issn: 1846-3371 - mirakul.hr fileupravljanje vremenom, upotrebu inovativnih rje{enja i usluga, brigu o zadovoljstvu klijenata i odnosu s nji- ma, poslovno i strate{ko planiranje, analizu

tema brojaPoslovna informatika

posebni priloziOsiguranjePoslovna edukacijaZa{tita objekataintervju

Marijana Bo{njak

prvi osje~ko-baranjski besplatni gospodarski ~asopis broj 14, godina III, velja~a 2008.

issn

: 184

6-33

71

Sadr`aj

poseban prilog: Osiguranje

poseban prilog: Poslovna edukacija

poseban prilog: Zaštita objekata

Uvodnik

BIZ vijesti

Intervju mjeseca - Marijana Bo{njak, direktorica osje~kih Kinematografa

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju- [vicarska

Tr`i{te kapitala

Poslovni kalendar

5

6

8

12

14

58

27

35

15 tema broja: Poslovna informatika

47

“Svaki sustav od trenutka svoga nastanka raste i dobiva na kompleksnosti. Nekontroliranim rastom sustav gubi fleksibilnost i tro{kovi njegova odr`avanja rastu. Optimiziran sustav na nove poslovne izazove odgovara brzo ili je za njih ve} spreman, dok je sustav koji nije takav trom, a ponekad i nesposoban odgovoriti na nove zahtjeve.”

www.mirakul.hr �

Uvodnik

Štovani,

koliko vremena na dan gubite zbog ~i{}enja spama i problema s virusima? Kvare li vam se ra~unala? Ko-ristite li poslovne aplikacije koje vam mogu ubrza-ti poslovne procese u tvrtki? Jeste li razmi{ljali kako biste mogli biti efikasniji pomo}u specijalisti~kih informati~kih rje{enja? Ra~unate li u{tedu vreme-na kada ula`ete u informati~ke i telekomunikacijske tehnologije i pretvarate li to u nov~ane jedinice? Ko-liko ula`ete u edukaciju sebe i svojih ljudi? Poku{ajte izra~unati koliki vam promet rade ljudi u prodaji i koliko bi vam se pove}ala dobit kad bi ga pove}ali za samo 10%. Jeste li sada spremni ulo`iti pola tog iznosa u njihovo poslovno usavr{avanje (bolje pregovara~ke i komunikacijske vje{tine, nova prodajna i marketin{ka znanja, bolje organizacijske sposobnosti…) kako bi-ste doista i zaradili ostalu polovicu pove}ane dobiti? Mo`ete li sli~an izra~un napraviti i za ostala radna mjesta u tvrtki? Poslovna informatika i edukacija. Znanje i tehnologija. To su podru~ja kojima }emo uvijek posve}ivati du`nu pozornost i uvijek vam ih „gurati pod nos“. Detaljnije o tome u na{oj temi broja i posebnom prilogu. Dodajte tomu i efikasno upravljanje tro{kovima, kvalitetan financijski manage-ment i kori{tenje naprednih financijskih instrumenata, vrhunski dizajn svojih proizvoda, sustavno ulaganje u marketing i image tvrtke, konstantnu brigu o ljudima i ulaganje u njihov razvoj i motivaciju, racionalizaciju proizvodnje i optimiziranje poslovnih procesa, efikasno upravljanje vremenom, upotrebu inovativnih rje{enja i usluga, brigu o zadovoljstvu klijenata i odnosu s nji-ma, poslovno i strate{ko planiranje, analizu poslovnog okru`enja, pra}enje svjetskih trendova u svojoj djelat-

nosti i postajete vrlo konkurentna tvrtka. Sve to radi-te? Pa u ~emu je problem? A ne pla}aju vam…

Jedan prijatelj mi je nedavno rekao: „Zbog nelikvid-nosti su i kraljevstva padala“. Na `alost, kod nas jo{ uvijek mo`ete sve dobro raditi pa ipak biti u problemi-ma, ili ~ak i propasti, samo zbog nepla}anja i, sukladno tomu, nemogu}nosti podmirenja svojih obveza. No, ipak postoje na~ini da to izbjegnete i donekle ubla`ite probleme koje vam donosi nesavr{eno hrvatsko poslo-vno okru`enje. Politika prema kupcima (budite ~vrsti u svojim zahtjevima ma koliko se nekada te{ko ~ini, izbjegavajte neplati{e i „sumnjive“ tvrtke), odnos s bankom (natjerajte ih da vam iza|u ususret te da se brinu o vama kao {to se vi brinete o svojim klijenti-ma; ako ne `ele, u drugim bankama jedva ~ekaju da vas preotmu, raspitajte se!), politika prema dobavlja~ima (nastojte im objasniti svoje probleme, dogovorite flek-sibilnije uvjete ako je mogu}e), ali u posljednje vrijeme i sve popularniji faktoring. O svim }emo navedenim stavkama (i jo{ mnogo {ire) pisati u idu}em broju, a u ovom }emo vas pobli`e upoznati s na~inima kako da za{titite svoju mukotrpno zara|enu imovinu u na{im posebnim prilozima Osiguranje i Za{tita objekata.

Krešimir Šimac

Impressum: Glavni urednik Kre{imir [imac

Izvr{ni urednik Ante Veki}

Suradnici Juraj Aramba{i}, Marija Birti}, Marijana Bo{njak, mr.sc. Ivica Crnkovi}, Helena ^arapi}, Gordana ]ori}, Sandra Do-

mini}, Igor Domini}, mr.sc. Sun~ana Dundovi}, Antun Emert, Jano{ Giber, Simona Goldstein, Bruno Juri}, Sini{a Ko{uti}, Igor

Kova~evi}, Boris Luki}, Danka Marinkovi}, Nata{a Nater, Antonio Pejak, Dubravka Pekanov, Damir Podhorski, Ivana Su~i},

Vedrana Toma{evi}, Ivan Turk, Mirta Veki}, Sanja Vujnovac, Danijela Zbodulja

Kolumnisti prof.dr.sc. Slavica Singer, mr.sc. Sun~ica Oberman Peterka, prof.dr.sc. Mane Medi}, dr.med.spec. Dragan Terzi}

Redaktorica-lektorica Aleksandra Zrinu{i}

Grafi~ka priprema MIT dizajn studio, @upanijska 25, Osijek, www.mit.hr

Grafi~ka urednica Maja Homen

Zamjenik grafi~ke urednice Ivan Ba{i}

Fotografi Jelena Ra{i}, Ivica Peji}

Izdava~ Mirakul d.o.o., Vukovarska 88, Osijek, tel/fax: 031/210-198, www.mirakul.hr

Direktorica Bojana Zabrdac

Marketing i prodaja Dubravka Klepac, Eva Kurbanović, marketing¥mirakul.hr

Distribucija Hrvatska po{ta d.d., Kardinala Alojzija Stepinca 17, Osijek, www.posta.hr

Tisak IBL, Kolodvorska 132, Osijek, www.ibl.hr

Naklada 10.000 (6.000 zagrebačko izdanje, 4.000 osječko-baranjsko izdanje)

www.mirakul.hr �

Konferencija o elektroničkim komunikacijama18. i 19. ožujka 2008., hotel Westin, Zagreb

www.infoarena.hr/telecom2008

4. SEE Telecom Arena

Organizator: Generalni sponzor:

Medijski pokrovitelji:Infoarena digitalni sadržaji d.o.o.

tel.: +385 1 4828 950, fax: +385 1 4828 955

e-mail: [email protected]

BIZ vijesti

� www.mirakul.hr �

BIZ vijesti

Osje~ko-baranjska `upanija u suradnji s Regional-nom razvojnom agencijom Slavonije i Baranje orga-nizira me|unarodnu konferenciju na temu: „Budu}e perspektive vinarskog sektora u Hrvatskoj – izme|u politike EU i prekograni~ne suradnje. “Na konferen-ciji koja }e se odr`ati 14. o`ujka ove godine u Osijeku govorit }e se o najnovijim elementima reforme vinar-skoga sektora, koja ima za cilj pove}anje konkurentno-sti proizvo|a~a iz EU, organizaciju zajedni~kog tr`i{ta, uravnote`ivanje ponude i potra`nje, uspostavljanje zajedni~kih pravila za proces proizvodnje vina, kao i podrijetlo i etiketiranje. Istovremeno }e se govoriti i o mogu}nostima prekograni~ne suradnje u vinarskom sektoru.

Konferencija se organizira u okviru programa Central European Initiative (CEI), srednjoeuropske inicijative koja djeluje kao regionalni forum na podru~ju gospo-darstva, poljoprivrede, za{tite okoli{a i drugih podru~ja te sudjeluje u procesu europskih intergracija i pru`a potporu dr`avama koje nisu ~lanice EU u njihovom pribli`avanju Europskoj uniji.

Ameri~ki studenti nagradili poduzetni~ke ideje svojih osje~kih kolega

Me|unarodna konferenciju na temu: „Budu}e per-spektive vinarskog sektora u Hrvatskoj – izme|u politike EU i prekograni~ne suradnje“

Za vi{e informacija o konferenciji kontaktirajte Re-gionalnu razvojnu agencija Slavonije i Baranje na broj telefona (031) 221 840.

Skupina od dvadeset i pet ameri~kih studenata i pro-fesora sa sveu~ili{ta University of Illinois at Urba-na-Champaign gostovala je od 06. do 11. sije~nja 2008. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku. Tijekom boravka sudjelovali su na nastavi iz pred-meta Poduzetni{tvo, poha|ali kratki te~aj hrvatskog jezika te posjetili institucije podr{ke malim i sre-dnjim poduze}ima na podru~ju Osijeka. Ameri~ki gosti upoznali su se s radom Centra za poduzetni{tvo Osijek i Poduzetni~kog inkubatora BIOS ~ije su sta-nare tako|er obi{li, a proveli su jedan dan i s osobljem [tedno-kreditne zadruge NOA i poduzetnicima – ko-risnicima njihovih kreditnih linija. To je ujedno bila i prilika za razmjenu iskustava o razvoju poduzetni{tva u SAD-u i Hrvatskoj.

Na kraju posjete na Ekonomskom fakultetu u Osijeku hrvatski su studenti svojim ameri~kim kolegama pre-dstavili poslovne planove koje su izradili u okviru predmeta Pokretanje poslovnog pothvata, a ameri~ki su studenti odabrali tri najbolja koja su nagradili nov~anim nagradama. Nagradni fond za poduzetni~ke ideje ameri~ki su studenti osigurali vlastitim sredstvi-ma kako bi pomogli svojim hrvatskim kolegama.

McDonald’s vodi dvoje djece iz Hrvatske na UEFA EURO 2008TM kao Pratitelje igra~a

Program Pratitelj igra~a jedinstvena je prilika u kojoj }e McDonald’s kao slu`beni sponzor UEFA EURO 2008TM omogu}iti 682 djece u dobi od 6 do 10 godina iz 20 zemalja da istr~e na teren dr`e}i za ruku najve}e europske nogometne zvijezde na po~etku svake utak-mice. Nakon {to su djeca iz Hrvatske prvi put sudjelo-vala u McDonald’sovu programu Pratitelja igra~a na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Berlinu 2006. godine, poduze}e McDonald’s Hrvatska d.o.o. pono-vno organizira natje~aj u kojem }e se izabrati dvoje djece koji }e kao Pratitelji igra~a istr~ati na teren ruku pod ruku s hrvatskim nogometnim reprezentativci-ma na utakmici Hrvatska – Njema~ka u Klagenfurtu, u okviru Europskog nogometnog prvenstva. Prijav-nice za ovaj izbor nalazit }e se u svim McDonald’so-vim restoranima u Hrvatskoj tijekom o`ujka, a izbo-rom najboljih crte`a na temu McDonald’s i nogomet odlu~it }e se o ovogodi{njim Pratiteljima igra~a koji }e uz svoje roditelje otputovati na ~etverodnevno puto-vanje u Austriju.

Predsjednik Uprave Hrvatske banke za obnovu i razvi-tak (HBOR) Anton Kova~ev i predsjednik Hrvatske obrtni~ke komore (HOK) Mato Topi}, potpisali su 25. sije~nja 2008. u Kutjevu Sporazum o poslovnoj sura-dnji.

Ovim Sporazumom uredit }e se uvjeti i na~in poslovne suradnje izme|u HBOR-a i HOK-a, s namjerom pre-dstavljanja usluga Hrvatske banke za obnovu i razvi-tak te poticanja razvitka obrtni{tva i poduzetni{tva u Republici Hrvatskoj. Hrvatska obrtni~ka komora ovim Sporazumom dobiva novog partnera, a Hrvatska banka za obnovu i razvitak mogu}nost kvalitetnijeg predsta-vljanja svojih usluga obrtnicima, kao potencijalnim klijentima.

Temeljem Sporazuma, HBOR se obvezuje provesti edukaciju djelatnika HOK-a zadu`enih za suradnju s HBOR-om, u suradnji s HOK-om odr`ati predavanja za obrtnike po podru~nim obrtni~kim komorama u svim `upanijama te pripremiti informativne materijale o mogu}nostima kreditiranja i osiguranja koje pru`a HBOR.

U petak, 1. velja~e 2008. godine u Hrvatskoj gospo-darskoj komori @upanijskoj komori Osijek obilje`en je zavr{etak stru~nog osposobljavanja 46 polaznika koji su se u okviru projekta Hrvatskog zavoda za zapo{ljavanje Podru~ne slu`be Osijek pod nazivom „Biljna mre`a“ tijekom godinu dana osposobljavali za uzgoj, skupljanje i otkup ljekovitog bilja.

Osim sve~ane dodjele potvrdnica polaznicima, odr`ao se okrugli stol na temu „Razvoj ljudskih potencijala za zapo{ljavanje u poljoprivredi: potrebe i perspektive“ te promocija bro{ure o iskustvima provedbe Projekta.

Okrugli stol na temu „Razvoj ljudskih potencijala za zapo{ljavanje u poljoprivredi: potrebe i perspektive“ nastojao je razmotriti temu zapo{ljivosti radne sna-ge u poljoprivredi iz perspektive ponude i potra`nje na tr`i{tu rada te potreba za specifi~nim znanjima i vje{tinama. Sudionici okruglog stola nastojali su dati odgovor na pitanje tko je zapo{ljiv radnik u konku-retnoj poljoprivredi i utvrditi podru~ja u razvoju zapo{ljivosti na koja se je potrebno osobito usmjeriti.

Hrvatska obrtni~ka komora i Hrvatska banka za obnovu i razvitak potpisali Sporazum o suradnji

Obilje`en zavr{etak stru~nog osposobljavanja 46 polaznika projekta „Biljna mre`a“

www.mirakul.hr

Spremamo se i za dolazak multipleksa

Razgovarao: Ante Veki}

Intervju mjeseca

Koliko ste bili upu}eni u stanje u osje~kim Kinema-tografima prije nego {to ste se prijavili na natje~aj za vode}e mjesto u toj tvrtki i za{to ste bili uvjereni da situaciju mo`ete popraviti?Nisam, na `alost, uop}e poznavala situaciju unutar same tvrtke. Prema informacijama kojima sam u tre-nutku preuzimanja raspolagala, o~ekivala sam puno manje problema i znatno manje pote{ko}e no {to one realno jesu.

Prvo, financijska situacija bila je puno gora no {to mi je prezentirana. Drugo, nije postojala nikakva sustavna evidencija o dokumentima i aktima tvrtke, ugovorima i sli~no, te nisam imala nikakvu sliku o eventualnim ugovornim obvezama prema tre}im osobama. Tre}e, tvrtka nije imala nikakav poslovni koncept, a stvari unutar tvrtke nisu postavljene na “zdrave” temelje.Osim toga, ono {to je bilo jo{ gore, percepcija gleda-telja te vrlo neugodan i lo{ image tvrtke u okru`enju u kojem posluje.

Nekoliko godina unatrag, svaki ~lanak u novinama imao je vrlo lo{e aspiracije uzrokovane tra`enjem kri-vca za nisku razinu posje}enosti osje~kih kina u kultu-ri gledatelja, krivici grada, sveop}oj nezainteresiranosti za te{ku materijalnu situaciju u tvrtki kod gledatelja i institucija, nerazumijevanje, krivici djelatnika itd. Sve to odrazilo se na poslovanje tvrtke i vrlo lo{e finan-cijske rezultate. Takav pristup vo|enju tvrtke smatrala sam potpuno proma{enim.

Iza Vas je ne{to vi{e od sto dana na mjestu direktori-ce. Koliko ste u tom razdoblju uspjeli pobolj{ati stanje kinematografa? Velik dio internih stvari u tvrtki sada funkcionira na sasvim druga~iji na~in. Komunikacija unutar tvrtke, kao i komunikacija tvrtke s medijima, gledateljima, institucijama, s okolinom op}enito, vodi se potpuno druga~ijim tonom. Nisam nikada toliko prezauzeta da ne bih imala vremena za gledatelje, djelatnike ili na{e vjerovnike. Radno vrijeme uprave vi{e nije do 14 sati, nego onoliko koliko je potrebno. Pa i do kasno u no}. S ve}inom vjerovnika postignut je sporazum o reprogra-mu dugovanja, jedan je dio njih i podmiren. Radnicima

Intervju mjeseca

da tvrtka nije u mogu}nosti ikakva sredstva ulagati u neke od potrebnih intervencija. Okrenula sam se po-slovnoj okolini i dru{tvenoj sredini u kojoj i posluje-mo. Za sada uistinu imam izvrsnu podr{ku upravo od poslovnih partnera iz na{e regije. Upravo zahvaljuju}i njima, koji vjeruju u neko bolje sutra osje~kih kina s novim poslovnim konceptom, otvara se mogu}nost da se neki od projekata uskoro i realiziraju. Koji je, po Vama, razlog nezainteresiranosti osje~ke publike za posjetu kinima? Jesu li im ulaznice presku-pe? Svjedoci smo kako je srijedom - obiteljskim danom - kino redovito ispunjenije nego ina~e, a ulaznica ko{ta samo ~etiri kune manje. Ne mislim da je razlog slabe posje}enosti cijena karte. Bilo je i besplatnih projekcija, projekcija po sni`enim cijenama pa svejedno nisu rezultirale pove}anjem broja gledatelja. Ono {to ipak jest promotivne su aktiv-nosti koje smo imali uz same projekcije, od besplatnog parkiranja u Esseker Centru, degustacije vina Vinarije Josi}, besplatnog piva pivovare Carlsberg, besplat-nih kokica, ~ipseva i flipseva tvrtke Kanaan za ranije projekcije, knji`evnih ve~eri, posebnih popusta za or-ganizirane skupine, prigodnih poklona McDonaldsa, kino party-ja, prigodnih promocija u krinolinama i sl. I naravno, velika podr{ka lokalnih medija.

Kako poku{avate animirati Osje~ane da krenu u kina i koliko Vam to polazi za rukom? Osim nizom ve} spomenutih aktivnosti, kreirali smo i mailing liste gledatelja ili skupina koje svakoga tjedna dobivaju tjedni katalog s pregledom tjednih doga|anja, najavom filmova, sinopsisima i linkom na trailer fil-ma koji mogu pogledati ukoliko ih neki film zanima. Intenzivirali smo i suradnju sa svim lokalnim mediji-ma ~iji gledatelji, slu{atelji ili ~itatelji svakoga tjedna bivaju nagra|ivani besplatnim kartama. Oni najmla|i se, pak, rado odazivaju pozivu sudjelovanja u kvizo-vima, izradama likova iz crti}a, kostima i crte`a, gdje najkreativniji tako|er bivaju nagra|eni. Za suradnje sa {kolama, vrti}ima i institucijama tako|er je kreiran po-seban {kolski kino katalog temeljem kojeg mogu oda-brati film i termin koji njima odgovora. Za odre|ene skupine gledatelja i organizirane projekcije nudimo uistinu velik broj atraktivnih popusta (umirovljenici, studenti, Hypo lima~ i Hypo Teen ~lanovi i sl.). Flek-sibilniji smo prema gledateljima i oni to itekako znaju cijeniti. Za{to osje~ki Kinematografi, unato~ ote`anu poslo-vanju i slabom odazivu gledatelja, i dalje posluju s dvije kino dvorane? Ne bi li bilo logi~nije jednu zatvori-ti i tako smanjiti tro{kove?Zatvaranje jednoga kina bilo bi jednako porazno kao i zatvaranje obaju kina. Mislim da je Osje~anima ionako oduzeto ve} dovoljno prodajom kina u koje su godi-nama tradicionalno i{li. Zatvaranje tako|er ne bi bit-

su ispla}ene sve zaostale pla}e, pla}e se sada redovito ispla}uju, a radnici su upoznati s promjenama koje su u tijeku ili onima koje slijede i involvirani su u poslo-vne procese.

Osmislila sam i pokrenula nekoliko projekata. Ispo~etka sam se pribojavala reakcije okoline, no ona je iznad svih o~ekivanja. Projekt “Svaki dan - ro|endan” u cijelosti je za`ivio te je razvijeno nekoliko novih modela kako bi se moglo udovoljiti zahtjevima svih skupina - i onih s manjim i onih s ve}im financijskim mogu}nostima.

Suradnja sa {kolama tako|er je rezultirala novim mogu}nostima, prvenstveno onim edukativnim - o kulturi filma i medijskoj kulturi op}enito. [kolska djeca i njihovi nastavnici aktivno sudjeluju u pripre-mi programa koje zajedno, u okviru nastavnih cjelina, prezentiramo na nastavi ili u kinu. Osim toga, ter-miniranje filmova vi{e se ne radi od danas do sutra. Nesuglasice s distributerima ispravljene su, pa je ki-noprogram poznat nekoliko tjedana unaprijed. Nema tako|er niti otkazivanja projekcija ukoliko se dogodi da je na projekciju do{ao mali broj gledatelja. A dogodi se. Projekcija }e se prikazati i za jednog jedinog gledatelja, bez da pritom prozivamo one koje smo, eto, o~ekivali, pa se nekim “~udom” nisu pojavili.

Nema vi{e niti zastarjelih najava u medijima. Osobno pripremam i kontroliram najave za svaki pojedini tje-dan po svim portalima, radio i TV postajama. U izradi je web stranica kinematografa s kompletnim vizualnim identitetom, a u zavr{noj je fazi i projekt digitalizacije kina. S obzirom na niz promotivnih aktivnosti koje su poduzete u proteklom razdoblju, pove}anje broja gle-datelja i njihove pozitivne reakcije na razna doga|anja u kinima sugeriraju da smo na dobrom putu.

[to od zacrtanoga niste uspjeli napraviti te koje ciljeve i prioritete `elite ostvariti u svom mandatu?Sre}om nisam ni{ta “crtala”, da jesam, bila bih ljuta na sebe i sve oko sebe {to se stvari ne odvijaju onako kako sam si ih ja zamislila ili planirala. Ne mo`emo sanirati posljedicu ako joj ne prepoznamo uzrok. Pro}i }e jo{ dosta vremena dok se ne isprave svi propusti, dok se ne izmire svi naslije|eni dugovi i dok tvrtka ne po~ne bolje poslovati. Kao da se nekako vrtimo u za~aranom krugu.

Jedan od prioriteta svakako je financijski stabilizira-ti tvrtku. Evidentno je da se taj proces mora, i jedino mo`e, ubrzati ulaskom u neke nove segmente poslo-vanja. Budu}i da sam du`e vrijeme `ivjela izvan Hr-vatske i redovito odlazila na kinoprojekcije, poku{at }u implementirati neke od modela koji su se pokazali uspje{nima izvan Hrvatske, pa ~ak i u nekim kinima u Hrvatskoj. No, i tu sam dosta sputana s obzirom na to

� �

Kino Urania. Ne{to hladnija kasnojesenska no}, 21 sat. Zvoni za po~etak filma. Djelatnica kinematogra-fa u parter pu{ta dvoje posjetitelja. Svjetla se gase, u dvorani se vidi samo dah dvoje smrznutih gledatelja. Po~inje film... Tako je izgledalo prije ne{to vi{e od stotinjak dana. Tko se ovih dana zaputi u kino, do~ekat }e ga ne{to druga~ija slika. Ne}e se ba{ morati lak-tati na ulazu, no te{ko da }e u}i u kinodvoranu bez manjeg zastoja u redu za kidanje ulaznice. [to se to promijenilo, BIZdirektu je poku{ala objasniti i ne vi{e tako nova direktorica osje~kih Kinematografa, Marija-na Bo{njak.

Marijana Bošnjak, direktorica Kinematografa Osijek

Osmislila sam i pokre-nula nekoliko projeka-ta. Ispo~etka sam se pribojavala reakcije okoline, no ona je iznad svih o~ekivanja. Projekt “Svaki dan - ro|endan” u cijelosti je za`ivio te je razvijeno nekoliko novih modela kako bi se moglo udovoljiti zahtjevima svih sku-pina - i onih s manjim i onih s ve}im finan-cijskim mogu}nostima.

Nisam nikada toliko prezauzeta da ne bih

imala vremena za gledatelje, djelatnike ili na{e vjerovnike. Radno vrijeme uprave vi{e nije do 14 sati, nego onoliko koliko je potrebno. Pa i

do kasno u no}.

„Cinestari i minipleksi ne prikazuju cikluse niti revije kvalitetnih starih filmova, oso-bito ne za 10 kuna po gledatelju. Njihov koncept je koncept Blockbustera, uglavnom. Postoji velik dio gledatelja koji je izgubio naviku odlaska u kino upravo zbog ~injenice da od filma o~ekuje vi{e od onog {to mu dana{nja produkcija nudi. Osijek je uvijek bio grad kulture i osobno vjerujem da mu to treba i vratiti“, ka`e Marijana Bo{njak.

U izradi je web stra-nica kinematografa s

kompletnim vizual-nim identitetom, a u

zavr{noj je fazi i projekt digitalizacije kina. S

obzirom na niz promo-tivnih aktivnosti koje su

poduzete u proteklom razdoblju, pove}anje

broja gledatelja i njiho-ve pozitivne reakcije

na razna doga|anja u kinima sugeriraju da

smo na dobrom putu.

Intervju mjeseca

mo`e dobiti onda kad DVD mo`ete kupiti na svakom kiosku. Ne postoji niti jedna aktivnost koju mo`ete po-duzeti da biste imali gledatelja u svom kinu nakon {to je film mjesecima prije odgledao. Interesantno je da, primjerice, u Americi gdje su otvoreni prvi multiplexi gledatelji sve vi{e tra`e single dvorane. No, mi ih do sad nismo imali pa je jasno da gledatelji konzumiraju ne{to {to je novo i {to prije nisu imali. To je kao da pitate za{to gra|ani izlaskom smatraju odlazak u pro-dajne centre. Multipleksi polako kre}u i u pohod po ~itavoj Hrvatskoj. Rijeka je dobila svoj, a planira se da }e uskoro i ostali ve}i gradovi u Hrvatskoj. Kako se spremate za dolazak jake konkurencije? Ho}e li i oni mo}i tra`iti pomo} iz gradskoga prora~una?Mi se ve} spremamo za dolazak multi ili minipleksa. Upravo to i jest razlogom {to svoj poslovni koncept usmjeravamo prema kvalitetnom europskom filmu i programima koji uz sam film nude jo{ neki od kul-turnih sadr`aja. Cinestari i minipleksi ne prikazuju cikluse niti revije kvalitetnih starih filmova, osobito ne za 10 kuna po gledatelju. Njihov koncept je kon-cept Blockbustera, uglavnom. Postoji velik dio gle-datelja koji je izgubio naviku odlaska u kino upravo zbog ~injenice da od filma o~ekuje vi{e od onoga {to mu dana{nja produkcija nudi. Osijek je uvijek bio grad kulture i osobno vjerujem da mu to treba i vratiti.

Kako uz trend sveop}e piratizacije, besplatne dostupno-sti sadr`aja putem Interneta te sve ve}e pristupa~nosti ku}nih sustava koji pru`aju gotovo istovjetan do`ivljaj gledanja filmova poput onoga u kino dvorani, vidite budu}nost kinematografa i kinoindustrije op}enito?Sve to {to ste nabrojali jest zapravo ne{to {to je u zoni sive ekonomije. Dakle, nije legalno. Postoji jedan dio ljudi koji ima razvijenu svijest o tome, postoje i oni koji to nemaju. Ne sla`em se da do`ivljaj gledanja fil-ma kod ku}e i onoga u kinu imaju velike sli~nosti i nude sli~an do`ivljaj.

Kino vam ne mo`e ponuditi krevet, zaustavljanje filma kad god vam pa{e, peglanje i druge poslove dok gleda-te film. Ne}e vam ponuditi niti mogu}nost da usput jedete, u`ivate u porocima, zaustavite film koji vam se ne svi|a i pustite neki drugi. I svjetsko prvenstvo u no-gometu mo`ete gledati doma s dru{tvom uz hrpu piva, pa biste ipak radije sjedili na tribinama. Kakve filmove osobno volite gledati i imate li uop}e u posljednjih stotinjak dana vremena za takve stvari?Osobno preferiram filmove nakon kojih razmi{ljam o radnji i poruci filma, neovisno o `anru. Pogledala sam cikluse filmova koje su prikazali osje~ki Kinematografi (Bergman, Gavras i Antonioni), a doma se ipak radije posvetim kvalitetnom vremenu sa svojom obitelji nego TV ekranu. ■

no promijenilo trenutno lo{u financijsku sliku tvrtke. Zna~ajan dio tro{kova ipak bi ostao. Istina, tro{kovi odr`avanja iznimno su visoki. Mislim da bi logi~nije bilo barem poku{ati racionalizirati gospodarenje pro-storima koji su u vlasni{tvu Kinematografa. Intenziv-no radim na tome da se svi slobodni i prazni prostori iznajme, a da dvorane budu multifunkcionalne te da se po potrebi mogu koristiti i u druge svrhe. Tako bismo, redovitim najamninama, svakako podmirili tro{kove koji ionako postoje. Jedan od prostora svakako je i nekada{nji klub Lumiere koji je ve} vi{e od 10 godi-na prazan. Nikakvom logikom nisam uspjela doku~iti za{to?! Koliko Grad Osijek poma`e poslovanje osje~kih Kine-matografa? Smatrate li da bi taj iznos trebao biti ve}i ili manji? Za{to?Kinematografi Osijek dioni~ko su dru{tvo s ve}inskim privatnim vlasni{tvom dioni~ara. Jednim zna~ajnim udjelom u vlasni{tvu je Hrvatski fond za privatizaciju.Ne postoji obveza Grada Osijeka niti Osje~ko-ba-ranjske `upanije da “poma`e” poslovanje tvrtke. Po-stoji, eventualno, dobra volja da Grad ili @upanija podr`e projekte u kulturi koje planiramo.

S obzirom na to da sam na ~elo tvrtke do{la kad su natje~aji za ovu godinu ve} bili zatvoreni, a iz Kinema-tografa nisu zaprimljene prijave s konkretnim projek-tima, nisam sigurna mogu li i koliko ra~unati na njiho-vu podr{ku. Iskreno vjerujem da }e i Grad i @upanija sigurno podr`ati onaj dio projekata koji se odnose na suradnju sa {kolama u segmentu medijske kulture i participirati barem u dijelu koji se odnosi na iznos prijevoza u~enika od {kole do destinacije, odnosno kina. U tom konkretnom projektu intenzivno sura|ujem s Hrvatskim filmskim savezom pripremaju}i materija-le za edukacije, koje su u skladu s nastavno-{kolskim programima, a koje je u Zagrebu u cijelosti financirao sam Grad Zagreb. Zagreb, ~ini se, do`ivljava kinematografsku renesansu. Multipleksi ni~u na svakom koraku, a publike im ne nedostaje. Za{to je tomu tako?Multipleksi imaju sasvim drugi poslovni koncept od klasi~nih single dvorana. Mi nikada i nikakvim napo-rima ne mo`emo imati ono {to ima Cinestar. Prvo i osnovno, nemogu}e je u jednoj dvorani u isto vrijeme prikazivati nekoliko razli~itih naslova. Ono {to dodatno ote`ava i gotovo u cijelosti onemogu}ava rad lokalnih kinematografa u mjestima gdje su otvoreni Cinestari jest ~injenica da distributeri ne daju lokalnim kinima film prije nego se “odgleda” u Cinestaru, pravdaju}i to nedovoljnim brojem kopija. Osim toga, jedan od najve}ih distributera je i suvlasnik Cinestara, pa ima potpuno slobodne ruke u nelojalnoj tr`i{noj utakmici. Jasno je da }e se kino zatvoriti ako nema na raspola-ganju film koji bi mogao prikazati, odnosno ako film

10

www.mirakul.hr

[vicarska – mala i velika dr`avaIako je [vicarska jedna od najmanjih europskih dr`ava, jedna je od najrazvijenijih

[vicarska je jedna oD najmanjih europskih dr`ava duge tradicije politi~ke i vojne neutralnosti te me|unarodne suradnje. Okru`ena je Austrijom, Francuskom, Ita-lijom, Lihten{tajnom i Njema~kom. [vicarska je sa-vezna dr`ava koja se sastoji od 26 saveznih kantona, od kojih su neki u konfederaciji vi{e od sedam stolje}a. Svoju neutralnost proglasila je davne 1813. godine te ju je zadr`ala tijekom I. i II. svjetskog rata, a i da-nas. Sa sedam milijuna stanovnika predstavlja jednu od najgu{}e naseljenih europskih dr`ava. ^ak dvije tre}ine [vicarske predstavlja slabo naseljeno planin-sko podru~je. Gradovi i industrija nalaze se na gusto naseljenoj liniji od @eneve do Züricha.

[vicarsko gospodarstvo[vicarska je gospodarski visokorazvijena zemlja. Jed-na je od najinovativnijih i najproduktivnijih zemalja svijeta. ^ak 88% {vicarskih tvrtaka obiteljska su

poduze}a. Zbog svoje je veli~ine s ciljem pove}anja konkurentnosti orijentirana na vanjska tr`i{ta te pre-dstavlja zna~ajna ulaga~a u brojne svjetske zemlje. Nasuprot liberalizaciji inozemnih ulaganja, [vicar-ska ima stroge propise koji se ti~u uvoza proizvoda. To je jedan od razloga koji ju ~ine iznimno skupom zemljom za `ivot (u odnosu na EU, {vicarske su cije-ne 30-40% vi{e). Uslu`ni sektor predstavlja jedan od najzna~ajnijih elemenata {vicarskoga gospodarstva, osobito bankarstvo. Farmaceutska i kemijska industrija, elektroindustrija, strojogradnja, prehrambena indu-strija i proizvodnja satova svjetski su poznate {vicarske industrije. [vicarsko je gospodarstvo usko povezano sa znanstvenim ustanovama, {to dodatno nagla{ava ino-vativnu konkurentsku prednost [vicaraca.

[vicarska ulaganjaNéstle, Roche, Novartis, Holzim i USB samo su neka od svjetski poznatih ulaga~a {vicarskoga porijekla. Oni pokazuju da [vicarska ima jednu od najliberal-nijih ulaga~kih klima na svijetu. [vicarska poduze}a u inozemstvu, prema podatcima iz 2004. godine, zapo{ljavaju ~ak 1,8 milijuna ljudi. Najzna~ajnija odredi{ta predstavljaju Europa (50% svih ulaganja) i Sjeverna Amerika (18%). Vrijednost stranih ulaganja u 2004. godini bila je na razini ostvarenog BDP-a, a u njima je sudjelovalo 2% poduze}a. Zanimljiv je poda-tak da je ~ak 95% ulaganja potjecalo od malih i sre-dnjih poduze}a.

Inozemna tr`i{ta[vicarska je izvozno orijentirana zemlja. S vrijednosti izvoza predstavlja tre}eg opskrbljiva~a EU. Najve}i dio

robne razmjene [vicarske i svijeta odnosi se na zemlje EU i SAD. Njema~ka predstavlja najzna~ajnijega {vi-carskog vanjskotrgova~kog partnera s udjelom u izvozu od 20% te udjelom u uvozu 33%. Najzna~ajniji su uvozni i izvozni proizvodi kemijski proizvodi, strojevi i elektri~ni ure|aji. [vicarska izvozi i satove, metal te precizne instrumente. Od uvoznih proizvoda zna~ajni su vozila, tekstil, odje}a, obu}a, precizni instrumenti, satovi i nakit.

[vicarsko je tr`i{te iznimno zatvoreno i konzervativ-no. [vicarski propisi te zahtijevane norme i standardi ote`avaju uvoz u ovu zemlju (primjerice, [vicarska ne priznaje EU certifikat pri uvozu robe). Uvoz dodatno ote`avaju i propisi pojedinih kantona koji se mogu razlikovati od saveznih. [vicarski uvozni proizvodi uglavnom nemaju izravnu konkurenciju na doma}em tr`i{tu. Prednost izvoza u [vicarsku o~ituje se u trajno-sti poslovnih odnosa – jednom stvorene veze odr`avaju se, dok su ispunjeni svi dogovoreni uvjeti koji se ti~u rokova, cijene, kvalitete….

Suradnja [vicarske i HrvatskeTemelj me|unarodne gospodarske suradnje [vicarske i Hrvatske predstavlja Sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama EFTA-e, potpisan 2001. godine. Temelji se na potpunoj liberalizaciji uvoza {vicarskih industrijskih proizvoda do 2007. godine uz primjenu bescarinskog re`ima u [vicarskoj za sve industrijske proizvode RH.

Tijekom 2006. godine u [vicarsku smo izvezli 123,7 milijuna USD vrijedne proizvode, dok smo istovre-meno uvezli ~ak 292,5 milijuna USD proizvoda. Iako smo u posljednje ~etiri godine zabilje`ili rast izvoza u [vicarsku (2002. on je iznosio tek 30,9 milijuna USD), [vicarska u posljednje dvije godine bilje`i zna~ajan rast izvoza u na{u domovinu. Na{i su glavni izvozni adu-ti na {vicarsko tr`i{te elektri~na energija, jednostavno obra|eno drvo te proizvodi od drva, pogonski strojevi i motori te lijekovi, dok najvi{e uvozimo elektri~nu energiju, lijekove, medicinske i farmaceutske proizvo-de, mjerne instrumente i aparate za strojeve za poje-dine gospodarske grane. Va`no je naglasiti da se ~ak 52,1% uvoza i 28% izvoza odnosi na elektri~nu ener-giju.

Zastupljenost identi~nih grupa proizvoda pokazuje trend izvoza komponenata u [vicarsku te uvoz goto-vih proizvoda iz nje (strojevi, elektronika, precizni in-strumenti, ali i prehrambeni proizvodi). Ovo su ujedno i podru~ja u kojima se mogu prona}i pojedina hrva-tska poduze}a. Kvalitetna vina i meso kuni}a neki su od uspje{nih primjera izvoza gotovih proizvoda u [vi-carsku. Po{tivanje strogih {vicarskih normi i propisa jedan su od osnovnih preduvjeta za izvoz u [vicarsku, te }e poduze}a koja namjeravaju izvoziti u [vicarsku morati ispuniti njihove zahtjeve kako bi dobila certi-fikate za uvoz.

Piše: Danka Marinkovi}

Korisni linkovi:Mje{ovita trgovinska ko-mora [vicarska - srednja Europa: www.sec-chamber.ch

[vicarska organizacija za promociju uvoza: www.sippo.ch

Informacije o ulaga~koj klimi u [vicarskoj: www.standortschweiz.th

Tehnolo{ki parkovi i po-slovni inkubatori:www.swissparks.ch

[vicarski va`ni linkovi: www.swissinfo.ch/ger/in-dex.html

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

[vicarska je dosad pokazala zanimanje za ulaganja u proizvodne djelatnosti u Hrvatskoj. Tvornica stakla Ve-tropack-Stra`a, tvornica cementa Holzim-Koroma~no, tvornica strojeva za preradu vo}a i povr}a Hoeger te tvornica kartona`e Model-Pakiranja samo su neki od primjera {vicarskih ulaganja. Poduzetni~ke zone i ula-ganja u turizam i infrastrukturu neke su od sljede}ih odredi{ta {vicarskih ulaganja.

Zaklju~no[vicarsko je gospodarstvo jedno od najinovativnijih, najproduktivnijih i tehnolo{ki najrazvijenijih gospo-darstava svijeta. Konkurentnost ovog relativno malog tr`i{ta povezana je s orijentacijom na me|unarodno tr`i{te i za{titom vlastita tr`i{ta od sna`ne izrav-ne konkurencije. To je [vicarsku u~inilo jednom od najskupljih zemalja za `ivot, ali ujedno i jednom od najbogatijih zemalja svijeta.

Uvesti u [vicarsku zna~i biti spreman odgovoriti na sve izazove koje postavlja strogo {vicarsko gospodar-stvo, ali ujedno i ponuditi proizvod koji }e biti konku-rentan na {vicarskom tr`i{tu. Jesu li hrvatska poduze}a spremna za ovaj izazov? Neka su u tome uspjela, a na ostalima je da se prilagode, inoviraju i poku{aju. ■

Vodi~ za inozemna ulaganja i suradnju

Poslovni obi~aji

[vicarski poslovni obi~aji sli~ni su onima kod sjevernoeuropskih razvijenih ze-malja: konzervativni i formalni. Posebnu va`nost poklanjaju to~nosti, osobito u njema~kom govornom podru~ju. Ukoliko dolazite na sastanak, obvezno ga una-prijed dogovorite!

• Ukoliko su poslovni odnosi s postoje}im partnerima zadovoljavaju}i, [vicarci se te{ko odlu~uju za nove.

• Ukoliko se odlu~e za pregovore s potencijalnim poslovnim partnerima, [vicarci }e prikupiti detaljne informacije o njima, naj~e{}e od poslovnih banaka i sli~nih ustanova.

• [vicarci cijene dono{enje odluka konsenzusom te timski rad. Iako postoji jasna poslovna hijerarhija, vo|e timova ne nagla{avaju ju.

• Iako su poslovni razgovori vo|eni s to~no definiranim ciljevima, prije kona~ne odluke ~esta je dubinska diskusija. Stoga, budite spremni za sva pitanja!

12 1�

Liberalizacija ino-zemnih ulaganja uz

stroga uvozna pravila temelj je {vicarskih

me|unarodnih odnosa.

Op}e informacije:

Slu`beni naziv: Confederatio Helveticae (latinski), Helvetisches Bund (njema~ki), Confédération Helvétique (talijanski)Glavni grad: BernNajve}i grad: ZürichPovr{ina: 41.2�� km2

Stanovni{tvo: �,� milijunaSlu`beni jezici: njema~ki (��,�%), francuski (1�,2%), talijanski (�,�%) i retoromanski 0,�%Valuta: {vicarski franakBDP: 214 mlrd USDUvoz / Izvoz: �1 mlrd USD / �2 mlrd USD

Važne adrese:

VELEPOSLANSTVO REPUBLIKE HRVATSKE U [VICARSKOJ KONFE-DERACIJI

Thunstrasse 4 CH - �00� BernTel: +41 �1/ ��2 02 �� Fax: +41 �1/ ��2 0� ��

VELEPOSLANSTVO [VICARSKE KONFEDERACIJE U REPUBLICI HRVATSKOJ

Bogovi}eva � HR - 10000 ZagrebTel: +��� 1/4��� �00 Fax: +��� 1/ 4�10 ��0

Svaki sustav od trenutka svoga nastanka raste i dobiva na kompleksnosti. Nekontroliranim rastom sustav gubi fleksibilnost i tro{kovi njegova odr`avanja rastu. Optimiziran sustav na nove poslovne izazove odgovara brzo ili je za njih ve} spreman, dok je sustav koji nije takav trom, a ponekad i nesposoban odgovoriti na nove zahtjeve.

Pripremio: Ivan Turk, Integra Group d.o.o.

Poslovna informatikaPad cijena na tr`i{tu uslijed panike na svjetskim burzama

Zanemarimo li kretanja na tr`i{tu kapitala, hrvatske kompanije, ~ije su dionice sastavnice CROBEXA, imale su i vi{e nego uspje{nu 2007. godinu. Nakon prva tri tromjese~ja, ukupna prodaja tih kompanija porasla je 7,9%, dok su operativna i neto dobit porasle visokih 37,4% i 37,6%. Tijekom sije~nja, neke su kompanije objavile preliminarne rezultate za 2007. godinu te svoja o~ekivanja u 2008. godini.

Razo~aranje mjeseca pripada dionici Luke Plo~e koja je odr`ala izvanrednu Glavnu skup{tinu. Jedan od prije-dloga Glavne skup{tine bio je i dokapitalizacija kom-panije izdavanjem dodatnih dionica, no dr`ava, koja je kroz HFP i HZMO ve}inski vlasnik tvrtke, odlu~ila je glasovati protiv dokapitalizacije. Takva odluka rezulti-rala je padom cijene od 37% na mjese~noj razini. Luka Plo~e druga je po veli~ini najve}a doma}a luka (odmah iza luke Rijeka) te je, uzev{i u obzir njenu veli~inu i va`nost, prozvana lukom od posebne me|unarodne ekonomske va`nosti za Republiku Hrvatsku. Isto tako predstavlja klju~ni morski prolaz za Bosnu i Herce-govinu. Prema nacionalnoj pretpristupnoj pomorskoj strategiji, planira se investicija u Luku Plo~e u visini od 91 milijun eura putem kreditne linije od WB-a, EBRD-a i hrvatske Vlade, s ciljem rekonstrukcije kon-tejnerskog terminala te terminala za rasute terete.

Jedna od prvih najava novih zakona nove Vlade bila je zabrana pu{enja na javnim mjestima. Ta je vijest

sna`no utjecala na dionicu doma}ega duhanskog gi-ganta Adrisa, ~ije je povla{teno izdanje u mjesec dana izgubilo 28,9% vrijednosti. S obzirom na to da Adris u svom vlasni{tvu dr`i pribli`nih 8,6 milijuna dionica turisti~ke kompanije Maistra, ~ija je tr`i{na vrijednost 2,44 milijuna kuna, zatim 25% udjela u kompaniji Ti-sak ~ija je tr`i{na vrijednost 0,9 milijarda kuna, 86% u poljoprivrednom poduze}u Hrvatski duhani tr`i{ne vrijednosti 144 milijuna kuna te posjeduje 1.85 mi-lijarda kuna u gotovini i ekvivalentima gotovine, sma-tramo vrjednovanje segmenta duhanskog poslovanja (P/EBITDA iznosi 3,33) izrazito niskim.

Iako je Kon~ar elektroindustrija imala jednu od najboljih poslovnih godina, cijena njene dionice je u mjesec dana pala 26,3%. Dru{tvo je u 2007. godini ostvarilo rast neto dobiti, a knjiga narud`bi iznosila je ukupnih 3,2 milijarde kuna. Ipak, najve}i izazov za Kon~ar i dalje ostaje profitabilnost, odnosno mar`e.EBITDA mar`a od 5,9% daleko je ispod prosjeka uspo-redive grupe koji iznosi 15%. Smatramo da je pitanje pobolj{anja profitabilnosti usko vezano uz proces privatizacije. Usprkos pritoku dobrih vijesti iz Insti-tuta gra|evinarstva Hrvatske, cijena dionice tvrtke pala je 3,6%. IGH je zajedno s Ruskom akademijom in`enjerstva nedavno utemeljio gra|evinsku konzul-tantsku kompaniju u Rusiji. Svaka od kompanija in-vestirat }e 20 milijuna eura, ali }e IGH imati udjel od 51%. ■

Jedna od prvih najava novih zakona nove

Vlade bila je zabrana pu{enja na javnim

mjestima. Ta je vijest sna`no utjecala na dio-nicu doma}ega duhan-

skog giganta Adrisa, ~ije je povla{teno izdanje u

mjesec dana izgubilo 28,9% vrijednosti.

Pro{li je mjesec doma}e tr`i{te kapitala obilje`ila panika, koja je, osim u Hrvatskoj, zavladala i u svijetu, pa su tako investitori bili u mogu}nosti kupiti vode}e hrvatske dionice po atraktivnim cije-nama. Najave o mogu}em po~etku recesije u najve}em svjetskom gospodarstvu, kombinirane sa zabrinjavaju}im porastom inflacije u Hrvatskoj, rezultirale su padom indeksa Zagreba~ke burze od 16,5% na mjese~noj razini.

14

Tržište kapitala

Pi{e: Neven [alamon, FIMA FAS

Optimizacija IT infrastruktureBilo bi lijepo zapo~eti ~lanak re~enicom „Ve}ina tvr-taka prepoznaje va`nost optimizirane i {tedljive IT in-frastrukture, te poku{ava racionalizirati infrastrukturu i pove}ati operativnu u~inkovitost...“ No, na `alost, to nije istina. Postoji odre|en postotak tvrtaka koje plani-rano grade svoj sustav, ali takve su jo{ uvijek u manji-ni. Ve}ina na IT infrastrukturu gleda kao na tro{ak i svojevrsnu rupu bez dna, no ona je strate{ko sredstvo i jedan od temelja na kojem se bazira poslovanje va{e tvrtke. Ne dijelite to mi{ljenje? Ugasite sva ra~unala, poslu`itelje i mre`nu opremu na tjedan dana i provje-rite koliko ste posla napravili te u kojoj }e mjeri va{e poslovanje biti ote`ano.

Svaki sustav od trenutka svoga nastanka raste i dobi-va na kompleksnosti. Nekontroliranim rastom sustav gubi fleksibilnost i tro{kovi njegova odr`avanja ra-stu. Pristup „samo jo{ jedno ra~unalo i printer“ bez dugoro~nijeg planiranja dovodi do toga da se sustavom od 200 ra~unala upravlja na isti na~in kao i onim s 5 ra~unala. Iako je to mogu}e, nemogu}e je to raditi kvalitetno, efikasno i bez velikih tro{kova. U malim je sustavima prihvatljivo kori{tenje ru~nih meto-da. U velikim sustavima ru~ne metode zna~e bacanje novaca. Stotinu djelatnika koji koriste 2 ili 3 poslov-ne aplikacije i za svaku koriste druga~iju lozinku, uz elektroni~ku po{tu i korisni~ko ime te lozinku kojom se djelatnici prijavljuju na ra~unalo, ~ini 500 identiteta kojima treba upravljati. Upravljanje identitetima nije centralizirano (jedna lozinka mijenja se na ra~unalu, jedna na jednom poslu`itelju, druga na drugom...), in-stalacija zakrpa je ru~na, upravljanje antivirusnim pro-gramom je ru~no.... Za sve ovo potrebna je cijela vojska

informati~ara i opet je razina usluge lo{a jer rje{avanje problema zahtijeva vrijeme, pa uvijek postoji netko tko ~eka du`e od ostalih. Navedeni se primjeri mogu u velikoj mjeri ili u potpunosti automatizirati, {to zna~i smanjenje tro{kova i manji broj osoba potrebnih za upravljanje sustavom.

Optimiziran sustav donosi u{teduPo pitanju fleksibilnosti, sustavi se razlikuju po vre-menu koje im je potrebno da se pripreme za promjene. Optimiziran sustav na nove poslovne izazove odgova-ra brzo ili je za njih ve} spreman, dok je sustav koji nije takav trom, a ponekad i nesposoban odgovoriti na nove zahtjeve. Koliko je vremena potrebno da va{ su-stav stvori preduvjete za rad nove poslovnice ili odgo-vori na neku novu sigurnosnu prijetnju? Dan, tjedan, mjesec ili „da smo ranije ono, sad bi mogli ovo“? Va{ sustav radi u stanju kakvom jest i mogu}e je da ste zadovoljni njim. Kako na}i smislen razlog da se utro{i dodatan novac na ne{to {to obavlja svoj zadatak, tim vi{e ako ne postoje neki zna~ajniji problemi u svakod-nevnom radu? Odgovor je - u{teda. Za bolje ra~unalo koje vam stoji na stolu i prili~no je opipljivo nije te{ko izdvojiti no-vce. No biste li dali 100.000 nov~anih jedinica za ne{to {to ne vidite na stolu ako }e vam to ne{to kroz 3 go-dine u{tedjeti ili ~ak zaraditi 500.000 nov~anih jedini-ca? Kratkotrajne inicijative kojima se ne{to poku{ava pobolj{ati nisu rje{enje jer takva rje{enja nisu trajna i pobolj{anja u jednom segmentu obi~no dolaze uz pogor{anja na nekom drugom aspektu sustava. Kod planiranja sustava treba koristiti pozitivna iskustva drugih i najbolje prakse. Ovakav se pristup koristi i u mnogim drugim djelatnostima. Primjerice, ku}u gradite od temelja i gradite ju planski te imate neka o~ekivanja od nje. Ako ste lo{e planirali i stavili lo{u izolaciju, pobolj{anje grijanja i hla|enja mo`e spasiti stvar, ali imate dugoro~ne dodatne tro{kove. Ako niste promislili o tome kakve }e va{e potrebe biti za godinu ili dvije, kakve mogu biti posljedice? U IT infrastruk-turi do promjena potreba i novih poslovnih zahtjeva dolazi puno ~e{}e, tim vi{e je potreban dobar i flek-sibilan plan razvoja sustava. Da biste postigli trajno pobolj{anje vlastite IT infrastrukture, potrebno je imati dugoro~an strate{ki pregled razvijenosti IT infrastruk-ture te povezati ulaganja u pobolj{anje sposobnosti i razvijenosti s poslovnim potrebama i sveukupnom po-slovnom strategijom. Povezivanje sposobnosti sustava s poslovnom strategijom, kao i dono{enje odluka o tome u koji dio sustava ulagati zbog pove}anja dobiti ili konkurentnosti, mo`ete obaviti samo ako poznajete svoj sustav.Znate li ~ime raspola`ete i gdje se {to nalazi? Ako pove}ana produktivnost djelatnika di`e zaradu, zara|ujete li ako I.M. (37) ne mora va`an dokument iz 2005. godine tra`iti dva sata, ve} mu je odmah do-stupan? Zara|ujete li ako va{a poslovna aplikacija radi

Tema broja

brzo i gubite li novce ako dobre gospo|e iz knjigovod-stva ~ekaju 15 minuta nakon svakog klika u poslovnoj aplikaciji? Postoje li sigurnosna pravila koja definiraju tko {to mo`e raditi i tko ~emu ima pristup u mre`i i na Internetu? Ako svi imaju pristup svim dokumentima, dolazi do toga da poslovni dokumenti zavr{e tamo gdje ne bi smjeli. Ako konkurencija uvijek ima ponudu koja ja 2% ni`a od va{e, definitivno gubite novac. M.^. (25) danas nije poslao dokumentaciju za natje~aj zato {to nije do{ao fax koji je ~ekao ili zato {to je proveo pola dana na Internetu tra`e}i film koji tek dolazi u kina ili mladenke u Ukrajini? Ovo ne zna~i da je potrebno konstantno nadzirati djelatnike, ali sustav mora imati mogu}nost nadzora u svrhu tra`enja uzroka u slu~aju nastanka problema i zbog prevencije istih. Znate li {to ~emu slu`i i kako je pode{eno? Va{ sustav radi, no {to kada prestane raditi? Nekontroliranim rastom novi dijelovi sustava samo se ubacuju na naslije|eno stanje, pa se ~esto vi{e ni ne zna {to je {to. Na `alost, da je tomu tako neki uvide tek kad nastane problem. Postoje li istestirane metode oporavka sustava i procedure koje definiraju tko je za {to odgovoran? Znate li tko servisira neki dio opreme koji je kriti~an za va{e poslo-vanje ili ste bacili jamstvo i kontaktne informacije zato {to godinu i pol nije bilo problema? Znate li koliko je vremena potrebno za oporavak pojedinog dijela susta-va i gdje je sigurnosna kopija podataka? Kada sustav

ne radi, gubite novce. Kada izgubite podatke, gubite novce, a nekad i mnogo vi{e.

Predstavljanje modela optimizacije osnovne struktureIT infrastruktura strate{ko je sredstvo i tako ju tre-ba i shvatiti (ozbiljno), a to je najlak{e predo~iti kroz kompleksnost problema s kojima se svaki sustav suo~ava. Da ne biste i pitanja i odgovore morali tra`iti sami, na~injeni su modeli optimizacije infrastrukture. Model optimizacije infrastrukture (MOI) razvijen je kori{tenjem najboljih prakti~nih iskustava i korisni-cima olak{ava ostvarivanje u{teda te bolje upravljanje svim aspektima informati~kog sustava. MOI nije teo-retiziranje, ve} rezultat dugoro~nog skupljanja iskusta-va u stvarnim tvrtkama koje su se na razli~ite na~ine uhvatile u ko{tac s problemima koji se javljaju u svim sustavima. Iz tih su iskustava izvu~eni zaklju~ci kako u praksi najbolje upravljati sustavom i ~emu te`iti kako bi sustav prestao biti teretom te postao temelj na-pretka. Microsoftov model optimizacije infrastrukture temelji se na Microsoftovim iskustvima s velikim ko-risnicima, Gartnerovom Infrastructure Maturity Mo-delu i MIT Architecture Maturity modelu.

Kako primjenom MOI-a i napretkom kroz razine ostvarujemo u{tede? Cijena hardvera i softvera svako-dnevno pada, no tro{kovi ostaju isti ili ~ak rastu iz

Tema broja

www.mirakul.hr 1�1�

Kratkotrajne inicija-tive kojima se ne{to poku{ava pobolj{ati

nisu rje{enje jer takva rje{enja nisu trajna i

pobolj{anja u jednom segmentu obi~no do-laze uz pogor{anja na

nekom drugom aspektu sustava. Kod planiranja

sustava treba koristiti pozitivna iskustva dru-

gih i najbolje prakse.

Da biste postigli trajno pobolj{anje vlastite IT infrastrukture, potreb-no je imati dugoro~an strate{ki pregled razvijenosti IT infra-strukture te povezati ulaganja u pobolj{anje sposobnosti i razvijeno-sti s poslovnim potre-bama i sveukupnom poslovnom strategijom.

godine u godinu. Razlog tomu ve} je spomenut rast sustava bez upotreba tehnologija i procesa koji bi pra-tili taj rast. Gdje se kriju ovi tro{kovi? Kao primjer uzet }emo reinstalaciju ra~unala. U neoptimiziranom sustavu, djelatnici slu`beno ra~unalo tretiraju kao ku}no i na njemu imaju programe za gledanje filmova, omiljeni preglednik slika, pokoju igricu itd. Reinsta-lacija ra~unala obavlja se ru~no, {to u slu~aju da kori-snik mo`e izraziti `elju (a u nedostatku sigurnosnih pravila `eljama se udovoljava nau{trb sigurnosti i smanjenja tro{kova odr`avanja) da sve bude kao prije (uklju~uju}i omiljeni preglednik slika), mo`e potrajati cijeli dan. U optimiziranom sustavu koristi se standar-dizirana instalacija (image ili slika ra~unala) s to~no propisanim programima koji su potrebni za obavljanje posla. Instalacija je automatizirana i djelatnik ju mo`e obaviti sam pritiskom na jednu tipku. Koja je razlika u tro{kovima? Potro{eno vrijeme: u prvom slu~aju - dvije osobe, svaka po osam sati. Djelatnik ne radi jer mu je ra~unalo izvan funkcije, informati~ar je potro{io cijeli dan na reinstalaciju (a netko ga ~eka...). U dru-gom slu~aju djelatnik nakon uo~enih problema uz odobrenje IT slu`be sam pokre}e reinstalaciju, koja u najgorem slu~aju traje dva sata i nakon ta dva sata ima ra~unalo spremno za rad. Ukupno potro{eno vrijeme: jedna osoba, dva sata.

Drugi je vid u{tede kori{tenje standardizacije instala-cije. Svaki dodatno instaliran softver izvor je poten-

cijalnih problema, pa se kori{tenjem samo onih progra-ma koji su potrebni za posao smanjuje broj potrebnih intervencija na korisni~kim ra~unalima.

Besplatne igrice i ostali sadr`aj na Internetu jako su dobar mamac. Instalacijom istih na ra~unalo bez znanja korisnika mogu se instalirati i ne`eljeni do-datci u vidu virusa i sli~nog, {to drasti~no smanjuje sigurnost sustava te pove}ava broj malih i velikih intervencija. Ukidanjem administratorskih ovlasti ko-risnika na ra~unalu (djelatnik ne mo`e mijenjati po-stavke ra~unala niti instalirati softver), ovaj se broj intervencija smanjuje. Kori{tenjem standardizacije in-stalacije koja sadr`i i potreban softver, ukidanjem ad-ministratorskih prava, centralizacijom upravljanja an-tivirusnim i vatrozidnim rje{enjem te centraliziranim upravljanjem lozinkama tro{kovi se odr`avanja stolnih ra~unala mogu smanjiti za 44% (izvor Microsoft: Dri-ving down PC labor cost with IT maturity).

Ulaganja kojima mo`ete ostvariti ovakvu u{tedu nisu zahtjevna, od ovih pet navedenih stvari sve su, osim antivirusa, besplatne, no imaju odre|ene preduvjete.

Upoznajte potrebe svog IT sustavaPrvi korak u procesu optimizacije jest upoznavanje va{eg sustava i odre|ivanje gdje se na modelu nala-zi. Napredovanjem po modelu upravljanje sustavom mijenja se iz ru~nog i reaktivnog u automatizirano

1�

Kori{tenjem standar-dizacije instalacije

koja sadr`i i potreban softver, ukidanjem ad-ministratorskih prava, centralizacijom upra-vljanja antivirusnim i

vatrozidnim rje{enjem te centraliziranim

upravljanjem lozinkama tro{kovi se odr`avanja stolnih ra~unala mogu

smanjiti za 44%

Tema broja

20

i proaktivno. Napredovanjem se ostvaruju i koristi, ne samo u vidu u{tede, nego i poslovne izvrsnosti te konkurentnosti.

U modelu optimizacije osnovne infrastrukture defini-rano je pet temeljnih podru~ja na kojima je potrebno raditi da bi se napredovalo na sljede}u razinu modela. To su:Upravljanje identitetom i pravima pristupaOpisuje kako upravljati identitetima korisnika i ostalih objekata u sustavu (ra~unala, poslu`itelji, printeri...) te koja rje{enja koristiti za upravljanje i za{titu tih iden-titeta. Osim toga, definira kako upravljati pravima pri-stupa mobilnih korisnika, klijenata i partnera koji se nalaze izvan lokalne mre`e tvrtke.Upravljanje ra~unalima, poslu`iteljima i ostalim ure|ajimaOpisuje kako upravljati ra~unalima, poslu`iteljima i prijenosnim ure|ajima te na koji na~in upravljati in-stalacijom zakrpa, programa i operativnih sustava.Za{tita podataka i povrat podatakaOdnosi se na disciplinu kod za{tite podataka te upra-vljanja sustavima za pohranu podataka i povrata po-dataka. Sigurnost i upravljanje mre`omDefinira na {to je potrebno paziti kod planiranja in-frastrukture kako bi informacije i komunikacija bila za{ti}ena od neovla{tenog pristupa. Opisuje i meha-nizme koji IT infrastrukturu {tite od mre`nih napa-da, virusa kao i prava pristupa korisnika resursima u mre`i i na Internetu.IT i sigurnosni procesiKori{tenjem najboljih iskustava iz prakse definira kako uz {to manje tro{kove dizajnirati, razviti i upravljati svim komponentama sustava zadr`avaju}i pouzdanost, dostupnost i sigurnost. Osim pouzdanih tehnolo{kih rje{enja, potrebno je definirati potrebna znanja djelat-

nika, uloge, zadu`enja i procedure, odnosno „kako se {to radi“ i „tko to radi“.

Kako model funkcioniraPrvi je korak u kori{tenju modela procjena razine zrelosti va{e infrastrukture, odnosno va{e pozicije u modelu. U procjeni se mo`ete koristiti opisima ra-zina u nastavku teksta ili jednostavnom anketom na http://technet.microsoft.com/en-us/infrastructure/bb736011.aspx . Nakon procjene zrelosti potrebno je na temelju modela razviti plan napretka do sljede}e ili `eljene razine na kojoj mo`ete posti}i maksimalnu ko-rist za poslovanje.

Osnovno: “Rje{avamo goru}e probleme”Kao {to opisno ime ka`e, u osnovnoj je razini sustav reaktivan, odnosno problemi se rje{avaju tek kada na-stanu i to na minimalisti~ki na~in, to jest „krpanjem“. Osnovnu infrastrukturu karakteriziraju ru~ni i loka-lizirani procesi, a time i visoki tro{kovi. Sustav je na osnovnoj razini ako:• IT slu`ba od djelatnika doznaje za probleme u su-

stavu• Komunikacija me|u djelatnicima obavlja se uglav-

nom telefonski• Sigurnosne i ostale zakrpe, instalacije softvera i uslu-

ge karakterizira visoka razina upletenosti ljudstva• Ne postoji sredi{nja kontrola, ra~unalima i korisni-

cima upravlja se pojedina~no. Ne koriste se direkto-rijski servisi (Active Directory i sli~no), pa je shema upravljanja identitetima kompleksna

• Ne postoji znanje o detaljima trenutne infrastruk-ture i taktikama koje }e imati najve}i u~inak na pobolj{anje. Inventar hardvera i softvera ne postoji ili je zastario i nepotpun

• Ne postoji centralizirana antivirusna za{tita, ne kon-trolira se pristup Internetu

• Ne primjenjuju se standardi i pravila vezana uz si-gurnosno kopiranje podataka, upravljanje i imple-mentaciju slika ra~unala

• Korisnici imaju administratorske ovlasti na ra~unalu

• Serveri se ne nadziru, osim u slu~aju problema • Korisnici spremaju podatke na lokaciji prema vla-

stitom odabiru. Da biste napredovali prema standardiziranom modelu, napravite sljede}a pobolj{anja:• Implementirajte Active Directory kao sustav za au-

tentikaciju i autorizaciju • Razvijte standarde i sigurnosne politike na razini

ra~unala, poslu`itelja i aplikacija• Smanjite sigurnosne rizike automatizacijom insta-

lacije zakrpi kori{tenjem Windows Software Update Servicesa

• Automatizirajte zadatke kori{tenjem automatizirane instalacije i standardizaciju instalacija

• Koristite „best practices“, odnosno najbolja iskustva drugih (ITIL, SANS...).

Standardizirano: “Preuzimamo kontrolu”Standardizirana infrastruktura uvodi kontrolu putem primjene standarda i pravila za upravljanje stolnim ra~unalima i poslu`iteljima, na~ina predstavljanja ure|aja mre`i i kori{tenja servisa Active Directory za upravljanje resursima, pravilima za{tite i kontrolom pristupa. Infrastruktura je na standardiziranoj razini ako:• P ostoji upotrebljiv popis hardvera i softvera te se

po~inje upravljati licencama• Mjere za{tite pobolj{ane su zaklju~anom prvom

crtom (vatrozid), ali je mogu}e da interna za{tita i dalje predstavlja rizik

• Antivirusnim rje{enjem upravlja se centralizirano• Postoje pravila o lokaciji spremanja dokumenata, ali

se to i dalje ~ini lokalno (svatko na svom ra~unalu)• Sigurnosna pohrana podataka postoji za sve

poslu`itelje, metode oporavka sustava istestirane za kriti~no va`ne poslu`itelje

• Postoje alati za osnovno nadziranje poslu`itelja.

Da biste pre{li na racionaliziranu razinu, potrebno je:• Omogu}iti siguran udaljeni pristup djelatnicima i

partnerima• Pobolj{ati metode sigurnosne pohrane podataka i

oporavka• Automatizirati instalaciju i testiranje kompatibilno-

sti softvera• Optimizirati na~in rada udaljenih poslovnica• Omogu}iti grupno upravljanje ra~unalima i korisni-

cima kori{tenjem Group Policya• Poo{triti sigurnost na prvoj crti (vatrozid). Korisnici ostvaruju pogodnosti prelaskom iz stan-

dardiziranog u racionalizirano stanje preuzimanjem znatnog stupnja kontrole nad infrastrukturom i po-sjedovanjem proaktivnih pravila i procesa koji ih pri-premaju za spektar okolnosti, od poslovnih prilika do katastrofa. Upravljanje uslugama je koncept, a tvrtka poduzima korake da bi identificirala mjesta za njego-vu implementaciju. Tehnologija preuzima sve va`niju ulogu u kretanju prema racionaliziranoj infrastrukturi, postaju}i sredstvo za rad i saveznik, a ne teret.

Racionalizirano: “Mi smo osnova poslovanja”Racionalizirana je infrastruktura prisutna u sustavima u kojima su tro{kovi upravljanja stolnim ra~unalima i poslu`iteljima najni`i, a procesi i pravila dovoljno razvijeni da preuzmu veliku ulogu u podr`avanju i {irenju poslovanja. Za{tita je izrazito proaktivna, a na prijetnje i izazove odgovara se brzo i kontrolira-no. Kori{tenje rada bez intervencije osoblja smanjuje tro{kove, skra}uje vrijeme implementacije i tehni~ke probleme. Broj slika ra~unala je minimalan, a procesi upravljanja stolnim ra~unalima zahtijevaju minimum rada osoblja. Postoji jasan popis hardvera i softvera, a kupuju se samo potrebne licence i ra~unala.

Za{tita je izrazito proaktivna, uz stroga pravila i kon-trolu od stolnih ra~unala i poslu`itelja do vatrozida i pristupa Internetu.

Tema broja Tema broja

www.mirakul.hr 21

U osnovnoj je razini su-stav reaktivan, odnosno

problemi se rje{avaju tek kada nastanu i to

na minimalisti~ki na~in, to jest „krpanjem“.

Osnovnu infrastrukturu karakteriziraju ru~ni i lokalizirani procesi, a time i visoki tro{kovi.

Korisnici ostvaruju pogodnosti prelaskom iz standardiziranog u racionalizirano stanje preuzimanjem znatnog stupnja kontrole nad infrastrukturom i posje-dovanjem proaktivnih pravila i procesa koji ih pripremaju za spektar okolnosti, od poslovnih prilika do katastrofa.

Kao {to smo vi{e puta spomenuli, napretkom kroz model smanjuju se tro{kovi. Na slici ispod mo`ete usporediti tro{kove po ra~unalu u razli~itim razinama zrelosti su-stava. Iznose ne treba shvatiti doslovno i ne mogu se doslovno preslikati na va{ su-stav jer su procjene ra|ene na tr`i{tu gdje su tro{kovi, primjerice, satnice radnika, druga~iji od onih na na{em. Pozornost treba obratiti na postotke, odnosno relativne odnose.

Infrastruktura je na racionaliziranoj razini ako:• Korisni~ki dokumenti se nalaze na poslu`iteljima

(redirekcija My Documents)• Ra~unalima, korisnicima i instalacijom softvera

upravlja se grupno kori{tenjem Group Policy• Omogu}en je siguran udaljeni pristup (VPN) kori-

snicima i partnerima• Sigurnosnim kopijama poslu`itelja upravlja se cen-

tralizirano i za sve je poslu`itelje definiran Service level agreement (SLA), odnosno zna se koliko je maksimalno vrijeme koliko usluga koju pru`a taj poslu`itelj mo`e biti nedostupna

• Koriste se alati za nadzor poslu`itelja (Microsoft Operations Manager)

• Postoji centralno upravljanje vatrozidima i ostalim alatima koji {tite prvu crtu

• Sigurnosna kopija podataka udaljenih poslovnica pravi se na centralnoj lokaciji

• Poslu`itelji su konsolidirani i koristi se virtualizacija• Softverski i hardverski inventura se obavlja automa-

tski.

Da biste pre{li u dinami~nu razinu:• Uvedite centralno upravljanje identitetima vanjskih

partnera• Definirajte SLA i za korisni~ka ra~unala• Uvedite karantenu za ra~unala koja ne zadovoljavaju

sigurnosne standarde. Takva ra~unala imaju smanjen pristup resursima u sustavima dok se ne zadovolje sigurnosni standardi

• Omogu}ite automatsko dodjeljivanje resursa poslu`iteljima prema trenutnoj potrebi (npr. vi{e me-morije u vrijeme mjese~nog obra~una) kori{tenjem virtualizacije

• Uvedite automatizirano planiranje potrebnih resursa u budu}nosti

• Uvedite nadzor i upravljanje mobilnim klijentima.

Prelaskom iz racionaliziranog u dinami~no stanje kori-snici ostvaruju prednosti na poslovnoj razini. Pogodno-sti implementacije novih ili alternativnih tehnologija koje }e se suo~iti s izazovima ili prilikama nadma{uju dodatne tro{kove. Upravljanje uslugama implementi-rano je za nekoliko usluga kako bi tvrtka mogla podu-zeti odre|ene mjere pri {iroj implementaciji u IT. Ko-risnici koji razmi{ljaju o vrijednosti dinami~nog stanja uglavnom od IT infrastrukture tra`e pogodnosti koje }e to donijeti poslovanju.

Dinami~no: “Mi smo strate{ka vrijednost”U dinami~nom sustavu prioritet vi{e nije smanjenje tro{kova, ve} pove}avanje poslovne agilnosti. Dinami~ni se sustavi automatski prilago|avaju novim zahtjevima i odgovori na sve budu}e potrebe ve} su spremni, za njihovu je implementaciju potrebno samo odobrenje. Korisnici s dinami~nom infrastrukturom u potpunosti su svjesni strate{ke vrijednosti koju im ta infrastruktura pru`a, olak{avaju}i u~inkovito po-slovanje i odr`avanje vode}eg polo`aja na tr`i{tu. Tro{kovi su u potpunosti kontrolirani. Integracija korisnika i podataka, stolnih ra~unala i poslu`itelja te suradnja korisnika i odjela me|usobno se prepli}u, a mobilni korisnici imaju gotovo stalan pristup usluga-ma i mogu}nostima bez obzira na lokaciju.

Procesi su u potpunosti automatizirani, a ~esto su dio same tehnologije, {to IT-u omogu}uje uskla|ivanje s poslovnim potrebama i upravljanje u skladu s njima. Dodatna ulaganja u tehnologiju donose specifi~ne, brze, mjerljive pogodnosti za poslovanje. Kori{tenje softvera koji se sam brine za sebe i sustava nalik na karantenu radi osiguranja upravljanja zakrpama i uskla|enosti s utvr|enim pravilima za{tite dinami~koj tvrtki omogu}uju automatizaciju procesa te pobolj{avaju pouzdanost, smanjuju tro{kove i pove}avaju razine usluga.

Pru`anjem vi{ih razina usluga, predno{}u pred konku-rencijom i suo~avanjem s ve}im poslovnim izazovima,

korisnici ostvaruju pogodnosti proiza{le iz rasta udjela dinami~ke infrastrukture. Upravljanje uslugama im-plementirano je za sve klju~ne usluge, uz ugovore o razinama usluga i operativne revizije.

Navedeni opisi su skra}eni i izdvojeno je ono najbit-nije. Kompletnu dokumentaciju sa svim fazama pla-niranja i radnjama potrebnim za prelazak u sljede}u razinu modela mo`ete prona}i na http://technet.mi-crosoft.com/en-us/infrastructure/default.aspx.

Optimizacija osnovne infrastrukture, na kojoj se te-melji ve}ina ovog ~lanka, samo je jedan od aspekata optimizacije IT infrastrukture. Optimizacijom infra-strukture poslovne produktivnosti i infrastrukture aplikacijske platforme mogu}e je dodatno pobolj{ati va{e poslovanje i ostvariti dodane u{tede.

Optimizacija infrastrukture poslovne produktivnosti bavi se pobolj{anjima na podru~ju suradnje djelatnika, izbacuju}i telefon kao primarno sredstvo komunikacije i uvode}i pametna rje{enja za suradnju u vidu portala za suradnju na projektima i razmjenu dokumenata kao {to su Windows SharePoint Services o kojima mo`ete vi{e saznati na www.microsoft.com.

Telefon i komunikacija o~i u o~i zamjenjuje se unifi-ciranim komunikacijskim tehnologijama koje obje-dinjuju elektronsku po{tu, fax, Instant Messaging i vi-deokonferencije. Sigurnost informacija bitna je stavka u ovom dijelu, pa se radi i na za{titi dokumenata od „neovla{tenih o~iju“ kori{tenjem Rights Management Services http://www.microsoft.com/windowsser-ver2003/techinfo/overview/rmsdatasheet.mspx i si-gurnom pristupu mobilnih korisnika svim sadr`ajima. Optimizacijom poslovne produktivnosti pobolj{ava se upravljanje sadr`ajem (gdje se sada nalaze va{i mailo-vi i dokumenti iz 2003. godine te koliko nepotrebnih dokumenata koji vam ote`avaju sigurnosnu pohranu koju imate na poslu`iteljima te se pobolj{avaju spo-sobnosti generiranja poslovnih izvje{taja i njihove analize.

Optimizacijom infrastrukture aplikacijske platforme udaljavate se od rje{enja u kojima programeri odlu~uju kako je korisniku ugodno raditi i {to bi sve va{a poslo-vna aplikacija trebala biti u stanju raditi u podru~ju u kojem sami djelatnici sudjeluju u dizajnu i u realnom vremenu definiraju trenutne potrebe. Radi se na tome da se ne morate zadovoljiti poslovnom aplikacijom koja je bliska va{em poslovanju, pa se snalazite, ve} imate aplikaciju koja prati potrebe poslovanja i lako se prilago|ava va{im budu}im potrebama. Podatci u po-slovnoj aplikaciji optimizacijom prestaju biti raspr{eni po lokacijama ili logi~kim strukturama i radi se na tome da postoji jedinstvena lokacija sa koje mo`ete crpiti informacije za poslovnu analizu. Daljnjom se optimizacijom aplikacija integrira s ostatkom va{eg sustava, omugu}avaju}i dodatno pojednostavljenje suradnje i komunikacije.

Kada sam bio dijete, gradili smo vikendicu. Svi su no-sili cigle i mije{ali malter, a jedan je gospodin sjedio na terasi, pio pivo i u razmacima od pribli`no 15 minuta dobacivao „Organizacija je 90 % posla.“ Vikendica jo{ stoji i dobro nas slu`i, ali ne zbog bodrenja sa strane, ve} zbog planskog pristupa, dobrog odabira materijala i provo|enja gradnje u skladu s planovima. Ukoliko ste u tekstu prepoznali neke od svojih problema (koji nisu vezani uz vikendicu) ili priliku za pobolj{anje poslo-vanja, pristupite provo|enju modela optimizacije. Mo-del optimizacije napravljen je tako da je jasan i vodstvu tvrtke i informati~kom sektoru te zahtijeva suradnju obaju sektora. Bodrenjima s po~etka odlomka i pristu-pom tipa „Rije{ite to!“ ne posti`e se mnogo jer opet dolazi do anga`mana samo jedne strane, {to proizvodi samo kratkoro~no dobra rje{enja.

Samo zajedni~kim radom i dosljednim provo|enjem donesenih sigurnosnih i ostalih politika mo`e se posti}i uspjeh. Posla je puno, isprintajte dokumenta-ciju, napravite inventar opreme, osnujte tim, defini-rajte ciljeve i po~nite {tedjeti!

22

Tema broja Tema broja

www.mirakul.hr 2�

Dinami~ni se su-stavi automatski

prilago|avaju novim zahtjevima i odgovori na sve budu}e potre-

be ve} su spremni, za njihovu je implemen-taciju potrebno samo

odobrenje.

Podatci u poslovnoj aplikaciji optimizacijom prestaju biti raspr{eni po lokacijama ili logi~kim strukturama i radi se na tome da postoji jedinstvena lokacija sa koje mo`ete crpiti informacije za poslovnu analizu.

Informatizacija poslovanja uz Dialog

Vi{egodi{nje iskustvo u ugradnji jednostavnih, ali mo}nih informati~kih sustava po-zicionira tvrtku Dialog kao jednog od vode}ih isporu~itelja poslovno-informati~kih rje{enja na podru~ju isto~ne Hrvatske, ~iji su korisnici odavno shvatili kako ih imple-mentacija novih tehnologija u poslovanju ~ini konkurentnijima na tr`i{tu na kojem djeluju te tako osiguravaju vlastiti rast.

Slijedom toga, kao SAP partner, tvrtka Dialog sklopila je ugovor o implementaciji SAP A1 rje{enja u svrhu unaprje|enja i standardizacije poslovnih procesa, te za razvoj i implementaciju Project System (PS) modula za planiranje i upravljanje gradili{tima s Gradnjom d.o.o.

Kao Oracle partner za potreba MDprofila d.o.o., Dialog je razvio i uspje{no imple-mentira web aplikacije za potporu poslovnom odlu~ivanju na Oracle Business Intel-ligence Standard Edition One platformi. U istoj je tvrtki u tijeku implementacija Dia-logove web aplikacije na Oracle Database tehnologiji za upravljanje dokumentacijom i sadr`ajem (DMS).

Hrvatsko IT tr`i{te te{ko milijardu dolara

Ponajprije pove}ana ulaganja dr`avne uprave u IT sek-tor, a zatim i sna`na ulaganja banaka i telekomunika-cijskih tvrtaka, financiranje projekata od strane Europ-ske unije i Svjetske banke te novi val IT potro{a~a i konzumenata u protekloj su godini raspirivali rast hr-vatskog IT tr`i{ta. Prema procjenama analiti~ke ku}e IDC Adriatics rast iz 2005. i 2006. godine nastavljen je i u 2007., u kojoj je, vjeruju, dosegao pa ~ak i prebacio vrijednost od jedne milijarde ameri~kih dolara. Ipak ove i narednih pet godina o~ekuje se smirivanje situa-cije i lagano usporavanje, s projekcijom rasta od oko 10 posto godi{nje. Razlog tome je sazrijevanje ovog seg-menta IT tr`i{ta.

Prilagodba softvera najbr`e rastu}i segmentNajve}i udio u vrijednosti tr`i{ta IT usluga, prema po-datcima iz 2006., no s nastavljenim trendom i u 2007. godini, otpadao je na usluge softverske prilagodbe

– gotovo ~etvrtina ukupne vrijednosti tr`i{ta. Usluge implementacije i odr`avanja hardvera i softvera ~ini-le su 24 posto vrijednosti, dok je sistemska integracija zauzela oko 23 posto. Pru`anje usluga na outsorcing modelu bio je, nakon softverske prilagodbe, drugi najbr`e rastu}i segment, obuhva}aju}i gotovo 19 po-sto tr`i{ta.

Danas se Hrvatska, osim prebacivanja milijarde dolara ukupne vrijednosti IT tr`i{ta mo`e pohvaliti s vi{e od milijun instaliranih ra~unala u protekloj godini, te s vi{e od 300.000 korisnika priklju~enih na Internet pu-tem {irokopojasnog pristupa. No svojevrstan uteg na nozi IT tr`i{ta brojka je od dvije tisu}e informati~kih tvrtaka koje posluju u Hrvatskoj – ima ih dovolj-no za raznolikost ponude, ali malo je ozbiljnih, sa sposobno{}u da ponude integralna rje{enja velikim i zahtjevnim korisnicima kao {to je dr`ava i mo`ebitno objedinjavanje baza podataka dr`avne uprave.

U tijeku je okrupnjavanjeUpravo je zbog toga u Hrvatskoj zamah uzeo proces konsolidacije i okrupnjavanja IT tr`i{ta. To je zaklju~ak i analize koju je nedavno izdala tvrtka Meritor Media. U izvje{}u napominju da su takvi procesi akvizicija stapanja, preuzimanja i okrupnjivanja u razvijenim europskim zemljama ve} odavno iza{li iz inicijalne faze. Rastu}i razvoj hrvatskog tr`i{ta tako }e postat zanimljiv i igra~ima izvan granica Hrvatske. Neposre-dni interes mo`e se vidjeti i u {irenju obujma opera-

Najve}i udio u vrijed-nosti tr`i{ta IT usluga,

prema podatcima iz 2006., no s nastavlje-

nim trendom i u 2007. godini, otpadao je na

usluge softverske prila-godbe – gotovo ~etvrti-na ukupne vrijednosti

tr`i{ta.

Najve}i udio u vrijednosti tr`i{ta IT usluga, prema podatcima iz 2006., no s nastavljenim trendom i u 2007. godini, otpadao je na usluge softverske prilagodbe – gotovo ~etvrtina ukupne vrijednosti tr`i{ta. Usluge implementacije i odr`avanja hardvera i softvera ~inile su 24 posto vrijednosti, dok je sistemska integracija zauzela oko 23 posto.

24 www.mirakul.hr 2�

cija ‘lokalnih stranaca’. Prije svega Siemensa, Ericsson Nikole Tesle, HP, IBM-a, ali i pojedini doma}i igra~i hvataju sve ve}i tr`i{ni zamah. Tu prednja~i IN2 koji je pripojio Info Opus i IGEA, te pokazuje sve ve}e ape-tite prema poduze}ima u BiH, Srbiji i Makedoniji.

Znaci koji ukazuju na to da proces okrupnjavanja i pri-pajanja dobiva na zamahu istovjetni su onima koji su se mogli vidjeti i koji se i danas vide u zemljama koje zapo~inju konsolidacijski proces: agresivno obaranje cijena usluga, prodaja komponenti rje{enja koje klijen-tu nisu nu`ne, neutemeljene tvrdnje o mogu}nosti isporuke proizvoda i usluga za koje ne postoji realni kapacitet ili iskustvo, vezivanje kvalitetnih proizvoda i rje{enja uz inferiorne proizvode koji se u suprotnom nikada ne bi prodali i sli~no. Pozitivna ~injenica u sve-mu tome jest kako to razdoblje nije duga vijeka te za-pravo predstavlja poro|ajne muke prije no {to takvo manje poduze}e, nakon akvizicije, iznova za`ivi unutar ve}e i sna`nije organizacije.

U procesima koji se odvijaju na hrvatskom IT tr`i{tu mogu se tako prepoznati i procesi koje danas imamo prilike vidjeti u segmentima bankarstva i telekomu-nikacija – transformaciju iz iscjepkanog dru{tva ma-lih i nesigurnih igra~a u mo}nu gomilicu nekoliko vode}ih tvrtaka, uglavnom me|unarodnog karaktera.

Ba{ kao {to su veliki trgova~ki centri na osnovi obujma ponude i pristupa~nijih cijena postali nelojalna konku-rencija manjim trgovinama mje{ovite robe, tako }e i velike informati~ke tvrtke, smatraju u Meritor Mediji, prije ili kasnije umanjiti zna~aj manjih igra~a, poti~u}i ih da se radije prije no kasnije konsolidiraju u ve}e or-ganizacije. ■

Hrvatski IT brojke i slova

Udio IT usluga u BDP: 2,�%Struktura tr`i{ta Hardver �1% Softver 1�% Usluge ��%Zaposleni u IT sektoru: 2�.000 zaposlenih�.000 novih radnih mjesta do 2011.Prihodi dr`ave od IT sektora: 2.2 milijuna kn – porez4.� milijarda prihoda u BDP-u

Dr`ava, financija{i i telekomunikacije di`u IT sektor

Najve}i generator rasta IT sektora u proteklim je godinama bio sektor dr`avne uprave, koji je generirao vi{e od 22 posto ukupne tr`i{ne vrijednosti. Odmah nakon dr`ave, u IT industriju najvi{e je ulagao financijski sektor, ukupno 21 posto, a telekomunikacije su u IT usluge u zemlji ulagale 1� posto od ukupne vrijednosti prometa u IT sektoru.

Hrvatsko IT tr`i{te u mlrd kuna

2004. 4,2

200�. 4,�

200�. 4,�

200�. �,�*

*procjena

Pru`anje usluga na outsorcing modelu bio je, nakon softverske pri-lagodbe, drugi najbr`e rastu}i segment, obuhva}aju}i gotovo 19 posto tr`i{ta.

Tema broja Tema broja

OsiguranjeU protekloj godini hrvatska je osiguravateljska industrija prema procjenama stru~njaka zara~unala ukupnu bruto premiju od oko 9 milijarda kuna. S rastom od pribli`no 10-11% u odnosu na godinu ranije, moglo bi se smatrati da je hrvatsko tr`i{te za{lo u zonu stagnacije.

Pripremila: Bojana Zabrdac

2� www.mirakul.hr 2�

Od 1. sije~nja pravo na starosnu mirovinu

mo`e ostvariti osigura-nik s navr{enih 65 go-dina `ivota i najmanje

15 godina sta`a za mu{karce, a osigurana

`ena s navr{enih 60 go-dina `ivota i 15 godina

mirovinskog sta`a.

Hrvatska industrija osiguranja {irom otvorenih o~iju u{la je u 2008. godinu. Prvim danom nove godine zapo~elo je liberalizirano formiranje uvjeta i cjenika premija obveznog osiguranja u prometu od strane svake osiguravateljske ku}e. Prema svemu sude}i, nemilosrdna borba za prevlast na ovom segmentu osiguravateljskog tr`i{ta, koji iznosi nemalih 30 po-sto ukupno zara~unatih premija, (jo{) nije po~ela, a ho}e li, znaju samo osiguravatelji. Za sada prevladava mi{ljenje da mjesta za smanjivanje premija nema, pa }e osiguranici i dalje pla}ati postoje}e premije. Osi-guravatelji su oprezni i pa`ljivo odmjeravaju svaki korak.

Krajem pro{le godine odr`ali su niz zajedni~kih sasta-naka, okruglih stolova i razgovora o toj temi. Mo`da malo i upla{eni negativnim iskustvima koje su primje-nom istog procesa do`ivjele Austrija i Gr~ka, slo`ili su se da je pametnije sura|ivati nego jedni drugima ru{iti cijene. U Austriji je, naime, liberalizacija donijela otvoreni cjenovni rat. Na otvorenim su frontama osi-guravatelji nudili klijentima najrazli~itije bonuse koji su im u kona~nici donijeli samo 400 milijuna eura gu-bitka, nikakvim pomakom u tr`i{nim udjelima. Sli~no je bilo i u Gr~koj, no ondje je vi{e od 30 osiguravatelja oti{lo u ste~aj, a njihove obveze prema osiguranicima uzimanjem kredita morao je servisirati garancijski

fond. Ipak, slovenska iskustva, gdje je tranzicija u libe-ralizaciju do{la bez potresa, ohrabrila su Hrvate, pa su se doma}i osiguravatelji vjerojatno odlu~ili za njihov recept koji ka`e da cjenovna konkurencija u premijama nikome ne donosi pove}anje portfelja, a njeno elimi-niranje pridonosi stabilnosti osiguravateljskog tr`i{ta. Takva je slika obilje`ila prvi mjesec 2008. – nepotreb-nog talasanja nije bilo.

Ukupna premija za 2007. oko 9 milijarda kunaU protekloj je godini hrvatska osiguravateljska indu-strija prema procjenama stru~njaka zara~unala ukupnu bruto premiju od oko 9 milijarda kuna. S rastom od pribli`no 10-11% u odnosu na godinu ranije, moglo bi se smatrati da je hrvatsko tr`i{te za{lo u zonu sta-gnacije. Kona~ne brojke ipak nisu donijele osigurava-teljima ekspanziju koju su o~ekivali. Rast tr`i{ta bio bi i manji da nije bilo Sporazuma o stro`em ka`njavanju prekr{itelja temeljnoga premijskog sustava osiguranja od automobilske odgovornosti, koji je uzburkao vode u 2007. godini.

Sporiji rastNe`ivotna osiguranja ve} bilje`e jednoznamenkasti rast od 8,9%, a `ivotna s 14,1% rasta polako posustaju iako su i dalje u vodstvu pred svim ostalim vrstama osi-guranja. Zamjetna je i tendencija smanjivanja tr`i{nog udjela najve}eg i najstarijeg doma}eg dr`avnog osigu-ra telja, koji se polako, ali sigurno pribli`ava granici od 30 postotnog udjela na tr`i{tu. Za usporavaju}i je rast osiguravateljske industrije ponajprije zaslu`na dr`ava, koja ne ~ini puno kako bi gra|ane potakla na ulaganje u osiguranje: mjera poticaja za {tedne oblike osiguranja nema, odgo|ena je reforma zdravstvenog osiguranja, zakonodavni okvir nije do`ivio promjene, a zakazao je i dijalog, gdje se prijedlozi osiguravateljske struke od strane dr`ave ili ne slu{aju ili ne uva`avaju.

Na redu su daljnje promjene zakonske regulativeTrend stagnacije industrije o~ekuje se i u narednom razdoblju. Na redu je izmjena propisa iz oblasti osi-guranja koja bi trebala biti provedena do ljeta. Prema najavama, mijenjat }e se Zakon o osiguranju u oblasti odredaba o kapitalu osiguravaju}ih dru{tava te mate-riji posredovanja i zastupanja u osiguranju i to u smje-ru dodatne deregulacije tr`i{ta obveznih osiguranja. O~ekuje se dolazak novih osiguravatelja, prete`ito u stranom vlasni{tvu te daljnje smanjivanje, ve} sitnog, udjela doma}ih osiguravatelja.

Izmjene u mirovinskom osiguranju – bolje umirovlje-nicimaS 1. sije~nja na snagu su stupile odredbe Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o mirovinskom osi-guranju. Dio novih prava primjenjuje se ve} od 1. li-stopada 2007., a odnosi se na isplatu dodatka na mi-rovinu u 1999. godini i u sljede}im godinama. Nove

promjene povoljnije odre|uju visinu prijevremene i visinu najni`e mirovine. Prijevremena se mirovina odre|uje uz postotak umanjenja od 0,15 posto za svaki nedostaju}i mjesec starosti u odnosu na uvjete dobi propisane za ostvarivanje prava na starosnu mirovi-nu (do kraja 2007. primjenjivao se u stopi od 0,34% za svaki raniji mjesec odlaska u mirovinu). Tom su pogodno{}u obuhva}eni svi umirovljenici koji su pra-vo na mirovinu ostvarili 1999. i kasnije, s tim da se povoljnije odre|ena mirovina ispla}uje od 1. sije~nja 2008., ali ne za razdoblje prije tog datuma.

Osim tih izmjena, od 1. sije~nja pravo na starosnu mi-rovinu mo`e ostvariti osiguranik s navr{enih 65 go-dina `ivota i najmanje 15 godina sta`a za mu{karce, a osigurana `ena s navr{enih 60 godina `ivota i 15 godina mirovinskog sta`a. To su najnovije promjene iz zakona, vezane uz mirovinsko osiguranje. Stvarnost se, na `alost, nije promijenila. Umirovljenici i dalje kr-paju kraj s krajem i zahvaljuju}i sustavu koji pokazuje sve svoje nedostatke, `ive nedostojno vrijednosti svog minulog rada.

Mirovinska reforma koja je uvela tri stupa mirovin-skog osiguranja trebala bi omogu}iti budu}im umiro-vljenicima ne{to bolju situaciju. Tu su na scenu stupili i mirovinski fondovi, kojima je zada}a pove}ati vrijed-nost imovine koja se u njih upla}uje i tako omogu}iti isplatu ve}e vrijednosti budu}ih mirovina onima koji danas u njih upla}uju svoj novac. Od pro{le je godine strogo kontroliranim mirovinskim fondovima Vla-da dopustila i ulaganje u 15 dionica iz JDD kotacije Zagreba~ke banke. No, aktualna situacija na svjetskim tr`i{tima dionica dovodi do glavobolje dru{tva koja upravljaju tim fondovima, ali i sve koji se oslanjaju na njihove prinose.

Poseban prilog Poseban prilog

Obvezni mirovinski fond PBZ CROATIA osiguranje ostvario je u 2007. godini prinos od 7,66%

Prema objavljenom izvje{}u HANFA-e za pro-sinac 200�. godine, PBZ CROATIA osiguranje s ostvarenih �,��% prinosa obvezni je miro-vinski fond s najve}im prinosom u Republici Hrvatskoj, dok su ostali obvezni mirovinski fondovi ostvarili prinos izme|u �,0� - �,�0%.

Prinos PBZCO-a bio je 0,�� postotnih bodova ve}i od prinosa MIREX-a (prosjeka industrije), koji je za navedeni period iznosio �,�1%. Po-sljednjeg dana prosinca (�1.12.200�.) u fondu je bilo 2�1.0�0 ~lanova, {to predstavlja tr`i{ni udio od 1�,��%. Imovina pod upravljanjem na

isti dan iznosi �,�� milijarda kuna, {to je 1�,��% ukupne imovine kojom upra-vljaju obvezni mirovinski fondovi u Hrvatskoj.

Osvrnuv{i se na 200�. godinu, predsjednik Uprave Dubravko [timac istaknuo je: «Protekla godina bila je relativno nepovoljna za obveznice, budu}i da su njihove cijene na kraju godine bile manje nego na po~etku. Ovaj segment tr`i{ta je, naravno, vrlo bitan za OMF-ove, jer sukladno Zakonu minimalno �0% svog por-tfelja moraju dr`ati upravo u hrvatskim dr`avnim obveznicama. S druge strane, dioni~ki indeksi izrazito su rasli u svijetu, osobito u na{oj zemlji, u ~emu su miro-vinski fondovi mogli participirati sukladno zakonskim limitima. Temeljem takvih tr`i{nih kretanja, ukupna je industrija i 200�. godine ostvarila zadovoljavaju}e rezultate».

Tri stupa za sigurnu mirovinu

Od 2002. godine u Hrvatskoj se sustav mirovinskog osiguranja zasniva na trima stupovima mirovinskog osiguranja.

I. Stup – Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje- obvezan i u nadle`nosti Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje- temelji se na na~elu me|ugeneracijske solidarnosti- danas zaposleni izdvajaju 1�% bruto pla}e za mirovine dana{njih umirovljenika

II. Stup – Obvezni mirovinski fond- obavezan i ~ine ga obvezni privatni mirovinski fondovi- dana{nji zaposlenici izdvajaju �% svoje bruto pla}e na vlastite osobne ra~une- novac se upla}uje u fond koji sami odaberete- fond mo`ete mijenjati

Mirovina iz prvog i drugog stupa je tzv. starosna ili ‘dr`avna’ mirovina. Pravo na nju stje~emo kad ispunimo zakonske uvjete.

III. Stup – Dobrovoljni mirovinski fond- nije obvezan- trenutno najatraktivnija {tednja, pogotovo za starije od 4� godina- samostalno odre|ujete iznos i dinamiku uplate- u mogu}nosti ste raspolagati novcem nakon �0. godine starosti- nakon smrti osiguranika u{te|eni ili neispla}eni iznos je nasljedan

Iz III. stupa ostvarujete pravo na dodatnu osobnu mirovinu, na dr`avna poticajna sredstva (2�% godi{nje {tednje, maksimalno do 1.2�0 kuna), pravo kori{tenja po-rezne olak{ice (do 1.000 kuna mjese~no) i pravo na prinos koji fond ostvari.

Jedini uvjet za isplatu mirovine iz III. stupa jest navr{enih �0 godina `ivota. Tada se prikupljena i kapitalizirana sredstva ispla}uju s osobnog ra~una osiguranika i prebacuju mirovinskom osiguravaju}em dru{tvu, koje osiguraniku ispla}uje mi-rovinu.

Gdje je tko?Iako bilje`i smanjenje udjela na tr`i{tu, i dalje ca-ruje Croatia osiguranje. Njegova ukupno zara~unata premija (prema podatcima Hanfe) u prva tri kvar-tala pro{le godine iznosila je 2,49 milijarda kuna, s tr`i{nim udjelom od 36%. Drugo mjesto zauzima Al-lianz osiguranje s premijom od 775,15 milijuna kuna i tr`i{nim udjelom od 11,25%. U stopu ga prati Eu-roherc s 753,76 milijuna kuna i 10,94 postotnim udje-lom u tr`i{tu. Na ljestvici slijede zatim Jadransko, pa Kvarner, Osiguranje Zagreb kojega je polovicom godi-ne preuzelo {vicarsko dru{tvo Baloise, Grawe, Triglav, pa Generali...

Obvezna autoosiguranja i dalje dominiraju tr`i{tem. Njihov je tr`i{ni udjel u odnosu na godinu ranije porastao, pa sad iznosi 30,08%, {to dodatno oslika-va va`nost tog tr`i{ta i zabrinutost osiguravatelja mogu}im posljedicama koje bi nekontrolirana tr`i{na utakmica mogla zna~iti za njih. Nastavljen je i rast `ivotnih osiguranja, pa se tako u prva tri kvartala 2007. godine ugovorilo ukupno 996.614 polica u svim oblicima `ivotnih osiguranja uz premiju u iznosu od 1,5 milijarda kuna. Najve}i je broj `ivotnih osiguranja i dalje zapravo vezan uz stambene kredite i tako pre-dstavlja uteg u razvoju tr`i{ta `ivotnih osiguranja u odnosu na tradiciju koju ta ponuda bilje`i u ve}ini eu-ropskih zemalja.

�0

Poseban prilog

Trendovi po skupinama osiguranja

I-IX/06.

Skupina Broj osiguranja Premija

Obvezno AO 1.444.��� 1.��4.�0�

@ivotna ���.�14 1.�0�.�4�

Zdravstveno 10�.2�� 1��.��4

Putno - -

Imovina 404.��4 ��1.���

Krediti 11.41� �1.�1�

I-IX/07.

Skupina Broj osiguranja Premija

Obvezno AO 1.�1�.�0� 2.0�1.��4

@ivotna 1.14�.��� 1.�21.�4�

Zdravstveno ��.4�� 1�2.2��

Putno ��.1�� 2�.2�0

Imovina 420.4�2 ���.���

Krediti 4�.04� �2.1�1

Izvor: Hanfa (iznos u 000 kuna)

Deset prvih u `ivotnim osiguranjima

Dru{tvo Premija Udjel u %

Allianz 2��.��2 1�,2�

Croatia 241.��� 14,0�

Grawe 1�2.��� 10,�1

Merkur 1��.�1� �,��

Zagreb 144.�0� �,42

Agram 1��.��4 �,12

Kvarner 1�4.420 �,�1

Generali 11�.1�� �,��

Erste �4.1�� �,1�

Triglav ��.�20 �,1�

Izvor: Hanfa (iznos u 000 kuna)

Deset prvih u ne`ivotnim osiguranjima

Dru{tvo Premija Udjel u %

Croatia 2.2��.��� 4�,��

Euroherc ���.��2 1�,��

Jadransko 4��.��1 �,��

Allianz 4��.��2 �,24

Triglav 2��.140 4,��

Kvarner 1��.��4 �,12

Zagreb 1��.�2� �,��

Grawe 11�.1�1 2,2�

Sunce ��.��� 1,�1

Generali �0,�2� 1,��

Izvor: Hanfa (iznos u 000 kuna)

Elektronika i softver pod rizikomI dok tr`i{tem dominiraju neke druge vrste osiguranja, ono {to nam je nekada doista potrebno redovito biva zatrpano ispod hrpe statisti~kih podataka. Podvrste osi-guranja imovine mogu tako biti od posebne koristi po-duzetnicima i svima koji u svom radu koriste ra~unala, pa je tako na hrvatskom tr`i{tu mogu}e osigurati elek-tronsku opremu. Njom se pokrivaju svi rizici do svote osiguranja, a sva se oprema osigurava na novonabavnu vrijednost. Tako je osiguranik u slu~aju {tete, s izno

Nastavljen je i rast `ivotnih osiguranja, pa se tako u prva tri kvar-tala 2007. godine ugo-vorilo ukupno 996.614 polica u svim oblicima `ivotnih osiguranja uz

premiju u iznosu od 1,5 milijarda kuna.

mjesečna premija godišnja premija ugovorena svota ugovorena svota + očekivani dobitak

30 343 8.902 14.461

100 1.143 29.665 48.191

150 1.714 44.485 72.266

200 2.286 59.330 96.382

som od{tete u mogu}nosti nabaviti novi ure|aj istog ili sli~nog tipa i kvalitete. Tako|er, mogu}e je osigurati i podatke koji se nalaze u ra~unalu. Osiguravatelj ne uzima u obzir vrijednost podataka koji se osiguravaju, nego daje pokri}e za tro{kove postupka nu`nog da se izbrisani podatci ponovno unesu u program, bilo da se radi o ru~nom unosu ili kopiranju s dostupnih backup kopija. Zna~i, mogu}e je potpuno se za{tititi od ispa-da sustava, a osiguranje }e nadoknaditi {tetu vra}anja sustava u funkciju, ponovnog instaliranja softvera i vra}anja obrisanih podataka. Ipak ne smijete zabora-viti osnovni oprez – izgubljene podatke nitko vam ne mo`e nadoknaditi, pa ni osiguranje. Stoga je potrebno protiv takva rizika boriti se dobrim navikama redovne izrade sigurnosne kopije.

Osiguranje imovine jo{ uvijek u razvojuDaleko iza obveznog autoosiguranja i `ivotnog osigu-ranja, po tr`i{nom je udjelu osiguranje imovine. Ono je, naime, segment usluga koje na doma}em tr`i{tu osiguranja jo{ uvijek ima ne{to sporiju razvojnu pu-tanju, pa bilje`i oscilacije i varira. Tako u vrijeme godi{njih odmora osiguravaju}a dru{tva gotovo redo-vito bilje`e rast osiguranja imovine. Zbog podu`e od-sutnosti vlasnika stanova i ku}a, ba{ tijekom ljeta raste zanimanje za ugovaranjem osiguranja ku}anstava. Neki osiguravatelji tako u ljetnom razdoblju bilje`e porast ugovora o osiguranju imovine za ~ak 10 posto. Osigurava se namje{taj, bijela tehnika, umjetni~ki pre-dmeti, ali ne i stan i ku}e u svojstvu gra|evine. Iznos ugovorenih polica osiguranja imovine u devet mjeseci 2006. godine iznosio je tako 581,8 milijuna kuna, dok je 2007. godine u istom razdoblju ta ista ugovorena bruto premija pove}ana neznatno i iznosila je 585,4 milijuna kuna.

Osiguranje Internetom mogu}e i u HrvatskojUz stan i ku}anstvo, mogu}e je osigurati turisti~ke apartmane, objekte u izgradnji ili monta`i, usjeve, `ivotinje i ostalu imovinu. Sve to, na `alost, u Hrva-tskoj jo{ uvijek nije mogu}e osigurati putem Inter-neta, ali ne{to jest – online mo`ete osigurati motorno vozilo i uzeti putno osiguranje. Primjeri iz razvijenijih zemalja pokazuju da elektronske poslovnice i elektron-ske police rezultiraju jeftinijom premijom i u{tedom za sve strane u procesu osiguranja, pa su se i hrvatske po-slovnice po~ele voditi za uspje{nim primjerima svojih inozemnih kolega.

Proces kupnje osiguranja putem Interneta zapravo je vrlo jednostavan i za one koji su preko neta ve} tr`ili druge stvari, vrlo poznat i u~inkovit. Da bi dobio cije-nu premije koju mora uplatiti, posjetitelj online osi-guravateljske poslovnice popunjava anketu u kojoj, daju}i odgovore na neka pitanja o sebi, financijskom i imovinskom stanju svog ku}anstva, navikama i pre-ferencijama, omogu}uje osiguranju da utvrdi skupinu

Stan siguran za 200 kuna godi{nje

Stan od �0 kvadrata mo`ete u~initi sigurnim ve} za iznos od 200 kuna godi{nje i spavati mirnije, znaju}i da neke tro{kove u slu~aju ne`eljena doga|aja ipak ne}ete mo-rati podmiriti sami.

Evo {to je sve osigurano policom osiguranja ku}anstva:- stvari ku}anstva,- stvari posebne vrijednosti,- boje na zidu i gra|evnoj stolariji,- podne, zidne i stropne obloge,- rebrenice i rolete,- tende, antene,- osobne isprave i dokumenti,- bolesni~ka kolica, kosilice i dje~ja vozila,- igra~ke na motorni pogon,- kanui, ~amci s veslima, kajaci, gumeni ~amci, uklju~uju}i motore do 20kW,- stvari koje slu`e za hobi djelatnosti kojima se ne privre|uje.

Policom su pokriveni tro{kovi:- uzrokovani poku{ajem da se otkloni neposredna opasnost nastupanja osigura-

nog slu~aja, te poku{ajem da se ograni~e njegove {tetne posljedice,- tro{kovi ra{~i{}avanja,- tro{kovi promjene brave,- tro{kovi popravka i zamjene nu`nog dijela vodovodnih i odvodnih cijevi,- tro{kovi za {tete na gra|evinskim dijelovima nastale uslijed poku{aja ili izvr{enja

provalne kra|e.

Ako se posebno dogovori, predmet osiguranja mogu biti i:- stakla na vratima i prozorima,- odgovornost za {tete u~injene prema tre}im osobama i njihovim stvarima te

tro{kovi prijevoza i skladi{tenja stvari osiguranog ku}anstva ako je stan postao neupotrebljiv, tro{kovi hotelskog i sli~nog smje{taja ako je stan postao nena-stanjiv.

Osigurane opasnosti:- po`ar, udar groma, eksplozija, pad i udar zra~nih letjelica,- provalne kra|e i razbojstva, vandalizam nakon provale,- izlijevanje vode iz vodovodnih i kanalizacijskih cijevi,- oluje i tu~e,- unutarnji nemiri, terorizam iz politi~kih pobuda, {trajk ili isklju~ivanje iz rada,- poplave i bujice, klizanje tla i odron zemlji{ta, snje`ne lavine.

Ako je dogovoreno mogu biti osigurane i opasnosti:- od potresa,- lom stakla,- odgovornosti.

izvor: www.hrportfolio.com

�2

Poseban prilog

�4

i na temelju nje iska`e cijenu premije. Po zavr{etku ispunjavanja ankete, potencijalni se osiguranik {alje na stranicu putem koje mu se iznos premije napla}uje s kreditne kartice i tako zaklju~uje uspje{no obavljen posao. Na `alost, takvih primjera nema mnogo, a i vr-sta osiguranja koja se tako mogu kupiti jo{ uvijek je premalo. Dodu{e, u Hrvatskoj niti ne postoji prevelika navika kupovine Internetom, ali stasanje mla|e ge-neracije taj }e trend svakako promijeniti, pa mo`emo o~ekivati da }e kupnja police Internetom u budu}nosti u potpunosti istisnuti na~in koji danas poznajemo.

Osiguranje zdravlja posao budu}nostiMjesto za napredak osiguravateljska bran{a vidi i na tr`i{tu zdravstvenog osiguranja. No, dok hrvatsko zdravstvo ne provede potrebne reforme, do ve}ih pomaka ne bi trebalo dolaziti. Prva najava reformi stigla je proteklih dana od novog ministra zdravstva Darka Milinovi}a, koji je najavio uvo|enje obveznog pla}anja dopunskog zdravstvenog osiguranja koje je do sada bilo neobvezno. Svoju nakanu opravdava ~injeni-com da nije po{teno da isti iznos od 80 kuna pla}aju i siroma{ni i oni koji dobivaju pla}e s dvoznamenkastim brojem.

U sustavu dopunskog osiguranja trenutno je oko 500.000 ljudi, a njih vi{e od 2,5 milijuna oslobo|eno je pla}anja participacije, no 1,5 milijun gra|ana izvan je dopunskog osiguranja. To, smatra ministar, nisu pripa-dnici socijalno ugro`ene skupine, nego ljudi koji zdra-

vstvene usluge pla}aju iz svog d`epa i to kada im treba lije~nik, a njegova je ideja da se i ti ljudi uklju~e u su-stav dopunskog osiguranja, pla}aju policu kao svi osta-li – prema prihodovnom statusu, a dr`ava }e skrbiti za sve ostale, stoga bi takav sustav trebao biti od obo-strane koristi za zdravstvo i za pacijente. Ho}e li takav prijedlog za`ivjeti u praksi, doznat }emo uskoro. Ako za`ivi, od njega }e profitirati osiguravateljska indu-strija, koja se lagano priprema za sve ve}u potra`nju takvih osiguranja. Dokaz tomu je i sve vi{e moderno opremljenih poliklinika, s velikim investicijama i pla-novima u koje ula`u osiguravateljske ku}e u nadi da }e uhvatiti dio kola~a od zdravstvenog osiguranja.

Ima li mjesta za jo{?Stru~njaci isti~u kako hrvatsko tr`i{te jo{ nije dovolj-no saturirano uslugama osiguranja, pa se o~ekuje pri-ljev novih ku}a, no otvaraju se i neke osiguravateljske ni{e. Jedna je od njih, primjerice, i osiguranje pravne za{tite, koja po nekima, u Hrvatskoj gotovo da i ne po-stoji. To ~udi, s obzirom na brojku od oko 1,5 milijuna sporova i navodno najve}e odvjetni~ke tarife u Europi. Usporedbe radi, osiguranje pravne za{tite u zemljama ~lanicama EU u 2005. godini ura~unalo je premiju od 5,2 milijarde eura i godi{nje je bilje`ilo rast od 3,5 po-sto. Kod nas, s druge strane, ne postoji specijalizirani osiguratelj koji bi se bavio samo osiguranjem pravne za{tite. Prema naznakama, koje navodno postoje, tu bi ni{u mogao popuniti sljede}i, vjerojatno strani osigu-ravatelj na hrvatskom tr`i{tu osiguranja. ■

Poseban prilog

U sustavu dopunskog zdravstvenog osigu-

ranja trenutno je oko 500.000 ljudi, a njih vi{e od 2,5 milijuna

oslobo|eno je pla}anja participacije, no 1,5

milijun gra|ana izvan je dopunskog osiguranja.

Sustavno i kontinuirano ulaganje u po-slovnu edukaciju danas se u Hrvatskoj vezuje uglavnom uz velika i srednje velika poduze}a. Neka od njih mo`emo slobod-no nazvati i {ampionima organizacijskog u~enja jer su u edukacijskim trendovima ve} petnaestak godina uz sami bok Zapada.

Pripremio: Kre{imir [imac

Poslovna edukacija

U uvjetima nevjerojatno brzog razvoja tehnologija i njihove implementacije u poslovanje, svakodnevnog pojavljivanja novih termina, na~ina poslovanja i otva-ranja svjetskih tr`i{ta uzrokovanih globalizacijom, znanje je ma~eta koja nam omogu}ava da se probijemo kroz pra{umu lo{ih odluka koje nas mogu stajati po-sla i sigurne budu}nosti. Onaj tko danas ne prepoz-naje va`nost ulaganja u edukaciju, pogotovo ako se `eli baviti businessom, ne}e opstati na sve zahtjevnijem tr`i{tu.

Male tvrtke i obrtnici zaokupirani su problemima naplate, prevelikih dr`avnih nameta, blokiranim ra~unima i, op}enito govore}i, pre`ivljavanjem na tr`i{tu. U borbi za goli opstanak poslovna edukacija za njih nalik je nekoj preskupoj te nebitnoj ezoteri~noj i misti~noj filozofskoj doktrini koja se propovijeda u visokim akademskim kuloarima. S druge strane, male tvrtke i obrtnici upravo su ti koji, kada se odlu~e na edukaciju, znaju to~no {to `ele u~iti i koja su im znanja bitna. Vlasnici takvih poduze}a svojim }e zaposlenici-ma, ali i sebi pru`iti bitna specijalisti~ka znanja kako bi bili ukorak s modernim trendovima u njihovoj djelat-nosti, smatra Ratka Jurkovi} iz Svan Consultinga.

Sustavno i kontinuirano ulaganje u poslovnu eduka-ciju danas se u Hrvatskoj vezuje uglavnom uz velika i srednje velika poduze}a. Neka od njih mo`emo slobo-

dno nazvati i {ampionima organizacijskog u~enja jer su u edukacijskim trendovima ve} petnaestak godina uz sami bok Zapada. Mnoge od njih stvorile su prave male interne akademije u kojima polaznicima pru`aju multidisciplinarna znanja od financija, prodaje, ali i nekih ‘soft’ vje{tina kao {to su motivacija zaposlenika, vje{tine vo|enja ljudi i sl. Njihovi zaposlenici isto tako ~esti su polaznici eksternih MBA programa, a vrlo su ~esto spremni dovesti i strane predava~e kako bi i{li ukorak s novim specijalisti~kim spoznajama.

Srednji i visoki management ne zna kakva znanja `eliProblemi s kojima se susre}u ovakve kompanije, oso-bito njihovi manageri ljudskih resursa, nedostatak su spoznaje srednjeg i visokog managementa o tome koja je edukacija bitna za njihove sektore. Ljudski resursi vrlo ~esto muku mu~e s godi{njim planovima edukacije kadrova, polupraznim i nedore~nim tablicama koje im se nakon mjeseci ~ekanja vra}aju od strane direktora pojedinih sektora. ‘Oni bi ne{to iz marketinga i upra-vljanja robnim markama, ali {to konkretno ne znaju niti sami’, znaju se `aliti manageri ljudskih resursa. Zato su vrlo ~esto prisiljeni sami kreirati specijalisti~ke edukacije, napraviti detaljne programe i ponuditi ih kao takve pojedinim direktorima sektora.

Drugi problem s kojim se suo~avaju velike kompanije jest i vrlo ~esta rotacija zaposlenika, osobito ni`eg i srednjeg managementa. Ulagati u zaposlenika koji }e u prosjeku nakon tri godine prije}i u neku drugu tvrtku

Poseban prilog

doista je jalov posao. Mnogi zaposlenici zato i ne `ele edukaciju jer ona vrlo ~esto sa sobom nosi i ugovornu obvezu ostajanja u tvrtki. Neke zaposlenike ~ak niti mogu}nost naknadnog pla}anja odslu{anih seminara i treninga ne}e sprije~iti u namjeri da napuste tvrtku. Manageri ljudskih resursa vrlo su ~esto u dilemi, tre-baju li stvarati zvijezde-managere ili zvijezde eduka-cijske programe. Ako se uzme u obzir da je potreba dugoro~nog planiranja karijere sve vi{e nasu{na potre-ba mnogih velikih tvrtaka, uz dobru pla}u kvalitetna individualna edukacija postaje dodatna motivacijska poluga za stvaranje dobra radnog mjesta.

Eksterna edukacija – slamka spasa za one `eljne znanja Unazad desetak godina, svijest o potrebi dodatnog u~enja postala je osobito bitnom za mla|e i srednje nara{taje. Mnogi od njih posegnut }e za dodatnom edukacijom koju nude razli~ite poslovne {kole, kroz verificirane programe, ali i pojedina~ne seminare i tre-ninge. Najve}a je potra`nja za specijalisti~kim znanji-ma, npr. edukacija za managera ljudskih resursa, ma-nagera u odnosima s javno{}u, prodajne i financijske vje{tine, raznorazna posredni{tva u prodaji, dodatni te~ajevi stranih jezika, osnovnih i naprednih kompju-torskih vje{tina. Me|utim, i MBA programi postali su vrlo tra`eni dio hrvatske poslovne svakodnevice.

One ‘ezoteri~nije’ edukacije, kao {to su vje{tine vo|enja ljudi, emocionalna inteligencija, motivacija, ali i osobni razvoj jo{ uvijek tra`e svoju publiku i mno-ge edukacijske ku}e za sada su prisiljene inkorporirati takve sadr`aje u sklop svojih specijalisti~kih eduka-cija. Iako takve edukacije nisu jeftine, mnogi Hrvati spremni su sami financirati svoje {kolovanje, a mnoge od njih {alju i tvrtke, za koje je ovakav na~in eduka-cije tro{kovno efikasniji od organiziranja tzv. ‘in-hou-se’ seminara u samoj tvrtki. Potra`nja za edukacijom izazvala je pravu poplavu edukacijskih ku}a koje nude svoje programe na tr`i{tu. Strani i doma}i predava~i, poznati i manje poznati, tra`e svoje mjesto pod hrva-tskim edukacijskim suncem i Hrvatska je zemlja koja

Poseban prilog

www.mirakul.hr ����

Moramo vi{e ulagati u znanje jezikaGranice izme|u dr`ava i naroda bri{u se i nestaju, poslovanje modernih tvrtaka takve granice odavno ne priznaju, a jedini na~in uklju~ivanja u globalnu informa-cijsku bujicu jest komunikacija s inozemstvom. Vije}e Europe je kao jedan od svojih minimalnih programskih ciljeva proglasilo trojezi~nost, {to zna~i da bi svaki gra|anin Europe trebao aktivno vladati, osim svojim materinskim, s najmanje dva strana jezika. Kakvo je stanje kod nas? Engleski jezik, pokazuje istra`ivanje GfK, naj~e{}e je kori{teni strani jezik i oko 4�% gra|ana starijih od 1� godina tvrdi da se barem malo slu`i tim jezikom, ali samo 11% ocjenjuje da odli~no govori i pi{e na engleskom. Na drugom je mjestu njema~ki jezik. Njime dobro komunicirati mo`e pribli`no 10% gra|ana, a donekle se njime slu`i jo{ 1� posto osoba. Iza ta dva dolazi talijanski, za koji �% gra|ana tvrdi da ga odli~no ili dobro govori i pi{e, te njih �% njime se mo`e slu`iti u verbalnoj komunikaciji.

Izvo

r: w

ww

.gfk

.hr

Najve}a je potra`nja za specijalisti~kim znanji-

ma, npr. edukacija za managera ljudskih

resursa, managera u odnosima s javno{}u, prodajne i financijske

vje{tine, raznorazna posredni{tva u prodaji, dodatni te~ajevi stranih

jezika, osnovnih i na-prednih kompjutorskih

vje{tina.

se mo`e pohvaliti da i po pitanju eksternih edukacija slijedi vrhunske zapadnja~ke trendove.

Me|utim, iako je konkurencija iznimno bitna, kako bi se isprofilirala kvaliteta, ali i izbjegao edukacijski monopol, mnogi polaznici ~esto su se susreli s time da za svoj novac nisu dobili ono {to im je potrebno. Ono {to se mo`e ~uti u neformalnim razgovorima, ali i pro~itati na poslovnim forumima, jest da su predava~i nestru~ni, govore preop}enite stvari ili one koje uop}e nisu bitne za hrvatske prilike. Neki predava~i jo{ uvijek imaju ex-catedra sveu~ili{ni pristup znanju, premalo se baziraju}i na individualnom radu s polaznicima putem radionica i vje`banja primjera iz prakse. Nedostatak je

i kvalitetne literature. Neki polaznici verificiranih pro-grama svoje skripte dobivali su par dana prije ispita, a i `alili su se na ispitiva~ki kadar koji nije bio iz njihove bran{e. Kori{teni primjeri iz prakse vrlo ~esto su pre-vedeni iz ~asopisa kao {to su Harvard Business Review ili nekog drugog stranog ~asopisa i te{ko su provedivi u hrvatskom poslovnom realitetu.

Online edukacija postala je sve popularnijom u mno-gim tvrtkama Polaznici se znaju `aliti i na bahatost predava~a, koji ‘smatraju da su popili svo znanje svijeta’. Neki od polaznika seminara na koje ih redovno {alju njihove tvrtke po~eli su do`ivljavati poslovnu edukaciju samo kao dobar na~in upoznavanja svojih kolega iz drugih tvrtaka, {to bi definitivno trebao biti signal za uzbunu u mnogim edukacijskim ku}ama.

Unato~ svim izazovima s kojima se hrvatsko tr`i{te poslovne edukacije suo~ava, bitno je naglasiti poziti-vnu stranu u edukacijskom trendu, a to je da sve vi{e pojedinaca i tvrtaka smatra edukaciju bitnim i nu`nim dijelom svoga poslovnog razvoja. Bitno je isto tako naglasiti napore i kvalitetu mnogih edukacijskih ku}a koje se trude u Hrvatsku donijeti nove trendove te ju tako u~initi spremnom za suo~avanje s globalnim trendovima. Neosporna je ~injenica da je znanje, a ne jeftina radna snaga jedna od bitnih konkurentskih pre-dnosti Hrvatske, i svaki napor u tom smjeru dobra je investicija za budu}nost.

Plan u~enjaPripremite plan u~enja s jasno postavljenim ciljevima i krajnjim datumima za njihovo ostvarivanje. Savjetujte se sa svojim pretpostavljenima i voditeljima edukacije za izradu plana i odabir seminara koji }e vam pomo}i da vlastiti posao obavljate bolje ili ostvarite mogu}nost napredovanja na poslu. U svemu tome mogu vam pomo}i osobe i tvrtke koje se profesionalno bave edukacijom i planiranjem edukacije. Kad pripremite plan u~enja, morate sami sebi postaviti obvezu posti-zanja ciljeva. Nitko drugi vam tu ne mo`e pomo}i, jer vi ste jedini vlasnik svojeg profesionalnog razvoja i ni-tko vas drugi ne mo`e motivirati kao vi sami. Postavite si u~enje kao prioritet svakoga dana ili barem nekoliko puta tjedno!

Raspored u~enjaPripremite raspored u~enja i unesite ga u svoj dnevni kalendar, na isti na~in kako biste to u~inili za u~ioni~ki seminar. Nitko ne voli kasniti ili propustiti dolazak na zakazano predavanje – nemojte propu{tati niti samo-stalno u~enje. Velika prednost e-learninga je {to kroz te~ajeve mo`ete prolaziti vlastitim tempom, a ne tem-pom predava~a ili grupe u u~ionici. Mo`ete prolaziti kroz te~ajeve u manjim ili ve}im segmentima, prema vlastitu odabiru.

��

Kako u~iti kada nemate vremena?

E-learning ili E-u~enje je u~enje koje se odvija putem Interneta, uz pomo} multi-medijalnih lekcija, s bogatim i interaktivnim sadr`ajem koji polaznika vodi kroz gradivo. Sadr`aj je ‘e-u~eniku’ dostupan dulji vremenski period, pa se polaznik mo`e koncentrirati na one dijelove koji mu predstavljaju problem, a one lak{e pro}i bez predugog zadr`avanja. Tako se smanjuje koli~ina vremena koja se tro{i na efektivno u~enje. No, postoje zamke: nema strogog profesora, pa ste ostavlje-ni sami sa svojom voljom. Kako vas ona ne bi iznevjerila, Edukacija.net predla`e da slijedite odre|ene korake.

Poseban prilog

za upis 12. generacije studenata iz poduzetništva, 3. generacijeposlijediplomskog specijalisti~kog studija PoduzetništvoVoditeljica prof.dr.sc. Slavica Singer

Dinami~an nekonvencionalni studij koji nudi:

Po~etak studija:

Uvjeti upisa na studij su:

Pristupnik treba priložiti:

Akademski stupanj:

www.pspefos.hr

- osobni i profesionalni razvoj za poduzetni~ko djelovanje od malih do velikih poduze}a,

od banaka do neprofitnih organizacija

- obrazovanje kroz prakti~ne projekte prilike za kreativno i inovativno ponašanje u

identifikaciji problema i traženju rješenja

- znanje i vještine neophodne za proaktivan odnos prema promjenama

- ja~anje institucionalnog poduzetni~kog kapaciteta i konkurentnosti

ožujak 2008.

- završen sveu ilišni dodiplomski studij ekonomije s prosje nom ocjenom ve}om od 3,5.

Upis se može odobriti i onima koji imaju niži prosjek ocjena uz preporuku dva

sveu ilišna profesora.

- završen drugi sveu ilišni studij, uz polaganje dva razlikovna ispita

- ovjerenu kopiju diplome o završenom studiju

- ovjereni prijepis ocjena dodiplomskog studija

- ovjerena kopija domovnice i rodnog lista

- dvije fotografije (4x6 cm)

- esej o motivaciji za upis (jedna stranica teksta)

Nastava se odvija svaki drugi tjedan: etvrtak i petak poslijepodne, te subota

magistar ekonomije specijalist za poduzetni{tvo

Natje aj je otvoren do 22. velja e 2008. godine

Za sve obavijesti kandidati se mogu obratiti na telefon 031 22 44 67

Sve potrebne informacije o studiju nalaze se na web adresi:

~ ~

~

~

~

~ ~

EKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

SVEU^ILI[TE JOSIPA JURJA STROSSMAYERA U OSIJEKUEKONOMSKI FAKULTET U OSIJEKU

psp

raspisuje natje~aj

neka znanjebude vaša

konkurentskaprednost!

Bitno je naglasiti pozi-tivnu stranu u eduka-

cijskom trendu, a to je da sve vi{e pojedinaca i

tvrtaka smatra eduka-ciju bitnim i nu`nim

dijelom svoga poslov-nog razvoja.

40

Cognitivni informati~ki seminari zahtijevaju desetak, a SkillSoft seminari ne{to manje sati u~enja, no vi mo`ete prolaziti po lekciju dnevno, {to }e vam odu-zeti samo desetak minuta. Prednost e-learninga je i ~injenica da kroz isti dio gradiva mo`ete pro}i i vi{e puta kako biste osvje`ili nau~eno. Nemojte na~initi pogrje{ku i u~iti kada uhvatite vremena. Da biste po-stigli pun u~inak, stvorite si vrijeme za u~enje!

Smetnje prilikom u~enjaU~enje na radnom mjestu ~esto je prekidano telefon-skim pozivima, posjetiteljima i ostalim smetnjama. Izbjegnete te smetnje ili ih bar umanjite:

- Ukoliko imate volje, u~ite kod ku}e, nakon radnog vremena. Nemojte na u~enje gledati kao na dio posla, nego kao ulaganje u sebe.

- Ako je mogu}e, uklju~ite telefonsku sekretaricu ili zamolite kolege da vam ne spajaju pozive za vrijeme koje ste rezervirali za u~enje - kao kad se nalazite na va`nom sastanku.

- Obavijestite kolege da vas ne ometaju za vrijeme u~enja, ve} da vam ostavljaju poruke, a vi }ete im se javiti kad zavr{ite s u~enjem.

- Koristite slu{alice za slu{anje audia koji prati semi-nar. Na taj }ete se na~in odvojiti od okoline i mo}i bolje fokusirati na u~enje.

- Ako je mogu}e, koristite druge prostorije u tvrtki koje su namijenjene u~enju.

- U slu~aju da ne mo`ete izbje}i prekid u~enja zbog va`nog poziva ili posjeta, prilikom zatvaranja semi-nara on }e upamtiti mjesto gdje ste lekciju ostavi-li i kod sljede}eg otvaranja vratit }ete se na isto to mjesto!

Izazovi poslovne edukacije na Zapadu Nedavno je na portalu CNNMoney objavljen ~lanak o vrhunskim MBA programima. Mnogi od njih, kao {to su presti`ni MIT, Wharton ili Yale, suo~avaju se s problemom da su znanja koja oni pru`aju nedovoljna i nebitna modernim managerima. Velike tvrtke koje zapo{ljavaju polaznike takvih programa vrlo se ~esto `ale kako takvim managerima nedostaju vje{tine vo|enja ljudi, timskog rada i sposobnosti inovativnog razmi{ljanja. Isto tako, ne dobivaju vje{tine potrebne u velikim procesima restrukturiranja i nesigurnosti zaposlenja, a to je kako se nositi sa stresom otkaza te ostalim problemima managera u srednjim godinama, npr. sindromom sagorenosti, efektima ‘uskog grla’ u napredovanju i sl.

Manageri koji izlaze iz takvih presti`nih poslovnih {kola su financijski gurui, sposobni za stvaranje i na-micanje prihoda, me|utim, to je odlika koja ih ~ini samo dobrim managerima-operativcima, ali ne i lide-rima-stratezima, karizmati~nim i inovativnim ljudima spremnim za motivaciju tvrtke spram promjena. War-

ren Bennis, jedan od vode}ih stru~njaka modernog poslovnog vo|enja, ve} gotovo dvadeset godina govori o negativnim posljedicama takve edukacije koja stvara uskogrudne specijaliste.

U situacijama velikih otpu{tanja i nemogu}nosti brzog nala`enja posla, takvi manageri kratkoro~no gledaju na produktivnost i efikasnost zaposlenika koji su postali zamjenjivo dobro. Stvaranje povjerenja, motivacije i ostalih vrijednosti korporativne kulture koji osigura-vaju dugoro~ni opstanak na tr`i{tu za njih su nepoz-nanica i vrlo ~esto takve organizacije imaju visok koe-ficijent obrtaja radne snage. Zbog svega ovoga, mnoge poslovne {kole po~ele su uvoditi obvezne predmete iz disciplina kao {to su aktivno slu{anje, retori~ke vje{tine jasnog i uvjerljivog nastupa, vje{tine rada u timu te dodatne eti~ke discipline kao {to su programi mikro-financiranja, kako bi se smanjilo globalno siroma{tvo. Na poslovnoj {koli sveu~ili{ta Yale studenti od prve godine slu{aju predmete dugoro~nog planiranja karije-re, u sklopu kojega u~e i kako se nositi sa stresorima gubitka posla i starenja, zaklju~uje Ratka Jurkovi}.

Rast usluga poslovnog savjetovanjaSukladno s pojavom ve} spomenutog trenda da visoki i srednji management velikih tvrtaka zapravo niti nije ba{ sto posto siguran kakva znanja `eli ponuditi svojim djelatnicima, polako se pojavljuju i sve su tra`enije usluge poslovnog savjetovanja. Ono se posebno tra`i u sektoru strate{kog upravljanja poslovnim sustavima. Vanjski stru~njaci za poslovno savjetovanje donose svje`inu, iskustvo, stru~nost, brzinu i objektivnost u uhodani poslovni sustav. Tvrtke zato naj~e{}e koriste usluge strate{ke analize i izrade dugoro~nih strate{kih planova, zatim implementaciju i pra}enje realizacije poslovnih planova, te uvijek atraktivna preuzimanja i spajanja. Znanja iz tih podru~ja na iznimnoj su cijeni, ali njihovo stjecanje zahtijeva dugi niz godina aktiv-nog ulaganja u obrazovanje, uz stjecanje dragocjenog iskustva.

Civilizacija koja u~iIsto tako za uspje{nu plovidbu konzultantskim voda-ma od iznimne je va`nosti cjelo`ivotno obrazovanje. Sve {to znamo nau~ili smo namjerno (formalno obra-zovanje i odgoj kroz {kolski sustav razli~itih stup-njeva) ili nenamjerno (neformalno putem obitelji, grupe, medija itd.), imitacijom ili slo`enijim oblici-ma u~enja. Pogrje{ka bi bilo zaklju~iti da u~enje pre-staje zavr{etkom {kolovanja i stjecanjem diplome odgovaraju}eg stupnja obrazovanja. Ako u suvreme-nom dru{tvu niste spremni kontinuirano u~iti, osu|eni ste na neznanje, neuspjeh i propast. To je posebno nagla{eno u sljede}im djelatnostima: IT tehnologija, marketing, management, genetika, medicina, obrazo-vna tehnologija i sli~no. Dana{nja se civilizacija zbog toga ~esto naziva „civilizacijom koja u~i“ ili learning

www.mirakul.hr 41

Manjak ‘digitalnih’ u~itelja

Jedan od trenutno najpopularnijih marketin{kih gurua u svijetu, Seth Godin, na svom blogu donosi zanimljiv uvid u trenutnu situaciju na tr`i{tu online u~enja.

Navodi tri neupitne istine:1. Digitalna tehnologija, posebno ra~unala i mobiteli, mogu drasti~no utjecati na

pove}anje produktivnosti2. Sve vi{e korisnika digitalne tehnologije su male tvrtke ili pojedinci�. Ogromna ve}ina korisnika digitalne tehnologije potpuno je nesposobna izvu}i

najvi{e iz investicije svog novca i vremena. („Ej, pa uop}e nisam znao da se to mo`e?!“, „Stvarno ne moram ru~no upisivati broj telefona kad `elim nekoga nazvati?!“, „Mail adresa je besplatna?!“...)

Kako to iskoristiti? Neki to ve} iskori{tavaju. Na Internetu su se pojavili ‘digitalni’ konzultanti koji }e vas saslu{ati, poku{ati doznati {to radite, kako radite, a onda vam pokazati kako da to radite jo{ br`e, bolje i u~inkovitije. Putem web stranice www.copilot.com na va{ }e poziv pristupiti va{em ra~unalu i optimizirati ga za bolji rad. Nije vam dosta? Evo jo{ primjera: u~ite ljude kako da rade backup va`nih dokumenata ili to radite za njih, u~ite ih kako da ~itaju mail ~ak i kad su na putu, poka`ite im kako da koriste mogu}nosti mre`nog rada, poka`ite poduzetnicima kako da koriste blogove kako bi komunicirali sa svojim vjernim klijentima. Radi se o podru~ju s iznimnim potencijalom rasta. Svi alati su vam na raspola-ganju, a onaj kome pove}ate produktivnost, osjetit }e to priljevom vi{estruko ve}eg iznosa od onoga koji je platio za ‘digitalnog’ konzultanta. Pogledajte kako se to radi: www.squidoo.com/digitalcoach

Poseban prilog Poseban prilog

Sukladno s pojavom trenda da visoki i

srednji management velikih tvrtaka zapravo niti nije ba{ sto posto siguran kakva znanja

`eli ponuditi svojim djelatnicima, polako

se pojavljuju i sve su tra`enije usluge poslov-

nog savjetovanja.

civilization, a na{ planet „planetom koji u~i“. Suvre-meno dru{tvo ne zahtijeva samo u~enje znanstvenih ~injenica, informacija i na~ina njihove primjene, ve} i u~enje ~itavog spektra neophodnih socijalnih vje{tina: sposobnosti poput nenasilne komunikacije, timskog rada, tolerancije (sno{ljivosti), nenasilnog rje{avanja konflikata, kontrole stresa, samokontrole, dono{enja ispravnih odluka te efikasnog u~enja i samostalnog stjecanja znanja. Vrlo je jednostavno zaklju~iti da smo osu|eni na neprekidno, cjelo`ivotno u~enje.

Informatika – prilika za posaoHrvatskoj nedostaje kadrova za rad u IT indsutriji, pa je ulaganje u informati~ka znanja pravi put prema pronalasku sigurnog zaposlenja. Hrvatska ima samo jednog informati~ara na tisu}u stanovnika. Usporedbe radi, Slovenija ima tri, a u zemljama EU njih je pet. Svi fakulteti u Hrvatskoj u godini proizvedu oko 700 diplomiranih in`enjera elektrotehnike, ra~unarstva i informatike, dok ih Rumunjska proizvede osam tisu}a, a Ukrajina 30 tisu}a godi{nje. U takvom odnosu sna-ga Hrvatska je prisiljena uvoziti informati~ku radnu snagu.

Ulaganje u kvalitetno informati~ko obrazovanje u zemlji koja pokazuje toliku potrebu za tom vrstom znanja bio bi ulog s velikom vjerojatno{}u visokog prinosa u budu}nosti. ■

42

Poslijediplomski studij Poduzetni{tvo, Ekonomski fakultet u Osijeku

Poslijediplomski studij Poduzetni{tvo pokrenut je 2000. godine na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, a namijenjen je svima koji `ele unijeti pozitivne promjene u svoje okru`enje. Studij je posebno koristan ljudima na upravlja~kim pozicijama i onima koji `ele unaprijediti svoju karijeru, bez obzira na njihovo podru~je obra-zovanja.

U sedam godina djelovanja, upisano je jedanaest generacija, preko �00 stude-nata, iz svih dijelova Hrvatske. Ovaj studij nudi jedinstvene kolegije, usmjere-ne na pove}anje konkurentnosti organizacije, primjerice, Business intelligen-ce, Poduzetni~ke vje{tine, Autenti~no liderstvo, Strategije rasta, Obiteljsko poduzetni{tvo, Fran{iza.

Program se temelji na povezivanju aktualnih znanja o poduzetni{tvu i problema iz stvarnog poslovnog `ivota, profitnog i neprofitnog sektora.

Studij omogu}ava veliku individualizaciju u kreiranju programa koji odgovara `eljama i potrebama svakog studenta.

Program se izvodi uz intenzivnu uklju~enost studenata kroz timske i individualne zadatke iz prakse, kori{tenjem slu~ajeva te goste predava~e iz poslovnog svijeta i inozemstva kroz seriju Maverick seminara, tj. ljudi koji su uspjeli “mimo struje”. Vi{e informacija o studiju i samom programu mo`ete prona}i na www.pspefos.hr.

Poseban prilog

Seminari za poduzetnike i managere u Centru za poduzetni{tvo Osijek Centar za poduzetni{tvo Osijek mjesto je poslovne edukacije poduzetnika i onih koji }e to tek postati te managera.

Centar za poduzetni{tvo Osijek specijaliziran je za poslovnu edukaciju poduzetnika i onih koji }e to tek postati te managera. Osim redovitih seminara, Centar pru`a mogu}nost narud`be seminara prema potreba-ma poduze}a, odjela unutar poduze}a, pojedinih ciljnih skupina te specifi~nog problema u poslovanju. Semina-re uz profesore i predava~e s poslijediplomskog studija Poduzetni{tvo dr`e poduzetnici i manageri iz renomi-ranih malih i srednjih poduze}a koji su stru~njaci na pojedinim podru~jima.

Osmislite svoju poslovnu ideju seminar je namijenjen onima koji razmi{ljaju o ulasku u svijet poduzetni{tva, ali im u dono{enju odluke o tome treba stru~na pomo} i usmjerenje. Seminar pru`a alate i metode kako osmi-sliti poslovnu ideju te kako odabrati „onu pravu“, a velika je podr{ka i onim poduzetnicima koji pro{iruju svoje poslovanje ili razmi{ljaju o ulasku u novu dje-latnost.

Zapo~nite vlastiti posao seminar je namijenjen podu-zetnicima po~etnicima, a daje osnovna znanja, alate i informacije kako pokrenuti poduzetni~ki pothvat te kako razraditi svoju poslovnu ideju. Polaznici tijekom seminara svoju ideju razra|uju kroz poslovni plan te seminar zavr{avaju s gotovim poslovnim planom s kojim u banci mogu zatra`iti kredit. Poha|anje ovog seminara uvjet je svim poduzetnicima koji `ele podi}i povla{teni kredit za poduzetnike po~etnike Hrvatske banke za obnovu i razvitak (HBOR).

Rast i razvoj Va{eg poduze}a seminar je namijenjen vlasnicima i donositeljima klju~nih odluka u rastu}im poduze}ima. Fokusiran na osnovna podru~ja poslo-vanja, ovaj seminar poduzetnicima daje upravo ona znanja i vje{tine neophodne za kontrolirani rast i razvoj njihovih poduze}a. To su marketing, financije, operativno i strate{ko upravljanje, zatim pregovara~ke i komunikacijske vje{tine te vje{tine pronalaska i zadr`avanja kvalitetnih zaposlenika, redom neopho-dne za uspjeh i napredak svakog poduzetnika. Ovaj Program poduzetnicima daje konkretne i u njihovom poslovanju odmah primjenjive alate i znanja, koja im poma`u u rje{avanju problema te boljem razumije-vanju situacije u kojoj se poduze}e nalazi. Vi{e o Pro-gramu: www.razvoj.biz

Kupovina fran{ize – klju~ u ruke seminar je namijenjen onima koji razmi{ljaju o pokretanju poslovnog pothva-ta kupovinom fran{ize. Pru`a informacije o prednosti-ma i nedostatcima kupovine fran{ize te daje brojne primjere i detaljne informacije o hrvatskim i inozem-nim fran{iznim ponudama.

Kako biti poduzetan seminar je namijenjen svima koji se u dinami~nom poslovnom okru`enju `ele pona{ati poduzetni~ki. Razmi{ljati i pona{ati se poduzetni~ki potrebno je bez obzira na struku i radno mjesto, jer poduzetni{tvo je na~in `ivota.

Prodajne vje{tine za prodava~e seminar je kreiran za prodava~e u direktnoj prodaji i prodajne predstavnike. Cilj je seminara osposobiti polaznike za otvaranje ko-munikacije, uspje{no provo|enje alata prodaje, zatim rje{avanje prigovora te {to u~initi kada kupac ka`e ne, odnosno kako ga potaknuti da ka`e da. Seminar tako|er pru`a alate za pra}enje konkurencije.

Prodajne vje{tine za voditelje prodaje seminar je kreiran za voditelje prodaje i voditelje klju~nih ku-paca. Govori o tome {to sve trebamo znati o svojim klju~nim kupcima (kreiranje mape kupaca), o pripremi za poslovne pregovore i vo|enju poslovnih pregovo-ra, zatim obuhva}a pra}enje rada klju~nog kupca, te kako u pregovorima suparnika pobijediti s njegovim oru`jem. Seminar tako|er pru`a alate za pra}enje konkurencije.

Osim redovitih semi-nara, Centar pru`a mogu}nost narud`be seminara prema potrebama poduze}a, odjela unutar poduze}a, pojedinih ciljnih skupina te specifi~nog problema u poslovanju.

www.mirakul.hr 4�

Oglas

Cotrugli Business School upisuje Generaciju 2008

Do sada je Executive MBA program pri Cotrugli Busi-ness School, najbr`e rastu}oj poslovnoj {koli u regiji, pro{lo vi{e od 300 managera. S predavanjima upravo zapo~inje i peta generacija koja broji stotinu polaznika iz Slovenije, Bugarske, Srbije, Hrvatske i BiH. Rije~ je o ambicioznim i proaktivnim pojedincima, budu}im nositeljima pozitivnih promjena u dru{tvu.

Trenutno Cotrugli upisuje {estu generaciju Executive MBA programa, a o njihovu uspje{nom poslovanju razgovarali smo s gospo|om Ivanom Conjar, Enroll-ment Managerom Cotrugli Business School-a.

Bilje`ite veliki godi{nji rast polaznika iz regije. Kako to obja{njavate?Kreirali smo Executive MBA program koji se ideal-no uklapa u pretrpani managerski raspored. Polaz-nicima smo na raspolaganje stavili grupu od 20-ak me|unarodnih predava~a, kakve ne okuplja niti je-dna poslovna {kola u regiji. Stvorili smo kreativno okru`enje gdje taj tim eksperata poma`e na{im polaz-nicima da razvijaju svoje organizacije i odjele. Poslovni je svijet to prepoznao i rezultat nije izostao – u Gene-raciju 2007 upisali smo 100 izvrsnih polaznika.

Kako je koncipiran EMBA program u Cotrugli Business School?Na{ EMBA program baziran je na ~vrstim temeljima: izvrsnom Programu – Predava~ima – Polaznicima. Ideja nam je bila stvoriti program vrhunske kvalitete, u regiju dovesti predava~e s najboljih poslovnih {kola u svijetu i upisati polaznike koji `ele sudjelovati u stvaranju promjena. Mislim da na{i rezultati govore da smo u tome ve} uspjeli. To, naravno, ne zna~i da aktivno ne poku{avamo biti jo{ bolji.

Iz kojih sektora ve}inom dolaze polaznici?Polaznici dolaze iz razli~itih sektora i ~esto su vode}i stru~njaci u podru~jima u kojima rade. Polaznici do-laze iz sektora bankarstva, telekomunikacija, a imamo i zna~ajan broj IT stru~njaka, farmaceuta i in`enjera raznih struka. To su poslovni ljudi koji svoje stru~no znanje `ele nadograditi konkretnim managerskim znanjima i vje{tinama kako bi nakon zavr{enog MBA programa bili osposobljeni voditi organizacije i pobjedni~ke timove.

Kako je organiziran sam program i koliko je vremena potrebno odvojiti?Za Cotrugli Executive MBA program potrebno je izdvojiti jedan produ`eni vikend mjese~no, odnosno prosje~no jedan radni dan mjese~no. Predavanja su organizirana kroz module od petka do nedjelje. Razu-mijemo va`nost zdravog balansa izme|u poslovnog i privatnog `ivota, stoga smo program prilagodili poslo-vnim ljudima na izvr{nim pozicijama koji svaki slobo-dni trenutak `ele provesti u krugu obitelji. Polaznici unaprijed dobiju kalendar modula kako bi ih mogli

Oglas

uskladiti sa svojim poslovnim obvezama. Isto tako, dobiju i materijale kako bi se mogli maksimalno pri-premiti za modul te aktivno pratiti diskusije. Polaznici su podijeljeni u timove koji su strate{ki sastavljeni na na~in da svaka osoba bude stru~njak iz jednog podru~ja, npr. financije, marketing, HR management i sl.

Koliko je balans privatnog i poslovnog `ivota doista va`an?Ljudi ostvaruju svoj maksimum samo balansiranim i emotivno ispunjenim `ivotom. Posebno danas kada posao nerijetko od managera zahtijeva konstantnu mentalnu predanost i iza radnog vremena. Jedna od klju~nih odrednica EMBA programa jest da polaznici konstantno rade na svom osobnom razvoju te da nau~e balansirati privatni i poslovni `ivot i tako postanu uspje{niji i zadovoljniji.

Koji su uvjeti upisa na EMBA program?Uvjet da polaznici pristupe selekcijskom procesu jest da imaju minimalno 3 godina radnog iskustva, diplo-mu fakulteta i aktivno se slu`e engleskim jezikom. Tako, primjerice, prema statistikama iz 2007. godine, prosje~an polaznik EMBA programa u Cotrugli Bu-siness School ima 35 godina, pripada srednjem ili top managementu i ima 12 godina radnog iskustva. Sve vi{e raste i broj `ena u businessu te ih na posljednjoj generaciji brojimo 40%. Prilikom selekcijskog procesa obra}amo veliku po-zornost na projekte koji stoje iza kandidata te ciljeve kojima te`i. Iznimno je va`na razina motivacije kan-didata budu}i da njih vidimo kao pokreta~e pozitivnih promjena u dru{tvu.

^esto spominjete i kvalitetu svojih polaznika. O ~emu se zapravo radi?Klju~ na{eg uspjeha velikim su dijelom na{i polaznici. Naime, polaznici na EMBA-u ovise jedni o drugima. Predavanja se temelje na primjerima iz prakse, timo-vi rade na projektima i tako u~e jedni od drugih, dok ih predava~ usmjerava na najbolja rje{enja. [to je tim kvalitetniji, toliko pojedinac ima vi{e prilika za u~enje i za osobni razvoj. Stoga smo se orijentirali na ljude s puno poslovnog iskustva i s puno dobrih rezultata iza sebe. Polaznici dolaze iz razli~itih sektora i vode}i su u podru~jima u kojima rade. Raditi s takvom grupom profesionalaca neprocjenjivo je iskustvo.

Koliko je kandidatima bitan networking prilikom odluke o upisu na CBA Executive MBA?Networking je definitivno na vrhu liste prioriteta kan-didata prilikom odabiranja prikladne poslovne {kole. Cotrugli ve} sad nudi najbolji networking u Hrvatskoj, koji mnogima omogu}uje da iznos ulo`en u EMBA isplate i prije njegova zavr{etka. Konkretno, polaznici-ma je omogu}eno dru`enje izvan modula u vidu redo-vitih dru`enja s kolegama koji su zavr{ili ili zavr{avaju

CBA Executive MBA, ili onih koji su zavr{ili MBA na bilo kojoj poslovnoj {koli. Poti~emo sudjelovanje na{ih polaznika na raznim konferencijama u Hrvatskoj i u regiji, ~esto organiziramo {portska i razna neformalna dru`enja. Cilj je da svaki na{ polaznik stvori svoju bazu kontakata na koju }e se do`ivotno mo}i oslanjati.

Kolika je vrijednost zavr{enog Executive MBA progra-ma u Hrvatskoj?MBA je danas prihva}en kao vode}i svjetski standard za poslovnu edukaciju. Jasno, kao takav ne daje nikakav ~arobni {tapi}, ali vam svakako daje prednost u odnosu na konkurenciju bez MBA. U Hrvatskoj zna~aj MBA edukacije jo{ nije dovoljno prepoznat, ali svake godine sve vi{e raste. Istra`ivanja tako pokazuju da zavr{eni MBA-ovci imaju i do 40% ve}e pla}e.

Na koji se na~in odvijaju upisi i kome se to~no zainte-resirani mogu obratiti?Preferiramo individualan pristup kandidatima koji ispune tra`ene uvjete. Vrlo smo fleksibilni i uvijek spremni iza}i u susret na{im klijentima. Ovom pri-likom pozivam sve proaktivne pojedince koji `ele unijeti pozitivne promjene u svoju poslovnu sredinu da me kontaktiraju direktno na ivana.conjar�cotrugli.eu. ■

www.mirakul.hr

Oglas

44 4�

Za Cotrugli Execu-tive MBA program

potrebno je izdvojiti jedan produ`eni vikend

mjese~no, odnosno prosje~no jedan radni dan mjese~no. Preda-vanja su organizirana kroz module od petka

do nedjelje.

Ideja nam je bila stvoriti program vrhunske kvalitete, u regiju dovesti predava~e s najboljih poslovnih {kola u svijetu i upisati polaznike koji `ele sudjelovati u stvaranju promjena. Mislim da na{i rezultati govore da smo u tome ve} uspjeli.

Uvjet da polaznici pristupe selekcijskom procesu jest da imaju minimalno 3 godina radnog iskustva, diplo-mu fakulteta i aktivno se slu`e engleskim je-zikom. Tako, primjerice, prema statistikama iz 2007. godine, prosje~an polaznik EMBA progra-ma u Cotrugli Business School ima 35 godina, pripada srednjem ili top managementu i ima 12 godina radnog iskustva.

Ivana Conjar, Enrollment Manager Cotrugli Business School-a

Za{tita objekataPrimjeri svakodnevnog, a nepotrebnog gubitka novca, vremena i materijalnih resursa poslovnog subjekta te stradavanja, pa ~ak i gubitci ljudskih `ivota svjedo~e o potrebi promjene percepcije o ulozi i va`nosti proaktivnog djelovanja poslovnih subjekata na sustavima za{tite i sigurnosti.

Pripremio: Ante Veki}

Stare razglednice Osijeka iSlavonije

Monografija Stare razglednice Slavonije i Baranje, autora Grgura Marka Ivankovića, obuhvaća skoro 400 primjeraka starih razglednica sela, mjesta i gra-dova s područja Slavonije, Baranje i Srijema iz fun-dusa Zbirke Razglednica Muzeja Slavonije u Osijeku, u vremenskom rasponu od kraja 19. do sredine 20. stoljeća. Razglednice su prezentirane abecednim re-dom mjesta na 196 stranica u tvrdom uvezu formata 22,5 x 22,5 cm. Svako mjesto ima kratku kulturno-povijesnu informaciju, te ilustraciju sukladnu veličini mjesta ili broju sačuvanih primjeraka u muzejskoj zbirci. Svaka razglednica je stručno kataloški obra|ena s kulturno-povijesnom informacijom o predstav-ljenom motivu. Monografija obuhvaća mjesta iz

svih slavonskih županija u povijesnom okviru nakon županijskog ustroja sredinom 18. stoljeća, tako da su u njoj obuhvaćena i mjesta koja danas administrativno više ne pripadaju matičnim slavonskim županijama. Osim uvoda i kulturno-povijesnih prikaza mono-grafija je popraćena i kazalom mjesta prema starom i današnjem teritorijalnom ustroju, kazalom nakladnika i drugim potrebnim podacima te sažecima na engles-kom i njemačkom jeziku. Kao nadopuna monografiji izdana su i prigodna pakovanja sa po 6 razglednica odre|enog grada ili sela. Sama monografija čini zanim-ljiv poslovni poklon i vrijednu uspomenu, a razgled-nice iz pakovanja možete upotrijebiti i poslati dragim osobama poštom.

Stare razglednice dizajnirao je i izdao dizajn studio mit iz

Osijeka, a narudžbu možete ostaviti na

telefon 031 214 100, fax 031 214 102 ili

e-mail mit…mit.hr

Oglas

4�

Sustav pametnih ku}aVra}ate se ku}i nakon deset danas skijanja. Iscrpljeni ste od vi{esatne vo`nje, a znate da vas ve} sutra ~ekaju nove poslovne obveze. Sve {to `elite prije posljednjeg bezbri`nog spavanja jedno je okrjepljuju}e kupanje u kadi punoj vode. Uzimate mobitel u ruke i svojoj ku}i {aljete sms. Ku}a prima sms, aktivira sustav grijanja, istovremeno se pali slavina i puni kadu toplom vodom. U trenutku kad ulazite u ku}u sve je ve} spremno za ispunjenje va{e fantazije. Nije rije~ o znanstvenoj fantastici, nego o posljednjem trendu u graditeljstvu – sustavu pametnih ku}a, poznatom i pod nazivom in-telligent home.

Taj se sustav, osim za uga|anje svojim vlasnicima, prvotno pojavio zbog za{tite objekta. On je u stanju reagirati u slu~aju svakog ne`eljenog doga|aja (po`ara, curenja plina, vode, provala u tijeku...), te aktivirati sustave za njihovo eliminiranje i neutraliziranje. Na hrvatskom se tr`i{tu pametne ku}e sve ~e{}e grade u posljednjih godinu dana i najnoviji su trend u za{titi objekata. „Takva ku}a ispunjava svom vlasniku sve `elje koje mu ma{ta mo`e zamisliti, a posebno je ko-risna ako je za{tita objekta njegov primarni interes“, ka`e Bono Marjanovi}, urednik web portala www.bu-dimo-sigurni.hr.

Potreba za za{titom sve ve}aZa{titi objekata nekad se nije pridavala tolika pa`nja kao danas. „Autoritet vlasti nekada je bio puno izra`eniji, kao i mogu}nosti represivnog aparata dr`ave. Takvo stanje odr`avalo je stopu ugro`avanja sigurnosti objekata na niskim granama“, obja{njava Marjanovi}. Tada se u domove nije ugra|ivala goto-vo nikakva za{tita, a javna poduze}a oslanjala su se na kombinaciju fizi~ko-tehni~ke za{tite, uglavnom portir-sku slu`bu.

Promjene kroz koje je pro{la Hrvatska, rat, pa demo-kratizacija te pojava privatnog vlasni{tva, donijele su sa sobom i ne`eljene popratne pojave ‘zapadizacije’ dru{tva. Porastao je broj provala u privatne, ali i po-slovne objekte, pa su njihovi vlasnici brzo uvidjeli po-trebu za kvalitetnim za{titnim sustavima. Prvo su se po~eli primjenjivati alarmi i tako se sigurnosna razina podigla na vi{u razinu. Zatim su se alarmi po~eli kom-binirati s protuprovalnim sustavima i vratima. Nakon toga, trend je postao i videonadzor, a uz videonadzor po~inju se primjenjivati i sustavi ID kartica, za mak-simalnu za{titu i kontrolu prilikom ulaska i izlaska iz zgrada. Pametni sustavi, o kojima smo ve} govorili u uvodnom dijelu, sve su to objedinili i automatizirali pa danas pru`aju najve}i mogu}i sustav tehni~ke za{tite dostupan na tr`i{tu.

Tjelesna za{tita – znak presti`aI dok se u Hrvatskoj ~e{}e odlu~uju ulo`iti u tehni~ku za{titu, u inozemstvu je u~estala praksa da top mana-gement, kao vid za{tite, koristi usluge tjelesne za{tite. „Mislim da je na{im ljudima jo{ uvijek pomalo neu-godno anga`irati tjelesnu za{titu, ali dok sustav ne bude funkcionirao kako bi u praksi trebao, mislim da bi taj tro{ak, barem vodstvima najve}ih tvrtaka, trebao biti jedan od vidova osiguravanja svog poslovanja“, smatra Marjanovi}. Na{i se poslovnjaci uglavnom ograni~avaju anga`manom voza~a, koji su uz svoj posao tada du`ni obavljati i osnovne za{titne radnje. Cijene bodyguard usluge na hrvatskom tr`i{tu kre}u se od 200 kuna po satu pa na vi{e, a za sada ih koriste uglavnom estradne zvijezde za osiguravanje svojih na-stupa i sli~no.

Poduzetnici – s kim se dru`i va{ stroj za fotokopi-ranje?Uz osobnu i sigurnost objekata, sigurnost informacija danas je ne{to {to se u sustavima koji `ele uspjeti na tr`i{tu nikako ne smije zanemariti. Informacije kolaju svim dijelovima sustava poslovnog subjekta i njihovo nekontrolirano i neovla{teno kori{tenje mo`e onoga koji ne vodi brigu o tome kako se i u koje svrhe koriste stajati mnogo vi{e nego {to u prvi mah mo`e pomi-sliti.

Metode kra|e i neovla{tenog kori{tenja osobnih, ali i poslovnih podataka sve su sofisticiranije, no malo bi tko pomislio da se do povjerljivih podataka neke tvrtke mo`e do}i na doista jednostavan na~in – zavirivanjem u fotokopirni ure|aj.

Zbog ubrzavanja i pojednostavljivanja rada ve}ina novih fotokopirnih ure|aja u sebi ima ugra|en tvrdi disk. Na njega se spremaju skenirane slike dokumena-ta, koje se zatim koriste za ubrzavanje procesa fotoko-piranja, pogotovo ako je potrebno izraditi vi{e kopija istog dokumenta, pa i u razli~itim vremenskim inter-valima. No, osobe s kriminalnim nakanama tu dodatnu kvalitetu stroja sigurno ne gledaju na taj na~in. A kad se samo sjetite koji se sve dokumenti danas u poslo-vanju kopiraju, od poreznih prijava, poslovnih dopisa,

[to sve zna pametna ku}a?

Pametna ku}a naziv je za automatizirani sustav dojavljivanja, alarmiranja, aktiviranja i deaktiviranja ure|aja i procedura koje se u jednom doma}instvu mogu doga|ati. Susta-vom upravlja sredi{nja jedinica koja se ugra|uje u procesu izgradnje, kada se postavljaju i sve ostale instalacije koje su s njom povezane. Naravno, su-

stav se mo`e ugra|ivati i naknadno, no to mu bitno pove}ava cijenu. Kako radi? Evo nekoliko mogu}ih scenarija.

SIGURNOST - Vlasnik ku}e odlazi na godi{nji odmor. Dan prije odlaska snima svoje dnevne rituale: paljenje svjetla kod bu|enja, dizanja roleta, aktiviranje tu{a, glazbe, televizora, a u sumrak spu{tanje roleta, ga{enja svjetla... Nakon njegova odlaska ku}a svaki dan ponavlja snimljenu proceduru i potencijalnog provalnika zapravo uvjerava da je netko u ku}i i odvra}a ga od poku{aja provale.

ZA[TITA - Vlasnik odlazi od ku}e, iskra susjedove vatre dolije}e u dvori{te i izaziva po`ar. Ku}a aktivira protupo`arnu za{titu i vlasniku ku}e {alje sms da je po`ar u tijeku. Vlasnik poziva vatrogasce koji, za svaki slu~aj, odlaze provjeriti je li sve u redu.

POMO] - Roditelji su na poslu, malo dijete je samo kod ku}e. Ne zna broj mobite-la roditelja, nego priti{}e tipke na daljinskom upravlja~u, ku}a {alje sms roditeljima da ih dijete treba. Roditelji ga nazivaju na telefon.

UGODNOST @IVLJENJA - Ljetno je poslijepodne, sunce se spu{ta na obzoru, ku}a automatski spu{ta zastore i sprje~ava ulazak jarkog sun~eva svjetla u prostorije.

PREVENCIJA - Vlasnik ku}e odlazi na godi{nji odmor. Na pola puta prema odredi{tu sjeti se da je zaboravio isprazniti bazen. Kako se ne`eljeni stanovnici ne bi udoma}ili u bazenu i od njega stvorili baru, vlasnik {alje sms ku}i da isprazni bazen. Bazen se prazni.

Slika: izvor: www.matel.hr

4� www.mirakul.hr 4�

Poseban prilog

Na hrvatskom se tr`i{tu pametne ku}e sve

~e{}e grade u poslje-dnjih godinu dana i najnoviji su trend u

za{titi objekata.

Prepreke za ‘grabe`ljivce’Bilo kakva za{tita bolja je ni od kakve za{tite. Ako ve} ne mo`ete ulo`iti u pamet-nu ku}u, evo nekoliko na~ina da obeshrabrite potencijalne provalnike, lopove i ostale ‘grabe`ljivce’.

Protuprovalna vrata Vrata su prvi kontakt, a po~esto i sve {to stoji izme|u provalnika i unutra{njosti va{eg stana. Kvalitetna vrata u velikom }e broju slu~ajeva uspje{no sprije~iti neovla{teni ulaz. Izra|uju se od ~eli~nog lima, s horizontalnim i vertikalnim poja~anjima, slu`e i kao termi~ka i zvu~na izolacija, dolaze i u verzijama s po dvije brave, zaklju~avaju se s nekoliko okreta klju~a koji su kodirani i za{ti}eni od umno`avanja, s nekoliko spojnica, te su gotovo neprobojna.

Alarmni sustaviAlarmni sustav koji dojavljuje plja~ku u tijeku u za{titarski centar je koristan, ali ipak ostavlja lopovima vremena za bijeg. Njegova je namjena samo detekcija provale, no ne i njeno sprje~avanje. Zato je va`no ovaj sustav, radi postizanja maksimalne sigurnosti, kombinirati s nekim drugim sustavom.

Sustav za kontrolu pristupa Iako mu je prvenstvena namjena pra}enje vremena koje zaposlenik provede na poslu, dobar sustav za kontrolu pristupa tako|er }e biti prva prepreka za lopove i sve koji `ele neovla{teno u}i u prostorije tvrtke. Osim ID kartica koje se koriste u ovakvim sustavima, naprednije biometrijske verzije kao kontrolu koriste otisak prsta i tako dodatno pospje{uju evidenciju ulazaka i izlazaka.

Poseban prilog

statisti~kih izvje{taja, pa do osobnih iskaznica i tko zna {to sve ne, postane vam jasno ~emu sve mo`e dobiti pristup osoba s neovla{tenim pristupom tim podatci-ma. Kako, na `alost, vrlo malo tvrtaka pridaje du`nu pa`nju sigurnosnim procedurama i sustavima, do tvr-dog diska fotokopirnog ure|aja, nakon njegova otpisa, zapravo uop}e nije problem do}i. „To je samo jedan od primjera kako se ignoriranje sigurnosnih procedura unutar poslovanja lako mo`e zlouporabiti“, isti~e Bono Marjanovi} i dodaje kako je za poduzetnike va`no da sigurnost svojih informacija ne promatraju kao tro{ak nego kao ulaganje.

Vojska, primjerice, ima propisane procedure. One za-branjuju neovla{ten pristup takvim ure|ajima poput fotokopirnog stroja i njihovu slobodnu prodaju nakon razdu`ivanja. Takve procedure nu`ne su danas i u tvrtkama kojima kolaju va`ne informacije. Na `alost, njihovi strojevi, nakon otpisa, zavr{e u prodaji ili na otpadu, s otvorenim pristupom najrazli~itijim podatci-ma od strane svih zainteresiranih, pa i kriminalaca.

Kako za{tititi poslovanje?Informacija je ponekad najdragocjeniji dio poslovanja. Sigurnost informacija zato, bilo da se radi o informa-cijama u digitalnom ili papirnatom obliku, segment je koji uspje{ni poduzetnik ne smije zanemariti. Va`no je za{tititi povjerljivost, dostupnost i integritet infor-macije – {tititi ju od neovla{tenog pristupa, uni{tenja, odnosno neovla{tene promjene.

No, osim kra|e, brisanja ili promjene, postoje realne opasnosti uni{tavanja informacija u poplavi, po`aru ili nekom drugom nepogodom toga tipa. Redovito spremanje sigurnosnih kopija navika je koju bi treba-li stvoriti svi koji barataju bilo kakvim informacijama na ra~unalu. Vjerojatno ne postoji nitko tko jo{ nije osjetio {to zna~i nestanak struje uslijed stvaranja va`nog dokumenta kojeg nismo sa~uvali. Snimiti rad i napraviti backup dvije su osnovne radnje koje se u poslovnom sustavu koji radi s podatcima ne smiju za-nemariti. Backup podataka mo`e se obavljati i poseb-nim programima koji ~uvaju sliku stanja kompletnog ra~unala, a potom je po potrebi pozivaju i ponovno u~itavaju u sustav. No, u slu~aju ve} spomenute vatre, va`no je backup podatke dr`ati na mjestu udaljenom od ra~unala, jer ako vatra zahvati ured, a oni se na-laze u blizini, ne}e biti velike koristi od backupiranja podataka.

Poslovna {pijuna`a nije neuobi~ajena praksa. Ukoliko `elite biti sigurni da va{i dopisi s cijenama, mar`ama, brojevima ra~una, klijentima i ostalim povjerljivim podatcima ne}e dospjeti u krive ruke, po`eljno bi bilo koristiti reza~ papira, a na ra~unalo instalirati sigurno-sne programe, koji }e u slu~aju neovla{tenog pristupa obrisati povjerljive podatke (naravno, pod uvjetom da ste prije toga napravili backup istih). Ukoliko za po-slovanje koristite baze podataka putem Interneta, ula-ganje u sigurnosne protokole imperativ je za va{e po-slovanje. Tu }e vam od velike pomo}i biti tvrtke koje se bave za{titom podataka, koje }e vas uputiti u susta-vna rje{enja za normalno funkcioniranje tvrtke, ali i za za{titu va`nih podataka. USB flash memorija, mobiteli s fotoaparatima, kamerama i dostupnost najrazli~itijeg softwarea danas uvelike olak{avaju posao poslovne {pijuna`e, pa je sigurnosni sustav i njegova primje-na, poglavito u velikim tvrtkama, segment poslovanja koji mo`e itekako odlu~ivati o poslovnom rezultatu i budu}nosti poslovanja.

�0

Videonadzor – o~i u o~i s uljezom

Tehnolo{ki je napredak najbolje vidljiv u segmentu videonadzora. Sustavi za nadzor koji se mogu na}i na hrvatskom tr`i{tu doista su im-presivni i nude visok stupanj za{tite i detekcije svake ne`eljene radnje. I dok analogni sustavi polako padaju u zaborav, mogu}nosti digitalnog videonadzora rastu iz dana u dan. Evo nekih od mogu}nosti:

Detekcija uljeza – kamere automa-tski prate, detektiraju i alarmiraju na unaprijed zabranjene smjerove kretanja. Aktiviraju alarm ukoliko se

osoba ili vozilo kre}u unutar zabranjenog podru~ja (tip ‘na~in kretanja’), te ukoliko osoba ili vozilo prije|e ozna~enu liniju razgrani~enja, gdje se mo`e dozvoliti prela-zak u jednom smjeru, a zabraniti u drugom (tip ‘okida~’).

Detekcija nestalih predmeta – Ova detekcija alarmira ukoliko je predmet uklonjen s lokacije na kojoj se nalazio. Primjenjuje se u pra}enju skupih artikala, prevenciju kra|e ra~unalne i inventarne opreme...

Autonomno pra}enje – Kamere automatski prate metu, dr`e ju u fokusu radi eventualne identifikacije i u potpunosti bez ljudskog upravljanja dr`i konstantan vizualni kontakt s metom. Tu su jo{ i detekcija napu{tenih stvari u gu`vi, detekcija kradljivca u gu`vi, prebrojavanje i mnoge druge korisne funkcije, a valja spome-nuti i mogu}nost u~enja inteligentnog sustava nadzora, koji s vremenom postaje sposoban razlikovati bezopasne od potencijalno opasnih situacija, automatsko pode{avanje kvalitete slike i mogu}nost izvla~enja maksimalnih detalja u slu~aju detekcije, te upravljanje gusto}om zapisa i rezolucijom slike prema unaprijed defi-niranom doga|aju.

Daljinski video nadzor – Slika se {alje u udaljeni centar, a postoji mogu}nost dvo-smjerne glasovne komunikacije. Operater u centru mo`e upozoriti uljeza da je ak-tivirao sustav i da ga se promatra. Takva upozorenja ~esto prepla{e provalnika i on odustaje od svoje namjere. Ukoliko ipak nastavi sa svojim radnjama, operater mo`e uputiti policiju ili interventnu ekipu, koji ne}e na intervenciju izlaziti uza-lud, jer je upad uljeza i vizualno potvr|en. Slika se mo`e slati obi~nom telefon-skom linijom, ISDN linijom, TCP/IP mre`om (LAN, WAN, Internet), pa i mobilnim mre`ama (GSM, GPRS, UMTS).

Slik

a: iz

vor:

ww

w.p

roal

arm

.hr

Redovito spremanje si-gurnosnih kopija navika je koju bi trebali stvoriti

svi koji barataju bilo kakvim informacijama

na ra~unalu.

Poseban prilog

Svijest o va`nosti implementiranja sigurnosnih susta-va, ali i procedura, u poslovanje poduze}a mora do}i sa samog vrha. Poduzetnik mora djelovati proaktivno, a ne ~ekati i vjerovati da }e ne`eljeni doga|aj zadesiti nekog drugoga. Kada se dogodi, onda je ve} kasno, a profit je netragom nestao. Za{tita koja bi sa~uvala po-duzetnika od bilo kakvog rizika, za sad jo{ ne postoji. Ali kombinacijom postoje}ih sustava za{tite mogu}e je podi}i sigurnost na najve}u razinu i tako osigura-ti nesmetano poslovanje, s maksimalno umanjenom mogu}no{}u ikakvog rizika. Evo koraka za sigurnije poslovanje.

1. Djelujte preventivnoAnaliza poslovanja i procjena rizika va`an je prvi ko-rak u otklanjanju mogu}ih prijetnji i posljedica in-cidenata ili {tetnih doga|aja na poslovanje. Da bi se ona provela, bitno je da poduzetnici shvate va`nost takva na~ina razmi{ljanja, jer sve ve}a poslovna pro-duktivnost, pa time i pove}ana slo`enost sigurnosne situacije, pove}ava stalni trend porasta kriminalnih aktivnosti, a informacijski sustavi tvrtaka, s obzirom na sve br`i razvoj informati~ke tehnologije, dostup-nost ra~unalne opreme i alata za probijanje sigurnosne za{tite velikom broju korisnika, sve su ranjiviji. Zato je potrebno korake poduzimati prije nego {to ne`eljeni doga|aj nastupi. Kada se dogodi, ve} je kasno. I zato je jo{ jednom va`no istaknuti da sigurnost informacija ne treba gledati kao tro{ak nego kao ulaganje. Svijest o potencijalnim opasnostima prvi je korak prema njiho-voj eliminaciji.

2. Anga`irajte stru~njakaKao {to se ne libimo koristiti stru~njaka za pravna pitanja, konzultirati knjigovodstvenog stru~njaka, tako nam ne bi trebalo biti neobi~no koristiti uslu-ge stru~njaka za sigurnost. Osim procjene rizika koju takav stru~njak mo`e obaviti, savjetovanje o mogu}nostima i na~inima za{tite bit }e od neprocjenji-ve va`nosti za poslovanje ukoliko do ne`eljenog doga|aja uistinu i do|e. Iskusna i {kolovana osoba bit }e u stanju uspostaviti osnovne sigurnosne procedure unutar tvrtke, utvrditi tko, kada i kojim informacijama treba raspolagati, a tko ne, voditi ra~una o tome da se te procedure po{tuju, uputiti na edukaciju osoblje koje radi s poslovnim informacijama te ispitati sve na~ine za pove}anje sigurnosti poslovanja.

3. Dr`ite se procedura kolanja informacijaNakon {to ste utvrdili koje su to informacije koje je potrebno za{tititi, potrebno je utvrditi procedure njihovih kolanja u poslovnom procesu. Prema na~elu „need to know“, koje ka`e da nije potrebno da svaka osoba u tvrtki zna sve, odre|uju se razine i smjerovi raspolaganja informacijama, kako bi se pove}ala njiho-

�2

va sigurnost i smanjila mogu}nost njihove zlouporabe, uni{tenja ili neovla{tene izmjene.

4. Redovito testirajte sustav^ak i kada ste uspostavili sve predradnje potrebne za sigurno poslovanje, potrebno je ~itav sustav testirati i odr`avati ga u svakom trenutku pripravnim. Oso-ba zadu`ena za funkcioniranje tog sustava, zaposlena u tvrtki za koju sustav odr`ava, ponekad ne mo`e u potpunosti biti objektivna i svjesna mogu}nosti pro-pusta sustava o kojem se brine. Neovisna revizija u takvim slu~ajevima zna biti puno objektivnija, a pro-vjera ve} uhodanog sustava mo`e ukazati na segmente u kojima vrebaju opasnosti. Isto tako, osim revizije, pomo}i mogu i redovite provjere, no i one izvanredne – bilo najavljene ili nenajavljene.

5. Educirajte sve zaposlenikeKako bi {to uspje{nije funkcionirali, sa sustavima i sigurnosnim procedurama trebaju biti upozna-ti i va{i djelatnici. Bitno ih je uputiti u funkcioni-ranje i omogu}iti im da shvate da su i oni dio susta-va, koji }e, ukoliko bude funkcionirao onako kako je zami{ljeno, donijeti boljitak njima samima. Zato je bitno da poslodavac djeluje po principu nagra|ivanja, a ne ka`njavanja. Zaposlenik koji i otkrije bilo kakvu malverzaciju unutar tvrtke, te{ko da }e tako ne{to

Tehnomobil odgovara na sve sigurnosne zahtjeve

Tvrtka Tehnomobil od 1��0. godine projektira, dobavlja, instalira i pu{ta u radi sustave tehni~ke za{tite. Vlastiti in`enjerski razvojno-projektantski te izvo|a~ko-servisni tim projektira i realizira profesionalne sustave tehni~ke za{tite u podru~ju videonadzora, detekcije, dojave i ga{enja po`ara, plino-dojave, protuprovalne za{tite, kontrole i autorizacije pristupa te centralnog nadzora i upravljanja.

Stru~ni tim od �0 djelatnika svojim znanjem i iskustvom jam~i sigurnost {ti}enih objekata. Zastupaju}i velike i priznate svjetske tvrtke poput Siemens Building Technologies, Novar, Primion, Sony Business Europe, Milestone Sy-stems, Bewator, Rapiscan Systems, Dallmeier, Duran Electronica, IFS i mno-ge druge, Tehnomobil d.o.o. uspje{no dr`i korak s trendovima i novitetima na svjetskom tr`i{tu.

Tehnomobil potpisuje realizaciju brojnih slo`enih projekata tehni~ke za{tite u Hrvatskoj. U korisnike usluga tvrtke ubrajaju se najve}e hrvatske tvrtke i najzna~ajnije institucije, me|u kojima su i Dalekovod, HT-Hrvatske teleko-munikacije, HEP – Hrvatska elektroprivreda, PBZ – Privredna banka Zagreb, Ericsson Nikola Tesla, Pliva, Hrvatske autoceste, Autocesta Rijeka – Zagreb, Lav~evi}, Tehnika i mnogi drugi. Vrijednost tvrtke Tehnomobil potvr|uju i financijski rezultati: u 2006. godini tvrtka je realizirala promet ve}i od 69 mi-lijuna kuna.

www.mirakul.hr ��

Analiza poslovanja i procjena rizika va`an je prvi korak u otklanjanju

mogu}ih prijetnji i posljedica incidenata

ili {tetnih doga|aja na poslovanje.

Poseban prilog Poseban prilog

�4

prijaviti nadre|enima jer ga zbog toga mogu zadesi-ti nepotrebni problemi i zato }e vrlo vjerojatno samo okrenuti glavu na drugu stranu i praviti se da ni{ta nije vidio, te se nadati da ne}e imati nikakvih neugod-nosti. S druge strane, kada bi taj isti zaposlenik znao da }e ukoliko otkrije, a zatim i prijavi bilo kakve negativ-nosti, za to biti pohvaljen pa ~ak i nagra|en, te{ko da bi prekr{itelj ostao neotkriven. Tako bi se, uz minimalan tro{ak, sprije~ila mnoga curenja sustava, a zaposlenici bi bili kudikamo motiviraniji za sudjelovanje u procesu o~uvanja sigurnosnog integriteta poslovanja.

Financija{i na udaruPridr`avanjem ovih smjernica, svih ili samo nekih, svaki je poduzetnik u mogu}nosti pove}ati sigurnost vlastita poslovanja. No o svemu ovome, ali i jo{ vi{im stupnjevima za{tite, dodatno bi trebale razmisliti fi-nancijske institucije te svi oni koji u svom poslovanju rade s gotovim novcem. Financijske se institucije za sada dr`e samo zakonski propisanog minimuma sigur-nosti. Praksa pokazuje da to, na `alost, nije dovoljno. Svjedoci smo velikog broja oru`anih prepada i sve ve}oj izlo`enosti `ivotnoj opasnosti onih koji rade s

novcem, poglavito u financijskim institucijama. Taj broj je nakon 2005. godine, dodu{e, ne{to manji, ali nikako nije zanemariv. „Umjesto da gledaju samo kako zadovoljiti zakon i ‘odraditi’ taj dio vezan uz za{titu svog poslovnog prostora, banke bi trebale svaku svoju poslovnicu gledati kao zaseban subjekt i ba{ za njega skrojiti posebnu sigurnosnu politiku. Jer kad se ne{to dogodi, onda je ve} prekasno za reakciju“, napominje Bono Marjanovi}.

Kako financijske institucije mogu djelovati da smanje rizik? Potrebno je tako|er provesti analizu tog ri-zika. No, unaprijed je poznato kako se ‘grabe`ljivci’ poku{avaju domo}i svog plijena. Oni prvo snimaju situaciju. Zatim postepeno uzimaju informacije iz poslovnog subjekta na koji su se okomili. Strpljivo vrebaju}i, tra`e najslabiju kariku u sigurnosnom lancu i kad su sigurni da su ju na{li – kre}u prema njoj. Ve} sama spoznaja o takvu pona{anju mo`e puno zna~iti za onoga tko odlu~uje o sigurnosti financijskih ku}a ili njihovih poslovnica. Evo kako:

1. Izbjegavajte ustaljene radnje[ablonski pristup svakodnevnim radnjama dobar je i ubrzava poslovanje, ali uvelike olak{ava posao krimi-nalcima. Ukoliko ste u mogu}nosti, poku{ajte u dogo-voru sa stru~njacima reorganizirati poslovanje tako da Ono {to ste oduvijek `eljeli znati o tehni~koj za{titi

Uz podr{ku i sugestije zagreba~koga Informativnog centra za preven-ciju MUP-a (ICP-a) tiskana je bro{ura za gra|ane pod nazivom «Vodi~ kroz provjerena rje{enja tehni~ke za{tite». Namjena materijala je pru`iti korisne upute za za{titu od kriminalnih aktivnosti vlasnicima stambenih i poslovnih objekata razli~itih veli~ina i namjena. Sve mjere koje pri-donose pove}anju percepcije rizika kod kriminalaca, a sustav tehni~ke za{tite to zasigurno jest, izravno utje~u na smanjenje ugro`enosti poje-dinog objekta. Statistika ka`e da se ugradnjom sustava za{tite {tete od razbojstava smanjuju i do 4,� puta!

U uvodnim su stranicama napisani savjeti MUP-a RH kako postupati prije, tijekom i nakon razbojstava te adrese i telefoni postoje}ih ICP-a u Hrvatskoj, gdje gra|ani mogu dobiti primjerak «Vodi~a». Za sada su otvoreni Centri u ~etiri hrvatska grada (Zagrebu, Bjelovaru, Vara`dinu i Karlovcu), a planirano je otvaranje jo{ nekoliko njih.

Koncept iDEA Classic® nastao je na gotovo dvadesetogodi{njem isku-stvu u promi{ljanju i izvedbi razli~itih sustava tehni~ke za{tite. Uslugu standardizirane profesionalne ugradnje, obuke korisnika te servisiranja izvode na podru~ju cijele Hrvatske samostalne i od dr`ave licencirane tvrtke, okupljene u partnersku mre`u iDEA Classic®.

U suradnji s Kvarner Vienna Insurance Group osmi{ljena je akcija PAKET+ – poklon za cijelu obitelj - sklapanjem polica osiguranja `ivota i imovine na minimalno razdoblje od deset godina, korisnik protupo`arni i protuprovalni alarmni sustav dobiva na poklon.

«Vodi~» se mo`e preuzeti na adresi www.idea-classic.com, a u tiskanom obliku naru~iti na besplatni telefon 0�00 4iDEA4 (0�00 44 �� 24).

www.mirakul.hr ��

[ablonski pristup svakodnevnim radnja-ma dobar je i ubrzava poslovanje, ali uvelike olak{ava posao krimi-

nalcima.

Poseban prilog Poseban prilog

izbjegnete zamku svakodnevnog ponavljanja jedne te iste procedure. To }e zbuniti, obeshrabriti, pa i ukoliko se ~ak i odlu~e na ikakvu akciju, kriminalcima bitno ote`ati posao.

2. Uklju~ite za{titarske tvrtke u odlu~ivanjeDogovori, razgovori i uglavnom ve}a interakcija sa za{titarskim tvrtkama anga`iranima na sigurnosnim zadatcima dodatno }e vas uputiti u stanje na terenu i tako pomo}i u procesu odlu~ivanja i organiziranja sigurnosnih procedura. Nikako nije dovoljno samo anga`irati tvrtku, postaviti za{titare i od njih o~ekivati da djeluju prema vlastitu naho|enju. Razra|eni plan kao rezultat dogovora bit }e od velike pomo}i njima samima, a ustanovi koja ih je anga`irala trud }e se isplatiti ukoliko do|e do ne`eljenog doga|aja.

3. Osigurajte dodatni prostor za sigurniji transport no-vcaIako se novac prevozi u blindiranim vozilima, a ljudi koji rade s njim posebno su obu~eni, jo{ uvijek postoji opasnost, kako za novac, tako i za te ljude. Zato bi za banke velik sigurnosni korak naprijed bio dodatni pro-stor koji bi slu`io kao premosnica u procesu izno{enja novca iz banke do blindiranog vozila i obratno, {to je zapravo trenutak u kojem kriminalci ~esto i napadaju takve po{iljke. „Prava opasnost nepostojanja takva

prostora mogla se vidjeti prilikom nedavnog poku{aja plja~ke vozila s novcem kod Getroa u Sesvetama, gdje su za{titari odli~no reagirali i tako spasili vlastite `ivo-te, ali i novac“, napominje Marjanovi}.

Sigurno je jedno – sigurni smo onoliko koliko se trudimo biti sigurni. Stalan oprez i otvorene o~i, pridr`avanje ovih savjeta i izbjegavanje ignoriranja opasnosti mogu nam samo pomo}i u poslovanju, te ne-potrebne gubitke uzrokovane ne`eljenim doga|ajima i rizike svesti na minimum. ■

��

Poseban prilog

Sigurno je jedno – sigurni smo onoliko koliko se trudimo biti

sigurni.

Sigurno poslovanje uz Elektromodul Defendo [irok spektar ponude protuprovalnih alarmnih centrala omogu}uje svestranost i fleksibilnost primjene, kako za male i srednje stambene objekte i poslovne prostore, tako i za najzahtjevnije aplikacije.

Tvrtka Elektromodul Defendo osnovana je 2004. godi-ne. Od tada je postavila sustave tehni~ke za{tite na vi{e od 100 objekata, a cilj joj je postati regionalni lider u projektiranju, ugradnji i odr`avanju sustava tehni~ke za{tite. Rje{enja koja nudi dijele se na dvije osnovne skupine, a to su rje{enja prema vrsti objekta i rje{enja prema vrsti sustava. Ovisno o vrsti objekta primjenjuju odre|enu vrstu sustava ili kombinaciju vi{e njih, a kako biste odabrali ono vama najprihvatljivije, donosi-mo kratak pregled najosnovnijih sustava za{tite.

Protuprovalni sustavi[irok spektar pounude protuprovalnih alarmnih cen-trala omogu}uje svestranost i fleksibilnost primjene, kako za male i srednje stambene objekte i poslovne prostore, tako i za najzahtjevnije aplikacije. Centra-lom se upravlja pomo}u jedne ili vi{e tipkovnica koje pru`aju jednostavna obja{njenja s prikazom statusa zona, pregled postavki sustava te pregled prija{njih doga|aja. Pasivni infracrveni i mikrovalni detektori kombinacija su najnovije tehnologije detekcije i ino-vativnog dizajna. Uz veliku pouzdanost takvi detektori nude digitalnu analizu signala za dosljednu detekciju u zoni pokrivanja te pode{avanje osjetljivosti za prilago-dbu detektora u normalnim ili ekstremnim uvjetima rada.

Sustavi videonadzoraNovost na podru~ju sustava videonadzora svakako su mre`no orijentirani sustavi. Veliki razvoj IT industrije i mre`nih komunikacija rezultirao je pojavom mre`nih kamera i stvaranjem cjelovitog digitalnog koncepta, koji zbog svojih fantasti~nih performansa, izvrsne kva-litete slike, velikih brzina snimanja i izvanrednih in-tegracijskih mogu}nosti, postaje standard u podru~ju sustava videonadzora.

Za male videosustave u stambenim ili manjim poslov-nim prostorima idealno su rje{enje mali stand-alone di-gitalni videorekorderi s jednim ili ~etiri videoulaza. Za ve}e i zahtjevnije aplikacije pogodni su digitalni video-rekorderi s devet ili {esnaest videoulaza. Ekonomi~ni su i jednostavni za upotrebu, a na adekvatnim monito-rima, kao klju~nom elementu videosustava, daju sliku velike kvalitete. Audio ulaz omogu}ava istovremeno snimanje i prijenos i video i audio signala.

Sustavi vatrodojaveKlasi~ne vatrodojavne centrale svojim mogu}nostima zadovoljavaju sve zahtjeve projektanata vatrodojave, a ujedno ekonomi~no{}u i dobrim omjerom mogu}nosti za ulo`eno, predstavljaju vrh liste `elja naru~itelja. Analogno adresabilni vatrodojavni sustavi preporu~uju se za ve}e, ali i za manje aplikacije s te`im uvjetima rada. Njihova je prednost pred klasi~nim sustavima u to~kastoj detekciji, mogu}nosti pode{avanja osjetljivo-sti i kompenzaciji one~i{}enja koja omogu}uje prilago-dbu detektora okolini. Analogno adresabilni detektori imaju karakteristike male potro{nje struje. Dvije LED diode trep}u kada je detektor adresiran, a u alarmu svijetle konstantno.

Sustavi kontrole prolazaOsnovna je funkcija kontrole prolaza ograni~eno kre-tanje ljudi. Ograni~enja mogu biti prostorna, ali i vre-menska (npr. korisnik mo`e u}i samo u odre|ene pro-storije u odre|eno vrijeme). Programiranjem sustava mogu se odre|ivati razine pristupa ljudi. Kontrola se vr{i pomo}u ~ita~a kao {to su kartice, magnetski pri-vjesci ili biometrijski ~ita~i. Kompaktno oblikovani, vodotijesni i atraktivna izgleda, pogodni su za ugra-dnju u razli~ite interijere i eksterijere. Elektroni~ke komponente ~ita~a su radi za{tite od vandalizma i {tet-nih utjecaja okoline zalivene epoksidnom smolom. Svi ~ita~i imaju integriranu piezo zujalicu i dvobojni LED za prikaz stanja sustava/~ita~a, a opcijski se mogu do-dati tamper prekida~ i korisni~ki ulazni moduli. ■

Pasivni infracrveni i mikrovalni detektori kombinacija su najnovi-je tehnologije detekcije i inovativnog dizajna.

www.mirakul.hr ��

Oglas

����

Poslovni kalendar

Sajmovi

08.-10.02.2008. Sajam vjen~anjaMjesto: OSJE^KI SAJAM d.o.o., [andora Petefija bb, OsijekInformacije: +385 31 302 433, +385 31 302 800

06.-09.03.2008. Osje~ki proljetni sajam15. Sajam poljoprivrede i prehraneMjesto: OSJE^KI SAJAM d.o.o., [andora Petefija bb, OsijekInformacije: +385 31 302-433, +385 31 302-800

Konferencije

14.02.2008.Konferencija o internet ogla{avanju FuturAdMjesto: Sheraton Hotel u ZagrebuOrganizator: INAMA - Udruga za interaktivni marketing, Dežmanova 7, ZagrebPredavači: Joao Cabral, Danny Meadows KlueInformacije: Mirela Glavaš, 091/1665 777, www.futurad.net ili e-mail: mirela.glavas¥inama.hr

14.03.2008.Budu}e perspektive vinarskog sektora u Hrvatskoj – izme|u politike EU i prekograni~ne suradnjeOrganizator: Regionalna razvojna agencija Slavonije i BaranjeMjesto: OsijekInformacije: tel: +385 31 221 840.

18. i 19.03.2008.4. SEE Telecom ArenaKonferencija o elektroničkim komunikacijamaMjesto: Hotel Westin, ZagrebOrganizator: Infoarena digitalni sadr`aji d.o.o.Informacije: www.infoarena.hr/telecom2008

Seminari

20.02.2008. (10:00-16:00h)Pakiranje i etiketiranje proizvodaMjesto: HUP Osijek, Lj.Gaja 6Organizator: Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) i Program usavr{avanja managera (PUMA).Predava~: Dubravka Ba~un i Mirjana Mate{i}Informacije: +385 31 2510 12 ili e-mail: hup-osijek¥hup.hr

04.03.2008. prodajne vještine Jednodnevni seminar za prodavače u direktnoj prodaji i prodaj-ne predstavnikeOrganizator: Centar za poduzetništvo OsijekMjesto: Centar za poduzetništvo Osijek, Šetalište kardinala Franje Šepera 13/2, OsijekInformacije: besplatni telefon: 0800 345 345 ili e-mail: info¥poduzetnistvo.org

06.03.2008. (9:30-15:30h) Upravljanje prodajom i klju~nim kupcima na B2B tr`i{tuOrganizator: Akademija Poslovne IzvrsnostiInformacije i prijave: +385 1 4500 030, 4500 034, 4500 040, e-mail: akademija¥poslovnaizvrsnost.hr

Dogaðanja

15.02.2008.BIOS BIZ partyZabavni program za upoznavanje i dru`enje poslovnih ljudiMjesto: Old Bridge Pub, Franje Kuha~a 4, OsijekPo~etak: 21hUlaznica: Vizitka