ISSN 1849-6172 Dragi prijatelji! - plavi- · PDF filehrane ili lov plijena? ... mnoga iznenađenja u vidu raznih organizama koje smo tijekom godina uspjeli susresti na morskoj površini

2016

Plavi svijet Institut za istraživanje i

zaštitu mora

www.plavi-svijet.org [email protected]

Godište: 16. Broj: 1.

Dragi prijatelji! Vrijeme je za ponovno druženje. Na svavaša pitanja o istraživanju, dupinima i budućimplanovima odgovor ćete pronaći čitajući našovogodišnji Akvamarin!

Nismojedniodonihkojisestalnožale ilihvale,ali definitivno volimo podijeliti stvari koje supozitivne.Aoveihjegodinebilodosta.Krenimoredom…

Nakon prošlogodišnje početne „DolphinWatching“ godine, koja je bila jako uspješna,uvidjeli smo da na nekim stvarimamoramo jošporaditi - riječ je bila o boljoj komunikaciji iorganizaciji. Poučeni tim iskustvom, ove smogodineodmahustartunepoželjnesituacijesvelinanajmanjumogućumjeru.Edukatori i skiperi,zajedno s djelatnicama edukacijskog centra,odličnosuobavljalisvojposao,aštosestatistiketiče-onajetakođernanašojstrani.Prilikom193izlaskanamore,dupinisuopaženičak174puta!Lijepojevidjetirazličitereakcijeljudi,nesamonadupine,većinadobiveneinformacije.Iakoihnisusvi imaliprilikevidjeti,korisnicimajebilovažnosudjelovati i doživjeti izlet - kako su znali reći:“Napravinačin”.

Kako ne bi pomislili da smo uspješni samo upromatranju dupina, valja spomenuti i da smoove godine realizirali tri velika EU projekta kojinam daju određenu sigurnost za obavljanjeaktivnosti, barem kroz neko vrijeme. Našestandardne programe koristilo je 80 školskihgrupa,kakoizHrvatske,takoiizostaliheuropskihzemalja.Moždabiovegodinenaglasakstavilinaprogram koji je napravljen ciljano za privatnu

1

ISSN 1849-6172

internacionalnu školu iz Londona. Osim što sukrozčetiridanasudjelovaliunašimradionicama,bilisusmješteniuVelomLošinjuteposjetilisveatrakcijekojeotokpruža.

Voljela bih istaknuti i ponovno otvorenje EkocentraBeli, s novompostavom i novouređenimprostoromzaozlijeđenebjeloglavesupove.Krozmeđusobnu suradnju, ne samoda imamoboljui kvalitetniju ponudu, već pokazujemo koliko jevrijednotoštoradimozazaštituprirode.Itobi,ukratko, bilo to... Također, malo smo ušminkalii naš edukacijski centar, obogativši ga novimsadržajima. Veliki su planovi još pred nama, alinjih vam još ne smijemo otkriti. Neka to budepravomaloiznenađenjeprilikomvašegsljedećegposjeta.

Hvala vam što ste nam dopustili biti dio vašihživotaištonamstalnodajetedoznanjadavamse sviđa sve što radimo! Lijepo je imati tolikosljedbenika!!!

Uvijekpozitivnogledajtenaprijed,asveostaloćesevećposložiti…Mismoidealanprimjer!:)

VašaAndreaBorić,voditeljicaLošinjskogedukacijskogcentraomoru

Hvalavamnapodršci!Trenutnoimamopreko19tisućasljedbenikanaFacebookstranici!Pratitenasnawww.facebook.com/blueworldinstitute

Dok još jednu uspješnu radnu godinu privodimo kraju, prisjećamo se svih uzbudljivih trenutaka koji su je obilježili. Bilo ih je zaista pregršt: ulješure uz Istru, obični dupini kod Dugog otoka, dobri dupini, igluni, tune, morske kornjače... No, krenimo redom.

Već sam početak 2016. godine bio je izrazito zanimljiv. Broj opažanja dobrih dupina u prvom mjesecu ponovno je premašio broj izlazaka na more, a uvjeti za istraživanje bili su prilično dobri. Mirno more i dobra vidljivost dopustili su nam da u tri terenska izlaska pretražimo šire područje Kvarnerića, a dupin Triton, kojeg smo krajem siječnja opazili sjeverno od otočića Trstenika, uspio je u razmaku od samo dva dana doći do luke Mali Lošinj. Tko poznaje malološinjsku luku zna da je Triton u nju mogao ući na dva načina: mnogo kraćim putem kroz samo pet metara širok most Privlaku - s istočne strane otoka ili oplivati otok i doći do nje sa zapada, kroz široki ulaz - Boka Veru ili plitki ulaz u luku - Boka Falsu. Pitamo se stoga koriste li dupini u ovom području most za prolaz i uštede energiju skraćujući si putovanje, ili pak još nisu svjesni te mogućnosti? Jasno nam je da ćemo odgovor na ovo pitanje dobiti tek onda kada jedan takav slučaj osvjedočimo sami ili možda uz vašu pomoć.

Do početka mjeseca travnja zabilježili smo ukupno 12 opažanja dobrih dupina, a sam vrhunac predsezone bez sumnje smo dostigli kada smo se otisnuli daleko iza otoka Suska, sve do same granice hrvatskog teritorijalnog mora. Zahvaljujući izvanrednim vremenskim uvjetima opazili smo toliko glavatih želvi da smo nakon nekog vremena zaključili kako sakupljanje podataka o lokaciji opažanja svake morske kornjače gotovo i nema smisla. One su jednostavno bile posvuda! Na površini izrazito mirnog mora, jasno su se nazirali njihovi oklopi, ukazujući na to da im je vrijeme zagrijavanja započelo. Naime, kao hladnokrvne životinje, morske kornjače svoje tijelo zagrijavaju upijajući sunčevu toplinu pa ih se u proljeće i rano ljeto često može opaziti na morskoj površini. Nažalost, sunčanjem se izlažu velikom riziku i veliki broj morskih kornjača nastrada od propelera brodskih motora jurećih plovila. Sporijom i opreznijom vožnjom možete stoga doprinijeti njihovoj zaštiti u ovom za njih vrlo osjetljivom razdoblju.

Iako je ovo mnoštvo kornjača bilo donekle i očekivano, ova nas je „avantura na otvorenom moru“ podsjetila na to koliko je posebno doživjeti more za vrijeme proljetnog buđenja. Meduze, kolonije salpi, razne morske ptice, tune i naravno dobri dupini obilježili su ovaj izvanredan dan. Spremni smo za početak sezone!

Na našu radost, i ove godine nam se pridružio velik broj studenata i ekovolontera iz raznih dijelova svijeta. Svaki od njih pridonio je našem radu sudjelujući u zahtjevnim terenskim izlascima kroz ljetne mjesece. Neki od njih znali su potrajati jako dugo, pa nam je od velike pomoći bio dodatan par očiju kada bi umor savladao vještinu iskusnog istraživačkog oka u zamjećivanju peraja dupina.

Ove nas je godine posebno uveselilo započimanje novog istraživačkog projekta osmišljenog u suradnji sa Sveučilištem u Padovi, koji se temelji na istraživanju glasanja dupina. Tako smo imali priliku osluškivati njihove zvukove pri raznim aktivnostima s ciljem da istražimo nepoznato i utvrdimo podudara li se ponašanje dupina koje definiramo na temelju dužine njihovih zarona i načina plivanja s njihovim akustičnim ponašanjem. Ili će nas pak iznenaditi spoznaja da dugo zadržavanje pod površinom ne znači nužno traženje hrane ili lov plijena?

Sezona se nastavila dojavama o ponovnom opažanju veće skupine običnih dupina u blizini Dugog otoka, a opažanja ulješura uz samu obalu Istre uznemirila su nas krajem kolovoza. Svjesni tužnog ishoda njihovog pojavljivanja u Jadranu u ljeto 2014. godine, uložili smo veliki napor nastojeći pomno pratiti njihovo kretanje. Naš istraživački tim bio je stoga vrlo aktivan na terenu

Jadranski projekt dupin - Lošinj

2 3

i jednom prilikom osvjedočio njihovo pojavljivanje sjeverno od Pule. No nažalost, ovaj susret je bio izrazito kratak i nismo se imali priliku približiti dovoljno da utvrdimo ima li razloga za zabrinutost. Pratili smo slijed dojava tijekom 11 dana njihovog boravka u sjevernom Jadranu nakon čega su dojave prestale stizati pa pretpostavljamo da su ovaj put ulješure ipak uspješno pronašle put natrag, u za njih mnogo pogodnije, Sredozemno more.

Godinu privodimo kraju sa 74 odrađena terenska izlaska i 102 opažanja dobrih dupina, i veselimo se analizi sakupljenih podataka koja je sada pred nama. Jedva čekamo saznati koga smo to od poznatih nam dupina vidjeli, s kim su se družili i kojim su se dijelom područja kretali. Neke od odgovora na ova pitanja predstaviti ćemo u znanstvenim radovima koji su u pripremi pa vas stoga ovim putem potičemo da pratite naš rad i u budućnosti, te da slijedite novosti o nama na našim internetskim i facebook stranicama.

Napisala: NikolinaRako-Gospić

zado

voljn

i volonteri n

a istraživačkom plovilu

kolonija salpi (Salpa sp.)

mal

i vra

nac (Phalacrocorax aristotelis) odmara na obali

mla

da

glav

ata

želv

a (

Caretta caretta)

www.plavi-svijet.org www.facebok.com/blueworldinstitute

Terenski rad na Visu do sada nam je pružio mnoga iznenađenja u vidu raznih organizama koje smo tijekom godina uspjeli susresti na morskoj površini. Pogled na kartu s iscrtanim putanjama našeg kretanja po završetku sezone uvijek ocrtava neku novu, nama do tada nepredvidivu sliku. Naša nadanja o uspješnosti istraživačkih aktivnosti na početku sezone gotovo su uvijek išla ruku pod ruku s izjavama prognostičara vremena koji se pred ljeto natječu u davanju bombastičnih epiteta koji će obilježiti dugo očekivane godišnje odmore diljem obale. Ove godine smo očekivali mnogo jer nije bilo naznaka da ćemo biti dugotrajno vezani neprekidnim valovima grmljavinskih nevremena i drugih nepovoljnih atmosferskih pojava koje nam onemogućuju rad.

Ipak, parafrazirajući poznatu rečenicu s filmskog platna – „more je kao bombonijera i nikad ne znaš što ćeš dobiti sa sljedećom čokoladicom“. U tom smislu svaki terenski izlazak u nama potiče nadanja da ćemo vidjeti nešto spektakularno, a očekivanja gradimo na temelju prijašnjih iskustava i specifičnih znanja o području koje

planiramo pokriti. Kao i uvijek, jednom kada zagazimo nogom na provu i otisnemo se iz lučice, postanemo svjesni da će more pronaći način da ispiše svoju priču, a sanjarenje o tome što bi moglo biti mijenjamo sudjelovanjem u događajima koji se odvijaju pred nama. „Bonaca do Italije“ se često pretvori u jaki maestral unatoč oprečnim predviđanjima cijele sile prognostičkih portala, aplikacija i osobnih očekivanja. Ipak, razočaranje valovima okrunjenim bijelom pjenom koji nam ponekad učinkovito skrivaju pogled na živi svijet ne može se mjeriti s ushitom koji u nama izaziva pogled na valove koji se iznebuha stvore u potpunom smiraju i odaju prisutnost života u golemom prostranstvu otvorenog mora.

Jedna takva situacija obilježila je i ovu sezonu. Po povratku s Palagruže, koja sama po sebi nudi niz prilika za nezaboravan doživljaj, usred ničega i za debele bonace ugledali smo komešanje nedaleko od brodice. Krivci za ometanje potpuno glatke morske površine vrlo brzo su se jedan za drugim počeli pojavljivati pod brodom, a mi smo znali da slijedi zanimljiva predstava jer smo se našli okruženi s desetak zaigranih i znatiželjnih prugastih dupina.

Uslijedilo je razdoblje u kojem su se dupini naizgled bez napora približavali i udaljavali od broda, pritom gotovo lebdeći uz površinu koja se doimala poput nevidljive opne koja razdvaja dva potpuno različita i nepomirljiva medija. Životinje su plivale tik uz pramac, a mogli smo vidjeti i najmanji detalj na njihovim tijelima i uživati u pogledu na karakterističnu prugu koja kao da je kakvim debelim kistom nanesena na bok dupina. Pogled su remetile jedino sitne kapljice vode koje su, odvajajući se od pramčanog vala, stvarale dojam kao da životinje za sobom ostavljaju šljokice, neumorno praćene odsjajem sunca koji ne posustaje ma koliko brzo se mi kretali. Vratimo li se malo unatrag, možemo reći da svatko ima omiljenu čokoladicu u kutiji slatkiša, a ovo je bila naša.

Sezona nam je pružila i brojna druga iskustva pa smo se u konačnici gotovo stotinu puta susreli s dobrim dupinima u raznim vremenskim uvjetima - od zore do sumraka, po grubom vremenu, ali i pod vrućim ljetnim suncem i bez daška vjetra da nam donekle olakša boravak na moru.

Jadranski projekt dupin - Vis

4 5

Zahvalni smo volonterima koji su nam pomogli u svakodnevnom radu i koji su s nama podijelili dobre trenutke, ali i pružili potporu kada su noge postale teške, a oči se počele sklapati od cjelodnevnog pretraživanja morske površine. Svi doživljaji dijelom su zabilježeni kroz objektiv fotoaparata kojim „lovimo“ životinje, a onaj teško opisivi dio koji se na taj način ne može pohraniti ostaje nam u sjećanju i slobodni smo ga prizvati kada i kako to nama odgovara. Neki dio ćemo zasigurno zaboraviti, ali možda je tako i bolje. Pitamo se samo čega se i na koji način prisjećaju dupini nakon što smo se imali prilike pogledati oči u oči na udaljenosti od jedva metar i pol. Nadamo se da ćemo jednom saznati odgovor i na to pitanje, a do tada ćemo nastaviti uporno gledati.

Napisao: JureMiočić-Stošić

škanjac osaš (Pernis apivorus) u preletu

skupina prugastih dupina (Stenella coeruleoalba) uz istraživački brod

dobri dupin (Tursiops truncatus) skače ispred Viške uvale

crna čigra (Chlidonias n

ig

er) o

dm

ara

na

po

vrši

ni

www.plavi-svijet.org www.facebok.com/blueworldinstitute

Protekla, inače četvrta sezona istraživanja u sjevernoj Dalmaciji, za ekipu istraživača bila je ponešto drugačija. Naime, stari jedrenjak koji smo ranijih godina koristili kao pokretnu istraživačku bazu otkazao je poslušnost. Godine ipak čine svoje i lista kvarova na 84 godine starom brodu postala je jednostavno preduga. Stoga smo se morali reorganizirati – luka polaska je bila Murter odakle smo kretali na duge i iscrpljujuće dnevne rute u potrazi za dupinima. Područje istraživanja je veliko i potrebno je puno vremena za detaljnu pretragu, a činjenica da smo se svaki dan do sumraka morali vratiti u Murter ponešto je otežavala svari. Osim toga, i naš gumenjak se u dva navrata kvario, no entuzijazma nam nije nedostajalo pa smo unatoč svemu i ove sezone prešli gotovo 4000 km u potrazi za dupinima i zabilježili 64 opažanja dobrih dupina. Iako bi o svakom našem susretu s dupinima imali štošta za ispričati, nekoliko zanimljivosti se ipak ističe.

Tako smo ove godine zabilježili čak osam novorođenih dupina koji su zaigrano, ali još uvijek nespretno plivali uz svoje majke i učili sve što o životu u moru jedan dupin mora znati. Posebno nam je drago bilo vidjeti i nekadašnje mladunce, a sada samostalne dupine na pragu odrasle dobi, koji se i dalje zadržavaju u području u kojem su i odrasli. U svakom slučaju dobar znak koji daje nadu da će se lokalna zajednica koja obitava u akvatoriju sjeverne Dalmacije tu i održati.

Osim velikog broja mladih dupina, iznenađenje nam je priredila i Raijna. To je ženka koju dobro poznajemo još od 90-ih godina, a koja stalno obitava u cresko-lošinjskom arhipelagu. No, ovo ljeto smo je u dva navrata vidjeli u Kornatima, u društvu „lokalnih“ dupina. Kako dobri dupini inače žive u lokalnim zajednicama koje tijekom niza godina, čak i desetljeća obitavaju na određenom području, ovakvi daleki izleti su rijetki i nama izuzetno

zanimljivi, a ovdje je bila riječ o do sada najjužnijem opažanju jedne jedinke koja inače obitava u vodama Cresa i Lošinja. Ipak, krajem ljeta Raijna je ponovno viđena u „svom“ području, kod otoka Cresa. Izgleda da je, unatoč ljepoti kornatskog otočja, i dupinima doma ipak najljepše. Ovakve situacije nas samo dodatno inspiriraju za nastavak istraživanja kako bismo što bolje upoznali njihov složeni društveni život.

Kao i ranijih godina, istraživanje u području sjeverne Dalmacije podupire Nacionalni park Kornati, a od ove godine vrši se i uz potporu Parka prirode Telašćica te im se i ovim putem srdačno zahvaljujemo.

Jadranski projekt dupin - sjeverna Dalmacija

6 7

mla

dunč

e do

brog

dup

ina (

Tursiops tr

uncatus) uz majku

dobri dupin (Tursiops truncatus) iskače iz vode u sumrak

mladunče dobrog dupina (Tursi

ops tru

nc

atus

) izr

anja

uz

maj

ku

skup

ina

dob

rih d

upin

a (

Tursiops truncatus)

Napisao: GrgurPleslić

www.plavi-svijet.org www.facebok.com/blueworldinstitute

Iz godine u godinu sve mnogobrojnije aktivnosti Instituta Plavi svijet ne bi bile moguće bez sufinanciranja iz različitih izvora. Stoga ćemo iskoristiti ovu priliku kako bi vas ukratko izvijestili o projektima provedenim tijekom 2016. godine. No, prije nego započnemo, s veseljem ćemo vas obavijestiti da je Institutu Plavi svijet opet odobrena institucionalna podrška Nacionalne zaklade za razvoj civilnog društva, zahvaljujući kojoj je omogućen kontinuirani rad i razvoj udruge.

Osim razvoja novih edukacijskih sadržaja o morskom okolišu u Lošinjskom edukacijskom centru o moru, Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost sufinancirao je i stručno usavršavanje i osposobljavanje za istraživanje morskih sisavaca i morskih kornjača u Jadranu. Ovaj projekt omogućuje studentima prirodnih znanosti i nezaposlenim mladim stručnjacima sudjelovanje u provođenju znanstvenih istraživanja i edukacijskih programa Instituta.

Edukacijski programi tijekom godine odvijali su se pod pokroviteljstvom Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta kroz projekt „Naš otok s blagom“ te Grada Malog Lošinja kroz nastavak projekta „Mala škola prirodoslovlja“. Kvalitetna edukacija o zaštiti okoliša za djecu s područja Grada Maloga Lošinja provedena je putem programa cjelogodišnje izvanškolske aktivnosti Mali plavi svijet, specijaliziranih radionica za učenike pet područnih škola te organizacijom Ljetne male škole o moru.

Projekti u 2016. godini

8 9

Napisala: Mateja Zekan

Ove godine odobren nam je i projekt „Zajedničke akcije za poboljšanje statusa zaštite i očuvanja populacija morskih kornjača Europske Unije – LIFE EUROTURTLES“. Glavni cilj projekta LIFE EUROTURTLES je objediniti akcije zaštite morskih kornjača u najvažnijim zemljama i područjima za očuvanje najveće populacije glavate i zelene želve u Europskoj Uniji. Morske kornjače se u Europskoj Uniji i Hrvatskoj nalaze na popisu strogo zaštićenih vrsta. Područje sjevernog Jadrana, posebice njegov istočni dio uz obale Istre i Kvarnera najvažnije je područje ishrane i odrastanja glavate želve. Međutim, želve koje odrastaju uz naše obale putuju Sredozemljem, posebice u vrijeme razmnožavanja kad se vraćaju na tradicionalna gnjezdišta u Grčkoj, Turskoj ili Cipru. Stoga je za zaštitu želvi zajednička akcija na svim područjima koja predstavljaju njihovo područje obitavanja ključna za njihovo očuvanje. Projekt će se provoditi u trajanju od pet godina, a koordinira ga Hrvatski prirodoslovni muzej uz partnere iz pet europskih zemalja (Grčka, Cipar, Malta, Italija, Slovenija).

U periodu od 10. listopada do 02. prosinca zainteresirana javnost mogla je posjetiti izložbu „Izvan laboratorija: Revolucija „Uradi sam“ znanosti“ u sklopu projekta SPARKS. Projekt ima za cilj podizanje svijesti o odgovornom istraživanju i inovacijama s posebnim naglaskom na tehnološke pomake u zdravstvu i medicini. Izložba je nastala kao dio projekta koji istražuje nove načine uključivanja ljudi u znanstvena istraživanja. Priče o sedam pojedinaca i zajednica predstavljene su kroz predmete, fotografije, kratke filmove i suvremena umjetnička djela. U sklopu sadržaja projekta održane su i različite aktivnosti i radionice. Projekt Sparks koordinira Europska mreža znanstvenih centara i muzeja (ECSITE).Nakon kratkog pregleda projekata i aktivnosti u koje smo bili uključeni u 2016., zahvaljujemo svim institucijama, ali i ostalim donatorima, koji su prepoznali njihovu važnost i podržali njihovu provedbu osiguravanjem financijskih sredstava.

www.sparksproject.eu

www.ecsite.eu

www.udruge.gov.hr

www.ec.europa.eu

www.ec.europa.eu

www.euroturtles.eu

www.netcet.eu

www.europa.eu

www.adriaticipacbc.org

Završetkom projekta NETCET kojim su osigurana sredstva za građevinske radove i opremanje Oporavilišta za morske kornjače u Malom Lošinju, pojavila se potreba za pronalaskom drugih izvora financiranja kako bi Oporavilište postalo dio nacionalnog sustava za brigu o ozlijeđenim i bolesnim strogo zaštićenim vrstama. Rad Oporavilišta ove je godine omogućen uz sufinanciranje Ministarstva zaštite okoliša i prirode.

Osim financijskih potpora na državnoj razini, od posebnog su značaja i projekti financirani od strane Europske unije. Početkom godine uspješno smo priveli kraju aktivnosti vezane uz projekte NETCET („Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu“) i „Partnerstvo za održivo korištenje zajedničkih morskih resursa“ (www.marinepartnership.org) da bi se potom kao partneri uključili u dva nova projekta.

Radi se o projektu “ ADRIATIC+ - Prekogranična razmjena iskustava u upravljanju morskim i obalnim područjem Jadranskog mora (APlus)”, financiranom u okviru IPA Adriatic programa prekogranične suradnje. ADRIATIC + iskorištava rezultate dobivene kroz pet projekata IPA Adriatic prekogranične suradnje: NETCET, SHAPE, HAZADR, DEFISHGEAR i BALMAS, u svrhu jačanja institucionalnih kapaciteta za očuvanje i upravljanje teritorijalnim bogatstvima i za sprečavanje rizika i ublažavanja nesreća kroz teritorijalnu suradnju. Zajedničko polazište su im pitanja o životnim zajednicama Jadranskog mora i antropogenim utjecajima na njegove prirodne resurse.

mlada glavata želva (Car

etta

car

etta

)

Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

www.zaklada.civilnodrustvo.hr

www.fzoeu.hr

www.mali-losinj.hr

www.public.mzos.hr

www.plavi-svijet.org www.facebok.com/blueworldinstitute

11

Pridružite nam se!

Po pitanju broja ljudi koji su sudjelovali u programu ekovolontiranja i stručnog usavršavanja te na taj način unijeli djelić sebe, ovo je bila rekordna godina! Tijekom godine 12 studenata iz SAD-a, Finske, Njemačke, Švicarske, Italije i Hrvatske zajedno je s istraživačima radilo je na prikupljanju i analizi podataka. Osim samog rada bilo je tu i zabavnih aktivnosti poput njegovanja vrta koji se nalazi u sklopu smještaja, posjeta okolnim mjestima, planinarenja, ronjenja s bocama, večernjih izlazaka... No, budući da je ljeto ipak najljepše doba za boraviti na moru, ove smo godine imali čak 38 ekovolontera. Tako smo upoznali Kanađane koji su poželjeli nakon ekovolontiranja pobliže upoznati Hrvatsku pa su svoje putovanje nastavili prema jugu, zatim državljane SAD-a s kojima nam nikada nije bilo dosadno te malo bliže nama, mlade ljude iz europskih zemalja poput Švedske, Ujedinjenog Kraljevstva, Danske, Švicarske, Slovačke, Francuske, Njemačke, Mađarske, Španjolske, Italije, Hrvatske i Srbije. Svi oni imali su jednu želju, promatrati dupine u njihovom prirodnom okruženju iz velike blizine i pomoći u njihovoj zaštiti. Svi ovi divni ljudi ostavili su svoj trag u našoj organizaciji i na tome im zahvaljujemo.

Dodatno priznanje našem radu bio je poziv New York Timesa. Njihovoj novinarki Ann svidio se naš program ekovolontiranja i odlučila nas je uvrstiti među 5 preporučenih volonterskih programa u Europi (http://www.nytimes.com/2016/09/24/travel/5-volunteer-travel-options-in-europe.html?_r=0). Moram priznati da je razgovor s njom bio pravi užitak!

U prilogu pročitajte dojmove studentice Alex, a ukoliko se i sami želite pridružiti našem timu za više informacija posjetite našu web stranicu (http://www.plavi-svijet.org).

Napisala: TihanaVučur

„At Blue World Institute, you are given tasks that will aid their research and will get you accustomed with photo identification, data organization, and interpersonal skills. You are, at times, left to your own devices which can either harbor boredom or creativity depending on the individual. You are also given free time to explore and immerse yourself in a community much different than your own, especially if you come from northeast America like I did.

Throughout those three months I taught myself about GIS and homerange tools, which I had not played with since my university days five years prior. I made bonds with people from all over the world; scientists, chefs, musicians, students, environmental activists, and more. I read a lot of scientific papers and got reacquainted with ideas and professors I had once been taught by. Though there were frustrating aspects of research science, learning to independently solve problems was a necessary step. When things weren’t going my way, I had to toughen up and learn how to ask for help, but when I did, I got it and more. I was patient with progress and accepting of defeat (like when our system crashed and hadn’t been backed up… that wont be happening again!). Needless to say, I enjoyed myself and as my fellow interns began to plan their journeys back home I didn’t feel quite ready to throw in the towel. I was asked to help with summer dolphin watching, I took about 1 minute to decide, and accepted their offer to remain a further 4 months.

Blue World Institute of Marine Research and Conservation gave me the opportunity to embrace a new way of life and I am so happy that I did. My first ever trip to Europe was a success of great magnitude. If anyone reading this is thinking of interning or volunteering with Blue World Institute; do it! You have nothing to lose and everything to gain, most of all confidence in yourself and motivation for future conservation research.“

Tijekom ove godine Lošinjski edukacijski centar o moru doživio je promjenu svoje unutrašnjosti zahvaljujući projektu „Razvoj interaktivnih edukativnih sadržaja o morskom okolišu u Lošinjskom edukacijskom centru o moru“, financiranom od strane Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost. Izrađen je novi edukativni senzorički model umjetne stijene s presjecima različitih morskih staništa te ljušturama i modelima morskih organizama koji ta staništa nastanjuju. Osim atraktivnog izgleda i interpretacije novih elemenata morskog okoliša, ova umjetna stijena dimenzija 200x80x170 cm zamišljena je i kao didaktičko pomagalo za učenje o živom svijetu mora. Prilikom izrade modela stijene posebna pažnja posvećena je teksturama korištenih materijala i vjerodostojnosti taktilnog doživljaja same stijene i morskih organizama na njoj kako bi se pružila jednaka mogućnost edukacije slijepim i slabovidnim osobama.

Snimljen je i novi kratki edukativni dokumentarni film koji će posjetiteljima približiti živi svijet Jadranskog mora te metode i tijek znanstvenog istraživanja dobrih dupina u sklopu Jadranskog projekta dupin. Na području cresko-lošinjskog arhipelaga istraživanje se provodi već 29 godina, a u posljednjih nekoliko godina istraživanjem je obuhvaćen i viški akvatorij te sjeverna Dalmacija. Budući da je priča djelomično ispričana kroz animacije koje su zanimljive i djeci, film je prilagođen i najmlađim posjetiteljima.

Ipak, osnovu edukacijskih sadržaja Centra čine edukativni info-paneli o najznačajnijim staništima i vrstama riba, morskih kornjača i kitova u Jadranu, kao i o osnovnim prijetnjama i mjerama zaštite. U sklopu ovog projekta obnove edukacijskih sadržaja osmislili smo i izradili nove info-panele. U kombinaciji s interaktivnom aplikacijom za kompjutere osjetljive na dodir, koja je također razvijena u sklopu projekta, oni svim posjetiteljima Centra pružaju priliku da istraže osobitosti Jadranskog podmorja.

Što se provedbe edukacijskih programa Instituta Plavi svijet tiče, u njima je ove godine sudjelovalo ukupno 2.212 osoba. U Lošinjskom edukacijskom centru o moru održali smo 24 radionice te 56 predavanja za školske grupe na teme iz područja biologije, ekologije i zaštite okoliša s naglaskom na morski ekosustav. Veoma nas raduje velik odaziv škola iz inozemstva, poput Njemačke, Austrije, Švicarske i Ujedinjenog Kraljevstva, koje su se kroz godinu odlučile za sudjelovanje u našim radionicama. To je potvrda da su naši edukacijski programi, osim u Hrvatskoj, prepoznati i izvan njezinih granica.

Ukoliko i Vi želite biti dio naše priče o moru, odaberite program za koji ste zainteresirani iz ponude na našoj web stranici (http://www.plavi-svijet.org) ili nas posjetite u Lošinjskom edukacijskom centru o moru u Velom Lošinju.

10

Napisala: Marinela Cukrov

Novosti iz Lošinjskogedukacijskog centra o moru

posjetioci u Lošinjskom edukacijskom centru o moru

volonteri odmaraju nakon akcije čišćenja plaže

Napisala: AlexLacy,USA

www.plavi-svijet.org www.facebok.com/blueworldinstitute

Ove godine proslavili smo 24. Dan dupina koji se održao pod pokroviteljstvom Grada Malog Lošinja, Turističke zajednice Malog Lošinja i Primorsko-goranske županije.

Program je započeo u jutarnjim satima ispred Lošinjskog edukacijskog centra o moru u Velom Lošinju gdje se okupilo 15-tak mališana vrtićkog i predškolskog uzrasta. Za okupljene mališane organizirali smo likovne radionice u kojima su kreativno i na sebi svojstven način oslikavali modele dupina i ostalih stanovnika mora. U poslijepodnevnim satima u uvali Rovenska održano je natjecanje u plivanju, nakon kojeg je odigrana vaterpolo utakmica.

U popodnevnim satima ispred Lošinjskog edukacijskog centra o moru u Velom Lošinju organizirane su likovne radionice za najmlađe posjetitelje Dana dupina. Istovremeno, 64 natjecatelja školskog uzrasta podijeljenih u osam ekipa krenulo je s kartama Velog Lošinja u već tradicionalnu, uzbudljivu igru “Potraga za skrivenim blagom”. Kako bi odgonetnuli skriveno blago timovi su morali ispuniti devet zadataka. Zadaci su bili raznoliki pa su se tako ekipe natjecale u kvizu znanja, pamćenju morskih životinja, prepoznavanju dupina na temelju ožiljaka na njihovim leđnim perajama, igri snalaženja u labirintu, crtanju zadanih pojmova i ostalom. Osim zadataka, na svakoj postaji bili su skriveni i dodatni

24. Dan dupina

tragovi s raznim zagonetkama. Najveći broj bodova osvojila je ekipa „Vatreni“ iz Velog Lošinja. Nagrada za osvojeno prvo mjesto bio je izlet brodom u promatranje dupina na koji su se „Vatreni“ otisnuli sljedećeg jutra. Za sam kraj ove već tradicionalne manifestacije održana je pretpremijera novog edukacijskog dokumentarnog filma Instituta Plavi svijet.

Sada svi s nestrpljenjem iščekujemo 25. obljetnicu Dana dupina, za koju pripremamo neka dodatna uzbuđenja. Ukoliko vas zanima o čemu se radi, dobrodošli ste posjetiti nas sljedeće godine!

12 13

Napisala: Marinela Cukrov

Svjetski dan morskih kornjaca

16. lipnja 2016. obilježili smo Svjetski dan morskih kornjača u Oporavilištu za morske kornjače, u Sunčanoj uvali u Malom Lošinju. Djeca svih uzrasta sudjelovala su u različitim likovnim i edukativnim radionicama, dok su kroz predavanja od strane istraživača imali priliku naučiti nešto više o anatomiji i tajanstvenom životnom ciklusu ovih veličanstvenih morskih gmazova. Iako se u Jadranu glavate želve mogu susresti često, djeci smo predstavili svih sedam vrsta morskih kornjača koje nastanjuju mora širom svijeta. Program smo zaključili razgovorom o utjecaju čovjeka na naš planet i stanovnike mora. Djeca su naučila kako na jednostavan način uštediti energiju, reciklirati i smanjiti potrošnju kako bi živjeli skladno s našim morskim prijateljima. Sve u svemu, nakon ugodnog druženja, i djeca i odrasli napustili su Oporavilište s jedinstvenim likovnim radovima i novim saznanjima o zadivljujućem svijetu morskih kornjača.

Napisala: Marinela Cukrov

djeca uče prepoznavati peraje dobrih dupina

djeca su uživala u crtanju i druženju s istraživačima

djeca crtaju m

orske

kor

njač

e

polaznici sudjeluju u aktivnostim

a

gužva ispred Oporavilišta

www.facebok.com/blueworldinstitute

www.plavi-svijet.org

14 15

Nakon uspješne prve sezone Promatranja dupina nabavili smo novo plovilo, gumenjak Tornado, koji osigurava sigurnu vožnju za putnike, ali i manje uznemiravanja za dupine. Brod je opremljen udobnim sjedećim mjestima za 12 putnika. Izletu prethodi kratak uvod edukatora u Lošinjskom edukacijskom centru o moru kako bi svi putnici bili upoznati sa sigurnošću na brodu te vrstama koje je, uz malo sreće, moguće vidjeti tijekom izleta. Naravno da je zajednička želja svih koji se odluče za ovaj program upravo promatranje dobrih dupina, međutim, oni sretniji imali su priliku vidjeti i glavate želve, tune u skoku ili neku od najčešćih vrsta meduza koje se mogu pronaći u Jadranskom moru, poput morske mjesečine i mediteranske meduze. Nakon izleta možete iskoristiti svoju kartu za besplatan ulazak u

Promatranje dupina

Napisao: KarloAsl

Lošinjski edukacijski centar o moru. Zahvaljujući iskusnim skiperima i edukatorima te prepoznavanju pojedinih jedinki dobrih dupina, doživljaj je uvijek jedinstven!

Ovogodišnje brojke također govore u našu korist: tijekom 193 izlaska brodom, u društvu dupina našli smo se čak 174 puta! Iako ih nisu baš svi imali prilike vidjeti, vjerujemo da je činjenica da se novac prikupljen prodajom karata koristi za istraživanje i zaštitu ovih morskih sisavaca sasvim dovoljna da nam se već sljedeće godine pridružite u potrazi za dupinima.

nekoliko dobrih dupina pliva uz brod

dobri dupini često skaču

prvo se vidi peraja

dobrim dupinima brod je

ponek

ad z

anim

ljiv

skupina promatrača u blizini skupine dobrih dupina

dobri d

upin pliva uz brod

dobri dupini vole plivati uz pramac

skupina promatrača u potrazi za dobrim dupinima

www.dolphin-watching.com

www.facebok.com/blueworldinstitute

www.plavi-svijet.org

Bucanj veliki(Mola mola)Iako je mnogim ljudima nepoznat, bucanj je uvršten u Guinessovu knjigu rekorda kao najteža riba koštunjača na svijetu koja uz to polaže i najveći broj jaja. Izgledom je vrlo neobična, a od većine ostalih riba se razlikuje po nedostatku prave repne peraje i općenito nabijenom izgledu tijela. Ova vrsta je relativno česta u južnom Jadranu, a hrani se na velikim dubinama. Često provode vrijeme uz površinu, položeni na boku. Pritom im iz mora viri leđna peraja koju je moguće opaziti iz daljine.

PREDSTAVLJAMO

www.facebok.com/blueworldinstitutewww.plavi-svijet.org

19

Bobi -samotni dupin

18

Mnogi od Vas sigurno su već čuli za Bobija – samotnog dobrog dupina koji se zadnjih nekoliko ljeta pojavljuje na jadranskim plažama i svojom prisutnošću uveseljava kupače, a naročito djecu. Bobija vole i mediji koji redovito prenose priče o tome gdje je, kada, s kim i kako plivao; slično kao što prenose sve moguće detalje iz života poznatih ličnosti. To i nije začuđujuće - dupini svojom pojavom oduvijek privlače pažnju ljudi. Ljudi pak, puno manje privlače pažnju dupina. Iako povremeno dođu plivati pod pramac broda, dupini se zapravo drže svog „dupinskog“ društva. Tako da se nameće pitanje – zašto se Bobi druži s ljudima?

Bobi je, naime, primjer fenomena solitarnih, odnosno samotnjačkih dupina. Tu se radi o jedinkama koje, unatoč tome što pripadaju inače društvenoj vrsti, iz nekog razloga žive same. Ovakvih primjera je u svijetu zabilježeno relativno malo, tek nekoliko desetaka. Znanstvenici za sada nemaju objašnjenje zašto dolazi do samotnjačkog načina života, no primjećeno je da svi samotni dupini pokazuju određene sličnosti u ponašanju i da se njihov samotnjački način života razvija kroz nekoliko faza. Tako se prvom fazom smatra period kada dupin napusti društvo i počne živjeti sam. U ovoj fazi dupini samotnjaci značajno smanje područje kretanja pa se duže vrijeme zadržavaju u zaštićenim uvalama ili lukama. U drugoj fazi, dupini samotnjaci svoju pažnju usmjeravaju ka umjetnim objektima u lukama i uvalama, obično usidrenim brodovima, lancima i bovama za privez brodova, pa znaju, na primjer, satima kružiti oko jedne bove. Često prate brodove u prolazu, ali još ne pokazuju interes za ljude. No, kako ova faza podrazumijeva da je dupin već duže vrijeme u jednoj uvali, obično ljudi primjete da se dupin tu „nastanio“ te započinju kružiti priče o njemu. U trećoj fazi započinje kontakt s ljudima. Obično su kupači ti koji iniciraju kontakt, a dupini u ovoj fazi taj kontakt prihvaćaju, u početku sramežljivo, dopustivši približavanje, a kasnije dopuštaju i dodirivanje, povlačenje za peraje i slično. Također, u ovoj fazi dupini samotnjaci često skaču i izvode razne akrobacije što

dodatno pojačava interes javnosti i širi mit o dupinima koji su tu da bi zabavljali ljude. I konačno, u četvrtoj fazi, dupin je već toliko navikao na bliski kontakt s ljudima da ga često i sam inicira. Općenito se ponaša kao da je prihvatio kupače kao svoju vrstu.

Navedeni obrazac ponašanja, opisan kod ostalih slučajeva samotnjačkih dupina u svijetu, pronalazimo i kod Bobija. Pregledom dostupnih fotografija, ustvrdili smo da je on 2010. godine viđen u društvu drugih dupina kod otoka Kaknja. Od 2013. godine znamo da živi samotnjačkim životom. Tada smo ga vidjeli u Ljubačkom zaljevu i još nije pokazivao interes za ljude, no već sljedeće ljeto je postao atrakcija u Novigradskom moru, plivajući s ljudima i dopuštajući im dodirivanje, čak i povlačenje leđnom perajom. Od tada je preselio do Karinskog mora, da bi posljednje ljeto proveo dosta južnije – u okolici Neuma. Sudeći prema njegovom ponašanju tijekom posljednjeg ljeta, izgleda da je negdje između treće i četvrte faze. Upravo ovakva situacija, iako naizgled simpatična, zapravo nosi prave opasnosti. Naime, dobri dupini u načelu nisu agresivni prema ljudima, no kod dupina samotnjaka situacija je drugačija, njihovo ponašanje je značajno izmijenjeno. Tako su opisani slučajevi u kojima su samotni dupini razvili ponašanje koje je opasno za ljude, na primjer da ne žele pustiti kupače da izađu iz mora ili čak namjerno fizički napadaju ljude. Čak i u slučajevima kada je riječ samo o igri, postoji opasnost ozlijeđivanja jer se ipak radi o velikim i snažnim životinjama. Osim za ljude, ovakve situacije mogu biti opasne i za dupine. Uslijed izmijenjenog ponašanja često gube i prirodnu dozu opreza pa su zabilježeni slučajevi stradavanja uslijed sudara s plovilima i ozlijeđivanja propelerom, odnosno situacija koje dupini inače s lakoćom izbjegavaju. Kod Bobija, na sreću, do sada nisu zabilježene opasne situacije, no s obzirom na sličnosti s dosad opisanim slučajevima valja biti oprezan. Stoga apeliramo na sve koji se zateknu u nekoj uvali u kojoj obitava Bobi da se suzdrže od plivanja s njim te da ga promatraju s udaljenosti. I naravno, dojavite nam!

Napisao: GrgurPleslić

dobri dupin Bobi izranja uz brod

Ulješure u sjevernom Jadranu

U posljednjih nekoliko godina ulješure (Physeter macrocephalus) su se više puta našle u središtu pozornosti hrvatske javnosti unatoč tome što su takvi događaji do sada bili rijetkost u Jadranu. Još su svježa sjećanja na nasukavanje skupine od sedam ulješura 2014. godine na pješčanoj plaži u blizini grada Vasto u Italiji. Tada su životinje prethodno opažene u hrvatskim teritorijalnim vodama pa smo imali vremena obavijestiti javnost na njihovu prisutnost, donekle pratiti njihovo kretanje i upozoriti kolege iz Italije na mogućnost njihova pojavljivanja. Kao izravan rezultat ovih aktivnosti, Grupa za hitne intervencije u Italiji pravovremeno je reagirala kada su se životinje nasukale, a četiri jedinke su vraćene u more što je bila prva uspješno provedena akcija spašavanja ulješura u cijelom Sredozemnom moru.

U kolovozu ove godine, primili smo dojavu o skupini od najmanje tri ulješure koje su se kretale uz obalu na području ispred Rovinja. U sljedećih nekoliko dana uslijedile su brojne druge dojave turista i građana koji su uz zapadnu obalu Istre više puta opažali ovu skupinu. Poučeni prethodnim iskustvom, odmah smo izdali objave za medije i ostvarili prisutnost na radiju i televiziji kako bi javnosti prenijeli važne poruke o tome kako se ophoditi u slučaju novih opažanja kao i potrebi za dojavom korisnih informacija koje bi mogle utjecati na sudbinu ovih kitova. Naime, ulješure su organizmi koji inače obitavaju u područjima gdje dubine sežu preko 1000 m pa im je u plitkom sjevernom Jadranu prijetila izgledna opasnost od nasukavanja i ugibanja. Uz to, jedino dokumentirano masovno nasukavanje ulješura u hrvatskom dijelu Jadrana dogodilo se 15. kolovoza 1853. kod Novigrada u Istri.

Područja obitavanja ulješura u Sredozemlju povezana su s velikim dubinama i mjestima gdje se dno naglo obrušava u dubinu. Najveća brojnost ovih životinja u blizini Jadranskog mora je u području Helenskog jarka, morske depresije dubine i preko 4000 m koje se nalazi između Jonskog mora i Krete. Prema procjeni, populacija koja obitava u Sredozemnom moru broji manje od 2500 jedinki, a status ove vrste u Sredozemlju je „ugrožena” prema kriterijima Crvene liste Međunarodne unije za zaštitu prirode (IUCN). Stoga je pojavljivanje ovih životinja u Hrvatskoj, gdje su strogo zaštićene, zahtijevalo našu punu pozornost. Amaterske snimke koje su se pojavljivale u medijima ili su nam bile dostavljene nisu bile dovoljne kvalitete kako bismo pokušali identificirati životinje pa smo u nekoliko navrata i sami pokušali pronaći skupinu, ali bez uspjeha. U jednom trenutku smo čak uspjeli ugledati životinje u daljini, ali su zaronile prije nego li smo se uspjeli približiti.

U međuvremenu su dojave prestale stizati, a životinje nisu pronađene nasukane pa se nadamo da su uspjele pronaći put prema otvorenom moru i izići iz Jadrana prema području gdje redovno obitavaju. U slučaju da se nađete u prilici promatrati ih iz brodice, molimo vas da napravite fotografiju i/ili video snimke životinja te da zabilježite točnu lokaciju, smjer kretanja i vrijeme opažanja. Informacije zatim proslijedite Institutu Plavi svijet bilo kojim od redovnih načina komunikacije (brojeve telefona i adrese možete pronaći na kraju ove publikacije).

Dojavu možete napraviti i putem aplikacije za mobilne uređaje koju možete preuzeti s naših stranica - www.plavi-svijet.org/partnerstvozamore.

Napisao: JureMiočić-Stošić

skupina ulješura uz zapadnu obalu Istre

www.facebok.com/blueworldinstitute

www.plavi-svijet.org

21

Aplikacija Marine Partnership

20

Često ste na moru? Vidjeli ste nekuinteresantnu životinju, rijetku pticu ili kita?Dojavite nam! Vašedojave pomažunamstvoritisveobuhvatnu sliku stanja bioraznolikostiJadranskog mora. A ono što dobro poznajemomožemoefikasnijeizaštititi.

Ove godine Institut Plavi svijet je u suradnji s partnerima razvio aplikaciju za pametne telefone i tablete – Marine Partnership. Aplikacija omogućuje jednostavno dojavljivanje opažanja rijetkih i/ili zaštićenih morskih vrsta. Ovime se Institut Plavi svijet priključio rastućem svjetskom trendu – Citizen Science. Radi se o uključivanju građana u programe monitoringa bioraznolikosti što je u današnje vrijeme zahvaljujući svima dostupnoj mobilnoj tehnologiji zaista lako. Naime, potrebno je samo imati instaliranu aplikaciju na svom pametnom telefonu ili tabletu i malo dobre volje. Tada prilikom opažanja (ili naknadno) neke zanimljive, ugrožene ili zaštićene morske vrste možete uz nekoliko jednostavnih koraka dojaviti što ste i gdje vidjeli te poslati do 3 fotografije opažene vrste. Ako ste u nedoumici što ste vidjeli, aplikacija sadrži i mali vodič za prepoznavanje vrsta. Svi podatci se spremaju u jedinstvenu bazu podataka koja je namijenjena stručnjacima zaštite prirode. Napisao: GrgurPleslić

Do sada je, u nepunih godinu dana, dojavljeno otprilike 200 opažanja (možete ih vidjeti na: https://www.marinepartnership.org/hr/). Zaista smo ugodno iznenađeni odazivom te se nadamo da ćete se i Vi priključiti i dodatno proširiti mrežu građana-znanstvenika. Jednostavno potražite i instalirajte aplikaciju Marine Partnership. I naravno, prilikom sljedećeg boravka na moru želimo Vam što više zanimljivih susreta s morskim vrstama.

Zvucno onecišcenje

Jeste li ikada primijetili kako, zaronivši pod morsku površinu, sve odjednom postaje nekako mirno i tiho? Buka s kopna jenjava i okružuju nas samo tišina i plavetnilo. Stoga iznenađuju rezultati novijih istraživanja koji pokazuju da se u posljednjih 50 godina, zbog raznih ljudskih djelatnosti na moru, razina buke pod morem značajno povećala.

Buka u morskom okolišu veliki je problem za sve morske životinje koje se oslanjaju na zvuk kako bi se snalazile u prostoru. One na velikim morskim dubinama, gdje dnevna svjetlost ne dopire, vid često zamjenjuju osjetilom sluha. Takvih je životinja mnogo, a među njih svakako spadaju dupini i kitovi za koje zvuk ima osobitu važnost. Koriste ga za međusobnu komunikaciju, kako bi se informirali o tome gdje se nalazi hrana te za orijentaciju i lociranje potencijalnih predatora. Ukratko, zvuk je osnova za njihovo preživljavanje.

Budući da su dupini izrazito društvene životinje i često se nalaze u većim skupinama, njihove su međusobne interakcije uglavnom popraćene bogatim repertoarom glasanja. Pri društvenim interakcijama, na primjer, dupini često proizvode zvižduke. Oni se razlikuju od vrste do vrste, kao i među jedinkama iste vrste. Iako su mnogi istraživači pokušali dokučiti njihovo značenje i utvrditi koji se tip zvižduka vezuje uz kakvo ponašanje, svrha većine zvižduka još uvijek je ostala nepoznata. Dupini, osim za komunikaciju, zvižduke koriste i u identifikacijske svrhe. Zamislite, svaki je zvižduk jedinstven određenoj jedinki – poput otiska prsta! Dobri dupini (Tursiops truncatus) posebno su poznati po ovim “potpisnim” zvižducima po kojima se jedinke međusobno raspoznaju. Oni su izrazito važni za održavanje akustičnog kontakta između majke i mladunca. Majka prepoznaje zvižduk svog mladunca zbog iznimne sličnosti njihovih potpisnih zvižduka koji se ne mijenjaju mnogo tijekom prvih godina života mladunca. Razni skokovi dupina mogu također imati funkciju dozivanja tj. održavanja akustičnog kontakta među jedinkama koje se nalaze na većim udaljenostima, a zvukom se također koriste i pri koordinaciji grupnog lova

ribe. Svi kitovi zubani, u koje spadaju i dupini, evolucijom su razvili i vrlo sofisticirani sustav proizvođenja i primanja zvučnih signala koji se naziva eholokacija, a pomoću kojeg lociraju plijen te druge objekte pod morem. Eholokacijom proizvode pulsirajuće zvukove – klikove, a svaki je klik izuzetno kratkog trajanja te je sljedeći proizveden tek nakon što se jeka prvog klika, odbivši se od mete, vrati do dupina.

Proteklih se godina u Cresko–lošinjskom akvatoriju mnogo radilo na istraživanju utjecaja buke na dupine, a rezultati istraživanja prilično su zabrinjavajući. Tijekom turističke sezone, vrlo intenzivan promet rekreativnih plovila pretvara ovo inače mirno područje u vrlo bučan okoliš. Stoga rezidentnoj zajednici dupina koja već godinama obitava u ovom, njoj vrlo važnom području za hranjenje i podizanje mladunaca, nije nimalo lako. Istraživanja su pokazala kako dupini izbjegavaju bučna područja i udaljuju se od obale tijekom ljeta. U iznimno bučnim zonama skupine majki s novorođenim mladuncima opažaju se sve rjeđe, a kao jedan od važnijih načina prilagodbe na život u ovom bučnom području su i promjene u njihovom repertoaru glasanja. Naime, rezultati najnovijih istraživanja Instituta Plavi svijet upućuju na to da dobri dupini moraju modificirati zvukove kojima se glasaju da bi međusobno komunicirali. Jednako kao što i ljudi moraju glasnije pričati ako se žele sporazumjeti na nekom vrlo bučnom mjestu. Takve izmjene u zvučnom ponašanju za dupine znače i veći utrošak energije, što nije baš jednostavan zadatak u okolišu koji je već izložen prelovu ribe i intenzivnom ljudskom pritisku. Ovakve su prilagodbe osobito zahtjevne za ženke s mladuncima kod kojih je potreba za hranom već dodatno povećana zbog brige o mladuncu i proizvodnje mlijeka.

Promjene glasanja utvrđene u Cresko–lošinjskom području ukazuju na to da je buka u morskom okolišu još jedan značajni stresor kojem su izložene obalne zajednice dobrih dupina. Stoga je iznimno važno posvetiti se rješavanju ovog problema kako bi dupinima osigurali boravak u sigurnijem i kvalitetnijem okolišu.

Napisala: NikolinaRakoGospić

dobri dupin u području s velikim pomorskim prometom

izgled nekoliko podizbornika u aplikaciji Marine Partnership

www.plavi-svijet.org www.facebok.com/blueworldinstitute

Svi mi jako volimo Jopa. Iako je napunio osam godina i dalje ne znamo je li mužjak ili ženka. Pošto ženke spolnu zrelost dosežu u prosjeku od sedam godina starosti nadalje, možda uskoro saznamo odgovor. Dakle, za što vi glasate? Ove godine Jopa smo opazili tek u srpnju, i to dva puta u velikoj skupini koja se hranila uz južni rt otoka Cresa. Iako je prošle godine plivao u istoj skupini s majkom i njezinim novim mladuncem, ove se godine uozbiljio te je viđen u društvu prijatelja Bore, Eve, Mete i Tritona. Jop više nije mladunac, ali je zadržao svoju zaigranost u što smo se uvjerili dok je prilazio našem istraživačkom plovilu plivajući u pramčanom valu. Kako raste i postaje sve veći, njegova trokutasta perajica čini se sve manjom što ga čini jedinstvenim.

Ivan je, unatoč svom muškom imenu, ženka koja je i ove godine bila najčešće viđen dupin. Vidjeli smo je čak 10 puta. Kao i prijašnjih godina, početkom ljeta je obitavala između južnog rt-a otoka Cresa i otočića Trstenika da bi sredinom ljeta prišla bliže našoj istraživačkoj bazi u Velom Lošinju. To je razlog zašto smo se ovo ljeto često družili s njome. Ivan je ove godine po

Tac nam se vratila! Kao i Jop, viđena je tek u drugoj polovici godine. Za razliku od prijašnjih godina kada smo je opažali na jugu, u Virskom moru, ove godine je viđena kod otoka Trstenika, a zatim i kod otočića Vele i Male Orjule gdje je pronađen slavni kip Apoksiomena. Uživala je u društvu naših rezidentnih mužjaka Eve, Elmara, Duje, Bore i Tritona. Tac nismo opazili s mladuncem još od 2014. godine kada se osamostalio njen mladunac iz 2008. Stoga se pitamo je li vrijeme da ponovno postane majka? Budući da je Tac simbol predane majke, čak i dok čuva tuđe mladunce, veoma bi nas usrećilo kada bi uz njen bok opet zaplivala jedna perajica.

TAC

SANTIAGO

IVAN

JOP

GDJE SU SADA?

22 23

drugi puta postao majka nakon što se njen mladunac iz 2012. godine osamostalio. Oba su mladunca nazvana po njoj i po godini kada su prvi puta opaženi.

U ljetnim mjesecima, Ivan i njezin mladunac plivali su u velikim skupinama u društvu prijateljica Anne, Nataše, Nole i Zizu te njihovih mladunaca. Ženkama je društveni život jako važan te formiraju veće skupine poput „vrtićkih grupa“ koje često broje više od 10 jedinki, kako bi zajedno pazile na mladunce.

Santiaga smo ove godine vidjeli samo dva puta, ali samim pogledom na kartu možemo zaključiti da se radi o ženki avanturističkog duha. Santiago je jedan od rijetkih dupina koji se mogu opaziti i s istočne i sa zapadne strane otoka Lošinja. U lipnju smo ju opazili s mladuncem na putu prema Punti Suhoj (istočna strana otoka Cresa), u društvu Jopove majke Kiselo i njezinog mladunca iz 2014. godine, a već nakon dva tjedna viđena je sa zapadne strane kod otoka Suska. Prilikom tog susreta Santiagov mladunac iznenadio nas je vještinom elegantnog plivanja i skakanja, s obzirom da nam je u sjećanju ostao kao novorođeni mladunac koji je prilikom zarona svom težinom udarao o površinu mora. Jako nespretno, ali ujedno i veoma simpatično. Pitamo se gdje ćemo Santiaga imati priliku vidjeti sljedeće godine...

BOA

SIR DAVID

Tekstove napisali: TihanaVučur,MarkoRadulović, JureMiočić-Stošić

Unatoč uspješnoj sezoni tijekom koje smo vidjeli više stotina jedinki dobrih dupina od kojih mnoge jako dobro poznajemo, nismo uspjeli pronaći Sir Davida. S obzirom da otprije znamo da ga je moguće vidjeti u području koje ove godine nismo osobito mnogo

posjećivali, ne brinemo se za njega i sigurni smo da će nam se uskoro vratiti. Uostalom, i Boa nam se neko vrijeme bila sakrila, a sada je iznova s nama. Dobri dupini mogu se kretati na relativno velikom području, a pojedina mjesta posjećuju češće ili se na njima duže zadržavaju ovisno o cijelom nizu čimbenika kao što je dostupnost hrane ili mogućnosti za socijalne interakcije s drugim pripadnicima vrste. Ne sumnjamo da ćemo u nekom budućem opažanju vrlo brzo postati svjesni prisutnosti ovog dupina u skupini, s obzirom na njegove karakteristike koje smo odavno naučili voljeti. Tko zna, možda nam prije toga netko dostavi fotografiju ili video putem aplikacije Marine Partnership iz koje ćemo ga moći prepoznati pa ćemo doznati više o tome gdje Sir David boravi kada nije uz Vis.

Boa nam je prošle godine nagovijestila gdje i kada je možemo pronaći, a ove sezone se isti obrazac ponovio tako da smo je uspjeli pronaći bez problema. U svih pet opažanja koja smo ostvarili, Bou smo vidjeli u skupinama koje su se kretale između Viške uvale na zapadu i Grebena na istoku. I dalje je jedinstvena po svom neuobičajenom plivanju koje smo već naučili prepoznavati iz velike daljine. Ipak, velika novost je da smo Bou na početku sezone imali prilike promatrati

zajedno s njenim mladuncem, kojeg poznajemo još od 2012., dok je kasnije opažen u skupini bez majke. Ovo nam je bio znak da je njihovoj prisnoj vezi došao kraj te da se mladunac, nakon više godina provedenih uz Bou, osamostalio. Unatoč problemima s disanjem koji zasigurno iziskuju veću potrošnju energije prilikom plivanja i drugih aktivnosti, Boa je uspješno podigla mladunca koji je postao punopravnim članom lokalne zajednice dobrih dupina i zbog toga smo iznimno sretni.

www.plavi-svijet.org www.facebok.com/blueworldinstitute

24

KontaktPlavi svijet Institut za istraživanje i zaštitu moraKaštel 2451551 Veli LošinjHrvatskaTel: +385 51 604 666 Fax: +385 51 604 668e-mail: [email protected]

ImpressumNaslov: Akvamarin

Godište: 16

Mjesto izdavanja: VeliLošinj,Hrvatska

Godina izdavanja: 2016.

Stranice: 24

ISSN: 1849-6172

Nakladnik: PlavisvijetInstitutzaistraživanjei zaštitu mora

Za nakladnika: DraškoHolcer

Urednica: Mateja Zekan

Uredništvo: PlavisvijetInstitutzaistraživanjeizaštitumora,Kaštel24,51551VeliLošinj,Hrvatska

Autori tekstova: Karlo Asl, Andrea Borić,Marinela Cukrov, Alex Lacy, Jure Miočić-Stošić, Grgur Pleslić, Marko Radulović,NikolinaRakoGospić,TihanaVučur,MatejaZekan

Autori fotografija: Gerald Demolsky, DraškoHolcer,JureMiočić-Stošić, GrgurPleslić,Marko Radulović, Nikolina Rako Gospić,TihanaVučur,AnteŽuljević

Pripremio: JureMiočić-Stošić

Periodičnost: godišnjak

Naklada: elektroničkapublikacija

Podržite naš radViše informacija o programu društvene odgovornosti potražite ovdje - link.

Uz potporu

Projekt “Mreža za očuvanje kitova i morskih kornjača u Jadranu - NETCET” sufinancira EU IPA Jadranski prekogranični program suradnje.

Ministarstvo znanosti i obrazovanja Republike Hrvatske

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije Republike Hrvatske

Ministarstvo turizma Republike Hrvatske

U suradnji sa

Sponzori

IPS je partner

Grad Komiža City of Komiža

SANTIAGO

JOP

IVAN

TAC

BOA

SIR DAVID

Usvojiteputem online

trgovine! Pratite poveznicu i doznajte više o dupinima koji su dostupni za usvajanje. Odaberite dupina koji Vam se najviše sviđa i podržite naše aktivnosti istraživanja i zaštite ovih životinja, kao i zaštitu okoliša u kojem borave.

www.adopt-a-dolphin.org