Milica Mladenovi}, Dragoqub Daki}, Stevan Nemoda, Sr|an Belo{evi}, Rastko Mladenovi}, Aleksandar Eri}, Branislav Repi} Institut za nuklearne nauke „Vin~a”, Beograd, Srbija Ispitivawe sagorevawa istro{enih uqa i masti na poluindustrijskoj aparaturi sa fluidizovanim slojem Originalni nau~ni rad UDC: 662.753-912 BIBLID: 0350-218X, 34 (2008), 2-3, 147–160 Metalur{ka industrija generi{e velike koli~ine istro{enih uqa i masti (iz proizvodnog procesa pogona tople i hladne vaqaonice), ~ije odlagawe predstavqa problem sa stanovi{ta za{tite `ivotne sre- dine. Po{to je toplotna mo} ovih materija mahom ve}a ili na nivou toplotne mo}i konvencionalnih fosilnih goriva, optimalno re{ewe ovog problema sa ta~ke gledi{ta energetske efikasnosti i ekologije je wihovo sagorevawe i razgradwa do ne{kodqivih oblika. Me|utim, zbog neujedna~enog sastava, velikog sadr`aja balasta, a posebno velike gus- tine i viskoznosti, ove materije se te{ko mogu sagorevati u uobi~a- jenim ure|ajima za sagorevawe te~nih goriva, pa postrojewa u kojima bi sagorevale, moraju biti specijalno projektovana za tu svrhu. Kao re{e- we name}e se tehnologija termi~ke dezintegracije u fluidizovanom sloju, koji omogu}ava sagorevawe materija najrazli~itijeg porekla i veoma neujedna~enog sastava, uz smawewe emisije polutanata i veliku termi~ku inertnost postrojewa. U radu su prikazani rezultati analize uzorka ispitivanog goriva is- tro{enih uqa i masti iz pogona hladne vaqaonice, dat je opis aparatu- re i eksperimentalnog postupka na poluindustrijskoj instalaciji sa fluidizovanim slojem, a potom i detaqan prikaz dobijenih rezultata, na osnovu ~ega je predlo`ena tehnolo{ka {ema postrojewa za ekolo{ki prihvatqivo uklawawe istro{enih uqa. Kqu~ne re~i: istro{ena uqa i masti, fluidizovani sloj, te{ko te~no gorivo Uvod U svetu se godi{we proizvede preko 40 tona mazivih uqa, od ~ega se generi{e vi{e od 60% otpadnih/iskori{}enih uqa/masti [1]. S toga su ove materije, danas, jedne od najzastupqenijih otpadnih materija u svetu. Brojne su alternative za re{avawe problema skladi{tewa iskori{}enih maziva kao {to je regeneracija/recikla`a, 147
14
Embed
Ispitivawe sagorevawa istro{enih uqa i masti na ...
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
Milica Mladenovi}, Dragoqub Daki}, Stevan Nemoda,
Sr|an Belo{evi}, Rastko Mladenovi},
Aleksandar Eri}, Branislav Repi}
Institut za nuklearne nauke „Vin~a”, Beograd, Srbija
Ispitivawe sagorevawa istro{enih uqa i mastina poluindustrijskoj aparaturisa fluidizovanim slojem
Metalur{ka industrija generi{e velike koli~ine istro{enih uqa imasti (iz proizvodnog procesa pogona tople i hladne vaqaonice), ~ijeodlagawe predstavqa prob lem sa stanovi{ta za{tite `ivotne sre-dine. Po{to je toplotna mo} ovih materija mahom ve}a ili na nivoutoplotne mo}i konvencionalnih fosilnih goriva, optimalno re{eweovog problema sa ta~ke gledi{ta energetske efikasnosti i ekologije je wihovo sagorevawe i razgradwa do ne{kodqivih oblika. Me|utim, zbogneujedna~enog sastava, velikog sadr`aja balasta, a posebno velike gus-tine i viskoznosti, ove materije se te{ko mogu sagorevati u uobi~a-jenim ure|ajima za sagorevawe te~nih goriva, pa postrojewa u kojima bisagorevale, moraju biti specijalno projektovana za tu svrhu. Kao re{e-we name}e se tehnologija termi~ke dezintegracije u fluidizovanomsloju, koji omogu}ava sagorevawe materija najrazli~itijeg porekla iveoma neujedna~enog sastava, uz smawewe emisije polutanata i velikutermi~ku inertnost postrojewa.U radu su prikazani rezultati analize uzorka ispitivanog goriva is-tro{enih uqa i masti iz pogona hladne vaqaonice, dat je opis aparatu-re i eksperimentalnog postupka na poluindustrijskoj instalaciji safluidizovanim slojem, a potom i detaqan prikaz dobijenih rezultata,na osnovu ~ega je predlo`ena tehnolo{ka {ema postrojewa za ekolo{kiprihvatqivo uklawawe istro{enih uqa.
U svetu se godi{we proizvede preko 40 tona mazivih uqa, od ~ega se generi{e
vi{e od 60% otpadnih/iskori{}enih uqa/masti [1]. S toga su ove materije, danas, jedne
od najzastupqenijih otpadnih materija u svetu. Brojne su al ter na tive za re{avawe
problema skladi{tewa iskori{}enih maziva kao {to je regeneracija/recikla`a,
147
wihovo kori{}ewe kao sirovine za prizvodwu hidrogena (H2) [2], zatim kosago-
revawe sa drugim gorivima i wihovo kori{}ewe u energetske svrhe [3, 4], kao i pri-
marna dezintegracija i uni{tewe sagorevawem u razli~itim ure|ajima za sagorevawe.
Ukoliko je sadr`aj PCB1 i PCT1 u wima mawi od 50 ppm, istro{ena maziva se mogu
regenerisati ili upotrebiti kao gorivo, u suprotnom se moraju uni{titi sagore-
vawem2.
U pogonima hladnih i toplih vaqaonica za podmazivawe se koriste emulzije
razli~itih uqa i masti prete`no ̀ ivotiwskog porekla, neravnomernog sastava, ali
potencijalno znatne toplotne vrednosti. Odlagawe i uklawawe ovih materija
predstavqa prob lem sa stanovi{ta za{tite ̀ ivotne sredine. S obzirom na relativ-
nu fizi~ko-hemijsku sli~nost posmatranih te~nih, ali viskoznih i gustih materija
sa te{kim te~nim gorivima (TTG ‡ mazut, te{ke frakcije nafte, itd.), name}e se kao
re{ewe wihovo sagorevawe. Pri tome je, me|utim, prioritet re{avawe ekolo{kih
problema, a toplotna vrednost ispitivanih te~nih materija omogu}ava dodatnu
potencijalnu prednost kori{}ewem oslobo|ene toplotne energije u proizvodnom
procesu. S druge strane, sagorevawe ovakvih te~nih, ali viskoznih i gustih materija
neujedna~enog sastava nije lako re{iti, uz istovremeno zadovoqewe ekolo{kih
normi. Posledwih decenija pro{log veka do danas izvr{ena su i uspe{no izvedena
brojna istra`ivawa sagorevawa {irokog spektra te~nih goriva u fluidizovanom
sloju (FS). Ova istra`ivawa su ukqu~ivala sagorevawe te{kih frakcija nafte,
poput mazuta [5], asfalta i katrana [6, 7], te{kih uqa [8], emulzija na bazi bitumena
[9], zatim tara [10] i piroliti~kih uqa [11]. U radu [12] dat je pregled sagorevawa u FS
svih mogu}ih otpadnih materija po~ev{i od komunalnog otpada, poqoprivrednog
otpada, kontaminiranog zemqi{ta, opasnih i potecijalno otrovnih materija, kana-
lizacionog muqa, istro{enih uqa i masti, nusproizvoda iskopavawa ugqa, drvno-
-prera|iva~ke industrije i sl. U radu [13] poseban osvrt je dat termi~koj razgradwi
kanalizacionog muqa, koga karakteri{e, sli~no istro{enim mazivima, neujedna~en
sastav, visok sadr`aj balasta, volatila i {tetnih materija.
Imaju}i u vidu sve re~eno, od strane istra`iva~kog tima Laboratorije za
termotehniku i energetiku Instituta za nuklearne nauke „Vin~a” [14], kao opti-
malno re{ewe je predlo`ena tehnologija sagorevawe istro{enih uqa u fluidi-
zovanom sloju, uz smawenu emisiju gasovitih zaga|iva~a i ekolo{ki na~in odlagawa
pepela. Zbog ote`anog dozirawa ovog goriva (istro{enih uqa i masti) i radi ispi-
tivawa pona{awa procesa sa gorivima sa ve}im sadr`ajem vode, ispitivano gorivo
je me{ano sa vodom.
Obavqena su ispitivawa sagorevawa u dugotrajnim stacionarnim re`imima
rada tri uzorka goriva [15]:
‡ uzorak goriva ‡ istro{enog uqa iz hladne vaqaonice, bez dodatka vode,
‡ me{avina dostavqenog goriva sa 40% (masenih) vode, i
‡ me{avina dostavqenog goriva sa 50% (masenih) vode.
148
1 Polychlorinated bi phen yls C H Cl12 10– x x i polychlorinated terphenyls C H Cl18 14– x x (PCBs/PCTs) ‡ spadajuu grupu sinteti~kih organskih jediwewa na bazi hlora, poznatih pod nazivom postojani organskizaga|iva~i (per sis tent or ganic polutants – POPs). Zahvaquju}i svojoj izvanrednoj hemijskojstabilnosti i otpornosti na visokim temperaturama, {iroko su kori{}eni (1930‡1980) u elek-trici i u hidrauli~kim ure|ajima kao komponente maziva
2 Prema: Eu ro pean Di rec tive 75/439/EEC on the dis posal of waste oil
U radu su prikazani rezultati analize uzorka ispitivanog goriva, dat je
opis aparature i eksperimentalnog postupka, a potom i detaqan prikaz eksperimen-
talnih rezultata, na osnovu ~ega je predlo`ena tehnolo{ka {ema postrojewa za
ekolo{ki prihvatqivo uklawawe istro{enih uqa.
Karakterizacija goriva
Rezultati tehni~ke analize goriva ‡ istro{enih uqa i masti iz hladne
{to dovodi do naglog rasta l za kratko vreme. Ponovnim pu{tawem pumpe i dovodom
goriva sagorevawe se nastavqa sa mnogo ni`im l {to odgovara realnoj vrednosti.
U sva tri re`ima ostvarena je niska emisija {tetnih gasova u produktima
sagorevawa sa vrednostima datim u tabl. 4 (u odnosu na referentnu vrednost kiseo-
nika od 3, 7 i 11%).
Sadr`aj CO je u svim slu~ajevima znatno ni`i od standardom dozvoqenih
referentnih vrednosti, a tako|e i za NO, izuzev kada se merene vrednosti svode na
3%O2, i to u re`imu II i III. Sredwe vrednosti koncentracija NO u re`imima I, II i
III odgovaraju sredwim vrednostima vi{ka vazduha l. Ovde treba imati u vidu da je
dozirawe goriva vo|eno kvazikontinualno, tj. pumpa za gorivo je periodi~no radila,
pa je u trenucima wenog startovawa dolazilo do kratkotrajnog nagomilavawa goriva
i uslova podstehiometrijskog sagorevawa, dok u realnim uslovima, kada je dotok
goriva konstantan i l mawe, i koncentracija NO }e biti mawa. Planira se da
postrojewe za sagorevawe istro{enih uqa i masti, radi pove}awa stepena
efikasnosti kotla, ima recirkulaciju dimnih gasova sa vrha lo`i{ta, ~ime bi se, u
svakom slu~aju, sadr`aj NOx snizio.
Ispitivawe sastava inertnog materijala fluidizovanog sloja
Materijal sloja ~ini kvarcni pesak sredweg pre~nika 0,8 mm, nasipne gus-
tine 1585 kg/m3. Visina sloja je 370 mm. Nakon sagorevawa u tri dugotrajna stacio-
narna re`ima dobijen je hemijski sastav pepela i peska dat u tabl. 5.
156
Tablica 4. Sredwi sadr`aj {tetnih gasova u produktima sagorevawaistro{enog uqa u lo`i{tu sa fluidizovanim slojem
Referentnevrednosti
O2 [%]*Re`im
Izmerene vrednosti[mg/m3]
Referentne vrednosti**
[mg/m3]
CO NONO
(svedeno na NO2)CO
NO (svedeno na NO2)
3
I <50 <200 <410
250
450II »0 »300 <615
III »0 <240 <492
7
I <39 <155 <319
1000II »0 »233 <478
III »0 <187 <382
11
I <28 <111 <227
500II »0 »166 <341
III »0 <133 <273
* Referentna vrednost O2 za lo`i{ta sa sagorevawem: (1) ‡ u fluidizovanom sloju 7%,(2) ‡ biomase 11%, i (3) ‡ te~nih i gasovitih goriva 3%
**Pravilnik o grani~nim vrednostima emisije, na~inu i rokovima merewa ievidentirawa podataka, Ministarstvo za{tite `ivotne sredine Republike Srbije
^estice sakupqene na mestima separacije ~vrstih ~estica, po toku dimnihgasova, sadr`e sve mawe SiO2 odnosno peska, a pove}ava se sadr`aj pepela bogatogferioksidima, tako da na kraju procesa izdvajawa ~estica iz dimnih gasova imamofin, ~ist lete}i pepeo bez peska iz fluidizovanog sloja. Zapa`a se mali sadr`ajoksida kalijuma u pepelu, {to je pogodno sa stanovi{ta sinterovawa materijalasloja (K2O sni`ava temperaturu topqewa pepela). Sli~no va`i i za sadr`aj Na2O.
Predlog tehnolo{kog postupka za termi~kudezintegraciju goriva
Gorivo bi se skladi{tilo u rezervoaru, snabdevenom greja~ima za razgre-vawe. Gorivo bi se transportovalo pumpom do mlaznice, kroz koju bi se uz pomo} za-grejanog vazduha uduvavalo u fluidizovani sloj.
Potpala bi se vr{ila gasom (iz gasne stanice ili boce), a za podr{ku vatrimo`e se neposredno iznad sloja uvoditi lako lo`-uqe, koje se do mlaznice kroz kojuse uvodi, transportuje pumpom. Predvi|ena je i mogu}nost uvo|ewa lakog lo`-uqaili gasa u sam sloj.
Pri vrhu lo`i{ta sa fluidizovanim slojem nalazila bi se komora sa gasnim gorionikom i razmewiva~em toplote dimni gas ‡ voda, tzv. sekundarna komora zadogorevawe. Ova komora sa gasnim gorionikom slu`i da se na visokim tem pera-turama sagore eventualno preostale {tetne materije. Konkretno tehnolo{ko re{e-we komore za dogorevawe, odnosno kolike su tem per a ture potrebne (900‡1200 °C) zadogorevawe-spaqivawe materija nesagorelih u sloju i iznad wega, kao i potrebanvremenski in ter val zadr`avawa gasa u zavisi od karakterizacije goriva prema ev-ropskim standardima3.
Zagrejana voda iz razmewiva~a mo`e da se koristi u nekom tehnolo{kom
procesu ili kao dopuna u postoje}em sistemu potro{a~a tople vode (koja se koristi
za grejawe i druge svrhe).
M. Mladenovi} i dr.: Ispitivawe sagorevawa istro{enih uqa i masti na ...TERMOTEHNIKA broj 2-3 ‡ godina XXXIV, 147–160 (2008)
157
Tablica 5. Sastav inertnog materijala fluidizovanog slojaposle dugotrajnog sagorevawa u sloju
3 Uredbom evropskog parlamenta i Saveta 1774/2002 izvr{ena je kategorizacija `ivotiwskihotpadnih materija. Direktiva 2000/76/EC pokriva insineracijska i koinsineracijska postrojewa
Dimni gasovi bi se transportovali do otpra{iva~a tj. filtera, gde se iz
wih uklawaju ~estice. Otpra{iva~ (fil ter, ciklon ili multiciklon) mo`e biti
razli~ite konstrukcije u zavisnosti od `eqenog stepena izdvajawa ~estica.
^estice pepela iz sloja, kao i ~estice prikupqene u otpra{iva~u, ulaze na-
novo u tehnolo{ki proces proizvodwe ~elika zbog visokog sadr`aja Fe2O3 u pepelu.
Predlo`eno tehnolo{ko re{ewe ne samo da re{ava prob lem odlagawa is-
tro{enih uqa i masti na ekolo{ki prihvatqiv na~in, ve} istovremeno omogu}ava
wihovo iskori{}ewe u energetske svrhe kao goriva sa izra`enim energetskim
potencijalom.
Zakqu~ak
Na osnovu izvedenih eksperimenata sagorevawa istro{enih uqa i masti u
dugotrajnim stacionarnim re`imima mo`e da se zakqu~i slede}e:
‡ sagorevawe istro{enih uqa i masti u dugotrajnim stacionarnim re`imima je
mogu}e,
‡ ostvareno je stabilno, kontinualno dozirawe i dugotrajno, stacionarno sagore-
vawe,
‡ ostvareno je efikasno sagorevawe me{avine ovog goriva i vode, ~ak su parametri
sagorevawa povoqniji prilikom kori{}ewa me{avine ovog goriva i vode sa sta-
novi{ta emisije CO,
‡ zona intenzivnog sagorevawa je locirana unutar fluidizovanog sloja uz inten-
zivan prenos toplote i mase,
‡ ostvarena je niska emisija {tetnih gasova u produktima sagorevawa, za ugqen mo-
noksid daleko mawa od dozvoqene, a za NO mawa ili blizu grani~nih vrednosti
(tabl. 3). Daqe smawewe sadr`aja NO u dimnim gasovima je mogu}e:
‡ smawewem maksimalne tem per a ture dimnih gasova, i
‡ kori{}ewem ove tehnologije sagorevawa mogu}e je odlagawe pepela na eko-
lo{ko prihvatqiv na~in i to vra}awem pepela u proces proizvodwe ~elika.
Predlo`eno re{ewe je vi{estruko korisno jer ne samo da re{ava prob lem
odlagawa istro{enih uqa i masti na ekolo{ko prihvatqiv na~in ve} istovremeno
predla`e wihovo iskori{}ewe u energetske svrhe kao gorivo sa izra`enim energet-
skim potencijalom.
Zahvalnost
Rad je nastao kao rezultat istra`ivawa na projektu Energetski efikasno
spaqivawe taloga iz rezervoara sirove nafte na ekolo{ko prihvatqiv na~in,
NPEE 232004, Ministarstva nauke Republike Srbije.
Literatura
[1] Fuentes, M. J., Font, R., Gomez-Rico, M. F., Mar tin-Gullon, I., Py rol y sis and Com bus tion ofWaste Lu bri cant Oil from Die sel Cars: De com po si tion and Pol lut ants, J. Anal. Appl. Py rol y sis,79 (2007), 1-2, 215-226
158
[2] Ramasamy, K. K., Raissi, A. T., Hy dro gen Pro duc tion from Used Lu bri cant Oils, Ca tal y sis To -day, 129 (2007), 3-4, 365-371
[3] Schnei der, D. R., Bogdan, @., Efect of Heavy Fuel Oil/Nat u ral Gas Co-Com bus tion on Pol lut -ant Gen er a tion Retro fit ted Power Plant, Applied Ther mal En gi neer ing, 27 (2007), 11-12,1944-1950
[4] An dre, R. N., Pinto, F., Franco, C., Dias, M., Gulyurtlu, I., Matos, M. A. A., Cabrita, I.,Fluidized Bed Co-Gasi fi ca tion of Caal and Ol ive Oil In dus try Wastes, Fuel, 84 (2005), 12-13,1635-1644
[5] Miccio, F., Okasha, F. M., Fluidized Bed Com bus tion and Desulfurization of a Heavu Liq uidFuel, Chem i cal En gi neer ing Jour nal, 105 (2005), 3, 81-89
[6] Legros, R., Betreton, C. M. H., Lim, C. J., Li, H., Grace, J. R., An thony, E. J., Com bus tionChar ac ter is tics of Diferent Fu els in Pi lot Scale Cir cu lat ing Fluidized Bed Combuster, Pro -ceed ings, 10th In ter na tional Con fer ence on FBC, San Fran cisco, Cal., USA, 1989, Vol. 2,661-666
[7] Legros, R., Lim, C. J., Betreton, C. M. H., Grace, J. R., Cir cu lat ing Fluidized Bed Com bus -tion of Pich De rived from Heavy Oil Up grad ing, Fuel, 70 (1991), 12, 1465-1471
[8] Beacham, B., Mar shall, A. R., Ex pe ri ences and Re sults of Fluidized Bed Com bus tion Plant atRenfrew, Jurnal of In sti tute of En ergy, June 1979, 59-64
[9] Miccio, F., Miccio, M., Repetto, L., Traniello, G. A., Dis per sion and Combustion of a Bi tu -men-Based Emul sion in Bub bling Fluidized Bed, Pro ceed ings, 15th International Conferenceon FBC, 1999, pa per no. FBC99-0141, Sa van nah, Geo., USA
[10] Kerr, K., Rob ert, S. D., Fluidized Bed In cin er a tion of Acid Tar Wastes, Ap plied En ergy, 35(1990), 3, 189-243
[11] Deguchi, A., Hoseda, H., Miura, M., Hirama, T., Nisizaki, H., Fluidized Bed Com bus tion ofthe Py rol y sis Oil from Mu nic i pal Waste, Nenryo Kyokai Shi Jour nal, 63 (1984), 12, 1066-1070
[12] Saxena, S. C., Jotchi, C. K., Fluidized Bed Inciniration of Waste Ma te ri als, Prog. En ergyCombust. Sci., 20 (1994), 4, 281-324
[13] Werther, J., Ogada, T., Sew age Sludge Com bus tion, Prog. En ergy Cumbust. Sci., 25 (1999), 1,55-116
[14] Oka, S., Grubor, B., Stawe razvoja kotlova sa sagorevawem u cirkulacionomfluidizovanom sloju, Interni izve{taj IBK-ITE-645, Beograd-Vin~a, novembar1987.
[15] Mladenovi}, M., Nemoda, S., Belo{evi}, S., Daki}, D., Mladenovi}, R., Eri}, A.,Parika, M., Repi}, B., Ispitivawe sagorevawa istro{enih uqa i masti u fluidi-zovanom sloju pri dugotrajnom stacionarnom re`imu na poluindustrijskoj apara-turi, Institut za nuklearne nauke „Vin~a”, Beograd, 2007.
[16] Mladenovi}, M., Nemoda, S., Belo{evi}, S., Daki}, D., Mladenovi}, R., Eri}, A., Pa -prika, M., Repi}, B., Konstrukcija mlaznice za ubrizgavawe te{kog naftnog goriva(TNG) u fluidizovan sloj, koncepcija postrojewa za sagorevawe TNG-a i rekonstruk- cija postoje}e eksperimentalne instalacije sa FS, Institut za nuklearne nauke„Vin~a”, Beograd, 2006.
M. Mladenovi} i dr.: Ispitivawe sagorevawa istro{enih uqa i masti na ...TERMOTEHNIKA broj 2-3 ‡ godina XXXIV, 147–160 (2008)
159
Ab stract
In ves ti ga tion of Fluidized Bed Com bus tion ofUsed Oils and Greases on a Semi-In dus trial Fa cil ity
Lab o ra tory for Ther mal En gi neer ing and En ergy,Vin~a In sti tute of Nu clear Sci ences, Bel grade, Ser bia
Met al lur gi cal in dus tries gen er ate a great amount of waste lu bri cants (from thepro duc tive pro cess of cold and warm roll ing mills), the de po si tion of which rep re sents aprob lem from the en vi ron men tal point of view. Since the heat ing value of these mat ters issub stan tially higher or on the same level as the heat ing value of con ven tional fos sil fu els,the op ti mal so lu tion of this prob lem, from the en ergy effeciency and en vi ron men talpoints of view, is their com bus tion and dis in te gra tion to harm less forms. How ever,non-uni form com po si tion, high con tents of im pu ri ties (wa ter, min eral mat ter), and es pe -cially high den sity and vis cos ity, makes these sub stances very dif fi cult to be in cin er ated incom mon liq uid fuel com bus tion fa cil i ties (fur naces, boil ers), there fore these fa cil i tiesmust be de signed par tic u larly for that pur pose. The so lu tion is ther mal dis in te gra tion ofwaste lu bri cants in the fluidized bed, which en ables mat ters of quite dif fer ent or i gin andnon-uni form com po si tion to be in cin er ated, with de creas ing the emis sion of pol lut antsand a high ther mal in er tia of the fa cil ity.
In this pa per, the re sults of the anal y sis of ex am ined fuel sam ple are shown and ade scrip tion of the fa cil ity and the ex per i men tal pro ce dure is given, fol lowed by a de tailedsur vey of ex per i men tal re sults, based on which a tech no log i cal scheme of the fa cil ity foren vi ron men tally friendly re moval of used oils has been pro posed.
Key words: used lu bri ca tion oil, fluidized bed, heavy liq uid fuel
Odgovorni autor / Cor re spond ing au thor (M. Mladenovi})E-mail: [email protected]