Vol. 3, broj 10, listopad 2002. 9 771333 569007 ISSN 1333-5693
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Vol. 3, broj 10,
listopad 2002.
9 771333 569007
I S S N 1 3 3 3 - 5 6 9 3
U ovom broju:M. Jurin:
Uvodnik . . . . . . . . . . . .2
B. Šantiæ:
Koautori i kaoautori . . .3
J. Stojanovski:
Biblioteke SAD-a . . . .7
I. Melinšèak Zlodi:
Èlanstvi IRB-a u
BioMed Centralu . . . .10
K. Kovaèeviæ:
Pliva . . . . . . . . . . . . .12
Na naslovnici:
Karikatura SanjiceJakopec:
Èlanak u razgrabnji
Duga topla jesen (barem dok pišem ovajtekst nakon zakljuèenja broja 10 našegRuðera) donosi materijale koji æe vas, uvjerensam, zanimati. Na koricama je prigodnomkarikaturom naša Sanjica Jakopec najavilatekst kolege Branka Šantiæa o koautorima ikaoautorima. Svi znademo da objavljeniznanstveni rad dokazuje i osobnu i profesio-nalnu uspješnost, a oni su nužni i za napre-dovanje u zvanju. To naravno ima blagotvorneuèinke i psihološke ali i financijske. Ono što jestalno otvoreno pitanje je uloga pojedinog odkoautora u temeljnoj ideji, izradi pokusa,raspravi rezultata, te konaèno i pisanju rada.Upravo je u tome poanta ovog dinamièkisroèenog èlanka, te srdaèno preporuèam da gaproèitate. Imate li komentara? Napišite ipošaljite! Nadalje, vrijedna voditeljica našeknjižnice, Jadranka Stojanovski, provela je sgrupom od šest hrvatskih bibliotekara desetdana u SAD-u u sklopu International VisitorsProgram-a i napisala zanimljiv ilustrativanprikaz rada tamošnjih knjižnica s naglaskomna naèine upravljanja, rukovoðenja i stupanjrazvoja u bibliotekama, kao i opis modernedigitalne biblioteke. Autorica, kao vrsna po-znavateljica ove problematike, navodi da dje-latnosti i usluge koje pružaju hrvatskeknjižnice, zahvaljujuæi naglašenoj inve-ntivnosti, sadržajno ne zaostaju za onima uSAD-u iako imaju znatno manje financijskihsredstava. Imamo i još jednu zanimljivost izopusa knjižnice, èija djelatnica Iva MelinšèakZlodi predstavlja važnost èlanstva Instituta u
BioMed Central. To je nezavisni izdavaèznanstvene literature èiji model financiranjapredstavlja nov i neuobièajen pothvat u svijetukomercijaliziranog izdavaštva. Naime, sviznanstveni radovi objavljeni u BMC èasopisi-ma dostupni su besplatno i trajno putemWeb-a odmah nakon objavljivanja. Trebanaglasiti da se recenziranje provodi online teda traje 4 do 10 tjedana nakon èega se pri-hvaæeni rad stavlja svima na uvid. Smatramizuzetno korisnim ovaj naèin prezentiranjaradova i dobro je da je naš institut, zahvalju-juæi pomoæi Open Society Institute, ostvarioèlanstvo i omoguæio prezentaciju radova našihznanstvenika. Nadalje, nakon višegodišnjihpriprema i gradnje konaèno je u listopadu ovegodine otvorena nova zgrada Plivinog istraži-vaèkog instituta u Zagrebu. Kao što navodi drKruno Kovaèeviæ, pomoænik dire-ktoraPLIVA Istraživanje i razvoj, Instiut imakljuèno mjesto u razvoju Plive, ali je otvorensvim znanstvenicima iz Hrvatske, posebnoonima iz Instituta "Ruðer Boškoviæ" uostvarenju postojeæih ali i buduæih projekata.Tu je i redovita rubrika o kadrovskim promje-nama. Ugodno èitanje! Bit æe nam drago uko-liko vas naši sadržaji navedu na suradnju.
Glavni urednik
Mislav Jurin
Došli u Institut tijekom listopada 2002. :Dr. sc. Josip Èrnugelj, Daša Filipèiæ dipl. prof.biologije.
Otišli iz Instituta tijekom listopada 2002.: Mr. sc. Mladen Bogovac, mr. sc. GordanaÈogelja-Èajo, Igor Gašpariæ dipl. inž. fizike,Stjepko Krehula dipl. inž. kemije, dr. sc.Suzana Szilner, Marko Veliæ dipl. inž. fizike.
Izbori u zvanja tijekom listopada 2002.,mlaði asistent: Barbara Mikac, Helena Štorekasistent: Sunèana Geèekviši asistent: Željko Jakšiæ, Maja Sikiriæ.znanstveni suradnik: Snježana Antoliæ, TatjanaAntoniæ, Naða Došliæ, Ivanka Jeriæ, BorislavKovaèeviæ, Goran Kragol, Branka Katušin-Ražem, Bono Luèiæ, Janja Makareviæ, BožicaŠorgiæ.znanstveni savjetnik: Dražen Vikiæ-Topiæ
Disertacije izraðene u Institutu i obranjenetijekom listopada 2002.:Darko Kolariæ: Analiza multidiskretnedaljinske detekcije sluèajnog optièkog izvora,voditelj K. Skala, obrana 3. 10. 2002.
Maja Mustapiæ: Distribucija polimorfnih alelagena za prijenosnik5 HT u ljudi,voditelj B. Jernej,obrana 10. 10. 2002.
Magistarski radovi izraðeni u Institutu iobranjeni tijekom listopada 2002.:Senka Saboloviæ: Sistemski pokazateljioksidativnog stresa u bolesnika s kolorekta-lnim karcinomom prije i poslije radikalnekirurške operacije, voditelj P. Martinac, obrana17. 10. 2002.
Sunèana Gecek: Metode Krilovljevog potpro-stora i optimalno predkondicioniranje, voditeljT. Legoviæ, obrana 18. 10. 2002.
Diplomski radovi izraðeni u Institutu iobranjeni tijekom listopada 2002.:Katarina Krpan: Ovisnost odziva termolumi-nescentnih dozimetara o energiji rentgenskogzraèenja, voditeljica S. Miljaniæ, obrana 29. 10.2002.
Iva Mikac: Odredjivanje fotosintetskih pigme-nata u sjevernom Jadranu, voditelj M. Ahel,obrana 09. 10. 2002.
Ivan Paškvan: Genetièka analiza Gam-ovisneradiorezistencije u bakteriji Escherichia coli,voditelj K. Brèiæ-Kostiæ, suvoditeljica E. Salaj-Šmic, obrana 09. 10. 2002.
David Soviæ: Ravnoteža i struktura kompleksau sustavu 5,6-fenantrolin-trikloroctena kiseli-na, voditelj G. Baranoviæ, obrana 28. 10. 2002.
impressum:
Znanstveno glasilo Instituta "Ruðer Boškoviæ"
Bijenièka c. 54, 10 002 Zagrebtel: +385 (0)1 4561 111,
fax: 4560 084e-mail: [email protected]
URL: http://www.irb.hr
Glavni urednik: Mislav JurinTehnièki urednik: Karolj Skala
Uredništvo: Velimir Bardek Dunja Èukman
Koraljka Gall-TrošeljKata Majerski
Iva Melinšèak-ZlodiTvrtko Smital
Jadranka Stojanovski
Digitalna obrada i izvedba:Institut Ruðer Boškoviæ
Grafièki fakultet u Zagrebu
ISSN 1333-5693UDK 061.6:5
Tisak: Kratis d.o.o.Izlazi mjeseèno u nakladi od 600 primjeraka uz financijsku potporu
Instituta
GGllaassiilloo IIRRBB tri3
piše: Branko Šantiæ
GGllaassiilloo IIRRBB
UVODObjavljivanje radova ima iznimno važan i neposredan utjecaj naprofesionalni život svakog znanstvenika. Možda je najvažnijiefekt psihološki, jer objavljeni znanstveni rad dokazuje i oso-bnu i profesionalnu uspješnost. Kao digresiju, napomenimo daponekad ima pretjerivanja, pa neki poistovjeæuju broj radova(i/ili citata) s kvocijentom inteligencije! Drugi, iznimno važanefekt je financijski, jer omoguæuje radno mjesto u znanstvenojinstituciji, pa dakle i plaæu! Takoðer, objavljivanje je odiznimnog znaèaja za napredovanje u zvanju i/ili hijerarhiji, štoima blagotvorne efekte, i financijske i psihološke. Znanstveni èlanci sa samo jednim autorom su danas rijetki.Veæina èlanaka ima više koautora. Ponekad ih je cijelo mno-štvo! O koautorstvu se rijetko govori a još rjeðe piše. Spomenimosamo neka interesantna pitanja. Koliki je znanstveni doprinospojedinog koautora? Da li su neki zaslužniji od drugih? Da li susvi koautori, stvarno radili? Da li je neko ime uvršteno neza-služeno? Da li uvrstiti meðu koautore ljude koji nam ustupe'uzorak', ali u radu na samom na èlanku nisu sudjelovali? Kakovrednovati rad voða (šefova, direktora, mentora)? Prije nastavka, da bi se izbjegli moguæi nesporazumi, trebaistaknuti da svrha ovog napisa nije niti normiranje niti propisi-vanje pravila. Ovo je prvenstveno fenomenološki i osobanpogled na praksu institucija iz Bijenièke ceste, te iskustva iznekoliko europskih instituta i fakulteta.
KRITERIJ I KATEGORIZACIJARazmotrimo dva pitanja. Koji kriteriji odreðuju popis imenakoautora i da li je moguæe razvrstati koautore u nekolikoosnovnih kategorija? Takoðer, opisuju se neki specifièni sluèa-jevi iz prakse, te neke dvojbe i dileme.
RADPrimarni i nužan kriterij za koautorstvo je znanstveni rad. Iakona prvi pogled izgleda jednostavno, praktièna primjena tog kri-terija nije jednostavna.Napomenimo da valorizacija rada predstavlja otvoreni problemu raznim podruèjima ljudske djelatnosti, sasvim nevezanim zaznanost. Pitanja, kako i koliko nagraditi pojedinog radnika,kako voditelje i šefove, kako administraciju, a kako vlasnike,predstavljaju vjeène probleme te izvore sukoba i borbi. Kaoprimjer poloviènog rješenja, podsjetimo da se u privredi pribje-gava tajnosti plaæa, da bi se izbjegli sukobi oko valorizacijerada. Naravno, u znanstvenom radu takvo što nije moguæe.Upravo suprotno, naizgled su svi koautori nagraðenijednakovrijednim koautorstvom.Razmotrimo važna pitanja vezana za osnovni kriterij. Kakouopæe mjeriti znanstveni rad ili doprinos? Koja je minimalnakolièina znanstvenog rada koja nekoga kvalificira za koautora?
VRIJEMEZa mjerenje 'kolièine'znanstvenog rada,najèešæe se procjenjujeuloženo vrijeme. Topoistovjeæivanje radnogvremena s kolièinom'znanstvenog doprinosa'je bazirano na implicitnoj pretpostavci da su svi koautori po-djednako sposobni i inteligentni, iako se po znanju i efikasno-sti mogu znaèajno razlikovati. (Neæe se svi složiti s ovom pre-tpostavkom podjednake pameti!). Vremenski kriterij svakakonije dobar za razlikovanje rutine od genijalnosti. Stoga se pre-tpostavlja ravnopravnost autora, tj. da doprinos nijednog koau-tora nije plod genijalnosti koja zaslužuje Nobelovu nagradu.Ukratko, vremenski kriterij podrazumijeva da je svaki koautorbarem 'neko vrijeme' radio 'na èlanku'. Vremenski kriterij je dosta pouzdan u sluèaju direktnog uvida uneèiji rad, npr. za èlanove iste grupe, te za koautore istog ilinižeg ranga u hijerarhiji. No èesto su moguæe samo procjene,naroèito za koautore iz drugih grupa. Izrazito je problematiènovremenski valorizirati rad voða, jer se njihov doprinos zasnivaprvenstveno na minulom radu i/ili na rukovodeæim zaslugama. Grubo pravilo u praksi glasi: Ako je netko radio nekoliko sati,vjerojatno neæe oèekivati da bude uvršten na èlanak. Ako jenetko 'pomagao' nekoliko dana, neæe 'protestirati' ako budeuvršten u koautore. Ako je pak netko radio više od tjedan dana,svakako æe oèekivati da bude koautor! Ta mjerila vrijede za istirang koautora. S poveæanjem ranga, vremenske se norme
skraæuju, jer se pretpostavlja da iskustvo i znanje dovode doveæe efikasnosti. Takoðer, sa sniženjem ranga norme rastu, pa setako od studenata oèekuje da rade dugotrajnije za honorar kojise zove koautorstvo. Jer na primjer, studenti utroše tjedan danada bi spoznali nešto što iskusni mentor objasni u par minuta.
ÈETIRI VRSTE KOAUTORANastavak diskusije æe biti olakšan ako se koautori razvrstaju uèetiri osnovna tipa.
PISAC (writer) je koautor koji je napisao èlanak. Možda ostali
KOautori i KAOautori
Znanstveni èlanci sa samo jednimautorom danas su rijetki. Veæima èlana-ka ima više, a ponekad i cijelo mnoštvokoautora. Otvoreno je pitanje koliki je ikakav doprinos pojedinog od koautora.
GGllaassiilloo IIRRBBGGllaassiilloo IIRRBB èetiri4
koautori èitaju, diskutiraju i/ili korigiraju èlanak, ali i prvu ikonaènu verziju napiše uvijek pisac. Kada je broj koautoravelik, nerijetko mnogi uopæe ne vide èlanak prije objavljivanja.Iznimno, tek u vrlo opsežnim èlancima, može biti više pisaca, itada u pravilu svaki napiše svoj dio. Pisac je najèešæe onaj koautor koji je imao prvu ideju za èlanak.On organizira i nadzire cijeli proces. Pisac je u pravilu prvi koautor (po redoslijedu), no ima sluèaje-va kada nesebièni mentori stavljaju svog najzaslužnijeg stude-nta na prvo mjesto. Pisac komunicira s urednikom i 'prosuditeljem' (editor &referee). Pisac odreðuje ostale koautore, no nerijetko je pod pritiskom dadopiše još poneko ime.Daljnja bitna karakteristika, koja razlikuje pisca od ostalihkoautora, je sjeæanje. I nakon više godina, veæ pri samom pogle-du na èlanak, pisac zna objasniti o èemu se radi, koji je naj-važniji rezultat, te što je radio pojedini koautor.S pravom, mnogi smatraju da je pisac najvažniji i najzaslužnijikoautor.
RADNIK (worker) Radnik prvenstveno mjeri, skuplja, obraðuje podatke, modelira,raèuna, crta grafove, skuplja literaturu, gradi ili uhodava razneeksperimentalne i teorijske metode. Radnik nije zaèetnik glavne ideje, te rijetko protumaèi i/iliobjasni rezultate rada. Radnici su u pravilu nižeg ranga od pisca. Ako su istog ili višegranga njihovo se djelovanje može bolje opisati kao tip 'davate-lja'. (vidi dolje). Najèešæe su radnici mlaði ljudi, obièno studenti i/ili novaci. U pravilu je radnik uvijek koautor. Loša i rijetka praksa u nekimgrupama je izostavljanje diplomanada, jer im to navodno 'netreba'. Što se tièe sjeæanja, radnici mogu i nakon niza godina smislenoobjasniti barem one dijelove èlanka na kojima su neposrednoradili. Opæenito, za prve dvije vrste koautora, relativno je lako odre-diti kolièinu vremena. I pisci i radnici rade dugotrajno! Pisacuvijek ulaže puno vremena, jer su i voðenje procesa nastankaèlanka, i èitanje relevantne literature, kao i samo pisanje, dugo-trajne aktivnosti. Takoðer, i radnici mogu utrošiti mnogo mjese-ci rada na odreðenom problemu. I pisci i radnici objave relativno mali broj èlanaka, jer je njihovutrošak vremena najveæi. Za preostale dvije kategorije koautora, valorizacija vremena,odnosno 'znanstvenog doprinosa' nije jednostavan problem.
DAVATELJ (provider) Davatelj snabdijeva pisca i radnika raznim materijalnim dobri-ma i/ili intelektualnim uslugama. Suradnja s davateljima jenužna zbog multidisciplinarnosti i uskih specijalizacija. Postoji nekoliko podtipova davatelja.
Davatelj intelektualne usluge je netko tko pomoæu neke vri-jedne opreme, nešto izmjeri i/ili izraèuna. Ili od njega pisac iradnici dobiju eksperimentalne rezultate na tumaèenje i obradu. Davatelj 'materijalnog dobra' npr. daje materijal ili uzorak kojise koristi u eksperimentu. Davatelj 'ideja', nam ponekad 'uz kavu', nadahnuto objasninešto, ili nam lucidno riješi problem koji nas dugo muèi, ili naspak nesvjesno nadahne idejom za novi èlanak. Karakteristika svih davatelja je da ne uèestvuju izravno u raduna osnovnoj ideji èlanka. Stoga rijetko sudjeluju u pisanju èla-nka, osim možda u dijelu koji se tièe njihovog doprinosa. Neri-jetko davatelji vide èlanak tek po objavi. Što se tièe pamæenja, nakon par godina, davatelji znaju nešto o'svom' dijelu èlanka, no u pravilu, o osnovnoj ideji èlanka neznaju gotovo ništa.Zašto su davatelji koautori Teško je odrediti vremenski i znanstveni doprinos davateljazbog nedostatka direktnog uvida u njihov rad. No ne smijemozanemariti minuli rad, a tu vrstu rada je vrlo teško valorizirati.Sigurno je bilo potrebno puno vremena, i znanstvenog i organi-zacijskog, da se neki skupi stroj nabavi i uhoda. Takoðer, akonetko u kratkom vremenu nešto izraèuna, ne znaèi da bi mi touspjeli sami - èak i da nam je dostupan taj isti program. Ili akonam davatelj ideja nešto objasni u desetak minuta, to ne znaèida je do te spoznaje došao uz jutarnju kavu.Kako honorirati minuli rad davatelja? Opæenito pravilo je daako tuði doprinosi èine bitni dio èlanka, neovisno o prividnoutrošenom vremenu, treba honorirati minuli rad davatelja. Praktièna primjena kriterija za koautorstva davatelja Kod dobivenih uzorka/materijala, prevladava financijski kriter-ij. Ako davatelj inaèe prodaje uzorke, u pravilu je dovoljna za-hvala, jer primarni interes davatelja nije koautorstvo, nego stje-canje dodatnog znanja o njegovom uzorku. No ako je uzorakdobiven na nekomercijalnoj osnovi, od znanstvenika, tada sekoautorstvo podrazumijeva. Jedino u sluèaju kad se radi samo o jednokratnoj suradnji, možese bez opasnosti od ljutnje primijeniti i 'strogo znanstveni' kri-terij. Tako npr. ako se 'servisna' usluga davatelja koristi ovako:'..takoðer i SIMS mjerenja potvrðuju da kisik difundira u po-dlogu.' tada je vjerojatno zahvala dostatna nagrada za trud,pogotovo ako se radilo o samo nekoliko mjerenja. Ali 'iz SIMSprofila mjerenja, može se zakljuèiti da je kisik difundirao u po-dlogu, pa stoga slijedi da…' vjerojatno zaslužuje koautorstvojer je SIMS-rezultat bitan(?) element èlanka. U sluèaju kontinuirane suradnje s davateljem, uvijek je najsi-gurnije primijeniti vremenski kriterij. Ako je netko danima mje-rio/raèunao za nas, vjerojatno æe oèekivati koautorstvo. Ako sepak radilo o rutinskom mjerenju/raèunanju tokom jednog prije-podneva, vjerojatno æe se zadovoljiti sa zahvalom, ali æe oèeki-vati honoriranje koautorstvom nakon višestrukih usluga. Alirijetko tko je spreman raditi više od nekoliko dana i zadovoljitise samo sa zahvalom. Stoga nehonoriranje takvog rada koau-torstvom nužno dovodi do prekida suradnje. Inflacija Istini za volju, treba uoèiti da ako davatelji posjeduju traženu'robu', odnosno, kada uhodaju 'mašineriju' za uzorke/usluge, tepoènu suraðivati s raznim 'naruèiocima', tada brojni radovidavatelja mogu poteæi kao na tekuæoj vrpci. Npr. nedavno jedošlo do burnog istraživanja nitridnih poluvodièa. U poèetku jesamo jedna grupa uspijevala dobiti kvalitetne uzorke. Mjerenjena takvom 'best-in-the-world' uzorku je praktièki garantiralodobro citirani CC-rad. Davatelj uzorka je i rezultate i èlanak, upravilu vidio tek kad bi mu je pisac poslao reprint. Moglo bi se
Primarni i nužni kriterij za koautorstvoje znanstveni rad, ali iako naizgled
jednostavno primjena ovog kriterija nijejednostavna. Èetiri su kategorije koau-tora - pisac, radnik, davatelj(i), te voða.
GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBBpet5
brzopleto zakljuèiti da se radi o pukoj sreæi i/ili nezasluženomkoautorstvu. No ne treba zaboraviti veliko znanje i godine ustra-jnosti i upornosti, èak i više od 10 sušnih godina, da se dobijutakvi vrhunski uzorci. Zbog naizgled olakog postizanje koautorstva, ponekad odnospisca i davatelja izgleda kao nesložan brak, jer 'davatelj je samopritisnuo klik na svom utomatiziranom instrumentu', ili 'samo jeubacio podatke, a program je sve sam izraèunao'. S drugestrane, davatelj smatra '…naravno, bez mene uopæe ne bi mogliobjaviti èlanak'. Iako, vjerojatno ima istine u oba pogleda, taj'brak iz raèuna' je nužan da bi èlanak bio objavljen. Najslabije prolaze davatelji ideja. Oblici njihova djelovanja suuglavnom nevezani razgovor, ili diskusija, ili èak i 'kritièkoèitanje manuskripta'. Netko 'uz kavu' može nabaciti 'genijalnu'ideju ili nadahnuti pisca za novi èlanak a da sam toga nije nitisvjestan. Ili, nakon niza dana/tjedana misaone blokade igubljenja vremena, netko pokaže prstom i veli, 'vidiš to tu, to tezeza, to treba biti ovako…'. Tipièna reakcija je pomisao 'aha,kako se toga nisam sjetio' ili 'pa da, naravno, i sam bi se togavrlo brzo prisjetio'. Davatelji ideja nužno posjeduju znanje iiskustvo, jer jedino tako mogu jasno sagledati problem i utrenutku inspiracije izbaciti lucidno rješenje. Ipak, iako davateljideja može uštedjeti i piscu i radnicima gomilu vremena, ilikreirati vrijednu znanstvenu ideju, najèešæe je zahvala jedinihonorar. Osnovni razlog je upravo prividna kratkotrajnost nji-hova 'rada'. Na kraju dodajmo da se odnedavna razvila još jedna vrstadavatelja intelektualnih usluga, a to su raèunalni znalci, odno-sno struènjaci za softver i/ili hardver. Ta djelatnost može konzu-mirati ogromne kolièine vremena. Ipak, ta kreativna, vrijedna ineophodna djelatnost se zbog èeste primisli na igrariju, neri-jetko podcjenjuje od strane 'informatièki nepismenih'znanstvenika. Stoga se ponekad takvi pojedinci, naroèito onimlaði, ne honoriraju koautorstvom, jer 'to, naravno, nijeznanstvena djelatnost, ili 'pisanje softvera je igrarija za klince',ili 'samo treba nauèiti gdje se stišæu gumbi...'
VOÐA (leader) Voða je osoba koja je po hijerarhiji nadreðena ostalim koautori-ma. To su voditelji (grupa, laboratorija, projekata, katedre,..),mentori te razni šefovi i direktori i slièno. Napomenimo da jehijerarhija bitna karakteristika svih ustanova u kojima nastajuznanstveni radovi. Voða, kako je ovdje definirano, u pravilu nesudjeluje neposredno u znanstvenom radu. Zato koautorstvovoða izaziva mnogo pitanja i nedoumica jer je njihov rad teškovrednovati. Osnovni razlog je nemoguænost jednostavne pri-mjene vremenske metode. Po pitanju koautorstva, najjednostavniji je sluèaj kada jenadreðeni ujedno i pisac. Npr. kada mentor napiše rad koji jepod njegovim vodstvom napravio student. No taj sluèaj nespada u kategoriju 'voðe' jer je veæ opisan pod kategorijom'pisac'. Iako je znanstveni i/ili vremenski angažman upitan, rad voða seèesto honorira koautorstvom: Osnova za to je implicitni minuliznanstveni rad i/ili rukovodeæe aktivnosti. Pogledajmo neke podtipove voða. Voða projekta, naroèito u razvijenim zemljama, obavlja gotovoiskljuèivo organizacijski i financijski posao: piše i predlažerazne projekte, izvještaje, vodi kadrovsku politiku i brine onabavci opreme. Papirnati dio rada na projektu je i intenzivan idugotrajan i stresan (rokovi!). Primijetimo da je novac nužan'rubni uvjet' i za plaæe radnika, studenata, ili najamnihznanstvenika (nije pravilo u Hrvatskoj!). Takoðer, pisanje
aplikacija i izvještaja zahtijeva veliko struèno znanje. Dakle, iako nije direktno radio, u pravilu se koautorstvo podrazumijeva,jer je voða projekta ostvario bitne 'rubne uvjete' za nastanakèlanka.U Hrvatskoj je situacija dosta razlièita jer je iznos sredstavakoje je moguæe dobiti vrlo mali, pa veæina sredstava potièe odMZT (tzv. materijalni troškovi). 'Mentor' je voða s kojim se svatko susretne u svom napre-dovanju. Pretpostavlja se da on kroz seriju razgovora/diskusijausmjerava rad podreðenih te budno nadzire i aktivno pomažepodreðenom. Njemaèka rijeè 'Doktorvater' dobro ilustrirapoželjne karakteristike. U pravilu, 'mentor' je koautor, neovisnoo stvarnom udjelu, jer se pretpostavlja da je uložio i znatan mi-nuli rad, te da je efikasnost mentora mnogostruko veæa, kao štoje veæ spomenuto. Nažalost, neki mentori ne obavljaju svoj posao korektno, negosamo figuriraju kao voditelji. Npr. odrede temu a potom sezadovoljavaju vrlo rijetkim ili nikakvim kontaktima s podreðe-nim, prepuštajuæi im 'potpunu slobodu' u lutanju i snalaženju, iliih ostavljaju na brigu nekom iskusnijem èlanu iste grupe. To jeèest sluèaj u velikim grupama nekih eminentnih znanstvenika.Takav mentor nerijetko, niti ne proèita mnoge èlanke na kojimaje koautor. Iako je koautorstvo takvog mentora vrlo upitno, upraksi je nezaobilazno. Ako se vazalni odnos produži i nakon formalnog školovanja,(rad u istoj grupi), èesta je praksa stavljati mentore za koautore,barem još neko vrijeme. To je prouzroèeno mješavinom strahaod moguæe represije (jer napredovanje ovisi o mentoru/šefu) iosjeæajem potrebe za nastavkom plaæanja školarine iz zahva-
lnosti, ili zbog inaèe dobrih i prijateljskih odnosa s mentorom.Ili je uzrok poticanje daljnje suradnje. Ako se pak podreðeni želi osamostaliti, javlja se pitanje u komtrenu treba prestati plaæati 'školarinu' ili tantijeme mentoru.Praksa pokazuje da u nekim sluèajevima takvi 'razvodi' mogubiti frustrirajuæi, naroèito ako je kod voðe prisutna poveæa dozadespotizma, taštine i straha od konkurencije. To može bitidodatno potencirano ako s druge strane kod 'odmetnika' prevla-davaju nezahvalnost, ambicija ili umišljenost. No, kod tolera-ntnih partnera, i kad voða shvati da 'djeca moraju odrasti' pro-blemi nestaju blaže i bezbolnije. Šef, nije ni voða projekata niti mentor. Jedina bitna karakteri-stika za ovu diskusiju, je hijerarhijska nadreðenost ostalimkoautorima. Problem koautorstva 'šefa' izaziva najviše
Pisac je koautor koji je napisao èlanak inajèešæe je onaj koji je imao prvu ideju
za njega. Radnik prvenstveno mjeri,prikuplja i obraðuje rezultate, prikupljaliteraturu, te uhodava razne eksperime-
ntalne i teorijske metode. Davateljsnabdijeva pisca i radnika raznim
materijalnim dobrima ili intelektualnimuslugama. Voða je hijerarhijski
nadreðen ostalim koautorima i, unaèelu, ne sudjeluje direktno u
znanstvenom radu.
GGllaassiilloo IIRRBBGGllaassiilloo IIRRBB šest6
nedoumica. U nekim grupama vlada pomalo feudalni mentalitet, i samo sepo sebi podrazumijeva da šef mora biti koautor svakog èlankakoji nastane na njegovom 'posjedu'. Naime, takav šef smatra damu je glavna zasluga da je uopæe organizirao grupu/laboratorij.Jer da nije bilo njegovog minulog rada, ne bi bilo ni grupe, ni teprevažne 'tematike' na ovim prostorima. On je prvi izveo
'prodor u podruèje' ili je 'prvi uveo metodologiju', te na osnovitoga smatra da ima odreðena autorska prava, pa tantijemenaplaæuje preko koautorstva na èlancima na kojima nijeneposredno radio. Ustvari, nerijetko 'šef' samo naslijediumirovljenog prethodnika. Iako možda ne bi trebalo, u pravilu se šefovske djelatnosti ho-noriraju koautorstvom, uglavnom zbog minulog rada, i zaslugau organizaciji. Ponekad se radi o mješavini pokornosti i dodvo-ravanja s jedne strane, te o dobrohotnom prihvaæanju ponuðenihtantijema, s duge strane. Nadalje, sve voðe (pa i 'šefovi') imajuveliku moæ i utjecaj na napredovanje svojih podreðenih. Toomoguæuje manje moralnima da nerijetko doðu na èlanke kojenikada nisu ni vidjeli ni proèitali. A sve se to dešava po uho-danom 'pravilu': 'šef je zaslužan za…, dakle šef je uvijek naèlanku…, a u ostalom jedno ime više ili manje… '.Istini za volju i za obranu 'šefova', treba honorirati minuli rad,jer puno je lakše raditi u uhodanoj i produktivnoj grupi, negosve zapoèinjati iz poèetka. No nije lako naæi pravu mjeru zahonoriranje organizacijskih i 'povijesnih' zasluga. Neki 'šefovi' svoja prava zasnivaju na drugim aktivnostima.Npr. ne bave se znanošæu nego nekakvim rukovodeæim dužno-stima u instituciji. Ili šef ima dobre veze sa višim šefovima iliima dobre veze sa samim ministarstvom, ili s nekim važnimpolitièarom. Napomenimo da su 'dobre veze' u našem po-dneblju važnije nego u Europi. Opæa karakteristika svih podtipova voða je potražnja za lju-dstvom (radnici, studenti, novaci, pisci). Napomenimo da svi tipovi voða s rastom grupe mogu 'publici-rati' veliki broj radova. Po pitanju memorije, voða u pravilu mora detaljno proèitatièlanak da shvati što je 'potpisao', odnosno da shvati 'što je pje-snik htio reæi'.
EGZOTIÈNI PODTIPOVI I DVIJE NAPOMENE'Kaoautor' je koautor koji je na rad uvršten zbog neznanstvenihrazloga. Pogledajmo neke moguæe tipove. Npr. 'Voðautor' je kaoautor koji sadrži podtipove 'šefautor' i'mentautor'. Njihova su svojstva veæ opisana. ComAutor (ili 'frendautor', 'kurikulumautor'...) je kaoautor kojinije radio ništa, a honorira ga se iz usluge. Razlozi za takvu 'pri-jateljsku transakciju' su razni: ili njemu treba èlanak za napre-dovanje ili izvještaj, ili pisac oèekuje povrat usluge, ili neštotreæe. A jedno ime viška ne šteti puno! Istini za volju, na sreæu,takva je praksa rijetka!
Balastautor ili statist je kaoautor iz tima davatelja, kojeg jeodredio voða davatelja iz samo njemu poznatih razloga. To ner-ijetko može isprovocirati pisca ili voðu na dodavanje balastau-tora iz vlastite grupe, da im se oduži ili da ih kreditira zabuduænost.Uzurpautor: Ponekad na kraju èlanaka, bilo grupnih bilosamostalnih, nailazimo na poduži popis ljudi kojima autor(i)zahvaljuje(ju): za uzorke, za mjerenja, za stimulativnu diskusi-ju, ili za druge usluge. Pitanje je, da li je možda došlo do uzurpi-ranja tuðih rezultata, jer možda je netko od tih ljudi svojimradom zaslužio koautorstvo, ali su mu rezultati uzurpirani. Nar-avno, ako je otimanje drastièno, žrtvi se ne zahvaljuje. Napomena o hijerarhiji Kao što je veæ reèeno, dobro definirana hijerarhija je prisutna usvim ustanovama u kojima nastaju znanstveni radovi, i zato jenekoliko puta spomenuta kao važan faktor. Hijerarhija je defini-rana i akademskim naslovima, i ustrojem radnih mjesta i ra-znim pravilnicima, i plaæama. Praktièna implementacija hijer-arhije može varirati od krutog feudalizma, preko prosvijeæenogapsolutizma do liberalne demokracije ili èak anarhije. To se na-ravno odražava i na koautorstvo. Vjerojatno je hijerarhija iglavni razlog zbog koga se o temi koautorstva ne diskutira. Jer,s napredovanjem u hijerarhiji moguæe nezadovoljstvo opada. Sdruge strane, od pojedinaca na dnu hijerarhije se oèekuju rad ipokornost a ne prigovaranje i diskutiranje. A mnogi zapravonisu zainteresirani, veæ prihvaæaju stanje 'kavo je' i posveæuju sesvom poslu ne mareæi za 'ostalo'. A broj koautora ionako 'nijebitan'. Napomena o 'brojanju' Èesto se postavlja pitanje kako valorizirati 'parcijalno autorstvo'odnosno koautorstvo. Najèešæe, svi u svom 'kurikulumu' brojesvaki èlanak kao 'jedan rad', neovisno o broju koautora. Drugiekstrem bi bio da se kao postignuæe raèunaju samo 'n-ti dijelovi'(n=broj koautora). Važno je uoèiti da prvi ekstrem nagraðuje'kaoautore', a drugi oštro kažnjava one koji su puno radili,prvenstveno pisce i radnike.U zakljuèku, možemo postaviti pitanje, treba li nešto mijenjati?Ne znam! Možda! Ipak, treba ponoviti da namjera ovog napisanije bila ni kritizirati (posebno ne neku osobu!), niti predlagatineke promjene, veæ samo fenomenološki opisati svakodnevnupraksu. Kao glavne rezultate ovog napisa smatram klasifikaciju koauto-ra u èetiri grupe i uvoðenje kriterija 'uloženog vremena' priodreðivanju koautorstva.
Zahvala: Na 'kritièkom èitanju', 'korisnim sugestijama', i kore-kcijama(!), zahvaljujem kolegama: R. Beuc, D. Desnica,Ð. Drobac, D. Gracin, K. Zadro, M. Zadro… (Da li me tokvalificira za 'uzurpautora'?)P.S. U toku pisanja, pojavio se èlanak na sliènu temu (E.Tarnow,Physics World, Sept.(2002)p17). U njemu se spominje kriterij'znaèajan znanstveni doprinos'. Mislim da je zamjenom togpomalo imaginarnog pojma s mjerljivom velièinom 'uloženovrijeme' problem bitno pojednostavljen. Interesantno je uoèitida autor ima znatno 'stroži' kriterij za neke tipove koautora:'...Acquisition of funding, the collection of data, or generalsupervision of the research group, by themselves, do not justifyauthorship.'
Vjerojatno je hijerarhija i glavni razlogzbog kojeg se o temi koautorstva ne
diskutira.
GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBBsedam7
Grupa od šest hrvatskih bibliotekara (Aparac-Jelušiæ T., ErcegD., Petr K., Petrak J., Stojanovski J., Vrana R.) boravila je uproljeæe 2002. godine deset dana u SAD u sklopu InternationalVisitors Program, a na preporuku Amerièkog veleposlanstva uZagrebu i Beèu. Službeni naziv posjete bio je LIBRARY ANDINFORMATION RESOURCE MANAGEMENT ISSUES /UPRAVLJANJE BIBLIOTEÈNIM I INFORMACIJSKIMIZVORIMA, a tijekom boravka posjetili smo brojne biblioteke,fakultete za bibliotekarstvo i informacijske znanosti i ustanove
koje se bave financiranjem biblioteka i biblioteènih projekata.Sponzor programa bio je Office of International Visitors koji jedio United States Department of State, Washington, D.C. Pro-gram koji je brižljivo pripremio Bureau of Educational and Cul-tural affairs - ECA imao je cilj upoznati nas s modernim bi-blioteènim sustavima i tehnologijama. Posebno su nas zanimalinaèini upravljanja i rukovoðenja bibliotekama, kao i modernedigitalne biblioteke i njihov stupanj razvoja u SAD. Naši poslovni sastanci su se kretali u širokom rasponu odLibrary of congress, preko sveuèilišnih biblioteka te informaci-jsko-tehnološki orijetiranih neprofitnih organizacija. Posjetilismo biblioteke The George Washington University, The JohnsHopkins University, The University of Missouri i glavni ka-
mpus The University of Illinois koji se nalazi u Urbana-Cham-paign, Illinois, kao i sveuèilišni ogranak u Chicago, Illinois.Tijekom našeg posjeta imali smo priliku diskutirati o relevant-nim pitanjima vezanim uz stalni razvoj i promjene koje se zbi-vaju. Takoðer smo, putujuæi kroz èetiri države Washington,Maryland, Missouri i Illinois, imali priliku upo-znati amerièkukulturu, gospodarstvo i društvo.
Prva tri dana provelismo u glavnom graduWashington D.C.,sjedištu savezne vlade,diplomatskih pre-dstavništava, kao ideset institucijavisokoškoslog obrazo-vanja, koje ukljuèujuGallaudet, Howard i sveuèilišta Georgetown. Prvi "radni" danukljuèio je predstavljanje amerièkog sustava obrazovanja bi-bliotekara pri Turner School of Library and InformationScience, The Catholic University of America, Washington. Pro-gram odobren od American Library Association (ALA) usp-ješno obrazuje bibliotekare koji se zatim zapošljavaju u bi-bliotekama, arhivima i informacijskim agencijama.Institute of Museum & Library Sciences (http://www.imls.gov/)mala je i nezavisna vladina agencija koja potièe razvoj bi-bliotekarstva i doživotnog uèenja kroz financiranje raznih pro-grama, potièuæi posebice suradnju biblioteka i muzeja. Posebno nas je zadivila monumentalnost i savršena organizaci-ja unutar Library of Congress (http://www.loc.gov), koja osimšto "snabdijeva" Kongres svim potrebnim informacijama, osi-gurava vrlo kvalitetne i brojne servise za graðanstvo. Svojuzadaæu da za buduæe generacije prikupe, organiziraju i pohranesvekoliko znanje Library of Congress temeljito ispunjavaukljuèujuæi u svoje djelatnosti biblioteke iz cijelog svijeta.Detaljno su nam predstavljeni American memory projekt digi-talne biblioteke (http://memory.loc.gov), kao i referalni servis
Question Point (http://www.questionpoint.org/). Posjetu smozavršili obilaskom European Division, gdje su pohranjene istavljene na uporabu i malobrojne publikacije iz Hrvatske. Zakupovinu publikacija iz Hrvatske osigurava se godišnje oko $20.000, a voditelji odjela požalili su se na nedostatnu suradnju
Posebno nas je zadivila monumentalnosti savršena organizacija unutar Library ofCongres, koja osim što daje Kongresu
sve potrebne informacije, osigurava bro-jne kvalitetne usluge graðanstvu.
Council on Library & InformationResources je utjecajna neprofitna
ustanova, organizacijski potpuno neo-visna koja kroz projekte i programe
potièe unapreðenje pristupa informacija-ma.
BIBLIOTEKE SAD - OGLEDATI SE
ILI UGLEDATI U NJIH?
piše: Jadranka Stojanovskii
ii
i
i
iiii
ii i
i i
sa hrvatskim izdavaèima.
Council on Library & Information Resources (CLIR) vrlo jeutjecajna neprofitna ustanova, organizacijski potpuno neovisna,koja kroz projekte i programe takoðer potièe unapreðenje pri-stupa informacijama. O prioritetima odluèuje nezavisni boardprestižnih znanstvenika, pisaca, biznismena, a CLIR financirajurazlièiti sponzori, privatne fundacije, savezne agencije i priva-tni individualni donori. Trenutno su glavna podruèja razvojakoja podupiru zaštita i èuvanje biblioteène graðe na svim medi-jima, informacijski izvori za znanstvenike, digitalne biblioteke,upravljanje bibliotekama, ekonomija informacija, te meðunaro-dne aktivnosti. Sa svega desetak zaposlenika obavljaju zahtje-van posao prikupljanja sredstava, te prepoznavanja kvalitetnihgrupa i pojedinaca sposobnih da odrade složene zadatke.Trenutno financiraju sa $ 250.000 po ustanovi sedam ustanovakoje sudjeluju u projektu elektronièkih èasopisa.Sa konzorcijskim naèinom djelovanja upoznali smo se u TheMelvin Gelman Library, The George Washington University,Washington D.C. Konzorcij ukljuèuje osam sveuèilišta koji svidijele zajednièki katalog sa 3,7 milijuna zapisa, a imaju 110.000korisnika. Posebno su ponosni na sustav meðubiblioteèneposudbe koji korisnicima osigurava traženu jedinicu u roku od24 do 48 sati (skenirana graða u slikovnom formatu pohranjenaje na njihovim mrežnim stranicama i tamo "èeka" korisnikadeset dana, nakon èega se briše) na njihovoj lokaciji. Takoðerrazvijaju projekt elektronièkih disertacija, kao i projektPrometheus koji promovira stavljanje obrazovnih materijala namrežu za svaki kolegij, kao i moguænost udaljenog uèenja.Nakon Washingtona posjetili smo Baltimor, ekonomski i obra-zovni centar države Maryland, osnovan 1729. godine. Poznat jepo vrhunskim ustanovama kao što su Johns Hopkins Universi-ty, Morgan State University, koleði Peabody Conservatory ofMusic i Maryland Institute College of AWilliam H. Welch Medical Library, Johns Hopkins University,Baltimore (http://www.welch.jhu.edu/) vodeæa je biblioteka usvom podruèju i jedna od prvih biblioteka koja je ponudilaonline pretraživanje svojim korisnicima. Kao i druge bibliotekeu posljednje se vrijeme bave pristupom elektronièkim inaèica-ma èasopisa, te usporedbom korištenja tiskanih i digitalnihverzija.
Milton S. Eisenhower Library, Johns Hopkins University, Balti-mor (http://www.library.jhu.edu/), najveæa biblioteka unutarsveuèilišta sa preko 17000 naslova èasopisa koja pokrivapodruèje medicine, zdravstva, meðunarodnih pitanja i glazbe, iDigital Knowledge Center (http://dkc.mse.jhu.edu/) predstavilisu nam vrlo inventivne projekte korištenja robota u posudbi bib-lioteène graðe, te digitalizacije notne graðe (http://levysheetmu-sic.mse.jhu.edu/advancedsearch/) u sklopu koje rade na razvi-janju razumijevanja složene notne semantike. DKC takoðerprovodi istraživanje uspješnosti korištenja digita-lnihknjižniènih izvora informacija kako bi se osigurao najvišikvalitet usluga za korisnike i pokroviteljeNa putu prema University of Missouri prošli smo i kroz St.
Louis, gradu na Mississipi rijeci koji je poznat po monumneta-lnom luku Gateway Arch koji simbolizira "vrata zapada" -
mjesto odakle se kretalo na putovanja u još neistraženi teritorij.Kampus University of Missouri, Columbia, doèekao nas jeposebno gostoljubivo. Samo sveuèilište osnovano je 1839. god.,a u njegovom sklopu djeluje i School of Information Scienceand Learning Technologies. Upoznali smo se sa REFLECTORprogramom (http://www.coe.missouri.edu/~reflect/) koji pre-dstavlja novi koncept tehnološke podrške nastavi i uèenju. Cen-ter for Technology Innovations in Education(http://www.ctie.missouri.edu/) je istraživaèko-razvojni centarposveæen reformi obrazovnih metoda kroz primjenu novihtehnologija, a Educational Technologies at Missouri (http://etat-
mo.missouri.edu/) ima za zadatak unaprijeðenje samog procesastudiranja potièuæi uporabu digitalnih obrazovnih materijala, teudaljenih teèajeva, seminara i konferencija. Posjetili smo i MUEngineering Library (http://mulibraries.missouri.edu/engr/) sa700 tekuæih naslova èasopisa i 700.000 knjiga u otvorenompristupu.
Posjetili smo i Missouri Research and Educative Network(MOREnet) - http://www.more.net/ - koji ima ulogu vrlo sliènunašem CARNetu: umrežavanje i održavanje mreže na Universi-ty of Missouri, i na drugim ustanovama osnovnog i sred-njoškolskog obrazovanja, bibliotekama, vladinim agencijama idr. Backbone povezuje Springfield-Kanzas City-Columbia-Jef-ferson City-St. Louis. Projekt Enhancing Missouri's Instruction-al Networked Teaching Strategies (eMINTS) -http://emints.more.net/ - bavi se implementacijom multimedi-jalnih raèunalnih tehnologija u K-12 školama, a trenutno posto-
GGllaassiilloo IIRRBBGGllaassiilloo IIRRBB osam8
MU Health Science Library je u po-tpunosti prilagoðena sadašnjem trenutkus obiljem elektronièkih èasopisa i knji-
ga, te osigurava korisnicima mrežnipristup.
Putokazi na ulici koji upuæuju na bi-blioteke ukazuju na njihovu integrira-
nost u društvo i svakodnevni život.Upravljaèki su mehanizmi izuzetno
dobri uz visoki stupanj organizacije i utome se možemo na njih ugledati.
GGllaassiilloo IIRRBB GGllaassiilloo IIRRBBdevet9
ji oko 450 eMINT uèionica, od kojih smo dvije i posjetiliuvjerivši se koliko nove tehnologije mogu unaprijediti obra-zovni proces u osnovnim školama.MU Health Sciences Library J. Otto Lottes(http://www.muhealth.org/~library/), jedna od sedam bibliotekaMissouri University, posebice nas je zadivila svojom politikomnabave u potpunosti prilagoðenoj sadašnjem trenutku: 1125elektronièkih èasopisa, preko 100 elektronièkih knjiga i 150
baza podataka osiguravaju korisnicima mrežni pristup veæinirelevantnih informacija. Biblioteka je èlanica projekta NationalNetwork of Libraries of Medicine (NN/LM) koji spaja više od4000 medicinskih znanstvenih biblioteka i informacijskih ce-ntara SAD.
Pred kraj našeg putovanja organizator se pobrinuo da nas uSpringfieldu ugoste amerièke obitelji što je bilo posebno isku-stvo. U Urbana-Champaign upoznali smo se s radom renomi-
rane Graduate School of Library and Information Science(http://www.lis.uiuc.edu/) koja djeluje u sklopu University ofIllinois. Sama škola stara je preko 100 godina, a vodeæa je uSAD po programima dodiplomskog studija.
Kako teæe vrlo složeni proces digitalizacije graðe iskusili smo upraksi kroz Library Digitalization Program and Basics of Digi-tal Imaging Workshop, gdje nam je bio demonstriran rad u lab-oratorijima. Sa velikom digitalnom zbirkom karata upoznali smo se u Illi-nois State Library, Springfield. 185.000 karata digitalizirano jei dostupno korisnicima nahttp://www.cyberdriveillinois.com/library/isl/ref/islmaps.html. Posljednja toèka putovanja po SAD bio je Chicago, tzv."MidWest heart". Tu smo posjetili Richard J. Daley Library(http://www.uic.edu/depts/lib/), University of Illinois at Chica-
go (UIC) i novu zgradu Chicago Public Library - Harold Wash-ington Library Center, Chicago(http://www.chipublib.org/cpl.html ili http://www.chicagopub-liclibrary.org/).
Opæeniti je dojam vrlo visokog znaèaja biblioteka u SAD što seosjeæa na svakom koraku. Iako se amerièke biblioteke zadnjevrijeme žale na smanjivanje fondova, njihov status kao i sre-dstva koja se u njih ulažu su vrlo visoki. Središnja vlada, kao ivlada pojedinih država, snažno se oslanjaju na nacionalne bi-blioteke, a ugled koji imaju na najvišim razinama prenosi se i naone niže. Putokazi na ulici koji upuæuju na biblioteke upuæujuna njihovu integriranost u društvo i svakodnevni život. Samebiblioteke imaju zavidne upravljaèke mehanizme, kao i vrlovisoki stupanj organizacije. Sve su to stvari u kojima se može-mo ugledati na SAD. Govoreæi o samim djelatnostima i usluga-ma koje biblioteke u SAD nude, možemo se usuditi reæi da suhrvatske knjižnice vrlo inventivne. Sa znatno manjim sredstvi-ma i mi u Hrvatskoj pokreæemo i radimo na projektima kojisadržajno ne zaostaju za onima koje smo vidjeli, a ukljuèuju ivisoku razinu novih tehnologija, na što smo bili posebno ponos-ni. U tom smo se segmentu mogli ravnopravno ogledati u njih,svjesni da su i pred amerièkim i hrvatskim bibliotekama prom-jene i izazovi koje više nitko ne može predvidjeti.
GGllaassiilloo IIRRBB deset10
GGllaassiilloo IIRRBB
Što je BioMed Central (BMC)?
BMC je nezavisni izdavaè znanstvene literature, èiji modelfinanciranja predstavlja nov i neuobièajen pothvat u svijetukomercijalnog izdavaštva. Svi znanstveni radovi objavljeni uBMC èasopisima dostupni su besplatno i trajno, bez ikakvihogranièenja putem Web-a (http://www.biomedcentral.com),odmah nakon objavljivanja. Model se temelji na uvjerenju da jeslobodan pristup rezultatima znanstvenog istraživanja bitan zabrz i efikasan razvoj znanosti (dok pristup literaturi koji se za-sniva na pretplati predstavlja prepreku takvom razvoju). Za razliku od ostalih izdavaèa koji troškove objavljivanja (ali ivlastite vrlo visoke profite) pokrivaju putem naplaæivanja kori-snicima, uglavnom putem knjižniènih pretplata (što najèešæerezultira vrlo visokim cijenama, ali i brojnim ogranièenjima pri-likom pristupanja i korištenja èasopisa), BMC pokriva najveæidio svojih troškova putem naknada koje plaæaju autori zaobjavljivanje svojih radova. Tako æe svaki autor platiti naknaduod 500 USD da bi njegov rad, prethodno prihvaæen od ure-dnièkog odbora, bio recenziran i objavljen. (Znanstvenici izustanova koje su èlanovi BioMed Centrala, osloboðeni suplaæanja naknada).
Slika 1. Web stranice izdavaèa BioMed Central (http://www.biomed-central.com).
Èlanstvo Instituta Ruðer Boškoviæ u BMC-u
Poèetkom ove godine Open Society Institute (OSI) pokrenuo jetzv. "Budapest Open Access Initiative". Cilj inicijative je poti-cati slobodan pristup znanstvenoj literaturi, i to putem nekolikokomplementarnih strategija: osnivanjem online arhivaznanstvenih radova, poticanjem znanstvenika da sami pohranju-ju svoje radove u takvim arhivima, te osnivanjem što veæegbroja kvalitetnih elektronièkih èasopisa iz svih podruèjaznanosti, sa slobodnim pristupom èlancima.U sklopu tog programa, OSI je raspisao natjeèaj za dodjeljiva-nje novèane potpore za ostvarivanje èlanstva u BMC-u zaznanstvene institucije u zemljama u kojima djeluje Sorosevazaklada. Zahvaljujuæi potpori OSI-a, i IRB je nedavno ostvarioèlanstvo u BMC-u, na godinu dana. Znanstvenici iz ustanova èlanica automatski su osloboðeniplaæanja naknade za obradu èlanka, nakon što je njihov rukopisprihvaæen za objavljivanje u bilo kojem èasopisu BioMed Cen-trala.Svaka ustanova èlanica predstavljena je na vlastitoj web strani-ci, na kojoj su navedeni svi èlanci koje je bilo koji djelatnikustanove objavio u bilo kojem BMC èasopisu (stranica IRB-a:http://www.biomedcentral.com/inst/29150). Sve dodatne infor-macije znanstvenici iz IRB- mogu dobiti od Ive MelinšèakZlodi ([email protected]).
Slika 2. Èlanstvo Instituta Ruðer Boškoviæ u BioMed Central-u.
piše: Iva Melinšèak Zlodi
Novosti iz Knjižnice:Èlanstvo Instituta Ruðer Boškoviæ u
BioMed Centralu
Što nudi BMC?
BioMed Central objavljuje niz od 57 BMC èasopisa koji pokri-vaju sva glavna podruèja bioloških (18 naslova) i medicinskihznanosti (39 naslova). (Popis svih èasopisa nalazi se na adresi:http://www.biomedcentral.com/browse/journals/). Autori moguposlati svoj rad istovremeno u više srodnih èasopisa. Objavljenièlanci su osim u èasopisu u koji je rad poslan, navedeni i na webstranicama ostalih tematski srodnih èasopisa. Svaki prijavljenirad prolazi struènu recenziju. U medicinskim èasopisima rece-nzenti su poznati, a uz èlanak se objavljuju i tekstovi recenzija,dok su u biološkim èasopisima recenzenti anonimni. Osim BMC èasopisa, BioMed Central objavljuje i odreðeni brojèasopisa s vlastitom urednièkom politikom (npr. ArthritisResearch, Breast Cancer Research, Respiratory Research, Jour-nal of Biology, Genome Biology i dr.).
Zašto objavljivati u BMC èasopisima?
i Slobodan pristup svim radovima!Osim na stranicama BMC-a, svi èlanci su dostupni i preko ele-ktronièkog arhiva PubMed Central, kojeg održava NationalInstitute of Health, a dostupan je na adresi http://www.pubme-dcentral.nih.gov.iAutorska prava se ne prenose na izdavaèa!
Za razliku od prakse koja je uobièajena meðu izdavaèima bio-medicinske literature, prilikom objavljivanja u BMC èasopisi-ma autori ostaju nosioci autorskih prava, što znaèi da smijustavljati svoje radove na vlastite web stranice, pohranjivati ih udrugim elektronièkim arhivima, te dijeliti elektronièke ilitiskane primjerke kolegama bez ikakvog ogranièenja.iUbrzani postupak recenziranja i objavljivanja!
Postupak recenziranja provodi se online, a u prosjeku traje od 4do 10 tjedana.iPoznavanje podataka o èitanosti odn. posjeæenosti!
U veæini sluèajeva autorima su dostupne informacije o tomekoliko je puta njihov rad posjeæen i "download-an". iMoguænost komentiranja radova!
Uz svaki èlanak otvorena je moguænost da èitatelj uputi svojkomentar, kao i moguænost pregledavanja svih upuæenihkomentara.iBMC promovira Vaš rad!
O radovima koje prepozna kao visokokvalitetne, BMC šaljeobavijesti e-poštom odabranoj grupi znanstvenika koji se baveistim podruèjem, te obavještava širu javnost o znaèajnim rezu-ltatima istraživanja.
Slika 3. Primjer èlanka objavljenog u BMC èasopisu.
Gdje su indeksirani BMC èasopisi?
U bazama koje izraðuje ISI prisutni su sljedeæi èasopisi: Arthri-tis Research , Breast Cancer Research , Current Controlled Tri-als in Cardiovascular Medicine , Respiratory Research , BMCCell Biology, BMC Infectious Diseases (osim posljednja dva,svi su indeksirani u Current Contents-u). BMC takoðernajavljuje da æe ISI uskoro indeksirati i: BMC Genetics, BMCMolecular Biology, BMC Public Health i BMC Health ServicesResearch.Svi èasopisi su takoðer citirani u bazama Chemical Abstracts(CAS) i Citebase.U Medline-u su citirani sljedeæi èasopisi: Genome Biology,Arthritis Research, Breast Cancer Research, Current ControlledTrials in Cardiovascular Medicine, Respiratory Research,BMCBiochemistry, BMC Genetics, BMC Gastroenterology, BMCPublic Health, BMC Cell Biology, BMC Infectious Diseases,BMC Microbiology, BMC Cancer.
Svi radovi objavljeni u BMC èasopisima pohranjeni su uPubMed Central-u (http://pubmedcentral.nih.gov/) i indeksiraniu PubMed-u (http://www.ncbi.nih.gov/entrez/query.fcgi).
Zahvaljujuæi potpori Open SocietyInstitute Institut "Ruðer Boškoviæ" uèlanjen
je u BMC pa su naši znanstveniciosloboðeni plaæanja troškova nakon
prihvaæanja radova za objavljivanje u nekomod BMC èasopisa.
U BMC èasopisima treba objavljivati stogajer postoji: slobodan pristupa svim radovi-
ma, autorska prava se ne prenose naizdavaèa, ubrzan je postupak recenziranja i
objavljivanja, poznavanje podataka oèitanosti, moguænost komentiranja radova,
daljnje promoviranje rada.BMC je nezavisni izdavaè znanstvene litera-ture èiji model financiranja predstavlja nov ineuobièajen pothvat u svijetu komercijalnogizdavaštva. Svi znanstveni radovi objavljeniu BMC èasopisima dostupni su besplatno i
trajno onima koji su u to ukljuèeni.
Nakon višegodišnjih priprema i gradnje,9. listopada ove godine sveèano je otvore-na nova zgrada Plivinog Istraživaèkoginstituta u Zagrebu, Prilaz barunaFilipoviæa 25, na uglu sa Zagrebaèkomcestom. Izgradnja ovoga Instituta, u kojije investirano (zgrada i oprema) oko 100mln US $, predstavlja najveæu investicijuu znanost u Hrvatskoj u posljednjih 50godina. Svojom prostornošæu, opremom,funkcionalnošæu, pružat æe idealne uvjeteza rad blizu 500 istraživaèa u podruèjimabiomedicinskih, prirodnih i tehnièkihznanosti.Sveèanost otvaranja zapoèela je u novomauditoriju u kojem se okupilo oko 200uglednika iz državnog, gospodarskog,znanstvenog i kulturnog života Hrvatske,meðu njima i predsjednik RH g. StjepanMesiæ, ministar znanosti i tehnologijeprof. Gvozden Flego, ministar zaEuropske integracije g. Neven Mimica,ministar zdravstva dr. Andro Vlahušiæ,predsjednik HAZU akademik IvoPadovan, prorektor Sveuèilišta u Zagrebuprof. Aleksa Bjeliš, ravnatelj IRB-a prof.Stjepan Marèelja, te drugi uvaženi gosti.Na otvorenju su govorili g. Željko Èoviæ,predsjednik Uprave PLIVE, dr. sc. RadanSpaventi, èlan Uprave zadužen za istraži-vanje i razvoj, te predsjednik RH g.Stjepan Mesiæ, èijim je govorom Institutsimbolièki i otvoren. Gosti su zatim imaliprilike obiæi novu zgradu Instituta i upo-znati se s naèinom rada i opremom poje-dinih laboratorija. Zgrada obuhvaæa dvakrila, meðusobno povezana velikim atri-jem. U jednom je krilu smješteno PLIVA -Istraživanje, koje obuhvaæa laboratorije izpodruèja organske kemije, molekularnebiologije, analitike, biološkog ispitivanjaspojeva, farmakologije i srodnih podruèja,orjentiranih na istraživanje novih biološkiaktivnih spojeva s anti-infektivnim i pro-tuupalnim djelovanjem. U drugom je krilusmješten PLIVA - Razvoj, s laboratorijimaspecijaliziranim za kemijsku sintezu itehnologiju, biotehnologiju, analitiku ifarmaceutsku tehnologiju. Ukupna jeradna površina novog Instituta 25.000kvadratnih metara, od èega 13.000 otpadana laboratorijski prostor, a u zajednièkedijelove treba ukljuèiti dvoranu, restoran,administrativni trakt, pomoæne prostorije ibrojne komunikacijske prostore.Sveèanosti otvorenja Instituta odmah sunastavljene sa dva znaèajna znanstvenadogaðaja. Najprije je, u èetvrtak i petak,održan redoviti sastanak Plivinog Meðu-narodnog znanstvenog savjeta, na kojemugledni svjetski znanstvenici ocjenjuju iusmjeravaju Plivine aktualne istraživaèkeprojekte. Odmah zatim, u subotu 12.listopada, uslijedio je Plivin Znanstveni
forum. Na tom je Forumu su-djelovaloblizu 150 sudionika iz Hrvatske,uglavnom iz znanosti i gospodarstva, atema je bila "Svijet znanosti za društvoznanja". U poticajnoj raspravi sudjelovalisu najprije g. Željko Èoviæ, predsjednikUprave PLIVE d.d., zatim akademik IvoŠlaus, èlan Odbora za znanost i obrazo-vanje Hrvatskog sabora, te prof. AleksaBjeliš, prorektor Sveuèilišta u Zagrebu.Oni su postavili "platformu", razlog sazi-vanja ovog Foruma, ukazujuæi na potrebupojaèanog ulaganja u obrazovanje iznanost, te povezivanje s gospodarstvom,poput PLIVE, stvarajuæi uvjete zapoveæanu konkurentnost Hrvatske uEuropi i svijetu.U drugom dijelu Foruma govorio je prof.Slobodan Vukièeviæ s Medicinskog faku-lteta, predstavljajuæi projekt upotrebemorfogenih proteina na stvaranje koštanemase, koji je veæ doveden do primjene unekoliko zemalja svijeta. Skupu se zatimobratio prof. Miroslav Radman iz Pariza,s nadahnutim govorom o slobodi istraži-vanja, a izrekao je i nekoliko misli o tomešto se oèekuje od buduæeg Instituta zagenetièka istraživanja u Splitu. Treæi jegovornik bio prof. Igor Štagljar izZüricha, mladi znanstvenik u podruèjumolekularne biologije, koji je na svojemprimjeru opisao švicarski sustav osniva-nja i poticanja spin-off kompanija priETH i sveuèilištu. Osim venture kapitala,kojega za prave projekte u Europi imadovoljno, istaknuo je da posebno osno-vani ured pri ETH, odnosno sveuèilištu,pruža znanstvenicima znatnu pomoæ upodruèju zaštite intelektualnog vlasništvai transfera tehnologija. Èetvrti je govornikbio dr. Miroslav Èavlek, pomoænik mini-stra znanosti i tehnologije RH, koji jeprikazao sustav HITRA, kojim se potièutzv. "tehnologijski projekti", za koje je nji-hovim voditeljima veæ dodijeljeno oko 20mln. kuna. Slijedilo je izlaganje prof. Vit-omira Šunjiæa s IRB-a, koji je iznioznanstvenu podlogu i koncept razvoja naznanosti utemeljenog malog poduzeæa"CROCHIT", specijaliziranog za podruèjekiralne tehnologije koje se planira osno-vati uz podršku IRB-a, PLIVE d.d., idrugih zainteresiranih partnera u zemlji iinozemstvu . U ovom dijelu Forumazavršno je govorio dr.sc. Radan Spaventi,predstavljajuæi koncept PLIVE u podruèjuistraživanja i razvoja. Medju specifièno-stima PLIVE istaknuo je fokusiranje namanji broj istraživaèkih podruèja, èime sesprjeèava raspršivanje snaga, privlaèenje ipovratak znanstvene "dijaspore" uPLIVU, te stalno povezivanje PLIVE srelevantnim znanstvenim centrima uHrvatskoj i inozemstvu u podruèjima bio-
medicine, prirodnih i tehnièkih znanosti.Nakon ovih izlaganja razvila se bogatadiskusija, koju su uspješno moderiraliprof. Stipe Oreškoviæ s Medicinskogfakulteta u Zagrebu i g. Dubravko Merliæ,direktor Korporativnih komunikacijaPLIVE. Prvi je govorio dr.sc. Ante Cariæ oiskustvu tvornice Ericsson-Tesla upovezivanju sa Sveuèilištem u podruèjuinformacijske tehnologije. Prof. VladimirDeliæ (PMF) je upozorio znanstvenike dabudu glasniji u obrani genetièkih istraži-vanja, jer im mediji i razlièiti neupuæeniaktivisti pripisuju znaèenje "bauka", neuviðajuæi koristi za zdravlje ljudi,napredak dijagnostike i koristi u drugimpodruèjima.U treæem se dijelu Plivinog Znanstvenogforuma razvila diskusija o Deklaraciji,dokumentu koji u 11 toèaka predlaže kakounaprijediti znanost i obrazovanje uHrvatskoj, te kako je povezati s gospo-darstvom i time doprinijeti konkurentno-sti Hrvatske u Europi i svijetu. U diskusi-ji o poboljšanju teksta sudjelovali su prof.Zlatko Kniewald, akademik DionisSunko, akademik Ivo Šlaus, prof. IgorÆatiæ, prof. Marija Kaštelan-Macan, dr.sc.Mladen Meræep i drugi. Medju ostalim,iskazana je potreba za informiranjemjavnosti o dostignuæima znanosti, oustanovljenju novinarske nagrade zapraæenje znanosti, o integriranom Sveuèil-ištu u kojem æe se njegovati interdiscipli-narni pristup u obrazovanju i znanstven-om radu, te o etici u znanosti. Deklaraci-ja je odmah zatim bila usvojena i objavl-jena. Još su dva dana bila vrlo burna za noviPLIVIN Institut, 14. i 15. listopada, kadasu organizirani Otvoreni dani, te kada jeumalo 1500 zainteresiranih obišlo nje-gove prostore. Bilo je tu susjeda, studena-ta, sveuèilišnih profesora, zainteresiranihgraðana raznih profila, umirovljenika,ðaka. Svi su s oduševljenjem otišli svojimkuæama, ne skrivajuæi ushit s ovim obje-ktom, te ljudima koji su ga stvorili i onimakoji u njemu rade. Što reæi na kraju? Zapoèeo je novi ciklusu razvoju PLIVE u kojem Institut imakljuèno mjesto. Svi znanstvenici izHrvatske, meðu kojima posebno mjestopripada "Ruðerovcima", dobrodošli su uostvarenju postojeæih, kao i buduæihPLIVINIH projekata. Dobrih ideja ima sobje strane, komunikacija meðuznanstvenicima i rukovodstvom postoji,pa ne treba sumn-jati u uspjeh.
piš
e: K
run
o K
ova
èeviæ
PL
IVA
d.d.
- Otv
oren
nov
i Ist
raži
vaèk
i ins
titut
Related Documents
