem, 38. kolu kada je

"

Genije iz Qvova" pobijedio Indijca Vi{vanatana Ananda

Francuzi i Poqaci odbili da igraju protiv Wema~ke,

a wihovim stopama potom krenula i Palestina

Vasilij Ivan~uk: Ispred svih

\ Aleksandar Aqehin:

Pokrenuo lavinu

J. ENEVOLDSEN - A. AQEHIN

BUENOS AJRES OL (11), 1939.

1.d4 Sf6 2.c4 e6 3.Sc3 Lb4 4.Dc2 Sc6 5.Sf3d6 6.Ld2 e5 7.d5 Lc3 8.Lc3 Se7 9.Sh4 Dd710.g3 Dg4 11.Db33 Sg6 12.f3 Dd7 13.Sg2 0–014.e4 Dd8 15.Se3 Sd7 16.Dc2 a5 17.Lg2 Sc518.0–0 Ld7 19.b3 b5 20.Tae1 b4 21.Ld2 Db822.Tb1 a4 23.h4 Se7 24.g4 ab3 25.ab3 Ta326.h5 Db6 27.Kh2 Tfa8 28.Tb2 c6 29.f4 ef430.Tf4 Ta1 31.dc6 Sc6 32.Sd5 Dd8 33.Le3Dh4+ 34.Lh3 Se5 35.Lc5 dc5 36.Df2 Th1+37.Kh1 Dh3+ 0–1

RAT I MIR U ARGENTINI

VAGENHAJM - JANZELIS, 1898.

MAT U TRI POTEZA

PROBLEM BROJ 670

Rje{ewe iz pro{log broja:

V. Su~kov, 1981.

1.Lg5 Kf5 2.Dd7#(1...Kf7 2.Ld5#);(1...e4 2.Dd5#);

. . .

SVJETSKI [AMPIONAT U BRZOPOTEZNOM [AHU

8. i 9. decembar 2007. [AH

15

\Sergej Mihailovi~ Kaminer:

[ahovski kompozitor

Problemista u problemima

Ve} je 500 godina od kako

nema `rvwa! S osmije-

hom je "konstatovao# sta-

rosjedilac Vinko Ra|evi}, pen-

zionisani policajac iz Krupe

na Vrbasu.

- Ni{ta drugo, nego obaraj

drve}e i gradi mlinove da se sa-

meqe zrno bra{na - kaè Ra|e-

vi}, jedan "iz reda mlinara#,

kako za sebe vole da kaù ov-

da{wi mje{tani koji mequ

zlatno ìto. Na rje-

~ici Krupici, mje{ta-

ni Ledenica, Racana,

Zidina, Poqa, sagra-

dili su sebi vodenice.

Kako su vremenom pro-

padale, mje{tani su ih

s qubavqu obnavqali

i popravqali.

U jednom danu, nekada je

mqelo dvadesetak mlinova. Da-

nas na Krupici ima {est mli-

nova, koje su vjerni tradiciji

napravili vlastitim novcem.

- Kako }e bra{no biti sa-

mqeveno, zavisi od kamena.

To~ak se pravi od tri do ~e-

tiri dijela specijalnog, kako

ga zovu, qutog kamena, te{kog

oko 300 kilograma. On se ta-

da povezuje sa obru~em i mora

biti dobro na{panovan za

mqevewe, dok badaw ima ve-

liku ulogu u pokretawu drve-

nih to~kova koji pokre}u ka-

men - obja{wava na{ sagovor-

nik.

Badaw se uglavnom saku-

pqa i vrti iz bukve ili jeli-

}a. Alatima se o~isti iznu-

tra i tako se dobije {upqina

za protok vode. Jedan od mje-

{tana koji je svakodnevno na

vodenici je i \oko Stanojevi}

zvani Brko.

- Ovdje je ìvo, i ~ini mi

se da je gu`ve i previ{e. Mje-

{tani dovoze ̀ ito za mqevewe

po~ev{i od p{enice, je~ma, ku-

kuruza pa do raì i zobi. Se-

qani nau~ili na doma}e bra-

{no i najvi{e ga tro{e. Ne-

kad je za "red# bilo dva do tri

kamena i mqelo se mnogo vi{e,

a danas imamo samo jedan. Mli-

novi su na{e blago, ̀ ivot. Bi-

li i ostali - dodaje Stanojevi}.

U vodenicama se danas smje-

wuju Ra|enovi}i, Tovilovi}i,

Peji}i, ̂ ubrilovi}i, [amare,

Ili}i, Strike, ̂ eki}i, Te{a-

novi}i, koji su ostali dosqed-

ni tradiciji.

Putnici namjernici, koji

jednom posjete Krupu na Vrba-

su, drugi put je, sigurno, ne}e

zaobi}i, Jer, malo je mjesta na

kojima ~ovjek, bar na trenu-

tak, moè da odmori i o~i i du-

{u, zaboravi na svakodnevicu,

kao {to to }e to u~initi u pi-

tomoj uvali podno krupskih

stijena...

¥ Tekst i snimci

Milenko [UKALO

KRUPA NA VRBASU, ODMOR ZA OÎ I DU[U

KAMEN MEQE ZLATNO @ITO

ISTIM PUTEM U EVROPU - Glas Srpske

Documents