45. Pojam i funkcije javne potronje
Tekue potrebe u drutvu, pored linog imaju i kolektivni karakter.
Javnom potronjom se finansiraju razliite drutvene potrebe koje se
zadovoljavaju na kolektivna nain. One se mogu sistematizovati na
sledei nain:1) klasine funkcije drave (odbrana, bezbednost. dravna
uprava, pravosue i sl.);2) drutvene delatnosti (obrazovanje,
zdravstvo, kultura, nauka informisanje itd);3) penzioni i ostali
fondovi socijalne zatite stanovnitva;4) sredstva za materijalne
investicije u privredi;5) sredstva optina i drugih lokalnih
jedinica za finansiranje funkcionisanja i razvoja komunalnog
sistema.Granica izmeu line i kolektivne potronje stvar je
konvencije u drutvu. To se naroito odnosi na sektor drutvenih
delatnosi, materijalne intervencije drave u privredi, finansiranje
komunalne privrede i voenje soc. politike. Posebno treba ukazati na
funkcije javne potronje, koje ekonomska politika ima u procesu
drutvene reprodukcije. Kao posebno znaajne mogu se navesti:a) JP
doprinosi privrednom razvoju i utie na poslovanje privrede;b) JP je
znaajna determinanta ivotnog standarda;c) JP predstavlja
najznaajnije sredstvo socijalne politike, jer se njom obezbeuju
materijalni uslovi za ostvarivanje socijalnih ciljeva u drutvu;d)
JP ini komponentu agregatne tranje.
46. Obim i struktura javne potronje
Odreuju mogunost kvantitativnog i kvalitativnog zadovoljavanja
kolektivnih potreba drutva. Na taj obim utiu:1) stepen privrednog
razvoja zemlje;2) sistem drutvenih potreba;3) irina ekonomskih i
socijalnih funkcija drave;4) stepen i dinamika razvoja drutvenih
delatnosti.Svaka zemlja ima svoj sistem javne potronje. Razlozi
neefikasnosti u zadovoljavanju odreenih potreba su:a) nemogunost
iskljuivanja pojedinca iz sistema potronje javnih dobara;b) nii su
trokovi zadovoljavanja potreba na kolektivan nain;c) ostvarivanje
odreenog stepena solidarnosti meu ljudima u zadovoljavanju
potreba;d) potrebe "vieg ranga" (kulture, informisanja, nauke) ije
zadovoljavanje ako bi se prepustilo tritu bile bi precenjene u
drutvu.Struktura javne potronje 2 najbitnija aspekta:1. Struktura
izvora sredstava namenjenih javnoj potronji;2. namenska struktura
sredstava javne potronje.Osnovni izvor sredstava za javnu potronju
je nacionalni dohodak. Struktura javne potronje moe biti budetska i
fondovska.Drugi aspekt ini sistem kolektivnih potreba. Sistemskim i
ekonomsko-politikim reenjima u oblastima javne potronje utvruje se
lista kolektivnih potreba koje se finansiraju iz sredstava javne
potronje. Ona obuhvata vrlo razliite potrebe, poev od finansiranja
klasinih funkcija drave (odbrana , bezbednost, pravosue...) preko
socijalnih potreba pa sve do materijalnih intervencija drave u
oblasti privrede. Globalnu strukturu javne potronje moemo
posmatrati i sa stanovita novog drutvenog i dravnog
organizovanja.Neke od kolektivnih potreba zadovoljavaju se na
najviem nivou drutvenog organizovanja, druge na niem nivou, a tree
na lokalnom (najniem) nivou dravnog organizovanja. Svojim
delovanjem u oblasti strukture javne potronje ekonomska politika
omoguuje selektivno zadovoljavanje javnih potreba. Opti okvri
zadovoljavanja javnih potreba odreen je veliinom javne potronje. U
njegovim granicama ekonomska politika utvruje prioritete.
47. Fiskalni sistem i fiskalna politika
Zadovoljavanje javnih potreba u drutvu podrazumeva postojanje
razraenog fiskalnog sistema, odn. fiskalne politike. Fiskalni
sistem ini deo privrednog sistema i izraava dravno ureenje i dravnu
organizaciju u zemlji. Njime se definiu institucije i instrumenti
preko kojih se zadovoljavaju javne potrebe, kao i funkcije drave u
vezi sa tim.Smisao postojanja fiskalnog sistema i politike jese
obezbeenje sredstava za finansiranje javnih potreba. Iz toga
proizilazi dvostruki znaaj fiskalnog sistema i politike:1) u smislu
zadovoljavanja javnih potreba drutva;2) uticaja drave preko njih na
privredu.Fiskalna politika - "Fiscal policy" politika javnih
priloga. Predstavlja dravmnu aktivnost u oblasti prikupljanja
sredstava za finansiranje javnih rashoda. Fiskalna politika koristi
svoje instrumente i njima deluje na privredu, ostvarujui na taj
nain ciljeve koje ima. Fiskalnom politikom se utie i na stanovnitvo
njegov ekonomski i socijalni poloaj. Poseban znaaj imaju
instrumenti fiskalne politike, budet i njegove funkcije i fondovi
javne potronje.
48. Instrumenti fiskalne politike
Osnovni zadatak fiskalne politike je prikupljanje javnih prihoda
iz kojih se finansira javna potronja. Za te svrhe se koriste brojni
instrumenti. Pored fiskalnog, oni imaju i druga ekonomska
dejstva.1. Porezi osnovni fiskalni instrument. Oni se ogu plaati na
imovinu, iz dohtka pojedinca i privrednih subjekata. U razvijenim
trinim privredama postoji razraen poreski sistem, koji obuhvata vie
poreza. Porezi se obino grupiu na neposredne i posredne. Neki
porezi su iskljuivo fiskalni uvode se radi obezbeenja prihoda
drave, dok drugi ine fiskalni prihod lokalnih zajednica.2. Takse
njihova sutina je u tome to predstavljaju novanu naknadu koje
plaaju fizika i pravna lica dravnim organima za usluge koje im oni
ine. Takse mogu piti: administrativne, sudske, registracione,
komunalne itd.3. Carine specijalna vrsta poreza na robu koja se
uvozi ili izvozi. One prevashodno imaju fiskalni znaaj, jer su
poseban izvor dravnog budeta.4. Akcize najee plaaju proizvoai i
uvoznici odreenih proizvoda pre njihovog putanja u promet. U naoj
poreskoj praksi, plaaju se na: derivate nafte, duvan, alkoholna
pia, so, kafu... Osnovni motiv njihovog plaanja je poveanje prihoda
budeta.5. Doprinosi strogo namenski javni prihodi, pa se zbog toga
esto smatraju parafiskalnim javnim prihodima.6. Prihodi od javnih
dobara najvei deo tih dobara je u ekonomskoj funkciji i kao takav
dravi donosi odreene prihode koji se smatraju javnim prihodima. U
modernoj privredi nemaju veliki fiskalni znaaj i vie su u finkciji
odravanja i reprodukovanja dravne imovine.7. Javni dug fiskalni
instrument u sluaju kada drava koristi zajmove i kredite radi
finansiranja javnih potreba.
49. Budet
Najznaajniji instrument finansiranja javnih potreba i kao takav
svojstven je svakoj dravnoj organizaciji i zajednici. Prikupljanje
raspodela i troenje tih sredstava vti se preko dravnog budeta. On
se moe prikazati kao dvostrani raun na ijoj jednoj strani se
iskazuju dravne (javne) potrebe (rashodi), a na drugoj javni
prihodi po izvorima.Najbitniji elementi:1) konkretizovane
materijalne potrebe drave u formi javnih rashoda; 2) konkretizovani
javni prihodi kojima se potrebe podmiruju;3) vreme za koje se
odnosi izmeu javnih prihoda i rashoda uspostavljaju.Finansijsko
obeleje budet je namenjen za finansiranje zadataka i funkcija drave
i njenih organa.Ekonomsko obeleje vri uticaj na proizvodnji,
raspodelu, razmenu i potronju, odnosno na celinu materijalne
reprodukcije drutva.Pravno obeleje dravni budet se donosi
zakonom.Politiko obeleje izraava politiki, ekonomski i socijalni
program Vlade, pa parlament najee usvaja budet. Opte
karakteristike:a) budet je brojano uporeenje javnih prihoda i
rashoda;b) on je orijentacija za budui period i ima planski
karakter;c) mora biti sistematski ralanjen;d) mora biti
pregledan;e) mora biti uravnoteen;f) on je brojano izraen program
Vlade.Struktura budeta odraava nain organizacije drave. Retke su
zemlje koje imaju jedinstven budet. Najee na razliitim nivoima
drutvenog i dravnog organizovanja imamo posebne budete.
50. Fondovi javne potronje
U odnosu na dravni budet, fondovi javne potronje mogu biti
potpuno samostalni sa sopstvenim izvorima prihoda, ali i da
predstavljaju deo budetskih prihoda i rashoda koji se posebno
iskazuju da se sredstva takvih fondova obezbeuju iz prihoda
budeta.Fondovi javne potronje najee se formiraju za finansiranje
javnih potreba iz domena drutvenih delatnosti. Postoje fondovi za:
finansiranje zdravstva, penzionog osiguranja, za razvoj kulture,
nauke itd. Na lokalnom nivou obino se formiraju komunalni i
infrastrukturni fondovi. Finansiranje javnih potreba putem fondova
ima strane:1) Pozitivne se ogledaju u tome to se na taj nain
postie:a) autonomija finansiranja;b) prihodi fondova su strogo
namenski;c) neutroena sredstva se prenose na narednu godinu;2)
Negativne su:a) gubljenje kontrole drave nad celinom javne
potronje;b) nekontrolisani rast broja fondova;c) oteano voenje
stabilizacione politike;d) neravnomernost u troenju i prilivu
sredstava javne potronje.
51. Budetska ravnotea i neravnotea
Osnivni cilj budetske politike jeste obezbeenje budetske
ravnotee, odnosno izjednaavanje budetskih prihoda i rashoda
uravnoteeni budet. On u osnovi ima fiskalnu funkciju i neutralni
odnos prema privredi. Savremena ekonomska teorija i praksa ne
insistiraju na budetskoj ravnotei po svaku cenu. Budetska politika
je bitan element stabilizacione i razvojne politike. U stanju
depresije drava treba da povea budetsku potronju. U stanju
konjukture drava treba da smanjuje budetsku potronju, jer u
suprotnom ona podstie inflaciju.Postoje 2 oblika budetskog
deficita:1) Monetizacija duga drava se za iznos deficita budeta
zaduuje kod poslovnih banaka, meunarodnih finansijskih institucija,
centralne banke itd.2) Kapitalizacija duga - drava svoj budetski
deficit pokriva izdavanjem hartija od vrednosti koje prodaje na
tritu kapitala. Na taj nain se budetski deficit pretvara u dravni
dug.Kada su budetski prihodi vei od budetskih rashoda (budetski
suficit) dolazi do smanjanja tranje za iznos suficita, pa je to
signal dravi da preispita visinu svojih javnih prihoda ili da povea
svoje rashode. Do budetskog suficita uglavnom dolazi u periodima
privredne ekspanzije, kada zbog poveanja privredne aktivnosti
dolazi do ubrzanog rasta budetskih prihoda.Ovi odnosi izmeu
budetskih prihoda i rashoda, kao i odnosi izmeu stanja budeta i
privrede moraju se dinamiki posmatrati (u vremenu), to znai da se
usklaivanje budeta planira i ostvaruje u duem vremenskom roku.
52. Ekonomska dejstva fiskalne politike
Savremena ekonosmka teroija i praksa poznaju irok spektar
ekonomskih dejstava fiskalne politike.1. Fiskalnom politikom se
utie na obim globalne tranje na tritu.2. Obim i struktura budetske
potronje utiu na strukturu globalne tranje. Budetska potronja moe
trpeti i krupnije promene, npr. rast izdataka za ojne potrebe,
izvoenje javnih radova itd.3. Dejstvo fiskalne politike na privredu
moe biti ekspanziono i restriktivno. Smanjenjem fiskalnog
optereenja privrede dolaze do izraaja investicioni i razvojni
stimulansi, to dovodi do ekspanzivnog dejstva, koje se ogleda u
rastu proizvodnje. Kada se poveava fiskalno optereenje privrede, za
posledicu imamo restriktivno dejstvo.4. Ekspanziono i restriktivno
dejstvo fiskalne politike moe biti linearno (opte poveanje ili
smanjenje fiskalnog optereenja privrede) i selektivno (drava, u
zavisnosti od ciljeva, poveava ili smanjuje fiskalno optereenje
pojedinim granama i tako stimulie ili destimulie njigov razvoj).5.
Dejstvo fiskalne politike na razvoj ostvaruje se i veim ili manjeim
fiskalnim optreenjem faktora proizvodnje. Politikom poreza i
doprinosa na zarade, drava deluje na nain korienja radne snage u
privredi. S druge strane, fiskalnom politikom ona deluje na veliinu
sredstava akumulacije u privredi, tednju stanovnitva, obim i
srukturu investicija i sl.6. Ekonomska dejstva fiskalne politike
ostvaruju se i preko rasporeda i namene korienja sredstava budeta.
Deo budetskih prihoda drava koristi za materijalne intervencije u
privredi, koje drava preuzima selektivno.7. Ekonomska dejstva
odnose se i na stanovnitvo. Drava putem javnih prihoda i rashoda
aktivno deluje na ekonomski poloaj stanovnitva.
53. Investicije (pojam, vrste i izvori)
Investicija latisna re investitio dvojkako znaenje:1. novana
ulaganja u konkretna realna dobra;2. konkretno realno dobro orue za
read u konkretnom fizikom smislu, koje se nalazi u fazi razvoja.Sa
makroekonomskog aspekta, pod investicijama sepodrazumeva deo tekue
drutvene proizvodnje koji je namenjen odravanju proizvodnje na
istom nivou i proirenju proizvodnje.Pd investicijama se
podrazumevaju sva materijalna ulaganja jednog drutva u osnovna i
obrtna sredstva u privredi, ulaganja u privrednu i neprivrednu
infrastrukturu, ulaganja u javna dobra. Investicijama se poveava
obim kapitala preduzea, drave i drutva u celini. Sa njima rastu
proizvodne snage drutva i uveava se druveno bogatstvo. Vrste
investicija:1) Privredne ulaganja u privredne delatnosti, u
neposrednoj su f-iji rasta drutvenog proizvoda. Dele se na:a)
Investicije u osnovna sredstva ulaganja u maine, zgrade,
instalacije itd.b) Investicije u obrtna sredstva ulaganja u
materijal, energiju, radnu snagu itd.2) Neprivredne ulaganja u
vanprivredne delatnosti (javna dobra), drutvenu infrastrukturu i
objekte koji su uneposrednoj funkciji dravne organizacije.Druge
podele investicijapo razliitim kriterijumima:1. investicije u
prostu i u proirenu reprodukciju;2. s obzirom na oblik svojine
javne i privatne;3. polazei od investitora nacionalne (unutranje) i
meunarodne (strane);4. s obzirom na ciljeve demografske i
ekonomske;5. investicije u graevinske objekte, opremu i ostalo
izraavaju njihovu tehniku strukturu;Strukturu investicija moemo
posmatrati i kao:1) strukturu investicija po privrednim
delatnostima kao udeo svake od njih u strukturi investicija;2)
strukturu investicija prema izvorima sredstava za investicije,
regionalnu strukturu investicija;3) Investicije u rekonstrukciju,
modernizaciju i nove investicije i sl.
54. Izvori investicija
U privrednoj praksi postoji vei broj izvora za finansiranje
investicija, koji se mogu svesti na:1) Osnovne izvore, koje ine:a)
amortizacija deo prenete vrednosti osnovnih sredstava, koji se
izdvaja iz vrednosti tekue proizvodnje i slui za investicije. Svrha
amortizacije da se njome obezbeuje prosta reprodukcija osnovnih
sredstava;b) akumulacija deo nacionalnog dohotka, koji se namenskom
aspodelom izdvaja za potrebe proirene reprodukcije;2) Dopunske
izvore, koji su brojniji, a njihovo korienje je uslovljeno
odgovarajuem obimu investicija:a) tednja stanovnitva deponuje se u
banke, kupuju se hartije od vrednosti na finansijskom tritu, ulae
se u akcije ili investira u odreenu privrednu aktivnost;b) budet i
fondovi javne potronje iz njih e obezbeuje finansiranje javnih
potreba drutva;c) sredstva banaka i drugih inansijskih organizacija
plasiraju se u obliku kredita namenski;d) inostrana sredstva u
oskudici domaih izvora investicija, mnoge zemlje su prinuene da ih
koriste za ubrzanje svog privrednog razvoja ili reavanje tekuih
razvojnih problema u svojoj privredi;e) ostali dopunski izvori mogu
biti: unutranji javani zajmovi, samodoprinos graana, dobrovoljni
radovi graana i radne akcije, donatorstvo i dobrovoljni prilozi za
izgradnji i opremanje obejakta koji imaju javni karakter.
55. Zadaci investicione politike
Globalno posmatrano, na nivou zemlje kao celine, zadaci
investicione politike se odnose na 3 posebne oblasti:1) oblast
obezbeenja neohodnog obima investicija;2) struktuiranje
investicionih ulaganja;3) delovanje na efikasnost investicija.Sve 3
oblasti ine celinu investicione politike.1. Obezbeenje odgovarajueg
obima investicija jedan od osnovnih zadatak. Obim investicija
odnosi se na korienje dopunskih izvora investicija.2. postavljanjem
i ostvarivanjem zadataka investicione politike u oblasti strukture
investicija utiese na brojne oblasti poslovanja i razvoja privrede.
Struktura investicija mora da odrava razvojne ciljeve ekonomske
politike. Njome se utie na budui razvoj, posebno na:a) strukturu
privrede u budunosti;b) dinamiku rasta zaposlenosti;c) ekonomske
odnose sa inostranstvom;d) regionalni razvoj privrede.3. Trea grupa
zadataka odnosi se na efikasnost investicije. Ona se meri
stavljanjem u odnos investicija i proizvodnje. Taj odnos se zove
kapitalni koeficijent, koji ima 2 izraza: proseni (presek kapitala
i veliine drutvenog proizvoda) i marginalni (njihovi odnosi u
vremenu).
56. Instrumenti investicione politike
Ostvarivanje ciljeva i zadataka investicione politike
podrazumeva korienje odgovarajuih instrumenata i primenu mera te i
drugih politika. Drava se i sama javlja kao investitor i to u
javnom sektoru deluje na formiranje i funkcionisanje trita
kapitala. 1. Posebnim propisima drava regulie amortizaciju osnovnih
sredstava direktno deluje na veliinu amortizacije.2. U trinim
privredama drava ne odreuje direktno stopu akumulacije i stopu
investicije. Ona na njih ostvaruje odreeni uticaj politikom
globalne raspodele.3. Instrumenti kreditne politike, posebno: obim
kredita, uslovi kreditiranja i kamatna stopa su istovremeno i
instrumenti investicione politike.4. Instrumentima fiskalne
politike drava utie na opti nivo tednje u privredi i kod
stanovnitva. 5. Instrumenti i mere investicione politike odnose se
i na mogunosti ulaganja i korienja inostranog kapitala u razvoju
domae privrede.6. Obim i struktura investicija uslovljeni su i
organizacijom i funkcionisanjem finansijskog trita.7. Strukturom
upotrebe sredstava javne potronje odreuje se udeo investicija u toj
potronji.8. Drava se javlja i kao investitor u javnom sektoru
privrede. Taj sektor privrede se javlja i kao izvor
investicija.
57. Razvojne i stabilizacione komponenete fiskalne politike
2 aspekta investicione politike razvojni i stabilizacioni.
Investicijama se utie na razvoj privrede i drutva. 1) Globalni cilj
investicione politike jeste rast proizvodnje. U ostvarivanju tog
cilja investicijama se vri ekonomska valotizacija uslova privrednog
razvoja, naroito: korienje potencijala radne snage, pirodnog
bogatstva, ostvarivanje tehniko-tehnolokih procesa. Iz ovoga
poizilazi da investiciona politika svoje razvojne funkcije
ostvaruje dejstvom na osnovne faktore privrednog razvoja. Samo
korienje tih faktora podrazumeva investiranje u njih. 2)
Investicije su jedan od osnovnih uslova uvoenja savremene tehnike i
tehnologije u proizvodnju i ostale privredne aktivnosti. To
uslovljava pojavu tzv. tehnoloki propulzivnih grana privrede.3)
Investicionom politikom utie se na mobilnost akumulacije i drugih
sredstava namenjenih investicijama. Ta mobilnost moe biti
teritorijalna, granska, iz jedne delatnsti u drugu, na meunarodnom
planu.4) Za uspenu investicionu politiku je nuno raspolagati i
realnom akumulacijom. Ona se sastoji iz opreme, maina, pogonske
energije, privrednih graevinskih objekata i dr.Osnovni zadatak
stabilizacione politike obezbeuje stabilnosti stope privrednog
rasta, stope zaposlenosti i niske inflacije, stabilizaciono dejstvo
investicione politike ograniavase na te ekonomske agregate. Kada je
re o antiinflacionom dejstvu, treba poi od precizno definisanih
uzroka. Inflacija moe biti uslovljena visokom investicionom
tranjom.
58. Nunost ekonomskih odnosa sa inostranstvom
Sve zemlje savremenog sveta stoje u meusobnoj ekonomskoj
zavisnosti i uslovljenosti.Prirodna bogatstva, prirodni i klimatski
uslovi su neravnomerno rasporeeni u svetu. Nijedna zemlje ne
raspolae dovoljnim koliinama svih tih uslova. Zahvaljujui spoljnoj
trgovini dolazi do prevazilaenja neravnomernosti u rasporedu
prirodnih bogatstava i uslova. Meunarodni ekonomski odnosi dovode
do ubrzanja naunog i tehniko-tehnoloog razvoja u svetskim razmerama
u svakoj zemlji posebno. Oni omoguuju prenos znanja i tehnologija
iz jednog u druge delove sveta.Uvozom i izvozom roba i usluga utie
se na regulisanje odnosa ponude i tranje na domaem tritu. Uvozom se
poveava obim ponude. Izvozom se omoguuje rat proizvodnje iznad
potreba stanovnitva.Znaaj meunarodne podele rada je u tome da se
svaka zemlja specijalizuje za proizvodnju onih proizvoda za koje
ima najpovoljnije ekonomske i druge uslove.
59. Sadraj meunarodnih ekonomskih odnosa
Savremene meunarodne ekonomske odnose karakterie vrlo veliki
obim, brz razvoj i rast i vrlo raznovrsna struktura tih odnosa.
Globalna analiza sadraja meunarodnih ekonomskih odnosa pokazuje da
u njima danas dominiraju:a) meunarodna trgovina robom;b) promet
usluga;c) promet kapitala;d) transfer tehnike;e) tehnilogije i
znanja;f) meunarodni promet vojne opreme i naoruanja i
dr.Meunarodna razmena roba njihov izvoz i uvoz, jeste najstariji i
danas najrasprostranjeniji sadrajni element meunarodnih ekonomski
odnosa. Spoljna trgovina se vri izmeu 2 ili vie podruja koja su
ograena dravnim ili carinskim granicama.Promet usluga usluge u
meunarodnom prometu nastaju kao pratea aktivnost uvoza ili izvaza
roba. Obuhvataju: saobraajne usluge prevoz robe i putnika,
turistike usluge, bankarske usluge itd.Jedno od osnovnih obeleja
savremenih meunarodnih ekonomskih odnosa jesta visoko uee prometa
kapitala u njima. U tom procesu nacionalni kapital poprima obeleje
internacionalnog kapitala. Osnovni motiv meunarodnog prometa i
kretanja kapitala nalazi se u profitu. U tenji za poveanjem
profita, kapital se seli iz jedne zemlje u drugu. Znaajno mesto
zauzima migracija stanovnitva.Politike i druge suprotnosi u svetu
uslovljavaju da meunarodna trgovina orujem i vojnom opremom
permanentno ima visoko uee u strukturi meunarodnih ekonomskih
odnosa.
60. Meunaodne ekonomske institucije i organizacije
Javljaju se u funkciji subjekata globalne politike ekonomskih
odnosa u svetu kao i u funkciji unapreenja regionalne saradnje.
Danas u svetu postoje vrlo razliite meunarodne institucije i
asocijacije. Sve se mogu podeliti na:a) globalne i regionalne;b)
opte i specijalizovane;c) politike, ekonomske, socijalne, vojne,
kulturne, sportske i dr;d) meudravne, privatne i dr.Meunarodne
institucije i organitacije koje imaju ekonomsku ulogu i znaaj,
moemo podeliti na globalne imaju univerzalni karakter i posveene su
globalnim ekonomskim problemima; regionalne ue aktivnosti i svode
se na razvoj privrede zemalja njihovih lanica i imaju regionalni
znaaj.Globalne institucije i organizacije:1) Organizacija
ujedinjenih nacija univerzala i najvea meunarodna asocijacija.
Njeni osnovni zadaci i ciljevi odnose se na: ouvanje svetskog mira
i bezbednosti, razvijanje meunarodne saradnje, reavanje problema u
oblasti ekonomskog, kulturnog i socijalnog razvoja sveta;2)
Meunarodni monetarni fond specijalizovana finansijska organizacija
u sistemu OUN. Zadaci: unapreenje meunarodne monetarne saradnje,
odravanje monetarne stabilnosti, spreavanje valutnih poremeaja u
svetu. Osnovan je 1944. sporazumom u Breton Vudsu (SAD). Sredstva
fonda formiraju se ulozima lanica;3) Meunarodna banka za obnovu i
razvoj (Svetska banka) specijalizovana organizacija u sistemu OUN.
U njenom sastavu su: Me. banka za obnovu i razvoj, Me. razvojna
asocijacija, Me. finansijska organizacija. Sedite joj je u
Vaingtonu. Njen osnovni zadatak: da odobrava dugorone zajmove za
pivredni razvoj;4) Svetska trgovinska organizacija ima za
prethodnicu Opti sporazum o carinama i trgovini (GATT). 1995. GATT
prerasta u STO. Ciljevi: liberalizacija svetske trgovine,
predstavlja mesto za trgovinske pregovore, mesto je reavanja me.
trgovinskih odnosa.
61. Evropska unija
je asocijacija regionalnog karaktera. Izraava politiko,
ekonomsko i kulturbno jedinstvo Zapadne Evrope. EEZ je prerasla u
EU Mastrihitskim sporazumom 1992. EU je poela da deluje od 1994.
posle ratifikacije sporazuma u parlamentima zemalja lanica poetak
razvoja nove dravne zajednice na tlu Evrope.U okviru EU se oblikuje
sistem koji se zasniva na:a) graaninu kao kreativnom pojedincu;b)
evropskom preduzeu;c) evropskoj dravi.Osnovna naela EU u
ekonnomskoj oblasti su:1) sloboda kretanja robe, usluga, radnje
snage i kapitala unutar zemlje;2) garantovanje uslova za potovanje
naela lojalne konkurencije;3) odsustvo diskriminacije izmeu zemalja
lanica u svim oblastima ekonomske aktivnosti.Koncept EU podrazumeva
stvaranje jedinstvenog politikog , ekonomskog, tehnolokog,
socijalnog, monetarnog, kulturnog, ekolokog i drugog prostora u
Zapadnoj Evropi. U ostvarivanju svojih ciljeva EU veliku panju
poklanja izgradnji odnosa unutar Unije i njenom selektivnom irenju
prijemom novih zemalja u lanstvo.U kontekstu odnosa EU sa ostalim
svetom, od posebnog znaaja su njeni odnosi sa SAD, Rusijom, Japanom
i Kinom, privredno najznaajnijim podrujima sveta.
62. Pojam i vrste Meunarodnih ekonomskih ugovora
su znaajni instrument politike ekonomskih odnosa sa
inostranstvom kojima se reguliu razliita ekonomska pitanja izmeu
zemalja koje ih zakljuuju. Njima se usklauju interesi 2 ili vie
zemalja, odn. uklauje njihova pojedinana politika ekonomskih odnosa
sa inostranstvom. Vrste ugovora:1) Trgovinski ugovori reguliu robnu
razmenu izmeu zemalja koje ih zakljuuju;2) Ugovori o platnom
prometu reguliu plaanje izmeu zemalja;3) Ugovori o transportu
reguliu brojna pitanja koja se odnose na saobraaj izmeu zemalja;4)
Carinski ugovori predstavljaju carinske povlastice koje jedna
zemlja daje drugoj i obrnuto;5) Ugovori o kreditu sporazum izmeu
zemalja o pitanjima meusobnog kreditiranja. Njima se reguliu
pitanja kao to su: ko koga kreditira, uslovi kreditiranja, namena
kredita;6) Pored pomenutih, meunarodni ekonomski ugovori mogu biti:
ugovori o industrijskoj kooperaciji; ugovori o nauno-tehnikoj
saradnji; ugovori o carinskim zonama;7) Postoje i bilateralni
(kojima se reguliu odnosi izmeu 2 zemlje) i multilateralni (imzeu 3
ili vie zemalja) ugovori;8) Prema vremenu na koje se donose, delimo
ih na kratkorone (do 1 god) i dugorone (vie godina).Ugovorni
principi njihova sutina je da zemlja prilikom zakljuivanja
ekonomskih ugovora jedne drugima daju odreene ustupke i povlastice
ime utiu na unapreivanje i razvoj svojih meusobnih odnosa.1.
Princip najveeg povlaenja sutina je da se prava, povlastice i
ustupci priznati jednoj zemlji proiruju i na druge zemlje. On
osigurava ravnopravnost izmeu zemalja u meusobnoj trgovini.2.
Preferencijalni princip davanje povlastica i ustupaka jedne zemlja
drugoj. Ovaj princip je u finkciji razvoja odnosa izmeu 2 zemlja, a
nije u funkciji jednakosti i ravnopravnosti.3. Princip
reciprociteta zemlje ugovornice priznaju jedna drugoj povlastice i
ustupke. To priznanje je reciprono: iste je vrste i obima jedne
zemlje prema drugoj i obrnuto.4. Princip nacionalnog tretmana
prilikom sklapanja ugovora se predvia da e zemlje ugovornice
tretirati dravljane i pravnih lica svojih saugovaraa na nain kakav
tretiraju svoje graane i pravna lica. Taj tretman se odnosi na tano
odreene ekonomske odnose (porezi, takse, zarade i sl.).
63. Principi meunarodnih ugovora
Njihova sutina je da zemlja prilikom zakljuivanja ekonomskih
ugovora jedne drugima daju odreene ustupke i povlastice ime utiu na
unapreivanje i razvoj svojih meusobnih odnosa.1. Princip najveeg
povlaenja sutina je da se prava, povlastice i ustupci priznati
jednoj zemlji proiruju i na druge zemlje. On osigurava
ravnopravnost izmeu zemalja u meusobnoj trgovini.2. Preferencijalni
princip davanje povlastica i ustupaka jedne zemlja drugoj. Ovaj
princip je u finkciji razvoja odnosa izmeu 2 zemlja, a nije u
funkciji jednakosti i ravnopravnosti.3. Princip reciprociteta
zemlje ugovornice priznaju jedna drugoj povlastice i ustupke. To
priznanje je reciprono: iste je vrste i obima jedne zemlje prema
drugoj i obrnuto.4. Princip nacionalnog tretmana prilikom sklapanja
ugovora se predvia da e zemlje ugovornice tretirati dravljane i
pravnih lica svojih saugovaraa na nain kakav tretiraju svoje graane
i pravna lica. Taj tretman se odnosi na tano odreene ekonomske
odnose (porezi, takse, zarade i sl.).
64. Spoljnotrgovinska politika
Najznaajniji i najstariji deo meunarodnih ekonomskih odnosa. Od
najstarijih vremena oan je predmet regulisanja, usmeravanja i
kontrole. Takav pristup drave ima opravdanja u tome to ona na taj
nain postie:1) zatitu sopstvenih ekonomskih interesa;2) korienje
prednosti koje meunarodni ekonomski odnosi pruaju privrednom
razvoju;3) ouvanje autonomije zemlje u voenju sopstvene ekonomske
politike i njenog uea u kreiranju politike meunarodnih institucija
i asocijacija.Spoljnotrgovinska politika je deo politika ekonomskih
odnosa jedne zemlje sa inostranstvom. Njeni ciljevi izraavaju
ciljeve privrednog razvoja i tekuih ekonomskih kretanja u zemlji.
Spoljnotrgovinska politika treba da bude usklaena sa drugima
politikama, ne samo u pogledu ciljeva, ve i u pogledu mera koje
koristi. To je bitan uslov efikasnosti. Jedan od globalnih ciljeva
u razvoju svetske trgovine danas jeste njena liberalizacija.
Protekcionistiki sistem i politika imaju smisla samo sako su
ogranienog dometa u pogledu zatitnih i podsticajnih mera i ako su
ogranienog vremena trajanja.Postoji raskorak izmeu proklamacije o
ekonomskom liberallizmu koga razvijene zemlje zastupaju i
liberalizmu koga u svojoj spoljnotrgovinskoj politici primenjuju.
Uzroci tome su u razliitim interesima.
65. Instrumenti spoljnotrgovinske politike za regulisanje
izvoza
Meusobni ekonomski ugovori pripadaju ugovornoj grupi
instrumenata spoljnotrgovinske politike. Pored njih, svaka zemlja
koristi i autonomne instrumente. Instrumenti za regulisanje izvoza
primenjuju se u sistemu mera spoljnotrgovinske politike sa osnovnim
ciljem da zemlja povea izvoz svojih proizvoda i usluga.1. Izvozne
premije i subvencije koristi ih veina zemalja za sve ili za samo
pojedine proizvode. Njih daje drava iz svog budeta. Sutina je u
subvencionisanju nekih trokova proizvodnje namenjene izvozu,
osvajanje novih trita i sl.2. Kreditiranje izvoza ima za zadatak da
omogui izvoznicima da dou do povoljnijih kredita kojima e poveati
proizvodnju namenjenu izvozu ili olakati plasman te proizvodnje na
inostranom tritu. Njih odobrava drava iz specijalnih fondova ili ih
obezbeuje putem mehanizma kreditne politike. 3. Vezivanje uvoznih
prava za izvoz u zavisnosti od ostvarenog izvoza, izvoznicima se
odobrava pravo na uvoz uopte ili samo odreenih proizvoda.4.
Regulisanje kursa domae valute vri se pogoranjem ili poboljanjem
poloaja izvoznika ali i uvoznika. Kao mera stimulacije izvoza
primenjuje devalvacija domae valute. Ona omoguuje izvoznicima
prisvajanje veeg dela novostvorene vrednosti drutva.5. Damping
prodaja robe i usluga na domaem tritu, esto i nie od trokova
njihove proizvodnje. Smatra se merom nelojalne konkurencije i sve
zemlje svojim zakonodavstvom utvruju mere borbe protiv njega.6.
Kvantitativna ogranienja izvoza vre se posebnim instrumentima kao
to su: zabrana izvoza, kontigentiranje izvoza, izvozne dozvole i
sl.Dejstvo ostalih instrumenata je indirektno.
66. Instrumenti spoljnotrgovinske politike za regulisanje
uvoza
Regulisanje uvoza moe imati razliite ciljeve: zatitu domae
privrede od inostrane konkurencije, obezbeivanje sredstava za
dravni budet, uticaj na privrednu strukturu zemlje itd.1. Carine
najee upotrebljavan instrument. Predstavljaju posebnnu vrstu poreza
koja se naplauje na robu koja prelazi dravnu ili carinsku granicu.
Svaka zemlja ima svoj cariski reim. Njegov sastavni deo je i
carinska tarifa (sistematski pregled roba, robnih grupa i carinskih
stopa).2. Uvozne takse primenjuju se zajedno sa carinama sa kojima
se najee zajedno i naplauju.3. Kvantitativna ogranienja uvoza vre
se posebnim instrumentima, meu kojima su najee u primeni: zabrana
uvoza, kontigentiranje uvoza (uvoz se ograniava na odreenu sumu
deviza koja se moe utroiti za uvoz pojedinih proizvoda) i sistem
uvoznih dozvola (uvoznik za uvoz odreenih proizvoda prethodno
pribavlja uvoznu dozvolu od nadlenog dravnog organa).4. Porez na
promet koristi se za dodatno optereenje uvozne robe pored carina i
taksi.5. Obavezna upotreba domae robe instrument kojim se vri
supstistucija uvoznih proizvoda domaim. Drava tu meru propisuje sa
ciljem da pospei domau proizvodnju odreenih proizvoda.6.
Administrativna procedura uvoza robe carinjenje robe, njen pregled,
utvrivanje zdravstvene ispravnosti robe rade dravni organi koji te
poslove obavljaju za due ili krae vreme.7. Ostali instrumenti radi
se o instrumentima fiskalne, monetarne i kreditne politike.
67. Devizni sistem i devizna politikaDevizni sistem je deo
privrednos sistema kojim se zakonim i drugim pravnim propisima
reguliunovani tokovi zemlje sa inostranstvom. Njime se trajnije
reguliu nain plaanja obaveza prema inostranstvu, devizni promet
preko granice, devizni kurs, devizne rezerve itd.Autnomni elementi
daju mogunost dravi da nezavisno od drugih drava ureuje oblast svog
deviznog sistemaMeutim, svaki taj sistem nuno sadri i ugovorne
elemente kao predpostavku mogunosti funkcionisanja tog deviznog
sistema.Devizna politika aktivnost drave koja se odnosi na
meunarodna plaanja, kretanje deviza, devizni kurs, devizne rezerve
i dr. Utvrivanje i sprovoenje devizne politike najee se preputa
centralnoj banci koja kao vrhovna monetarna vlast kreira i sprovodi
tu politiku. Razlozi zsa to se nalaze u injenici da devizna
politika ini jedinstvo sa monetarnom politikom.
68. Pojam i vrste deviza
U platnom prometu sa inostranstvom koriste se inostrana sredstva
plaanja (devize). To su karatkorona potraivanja prema inostranstvu
u stranom novcu. Do deviza se moe doi:1) izvozom roba i usluga na
inostrano trite;2) pozajmicom od drugih drava;3) kupovinom na
deviznim rezervama.U meunarodnim ekonomskim odnosima plaanjase vre
u devizama i to uglavnom na bezgotovinski nain izdavanjem naloga za
prenos sredstava.Postoji podela na konvertabilne (one koje se mogu
bez ogranienja i posebnih formalnosti promeniti u neku drugu
devizu) i nekonvertabilne. Postoje unutranja i spoljanja
konvertabilnost.Devize mogu biti i:a) vrste (ne menjaju svoju
vrednost najee su konvertabilne) i meke (esto menjaju vrednost);b)
prometne (njima se moe raspolagati odmah po sticanju) i terminske
(njima se moe raspolagati tek posle odreenog roka ili dospea
termina);c) klirinke (vae za klirinke raune i samo na njih se mogu
prenositi) i slobodne (mogu se prenositi na sve raune bez
ogranienja);d) zatim jake, slabe, turistike, iseljenike,
saobraajne, robne itd.
69. Vrste meunarodnih plaanja
Meunarodna plaanja podrazumevaju izmirenje finansijskih obaveza
jedne drave prema inostranstvu. Praksa meunarodnih plaanja poznaje
4 naina na koje se ono vri:1) slobodno devizno plaanje privredni
subjekti slobodno raspolau svojim deviznim sredstvima, steenim
izvozom ili na druge naine. Predpostavka je da se radi o
konvertabilnim devizama;2) klirinko plaanje zasniva se na sistemu
meusobnih prebijanja potraivanja i dugova koja nastaju kao rezultat
ekonomskih odnosa izmeu 2 ili vie zemalja;3) kopenzacije izmeu
drava ili njihovih subjekata se vri razmenarobe za robu (trampa);
4) transferi njima se oznaava prijem vrednosti jedne zemlje iz
inostranstva bez nadoknade u odgovarajuoj protivvrednosti. Ova
plaanja mogu biti privatna (namenjena graanima i najee dolaze od
graana i njihovih udruenja iz inostranstva) i javna (pomo dravi i
njenim institucijama koju ona prima od drugih drava i meunarodnih
institucija).
70. Devizni kurs
se najjednostavnije moe definisati kao cena inostrane valute
izraena u domaem novcu. On se formira pod uticajem trita, pre svega
ponude i tranje inostranih valuta na domaem tritu, ali i pod
dejstvom mera ekon. politike.U praksi postoje 2 naina formiranja
deviznog kursa, u zavisnosti od naina njihovog formiranja i to:1)
Fiksni devizni kurs odreuje centralna banka na taj nain to
administrativnim putem utvruje cene inostranih valuta izraene u
domaem novcu;2) Plivajui devizni kurs je karakteristian za trine
privrede u kojima devize imaju status robe kao i svaka druga roba.
On se formira slobodno na deviznom tritu u zavisnosti od odnosa
ponude i tranje deviza. Najee je svojstven praksi zemalja sa trinom
privredom koje imaju vei stepen unutranje ekonomske
stabilnosti.
71. Devizno trite
predstavlja izraajni oblik finansijskog trita na kome dolazi do
organizovanog susretanja ponudr i tranje deviza. Ono je svojstveno
onim privredama i privrednim subjektima koji su otvoreni prema
svetskoj privredi. U takvim uslovima, izvoznici prodate proizvode i
usluge u inostranstvu naplauju u devizama ostvarujui na taj nain
devizni priliv zemlje. Pretvaranje tog dela deviznog priliva u
domau valutu privredni subjekti vre posredstvom svojih poslovnih
banaka na deviznom tritu, prodajui devize. Na deviznom tritu dolazi
do kupoprodaje deviza, odn. do sueljavanja ponude i tranje za
devizama. Rezultat tih odnosa je formiranje deviznog kursa. U ime
drave na tritu se pojavljuje centralna banka. Ona najee intervenie
na deviznom tritu prodajom ili kupovinom deviza. Otkupom deviza
centralna banka poveava devizne rezerve zemlje.Ako je cilj devizne
politike stabilan devizni kurs, onda centralna banka mora u
uslovima poveanja tranje deviza da pristupi prodaji deviza na
deviznom tritu iz deviznih rezervi.
72. Platni bilans
je skup svih ekonomskih transakcija jedne zemlje sa
inostranstvom ostvarenih u odreenom vremenskom periodu, najee
godinu dana. Platni bilans svoje nalije ima u deviznom bilansu kao
izrazu deviznih plaanja i primanja jedne zemlje prema drugim
zemljama. Devizni bilans se moe izraziti kao dvostruki raun na ijoj
jednoj strani imamo primanja iz inostranstva, koje je jedna zemlja
ostvarila po svima osnovama, a na drugoj sva plaanja prema
inostranstvu u odreenom periodu, po svim osnovama.Stanje platnog
bilansa moe biti u:1) ravnotei kada su aktivne i pasivne stavke u
ekonomskim odnosima sa inostranstvom izravnane. Takvo stanje
platnog bilansa je retko;2) deficitu kada je iznos pasivnih stavki
u tom bilansu vei od njegovih aktivnih stavki u tom bilansu vei od
pasivnih. Ekonomska teorija i praksa vie se bave problemima
deficita platnog bilansa, koji moe biti privremen ili trajan.
Ekonomskoj politici stoje na raspolaganju brojne mere kojima ona
moe da utie na uravnoteenje platnog bilansa. Najznaajnije su iz
domena spoljnotrgovinske i devizne politike.
73. Ekonomske karakteristike savremenog svetaRazvoj svetske
privrede i meunarodnih ekonomskih odnosa zadnjih decenije se
odvijao pod snanim dejstvom politikih odnosa u svetu. On je bio
proet promenam u faktorima i uslovima ekonomskog razvoja izazvanim
dinamikim razvojem nauke, tehnike, tehnologije i
informatike.Globalni ekonomski raazvoj sveta zadnjih decenija belei
uspon. Sa stanovita ekonomske razvijenosti, razlikujemo 3 grupe
zemalja, odn. njihovih privreda:1. razvijene trine privrede;2.
privrede u tranzivciji;3. privrede zemalja u razvoju.2/3 svetske
proizvodnje ostvaruje se u zemljama sa razvijenom trinom privredom.
To ukazuje da je svetska proizvodnja neravnomerno rasporeena.
Industrijski razvijene zemlje danas dominiraju u svetskoj
ekonomiji. Razvijene trine privrede se mogu podeliti u 3 zasebne
celine: SAD, EU i Japan. Zemlje u razvoju (npr. Kina belei bri
razvoj) ine grupu zemalja koja je veoma heterogena. Zajedniko svima
njima je uglavnom nizak nivo privrednog razvoja, oskudica kapitala,
strune radne snage i savremene tehnologije. U meunarodnoj trgovini
uestvuju izvozom sirovina, nafte i poljoprivrednih prizvoda.
Dosadanji razvoj, sadanje stanje i razvojni trendovi u svetskoj
ekonomiji zasnivaju se na:1) brzom razvoju i irenju savremene
thnike i tehnologije;2) eksploataciji privrednih resursa;3)
globalizaciji i regionalizaciji;4) ouvanju prirodne ravnotee i
privrednih resursa.Proces naunog i tehnolokog razvoja mora biti
drutveno kontrolisan i usmeravan. Nekontrolisana eksploatacija
prirodnih resursa naglaava pitanje zbog iznalaenja i irenja novih
izvora energije. U suprotnom, svetu preti ekonomski kolaps zbog
nestaice nafte i gasa. Od posebnog je znaaja zaustavljanje emisije
gasova sagorevanjem fosilnih goriva, reavanje problema otpada i
smea itd. Globalizacija i regionalizacija, pored nesumnjivih
pozitivnih uticaja na razvoj svetske ekonomije u dosadanjem obliku
nose sa sobom niz negativnih obeleja i uticaja, npr. raslojavanje
sveta na bogate i siromane.
74. Transnacionalne kompanije
Multinacionalne kompanije imaju vano mesto u razvoju svetske
proizvodnje, meunarodnoj trgovini, razvoju tehnike i tehnologije i
sl. Praksa meunarodnih ekonomskih i politikih odnosa pokazuje da se
neretko one javljaju kao akteri politikih zbivanja, naroito u
zemljama u razvoju. One se definiu kao velika preduzea
(korporacije), iji kapital vodi poreklo iz vie zemalja i koja
ostvaruju ekonomske aktivnosti u celom svetu.Najee se organizuju
kao AD, koja imaju kvalifikovane i sposobne timove menadera koji
rukovode kompanijama i njihovim filijalama. Nastanak
multinacionalnih kompanija vezuje se za nastanak meunarodnih
ekonomskih odnosa u svetu, konkurencije u tim odnosima i potrebe da
se postigne odreeni nivo konkurencije i centralizacije kapitala.
Sve to u funkciji stvaranja veeg profita.Zadnjih decenija u svetu
je dolo do njihovog ubrzanog razvoja (Coca-Cola, Siemens, Sony,
Microsoft, Toyota i sl). Pored proizvodnje osnovnih proizvoda,
imaju razvojene i brojne druge aktivnosti u svom sastavu. Danas su
snaan faktor razvoja proizvodnje i svetske trgovine i bitno utiu na
tekua privredna kretanja, ali i na razvoj privrede u skoro svim
zemljama sveta.
75. Ekonomije balkanskih zemalja
Sa geografskog i ekonomskogstanovita radi se o relativno malim
zemljama (dravama) sa pojedinano skromnim razvojnim potencijalima i
uskim tritem sa meusobno nedovoljno povezanim ekonomijama. U
pogledu veliine izuzetak predstavlja Turska na koju otpada blizu
polovine balkanskog stanovnitva. Skoro sve balkanske zemlje izale
su iz kruga najmanje razvijenih zemalja. Sadanji meunarodni
ekonomski poloaj balkanskih zemalja uslovljen je njihovim politikim
poloajem i nasleem prolosti. Sadanji razliit meunarodni politiki i
ekonomski poloaj balaknskih zemalja pojedinano, uslovili su
relativno niske meusobne ekonosmke saradnje i povezanosti.Zakljuak
je da su ekonomska saradnja i ekonomski odnosi izmeu balkanskih
zemalja na niskom nivou, a posledice trpe sve zemlje pojedinano i
region Balkana u celini. Putem meusobne ekonomske saradnje i
povezivanja lake bi se reavali problemi razvoja infrastrukture na
prostoru Balkana. To su: razvoj putne i eleznike infrastrukture,
problemi u oblasti energetike itd.
76. Sadraj razvojne politike
Najpotpuniji izraz tog sadraja je program razvojne politike,
koga najee donosi Vlada. Razvoja politika predstavlja deo dravne
intervencije u privredi, konkretnije u njenom razvoju. Zato je
drava najznaajniji subjekt ekonomskep politike. Program razvojne
politike moe biti opti (razvoj privrede u celini) i parcijalni
(razvoj pojedinih privrednih delatnosti).Razvojni programi su
okrenuti budunosti. Generalni cilj im je dostizanje nekog budueg
eljenog stanja u razvoju privrede, koje treba da izrazi vii stepen
privrednog razvoja. Najea njihova podela je na:1) godinje (do 1
god);2) srednjerone (do 5 god);3) dugorone programe (10 i vie
god).Razvojna politika (njen program) prepoznatljiva je najee po
ciljevima koje sadri. Najee se radi o instrumentima i merama:
investicione politike, politike raspodele, fiskalne politike,
kreditne politike i sl.Razvoj privrede je vrlo sloen proces u kome
uestvuju brojni drugi subjekti: poslovne banke, agencije,
preduzetnici itd. Njihova aktivnost u oblasti privrednog razvoja
predstavlja odreeni stepen koordinacije, podsticanja i
usmeravanja.
77. Pojam i znaaj tehnolokog razvoja
Ue posmatrano razvojene promene u tehnici (sredstvima za rad) i
tehnologiji.iri aspekt stalni proces usavravanja sredstava za rad,
usavravanje postojeih i primenu novih tehnologija, usavravanje
postojeih i pronalazak novih proizvoda i sl.Njegova sadrina izraava
celokupnost promena u tehniko tehnolokoj osnovi proizvodnje i
drugim privrednim aktivnostima. Ekonomski znaaj tehnolokog napretka
najpre se ogleda u ubrzanju razvoja proizvodnih snaga. Tehnoloki
progres poseno utie na rast proizvodnje i njenu produktivnost.
Tehnoloki razvoj u oblasti predmeta rada i tehnologije smanjuje
zavisnost proizvodnje od prirodnih uslova. Pod uticajem tehnolokog
progresa dolazi do krupnih promena ne samo u strukturi i rastu
faktora proizvodnje, ve i u njihovim meusobnim odnosima. U tom
pogledu poseban znaaj ima supstitucija ivog ljudskog rada radom
maina.Ekonomski i drutveni znaaj tehnolokog razvoja ne ogleda se
samo kroz njegovo dejstvo u proizvodnji, nego zahvata i oblast
razvoja drutvenih delatnosti, pa i uslove ivota i rada
ljudi.Mehanizacija se zamenjuje automatizacijom, na ta se
nadovezuju kompjuterizacija i robotika. Internet tehnologija iz
osnova menja sistem komunikacija izmeu ljudi. Hemizacija je osnova
razvoju biotehnologije i genetskog ininjeringa.
78. Politika razvoja nauke u svetu
usmerena je na razvoj naunih potencijala, unapreenje sadraja i
organizaciju naunih istraivanja i efikasnu primenu rezultata tih
istraivanja u drutvenoj praksi.1. Kadrovski nauni potencijal vrlo
brzo raste. Ulaganja u (razvoj) obrazovanje kadrova postaju
najefikasniji oblik investicija, jer ona dugorono utiu na razvoj
proizvodnih snaga2. Dinamian razvoj nauke podstie se velikim
izdvajanjem sredstava iz nacionalnog dohotka i drutvenog proizvoda
za nauna istraivanja.3. U oblasti organizacije nauke i
nauno-istraivakog rada drava i privredna preduzea vode aktivnu
politiku. Odgovarajua panja se poklanja razvoju nauno-istraivakih
institucija, naroito onih u privredi i koje rade za nju. U sastavu
privrednih preduzea nalaze se istraivako-razvojni centri i
laboratorije, u kojima radi veliki broj istraivaa.4. Drava vodi
aktivnu politiku razvoja nauke, naunih istraivanja i tehnolokog
razvoja. Ona posebno stimulie npr. oslobaanje od poreza, povoljne
kredite, uvoz opreme bez carina itd. Smisao bri tehnoloki i
privredni trazvoj zemlje u celini.5. Posebna karakteritika razvoja
nauke u svetu posle Drugog svetskog rata jeste njena
militarizacija. U uslovima stalno zaotrenih ekonomskih i politikih
suprotnosti u svetu, nauka i savremena tehnologija se koriste kao
sredstvo vojnog prestia i sredstvo ekonomskih i politikih
pritisaka.
79. Transfer tehnike, tehnologije i znanja
predstavlja irenje u granicama jedne zemlje ili najee prenoenje
(kupovinom ili na druge naine) iz jedne zemlje u drugu.Tehnoloki
razvoj jedne zemlje zasniva se na 2 izvora inovacija:1) rezultate
sopstvenog nauno-istraivakog rada;2) transferu tehnike, tehnologije
i znanja drugih zemalja.Razmenom tehnologije i znanja izmeu zemalja
doprinosi se globalnoj ekonomiji nauno-istraivakog rada i
tehnolokog razvoja u svakoj zemlji posebno. Zemlje u razvoju u
tehnolokom i naunom razvoju zaostaju iza industrijski razvijenih
zemalja.Visok stepen koncentracije nauke i nauno-istraivakih
potencijala u razvijenim zemljama omoguuje im monopolski poloaj. Za
razliku od zemalja u razvoju koje su preteni ili iskljuivi
primaoci, dotle su industrijski razvijene zemlje istovremeno i
uvoznici i izvoznici tehnike, tehnologije i znanja.Oblici transfera
tehnike, tehnologije i znanja nastaju kao rezultat prakse u
njihovom prenoenju iz jedne zemlje u drugu. U njoj su do sada
iskristalisani razliiti oblici transfera, meu kojima su
najznaajniji: kupovina investicione opreme, kupovina licneci,
kooperacija u proizvodnji, zajednika ulaganja, kupovina patenata
itd. Meunarodna praksa i oblici transfera stalno se obogauju i
razvijaju, jer su zajedno faktor razvoja svih zemalja, bile one
industrijski razvijene ili zemlje u razvoju.
80. Politika transfera tehnike, tehnologije i znanja
Globalni ciljevi te politike jesu: korienje transferovane
tehnike i tehnologije u svom privrednom razvoju; zatita ekonomskih
i drugih interesa zemlje; spreavanje njenog drastinog poveanja
ekonomske zavisnosti od inostranstva; unapreenje sopstvenog
nauno-istraivakog rada; razvoj sopstvenih tehnologija na bazi
transferovanih i sl.Uslovi tranfesra se obino reguliu posebnim
zakonskim propisima kojima se konkretizuju drutveni ciljevi i
definiu obaveze primaoca tehnike i tehnologije iz inostranstva.
Uslovi su esto nepovoljni po ove druge. U ponudi tehnike i
tehnologije zemljama u razvoju esto se nalaze one iji je ivotni vek
pri kraju, prljave tehnologije (koje drastino zagauju ovekovu
ivotnu sredinu), tehnologije i proizvodi koji nisu prilagoeni
zemljama u razvoju i sl.
81. Javni sektor privrede
Nastajenje i razvoj vezuje se za irenje ekonomskih funkcija
drave. Najvaniji razlozi za nastajanje javnog sektora privrede,
mogu se svesti na 3 osnovna:1) Fiskalni drava preuzima neke grane
privrede zbog toga to su one fiskalno izdane (proizvodnja cigareta,
alkohola, nafte i sl.);2) Strateki proizvodnja energenata, razvoje
telekomunikacija, mediji, oruje, eleznica i sl. od kojih u velikoj
meri zavisi razvoj privrede i snabdevanje stanovnitva;3)
Nacionalizacija preuzimanje odreenih grana i preduzea za koje
privatni kapital nije zainteresovan zbog njihove niske
profitabilnosti ili velikih investicionih ulaganja (elezare,
rudnici, termocentrale isl.).U sva 3 sluaja postoji dravni kapital.
Javni sektor privrede ima niu efikasnost kapitala. Nema za
prevashodni cilj ostvarivanje dobiti, ve proizvodnju odreenih
proizvoda u cilju zadovoljavanja potreba. Ima veliki znaaj u
savremenim trinim privredama.82. Koncesije
Njih koristi drava u okviru svojih razvojnih funkcija, sa ciljem
ekonomske valorizacije i korienja odreenih potencijala za ekonomski
razvoj sa kojima zemlja raspolae. Radi se o potencijalima kao to su
prirodno bogatstvo u svojini drave i javna dobra u optoj upotrebi.
Koncesijama se oni daju na korienje domaim i stranim privrednim
subjektima uz odreenu naknadu koja pripada dravi.Svaki koncesijski
odnos ima 2 subjekta: davaoca koncesije (koncedeta) i primaoca
koncesije (koncesionara). Ko moe biti davalac, a ko primalac
koncesije, odreuje se zakonom. Najee pravo koncesije pripada Vladi
ili parlamentu. Primalac koncesije moe biti svako domae ili strano
fiziko lice koje ispunjava zakonom propisane uslove. Predmet
koncesije moe biti:1. korienje prirodnog bogatstva;2. korienje
dobra u optoj upotrebi;3. vrenje javnih usluga.Kada je re o
prirodnim bogatstvima, predmet koncesije mogu biti: istraivanje i
eksploatacija rudnog bogatstva, mineralnih sirovina i energetskih
izvora.Koncesija se daje na odreeno vreme, to se regulie propisima
o koncesijama. Za korienje koncesije, koncesionar plaa naknadu
dravi, odn. davaocu koncesije. Akt o koncesiji se sastoji iz:1)
akta o dodeli koncesije;2) ugovora o koncesiji.83.
Infrastruktura
Radi se o privrednim i delom neprivrednim delatnostima i
granicama iji su eksterni efekti veliki kako na razvoj privrede,
tako i na zadovoljavanje potreba stanovnitva. U tu grupu delatnosti
i grana ubrajaju se: eleznica, pota, telekomunikacije,
energetika,putna privreda, vodoprivreda, obrazovanje.Infrastruktura
ima nekoliko karakteristika:1. ostvaruje veliki uticaj na ukupnu
privredu i drutvo;2. njen razvoj zahteva velika investiciona
ulaganja;3. u duem vremenskom periodu odnosi se na celu privredu;4.
efekti ulaganja u njen razvoj ostvaruju se u duem vremenskom
periodu i odnose se na celu privredu.Upravo zbog tih karakteristika
veliki deo infrastrukture se i svrstava u javni sektor. Dobro
razvijena infrastruktura stvara povoljan ambijent razvoja
poslovanja privrede u celini. Njena nerazvijenost i loe
funkcionisanje mogu da uspore razvoj privrede i umanje njene
poslovne rezultate.Infrastruktura na 2 naina doprinosi (i uestvuje)
u privrednom razvoju:1) Autonomno svojim razvojem (rastom
proizvodnje, zaposlenosti i sl. u njoj samoj);2) Svojim eksternim
dejstvima na ostatak privrede i drutva.Savremene drave donose i
realizuju posebne programe i planove razvoja grana i delatnosti
koje pripadaju infratsrukturi. U realizaciji ciljeva infrastrukture
investiraju dravni kapital, stimuliu ulaganje privatnog kapitala u
nju, u njen razvoj usmeravaju deo kreditnog potencijala banaka,
omoguuju inostrana ulaganja itd.
84. Politika regionalnog razvoja
Razlike u stepenu privrednog razvoja izmeu regiona najee su
rezultat istorijskog naslea kao uslova politike privrednog razvoja
koja je voena u prolosti. Zbog toga problemi regionalnog razvoja
imaju dugoroni karakter.Postojanje veih razlika u stepenu
razvijenosti regiona izaziva itav niz negativnih ekonomskih,
sovijalnih, demografskih, politikih i drugih posledica. Te razlike
utiu na usporavanje ukupnog privrednog razvoja zemlje, zaotravanje
socijalnih tenzija u drutvu i uzrok su politike
nestabilnosti.Politika regionalnog razvoja deo je razvojne
politike. Ona je po svojim karakteristikama dugorona, jer su nam i
problemi regionalnog razvoja dugoroni.1. Ciljevi proizilaze iz
njenih zadataka i predstavljaju njihovu operacionalizaciju i
koriste specijalne dravne fondove ili specijalizovane dravne
banke.2. Praksa politike regionalnog razvoja u trinim privredama je
bogata u pogledu sredstava, instrumenata i mera koje ona koristi.3.
Politika regionalnog razvoja koristi klasine instrumente i mere
ekonomske politike razliitog karaktera.a) Kreditnom politikom vri
usmeravanje dela kreditnog potencijala banaka za investicione i
druge razvojne potrebe nerazvijenih regiona.b) Fiskalnom politikom
se stimuliu ulaganja u nerazvijene regione oslobaanjem privrednih
subjekata koji ta ulaganja vre od poreskih obaveza za odreeni
vremenski period ili se te obaveze smanjuju.c) Spoljnotrgovinskom
politikom mogue je smanjiti carinska optereenja kada je u pitanju
uvoz opreme za potrebe nerazvijenih regiona.d) Razvoj
infrastrukture na nerazvijenim podujima vrlo esto se koristi kao
mera reg. politike.e) Struktuiranje proizvodnje na nerazvijenim
podrujima je u funkciji njihovog ubrzanog razvoja.f) Demografskom
politikom treba spreiti ili ublaiti pranjenje nerazvijenih
podruja.g) Politika cena komunalnih usluga i trokova ivota u
velikim gradovima esto privlai stanovnitvo iz nerazvijenih
podruja.h) Politika lokalne vlasti u sadejstvu sa dravnom politikom
moe da da doprinos ubrzanom ekonomskom i drutvenom razvoju
nerazvijenih regiona.
85. Strana ulaganja
Znaaj proizilazi iz samog bia trine ekonomije koje podrazumeva:
slobodu kretanja, organizovanja, koncentracije i centralizacije
kapitala u svetskim razmerama. Strana ulaganja imaju posebno veliki
znaaj za privredni znaaj onih zemalja kod kojih je kapital izrazito
limitirajui faktor razvoja. Danas je to sluaj sa zemljama u razvoju
i onima koje su u tranziciji.Obezbeenjem veeg priliva stranog
kapitala u zemlju, postie se:1) smanjenje limitiranosti kapitala
kao faktora proizvodnje;2) mogunost ekonomskog i razvojnog
limitiranja ostalih faktora sa kojima zemlja raspolae;3) sa
inostranim kapitalom obino se uvoze savremena tehnika tehnologija i
znanje;4) dolazi do ireg ukljuivanja zemlje u meunarodnu podelu
rada.Praksa mobionosti kapitala u svetskim razmerama izrodila je
raznovrsne oblike stranih ulaganja, od kojih su najznaajniji:a)
osnivanje novih privrednih preduzea stranim kapitalom;b) kupovina
domaih preduzea od strane stranih privrednih subjekata;c) kupovina
delova domaih preduzea (akcije);d) koncesionarstvo;e) strana
ulaganja u bescarinske zone;f) osnivanje stranih banaka i njihovih
filijala;g) kupovina domaih banaka i drugih finansijskih
organizacija.Inkorporiranje stranih ulaganja u razvojnu politiku,
naroito zemalja u razvoju i onih u tranziciji danas predstavlja
ekonomsku stvarnost. Atraktivcnost jedne zemlje za strana ulaganja
moe se izraziti sledeim grupama faktora: rastom,razvojem i
stabilnoi njene privrede; politikom stabilnou njene privrede;
kvalitetom i stabilnou pravnog sistema; politikom stabilnou zemlje;
irinom domaeg trita itd.I industrijski razvijene zemlje nastoje da
privuku strane investicije. Industrijski razvijene zemlje su danas
najvei investitori stranog kapitala u svetu, ali i najvei deo
stranog kapitala se u njih investira jer imaju najatraktivnije
uslove kojima privlae kapital.
86. Ekoloka politika
Ekoloki problemi zadnjih decenija su postali vrlo znaajan
problem drutvenog i ekonomskog razvoja gotovo svih zemalja. Dananji
privredni razvoj, urbanizacija i koncentracijastanovnitva i
proizvodnje doveli su do toga da je stvorena globalna opasnost za
svet zbog drastinog naruavanja prirode.Ekoloka politika ima
viedimenzionalni sadraj. Ona u sebi sadri elemente ekoloke,
socijalne, tehnoloke i komunalne politike. Trini mehanizam
funkcionisanja privrede samostalno ne reava ekoloke probleme.
Ekoloki problemi danas imaju globalni znaaj u svetu, iz ega
proizilazi da aktivnost svake drave u oblasti zatite ivotne sredine
mora da polazi od saradnje sa meunarodnim institucijama koje se
bave tim problemima i drugim dravama.Drava propisima utvruje
odreene normative i standarde u oblasti ekologije. U primeni
propisa koji se tiu ekologije, drava moe delovati represivno i
stimulativno. Materijalni trokovi ouvanja ivotne sredine padaju na
teret drutva u celini.
87.Odrzivi i humani razvoj
88. Razvojna politika komunalne privrede
Sadraj komunalne privrede u savremenim naseljima ine:1) sistem
vodosnabdevanja;2) gradski saobraaj;3) kanalizacija;4) lokalna PTT
mrea;5) pijane usluge;6) zanatske usluge i sl.Kao komunalna
preduzea najee se organizju: vodovod, kanalizacija, gradski
saobraaj, prikupljanje, iznoenje i odlaganje smea i sl. Ova
preduzea najee osnivaju organi lokalne samouprave, samostalno ili u
saradnji sa privatnim vlasnicima kapitala. Ta preduzea imaju javni
karakter i najee su deo javnog sektora privrede. Razvoj komunalne
prvrede je u funkciji opteg privrednog razvoja zemlje i u funkciji
potrbe stanovnitva u naseljima. Najznaajniji subjekti komunalne
politike jesu drava, optine i gradovi. Sastavni deo te politike
jeste i prostorno planiranje. Optine i gradovi imaju posebnu ulogu
i znaaj u ostvarivanju razvojnih ciljeva u ovoj oblasti to se
ogledau njihovoj nadlenosti i preduzimanju mera za realizaciju
ciljeva razvoja komunalne privrede.
15