IRT3000 ADRIA 2-2008

3Ožujak 2 II

4 Ožujak 2 II

Svečana dodjela znakova “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko”Tvrtke koje sustavno unaprjeđuju kvalitetu, ali i ostale segmente poslovanja, krenule su težim putem poslovnog razvo-

ja te oslikavaju najkvalitetnije dosege naše industrije odnosno gospodarstva, rekao je predsjednik Hrvatske gospodar-

ske komore Nadan Vidošević na svečanoj dodjeli prava korištenja znakova “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko”

za 2007. i 2008. godinu 14. veljače u HGK.

Intervju: Ljiljana Pedišić, predsjednica Hrvatskog

saveza inovatora

Posebno ćemo se posvetiti jačanju

inovatorstva među mladimaHrvatski savez inovatora (HSI) strukovno je i interesno neprofi tno udru-

ženje koje u domeni inventivnoga rada već 50 godina kontinuirano djeluje

na području cijele Hrvatske. Tehnološki razvoj u svijetu sredinom prošloga

stoljeća potaknuo je i hrvatske inovatore na intenzivniji rad, a zatim i na

organizirano djelovanje.

Matilda BačelićFoto: Damir Godec

sad

rža

j

4

PREDSTAVLJAMO DIOKI d. d., Zagreb

DOMAĆE VIJESTI

Inovacije i tradicija temelj razvoja

Republike HrvatskePrema prikazanim inovacijama, od kojih su većina novi

proizvodi te tehnička unapređenja i korisne ideje,

INOVA se može svrstati u sam vrh svjetskih tokova

razvoja intelektualnog vlasništva. Mnogobrojni obrti i

manje tvrtke razvijene na proizvodnji vlastitih inovacija

prikazali su svoj uspjeh kao primjer i ohrabrenje svim

inovatorima, osobito mladima, na putu do komercijal-

nog uspjeha.

Čišćenje (pjeskarenje) s pomoću suhog ledaOdržavanje je aktivnost koja katkad usporava proizvodni proces. Cilj je svake tvrtke i službe održavanja taj zadatak

obaviti što brže i svojim radom smanjiti smetnje i zastoje u proizvodnji. Čišćenje s pomoću suhog leda omogu-

ćuje upravo to - brz, učinkovit, ekonomičan i ekološki prihvatljiv način održavanja, bez smetnji u proizvodnom

procesu. Čišćenje s pomoću suhog leda je jedan od suvremenih načina čišćenja s vrlo širokim područjem uporabe.

U stranoj literaturi često se također može naći pojam “kriogensko” čišćenje (e. cryogenic cleaning). Sam postupak

vrlo je sličan postupku klasičnog pjeskarenja pa se stoga uvriježio naziv pjeskarenje s pomoću suhog leda (e. dry

ice blasting).

IZ SVIJETA

27

Laser, voda ili plazma – što je najprimjerenije za rezanje? Teškoće pri izboru – korisnik opreme uvijek ih iznova doživljava kada se mora prije izbora stroja ili obradnog centra

odlučiti za odgovarajući postupak obrade. Primjerice, postoji izbor više suvremenih postupaka rezanja lima i ploča. Ovdje

nije riječ o tijesnoj borbi za prevlast kao kod npr. postupaka štancanja ili obrade laserom, jer pri traženju alternative za

rezanje bez sumnje vodi obrada laserom. Zanimljive alternative laseru su obrada vodenim mlazom i rezanje plazmom.

Namjera prikazane usporedbe različitih postupaka u ovom članku je olakšati korisniku konačni izbor.

30

8

34

uvodnik 7

domaće vijesti 1515 Razvoj i realizacija sustava za 3D

digitalizaciju objekata

16 HGK i HOK potpisali Sporazum o suradnji

19 DOK-ING uveo postupak selektivnoga laserskog srašćivanja - SLS

24 BIAM - 19. međunarodni sajam alatnih strojeva i alata

26 Roto rašpa

28 Obilježavanje 15. godišnjice hrvatske normizacije, mjeriteljstva i akreditacije

28 8. međunarodno savjetovanje ljevača

29 Predstavljen vodič “Poslovanje s EU”

54 HUB: 2008. usporavanje ekonomskog rasta i rast infl acije na oko 4,9 posto

iz svijeta 3436 Strategije i alati za uspješnu obradu

grafi ta

44 Izložba K 2007 - optimistična očekivanja nadmašena

49 Alstom je razvio novu generaciju brzih vlakova

51 GM će unaprijediti razvoj hibridnih vozila

64 Severstal u prvom polugodištu izrazito povećao čistu dobit

69 Volvo s manjom kvartalnom čistom dobiti

79 Toyota dostigla GM po proizvodnji vozila

automatizacija i informatizaija 6264 Robotika nove generacije

66 Tvrtka Hunor d.o.o. - 16 godina modernizacije na području automatizacije svih vrsta alatnih strojeva

nemetali 7074 Savjetovanje Polimerni materiali i

dodatci polimerima

75 “Top 10” najvećih teškoća pri injekijskom prešanju

suvremene tehnologije 8082 Potpuno novi sustav FARO Laser

ScanArm V3 - lakši, brži i točniji

83 Jednostavno upravljanje u 3D svijetu

84 U siječnju predstavljena nova verzija programskog paketa Pro/ENGINEER

86 SolidWorks WORLD 2008

novo na knjižnim policama 89

20

39

Igor ŠkevinFoto: arhiv DIOKI

5Ožujak 2 II

popis oglašivača

Budućnost rashladnih sustava u proizvodnji

Budućnost je čvrsto povezana s područjem hla-đenja u automatiziranim sustavima industrijske

proizvodnje. Razvoj uređaja za hlađenje usmje-ren je cjelovitim rješenjima sustava za hlađenje

radi postizanja što bolje zaštite elektroničkih uređaja te povećanja učinkovitosti i kvalitete

proizvodnih procesa. Zahvaljujući uvijek novim razvojnim mogućnostima s toga područja, već

danas je na raspolaganju tehnologija koja je ekološki osviještena i energetski štedljiva.

Matjaž Miškec

Proizvodnja, preradba i potrošnja plastike u Europi

Našu je svakodnevicu nemoguće zamisliti

bez plastike i gume. Plastično doba, kako je

popularno nazvana druga polovina 20. stoljeća,

produženo je i na 21. stoljeće. Međutim, već dugo

to nisu samo jeft ini zamjenski materijali, nego je,

upravo zahvaljujući njima, omogućena proizvod-

nja velikoga broja proizvoda vrhunske tehnike.

Proizvodnja i preradba polimernih materijala

industrijske su grane koje u svijetu bilježe

najduže kontinuirane stope rasta proizvedenih i

prerađenih količina, profi ta te broja zaposlenih.

Mr.sc. Gordana Barić

nemetali

Upotrebljivost - alat uspjeha

Da bi tehnologija doista odgovarala našim

potrebama, sve važnijim čimbenikom postaje

korisničko sučelje. Svi suvremeni alati kojima

se koristimo, od računalnih programa do

nadzorne sobe u tvornici, svi suvremeni

uređaji u našem domu, od mobilnog telefona

do kućnog kina, a i sve druge stvari u našem

svakidašnjem životu imaju također svoju lošiju

stranu. Uređaji su pretrpani tipkama, strojevi

komplicirani, izbornici nejasni, internetske

stranice zapetljane.

Esad Jakupovič

suvremene tehnologije

sadržaj

automatizacija i informatizacija

iz svijeta

Budućnost slojevitih

postupaka izrade

prototipnih tvorevina

Prema broju izlagača, odmah uz alatničarstvo

su izlagači s prototipnim postupcima i svime

što je vezano uz te postupke. Njima se može

pridodati i znatan udio programske podrške

i cijelo područje vezano uz unatražno inže-

njerstvo te medicinu koja preko stomatologi-

je i usadaka vrlo brzo kroči naprijed. Ako se

svemu navedenom doda i činjenica kako je

organizator sajma EuroMold, tvrtka DEMAT,

aktivno uključen u organizaciju sajmova

DieMould India i RosMould Rusija te je

suorganizator sajma AsiaMold Kina, postaje

jasno da će u bližoj budućnosti EuroMold biti

alatničarski samo još prema nazivu.

dr. Igor Drstvenšek

26 3-WAY, Tomaž Vujasinovic s.p.

1, 52 ABB, d. o. o.

23 Alfl eth Engineering, k. d.

1, 73 ARBURG GmbH + Co KG

1, 3, 92 BTS, d. o. o.

90 BTS KOTHENNYA, d. o. o.

1, 18 Cajhen, d. o. o.

46 Camincam, d. o. o.

87 Celjski sejem, d. o. o.

85 EAG Centar, d. o. o.

29, 48 Gazela Platit, d.o.o.

38 HURCO (Strojotehnika, d. o. o.)

67 Hyundai avto trade, d. o. o.

13, 26, 71 ICM, d. o. o.

41 ISCAR Alati, d. o. o.

1, 77 KMS, d. o. o.

88 MARI MEDIA, d. o. o.

(časopis Građenje&Opremanje)

61 Misko, d. o. o.

47 NC Servis Lovrek Ivan, s. p.

1, 2 Nomis, d. o. o.

12 Nubius, d. o. o.

1, 50 Rappold Winterthur brusilna tehnika, d. o. o.

25 Sajam MECSPE

69 Sajam Transport&Logistika

91 Sandvik, d. o. o.

1, 32, 33 Siming, d. o. o.

17 STROJOTEHNIKA, d. o. o.

58 TBW, d. o. o.

42 TEH-CUT, d. o. o.

79 Tecos

1, 57 Teximp, d. o. o.

1, 14 TM, d. o. o.

54 TOP ELEMENT, d. o. o.

Slik

a n

a n

asl

ov

nic

i: Te

xim

p d

.o.o

.

55

70

62

80

Udjeli pojedinih europskih zemalja u ukupnoj proizvodnji

plastičnih materijala u Europi u 2006.1

6 Ožujak 2 II

7Ožujak 2 II 9

Poštovani čitatelji!

Naslov ovoga uvodnika sažetak je dojmova, komentara i reagiranja na

prvi broj časopisa IRT3000 u Hrvatskoj. Oni su dolazili i iz krugova

stručnjaka i iz akademskih krugova, i to ne samo iz Hrvatske nego i

inozemstva. To nam je potvrda da je ovakav časopis potreban na ovim

prostorima te da smo na dobrom putu u njegovu daljnjem razvoju.

Ujedno smo dobili dodatan poticaj da svojim radom i kvalitetom časopisa

opravdamo vaše povjerenje i očekivanja.

Na posebno dobar odziv časopis je naišao kod oglašivača, uglavnom

zastupnika opreme i programske podrške, te tvrtki koje pružaju usluge s područja

koja časopis pokriva. Koristim se stoga ovom prilikom da vam svima najljepše

zahvalim na pruženoj podršci na početku našeg rada. Sada je ona najpotrebnija,

no također se nadam kako će nas vaša podrška pratiti i u budućem radu. Zahvalio

bih i svim pojedincima koji su prihvatili poziv za članstvo u stručnom vijeću

časopisa. Vaša prisutnost u časopisu za nas je velika čast, a vaša kompetentnost

IRT3000 na dobrom putu

Damir Godecurednik

5

Glavni i odgovorni urednik

Damir Godec

Urednik za metale

Tomislav Staroveški

Tehnički urednik

Darko Švetak

Stručno vijeće časopisa Prof. dr. sc. Igor Duplančić, Vladimir Ferdelji,Ruđer Friganović, Mr. sc. Željko Goja,Prof. dr. sc. Bojan Jerbić, Prof. dr. sc. Dubravko Majetić, Vladimir Orešković, Ljiljana Pedišić,Mr. sc. Gordana Pehnec Pavlović, Doc. dr. sc. Antun Stoić, Prof. dr. sc. Faruk Unkić, Damir Vranić

Novinarski prilozi

Matilda Bačelić, Liderpress

Hrvoje Mateljić, Liderpress

Tanja Berberović

Igor Škevin

Prijevod

Matea Hotujac (SLO)

Mr.sc. Marina Manucci (ENG)

Mr.sc. Snježana Kereković (NJE)

Lektura

Ela Orešković-Požek (HR)

Idejno rješenje

Saša Brunčič, Barbara Kodrun

Računalni prijelom časopisa

Darko Švetak s. p., Jan Lovše

Oblikovanje naslovnice i oglasa

Barbara Kodrun s.p., Boštjan Čadej

Nakladnik

PROFIDTP d.o.o.

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Adresa uredništva:

PROFIDTP d.o.o.

Časopis IRT3000

Gospočak 58, 10000 Zagreb, Hrvatska

Tel: +385 (0)98 409 690

E-pošta: [email protected]

Tisak: MEDIAPRINT-TISKARA HRASTIĆ d.o.o.

Naklada: 3.000 primjeraka

Cijena: 30 kn/4 €/5 $.

IRT3000 - inovacijerazvojtehnologije

ISSN: 1846-5951

Copyright© IRT3000Autorska prava za časopis IRT3000 vlasništvo su nakladnika,

tvrtke PROFIDTP d.o.o. Dopušta se prijenos i umnožavanje

sadržaja časopisa samo u informativne svrhe i isključivo uz

izdavanje pisanog dopuštenja nakladnika.

uvo

dn

ik

prije svega će pozitivno utjecati na promociju i ugled časopisa. Konačno, zahvalio

bih svim tvrtkama, ustanovama i pojedincima na iskazanom zanimanju za časopis

i prijavama za pretplatu. Sve potrebno oko pretplate rješavat ćemo nakon tiskanja

ovog broja.

Posebice mi je drago istaknuti kako je IRT3000 izvrsno primljen u krugovima

inovatora. Nepuna tri tjedna nakon tiskanja prvog broja časopisa dobili smo poziv

da sudjelujemo u radu salona inovacija INOVA 2007 (u studenome 2007.). Na taj

smo način mogli istaknuti prvu riječ iz naziva časopisa - inovacije. Naša suradnja

nastavlja se i dalje pa više o toj priredbi možete pročitati u ovom broju časopisa,

kao i intervju s predsjednicom Hrvatskog saveza inovatora gospođom Ljiljanom

Pedišić.

Na kraju bih ponovno pozvao sve zainteresirane ustanove, tvrtke i pojedince da

se sa svojim prilozima, primjedbama i prijedlozima aktivno uključe u oblikovanje

časopisa IRT3000. Time ćemo zajednički bitno povisiti razinu kvalitete njegova

sadržaja te osigurati da časopis ostane “na dobrom putu”.

8 Ožujak 2 II

no

vost

i

6

Svrdla s valovitim oblikom reznog ruba

OSG je razvio nova svrdla od tvrdog metala

s posebnim valovitim oblikom reznog ruba.

Serija FTO-3D je namijenjena za dubine bu-

šenja do 3 x D, a serija FTO-5D za dubine

do 5 x D. Novi valoviti oblik reznog ruba je

vrlo oštar i osigurava nižu silu rezanja i manji

moment nego svrdla konkurenata. Novo ra-

zvijena WDI prevlaka je osobito primjerena

za bušenje srednje i visoko-ugljičnih čelika.

Ima oksidacijsku temperaturu 1 100 °C i tvr-

doću 3 300 HV (dok TiAlN prevlaka ima ok-

sidacijsku temperaturu 800 °C). Svrdla imaju

provrte za hlađenje. Preporučuje se hlađenje

s uljnom maglom. Svrdla FTO-3D/5D bi tre-

bala biti dostupna na tržištu početkom 2008.

godine.

www.osgeurope.com

www.bts-company.com

www.bts-kothennya.hr

Uređaj za mjerenje profi la Contracer CV-4100 Mitutoyo

Mitutoyo je dopunio seriju uređaja za mjerenje profi la stacionar-

nim modelom Contracer CV-4100, na čijoj je osi z1 ugrađena la-

serska tehnologi¬ja. To osigurava vrhunsku preciznost na z1-osi

±(0,8+|0,5H|L/25)um (H: mjerena visina iznad vodor. položaja (mm))

i na x-osi ±(0,8+0,01L)um (L: smjer pomaka (mm)). Uređaj podržava

CNC-funkcije, a mjerni rezul¬tati mogu se analizirati i statistički obra-

diti u programskome paketu FORMPAK (u okružju Windows®).

www.mitutoyo.com

Tangencijalna glodaća glava za sivi lijev PWC Sumitomo

Sumitomo je razvio novu PWC tangenci-

jalnu (88º) glodaću glavu za obradu sivog i

nodularnog lijeva. Namijenjena je prije svega

za tešku obradu s visokim stupnjem oduzi-

manja materijala. PWC glavu u usporedbi s

konkurentima karakterizira 40 % niža sila

rezanja.

Na novih pločicama LNMX mogu se ko-

ristiti 4 rezna ruba na desnom tipu glave i

dodatna 4 ruba na lijevom tipu glave, što

znatno snizuje troškove obrade. Pločice su

u ponudi u kvalitetama ACK200 (CVD, za

opću primjenu) i ACK300 (PVD, žilava kva-

liteta za srednju i tešku obradu). Prilikom

obrade postiže se izvrsna kvaliteta površine

(do Rz = 2,5 μm).

www.sumitomotool.jp

www.bts-company.com

www.bts-kothennya.hr

Za uspješno tokarenje čelika potrebna je žilavost

Sljedeće dostignuće nove generacije reznih pločica Sandvik Coromant

jest kvaliteta s najvećom žilavosti u velikoj obitelji proizvoda za toka-

renje čelika.

GC4235 s unaprijeđenom pouzdanosti rubova svestrano je rješe-

nje za tokarenje čelika, nehrđajućega također. To je savršen izbor

za uspješan rad pri zahtjevnim prekinutim obradama i profi lno-

me tokarenju, što povećava pouzdanost u škakljivim situacijama.

Optimirana prevlaka i supstrat omogućuju dobru postojanost na

deformacije i prilično unaprijeđenu pouzdanost pri radu u nesta-

bilnim i zahtjevnim uvjetima za postizanje bolje učinkovitosti u

svim pogledima.

Kvaliteta GC4235 daje novu jačinu postojećim geometrijama i u ponu-

di je za široku paletu pločica za aplikacije CoroTurn®, zahvaljujući koji-

ma će korisnici moći iskoristiti pun kapacitet svoje strojne opreme.

www.coromant.sandvik.com

9Ožujak 2 II

no

vosti

7

Kombinirani magnetno-mehanički stol DuoTec Tecnomagnete

Tecnomagnete je predstavio novi kombinirani magnetno-mehanički sustav za

za stezanje izratka na 5-osnim strojevima. Sustav ima na jednoj strani ma-

gnetnu steznu ploču, a na drugoj mehaničku. To znači da se može koristiti za

stezanje magnetnih i nemagnetnih izradaka. Nemagnetni izradak se steže na

mehaničku ploču,a magnetna ploča se na drugoj strani pričvrsti na radni stol

stroja. Izradak je odmaknut od radnog stola, čime se izbjegava eventualni na-

let vretena ili alata u radni stol stroja. Sustav je praktičan, fl exibilan, precizan

i jednostavan za upotrebu.

www.tecnomagnete.com

www.bts-company.com

www.bts-kothennya.hr

Tokarilica za preciznu obradu

Prednost nove jednovretene tokarilice

DECO 8sp, koju proizvodi Tornos, jest

njezina izvanredna preciznost od +/-

0,001 mm pri obradi nehrđajućega čelika.

Tokarilica ima pet numeričkih osnovnih

linearnih osi i dva neovi¬sna sustava ala-

ta, što je čini savršenom za obradu svih

vrsta obradaka u rasponu promjera od 1

do 10 mm. Postoji mogućnost istodobne

obrade na osnovi glavnoga vretena i do-

datne obrade na osnovi protuvretena, što

svakako smanjuje proizvodne troškove i

skraćuje trajanje obrade.

www.tornos.ch

Nova vrsta nehrđajućih čelika

Poduzeće Rolled Alloys počelo je distribuirati nove nehrđajuće čelike LDX

2101. Nova slitina nudi zavidnu tvrdoću i dobru naponsko-korozijsko-potre-

snu otpornost.

LDX 2101 (lean duplex) naziva se zato što je sastavljen od male količi¬ne

nikla (1,5 posto) i molibdena (0,3 posto).

Osim uobičajene uporabe nehrđajućih čelika, LDX 2101 koristit će se i na

području izrade kemijskih visokotlač¬nih posuda, cjevovoda i ventila koji se

podvrgavaju visokim temperaturama, cisterni za pohranjivanje, pri opremi za

rudu i papir te na sanitarnim tržištima. Poduzeće će čelik LDX 2101 isporuči-

vati u obliku ploča, štapova, cijevi, debljih ploča i slično.

www.rolledalloys.com

Nova kvaliteta za tokarenje sivog lijeva

Sumitomo je na sajmu Emo 2007

predstavio novu kvalitetu za tokare-

nje sivog lijeva AC410K. Višeslojna

prevlaka Super FF (Flat&Fine) ima

izvrsnu postojanost na trošenje s po-

boljšanom stabilnošću obrade. Rezne

brzine su povećane za 25 %. Posebno

je primjerena za neprekinuti do malo

prekinuti rez, osobito za odstranjiva-

nje kore odljevaka.

www.sumitomotool.jp

www.bts-company.com

www.bts-kothennya.hr

Osiguravanje primjerenog osvjetljenja mjesta obrade

Poduzeće Danray Products LLC iz Rockforda nudi prilagodljivo »zmijasto«

svjetlo, koje omogućuje neposredno osvjetljenje mjesta obrade na obradnome

stroju ili radnim područjima na kojima je potrebna do¬datna rasvjeta. Svaka

svjetiljka koristi običnu žarulju od maksimal¬no sto vata. Visokoučinkovite

ruke izrađene su od opružnoga čelika prevučenoga biopolimerom, čime su

zaštićene od masti, ulja i prljavštine. Poduzeće nudi i mnoge mogućno¬sti

prilagodbe te dugotrajnu potpornu snagu uređaja. Svjetiljke su u ponudi u

trima različitim inačicama montaže, i to izravno te kao C-obujmica i magnet.

www.danrayproducts.com

10 Ožujak 2 II

inte

rvju

10

Posebno ćemo se posvetiti jačanju inovatorstva među mladima

razgovarala: Matilda Bačelić, novinarka LideraFoto: Damir Godec

Svaka tvrtka koja se misli ozbiljno razvijati mora

biti svjesna da se samo na osnovi vlastita razvoja

može uspjeti i držati prednost pred drugima,

iako je možda jeftinije kupiti licencije

Ljiljana Pedišić, predsjednica Hrvatskog saveza inovatora

Hrvatski savez inovatora (HSI) strukovno

je i interesno neprofi tno udruženje koje

u domeni inventivnoga rada već 50 godi-

na kontinuirano djeluje na području cije-

le Hrvatske. Tehnološki razvoj u svijetu

sredinom prošloga stoljeća potaknuo je

i hrvatske inovatore na intenzivniji rad, a

zatim i na organizirano djelovanje. Tako je

skupina inventivnih radnika 1949. godine

u Zagrebu osnovala prvu udrugu inovato-

ra, Društvo izumitelja i autora tehničkih

unapređenja Zagreba, koje i danas djeluje

s poznatim inovatorom i jednim od osni-

vača Vjekoslavom Španjolom na čelu. Go-

dine 1993. donesen je Zakon o tehničkoj

kulturi, kojim je inventivna djelatnost do-

bila važno mjesto kao javna potreba u RH.

Zakon o udrugama, koji je stupio na snagu

četiri godine poslije, dao je nov organiza-

cijski okvir i u području inovatorstva. Tada

nastaje cijeli niz inovatorskih udruga koje

se dalje udružuju regionalno ili, u većim

gradovima, u saveze, a krovno udruženje je

Hrvatski savez inovatora. Danas Hrvatski

savez inovatora čini tridesetak udruženih

članova iz cijele Hrvatske: saveza, udruga,

tehnoloških centara i stručnih društava.

U današnje vrijeme eksplozije svjetskoga

znanja, novih odnosa u društvu, nastan-

kom velikih gospodarskih i političkih in-

tegracija samostalni inovator rijetko sam

može naći put do komercijalnog ostvarenja

svojega dostignuća. Na tome putu veliku

pomoć inovatorima pruža HSI s članovi-

ma putem različitih programa. U povodu

zlatnoga jubileja jedinoga nacionalnog

saveza strukovnih udruga iz područja in-

ventivnoga rada razgovaramo s njegovom

predsjednicom dipl. ing. Ljiljanom Pedišić,

voditeljicom poslova za proizvode u Službi

razvoja u tvrtki MAZIVA-ZAGREB d.o.o.,

članici INA Grupe. Ljiljana Pedišić na čelu

11Ožujak 2 II

inte

rvju

intervju: Ljiljana Pedišić

je Saveza od 2006. godine, a prije toga bila

je dugogodišnja predsjednica Zagrebačko-

ga saveza inovatora.

Koje su najvažnije sadašnje aktivnosti Hrvatskoga saveza inovatora?Ciljevi djelovanja Saveza su promidžba

inovatorstva, stvaranje pozitivne klime za

razvoj i primjenu inovacija u nacionalno-

me gospodarstvu, kao i poticanje djelova-

nja mladih inovatora. Stoga HSI pomaže

inovatorima putem pravnih savjetovališta,

seminara ili savjetovanja, organiziranja

izložaba inovacija u Hrvatskoj i u inozem-

stvu. Od programa rada s mladima valja

istaknuti program Informatika-inovacija-

tehnika u Rijeci, Malu akademiju Arhimed,

razne međužupanijske izložbe radova, a

osobito izložbu INOVA-MLADI, koja oku-

plja učenike osnovnih i srednjih škola te

studente fakulteta iz Zagreba, Hrvatske i iz

inozemstva. Velik je uspjeh ovoga progra-

ma izravan upis mladih inovatora na neke

fakultete temeljem uspjeha u inventivnome

radu. Najvažniji i dugogodišnji program

HSI-ja jest nacionalna izložba inovacija

INOVA, koja je prvi put održana 1971. go-

dine u Tehničkome muzeju u Zagrebu. HSI

tradicionalno sudjeluje na velikim među-

narodnim izložbama kao što su Eureka u

Bruxellesu, IENA u Nürnbergu, INPEX u

Pittsburghu, ARHIMED u Moskvi, ITEX u

Kuala Lumpuru, Britanski sajam inovacija

u Londonu i dr. Nizom uspjeha inovacija

na tim međunarodnim izložbama uz veliku

konkurenciju, Hrvatska se svrstava u sam

vrh svjetskog inovatorstva. Za svoje inova-

cije hrvatski su inovatori zaslužili bezbroj

nagrada, ali su postignuti i komercijalni

uspjesi u vidu plasmana na vanjska, za-

htjevna tržišta. Od velik je važnosti i uspjeh

inovacija, odnosno novih proizvoda na-

stalih u trgovačkim društvima kao što su

INA-Industrija naft e, MAZIVA-ZAGREB

d.o.o., Chromos boje i lakovi d.d., KRAŠ,

PLIVA, NEVA, KONČAR, Brodograđevna

industrija 3. maj i dr., koji se proizvode u

velikim količinama ili serijama za razna tr-

žišta, a koji tradicionalno sudjeluju u pro-

gramima HSI-ja.

Koji su vam daljnji planovi?Naš posao je prvenstveno promocija inven-

tivnoga rada, pomoć članicama i inovato-

rima u ostvarivanju prava intelektualnoga

vlasništva i mogućnosti komercijalizacije

njihovih inovacija. Nastavit ćemo sa svim

svojim aktivnostima, a posebno u radu s

mladima, jer se već u najranijoj dobi mogu

prepoznati izuzetne sposobnosti. To smo

mogli vidjeti iz radova koje su mladi inova-

tori pokazali na već tradicionalnoj izložbi

INOVA-MLADI. U posljednje dvije godine

ta se izložba održala na Fakultetu strojar-

stva i brodogradnje (FSB), što je bio napre-

dak u smislu organiziranja, jer su na njoj uz

mlade inovatore iz osnovnih i srednjih ško-

la te inozemstva prvi put sudjelovali mladi

inovatori istraživači s nekoliko fakulteta.

Moram reći da se mladi bave uglavnom

tehničkim tipom inovacija, dakle elektro-

nikom, mehanikom i sličnim, što im zatim

određuje daljnje područje rada i školova-

nja. Do sada je bio manji interes za druga

područja, primjerice za kemiju, iako smo

imali nagradu izravnog upisa na Fakultet

kemijskog inženjerstva i tehnologije. Zato

nam je jedan od zadataka za iduće razdo-

blje rad na promociji ostalih područja zna-

nosti i suradnja s odgovarajućim fakulteti-

ma. Planiramo organizirati i neke dodatne

izložbe, uz već tradicionalne u programu.

Na taj način pokušavamo inovatorima pru-

žiti mogućnost otvaranja novih tržišta.

Koju vrstu pomoći inovatori mogu očekivati od Saveza, struč-no-savjetodavnu ili i fi nancijsku?Uglavnom stručno-savjetodavnu, a izravnu

fi nancijsku pomoć ne dajemo jer nemamo

izvore za to. Savez inovatora sudjeluje u

programima koje nudi država i u tom smi-

slu nudi potporu inovatorima pomažući im

da se bolje pripreme za apliciranje na dr-

žavne ili regionalne projekte i programe. Tu

se mogu dobiti nepovratne potpore ili kre-

diti, a ovisno o stupnju razvoja inovacije i

željama inovatora. Potpore su namijenjene

za fi nanciranje provedbe zaštite intelektu-

alnoga vlasništva, za izradu tehničko-teh-

nološkoga mišljenja, tržišno-ekonomske

obrade, za poduzetnička obrazovanja ino-

vatora i sl.

Koliko ima aktivnih inovatora koji često idu na izložbe?Svake godine taj broj varira. Neki se pojav-

ljuju više, a neki manje, no općenito nema

baš mnogo takvih inovatora. Jedan od ak-

tivnijih je naš znameniti inovator Nikola

Petković iz Samobora, koji proizvodi pro-

izvode od plastičnih materijala i ima svoju

tvrtku, a svake godine ima barem dva nova

proizvoda. Osim pojedinačnih inovatora

može se reći da su aktivne i mnoge tvrtke

koje svoj razvoj osnivaju na inovacijama.

Često slušamo o uspjehu doma-ćih inovatora na izložbama u zemlji i inozemstvu. Koliko tih izuma na kraju doživi komer-cijalizaciju i primjenu? Je li to zadovoljavajući postotak?Velik broj izuma prikazanih na izložbama,

osobito inozemnima, završi u primjeni zato

što nam je fi lozofi ja, a i jedan od kriterija,

da na izložbe idu već gotovi proizvodi. Ako

na taj način razmišljamo, možemo reći da

se velik broj inovacija koje su prikazane već

proizvodi i spreman je za prodaju. Mislim

da se polovina sigurno komercijalno ostva-

ri, ako ne i više. I izlazak na izložbu s no-

vom idejom koja još nije u potpunosti do-

vedena do gotovog proizvoda izvanredan

je način da se za tu ideju “zalijepi” netko

tko se bavi proizvodnjom te se može ostva-

riti takva suradnja. Ima i izložaba inovacija

gdje se prikazuju ideje i istraživački radovi,

od kojih svaka ideja ne mora završiti proi-

zvodom, ali pridonose tomu da se jednoga

dana iz toga razvije konkretan proizvod.

Osvojiti samostalno novo tržište jako je teš-

ko, a na izložbama se može pronaći poten-

cijalni investitor, tvrtka koja se bavi tran-

sferom tehnologije, netko tko se bavi tom

vrstom proizvodnje pa se može razgovarati

o prodaji licencije ili samog proizvoda i sl.

Neki inovatori svoj izum žele zaštititi samo

na ciljanim tržištima, primjerice u Kini, jer

vjeruju da će tako njihova ideja, kada krene

u proizvodnju, dobiti najveći domet u bu-

dućnosti što se tiče fi nancijskog učinka, ali

i konkurencije.

Koje su glavne zapreke u komer-cijalizaciji inovacija?Uglavnom je to nedostatak fi nancijskih

sredstava, zatim nespremnost društva za

promjene te poslovično nekomercijalni

duh inovatora. To može biti i još nedovolj-

no usavršeno rješenje, a i konkurencija na

svim poljima sve je veća. Neki na izložbama

prikazuju samo zbog toga da bi prikazali

što rade, neki sami odustanu jer nešto pro-

mijene, a za neke slučajeve društvo u tom

trenutku još nije spremno prihvatiti njiho-

vu primjenu. Tako se jedan poznati inova-

tor dugo mučio i posvuda prikazivao svoj

izum, ali stanje društva i tehnike kod nas

to tada nije moglo prihvatiti. Slična rješenja

u susjednim državama, recimo, najnormal-

nije funkcioniraju. Ako sam inovator nije

spreman za proizvodnju, odnosno isko-

rištenje, može svoju zaštićenu inovaciju

prodati. U Hrvatskoj smo imali više takvih

primjera.

12 Ožujak 2 II

intervju: Ljiljana Pedišić

Kakva je situacija s inovatorima unutar velikih tvrtki?U velikim je tvrtkama malo drukčija situ-

acija i možemo reći da je specifi čna. Ino-

vatori nisu vlasnici inovacije, nego tvrtka.

Ako je tvrtki u interesu prihvatiti proizvod

ili postupak, onda će se obično i primijeni-

ti, a ako nije, tek se onda mogu steći prava

na inovaciju. U tome pogledu, uz zakone iz

prava intelektualnoga vlasništva, postoje i

razni interni pravilnici koji određuju mo-

gućnosti, prava, fi nancijsku naknadu i dr.

Kod nas, u Mazivima-Zagreb d.o.o., posto-

ji primjenski razvoj, tako da mi razvijamo

samo one projekte za koje znamo da imaju

veliku šansu primjene i proizvodnje u na-

šim proizvodnim pogonima. U mojoj do-

meni je obradba metala, odnosno sredstva

za obradbu metala. Kada je riječ o razvoju

novoga proizvoda, mora se dobro obrazlo-

žiti unutar tvrtke zašto je to potrebno, za

koju primjenu, ima li konkurencije itd. S

jedne strane je mnogo lakše jer ne moramo

raditi sve poslove do izlaska proizvoda na

tržište, ali s druge strane nismo slobodni za

razvijanje sasvim novih stvari jer smo ogra-

ničeni postavljenim granicama.

Koliko se u Hrvatskoj potiče inovatorstvo u tvrtkama?Svaka tvrtka koja se misli ozbiljno razvijati

mora biti svjesna da se samo na osnovi vlasti-

ta razvoja može uspjeti i držati prednost pred

drugima, iako je možda jeft inije kupiti licen-

cije ili know-how. U Hrvatskoj nema puno

prostora za fundamentalne znanosti jer su

jako skupe, ali nadam se da će se i to popravi-

ti. Za takva istraživanja novac može osigurati

država ili tvrtke koje se bave proizvodnjom

na osnovi inovacija. Sve je veća svijest u tvrt-

kama o potrebi ocjene i vrednovanja vlastite

intelektualne vrijednosti, tako da se osnivaju

posebni odjeli, a i interni zakoni poboljša-

vaju. Mnoge tvrtke imaju razvijene sustave

nagrađivanja inovatora u obliku jednokrat-

ne nagrade, ugradnju u cijenu proizvoda za

dugogodišnje isplate i sl. U našem se društvu

još sve smatra radnom obvezom i općenito se

nailazi na nerazumijevanje. Moderne inova-

tivne tvrtke razvijaju poticajne mjere putem

fi nancijske naknade za svaku prijavu ideje

bez obzira na to hoće li postati inovacija ili

neće, a kreativnost bitno vrednuju i sustavom

plaća. U takve bi se postupke vrednovanja

naše tvrtke trebale ugledati i tada bi sigurno

bilo mnogo više inovacija jer novih ideja na-

šim ljudima ne nedostaje.

Koliko je razvijena svijest o nužnosti zaštite među hrvatskim inovatorima? S obzirom na to da je zaštita veoma skupa, koliko se često dogodi da neki izum pro-padne?Ta je svijest jako razvijena jer je zaštita ino-

vacije najbitnija stvar u modernome poslo-

vanju. No ima i slučajeva gdje se propusti

zaštita upravo zbog sumnje da je za to po-

trebno izdvojiti puno novca, a da se neće

vratiti. Zaštita je jako skupa, ali ako se želi

proizvoditi i od toga živjeti, onda se izum

mora zaštititi jer konkurencija uvijek gleda,

a u konačnici se može višestruko fi nancij-

ski vratiti. Opravdanost zaštite pokazala je

i praksa, što smo vidjeli čak i u međuna-

rodnim sporovima. Postupak patentiranja

i održavanja patenta u važnosti najskuplji

je vid zaštite. Međutim, sve izume nije mo-

guće zaštititi kao patente, a postoje i drugi

oblici zaštite kao što su žig, autorsko pravo

i dr. Na inovatoru je da odabere sebi naj-

prihvatljiviji put. Valja naglasiti da je zaštita

patentom organizirana na nacionalnoj ra-

zini, tako da treba razraditi strateški plan o

uključivanju zaštite i u drugim zemljama.

U tom slučaju pomaže tzv. PCT postupak

zaštite, koji daje mogućnost inovatoru da u

roku od 12 mjeseci od datuma podnošenja

prve prijave dodatno razmisli o svojim pla-

novima uz razumne početne troškove. Ta

mogućnost proizlazi iz toga što je Hrvatska

članica Ugovora o suradnji na području pa-

tenata (Patent Cooperation Treaty). Mnogi

naši inovatori imaju različite vrste zaštite,

a bez njih se ni u kojem slučaju nije pre-

poručljivo pojaviti na izložbama inovacija.

Osim toga, zaštita ulazi i u osnovne krite-

rije ocjene.

Kako funkcionira burza inovacija pri Hrvatskom savezu inovatora?Zasad funkcionira slabo, ali razmišljamo

kako to napraviti bolje. Ideja je da inovacije

kolaju burzom, ali ključni faktor jest da ih

netko “uhvati”. Radi što boljeg upoznavanja s

inovacijama povremeno izdajemo zbornike

inovacija ili ih objavljujemo u glasilima. U

tome dijelu valja spomenuti i Zajednicu za

inventivni rad pri Hrvatskoj gospodarskoj

komori, koja izdaje katalog inovacija i ino-

vacijskih proizvoda, ali sve te inovacije mo-

raju biti u sustavu, na neki način zaštićene ili

pokazane na nekoj izložbi. Osim toga, neki

inovatori žele da im izum bude na burzi ino-

vacija, da ga svi mogu pogledati, a neki to ne

žele. To ovisi o inovatoru i njegovim poslov-

nim planovima. Za dobro funkcioniranje

burze valja imati razvijeno tržište za primje-

nu inovacija, što uključuje i poticajno ban-

karstvo. Danas se u svijetu vrijednost neke

tvrtke ne mjeri prema vrijednosti pogona ili

zgrada, nego prema intelektualnoj moći.

Jesu li mladi zainteresirani za inovatorstvo?Sve je veći interes među mladima, a to je

rezultat dosadašnjih programa za mlade i

uspjeha njihovih kolega. Rad s mladima po-

čeo je u osmogodišnjim i strukovnim teh-

ničkim školama, a sada imamo i ostale sred-

nje škole kao što su ekonomske i gimnazije

te fakultete. Neki mladi inovatori koji su bili

školarci sada već imaju otvorene tvrtke na

temelju svojih izuma. Inovacije se razvijaju,

što je pozitivno, a time jača duh inovatorstva

među mladima. Po školama imamo klubove

mladih inovatora kojima dajemo simbolič-

nu fi nancijsku potporu za nabavu materi-

jala, računalnu opremu i slično. Osim toga,

inte

rvju

13Ožujak 2 II

inte

rvju

intervju: Ljiljana Pedišić

na izložbama inovacija kao što je primjerice

INOVA-MLADI u Zagrebu, postoji cijeli niz

poticajnih nagrada i za mlade inovatore i za

njihove mentore. Valja istaknuti zajednička

ljetovanja, izlete, let balonom, studijska pu-

tovanja, dodatnu obuku u stručnim institu-

cijama, izlaganje na inozemnim izložbama

inovacija, novčane nagrade i dr. Prepozna-

vanjem važnosti inventivnosti neki fakulteti

odobrili su izravan upis mladim inovatori-

ma na temelju uspjeha inovacije, što sma-

tram velikim postignućem za inovatora i za

cjelokupan obrazovni sustav u Hrvatskoj. U

tome prednjači Fakultet strojarstva i brodo-

gradnje, a zatim i Fakultet kemijskog inže-

njerstva i tehnologije.

Po čemu je važna INOVA i kako je prošla posljednja izložba?INOVA je najveća i najstarija izložba ino-

vacija u zemlji, ujedno i među najstari-

jim izložbama u svijetu. Od 1971. godine

INOVA je pokretač i simbol inovatorstva

u Hrvatskoj i veza prema vanjskim tržišti-

ma. Posljednja INOVA je bila 32. po redu,

i prema odjeku, kvaliteti izložaka i cijeloj

organizaciji može se mjeriti s najvećima u

svijetu. Imali smo međunarodni žiri koji

je vodio David Wardel, voditelj Paten-

tnog ureda u Velikoj Britaniji. Osim njega

članovi žirija bili su još iz Rusije i Irana,

uz stručnjake iz Hrvatske. Imali smo 250

izložaka inovatora pojedinaca, obrtnika,

iz manjih i većih tvrtki, od čega su 53 bila

iz inozemstva. Izlagači iz Amerike, Velike

Britanije, Irana, Ruske Federacije, BiH i

Slovenije bili su nazočni sa svojim ino-

vacijama i prezentacijama. Prikazani su

proizvodi za očuvanje zdravlja, za sport i

slobodno vrijeme, za primjenu u raznim

industrijskim granama i sl. Osobito su

bila aktivna istraživanja i rad na novim

tehnologijama baziranima na iskorište-

nju obnovljivih izvora energije i sirovina

radi svjetlijega budućeg razvoja. Sve su

inovacije ocjenjivane, ali moram istaknu-

ti da nije bilo lagano, osobito zato što je

kvaliteta inovacija bila izuzetno visoka,

a nagrade ograničene. Dobitnici glavne

nagrade “Nikola Tesla” su članovi obitelji

Krunić, koji su dobili nagradu za rotira-

juću rašpu za obradbu drva koja je jedin-

stvena u svijetu. Na izložbi je sudjelovao

i Državni zavod za intelektualno vlasniš-

tvo, tako da su inovatori mogli izravno

kontaktirati sa stručnjacima o mogućno-

sti zaštite svojih izuma. Bitno je spome-

nuti da je i naš časopis “Inovacije, razvoj i

tehnologije” sudjelovanjem na izložbi dao

doprinos uspjehu INOVE.

Vi ste na INOVI prije dvije godi-ne imali neke inovacije. Možete li reći nešto više o tome?Tada je moja grupa imala dvije inovacije iz

područja rashladnih i podmazujućih sred-

stava za obradbu metala, INA BU Plus i INA

Rezanol AM, koji se široko primjenjuju.

INA Rezanol AM 100 BKK je visokoučin-

kovito multifunkcijsko ulje za specijalne

obradbe metala gdje se kombiniraju opera-

cije rezanja i deformiranja. Karakteristika je

da ne sadržava klorparafi n, koji se smatra

štetnim aditivom za okoliš i zdravlje ljudi, a

vrlo teško zamjenjivim u teškim operacija-

ma obradbe metala. Kombinacijom aditiva

koji nisu na bazi klora uspjeli smo to riješi-

ti. INA BU Plus je emulgirajuća tekućina za

obradbu željeznih materijala, koja ima pred-

nost u tome što su radne emulzije jako ot-

porne na rast mikroorganizama i ima puno

dulji radni vijek u odnosu na konkurenciju.

Ti proizvodi osim mineralnih ulja sadržava-

ju i sirovine iz obnovljivih izvora, odnosno

biljaka. Te, 2005. godine dobila sam nagradu

kao najuspješnija inovatorica na izložbi. Ove

sam godine s koautoricama Irenom Polenus

i Jasminkom Munić imala drukčiji proizvod,

INA BU Biosint HSP (high speed pressure),

koji je namijenjen za visoke pritiske i brzine,

što traže novi strojevi za obradbu metala.

Nove konstrukcije strojeva moraju zado-

voljiti što veći broj obrađenih dijelova u što

kraćem roku, tako da su brzine obradbe sve

veće, stoga i sve teži uvjeti primjene za te-

kućinu, odnosno emulziju, kao što je velika

brzina dobave, povećani pritisci u sustavu,

a također i hlađenje te podmazivanje kroz

alat. Stabilnost emulzija zbog njihova sa-

stava i uvjeta u obradbenim sustavima jako

je osjetljiva na termodinamičke promjene i

zbog toga teško ostvariva. INA BU Biosint

HSP je emulgirajuća tekućina koja s vodom

čini jako stabilne emulzije, a odlikuje se i ni-

skim pjenjenjem.

Što biste na kraju poručili i savje-tovali inovatorima u Hrvatskoj?Da prije izlaska u javnost ili na tržište oba-

vezno razmisle o zaštiti inovacija i da što

više razmišljaju o novim stvarima kako bi

nam svima bilo bolje živjeti ne samo u Hr-

vatskoj nego i u cijelome svijetu. Posebno

bih poručila inovatorima iz tehničkih zna-

nosti da rade na vlastitu razvoju, a ne da

uvozimo razne tehnologije, jer sam sigurna

da u Hrvatskoj ima jako puno inteligentnih

ljudi koji razmišljaju, ali se boje iskazati to

o čemu razmišljaju. Tu će im sigurno Hr-

vatski savez inovatora moći pomoći.

Visoki omjer učinkovitosti i cijene Poduzeće Emco Group plasiralo je nov tokarski centar s glavom za

učvršćivanje veličine 45 mm. Najsuvremenija tokarilica EmcoTurn

E45 kompaktan je univer¬zalni obradni centar, namijenjen obradi

štapova, osovina i greda. Obliko¬van je za izradu iznimno preciznih

proizvoda po iznimno niskim cijenama.

Cilj razvoja novih strojeva Emco jest ostvariti visok omjer učinko¬vitosti

i cijene, a pritom su na prvome mjestu načini povećanja proizvodne

učinkovitosti. Sve komponente prethodnih strojeva koje su osiguravale

učinkovitost, preciznost i dug životni vijek zadržane su i unaprijeđene.

Osnovnu izvedbu stroja E45 odlikuju snažni po¬goni i mogućnost iz-

bora upravljačkoga sustava Siemens ili sustava Fanuc. Unaprijeđena

inačica stroja sadržava os c i pogonjene alate. U ponudi je i utovarivač

predmeta namijenjenih obradi s mogućnosti skla¬dištenja.

Centralna udaljenost tokarskoga centra iznosi 600 mm, a najveća po-

gonska snaga 13 kW dostiže i 6300 okretaja u minuti. Izmjenjivač alata

ima dva¬naest mjesta te po izboru i šest postaja za pogonjene alate.

www.emco.co.uk

14 Ožujak 2 II

15Ožujak 2 II

do

ma

će v

ijesti

događaji i dostignuća

Razvoj i realizacija sustava za 3D digitalizaciju objekata

Alan MutkaJosip Nižetić

Digitalizacija je našla opsežnu primjenu u svim granama ljudske djelatnosti. U svakom urbanom kućanstvu nalazi se barem jedan predmet u čijem je nastanku korištena 3D digitalizacija kao metoda dobivanja oblika. Pojedine grane ljudske djelatnosti također u velikoj mjeri ovise o poznavanju oblika i geometrije površine, koju je teško opisati na neki drugi način. 3D digitalizator uređaj je kojim se analizira objekt u stvarnom svijetu, prikupljaju informacije o njegovu obliku i, prema mogućnosti, boji. Tako dobiveni podaci mogu se koristiti radi konstrukcije digitalnih trodimenzionalnih modela pogodnih za kasniju primjenu u mnogobrojnim područjima. Ti se uređaji intenzivno koriste u industrijskom dizajnu, reverznom inženjerstvu, industriji zabave i fi lmskoj industriji, pri kreiranju videoigara, u očuvanju kulturne baštine, a u novije vrijeme sve se više primjenjuju i u medicini.

Više je načela na kojima se temelji digita-

lizacija. Najjednostavnije ih je podijeliti na

kontaktne (npr. trokoordinatno mjerenje),

kod kojih je površina objekta u fi zičkom

kontaktu s digitalizatorom putem mjernih

sondi, te beskontaktne, kod kojih to nije

tako. Uobičajene beskontaktne metode

uključuju stereofotogrametrijsko mjerenje,

TOLF (time of light fl ight princip), korište-

nje strukturiranog svjetla, oblika iz siluete

itd.

Svaki postupak i načelo digitalizacije ima

svoje prednosti i nedostatke, prije svega u

smislu točnosti, potrebnog vremena izvo-

đenja procesa, jednostavnosti uporabe i,

konačno, same cijene uređaja. Ovdje je

važno naglasiti da uz tehničke nedostatke

samoga uređaja kojim se digitalizira, pri

optičkoj digitalizaciji postoje i mnogi pro-

blemi kod objekata kojima je površina sjaj-

na, transparentna i koja zrcali svjetlo. Te je

nedostatke moguće otkloniti nanošenjem

tankog sloja praha na površinu objekta,

čime je omogućeno refl ektiranje više svje-

tla natrag prema uređaju.

Neovisno o izvedbi uređaja, krajnji je rezul-

tat postupka digitalizacije kreiranje oblaka

točaka koje predstavljaju geometrijske

uzorke površine nad kojom je provedena

digitalizacija. Povezivanjem tih točaka do-

biva se virtualna aproksimacija površine

objekta. Ovisno o površinama objekta koji

se digitalizira, točnost pojedinih sustava

može pritom u znatnoj mjeri varirati, u

rasponu od nekoliko desetinki milimetra

do jednog mikrometra.

Geometrija površine prirodnih oblika vrlo

je komplicirana. U takve površine, daka-

ko, pripada i ljudsko tijelo. Iako mogu biti

slične, među pojedincima ne postoje dvije

potpuno iste površine dijela tijela. Čak i

zrcaljenjem istih nasuprotnih dijelova ti-

jela (lijeva i desna strana) mogu se dobiti

površine sa znatnim međusobnim odstu-

panjem.

Digitalizacija je u medicini najveću primje-

nu našla u ortotici i protetici. Ortopedsko

pomagalo ili vanjska proteza moraju kvali-

tetno prianjati na dio tijela čija se funkcija

korištenjem pomagala želi nadoknaditi ili

unaprijediti. Takvo pomagalo mora posje-

dovati oblik koji je komplementaran po-

vršini na koju će se primijeniti, kako bi se

postigao potpun učinak, a negativne pojave

nastale zbog primjene pomagala svele na

minimum. Prije se do oblika pojedinog di-

jela tijela dolazilo uzimanjem odljeva s po-

moću sadrenih povoja ili impresija u meka-

nim materijalima, koji su se poslije koristili

kao osnova za izradu krutih kalupa. Ovakvi

postupci bili su vremenski vrlo zahtjevni i

nelagodni, i za pacijenta i za praktičara koji

je postupak provodio, pri čemu rezultati

često nisu zadovoljavali.

Primjena digitalnih beskontaktnih mje-

renja te zatim korištenje CAD/CAM-a u

proizvodnji ortoza i proteza korjenito su

promijenili tu praksu, što je rezultiralo vi-

sokom kvalitetom, ponovljivošću te skra-

ćenim vremenom izrade pomagala. Iako su

prednosti primjene digitalizacijskih sustava

velike, ipak je ostao jedan nedostatak koji je

vezan uz gotovo sve komercijalno dostupne

sustave, a to je njihova cijena. Ona je i da-

lje znatna, što je ograničavajući čimbenik u

njihovoj široj uporabi. Ta je činjenica poseb-

no istaknuta kod primjene u zdravstvenom

sustavu kao što je naš, u kojemu primjena

ovakvih uređaja, nažalost, ipak nije pri vrhu

prioriteta. Imajući u vidu navedene činjeni-

ce, tvrtka Cognitus d.o.o., u suradnji s Labo-

ratorijem za medicinsko inženjerstvo pri Ka-

tedri za alatne strojeve Fakulteta strojarstva

i brodogradnje Sveučilišta u Zagrebu, pota-

knula je razvoj sustava 3D digitalizacije koji

bi svojim karakteristikama omogućio veću Slika 1. Digitalizirana impresija stopala u pjeni

Slika 2. Prikaz sustava APPF 2007.

16 Ožujak 2 II

do

ma

će v

ijest

idogađaji i dostignuća

dostupnost, uz zadržavanje potrebne točno-

sti i brzine, i u medicinskoj praksi i drugim

djelatnostima.

Cilj je bio konstruirati praktičan sustav koji

će u kratkom vremenu omogućiti digitaliza-

ciju oblika kao što su dijelovi tijela, impresije

te drugih formi za potrebe kasnije analize ili

dizajna. Pritom se oslonilo na komponente

koje su jednostavno dostupne u prodavao-

nicama tehničke robe široke potrošnje. Uz

navedeno, jedan je od zahtjeva prema susta-

vu bio i modularni dizajn, kako bi se mo-

gao što jednostavnije prilagoditi, skalirati i

nadograditi prema pojedinoj namjeni. Mo-

dularni pristup primijenjen je i pri razvoju

programske podrške, na način da su razvi-

jeni moduli za kalibraciju optičkog dijela

sustava, prikupljanje podataka, fi ltriranje

i obradu slikovnih podataka, generiranje

oblaka točaka te rekonstrukciju površine.

Razvoj sustava bio je tehnički vrlo složen te

je zahtijevao mnoge korekcije i promjene.

U njega su bili uključeni stručnjaci iz po-

Slika 3. CogniVision – program za vizualiza-

ciju i obradu rezultata digitalizacije

dručja strojarstva i elektrotehnike te mate-

matičari i liječnici. Tijekom višegodišnjeg

rada provedena su mnogobrojna testiranja

potencijalnih hardverskih komponenata te

je dovršen razvoj programske podrške.

Sadašnji sklop uključuje postolje, postav s di-

gitalnom kamerom i projektorom te sklop s

rotirajućim stolom i sličan postav u kojemu se

umjesto projektora upotrebljava laserski linij-

ski modul. Iako je sustav prvobitno bio nami-

jenjen primjeni u ortopedskoj tehnici, kvalite-

ta dobivenih rezultata otvorila je mogućnost

njegove primjene i u drugim tehnologijskim

područjima, kao i u kućnoj uporabi.

Dosadašnji rezultati znatno su nadmašili po-

četna očekivanja, što daje čvrstu osnovu za

daljnji razvoj i unapređenje. Razvijeni sustav

jednostavan je za rukovanje, lako prenosiv i

cjenovno vrlo prihvatljiv. Planira se i daljnja

nadogradnja sustava u svim karakteristika-

ma, iako ga je moguće i posebno prilagodi-

ti za specifi čnu uporabu ondje gdje se za to

postavi zahtjev. Sustav je trenutačno u fazi

prijelaza iz prototipne u konačnu komerci-

jalnu formu. Uz uspješnu realizaciju, sam

proces razvoja pokazao je potrebu i iznimnu

korisnost multidisciplinarnog pristupa pri

razvoju složenog proizvoda te bi mogao biti

primjer ljudske upornosti, znanja i suradnje

u postizanju napretka.

Autori su zaposlenici tvrtke

Cognitus d.o.o.www.cognitus.hr

HGK i HOK potpisali Sporazum o suradnji na provedbi cjeloživotnog učenja za poduzetništvoPredsjednici Hrvatske gospodarske komore i

Hrvatske obrtničke komore, Nadan Vidošević

i Mato Topić (slika 1), potpisali su u listopadu

2007. Sporazum o suradnji na provedbi cje-

loživotnog učenja za poduzetništvo, kojim se

HGK i HOK obvezuju na poticanje gospodar-

stvenika i obrtnika na uključivanje u proces

cjeloživotnog učenja kao načina za postizanje

cilja – gospodarstva zasnovanog na znanju.

Ovim sporazumom proširuje se suradnja

ostvarena već potpisanim sporazumom, koji

se odnosi na suradnju na provedbi jedinstve-

nog programa u trogodišnjim obrtničkim za-

nimanjima i projektu licenciranja radionica

za naukovanje i uvođenje strukovne prakse u

radionicama trgovačkih društava.

HGK i HOK novim sporazumom iskazuju

spremnost na međusobnu suradnju na pro-

mociji cjeloživotnog učenja temeljenog na

nacionalnoj strategiji obrazovanja odraslih,

Strateškom okviru razvoja Hrvatske do 2013.

godine, Lisabonskoj i Kopenhaškoj deklaraciji

te dokumentu Europske komisije o ključnim

kompetencijama za cjeloživotno učenje, a ru-

kovodeći se statusom i obvezama Hrvatske kao

zemlje kandidata za ulazak u Europsku uniju.

Potpisnici će u sklopu svojih zakonom utvr-

đenih zadaća posebice surađivati u promociji

cjeloživotnog učenja u svim njegovim oblici-

ma, u kreiranju sustava cjeloživotnog učenja

prema konceptu trajne zapošljivosti sukladno

razvoju tržišta rada, na defi niranju potreb-

nih kompetencijsko-kvalifi kacijskih okvira

formalnih i neformalnih oblika obrazovanja

i učenja, utvrđivanju potreba za novim kva-

lifi kacijama i kompetencijama (zanimanjima)

uz osuvremenjivanje postojećih, na razvijanju

jedinstvenog sustava poduzetničke edukacije

kao jedne od osam ključnih kompetencija EU

u koji su uključene sve društvene skupine, u

izradi koncepta i kurikuluma kroz međuku-

rikularni integrirani pristup poduzetničkog

učenja u pojedinim dijelovima obrazovnog

sustava, u promociji vježbovnih tvrtki kao

modela obrazovanja za uključivanje mladih

ljudi u poduzetništvo, obrazovnim i nadlež-

nim institucijama na usavršavanju nastavni-

ka i profesora u školama i treningu majstora

stručnih učitelja, na usklađivanju aktivnosti

u osiguravanju dovoljnog broja naučničkih

mjesta za praktičnu nastavu učenika trogo-

dišnjih strukovnih škola u obrtničkim radio-

nicama i gospodarskim subjektima te ostalim

aktivnostima važnim za cjeloživotno učenje.

“Hrvatska ekonomija je ekonomija malih bro-

jeva, što podrazumijeva život u nišama. Život u

nišama traži znanje, a znanje više nije ono što se

stavlja u zadatak mladima, već ono što se stječe

kontinuirano. Cjeloživotno učenje je predu-

vjet opstanka na globaliziranom tržištu. Ovaj

sporazum mora biti poticaj ne samo HOK-u i

HGK već svima u društvu da se u sklopu svojih

mogućnosti uključe u afi rmiranje ideje o cjelo-

životnom učenju”, rekao je Vidošević.

“Hrvatska obrtnička komora niz godina brine

se za obrazovanje kadrova potrebnih za razvoj

obrtništva. Svjesni smo da je ulaganje u znanje

i vještine naših radnika ujedno i velika šansa

da se naši proizvodi i usluge plasiraju na eu-

ropsko tržište, i stalno ističemo da to ne mo-

žemo sami. Partnerstvo sa svima koji imaju

isti cilj, a to su škole, HGK, Hrvatska udruga

poslodavaca, sindikati, pomoći će u razvoju

kvalifi kacija i omogućiti cjeloživotno učenje.

Zbog toga smo svjesni važnosti potpisivanja

ovakvih sporazuma i nadamo se da će nam se

priključiti i ostali”, istaknuo je Topić.

Služba za odnose s javnošću, HGK

Slika 1. Predsjednici HGK i HOK pri potpisi-

vanju Sporazuma

17Ožujak 2 II

18 Ožujak 2 II

19Ožujak 2 II

do

ma

će v

ijesti

događaji i dostignuća

DOK-ING uveo postupak selektivnoga laserskog srašćivanja - SLSTvrtka Dok-Ing bavi se razvojem i proizvodnjom specijalne opreme već 15 godina. Proizvodni program, među ostalim, primarno uključuje specijal-ne strojeve za razminiranje, rudarstvo i vatrogastvo. Tijekom godina rada iz male tvrtke izrasli su u svjetski priznatu razvojnu organizaciju. Dinamika kontinuiranog razvoja novih i postojećih proizvoda nagnala je tvrtku na širenje strojnog parka i na područje brze izrade prototipova. U tom smislu tvrtka je nabavila dva nova stroja za brzu izradu prototipova, primarno kori-štenih pri izradi kućišta i ostalih polimernih izradaka.

Zoran Bošković

Manji stroj, tvrtke Stratasys, radnih gaba-

rita 203 x 203 x 305 mm, zasnovan je na

postupku taložnog srašćivanja (e. fused

deposition modeling – FDM), pri čemu se

izradak dobiva popunjavanjem niza hori-

zontalnih slojeva ekstrudiranom niti ABS-

a. Mehanička svojstva izratka dobivenoga

tim postupkom, u odnosu na postupke

injekcijskoga prešanja, niža su za 20 % u

horizontalnoj, odnosno 50 % u vertikalnoj

ravnini, s pripadnom prostornom točnošću

od 0,2 mm.

Drugi, veći stroj, radnih gabarita 340 x 340

x 620 mm, proizvod je njemačke tvrtke

EOS, model EOSINT P 385, i temelji se na

postupku selektivnoga laserskog srašćivanja

(e. selective laser sintering – SLS), pri čemu

se izradak dobiva uzastopnim nanošenjem

tankih slojeva (0,1 – 0,15 mm) praškastog

materijala, nakon čega slijedi srašćivanje

materijala laserskim izvorom infracrvene

svjetlosti izlazne snage od 50 W.

SLS-postupak pruža mnogobrojne teh-

nološke prednosti. Prije svega, mehanič-

ka svojstva izradaka u ovom slučaju ne

pokazuju veća odstupanja od izradaka

dobivenih injekcijskim prešanjem. Zavr-

šetkom procesa, dobiveni izradci nalaze

se u spremniku zajedno s preostalim ne-

sraštenim prahom, koji ujedno služi kao

potporni materijal. Time je izbjegnuta

potreba za dodatnim potpornim materi-

jalom, kao i bilo kakvim kasnijim postup-

kom njegova uklanjanja (kemijskim ili

mehaničkim putem), a preostali se prah

može ponovno upotrijebiti.

Visoka kvaliteta dobivene površine i

prostorna točnost izratka od 0,1 mm, uz

navedene tehnološke prednosti i brzinu

nanošenja slojeva od 10 do 25 mm/h,

čine EOSINT P 385 prikladnim za izradu

širokog spektra izradaka, od prototipne

namjene do krajnjeg proizvoda. Pro-

gramska podrška stroja, odnosno pro-

gramski paket EOSPACE, automatski op-

timira razmještaj objekata unutar radnog

prostora stroja prema kriteriju najkraćeg

vremena izrade, a pruža i mogućnost

dinamičkog dodavanja novih pozicija

za vrijeme rada stroja. Materijal pritom Slika 1. Stroj za brzu izradu prototipova tvrt-

ke Stratasys, model Dimension SST 3D

Slika 2. Prikaz upravljačkog uređaja tvrtke

DOK-ING kao krajnjeg proizvoda (kućište

izrađeno FDM-postupkom)

Slika 3. Stroj za brzu izradu prototipova tvrt-

ke EOS, model EOSINT P 385

Slika 4. Prikaz upravljačkog uređaja tvrtke

DOK-ING kao krajnjeg proizvoda (kućište

izrađeno SLS-postupkom)

može biti polistiren, zatim poliamid

uz mogući dodatak staklenih vlakana i

ugljika te alumid (smjesa aluminijskoga

i polimernog praha).

Kako bi u potpunosti iskoristila svoje proi-

zvodne i razvojne kapacitete, tvrtka DOK-

ING odlučila je pružiti mogućnost usluge u

području dostupnih tehnologija.

Autor je zaposlenik tvrtke DOK-ING d.o.o.www.dok-ing.hr

20 Ožujak 2 II

pre

dst

avlja

mo

20

Predstavljamo tvrtku DIOKI d. d., Zagreb

DIOKI, najveći hrvatski proizvođač polimernih

materijala i organskih petrokemikalija, smje-

stio se na zagrebačkom Žitnjaku, u istočnoj

industrijskoj zoni grada. Kada se približite tom

industrijskom divu, po-zornost će vam najprije

privući postrojenje s dva veoma visoka dimnjaka,

i ljeti i zimi obavijena parom koja kao da

skriva da je DIOKI peti po veličini hrvatski izvoznik, činjenica koju u Zagrebu

i Hrvatskoj, kako se čini, svi uzimaju pomalo zdra-

vo za gotovo, a ne kao proizvod svakodnevnoga

predanog rada gotovo tisuću ljudi.

U postrojenju “ispod dva dimnjaka” proi-

zvodi se etilen, sirovina za polietilen niske

gustoće (PE-LD, engl. Low Density PolyEt-

hylen), u slučaju zagrebačkoga pogona tr-

govačkog imena OKITEN. Inače, polietilen

je jedan od najčešće korištenih polimernih

materijala, a sirovina za njega, etilen, dobi-

va se pirolizom etana, koji je pak jedan od

proizvoda frakcijske destilacije prirodnoga

plina iz hrvatskih nalazišta.

“DIOKI-jev polietilen potpuno je hrvatski

proizvod”, naglasila je slijedom toga Lea Še-

gota, glasnogovornica Diokija.

U zagrebačkom se pogonu proizvede 50.000

tona OKITENA, kako je objasnila Šegota,

dok DIOKI-jev drugi pogon, DINA u Omi-

šlju na Krku, na godinu proizvede 70.000

tona, ali je u tom slučaju trgovačko ime

toga polietilena niske gustoće DINALEN. I

OKITEN i DINALEN prisutni su na doma-

ćem i svjetskom tržištu niz godina i pripa-

daju u najzastupljenije plastomere u širokoj

potrošnji. Nezaobilazna primjena PE-LD-a

je primarno i sekundarno pakiranje hrane

i industrijskih proizvoda: od poljoprivrede

preko građevinarstva do elektronike. Za

one koji baš ne razlikuju polimere, naglasi-

mo da se od polietilena niske gustoće izra-

đuju, primjerice, folije za pakiranje mesa u

trgovinama.

Osim proizvodnje polietilena DIOKI proi-

zvodi i polistiren u količini od 50.000 tona

na godinu. Polistiren se proizvodi od stiren-

skih monomera, molekula koje su građevne

jedinice polimernoga molekulnog lanca.

DOKI, kako je ime tom DIOKI-jevu pro-

izvodu, proizvodi se u dvije inačice – kao

polistiren opće namjene (engl. General

Purpose PolyStyrene – GPPS) i kao gu-

mom modifi ciran polistiren visoke žilavo-

sti (engl. High Impact PolyStyrene – PS-

HI). Polistiren DOKI GP i HI koriste se za

proizvodnju pakiranja u prehrambenoj in-

dustriji, posebice u industriji mlijeka i mli-

ječnih prerađevina, ali i za izradu dijelova

kućanskih aparata, rashladnih i elektronič-

kih uređaja te raznih predmeta namijenje-

nih korištenju u industriji i svakodnevnom

životu. Tako je velika mogućnost da je pot-

plat cipele za koji mislite da je od gume,

ustvari od HI-polistirena, a kutija CD-a za

koju mislite da je od polikarbonata, vjero-

jatnije je načinjena od GP-polistirena.

Od veljače 2006. godine na Žitnjaku

proizvode i pjeneći (ekspandirajući) po-

Lea Šegota – glasnogovornica tvrtke DIOKI d.d

razgovarao: Igor ŠkevinFoto: arhiv DIOKI

21Ožujak 2 II

pre

dstav

ljam

o

Kako ide prodaja PS-E-a?

Proizvodnja ekspandirajućega poli-

stirena počela je na Žitnjaku u veljači

2006. Zanimali su nas dosadašnji re-

zultati prodaje.

“Zadovoljni smo prodajom koja ide ve-

oma dobro: koliko se proizvede, toliko

se i proda. PS-E je sirovina za stiropor,

koji je izvrstan izolacijski materijal, a

najviše se primjenjuje u građevinar-

stvu jer tako nalažu novi zakoni, ali i

ljudska svijest o uštedama energije. U

budućnosti planiramo pojačati kapaci-

tete, koji sada proizvode 15.000 tona”,

kazala je glasnogovornica DIOKI-ja.

Tajna dobre proda-je – osjećaj kupca da ste uz njega

“Imamo kvalitetnu postprodajnu po-

dršku i to nas razlikuje od drugih na

tržištu. U svakom trenu odgovaramo

na pitanja o vrstama i načinima proda-

je te o novim načinima uporabe naših

materijala. U ovom poslu, u kojemu je

stanje na tržištu slično burzi, morate

održati povjerenje kupca, a najbolji je

način za to da kupac zna da ste uz nje-

ga u svakom trenutku”, objasnila nam

je Lea Šegota, dodavši da veliku ulo-

gu igra i brzina kojom se upiti kupaca

prenose u komercijalu ili stručnjacima

za primjenu pojedinih materijala. Ista-

knula je i da su specijalizirani sajmovi

mjesta na kojima se može sresti najviše

kupaca. Na sajmu K u Düsseldorfu na

DIOKI-jev je štand došlo više od 500

upita potencijalnih kupaca.

listiren (PS-E) – materijal od kojega se

preradom dobiva drugi materijal, kolo-

kvijalno poznat pod imenom stiropor.

Godišnje iz DIOKI-ja izađe 15.000 tona

PS-E-a pod imenom OKIROL u dvije

inačice – E za izradu ambalaže i EF s

dodacima za smanjenu gorivost, neza-

obilazna sirovina za izolacijske ploče u

građevinarstvu.

Korporacija DIOKI ustvari je grupa koja se

sastoji od četiriju tvrtki: DIOKI d.d., Za-

greb, DINA Petrokemija d.d. i Kijac nekret-

nine d.d. su u Omišlju na Krku, a Adriaoil

S.p.A. ima sjedište u Milanu.

Društvo DIOKI d.d. osnovano je 13. lip-

nja 1959. pod imenom OKI, što je krati-

ca od Organsko kemijska industrija, a s

proizvodnjom je započelo 1964. godine.

DINA-Petrokemija d.d. osnovana je 1976.

zajedničkim ulaganjem Ine i američke kor-

poracije Dow Chemicals. Tvrtka smještena

u Omišlju na Krku ima dva procesna po-

strojenja – za proizvodnju vinil-klorid mo-

nomera (VCM) i polietilena niske gustoće

(PE-LD). DINA je 1995. pripojena društvu

INA-OKI d.d., a 2003. postaje samostalnom

tvrtkom koja danas posluje u sklopu grupe

DIOKI. Uz DINA-Petrokemiju, osnovana

je tvrtka Kijac nekretnine d.d. sa zadatkom

upravljanja zemljištem i objektima u Kijcu

na Krku.

Adriaoil S.p.A., talijanska tvrtka koju je

1969. osnovala INA, 2005. godine prešla je

u stopostotno vlasništvo DIOKI-ja. Tvrtka

je specijalizirana za prodaju i marketing pe-

trokemijskih proizvoda te za međunarodnu

trgovinu i nabavu petrokemijskih sirovina;

svojevrsno je DIOKI-jevo predstavništvo

na tržištu Europske unije.

“Od oko 900 zaposlenika, oko 560 radi ov-

dje, u Zagrebu, dok je ostatak u DINI na

Krku i nekoliko u ostalim tvrtkama”, infor-

mirala nas je Lea Šegota te istaknula da je

25 % zaposlenih s visokim obrazovanjem,

72 % sa srednjom stručnom spremom, dok

je samo tri posto nekvalifi ciranih, što je u

okvirima hrvatske industrije više nego do-

bro, pogotovo ima li se na umu da jedna

DINA petrokemija na otoku Krku

DIOKI pogon na Žitnjaku

tvrtka DIOKI d. d., Zagreb

22 Ožujak 2 II

pre

dst

avlja

mo

tvrtka DIOKI d. d., Zagreb

Pogon za proizvodnju polietilena (danju) Pogon za proizvodnju polietilena (noću)

Hoće li DIOKI opet pokrenuti vla-stitu preradu?

Svojedobno se DIOKI bavio i prera-

dom svojih sirovina, ali je ta proizvod-

nja ugašena prije desetak godina.

“Imamo ambicije opet krenuti u pre-

radu. Postoji želja da se bavimo i pre-

radom svoje sirovine. No sada smo u

fazi realizacije investicija u kapitalne

projekte pa nas to zaokuplja”, objasnila

je Šegota.Spremnici u DINA petrokemiji

Podravka, koja više od desetljeća praktički

ne zapošljava nikoga bez fakultetske diplo-

me, još, kako je nedavno na jednom skupu

rekao Darko Marinac, predsjednik njezine

Uprave, zapošljava tisuću NKV radnika.

“Uvijek smo u defi citu s inženjerima elek-

trotehnike, strojarstva i kemije, a njih naj-

više tražimo, posebice na Krku. Zato se s

tehničkim fakultetima nastojimo dogovo-

riti o stipendijama i obrazovanju za ‘tailor

made’ kadrove, kojima bismo si osigurali

budućnost. Prošle smo godine zaposlili 60-

ak radnika, većinom fakultetskog obrazo-

vanja, i uglavnom uspijevamo u tome da ih

privučemo stipendijama koje nudi DINA,

ali to nije uvijek lagano jer je malo inženje-

ra tih struka na tržištu”, objasnila nam je

Šegota kadrovsku situaciju u DIOKI-ju.

Uprava svake petrokemijske industrije

mora imati neku “čarobnu kuglu” jer in-

vesticijski proces u toj industrijskoj grani

traje godinama. Ono što se mora priznati

DIOKI-jevoj Upravi je hrabrost upravo

na području investicija. Naime, DIOKI je

usred velikoga investicijskog ciklusa koji bi

mu trebao povećati proizvodnju, u nekim

segmentima i nekoliko puta.

“Iako je DINA tvrtka koja većinom generi-

ra gubitke, zbog dobrih lokacijskih uvjeta

i prostornoga potencijala, ali ponajprije

zbog postizanja pozitivnih rezultata, kre-

nulo se u velik investicijski ciklus. Iznos

ulaganja je 65 milijuna eura, od čega se veći

dio odnosi na uvođenje novih proizvodnih

linija i modernizaciju postrojenja radi ud-

vostručenja kapaciteta”, izjavila je Šegota,

dodajući pojedinosti koje bude nadu da

će se DIOKI uspeti za još nekoliko mjesta

na ljestvici hrvatskih izvoznika. Tako će se,

nakon modernizacije, ponovno pokrenu-

ti postrojenje za proizvodnju vinil-klorid

monomera (VCM), koje je proizvodilo do

2002. godine, kada ga je ugasio tadašnji

vlasnik DIOKI-ja.

“Prema našim analizama kapaciteta u regiji,

PVC ima dobru perspektivu, pa je odluče-

no kupiti funkcionalne dijelove postrojenja

za proizvodnju PVC-a iz Kaštel Sućurca,

preseliti ih u Omišalj te nakon moderni-

zacije objediniti te dvije proizvodnje kako

bi se zatvorio vinilni lanac i tržištu ponu-

dio cjelovit proizvod”, objašnjava Šegota te

ističe da bi planirana proizvodnja PVC-a

bila oko 90.000 tona na godinu. Proizvod-

nja VCM-a iznosila bi oko 160.000 tona, a

višak koji se ne bi utrošio za proizvodnju

PVC-a prodavao bi se na tržištu. Poveća-

njem proizvodnje VCM-a, odnosno PVC-a,

kako doznajemo, smanjilo bi se opterećenje

omišaljske proizvodnje PE-LD-a troškovi-

ma infrastrukture.

Ulaganje na Krku vrijedno je 51,4 milijuna

eura, od čega na ulaganje u VCM postro-

jenje otpada 17,6 milijuna eura, kupnja i

instaliranje PVC postrojenja stoji 28,8 mi-

lijuna eura, a obrtna sredstva su pet mili-

juna eura. Znatne bi uštede u DINI trebala

donijeti i promjena goriva, tj. prelazak na

23Ožujak 2 II

pre

dstav

ljam

otvrtka DIOKI d. d., Zagreb

Certifi kati tvrtke DIOKI d.d.

prirodni plin kao energent u sljedeće tri

godine.

“Radimo i na povećanju kapaciteta za pro-

izvodnju polietilena na Krku, čime bi se

povećao ukupni izvoz. Sada proizvodimo

na godinu 70.000 tona etilena, a nakon ove

investicije proizvodnja bi narasla na 90.000

tona”, kazuje Šegota te najavljuje da bi pro-

jekt, čija je cijena oko 15,4 milijuna eura,

trebao biti gotov polovinom 2009. godine.

Upravo je energija prva stvar u koju će se

ulagati u DIOKI-ju u Zagrebu, gdje je u ti-

jeku zamjena peći u energani i daljnje sma-

njenje emisije CO2. Preinakama energane

diokijevci planiraju početi s kogeneracijom

vlastite struje i pare, čiji bi višak prodavali

na tržištu, kada se ono uspostavi.

Šegota kaže da je DIOKI velik industrijski

potrošač plina tijekom cijele godine, ali u

zimskim mjesecima nisu uvijek sigurni

hoće li biti na udaru redukcija. DIOKI gru-

pa je u godišnjoj bilanci za 2006. iskazala

gubitak od 45,5 milijuna kuna. Zanimalo

nas je kako je peti izvoznik zapao u gubitke

i što se radi na njihovu smanjenju.

“Od dolaska novog vlasnika i uprave 2004.

godine, DIOKI postupno sanira naslijeđeni

gubitak. Unutar grupe, DINA, nažalost, još

ostvaruje gubitak. No kao što ste već čuli kad

smo govorili o investicijama, postoji čvrst

plan da se njezini gubici iz godine u godinu

smanjuju. U 2007. godini, osim vlastitih za-

laganja poslovni rezultati bili su bolji i zbog

povoljnijih kretanja na tržištu u smislu tečaja

i cjenovnih margina te, prema procjenama,

očekujemo smanjenje gubitka na oko 16 mi-

lijuna kuna. No to ne znači da će iduće godi-

ne situacija biti jednaka”, upozorila je Šegota,

objašnjavajući da je cijena naft e rasla, ali i da

je u prvoj polovini godine pad tečaja dolara

jako utjecao na pad cijena sirovina. Ipak, DI-

OKI-jevu Upravu zabrinjavaju i neki drugi

izdaci na koje ne mogu utjecati.

“Ono što će se odraziti na naše poslova-

nje u 2008. godini, osim cijena sirovina,

kontinuirana su poskupljenja u gradu Za-

grebu koja ne možete ugrađivati u cijenu i

biti konkurentni na tržištu EU.”, objašnjava

Šegota. Nedavno je Dioki objavio podatak

da su u 2007. za vodne naknade platili 22

milijuna kuna, a za plaće 40 milijuna kuna

neto.

“Nismo protiv plaćanja vodnih naknada,

ali one trebaju biti objektivne i transparen-

tne, i u tom smislu nastojimo i pokušava-

mo preko HGK i preko HUP-a zajedno s

drugim gospodarstvenicima s Gradom Za-

grebom iznaći takav model”, govori Šegota

i navodi daljnje nelogičnosti:

“Nama se naplaćuje prema količini vode

preuzetoj iz izvora, a ne stvarno ispuštenoj

na pročistač. Pritom se ne uzima u obzir

gubi li se količina vode u rashladnim susta-

vima zbog jedinstvenog procesa proizvod-

nje u Hrvatskoj ili se ugrađuje u proizvod

24 Ožujak 2 II

pre

dst

avlja

mo

tvrtka DIOKI d. d., Zagreb

BIAM – 19. međunarodni sajam alatnih strojeva i alataNa Zagrebačkom velesajmu (ZV) od

22. do 26. travnja održat će se 19. me-

đunarodni sajam alatnih strojeva i alata

– BIAM, a istodobno s njime i sajam ZA-

VARIVANJE.

Sajmovi BIAM i ZAVARIVANJE jedin-

stvene su sajamske manifestacije u Hrvat-

skoj, koje zbog svoje posebnosti i tradici-

je uživaju ugled i u svijetu. Ovi bijenalni

sajmovi postali su nezaobilazno mjesto

intenzivnih poslovnih susreta proizvo-

đača, stručnjaka i poslovnih ljudi iz ove

branše.

Ovogodišnje izlagače moguće je tematski

podijeliti u nekoliko skupina:

- fl eksibilni automatski proizvodi, sustavi

i linije

- alatni strojevi za obradu rezanjem

- alatni strojevi za obradu deformira-

njem

- strojevi za toplinsku obradu metala

- alati za alatne strojeve

- ručni i rezni alati

- pribor i komponente za alatne strojeve

- oprema i postupci zavarivanja

- osnovni i dodatni materijali za zavari-

vanje

- oprema za kontrolu zavarenih spojeva

- zavarene konstrukcije.

Zagrebački velesajam tradicionalno je

mjesto predstavljanja hrvatskoga gospo-

darstva, ali i mjesto za upoznavanje novih

svjetskih trendova, stanja na svjetskim

tržištima te sklapanja novih poslova. Bez

upoznavanja i usvajanja novih postupaka

(tehnologija) i opreme, nije moguć daljnji

razvoj i povišenje konkurentnosti, što se

zahtijeva od svih proizvodnih tvrtki. De-

taljniji izvještaj sa sajmova BIAM i ZA-

VARIVANJE bit će dan u svibanjskome

izdanju časopisa IRT3000.

Koliko i kamo DIOKI izvozi?

“U izvoz ide 90 posto naše proizvod-

nje, s time što 70 posto ide na zapad-

noeuropsko tržište, desetak posto

izvozimo u države s područja bivše

Jugoslavije, a ostatak ide u istočno-

europske zemlje”, govori Šegota i

dodaje:

“Vrijednost robe koju smo izvezli

2006. godine iznosila je oko 171 mili-

jun eura, a procjena za 2007. je 192,4

milijuna eura.”

Kamo teži DIOKI-jev izvoz načinom poslovanja i geografskom usmjerenošću?“Naša je politika da što više poslu-

jemo s krajnjim korisnicima i izbje-

gnemo tradere koji su jako prisutni

na petrokemijskom tržištu, ali je to

tržište i u nabavi i u izvozu vrlo vo-

latilno. Izvozom većinom idemo u

Italiju, ali se nastojimo preorijenti-

rati na istočnoeuropske zemlje, gdje

imamo redovite kupce koji su nam

postali partneri”, izjavila je Šegota

te dodala da je već nekoliko godina

DIOKI peti hrvatski izvoznik, ali da

bi u 2007. godini mogao biti i četvr-

ti, što nam nije mogla potvrditi bez

konačnih bilanci.

kao što je to slučaj s industrijama pića.

Naime, u DIOKI-ju 30 % vode ispari u ras-

hladnim tornjevima, a to znači da plaćamo

oko 4 milijuna kuna za uslugu koja se ne

izvršava. S druge strane, Hrvatske vode DI-

OKI-ju priznaju 30 % manji iznos prilikom

naplate naknade za zaštitu voda.”

“Da bi DIOKI uopće dobio vodopravnu

dozvolu, moramo imati vlastiti pročistač”,

objašnjava Šegota te dodaje da njezina tvrt-

ka nema ništa protiv plaćanja naknada ako

su one realne.

Doista, DIOKI je bio prvi koji se pobunio

protiv novih načina i iznosa plaćanja vodne

naknade najavljenih početkom prosinca, a

na snazi od početka 2008. godine. Tek mje-

sec i pol dana nakon što je ta tvrtka sazvala

konferenciju i na njoj upozorila novinare i

medije na omču vodne naknade oko svo-

ga vrata, prosvjedu su se pridružile i druge

tvrtke. No tim je tvornicama lakše – zapri-

jetile su da će se odseliti iz Zagreba, a zato

što njihovi strojevi, za razliku od DIOKI-

jevih, nisu cijela postrojenja, svoju prijet-

nju relativno lako mogu ostvariti.

“Poskupljenje komunalne naknade za 50

% dodatni je trošak DIOKI-ju od milijun

kuna, povećanje naknade za pitku vodu i za

odvodnju otpadnih voda povećanje je od

tri milijuna kuna. Naknadu za pročišćava-

nje trenutačno plaćamo 14 milijuna kuna,

a tu nije kraj, jer bi najavljeni novi model

osim poskupljenja imao i novu stavku za

obradu površinskih voda.”, glasnogovorni-

ca DIOKI-ja nabraja nove zapreke za svo-

ju tvrtku, a onda opet objašnjava da se sve

može srediti pregovorima:

“DIOKI ima predstavnika u HUP-u, u rad-

noj skupini koja bi trebala biti uključena

u izradu novog modela obrade otpadnih

voda. Htjeli bismo da se obrada otpadnih

voda plaća prema stvarno ispuštenoj koli-

čini i stvarnom stupnju onečišćenja, što do

sada nije bio slučaj”, završava Šegota.

Alcoa i Aluminum kupili 12-postotni udio u Rio TintuAmerički proizvođač aluminija Alcoa i kineski Aluminum Corp su postali vlasnicima 12 posto rudarske grupaci-je Rio Tinto, što su platili 9,5 milijardi eura. Prema mišljenju analitičara, taj je potez načinjen kako bi se spriječila re-alizacije ponude o preuzimanju, koju je za Rio Tinto podnio britansko-austral-ski rudarski gigant BHP Billiton. Kupnja strateškog udjela u grupaciji Rio Tinto ukazuje na uvjerenost kupaca u dugo-ročne mogućnosti na brzo rastućem ru-darskom svjetskom tržištu. Aluminum, najveći kineski proizvođač aluminija i boksita, i Alcoa trenutačno ne namje-ravaju objaviti ponude za preuzimanje grupacije Rio Tinto, iako su zadržali pravo, da takvu ponudu objave ili sudje-

luju u njoj u sljedećih šest mjeseci.

25Ožujak 2 II

26 Ožujak 2 II

do

ma

će v

ijest

idogađaji i dostignuća

Roto rašpaInovativan hrvatski proizvod, univerzalan alat za obradu odvajanjem čestica mekih materijala kao što su drvo, plastika, guma i sl., a namijenjen je za ugradnju na ručnu rotacijsku kutnu brusilicu.

Ugradnjom ovog alata na kutnu brusilicu

mogu se jednostavno obrađivati odvaja-

njem čestica meki materijali poput drva,

plastike, gume i sl. Njegova konstrukcija

omogućuje odstranjivanje većeg volumena

strugotine nego što je to moguće brusnom

pločom ili brusnim papirom. Jednostavnost

ugradnje i upotreba ne zahtijevaju posebna

stručna znanja i vještine.

Stanje tehnikePoznati alati koji se ugrađuju na kut-

nu brusilicu, kao što su brusna ploča ili

brusni papir, imaju određene nedostatke.

Prilikom obrade mekih materijala kao

što su drvo ili plastika brusnom pločom

ili brusnim papirom, dolazi do zapunja-

vanja brusne ploče, odnosno strugotina

popuni prostor između reznih zrnaca

ploče. To umanjuje učinak brušenja, po-

većava se trenje između alata i obratka i

time povisuje temperatura na obrađiva-

noj plohi. Tako zapunjenom brusnom

pločom nije moguća daljnja obrada i

dolazi do “spaljivanja” površine, a zbog

mekoće obratka svojstvo samooštrenja

brusne ploče ne dolazi do izražaja. Sličan

se problem javlja i kod primjene alata s

brusnim papirom, gdje se uz navedeno

javlja i relativno brzo trošenje alata zbog njegove konstrukcije.

“ROTO RAŠPOM” proširen je spektar alata za obradu mekih materijala odvaja-njem čestica. Ovaj alat omogućuje obradu s većim učinkom u smislu količine odvo-jene čestice u jedinici vremena u odnosu na poznate alate za kutnu brusilicu. Alat se na kutnu brusilicu pričvršćuje stezanjem za njezinu osovinu preko originalne stezne pločice i matice brusilice. Rotacijom alata na brusilici u rasponu od 1500 do 11 000 okretaja u minuti ostvaruje se kinematika potrebna za rezanje materijala.

PrednostiRotacijska perforirana turpija “Rašpa” izra-đena je od čeličnog lima od 0,7 do 1,2 mm te toplinsko-kemijski obrađena. Odvajanje čestica obavljaju izdanci na radnoj površini alata, koji su ujedno rezne oštrice, a ispod

svakog izdanka nalazi se otvor za odstra-

njivanje odvojene čestice, što sprječava za-

punjenje radne površine alata i omogućuje

kontinuirano rezanje oštrice.

ObliciVeličina odvojene čestice ovisi o pritisku

alata na obrađivanu površinu i ograniče-

na je veličinom izdanka. Prema obliku

radne površine “ROTO RAŠPA” može

biti kutna ili zaobljena. Kutna izvedba

Ivan, Roman i Tomislav Krunić

pogodnija je za obradu ravnih i nakoše-

nih površina, a zaobljena za obradu ru-

bova, radijusa i sl.

Osvojeno odličje:INOVA ‘07 - ZLATO

INPEX XXIII

najveća američka izložba inovacija i novih proizvoda

PITTSBURGH, 11. – 14. lipanj 2008.

Rok prijava: 28. ožujak 2008.Kotizacija: 8.000,00 HRKKontakt osoba: Neven MarkovićSAVEZ INOVATORA ZAGREBA

Tel: 01 461 2517

www.savez-inovatora-zagreba.hr

27Ožujak 2 II

Nadan Vidošević je naglasio da Hrvatska

nema potencijala za uspostavu ekonomije

obujma odnosno proizvodnje velikih serija

kao što je to slučaj u velikim razvijenim ze-

mljama poput primjerice Velike Britanije i

Sjedinjenih Američkih Država koje su bile

svjetski gospodarski lideri u proteklom raz-

doblju. Naše tvrtke moraju se usmjeriti na

tržišne niše unutar kojih je znanje glavni

konkurentski čimbenik. Hrvatska se trenu-

tačno suočava s potencijalnim gospodarskim

teškoćama, pri čemu su mjere Hrvatske na-

rodne banke za njihovo suzbijanje već viđene

u dogovornoj ekonomiji. Samo je stalno po-

većanje izvoza pravilna orijentacija, pri čemu

je kvaliteta jedan od presudnih uvjeta pro-

fi tabilnog poslovanja na svjetskom tržištu.

Nadan Vidošević je ustvrdio kako je svaki

segment društva, poput primjerice komunal-

ne naknade ili kazališne predstave, ugrađen u

cijenu proizvoda. Zbog toga društvo u cjelini

mora biti konkurentno te osobitu pozornost

pridavati znanju kao društvenom i organiza-

cijskom resursu. Samo se radom može ostva-

riti naš glavni cilj, a to je da naši građani žive

u okviru europskih standarda. Više je od 60

posto djelatnosti našega gospodarstva u se-

gmentu usluga, pa i tu treba osobito voditi

Svečana dodjela znakova “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko”Tvrtke koje sustavno unaprjeđuju kvalitetu, ali i ostale segmente poslovanja, krenule su težim putem poslovnog razvoja te oslikavaju najkvalitetnije do-sege naše industrije odnosno gospodarstva, rekao je predsjednik Hrvatske gospodarske komore Nadan Vidošević na svečanoj dodjeli prava korištenja znakova “Hrvatska kvaliteta” i “Izvorno hrvatsko” za 2007. i 2008. godinu 14. veljače u HGK.

računa o sustavnom poboljšanju kvalitete.

Kada Hrvatska kao mala zemlja uđe u EU, sa

svojim društvenim i ekonomskim parametri-

ma bit će u zoni statističke pogreške. Nužno

je jačati naš kulturni identitet i pred nama je

u tom pogledu veliki posao. Nadan Vidošević

je poručio da je do sada mnogo napravljeno,

ali je još mnogo posla, pri čemu je ulazak u

EU povijesni događaj i naš je naraštaj u tom

pogledu privilegiran.

Pravo korištenja znakova “Hrvatska kvali-

teta” i “Izvorno hrvatsko” svečano je dodi-

jeljeno proizvodima koji su ga dobili 2007.

i 2008. godine na osnovi stručnih mišljenja

tehničkih komisija i odluka Savjeta projekta

vizualnog označavanja hrvatskih proizvoda.

U tom je razdoblju pravo korištenja znaka

“Hrvatska kvaliteta” dobilo 39 proizvoda, a

znaka “Izvorno hrvatsko” 19 proizvoda. U

toku 2007. i 2008. godine održane su četiri

sjednice Savjeta projekta vizualnog označa-

vanja hrvatskih proizvoda.

Hrvatska gospodarska komora pokrenula je

1997. Projekt vizualnog označavanja hrvat-

skih proizvoda. Znakovi “Hrvatska kvaliteta”

i “Izvorno hrvatsko” potiču stvaranje kvali-

tetnih proizvoda, jamče njihovu kvalitetu,

omogućuju im lakši proboj na globalno trži-

šte te ulijevaju povjerenje potrošačima.

Znak “Hrvatska kvaliteta” nose hrvatski pro-

izvodi koji po svojim značajkama, sastavu,

dizajnu te ekološkim kriterijima zadovoljava-

ju visoke svjetske kriterije. Označavanje zna-

kovima pomaže kupcima u prepoznavanju

proizvoda koji se odlikuju natprosječnom

kvalitetom. Sustav ocjenjivanja uključuje

nepristranu stručnu prosudbu proizvoda, di-

zajn, ekonomsko-marketinške parametre te

sustav osiguravanja kvalitete u proizvodnji.

Do danas je 195 proizvoda dobilo znak “Hr-

vatska kvaliteta”. Znak “Izvorno hrvatsko”

ima dodatnu vrijednost i nose ga autohtoni

hrvatski proizvodi koji su rezultat hrvatske

tradicije, razvojno-istraživačkog rada, ino-

vacije i invencije. Proizvodi koji nose znak

“Izvorno hrvatsko” moraju biti najmanje na

razini kvalitete proizvoda sa znakom “Hrvat-

ska kvaliteta”. Sustav ocjenjivanja nadograđu-

je se kriterijima izvornosti hrvatske tradicije

ili inventivnosti. Znak “Izvorno hrvatsko” do

danas je dobilo 98 proizvoda.

Služba za odnose s javnošću HGK

do

ma

će v

ijesti

događaji i dostignuća

28 Ožujak 2 II

do

ma

će v

ijest

idogađaji i dostignuća

Obilježavanje 15. godišnjice hrvatske normizacije, mjeriteljstva i akreditacijeSvečani skup obilježavanja 15. godišnjice

hrvatske normizacije, akreditacije i mjeri-

teljstva održan je 14. prosinca 2007. godine

u Zagrebu. Skupom se obilježila 15. obljetni-

ca normizacije, mjeriteljstva i akreditacije u

Republici Hrvatskoj, povezanih i međusobno

zavisnih djelatnosti koje su se od 1992. go-

dine obavljale u sklopu Državnog zavoda za

normizaciju i mjeriteljstvo (DZNM). Danas

se te djelatnosti obavljaju u sklopu triju sa-

mostalnih ustanova – Hrvatskoga zavoda za

norme (HZN), Hrvatske akreditacijske agen-

cije (HAA) i Državnog zavoda za mjeritelj-

stvo (DZM), s ciljem razvoja cjelovite tehnič-

ke infrastrukture u Republici Hrvatskoj.

Proteklih petnaest godina ostat će zauvi-

jek obilježeno donošenjem važnih zakona

i pravilnika, izdavanjem prvih hrvatskih

normi, otvaranjem prvih nacionalnih labo-

ratorija, proglašavanjem državnih etalona,

dodjelom prvih ovlasnica (danas potvr-

da o akreditaciji), homologacijom vozila,

stvaranjem normoteke, okupljanjem naših

uglednih znanstvenika i stručnjaka, pove-

zivanjem s međunarodnim i europskim

institucijama i mnogim drugim aktivno-

stima. Tvrtke i državna uprava primjenjuju

normizaciju, mjeriteljstvo, ocjenu suklad-

nosti i akreditaciju da bi poboljšale proi-

zvodnju, zdravlje, zaštitu potrošača, okoliš,

sigurnost i kvalitetu. Njihovom djelotvor-

nom primjenom podupire se održivi razvoj

i društvena dobrobit te olakšava međuna-

rodna trgovina.

Svakoj je zemlji za postizanje njezinih druš-

tvenih ciljeva potrebna dobra infrastruktu-

ra. Na najnižoj razini to znači osiguranje

dovoljno čiste vode i krova nad glavom,

odgovarajuće prometne povezanosti i osi-

guranje zdravstvene zaštite te dostupnoga

obrazovnog sustava. Osim tih osnovnih

elemenata, sva društva žele iskoristiti i sve

prednosti međunarodne trgovine.

Kao rezultat toga raste svijest o potrebi za

raspravom o infrastrukturama u kontekstu

globalne gospodarske učinkovitosti i tržiš-

nog pristupa za robu i usluge. Tu nastupaju

normizacija, mjeriteljstvo, ocjena suklad-

nosti i akreditacija. Oni su čvrsto poveza-

ni i međusobno zavisni stupovi znanja za

razvoj tehničke infrastrukture, a time i za

održivi razvoj i puno sudjelovanje u me-

đunarodnoj trgovini. Mjeriteljstvo i etalo-

ni osiguravaju osnovu za točna mjerenja,

čija se prihvaćena tehnička svojstva zatim

mogu zapisati u međunarodnim normama,

a one se pak mogu upotrebljavati kao osno-

va za ocjenu sukladnosti i akreditaciju kao

nezavisnu ocjenu i potvrdu stručno-teh-

ničke osposobljenosti.

Hrvatski zavod za norme, Hrvatska akredi-

tacijska agencija i Državni zavod za mjeri-

teljstvo kao dijelovi institucijske infrastruk-

ture surađuju na zajedničkim temama i

projektima i nakon formalnog razdvajanja.

Zajedničkim obilježavanjem 15. godišnjice

pozivaju na suradnju dosadašnje stručne

suradnike i sve stručne osobe i institucije

koje mogu pridonijeti njihovu daljnjem

radu, podizanju znanja i informiranosti na

dobrobit struke i cijeloga društva.

Odnosi s javnošću, HZN

8. međunarodno savjetovanje ljevačaMetalurški fakultet iz Siska Sveučilišta u

Zagrebu organizator je 8. međunarodnog

savjetovanja ljevača, koje će se održati u

Opatiji (GRAND HOTEL Četiri opatijska

cvijeta) od 5. do 7. lipnja 2008. Znanstve-

nici i stručnjaci s područja ljevarstva u tri

dana trajanja konferencije bavit će se s ne-

koliko osnovnih tema:

- inovativni postupci i materijali u ljevar-

stvu

- istraživanje i razvoj proizvoda

- primjena informacijskih tehnologija

- upravljanje kvalitetom

- upravljanje energijom i utjecaj na oko-

linu u industriji lijevanja metala

- menadžment ljevarstva

- izobrazba.

Organizator poziva sve zainteresirane auto-

re da do 1. ožujka prijave sažetke svojih ra-

dova, a do 10. svibnja cijele radove. Službeni

jezik savjetovanja bit će hrvatski i engleski.

Sve dodatne informacije mogu se naći na

internetskoj stranici www.simet.hr

ARHIMED

11. međunarodni salon

industrijskog vlasništva

MOSKVA, 1. - 4. travanj 2008.

Rok prijava: 18. veljače 2008.

Kotizacija: 4.000,00 HRK

Kontakt osoba: Ljiljana Pedišić

HRVATSKI SAVEZ INOVATORA

Tel: 01 461 2517

www.inovator.hr

29Ožujak 2 II

do

ma

će v

ijesti

događaji i dostignuća

Predstavljen vodič “Poslovanje s EU” Elektronički vodič “Poslovanje s EU” na-

mijenjen je ponajprije pripremi malih i

srednjih tvrtki koje posluju ili tek plani-

raju poslovati na zajedničkom europskom

tržištu, a izrađen je u sklopu promotivnih

aktivnosti projekta pomoći hrvatskim tvrt-

kama gospodarske komore iz Antwerpena

“Acquis Transfer Croatia”, naglašeno je na

predstavljanju vodiča koje je održano 27.

studenoga 2007. u HGK.

Kako je rekla Vesna Trnokop-Tanta, potpred-

sjednica HGK za gospodarstvo, europske in-

tegracije i pitanja EU, jednostavnost i lakoća

upotrebe vodiča pomoći će tvrtkama da dođu

do relevantnih podataka pri nastupu na trži-

štu EU te pridonijeti njihovoj boljoj poziciji i

konkurentnosti na europskom tržištu.

Provedbu toga dvogodišnjeg projekta, koji

bi trebao završiti potkraj 2008. godine, s

83.000 eura fi nancira fl amanska vlada, a

osim pomoći hrvatskim tvrtkama za su-

čeljavanje s konkurencijom na europskom

tržištu predviđa i edukaciju zaposlenika

HGK za pružanje pomoći, rekla je vodite-

ljica Euro info komunikacijskog centra pri

HGK Vesna Torbarina.

Uz izdavanje elektroničkog vodiča, pro-

jekt “Acquis Transfer Croatia” obuhvaća i

tematske radionice, na kojima će, ovisno

o interesu tvrtki, biti riječi o konkretnim

pitanjima suradnje s EU, primjerice uvo-

đenju HAACAP standarda za prehram-

benu industriju, korištenju CE znaka

kvalitete i sl., a s kojima će se započeti u

proljeće 2008. godine, rekla je Torbarina.

Ujedno će u sklopu tog projekta u An-

twerpenu biti održana radionica “Poslo-

vati s Hrvatskom”.

Vodič “Poslovati s EU” alat je za pronala-

ženje relevantnog izvora uvijek ažurnih

informacija o mnogobrojnim aspektima

poslovanja u EU i s njom, rekao je voditelj

EIC-a Antwerpen Luc van Looveren. Vodič

se sastoji od 10 poglavlja, a njime su obu-

hvaćeni osnovni podaci o Uniji, tj. njezinim

institucijama i politici, kao i pregled pravila

prilikom uvoza u EU, pregled porezne i ca-

rinske politike Unije, prava intelektualnog

vlasništva, načina pronalaženja poslovnih

partnera iz EU, informacije o pokretanju

poslovanja u EU, tržištu, pravnim aspekti-

ma poslovanja s EU, javnim natječajima u

EU, kao i druge informacije.

Sve te informacije hrvatskim će tvrtkama

biti od iznimne važnosti prilikom susreta

s velikom konkurencijom koja vlada na tr-

žištu EU, rekao je belgijski veleposlanik u

RH Marc de Schoutheete de Tervarent. Pri-

tom je naglasio kako je upravo Belgija vrlo

dobar partner za prenošenje znanja na tom

području jer sama ne raspolaže znatnijim

prirodnim resursima te je uvijek bila prisi-

ljena na uvoz svega što joj je nužno, a što je

rezultiralo velikim znanjem o međunarod-

noj trgovini.

O suradnji s komorom iz Antwerpena te

projektima pomoći tvrtkama u nastupu

na europskom tržištu, što boljoj usklađe-

nosti sa zakonodavstvom EU te poticanju

investicija govorila je Dragica Martinović,

direktorica Predstavništva HGK u Bruxe-

llesu. Istaknula je i dva projekta koja podu-

pire fl amanska vlada za efi kasnost malih i

srednjih tvrtki: projekt Plato, koji se pro-

vodi u pojedinim županijskim komorama,

te projekt za tvrtke tekstilne i odjevne in-

dustrije, napomenuvši i suradnju te pomoć

koju pruža Valonija.

Služba za odnose s javnošću, HGK

30 Ožujak 2 II

Od 7. do 11. studenoga 2007. u Zagrebu, na Zagrebačkom velesajmu, održana je 32. međunarodna izložba inovacija INOVA 2007. Na izložbi je prikazano 240 inovacija, od čega 53 iz inozemstva. Uz izložene hrvatske inovacije iz dvanaest županija nastale u prošloj godini, prikazane su i ino-vacije i dostignuća inovatora sa svih strana svijeta: iz SAD-a, Velike Britani-je, Ruske Federacije, Irana, Slovenije te Bosne i Hercegovine.

do

ma

će v

ijest

i

Ljiljana Pedišić

Inovacije i tradicija temelj razvoja Republike Hrvatske

Na ovogodišnjoj INOVI izložene su ino-

vacije iz područja elektronike i elektro-

tehnike, obnovljivih izvora sirovina te nji-

hova iskorištavanja, iz područja očuvanja

zdravlja i prirode, proizvodnje motornih

vozila i pojedinačnih dijelova, dobivanja

električne energije novim postupcima, iz

poljoprivrednog sektora te područja opće-

nitog poboljšanja življenja. Prema prikaza-

nim inovacijama, od kojih su većina novi

proizvodi te tehnička unapređenja i korisne

ideje, INOVA se može svrstati u sam vrh

svjetskih tokova razvoja intelektualnog vla-

sništva. Mnogobrojni obrti i manje tvrtke

razvijene na proizvodnji vlastitih inovacija

prikazali su svoj uspjeh kao primjer i ohra-

brenje svim inovatorima, osobito mladima,

na putu do komercijalnog uspjeha. To su

MARINA-LAB, Tehnoplastika, ANT - la-

boratorij za analitiku i toksikologiju, C.O.I.

d.o.o., Obrt Krulc, Pešut d.o.o., Manina

promet, Micronic iz Zagreba, Adriamare

Consulto d.o.o. Šibenik, WERKOS, Tehno-

logijsko-razvojni centar Osijek, Poduzet-

nički tehnološki razvojni centar DI Ogulin,

Aurora marketing, Solid state iz Rijeke i dr.

Tu su bile i inovacije iz naših velikih kom-

panija kao što su INA-Industrija naft e d.d.,

Maziva-Zagreb d.o.o., član INA Grupe,

Brodograđevna industrija 3. Maj, Chromos

boje i lakovi d.d., Pliva i dr. Izložene inova-

cije ocjenjivala su dva odvojena suda pre-

ma grupama, i to ocjenjivački sud za mlade

inovatore i međunarodni ocjenjivački sud

za sve ostale inovacije. U međunarodnome

ocjenjivačkom sudu osim hrvatskih struč-

njaka bili su i priznati stručnjaci u svijetu

izumiteljstva: David Wardell, predsjednik

Instituta za inovatore i nositelje patenata iz

Velike Britanije (predsjednik), dr. Akram

Amani, predstavnica Instituta za potporu

iranskih istraživača i inovatora, i Vladimir

Demidov, predstavnik Arhimeda iz Ru-

ske Federacije. Pri ocjenjivanju se vodilo

računa o stupnju zaštite intelektualnoga

vlasništva, uloženoj kreativnosti, tehničko-

tehnološkoj razini, spremnosti inovacije

za korištenje, o tome je li to ideja, uzorak,

gotov proizvod, je li ostvaren plasman na

tržištu i sl.

U službenoj konkurenciji ukupno je dodi-

jeljeno 49 zlatnih, 59 srebrnih i 44 bron-

čane medalje te više specijalnih nagrada.

Među nagrađenima valja istaknuti dobit-

nike najviše godišnje nagrade Hrvatskog

saveza inovatora “Nikola Tesla” Romana,

Tomislava i Ivana Krunića i njihov jedin-

stveni proizvod roto-rašpe. Inovator An-

drej Macko iz Braniteljske zadruge Sjeme

panj svojom inovacijom “kompjutor u

panju” povezao je najnovije tehnologije

s ostacima drevnih slavonskih hrastova

iz savskoga pijeska. Zlatnom inovacijom

INOVE 2007. proglašen je tradicijski šo-

kački jastuk Štefi ce Kojić, koji je ocijenjen

najoriginalnijim hrvatskim proizvodom

koji će svojim čipkastim uzorcima i meko-

ćom guščjega perja krasiti mnoge domo-

ve. Najbolja inovacija vanjskih sudionika

je “metoda stvaranja kreativnih timova i

ocjenjivanje inovativne sposobnosti oso-

Slika 1. Svečanost otvaranja INOVE 2007.

Slika 2. Dobitnici najviše nagrade INOVA

2007. “Nikola Tesla” za inovaciju “roto- rašpa”

Roman, Tomislav i Ivan Krunić s izaslanikom

predsjednika RH mr. Borom Vučkovićem,

predsjednicom HSI-ja Ljiljanom Pedišić, preds-

jednikom međunarodnoga ocjenjivačkog suda

Davidom Wardellom i mr. Ladislavom Prež-

igalom, predsjednikom provedbenog odbora i

izaslanikom zagrebačkoga gradonačelnika

Slika 3. Autorica tradicijskoga šokačkog jastu-

čića Štefi ca Kojić, prof. Filip Kljajić, TERA, i me-

nadžeri HUP-a Branko Mihalić, Ratko Mamula,

Bruno Šekrst (Hrvatska udruga poslodavaca)

INOVA 2007

31Ožujak 2 II

do

ma

će v

ijesti

INOVA 2007

be” tima inovatora s Vojne akademije tele-

komunikacija iz Sankt Peterburga (Ruska

Federacija). Najbolja inozemna delegacija

s najvećim brojem inovacija i inovatora

je iranska, a najbolja udruga članica Hr-

vatskog saveza inovatora (HSI) je Udruga

inovatora Međimurja INOMA. Od inova-

cija treba još izdvojiti male vjetrenjače Iva-

na Medvedovića iz Samobora, postrojenje

za proizvodnju biodizela Ivana Jakobovića

iz Donje Bebrine, više proizvoda od bilja-

ka Rade Nekića iz Biograda, zatim inova-

cije Poljoprivrednog fakulteta iz Osijeka

i poljoprivredne zadruge Ergela Višnjica.

Valja istaknuti i inovacije Tehnološkog

parka Zagreb i Zagrebačke zajednice teh-

ničke kulture. Od ukupno 16 inovacija iz

INE, najveće hrvatske naft ne kompanije,

njih 11 dobilo je tri zlatne, dvije srebrne

i šest brončanih medalja, uz još nekoliko

posebnih nagrada. Najbolja inovatorica

je Rosa Ferinčević sa svojim proizvodima

za očuvanje zdravlja. Nagradu za najbolju

zagrebačku inovaciju “E. S. Penkala”, koju

dodjeljuje Zagrebački savez inovatora, do-

bio je Marijan Biljan za inovaciju “nosač

vješalica s brojačem”.

Velik doprinos uspjehu INOVE dali su

mladi inovatori okupljeni u klubovima ili

udrugama inovatora kao što su Indeks, Eu-

reka, Ruđer, Končar-ideja, KMI Dubrava,

centri tehničke kulture Dubrava, Sesvete,

Trnje, Črnomerec te Dom mladih Rijeka.

Prikazane su inovacije mladih iz srednjih

strukovnih škola i s fakulteta: Fakulteta

Slika 8. IRT3000 na INOVI 2007

Slika 4. Inovatori iz Ruske Federacije na

INOVI 2007.

Slika 5. Inovatori iz Irana na INOVI 2007.

Slika 6. Novi “kompjutor u panju” autora

Andreja Macka iz Braniteljske zadruge Sjeme

Slika 7. Novo vozilo autora Đure Fletena iz

Preloga na prostoru UI “INOMA” Čakovec

strojarstva i brodogradnje, Fakulteta kemij-

skog inženjerstva i tehnologije, elektroteh-

ničkih fakulteta i škola iz Rijeke, Zagreba,

Kraljevice, Delnica, Ljubljane te Privatne

ekonomske škole Katarina Zrinski. Mladim

inovatorima u nastanku inovacija pomažu

mentori stručnim vođenjem. Najboljim

mladim hrvatskim inovatorom, s dvije

vrijedne inovacije, proglašen je Tomislav

Marjanović, član Udruge inovatora Kon-

čar-ideja iz Elektrotehničke škole Zagreb

uz mentore Zdravka Jašarevića i Ivana

Matunu. Na izložbi se predstavio i časopis

za inovacije, razvoj i tehnologije IRT3000,

koji inovatorima pruža mogućnost da se

predstave. Informacije o postupcima zašti-

te intelektualnoga vlasništva inovatori su

mogli dobiti na prostoru Državnog zavoda

za intelektualno vlasništvo, tradicionalnog

partnera HSI-ja.

Na svečanosti dodjele nagrada “Noć krea-

tivnosti” osim tradicionalnih zlatnih, srebr-

nih i brončanih medalja, diploma i nagrada

inozemnih sudionika te specijalnih i novča-

nih nagrada sponzora i donatora, u povodu

50 godina organiziranoga inventivnog rada

u zemlji, odnosno 50-godišnjice postojanja

i rada Hrvatskog saveza inovatora, dodije-

ljene su i jubilarne nagrade organizatora.

Za iznimne uspjehe i potporu inovatorstvu

u RH specijalne nagrade dobili su zasluž-

ni pojedinci i tvrtke. Kao najstariji inova-

tor, aktivan svih pedeset godina, jubilarnu

nagradu dobio je Vjekoslav Španjol, zatim

Nikola Petković i Lazo Starčević za izni-

mne međunarodne uspjehe u razvijanju i

promicanju inovacija. Veliku plaketu dobi-

la je INA-Industrija naft e d.d. za izniman

doprinos vrednovanju inventivnog rada u

Republici Hrvatskoj i međunarodnoj afi r-maciji hrvatskih inovativnih dostignuća te kao tvrtka koja na INOVI od početka re-dovito izlaže.

Na svečanosti otvaranja sudjelovali su Sa-vez inovatora Primorsko-goranske župani-je kao organizator prošlogodišnje INOVE u Rijeci te mr. Ladislav Prežigalo, izaslanik zagrebačkoga gradonačelnika Milana Ban-dića koji je i otvorio INOVU 2007., pred-sjednica Zagrebačkog velesajma Katja Luka Kovačić, predsjednik Gradske četvrti Za-greb-jug Jadranko Bartulić i drugi dužno-

snici iz javnoga i političkog života. Svi oni bili su i na ceremoniji dodjele nagrada. Za-vršnu svečanost uveličao je mr. Boro Vuč-ković, izaslanik predsjednika RH Stjepana Mesića. Na izložbi i svečanostima bili su

članovi veleposlanstava gostiju, primjerice

Iranskog veleposlanstva, Veleposlanstva

Ruske Federacije i dr.

Zagrebački velesajam dodijelio je HSI-ju

posebno priznanje za visoku kvalitetu or-

ganizacije izložbe INOVA 2007. Završnu

svečanost kreativnosti uveličala je folklor-

na skupina Sveta Klara hrvatskim narod-

nim pjesmama i plesovima.

Pokrovitelj INOVE 2007. je Poglavarstvo

Grada Zagreba, supokrovitelj Hrvatska

gospodarska komora, a organizator je Hr-

vatski savez inovatora sa svojim članicama:

Savezom inovatora Zagreba i Savezom ino-

vatora Primorsko-goranske županije. Su-

organizatori su Zagrebačka zajednica teh-

ničke kulture i Zajednica tehničke kulture

Rijeka.

Sponzori INOVE 2007. bili su INA-In-

dustrija naft e d.d., Maziva-Zagreb d.o.o.,

Chromos boje i lakovi d.d. i Microsoft Hr-

vatska.

32 Ožujak 2 II

33Ožujak 2 II

34 Ožujak 2 II

iz s

vije

tadogađaji i dostignuća

Čišćenje (pjeskarenje) s pomoću suhog ledaOdržavanje je aktivnost koja katkad usporava proizvodni proces. Cilj je sva-ke tvrtke i službe održavanja taj zadatak obaviti što brže i svojim radom smanjiti smetnje i zastoje u proizvodnji. Čišćenje s pomoću suhog leda omogućuje upravo to - brz, učinkovit, ekonomičan i ekološki prihvatljiv na-čin održavanja, bez smetnji u proizvodnom procesu.

Suhi ledSuhi led je uvriježeno ime za ugljikov di-

oksid (CO2) u čvrstom stanju. Ugljikov

dioksid je inertan plin bez mirisa i okusa,

s udjelom u atmosferi od 0,03 %. Suhi led

nastaje ekspanzijom kapljevitog ugljiko-

va dioksida s višega na niži tlak, pri čemu

nastaje svojevrstan “snijeg”. Snijeg se s po-

moću preše oblikuje u granulat i blokove

raznih oblika i veličina. Najvažnija svojstva

suhog leda su njegova niska temperatura

pri atmosferskom tlaku (-79 ºC) te činjeni-

ca da do sublimacije (prelazak iz čvrstoga

u plinovito stanje) dolazi bez prijelaznoga,

kapljevitog stanja. Važno svojstvo ugljikova

dioksida (CO2) je također bakteriostatič-

nost, zbog koje se široko rabi u prehram-

benoj industriji te u slučajevima gdje su

prisutni visoki zahtjevi za čistom radnom

okolinom (primjerice farmacija).

renja razlikuje se prije svega u korištenom

materijalu za pjeskarenje. Umjesto kreme-

nog pijeska, čeličnih ili staklenih kuglica,

pri postupku pjeskarenja s pomoću suhog

leda rabi se suhi led u obliku granula. Pje-

skarenje s pomoću suhog leda najčešće se

rabi u industriji, gdje taj postupak polako

zamjenjuje dosadašnje postupke čišćenja u

slučajevima redovitog ili preventivnog odr-

žavanja opreme.

Postupak čišćenja s pomoću suhog ledaGranule suhog leda vrlo velikom brzinom

udaraju u površinu koja se čisti, čime do-

biju efekt zračnog mlaza, te pri dodiru s

podlogom na nju prenose svoju kinetičku

energiju. Postupak čišćenja, tj. pjeskarenja s

pomoću suhog leda protječe u tri koraka:

- Prijenos energije:

Granule u struji stlačenog zraka brzi-nom većom od brzine zvuka udaraju u podlogu i na nju prenose svoju kinetič-ku energiju. Zbog energije sudara ne-čistoće na površini se rahle i dolazi do pojave prvih napuklina.

- Toplinski šok: Niska temperatura suhog leda (-79 ºC)

uzrokuje lokalna pothlađivanja na čišće-noj površini. Zbog razlika u koefi cijen-tima toplinske rastezljivosti materijala podloge (osnovnog materijala) i neči-

stoća, nečistoće postaju krhke i lomlji-

ve te se odvajaju od površine osnovnog

materijala. Pothlađene i krhke nečistoće

još su osjetljivije na nove sudare s granu-

lama suhog leda pa se javljaju i veće na-

pukline, u koje ulaze čestice suhog leda.

- Sublimacija CO2:

Suhi led, nakon što prodre u napukline

nečistoća, sublimira - prelazi iz čvrstoga

u plinovito agregatno stanje bez kaplje-

vite međufaze. Pri prelasku u plinovi-

to stanje ugljikovu dioksidu poveća se

volumen približno 700 puta, što djeluje

poput lokalnih mikroeksplozija, koje

podižu slojeve nečistoća od površine

osnovnog materijala.

Područja uporabePjeskarenje s pomoću suhog leda u potpu-

nosti je “suh”, neotrovan, nevodljiv i nea-

brazivan postupak, što mu bitno proširuje

područja uporabe. Među ostalim, s pomo-

ću suhog leda također se mogu čistiti po-

lirane i druge vrlo osjetljive površine, kao

što su izrađevine s površinama od nikla,

kroma i aluminija.

Primjeri uporabe čišćenja s pomoću suhog

leda:

- Automobilska industrija: kalupi, ra-

zni strojevi (ostaci pneumatika, ljepila,

boja...), ostaci od zavarivanja, besko-

načne vrpce...

- Ljevarstvo: kalupi, ostaci grafi ta...

- Elektroindustrija: elektromotori, ra-

zvodni ormari, transformatorske stani-

ce, generatori, tiskane pločice...

- Tiskarstvo: tiskarski strojevi, gumeni

valjci, knjigovežni strojevi...

- Prehrambena industrija: razne miješa-

lice, linije za pakiranje, peći, transpor-

tne vrpce...

- Zrakoplovstvo: mehanizmi za slijetanje,

kočnice, motori, uzletno-sletne staze...

- Farmacija: reaktori, razne posude, mi-

ješalice, transportne vrpce...

Ugljikov dioksid u različitim agregatnim

stanjima ima razne namjene:

- CO2 u plinovitom stanju: zavarivanje,

pakiranje...

- CO2 u kapljevitom stanju: hlađenje,

inertizacija...

- CO2 u čvrstom stanju (suhi led): čišće-

nje, hlađenje pri transportu...

Čišćenje (pjeskarenje) s pomoću suhog ledaČišćenje s pomoću suhog leda je jedan od

suvremenih načina čišćenja s vrlo širokim

područjem uporabe. U stranoj literaturi če-

sto se također može naći pojam “kriogen-

sko” čišćenje (e. cryogenic cleaning). Sam

postupak vrlo je sličan postupku klasičnog

pjeskarenja pa se stoga uvriježio naziv pje-

skarenje s pomoću suhog leda (e. dry ice

blasting). Od klasičnog postupka pjeska-

Suhi led

Primjer uporabe: prije i nakon pjeskarenja s

pomoću suhog leda (slika)

35Ožujak 2 II

iz svije

tadogađaji i dostignuća

- Ostalo: građevinarstvo, gumarska in-

dustrija, papirna industrija, restaura-

torstvo...

Prednosti postupka čišćenja s pomoću suhog ledaČišćenje (pjeskarenje) s pomoću suhog

leda uspješno zamjenjuje klasične načine

čišćenja. Kako pjeskarenje s pomoću suhog

leda nije abrazivan postupak i ne oštećuje

osjetljive dijelove opreme, nije potrebna

demontaža prije čišćenja, što je često uzrok

vrlo skupih zastoja u proizvodnom proce-

su. To je ujedno glavna prednost primjene

čišćenja s pomoću suhog leda pred ostalim

načinima čišćenja - učinkovito i ekološki

prihvatljivo čišćenje opreme na licu mjesta,

tijekom kojega se ne rabe skupa i često za

zdravlje škodljiva sredstva za čišćenje. Pri

primjeni čišćenja s pomoću suhog leda bit-

no se skraćuje vrijeme održavanja opreme,

a time i vremena zastoja u proizvodnji, što

ima dodatan pozitivni ekonomski učinak.

Kako se tijekom čišćenja ne javljaju sekun-

darni otpadni materijali (pijesak, staklo,

lastika, kemikalije...), nema ni dodatnih

troškova njihova uklanjanja.

sustava. Te se razlike očituju u transportu

zraka i granula suhog leda.

Kod dvocijevnog sustava zrak i granule su-

hog leda transportiraju se odvojeno (svako

kroz svoju cijev), a spajaju se na pištolju s

mlaznicom, gdje se led dodaje toku zraka

kroz Venturijev sustav. Prednost tih susta-

va je niža cijena, a nedostatak manja mo-

bilnost pištolja te s time povezano otežano

čišćenje teže dostupnih dijelova, manja ki-

netička energija sudara granula leda s po-

vršinom za čišćenje, što rezultira manjim

učinkom čišćenja.

Kod jednocijevnog sustava granule suhog

leda i zrak pomiješaju se već u samom ure-

đaju za čišćenje pa se do pištolja i mlaznice

dobavljaju samo kroz jednu cijev. Ti su su-

stavi učinkovitiji zbog veće brzine granula

leda i posljedično veće kinetičke energije.

Osim toga, za te sustave postoji veći izbor

mlaznica za čišćenje, što dodatno povisuje

učinkovitost čišćenja.

Oprema za čišćenje s pomoću suhog ledaZa uspješno čišćenje potrebno je raspolaga-

ti odgovarajućom opremom, koju je mogu-

će kupiti ili unajmiti.

Uređaji za čišćenje s pomoću suhog ledaUređaji za čišćenje s pomoću suhog leda

načelno su vrlo slični uređajima za klasično

pjeskarenje. Osnovni dijelovi tog uređaja

su: spremnik za suhi led, sustav za dozira-

nje, pneumatski sustav te cijev za transport

zraka i granula, koja završava odgovaraju-

ćom mlaznicom. Proizvođača takve opre-

me ima više, a uglavnom se razlikuju pre-

ma uporabi jednocijevnog ili dvocijevnog

Uređaj za pjeskarenje s pomoću suhog leda

ZrakZrak je vrlo bitan čimbenik pri čišćenju s

pomoću suhog leda. Njegova je uloga dvo-

struka: prijenos granula suhog leda od ure-

đaja do nečistoća i odstranjivanje nečistoća

od čišćene podloge. Izvor stlačenog zraka

može biti centralna instalacija stlačenog

zraka ili mobilni kompresor. Zrak koji se

rabi za čišćenje s pomoću suhog leda mora

biti hladan i bez sadržaja ulja i vlage. Za

postupak čišćenja s pomoću suhog leda

potrebno je samo 3 m3/min stlačenog zra-

ka, a cijeli se postupak zbiva pri tlakovima

u rasponu od 3 do 16 bara.

LedU ovom slučaju pri čišćenju se kao medij

rabi suhi led u obliku granula. Za održava-

nje odgovarajuće kvalitete leda vrlo je bitno

njegovo ispravno skladištenje. Kako je tem-

peratura suhog leda vrlo niska (-79 ºC), po-

stoji snažna sklonost upijanju vlage iz zra-

ka, što negativno utječe na kvalitetu suhog

leda. Stoga se za transport i skladištenje su-

hog leda rabe toplinski izolirani kontejneri,

Veliki izbor mlaznica za pjeskarenje

koji omogućuju dulji vijek i rok uporabe

suhog leda. Neovisno o načinu skladištenja

suhog leda, njegov maksimalni rok upora-

be (za pjeskarenje) je tri dana. Razlozi tako

kratkom uporabnom roku jesu djelomice u

temperaturnim razlikama, djelomice u vla-

zi, a u najvećoj mjeri zbog činjenice da je

pri normalnim uvjetima CO2 (suhi led) u

plinovitom stanju pa dolazi do sublimacije.

Zaštitna opremaKako se postupak zbiva pri vrlo niskim

temperaturama i relativno visokim tlako-

vima, za siguran rad potrebna je i odgo-

varajuća zaštitna oprema. Zbog buke koja

nastaje tijekom postupka čišćenja (granule

imaju brzinu veću od brzine zvuka), obve-

zna je uporaba zaštitnih sredstava za sluh,

ne samo za operatera nego i sve koji se na-

laze u neposrednoj blizini. Za zaštitu od le-

tećih čestica suhog leda i nečistoća rabi se

radno odijelo i odgovarajuća zaštita za oči.

Također je potrebno osigurati odgovaraju-

ću obuću i zaštitne rukavice.

ZaključakČišćenje, tj. pjeskarenje s pomoću suhog

leda vrlo je primjenjiv postupak čišćenja i

održavanja. Iako je u svijetu primjena tog

postupka u visokom porastu, u Hrvatskoj

on još nije prepoznat. Ondje gdje postoje

zahtjevi za brzim, učinkovitim te ekološki

i ekonomski prihvatljivim čišćenjem, ovaj

postupak je idealno rješenje.

www.messergroup.com

MORI SEIKI namjerava preuzeti SANDVIK Tobler SAS

Mori Seiki Co.Ltd, Nagoya, Japan

i Sandvik su sklopili sporazum o

preuzimanju tvrtke Sandvik Tobler

SAS, Francuska, koja je dio grupe

Sandvik Tooling. Sandvik Tobler iz

Louvra proizvodi precizne osovine i

pripreme za prihvat za automobilsku

industriju. Zapošljava 80 djelatnika,

a prihodi od prodaje u 2006. godini

su iznosili 8,5M Eura.

S preuzimanjem, koje je predviđeno

za siječanj 2008, grupa Mori Seiki

će povećati svoje inženjerske mo-

gućnosti na zahtjevnom europskom

tržištu. Svojim klijentima nudi cjelo-

vita rješenja s područja CNC obra-

dnih centara i priprema za prihvat

alata.

www.moriseiki.com

36 Ožujak 2 II

iz s

vije

ta Strategije i alati za uspješnu obradu grafi ta

Alatničarske tvrtke pod stalnim su pritiskom smanjenja troškova proizvod-nje. Istodobno se povisuje kompleksnost proizvoda, a tolerancije su sve uže. Uz to, potrebno je skratiti vrijeme od narudžbe do isporuke. Često se velik potencijal za udovoljavanje navedenim zahtjevima nalazi u promje-ni materijala elektroda za elektroerodiranje, odnosno zamjeni bakra grafi -tom. Članak opisuje izradu grafi tnih elektroda glodanjem velikim brzinama – HSC-glodanjem.

Prof. dr. sc. Rüdiger Haas mr. sc. Florian Kirchmannmr. sc. Marjan Dobovšek

Temeljne razlike u materijalima elektrodaNajrašireniji materijali za izradu elektroda

su bakar, volfram-bakar i grafi t. Kako bi se

pokazale temeljne razlike u materijalima

elektroda, usporedit će se fi zikalna svojstva

grafi ta i bakra.

Osnovna razlika između grafi ta i bakra jest

u tome što je grafi t krhak materijal, dobiven

srašćivanjem, a bakar je metal, duktilan, s

dobrom toplinskom provodnošću. Krhkost

grafi ta moguće je objasniti njegovom struk-

turom. Slika 1 prikazuje atomsku strukturu

grafi ta. Atomi ugljika tvore pravilne šeste-

rokute, koji su raspoređeni u slojevima.

Cijena fi nozrnatoga grafi ta visoka je zbog

vremenski i energijski vrlo zahtjevnog pro-

cesa izrade.

tim napuklinama dolazi do loma manjih

čestica materijala i nastaje fi n grafi tni prah.

Strojevi za obradu grafi ta moraju stoga biti

izvedeni sa zatvorenim kućištem i opre-

mljeni sustavom za odsisavanje praha. Ako

je stroj opremljen odgovarajućim sustavom

za odsisavanje, grafi tni prah ne stvara pri

obradi nikakvih teškoća.

Pri postupku obrade grafi ta glodanjem ne dolazi do zagrijavanja, stoga nije potrebno hlađenje alata. Uz to, nema negativnih utje-caja koji se javljaju pri uporabi medija za hla-đenje kao što su voda, ulje i emulzije. Grafi tni prah koji nastaje tijekom obrade moguće je uklanjati kao i sve druge uobičajene otpad-ne materijale. S druge strane, pri hlađenju bi došlo do nastajanja grafi tnog mulja, koji je potrebno uklanjati kao poseban otpad. U svakom slučaju, za uklanjanje otpada vrijede lokalni propisi s tog područja.

Posebno svojstvo grafi ta je da njegova tvr-doća raste s porastom temperature. Tako je pri temperaturi od 1000 °C tvrdoća grafi -ta približno za 25 % viša negoli pri sobnoj temperaturi.

Rezni alati i materijali za obradu grafi taU slučaju obrade duktilnih materijala, pri obradi grafi ta dolazi do bitno drukčijih

uvjeta opterećenja na rezni alat. Pri tome

nastaje vrlo fi n prah pa alat mora imati

male kanale za sigurno odvođenje strugoti-

ne, a alati su posljedično vrlo kruti. Sile pri

HSC-glodanju grafi ta također su malene.

Kombinacija malih kanala za odvođenje

strugotine i malih sila na alatu omogućuje

uporabu alata s vrlo velikim omjerom iz-

među promjera i visine alata - uobičajena je uporaba alata s omjerom 20 : 1 i više.

Posebni zahtjevi vrijede prije svega glede postojanosti alata na trošenje mehaniz-mom abrazije. Za što višu postojanost pre-ma abrazivnom trošenju alata potrebna je visoka tvrdoća materijala reznog dijela ala-ta, odnosno prevlake. Na slici 3 prikazane su vrijednosti tvrdoća standardnih reznih

Parametar Jedinica Bakar Grafi t

Specifi čni električni otpor μΩm 0,018 12 - 15

Toplinska provodnost W/(mK) 268 - 389 80 - 126

Talište/točka sublimacije °C 1083 3470

Koefi cient toplinske rastezljivosti 10-6/K 16,5 4 - 6,5

Gostoća g/cm3 8,9 1,7 - 1,9

Dopuštena gostoća el. toka A/cm2 ca. 3 ca. 10

Na slici 2 prikazana su neka fi zikalna svoj-

stva grafi ta i bakra. Prednost grafi ta pri

obradi glodanjem je prije svega malen koe-

fi cijent rastezljivosti. Tako je moguće izbje-

ći deformacije fi ligranskih elemenata koje

bi nastale zbog toplinskih naprezanja.

Mehanizmi odvajanja čestica pri obradi

duktilnih i krhkih materijala razlikuju se.

Pri obradi grafi ta glodanjem, oštrica alata

stvara u materijalu obratka napukline. Na

Slika 1. Atomska struktura grafi ta

Slika 2. Usporedba fi zikalnih svojstava bakra i grafi ta

Slika 3. Tvrdoća standardnih materijala

reznih alata

iz s

vije

taobrada grafi ta

37Ožujak 2 II

iz svije

ta

materijala. Visokom tvrdoćom odlikuju

se PKD (polikristalinični dijamant) i dija-

mant.

Uobičajena je debljina dijamantnih prevla-

ka od 6 μm do 30 μm. Troškovi izrade di-

jamantnih prevlaka iznose približno 50 %

cijene cijelog alata. Troškovi izrade prevla-

ka proporcionalni su s debljinom prevlake.

PKD je srašteni materijal, kod kojega su

dijamantna zrna povezana u kobaltnoj ma-

trici. Tvrdoća PKD materijala je zbog no-

sive metalne matrice malo niža negoli kod

čistog dijamanta.

Za obradu grafi ta najprimjereniji su isklju-

čivo PKD alati i alati s dijamantnim pre-

vlakama. Ostale prevlake koje daju izvr-

sne rezultate primjerice pri obradi tvrdih

metala ne odgovaraju zahtjevima obrade

grafi ta. Slika 4 prikazuje životni vijek razli-

čitih alata i prevlaka. Vijek alata s prevla-

kama i bez njih, čak i s AlTiN prevlakama,

vrlo je kratak, 20 m, odnosno 38 m. Vijek

PKD alata i alata s dijamantnom prevla-

kom približno je deset puta dulji, 270 m,

odnosno 380 m.

Strategije za obradu grafi taPri obradi grafi ta zbog krhkosti materija-la ne nastaje srh. To je velika prednost jer nema potrebe za naknadnim ručnim ra-dom. Suprotno od bakra, pri obradi grafi ta ne nastaju deformacije zbog toplinskih na-prezanja, stoga je moguća točna i precizna izrada i pri fi ligranskim geometrijskim de-taljima.

Pri gruboj obradi nastoji se postići što viša brzina odvajanja čestica, uz što na-kon grube obrade mora ostati jednako-mjeran dodatak za fi nu obradu. Jedna od mogućih strategija za udovoljava-nje tim zahtjevima prikazana je na slici 6. U tom slučaju rabi se alat s velikim rubnim polumjerom. Ako se još izabere dubina rezanja manja od rubnog polu-mjera alata, moguće je postići visoku učinkovitost rezanja uz istodobno vrlo ujednačen površinski dodatak. Dodat-ne prednosti ove strategije su vrlo viso-ka pouzdanost postupka i jednostavno

CAM programiranje.

Kao svi krhki materijali, i grafi t je osjetljiv

na rastezna naprezanja. Zbog krhkosti ma-

terijala potrebno je voditi računa o poseb-

nostima pri obradi oštrih kutova, koji se

često javljaju pri izradi rebara. Primjer po-

jave loma na obratku prikazan je na slici 8.

Kada rezni alat dođe u kontakt s obratkom

s protusmjernom obradom, nema opasno-

sti od loma rebra, jer na rebro djeluju tlačna

naprezanja.

Slika 4. Životni vijek alata pri obradi grafi ta

Slika 5 prikazuje usporedbu materijala re-

znih alata i postiziv životni vijek pri raznim

brzinama rezanja. Pri glodanju grafi ta jav-

lja se posebna pojava: s povećanjem brzine

rezanja smanjuje se trošenje alata. Pri obra-

di čelika potrebno je računati na povećano

trošenje alata s povećanjem brzine rezanja.

Upravo je zbog tog svojstva grafi t idealan

materijal za obradu HSC-glodanjem.

Slika 5. Životni vijek alata ovisno o brzini

rezanja

Slika 6. Glodanje s malom dubinom rezanja

Pri izradi elektroda često se javlja potreba

za obradom uskih rebara na elektrodama.

U tom je slučaju potrebno rabiti drukčije

strategije od onih primjenjivih pri obradi

bakra. Nakon grube obrade na rebrima

mora ostati veći dodatak, primjerice od 1

do 3 mm, koji je na slici 7 označen povr-

šinom crvene boje. Tijekom fi ne obrade

sav se dodatak obrađuje u jednoj operaci-

ji s malom dubinom reza. Prethodne fi ne

obrade nisu potrebne.

Slika 7. Strategija za obradu rebara

Slika 8. Opasnost od pojave loma pri protu-

smjernoj obradi

Lomovi rubova obratka u cijelosti se mogu

izbjeći primjenom ispravne strategije glo-

danja. Strategija koja sprječava nastajanje

loma prikazana je na slici 9. Glodalo se

rebru približava tangencijalno u srednje

područje, nakon čega slijedi protusmjerna

obrada. Napukline rubova nastaju između

točaka 2 i 3 i nalaze se u sivom području

koje predstavlja dodatak za obradu. Kada

alat zareže u rebro, odreže napuknuti rub i

na obratku ostaje apsolutno oštar kut. Time

je omogućena izrada rebara s oštrim kuto-

vima.

Slika 9. Strategija za protusmjernu obradu

rebara

Pri istosmjernoj obradi opasnost od pojave

loma nastupa pri ulasku alata u rebro. Slika

10 prikazuje rastezna naprezanja koja djelu-

ju na otvorenom rubu, što može uzrokovati

pojavu napuklina. Pri istosmjernoj obradi

iz svije

taobrada grafi ta

38 Ožujak 2 II

napukline su minimalne.

Razlog je u maloj debljini

strugotine pri odmicanju

alata od obratka, zbog

čega su sile na otvoreni

rub vrlo male.

ZaključakZa obradu grafi ta pri-

mjereni su isključivo

PKD alati i alati s dija-

mantnim prevlakama,

jer samo ti alati mogu postići dug životni vijek pri obradi grafi ta. Zbog

duljeg vijeka ti su alati u usporedbi s klasičnima isplativiji unatoč višoj

nabavnoj cijeni. Nakon grube obrade tankih rebara ostaje velik dodatak

za obradu, koji se zatim fi no obradi na mjeru u jednoj operaciji. Fine

prethodne obrade nisu potrebne. Izbor ispravne strategije protusmjer-

noga glodanja omogućuje izradu apsolutno oštrih rubova rebara. Pri

istosmjernoj obradi nastaju manje napukline ili do njih uopće ne dolazi.

Uzimajući u obzir sve aspekte obrade glodanjem, pri obradi grafi ta, u

usporedbi s drugim materijalima za izradu elektroda, moguće su uštede

od 30 do 70 %.

Literatura[1] R. Haas, F. Kirchmann: Graphit Elektrodenwerkstoff der Zukunft

[2] IPT Aachen

[3] A. Kindler: Feinkorngraphite: moderne Werkstoff e und ihre tech-

nische Anwendung. Verlag moderne Industrie, 1995.

Slika 10. Opasnost od pojave loma pri isto-

smjernoj obradi

obrada grafi ta

Sajam AUTOMATICA 2008

U razdoblju 10. do 13.

lipnja 2008. u Mün-

chenu će se održavati

sajam automatizacije i

robotike Automatica 2008. Sajam Automati-ca 2008 održavati u vrlo

pozitivnom ozračju jer

je sektor automatizacije

i robotike u prošloj go-

dini zabilježio izniman

rast uz vrlo velik pro-

met. Sajam Automatica

tradicionalno predstav-

lja izvrsnu platformu za

sektor automatizacije i

robotike.

Kako se radi o vodećem

europskom sajmu za

proizvođače opreme, te

za predstavljanje novih

postupaka i koncepata u automatizaciji, Automatica je idealno mjesto

za prikaz novosti i rasprave o njima, te za sklapanje novih poslova. Sa-

jam ujedno omogućuje prikaz brojnih specifi čnih skupina proizvoda,

komponenata i modula. Veliko zanimanje izlagača za sudjelovanjem

na sajmu Automatica 2008 jamči posjetiteljima pregled čitave lepeze

unutar sektora automatizacije i robotike na jednom mjestu.

Za dodatne informacije kontaktirajte trvrtku:Belimpex d.o.o.

+385 (0)1 3638 363; +385 (0)98 279 847

www.belimpex.hr

www.automatica-munich.com

39Ožujak 2 II

Lothar Witting, direktor tvrtke Laslo

GmbH (Sternenfels, Njemačka), zaklju-

čio je sljedeće: «Najvažnija je brzina, iako

svojim cijenama ne bismo mogli držati

korak s konkurencijom.» Tvrtka sa svo-

jih 14 zaposlenika pripada među tipične

kupce uređaja za rezanje. Iako vlasnik

tvrtke, koji je u upravnom odboru Nje-

mačkog udruženja korisnika laserske

opreme za obradu lima (Verband deuts-

cher Laseranwender – Blechbearbeitung

e.V.), upotrebljava laser (proizvođač

Usporedba različitih postupaka rezanja

Laser, voda ili plazma – što je najprimjerenije za rezanje?

Teškoće pri izboru – korisnik opreme uvijek ih iznova doživljava kada se mora prije izbora stroja ili obradnog centra odlučiti za odgovarajući postupak obrade. Primjerice, postoji izbor više suvremenih postupaka rezanja lima i ploča. Ovdje nije riječ o tijesnoj borbi za prevlast kao kod npr. postupaka štancanja ili obrade laserom, jer pri traženju alternative za rezanje bez sumnje vodi obrada laserom. Zanimljive alternative laseru su obrada vodenim mlazom i rezanje plazmom. Namjera prikazane usporedbe različitih postupaka u ovom članku je olakšati korisniku konačni izbor.

Trumpf), njegova se tvrtka na području

obrade vodenim mlazom ubraja među

pionire. Laserskim obradnim centrom

4-kW-CO2 (proizvođač Trumpf) u tvrt-

ki Laslo režu lim debljine već od 8 mm

(aluminij), 12 mm (plemeniti čelici) i 20

mm (čelik) u ravnini. Taj je centar tako

prikladan za proizvodnju velikih serija,

ali i za izradu pojedinačnih proizvoda. S

obzirom na debljinu lima, u posljednjih

nekoliko godina došlo je do promjene:

tako npr. u Laslu u iznimnim slučajevima

režu i lim debljine 35 do 40 mm (pleme-

niti čelici). Smjerovi kretanja odvijaju se

na površini 1,5 m · 3 m. Na cjelokupnom

tržištu nema više ograničenja samo na

tipični format 1,5 m · 3 m. Sada već svi

priznati proizvođači proizvode strojeve

koji omogućuju rezanje limova većih di-

menzija. Tako npr. LVD (Belgija) izrađuje

strojeve za rezanje lima do veličine 3 m

· 12 m. Bystronic AG (Švicarska) tako-

đer se posvećuje obradi limova većih di-

menzija. Tako su predstavili brzi stroj za

Mnogobrojne mogućnosti: Laser je u većini slučajeva (iako ne uvijek) najbolje rješenje.

iz svije

tarazličiti postupci rezanja

40 Ožujak 2 II

iz s

vije

ta lasersku obradu Byspeed snage 5,2 kW i

s brzim pogonima (ubrzanje osi do 3 g)

koji omogućuje obradu lima veličine do

4 m · 2 m. Prema riječima Martina En-

gela, glavnog urednika časopisa Bystronic

World, koji je namijenjen kupcima opre-

me, novi sustav omogućuje obrade lima

debljine 25 mm (čelik), 20 mm (plemeniti

čelici) i 12 mm (aluminij). Najveća brzina

rezanja je 25 m/min (čelik), pri čemu je

točnost iznimna. Za izvor laserskog sno-

pa kod vrhunskog modela Bylaser 5200

upotrebljavaju novu, posebnu optiku,

tzv. ARC-zrcalo (ARC, Adaptive Radius

Control, prilagodljivo upravljanje polu-

mjerom), na osnovi koje stroj prilagođa-

va promjer laserskog snopa s obzirom na

materijal, a uz to osigurava da za vrijeme

cjelokupnog postupka rez ostaje jednak.

S obzirom na upravljanje, kao što tvrde u

tvrtki Bystronic, postavljaju nova mjerila,

što zahtijeva jednostavnost i brzinu. Stroj

je opremljen ekranom koji je osjetljiv na

dodir, na osnovi procesora Pentium-3.

Djeluje na frekvenciji od 850 MHz. U 5

sekundi može prijeći veliku površinu.

Simulacije rezanja laserom izravno na strojuNa vlastite snage oslanja se i Yamazaki

Mazak Optonics Europe. Poznati pro-

izvođač obradnih centara razvio je za

svoj brzi laser 4-kW-CO2 vrste Hyper-

gear (radna površina 3 m · 1,5 m) vlastiti

upravljački sustav i linearni pogon izmje-

ničnih glava koje omogućuju brzinu i do

120 m/min, točnost ponovljivosti je 5 μm.

Najzanimljivija je svakako virtualna (pri-

vidna) obrada. Xavier Rouchaud, voditelj

prodaje, objašnjava: «Operator stroja ima

mogućnost prije stvarne operacije stroja

provjeriti cjelokupan CAM-program.» To

znači da korisnik može cjelokupan po-

stupak obrade izvesti prividno izravno na

stroju i time otkloniti moguće pogreške u

CAM-programu. Rolfi n-Sinar temelji se

na dva različita koncepta laserskih susta-

va: CO2-laser i diodni pulsni zrcalni laser.

Corina Brettschneider, dipl. ing., koja

radi na području komercijale,

smatra da se oba sustava

vrlo dobro nado-

punjuju.

Plinski laser može postići snagu od 6 kW.

Izvedba koja omogućuje 4,4 kW uvriježi-

la se za rezanje limova za karoserije. Na

području automatizacije na osnovi ro-

bota posebno su zanimljivi kolutni laseri

(snage do 4 kW); trenutačno su na raspo-

laganju izvedbe sa svjetlosnim vlaknima

duljine do najviše 100 m, koje imaju, u

usporedbi s CO2 laserima (sa svjetlosnim

vlaknima do duljine 30 m), nedvojbenu

prednost. U publikacijama tvrtke među

ostalim piše: «Opsežni pokusi pokazali

su da i s tako dugim vlaknima, koji kod

drugih laserskih sustava uzrokuju prilič-

ne teškoće, u ovom slučaju nema teškoća.

Time se za laserske kolute otvaraju mno-

gobrojne nove mogućnosti uporabe, npr.

odvajanje obojenih metala, kao npr. mjed

ili bakar brzinom i do 18 m/min pri de-

bljini od 1 mm.»

Automatizacija postaje sve važnijom.

Grupacija Trumpf, vodeća na svojem

području, razvila je tako modulni auto-

matski sustav dobave za laserske uređaje,

koji mogu dovoditi lim do debljine 25

mm. Pri postavljanju i uzimanju te okre-

tanju limova više nije potrebna posebna

transportna naprava, tako da novi uređaj

tvrtke Lift Master store osigurava bitno

kraće vrijeme obrade od svojih prethod-

nika. Prednosti uređaja su najuočljivije

pri obradi limova debljine do 15 mm.

Među tipične kupce laserskih uređaja

pripadaju i tvrtke koja se bave maloserij-

skom proizvodnjom. Ipak, još se odluču-

ju za kupnju uređaja na osnovi vodenog

mlaza. Takav uređaj proizvođača Bystro-

nic s dvije glave za rezanje upotrebljava

npr. tvrtka Laslo za obradu svih materija-

la koji se ne mogu obrađivati laserom (ka-

men, staklo, keramika, drvo i polimerni

materijali, obojeni me-

tali i posebni

materijali), i to debljine do 100 mm. Na

osnovi abrazivnog sredstva (granat i olo-

vin) mogu se rezati i legirani čelici. Po-

stupak se toliko poboljšao, kao što tvrdi

direktor Witting, da je sada moguće rezati

limove do debljine veće od 20 mm (prije

samo do približno 8 mm). Prema njego-

vu mišljenju, jedna od prednosti obrade

vodenim mlazom je mogućnost rezanja

svih dvodimenzionalnih te mnogih tro-

dimenzionalnih oblika. Pri tome nastu-

pa samo malo mehaničko opterećenje, a

nema nikakvog toplinskog utjecaja, tako

da se struktura materijala ne mijenja (što

je svakako prednost u usporedbi s bilo

kojim postupkom koji se temelji na lase-

ru). S obzirom na to da je rez vrlo tanak,

gubitak materijala je vrlo malen. Rubovi

su praktično bez srha, tako da ih gotovo

Brza obrada laserom:

S laserskim uređajem

Hypergear (radna površina

3 m · 1,5 m) Mazak je razvio

linearne pogone koji omogućuju

brzinu gibanja glava do 120 m/min,

točnost ponovljivosti je 5 μm.

Xavier Rauchard, voditelj prodaje Mazak Op-

tonics Europe: «Operator može tijekom ope-

racije na samom stroju provjeriti cjelokupan

CAM-program, koji se temelji na virtualnoj

obradi.»

različiti postupci rezanja

41Ožujak 2 II

42 Ožujak 2 II

iz s

vije

ta

Brza priprema: Lift Master store (proizvođač

Trumpf) skraćuje pomoćno vrijeme, učinko-

vito povezuje uređaj za 2D rezanje laserom

sa skladištem i istodobno omogućuje štednju

prostora.

različiti postupci rezanja

nema potrebe dodatno obrađivati. Kao

što smatra Engel, stručnjak za komerci-

jalu u tvrtki Bystronic, uređaji na osnovi

vodenog mlaza dolaze u obzir prije svega

onda kada laserski uređaji dosegnu svoje

tehničke, ali i ekonomske granice. Tako se

rezanje sustavom Byjet isplati kod rezanja

čelika debljine od 20 mm nadalje, kod ne-

hrđajućeg čelika debljine od 12 mm na-

dalje te kod aluminija debljine od 5 mm

nadalje. Prednosti se, prema Engelovu

mišljenju, očituju i u usporedbi s drugim

postupcima kao što su npr. glodanje i ži-

čana erozija.

Crpka s tlakom od 6000 bara – abrazivni

materijali nisu više potrebni

Guido Hesse, voditelj prodaje za Europu

u tvrtki Flow Europe, primijetio je trend

rasta udjela uređaja za rezanje na osnovi

vodenog mlaza s kojima se rabe abrazivni

materijali. Hesse stavlja težište na kom-

binirane uređaje koji na osnovi snažnih

crpki (koje su sami razvili) omogućuju

također glodanje i bušenje među ostalim

žilavih materijala. Strojevima proizvođača

Flow npr. izrađuju se provrti u lopaticama

turbina za zrakoplove. Time strojevi pro-

izvođača koji su među pionirima na po-

dručju obrade vodenim mlazom dolaze u

sukob s laserskim uređajima – koji su u

posljednje vrijeme pri izradi provrta sve

brži (primjer je Mazakov stroj

Highspeed koji može načiniti do

350 provrta promjera 150 μm u minuti).

Primjena metoda rezanja na osnovi vo-

denog mlaza povezana je s visokotlačnim

crpkama. U Flowu trenutačno testiraju

zaključnu fazu (test beta) crpke tlaka 6000

bara. Hesse objašnjava: «Riječ je o pravim

agregatima od 6000 bara, koje je moguće

regulirati od 0 do 6000 bara.» Flow želi s

pomoću novih crpki razviti moćne ure-

đaje kod kojih se rezanje čistom vodom

može usporediti s rezanjem s pomoću

abraziva. Korisnici žele rezati samo vo-

dom jer se tada ne moraju boriti s proble-

mima odstranjivanja otpadnih čestica pa

tako nisu više potrebne druge mlaznice

(katkad od rubina, u posljednje vrijeme

43Ožujak 2 II

iz svije

ta

Volker Krink Kjellberg, direktor: «Laser i

plazma međusobno se nadopunjuju. Najma-

nja debljina lima koju je moguće obrađivati

plazmom smanjila se na 0,5 mm, laserom se

već mogu obrađivati debljine iznad 30 mm.»

Harald Volk, Trenn-Tek, direktor: «Novi

5-osni centar za obradu nije primjeren za

obradu na konačne dimenzije, iako je apso-

lutni pobjednik s obzirom na ekonomičnost

prethodne obrade vodenim mlazom.»

Guido Hesse, Flow Europe, Sektor trgovine,

stavlja težište na kombinirane uređaje; samo

oni omogućuju na osnovi snažnih crpki, koje

su sami razvili, i rezanje i bušenje materijala.

Kraće pomoćno vrijeme: Zamjetno se povećao interes za uređaje na osnovi vodenog mlaza s promjenjivim stolovima; na slici je prikazan uređaj

Byjet 4022 (proizvođač Bystoria) namijenjen za veće obratke do veličine 4 m · 2,25 m.

različiti postupci rezanja

dijamanta). Na području obrade pojavio

se trend 3D obradnih centara s cjelovitom

alatnom opremom. U tvrtki Trenn-Tek

izradili su stroj s radnim prostorom veli-

čine 1,2 m · 3 m · 6 m; taj stroj omogućuje

vrlo brzu cjelovitu 5-osnu obradu. Mogu-

ća je obrada legiranih čelika debljine 10

mm srednje kvalitete, i to brzinom 170

mm/min. Velik radni prostor omoguću-

je rezanje cijevi do dužine 3 m. Direktor

Harald Volk objašnjava: «Iako stroj nije

primjeren za obradu na konačne mjere,

odličan je i veoma ekonomičan za grubu

obradu.» U korist takvog koncepta govori

to da se u proizvodnu liniju vrlo jedno-

stavno može ugraditi Powerjet 3D.

Rezanje s pomoću plazme pripada među

egzotične postupke. Time se bavi talijan-

ski proizvođač strojeva i obradnih centa-

ra Ficep, koji predstavlja novi CNC-stroj

Tipo A31 za obradu srednje debelog i de-

belog lima. U njega su ugradili plazme-

ni plamenik s pomoću kojega je moguće

rezanje konstrukcijskih čelika debljine 10

do 20 mm. Stručnjaci za zavarivanje i re-

zanje opremaju strojeve plazmenim gla-

vama. Kjellberg (Finsterwalde, Njemačka)

jedini je njemački proizvođač koji se bavi

izradom sustava za posebno automatizi-

rane uređaje. Ishodište za razvoj poseb-

nog postupka obrade (tzv. postupak Hi-

Focus) bila je želja kupca iz automobilske

industrije, kako bi mogli dobiti uređaj s

plazmom za obradu limova debljine od

0,5 do 25 mm (aluminij, legirani čelici,

konstrukcijski čelici), koji omogućuje

uporabu robota. Brzine rezanja su oko

200 mm/min (konstrukcijski čelici deblji-

ne 25 mm), odnosno oko 2800 mm/min

(konstrukcijski čelici debljine 4 mm). Di-

rektor Volker Krink objašnjava: «Moguće

je upotrijebiti sve uobičajene robote, i to

s velikom točnošću te odličnim stupnjem

ponovljivosti i dinamikom.» Troškovi

investicije razmjerno su niski (cijena pla-

menika za plazmu je od 50 000 eura navi-

še), stoga je moguće nadomjestiti manju

iskoristivost uređaja. Kjellberg računa s

fl eksibilnošću uporabe, s obzirom na to

da uređaj omogućuje označavanje obra-

daka, ali i nanošenje bar-kodova. Od de-

bljine materijala 20 mm naviše postupak

više nije konkurentan na tržištu, smatra

Krink.

U to su se već uvjerili i proizvođači au-

tomobila. Prema Krinkovim riječima,

najomiljeniji su uređaji koji omogućuju

kombiniranu uporabu lasera i plazme, ali

i obradu plazmom i štancanje. Krink pri

tome spominje zanimljiv trend: «Laser i

plazma međusobno se nadopunjuju. Naj-

manja debljina lima koju je moguće obra-

đivati plazmom smanjila se na 0,5 mm,

laserom se već mogu obrađivati debljine

iznad 30 mm.»

44 Ožujak 2 II

Izložba K 2007 – optimistična očekivanja nadmašenaDüsseldorf je od 24. do 31. listopada 2007. bio poprište održavanja vodeće svjetske izložbe plastičarske i gumarske industrije i znanosti – K 2007. Organizator sajma očekivao je velike rezultate, što je ne samo ostvareno nego i znatno nadmašeno. Na sajmu K 2007 više od 3100 izlagača predstavilo je posjetiteljima novosti iz svojih programa. Već prvoga dana sajam je obišlo oko 60 000 posjetitelja, a taj je broj na kraju sajma iznosio više od 242 000 posjetitelja iz više od stotinu zemalja, što dovoljno govori o zanimanju za taj događaj.

iz s

vije

tasajam K 2007

Dr. sc. Damir GodecMr. sc. Maja Rujnić-SokeleŽeljko Medvešek

Osim navedenih brojeva, posebice vesele

novi kontakti i ugovori sklopljeni tijekom

sajma, među kojima su, prema riječima

predsjedatelja Ulricha Reifenhäusera, neki

i milijunskih iznosa. Sajam je također bio

izvrsna platforma za planiranje novih pro-

jekata koji jamče predviđen rast industrije

polimerstva, pa je većina izlagača i posje-

titelja napustila sajam s vrlo optimističnim

dojmovima. Autori teksta uvjereni su kako

će takvi dojmovi potrajati do sljedećeg K,

koji će se u Düsseldorfu održati od 27. li-

stopada do 3. studenoga 2010.

Izvjestitelji s K 2007 boravili su na sajmu

samo dva dana, što je mnogo manje od mi-

nimalnog vremena potrebnog da bi se vi-

djelo sve što je predstavljeno. Stoga su se u

izvještaju usredotočili na prikaz dvaju naj-

zanimljivijih područja: novosti s područja

polimernih materijala i novosti s područja

opreme za najprošireniji postupak prerad-

be polimera – injekcijsko prešanje, s nagla-

skom na ubrizgavalice.

Polimerni materijaliTvrtka Solvay predstavila je nove materijale

za medicinske implantate nazvane bioma-

terijali Solviva. Postoji četiri različita tipa, a

svaki ima posebnu kombinaciju svojstava.

Primjerice, Zeviva polie(eter-eter-keton)

(PEEK) visoke je čvrstoće i krutosti, žilav

je i postojan na umor, a Proniva, samooja-

čavajući polifenilen, najkrući je i najčvršći

neojačani plastomer na tržištu, odlične

kemijske postojanosti i tvrdoće. Veriva

poli(fenilen-sulfon) pruža izvrsnu kombi-

naciju žilavosti, prozirnosti i kemijske po-

stojanosti, a Eviva polisulfon je žilav, čvrst i

proziran materijal.

Tvrtka BASF predstavila je mnoge materi-

jale, primjerice nove tipove Ultradur High

Speed poli(butilen-tereft alata). Ovisno o

sadržaju vlakana, ti materijali teku barem

dvostruko brže od standardnih tipova,

čime je omogućena primjena komplici-

ranijih kalupa i sniženje vremena ciklusa.

Obitelj materijala Ultradur High Speed sa-država 15 proizvoda, a među najnovijima je toplinski vodljiv Ultradur B4300 M12 High Speed, koji odlikuje toplinska provodnost u vrijednosti od 1 W/mK, dobra mehanička svojstva i dobra tecljivost.

Za izradbu stezljivih fi lmova za boce za na-pitke odličan izbor je Styrolux HS 70 iste tvrtke, a riječ je o stiren/butadienskom blok-kopolimeru namijenjenom ekstru-diranju, koji pokazuje iznimna svojstva skupljanja, 70-80 % (za usporedbu, dosa-dašnje SBS/PS mješavine skupljale su se oko 50 %). Materijal nije potrebno miješa-ti s polistirenom, a izvrsne je prozirnosti i sjaja. Standardne SBS/PS mješavine imaju svojstva skupljanja usporediva s PVC-om, no Styrolux HS 70 (slika 1) svojim se vri-jednostima skupljanja približio današnjem industrijskom standardu – polietilenu mo-

difi ciranom glikolom (PET-G). Zbog niže

gustoće može se proizvesti oko 30 % više

fi lma po kilogramu u usporedbi s PVC-om

i PET-G.

Proizvođač poliamida Rhodia predstavio

je nove tipove poliamida, među ostalima

i Technyl SI (Super Impact), materijal koji

odlikuje visoka žilavost, dobra krutost i

lagana preradljivost. Technyl XCell PA6,6

i PA6 optimirani su za postupak MuCell tvrtke Trexel. Potencijalna primjena je au-tomobilska industrija, za izradbu dijelova motora kao što je npr. usisna grana motora ili poklopac motora (slika 2). Svojstva poli-amida Technyl XCell uključuju poboljšanu preradljivost i izvrstan izgled površine.

TechnoPet tipovi PET-a ojačanoga stakle-nim vlaknima (slika 3) tvrtke TechnoCom-pound namijenjeni su injekcijskom preša-nju, području primjene PET-a koje raste brzinom od 6 % na godinu. Tipovi PET-a namijenjeni injekcijskom prešanju odliku-ju se visokim brzinama kristalizacije koje omogućuju kratka vremena ciklusa pre-radbe. Visoke su krutosti, odlične toplinske postojanosti i dimenzijske stabilnosti pa su pogodni za zamjenu lijevanih metala i duromera u mnogim zahtjevnim primje-nama.

Slika 1. Stezljivi fi lm Styrolux HS 70 na poli-

stirenskim bočicama i mjehurasta ambalaža

Styrolux 3G 46 (SBS) tvrtke BASF (snimila M.

Rujnić-Sokele)

Slika 2. Poklopac motora od poliamida

Technyl XCell tvrtke Rhodia

45Ožujak 2 II

iz svije

tasajam K 2007

Tvrtka BellandVision predstavila je mate-

rijal Belland, kopolimer na osnovi polisti-

rena i akrilata. Materijal se već potvrdio u

praksi u obliku oporabljivih čaša za pića

na velikim priredbama (npr. utakmicama)

s više desetaka tisuća sudionika. Zahvalju-

jući topljivosti, polimer se nakon uporabe

može razvrstati sa stopostotnom čistoćom,

čak i iz izmiješanih i onečišćenih otpadaka,

i nakon toga fi ltriranjem u više stupnjeva

u potpunosti pročistiti, čime se postižu pr-

vobitna čistoća i svojstva. Nakon uporabe

materijal se ne spaljuje niti pretvara u ma-

nje vrijedne proizvode kao što su klupe u

parku, nego se ponovno prerađuje za iste

visokovrijedne proizvode - ambalažu za

prehrambene proizvode. Drugi primjeri

primjene su naljepnice, zaštitni fi lmovi i

prevlake, razgradljive vrećice svih oblika i

veličina i sl.

Na ovogodišnjem sajmu primijećen je po-

većan broj izlagača bioplastičnih materija-

la, proizvoda i opreme. Primjerice, tvrtka

Toray Industries Inc. predstavila je polimer

mliječne kiseline (PLA) poboljšanih svoj-

stava. Mala količina polimera vrhunskih

svojstava u obliku nanočestica fi no je dis-

pergirana u strukturu PLA. Novi materijali

poboljšanih su svojstava žilavosti i toplin-

ske postojanosti, boljih od istih svojstava

PET-a, PS-a, pa čak i PS-HI-ja. Moguća

primjena su kućišta za osobna računala i

punjači za mobitele.

Biorazgradljive cijevi tvrtke Mitsubishi Pla-

stics Inc. iz Japana, Hishiecolo, načinjene

su od PLA. Podjednake su čvrstoće i žila-

vosti kao i PVC cijevi istoga proizvođača,

no posjeduju i svojstvo razgradljivosti hi-

drolizom pod utjecajem vode i mikroba.

Moguća primjena je izradba privremenih

cijevi za kratkotrajnu uporabu ili za ugrad-

nju na mjestima gdje je otežano njihovo

uklanjanje.

Tvrtka Mitsui Chemicals Polyurethanes

iz Japana predstavila je savitljive poliu-

retanske pjene od poliola načinjenoga u

potpunosti od ricinusova ulja. Poliuretan

sadržava 70 % poliola i 30 % izocijanata, a

osnovna karakteristika pjene je niska ela-

stičnost, što je čini idealnom za primjenu u

jastucima. Ostale PUR pjene na bioosnovi

su krute pjene za izolacijske svrhe, a u tim

materijalima sadržaj poliola na bioosnovi

je oko 30 %.

Tvrtka Arkema iz Francuske predstavila je

tri nova konstrukcijska polimera na bioo-

snovi načinjena od ricinusova ulja: Pebax

Rnew, plastomerni elastomer (slika 4) na

osnovi poliamida 11, Biostrength, modifi -

kator žilavosti za biorazgradljivi PLA koji

omogućuje preradbu materijala na bioo-

snovi na konvencionalnim strojevima za

preradbu te poboljšava mehanička, optička

i estetska svojstva materijala, i Platamid

Rnew, namijenjen za rastaljiva ljepila.

Tvrtka BASF predstavila je Ultramid BA-

LANCE, poliamid 6.10, koji se sastoji od

oko 60 % sebacinske kiseline dobivene od

ricinusova ulja. Osim tog materijala pred-

stavljena su još dva – Ecofl ex i Ecovio.

Ecofl ex je alifatsko-aromatski kopoliester

na osnovi monomera 1,4-butandiola, adi-

pinske i tereft alne kiseline, a namijenjen je

ekstrudiranju crijevnoga fi lma. Odlično se

miješa s drugim biorazgradljivim polimeri-

Slika 3. PET ojačan staklenim vlaknima za

injekcijsko prešanje tvrtke TechnoCompound

Slika 4. Tenisice Mizuno s potplatom od mate-

rijala Pebax Rnew tvrtke Arkema

ma kao što su PLA, biorazgradljivi alifatski

kopoliesteri ili škrobne mješavine. Ecovio

se sastoji od Ecofl exa i 45 % PLA načinje-

noga od kukuruza, a kao i Ecofl ex, prera-

đuje se postupkom ekstrudiranja crijevno-

ga fi lma. Zadovoljava europsku normu EN

13432 vezanu uz biorazgradljive i kompo-

stabilne materijale, a namijenjen je izradbi

vreća za kompost, ambalažnih fi lmova i

vrećica za nošenje. Na slici 5 prikazana je

razgradnja fi lma Ecovio nakon jednoga (a)

i dva (b) tjedna kompostiranja u kontroli-

ranim uvjetima.

Njemačka tvrtka GEHR načinila je ekstru-

diranjem šipke od novoga materijala na-

zvanoga PLA-L, koji se sastoji od polimera

mliječne kiseline i lignina. PLA-L može se

nabaviti u promjerima od 10 do 40 mm.

Ima dobra mehanička svojstva koja su slič-

na svojstvima ABS-a: visoku krutost i od-

ličnu žilavost. Također je postojan na dje-

lovanje polarnih medija kao što su kiseline,

lužine i otapala, a može se primjenjivati na

temperaturama od -30 °C do +60 °C. Pod

odgovarajućim uvjetima može se zbrinuti

industrijskim kompostiranjem ili spaljiva-

njem. Moguća primjena je industrija igra-

čaka, poljoprivreda, strojarstvo i medicina.

Slika 5. Razgradnja fi lma Ecovio nakon a) jednog tjedna i b) dva tjedna kompostiranja u kontro-

liranim uvjetima (snimila M. Rujnić-Sokele)

Slika 6. Električna gitara Flaxwood tvrtke

Kareline Oy Ltd., načinjena od kompozita s

prirodnim vlaknima (snimila M. Rujnić-So-

kele)

46 Ožujak 2 II

Finska tvrtka Kareline Oy Ltd. na tržištu je

već niz godina, a bavi se biokompozitima

na osnovi PLA, ali i kompozitima s prirod-

nim vlaknima s matricom od PP-a, PE-a,

ABS-a, PS-a, i POM-a, pri čemu je udio

prirodnih vlakana u rasponu od 25 do 55

mas. %. Primijenjena ojačavajuća vlakna su

celulozna vlakna na osnovi drva, a granulat

Kareline može se injekcijski prešati na svim

uobičajenim ubrizgavalicama i kalupima.

Na sajmu je među ostalim proizvodima

predstavljena električna gitara Flaxwood

(slika 6).

Tvrtka BioLog GmbH iz Njemačke razvi-

la je novi bioplastični materijal na osnovi

škroba, hitosana (polisaharid, dobiva se iz

ljuski morskih račića) i poliestera, koji se

može prerađivati ekstrudiranjem crijev-

noga fi lma u debljinama od 10 do 30 μm

za fi lmove za ambalažu ili u debljinama

od 30 do 200 μm za fi lmove za malčiranje

i vrećice. Moguća je izradba jednoslojnih

i višeslojnih fi lmova, a materijal se može

prerađivati i postupcima ekstruzijskoga

puhanja, toploga oblikovanja i injekcijsko-

ga prešanja.

Biopolimeri traže posebna bojila, što je po-

kazala tvrtka Clariant Masterbatches pred-

stavivši svoje koncentrate boja RENOL-

natur i CESA-natur. U suradnji s tvrtkom

Novamont načinjena je olovka od bioraz-

gradljive plastike Mater-Bi. Suncokretove

sjemenke položene su u jedan kraj kemij-

ske pa se nakon uporabe cijela olovka može

posaditi u vrt gdje će se tijelo razgraditi, a iz

sjemenki će narasti suncokret. Koncentrati

boja načinjeni su od organskih materijala

(cvjetovi i korijeni biljaka), a udovoljavaju

europskoj normi EN 13432 za biorazgrad-

ljivu ambalažu. Mogu se miješati s raznim

biorazgradljivim materijalima kao što su

PLA, PHA, PHB i škrobne mješavine. Kon-

centrati boje RENOL-natur raspoloživi su

u crvenoj, žuto-narančastoj i zelenoj boji, a

plava boja je u posljednjoj fazi razvoja.

PuhanjeInjekcijsko razvlačno puhanje prikazano

na sajmu može se sažeti u dvije riječi: brže

i lakše. Vodeći proizvođači opreme za raz-

vlačno puhanje – Sipa iz Italije, Krones iz

Njemačke te Sidel iz Francuske predstavili

su svoju opremu koju odlikuje smanjena

potrošnja energije, brži proizvodni ciklusi

i povećani kapaciteti.

Puhalicu Contiform S14 tvrtke Krones AG,

namijenjenu izradbi PET ambalaže, odli-

kuje nova modularna konstrukcija peći,

čime se omogućuje fi no namještanje pred-

grijavanja pripremaka prema zahtjevima

proizvoda. Osim toga, tvrtka je predstavila

i novu bocu, koja je vrlo lagana zbog ma-

nje količine materijala u grlu boce, što je

omogućeno poboljšanom konstrukcijom

pripremka. Boca je mase 8,85 g (volumena

500 ml), što je zasad čini najlakšom na trži-

štu, a namijenjena je pakiranju negazirane

vode.

Tvrtka Sidel predstavila je PET bocu na-

zvanu NoBottle (slika 7). Karakteristike

boce su vrlo mala masa (9,9 g za volumen

od 500 ml) te savitljivost uz prisjetljivost

oblika koja omogućuje boci vraćanje u ori-

ginalni oblik. Smanjenje mase boce obično

za sobom povlači dodavanje rebara radi

podupiranja stijenki. Takve su boce krte, a

rebra ograničavaju izradbu boce što manje

mase. Tvrtka je stoga razvila materijal Flex,

nazvan tako zbog svoje iznimne savitljivo-

sti i prisjetljivosti oblika, čime se uklonila

potreba za rebrima, a dizajnerima je omo-

gućena velika sloboda stvaranja raznih

oblika, čak i za veoma lagane boce. Boce

su jednostavne za prihvat i vrlo duktilne,

a zahvaljujući prisjetljivosti oblika bolje

podnose transport, pakiranje i rukovanje.

Boca NoBottle u usporedbi s drugim boca-

ma istoga volumena ima 25 do 40 % manju Slika 7. PET boca NoBottle mase 9,9 g i volu-

mena 500 ml tvrtke Sidel

masu, a također je namijenjena pakiranju

negazirane vode.

Na sajmu je boca NoBottle izrađivana na

injekcijskoj razvlačnoj puhalici SBO 24xs

Highspeed, namijenjenoj izradbi malih

spremnika za gazirane i negazirane napit-

ke (do 700 ml), kapaciteta od 40 000 do

46 000 boca/h. Osim puhalice za izrad-

bu spremnika malih volumena, tvrtka je

prikazala i puhalicu SBO 2XL Compact,

namijenjenu izradbi PET boca većih volu-

mena, npr. za pakiranje vode i jestiva ulja

volumena od 5 do 10 L. Puhalica je kapa-

citeta 2400 boca/h. Osim toga, tvrtka Sidel

predstavila je i automatski sustav za regu-

laciju procesa puhanja Equinox (slika 8),

koji prati i ispravlja kvalitetu boce tijekom

proizvodnje bez potrebe za uzimanjem

uzoraka. Sustav mjeri masu dna boce, a

ako se primijeti bilo kakvo odstupanje od

zadane vrijednosti, parametri puhanja po-

novno se namještaju bez zaustavljanja rada

puhalice. Sustav je osobito prikladan za

praćenje proizvodnje laganih boca, koje su

posebno osjetljive na odstupanja raspodje-

le materijala.

Talijanski proizvođač puhalica SIPA pred-

stavio je najnoviji model rotacijske puha-

lice, SFR 12 EVO, posljednji model stroja

koji je prvi put proizveden 1999. Proizvod-

nost puhalice povećana je s 1800 boca/h po

Slika 8. Automatski sustav za regulaciju proce-

sa puhanja Equinox tvrtke Sidel

iz s

vije

tasajam K 2007

47Ožujak 2 II

48 Ožujak 2 II

iz s

vije

tasajam K 2007

kalupnoj šupljini na 2000 boca/h po kalu-

pnoj šupljini, a poboljšanja uključuju nižu

potrošnju energije, niže troškove održava-

nje i veću fl eksibilnost proizvodnje.

Slika 10. Linija za ekstrudiranje crijevnoga

fi lma tvrtke Windmöller & Hölscher (snimila

M. Rujnić-Sokele)

Puhanje je na sajmu većinom predstavljeno

izradbom malih pakovanja te predstavlja-

njem sve zastupljenijih električnih puha-

lica, što je trend koji su ubrizgavalice već

prošle. Tvrtka Bekum prikazala je seriju

električnih puhalica Eblow, koje troše ma-

nje energije, omogućuju kraće cikluse, veću

preciznost, a zahtijevaju manje održavanja.

Puhalica Eblow 206DF izrađivala je amba-

lažu za prehrambene proizvode volumena

200 ml, a puhalica BM 406 D, kapaciteta

1300 boca/h, pravila je PET spremnike s

integriranom ručkom (slika 9).

Japanska tvrtka Nissei ASB prikazala je

potpuno električnu injekcijsku razvlačnu

puhalicu ASB-15N/10E, koja u usporedbi s

hidrauličnom puhalicom troši 60 % manje

energije, a tvrtka SIG Corpoplast predsta-

vila je svoju seriju puhalica Blowmax, koje

se mogu integrirati s punilicama raznih

proizvođača, čime se štedi na prostoru.

EkstrudiranjeTvrtka Windmöller & Hölscher predstavila je

liniju za ekstrudiranje troslojnoga crijevnog

fi lma VAREX (slika 10). Na liniji se pravio

troslojni fi lm debljine 40 μm od metalocen-

skoga polietilena, polietilena i polietilena

niske gustoće, s kapacitetom 750 kg/h, što je

premašilo očekivani kapacitet od 650 kg/h.

No još je impresivnija činjenica da se fi lm

promjera 1540 mm proizvodio mlaznicom

promjera 250 mm, odnosno faktorom 3

(omjer kapaciteta i promjera mlaznice), što je

prema tvrtki poboljšanje od 150 % u odnosu

na dosadašnje linije. Linija je prodana tvrtki

Muraplast, proizvođaču polietilenskoga fi lma

iz Kotoribe.

Tvrtka Reifenhäuser prikazala je liniju za

ekstrudiranje peteroslojnoga crijevnog fi l-

Slika 9. PET spremnici s integriranom ručkom

tvrtke Bekum načinjeni ekstruzijskim puha-

njem

49Ožujak 2 II

iz svije

tasajam K 2007

Slika 11. Troslojni spiralni razdjelnik

WPO125-3 tvrtke Battenfeld Extrusionste-

chnik

ma Filmtec 5-1700-IBC. Razvijena je po-

sebna mlaznica sa spiralnim razdjelnicima

konstruiranima za proizvodnju vrlo tankih

slojeva, što omogućuje veliku fl eksibilnost

u izradbi polietilenskih fi lmova i preradbi

barijernih materijala kao što su EVOH ili

PA. Karakteristika linije su niskotempera-

turni pužni vijci koji omogućuju visoke ka-

pacitete ekstrudiranja pri niskim tempera-

turama taljevine. Linija je opremljena s pet

ekstrudera REItorque, koje odlikuje niska

razina buke.

Tvrtka Coperion Werner & Pfl eiderer

prikazala je najnoviju verziju ZSK ekstru-

dera za smješavanje. ZSK MEGAVolume

Plus dvopužni je ekstruder s međusobno

zahvaćenim pužnim vijcima, a namije-

njen je smješavanju krutoga i savitljivoga

PVC-a te poliolefi nskih kabelskih smje-

sa smanjene gorivosti. Prosječna brzina

smicanja tijekom smješavanja smanjena

je zbog povećane dubine navoja pužnoga

vijka i visoke razine punjenja pa se br-

zina vrtnje pužnoga vijka može povisiti

bez negativnoga djelovanja na kvalitetu

proizvoda.

Pet novih alata za ekstrudiranje tvrtke

Battenfeld Extrusionstechnik namijenje-

no je ekstrudiranju PVC-a i poliolefi na.

Serija RDX uključuje alate za promjere

cijevi od 12 do 1000 mm. Alatom za ek-

strudiranje PVC 250-3 mogu se načiniti

troslojne cijevi promjera od 60 do 250

mm, a moguća je i prenamjena za izrad-

bu dvoslojnih cijevi. Posebno za poli-

olefi nske cijevi konstruiran je troslojni

spiralni razdjelnik WPO125-3 (slika 11),

namijenjen preradbi taljevina s vlaknima,

a površina mu je posebno obrađena radi

povišenja otpornosti na trošenje. Alat

za dvoslojno prevlačenje U40-2-P opre-

mljen je dvostrukim postranim odmjer-

nikom s odličnim svojstvima tečenja, a

mogu se postići posebno tanki unutraš-

nji slojevi. Naposljetku, predstavljen je i

PO125-3VSI, višenamjenski alat za izrad-

bu troslojnih proizvoda vrlo malih pro-

mjera (od 6 mm) pa sve do vrlo velikih

promjera (2 m).

Injekcijsko prešanje – ubrizgavaliceVeć pri prvim koracima po izložbenom pro-

storu sajma K 2007 svakomu je jasno kako

je na toj izložbi prisutna dominacija proi-

zvođača ubrizgavalica, i po broju izložaka

i po izložbenoj površini te vrlo vjerojatno

i po broju posjetitelja. Stoga je toj skupini

izlagača posvećena posebna pozornost.

ArburgArburg je na izložbi K 2007 tradicionalno

iskoristio prigodu posjetiteljima pokaza-

ti novosti iz svojega programa. Time se

ne pokazuju samo inovacije do kojih su

došli njihovi stručnjaci nego se upozora-

va i na buduće trendove u sklopu njihove

industrijske domene – proizvodnje ubriz-

gavalica. Svoje novosti Arburg je prikazao

na približno 1400 m2, čime ne samo da je

dominirao paviljonom 13 nego se i pri-

ključio vodećim izlagačima (prema povr-

šini izložbenog prostora) na cijeloj izložbi

K 2007. Arburg je predstavio ukupno de-

vet izložaka: tri ubrizgavalice nove serije

ALLROUNDER S, najveću ubrizgavalicu

iz programa ALLROUNDER 920 S, četiri

potpuno električne ubrizgavalice ALLDRI-

VE, predstavnika uspješne serije ALLRO-

UNDER 720 S GOLDEN EDITION te

ubrizgavalicu s okomitom jedinicom za

ubrizgavanje ALLROUNDER 275 V. Naj-

zastupljeniji izlošci na Arburgovu štandu

bile su potpuno električne ubrizgavalice

ALLROUNDER A (ALLDRIVE). U tome

segmentu Arburg je proširio svoj proizvod-

ni program. Kao predstavnik ubrizgavali-

ca većih dimenzija, na K 2007 izložena je

ubrizgavalica ALLROUNDER 470 A. Ta

je ubrizgavalica na izložbi predstavljena u

izvedbi za dvokomponentno injekcijsko

prešanje kapljevitoga silikonskog kaučuka

i plastomera. Na izložbi K 2007 Arburg

je želio potvrditi kompetentnost na po-

dručju kompleksnih proizvodnih jedinica.

htjevan projekt prikazan je na ubrizgavalici

ALLROUNDER 370 u kombinaciji s robo-

tom MULTILIFT V. Riječ je o trokompo-

nentnom injekcijskom prešanju pokrova

za LED svjetiljke. Robotskom su rukom u

kalup umetane elektroničke komponente,

vađen gotov otpresak (ciklus 40 s) te prove-

deno testiranje funkcije proizvoda.

Arburg je na izložbi K 2007 dokazao i svo-

ju prisutnost na području pakovanja. S

pomoću potpuno električne ubrizgavalice

ALLROUNDER 570 A i sustava za ulaganje

etiketa u kalup demonstriran je rad kalupa

sa šest kalupnih šupljina za izradbu tanko-

stjenoga pakovanja s vremenom ciklusa 4

s (slika 13). Na izložbi nije zapostavljena

ni vertikalna izvedba ubrizgavalica, a nju

je predstavljala ubrizgavalica ALLROUN-

DER 275 V.

Slika 12. Izradba nosiljke na sustavu

ALLROUNDER 920 S s robotskom jedinicom

MULTILIFT V (Foto Arburg)

Radi toga je izložena najveća ubrizgavalica

ALLROUNDER 920 S s robotskom jedini-

com MULTILIFT V. S pomoću tog sustava

u jednom ciklusu od samo 30 s izrađeno

je pet nezavisnih komponenata nosiljke.

Komponente su robotskom rukom vađene

iz kalupne šupljine te sastavljane u cjelinu

– sklopivu nosiljku (slika 12). Posebno za-

Slika 13. Izradba tankostjenoga pakovanja

ALLROUNDER 570 A (Foto Arburg)

Alstom je razvio novu generaciju brzih vlakova

Francuski industrijski koncern Al-

stom razvio je novu generaciju brzih

vlakova. Novi vlak, nazvan Automo-

trice a Grande Vitesse (AGV), postiže

brzinu do 360 kilometara na sat. Do

sada najbrži vlak TGV, koji je tako-

đer razvio Alstom, postizao je brzine

do 320 kilometara na sat. Vlak AGV

trebao bi Alstomu osigurati pobje-

du konkurencije u izradi vlakova u

Francuskoj i izvan njenih granica.

Prvi čovjek Alstoma Patrick Kron je

izjavio kako su vlak razvili na temelju

vlastitih izvora, što je na području že-

ljezničke industrije rijetkost. Alstom

je 25 vlakova AGV već prodao talijan-

skom željezničkom prijevozniku Nu-

ovo Transporto Viaggiatori, ukupne

vrijednosti 1,5 milijardi eura.

Nova generacija vlakova bi trebala u

prosjeku trošiti 20 posto manje gori-

va nego dosadašnji vlakovi, a mogli

bi primiti 250 do 650 putnika. Pred-

viđa se da bi se AGV pustio u promet

početkom 2012. godine u Italiji.

50 Ožujak 2 II

BattenfeldUčinkovita proizvodnja kompleksnih poli-

mernih proizvoda vječna je tema stručnjaka

iz tvrtke Battenfeld. Stoga su na ovogodiš-

njoj izložbi predstavili unaprijeđene izved-

be svojih ubrizgavalica te nove koncepte au-

tomatizacije i proizvodnje. Battenfeld je ove

godine izložio sedam ubrizgavalica, čime

je pokrio raspon hidrauličnih, električnih,

mikro i vertikalnih ubrizgavalica. Najviše

pozornosti posjetitelja plijenila je hidrau-

lična ubrizgavalica HM400/3400H/750S za

višekomponentno injekcijsko prešanje (sli-

Slika 14. Hidraulična ubrizgavalica HM400/3400H/750S (Foto Battenfeld)

ka 14). S pomoću tog sustava kombinirana

su istodobno tri unaprijeđena postupka

injekcijskoga prešanja (višekomponentno

injekcijsko prešanje, etiketiranje u kalupu

i plinsko injekcijsko prešanje) kutije za alat

od PE-HD/PP (masa proizvoda 1580 g, vri-

jeme ciklusa 47 s). Battenfeldova dominaci-

ja na području mikroinjekcijskoga prešanja

potvrđena je i na ovoj priredbi. Predstavljen

je sustav MICROSYSTEM 50 (slika 15), s

pomoću kojega je načinjen mikrokonektor

od POM-a s umetcima, ukupne mase od

samo 16 mg (vrijeme ciklusa 5 s).

Slika 15. MICROSYSTEM 50 (Foto Battenfeld)

iz s

vije

tasajam K 2007

51Ožujak 2 II

DemagTvrtka Demag na izložbi K 2007 orijenti-

rala se na prikaz triju osnovnih inovacija

u svojem programu: pet novih opcija unu-

tar modularnoga sustava Systec (tzv. Pink

line), optimiranog sustava za zatvaranje

kalupa na brzim ubrizgavalicama EL-EXIS

S te unaprijeđenu seriju potpuno električ-

nih ubrizgavalica IntElect IM s dvije nove

veličine ubrizgavalica unutar te serije. Na

ubrizgavalici serije Systec 350/720-1450

demonstrirano je injekcijsko prešanje uz

dekoriranje u kalupu za izradbu ukrasa za

unutrašnjost vozila VW Passat. S pomoću

potpuno električne ubrizgavalice IntElect

210/580-1000 (slika 16) prikazan je rad ka-

lupa (s 48 kalupnih šupljina) za izradbu ci-

lindara medicinskih šprica (vrijeme ciklusa

12 s). Ubrizgavalica je kombinirana s robo-

pužnoga vijka od 1000 mm/s jamči kod tih

ubrizgavalica preciznost i reproducibilnost

pri popunjavanju kalupnih šupljina vrlo

tankih stijenki. Kao poseban specijalitet na

izložbi K 2007 prikazana je i nova, potpu-

no električna ubrizgavalica Engel e-victory

50/80 (slika 17), koja je kvalifi cirana za rad

u “čistoj sobi”. S pomoću te ubrizgavalice

na izložbi K 2007 u uvjetima “čiste sobe”

izrađivani su elementi mikrolaboratorija za

testiranje kapljevina.

Za tu namjenu rabljena je ubrizgavalica En-

gel duo 5550H/1800M/900 WP combi M.

U izložbenom programu Engela na K 2007

također valja istaknuti kombinaciju “fl uid-

melt” i “combimelt” postupaka za izradbu

višestrukih grana za prijenos medija u auto-

mobilskoj industriji. S pomoću dvokompo-

nentnoga injekcijskog prešanja ubrizgavaju

se dvije komponente u kalup te se vodnim

injekcijskim prešanjem izrađuje obličje dvo-

slojne grane. Takva kombinacija procesa

omogućuje postizanje optimalnih svojsta-

va otpreska te izbor materijala s unutrašnje

strane postojanoga na kemikalije. Proizvod

je načinjen s pomoću ubrizgavalice bez pri-

ječnica Engel victory 1050H/500W/150.

Slika 16. Potpuno električna ubrizgavalica

IntElect 210/580-1000 (Foto Demag)

tom i optičkim sustavom kontrole kvalitete

otpresaka. Tvrtka Demag također je prepo-

znata i u segmentu injekcijskoga prešanja

tankostjenih pakovanja, posebice svojom

serijom EL-EXIS S. Stoga je na izložbi K

2007 predstavljen rad sustava za tankostje-

no injekcijsko prešanje koji se sastoji od

ubrizgavalice EL-EXIS S 550/1020-3600 i

etažnoga kalupa s 24 kalupne šupljine. Vri-

jeme ciklusa je 5 s, nakon čega se poklopci

s pomoću kosog konvejera transportiraju

na daljnju obradbu. Sustav ima kapacitet

od 38 000 poklopaca na sat. Iz ove serije

ubrizgavalica tvrtka Demag predstavila je

i ubrizgavalicu za dvokomponentno injek-

cijsko prešanje EL-EXIS S multi 300/720-

840h. S pomoću te ubrizgavalice i odgova-

rajućega kalupa demonstrirana je izradba

čepova boce za ulje (PE i brtva). Vrijeme

ciklusa je 8 s.

EngelEngel je na ovogodišnjoj izložbi K 2007 na-

stupio s ukupno 17 ubrizgavalica, od čega

je devet izloženo na štandu površine od oko

1100 m2. Najvažnija inovativnost na izložbi

je prikaz potpuno električne ubrizgavalice

ENGEL e-max, sile držanja kalupa 1 000

kN. Riječ je o vrlo kompaktnoj izvedbi s

novom jedinicom za zatvaranje kalupa, pri-

ječnicama i velikim hodom otvaranja kalu-

pa. Za izradbu tankostjenih pakovanja sa

što manjim praznim hodom tijekom ciklu-

sa Engel je predstavio dvije nove ubrizga-

valice iz serije “speed”. To su speed 380 (sila

držanja kalupa 3800 kN) i speed 500 (sila

držanja kalupa 5000 kN). Brzina pomaka

Slika 17. Ubrizgavalica Engel e-victory 50/80

u “čistoj sobi” (Foto Engel)

Tvrtka Engel na izložbi K 2007 predstavi-

la je i nekoliko tehnoloških novosti. Kao

najvažnija ističe se tzv. postupak exjection,

koji ujedinjuje dobre strane ektrudiranja i

injekcijskoga prešanja pri izradbi profi li-

ranih polimernih proizvoda injekcijskim

prešanjem. S pomoću toga postupka Engel

je na K 2007 na ubrizgavalici Engel e-mo-

tion 200/55 demonstrirao izradbu otpreska

duljine 930 mm i debljine stijenke 1,2 mm

(slika 18). Osim te novosti Engel je prika-

zao i patentirani postupak dolphin (kom-

binacija injekcijskoga prešanja i pjenjenja)

pri izradbi naslona za ruku u unutrašnjo-

sti automobila. U prvoj se fazi u kalupnu

šupljinu ubrizgava “tvrda”

komponenta od staklom oja-

čanoga PBT-a, a u drugoj

se s pomoću patentiranoga

postupka foammelt u kalup

ubrizgava i pjeni ekspandira-

jući elastoplastomer (TPE-E).

Slika 18. Ubrizgavalica Engel e-motion 200/55 za postupak exjection (Foto Engel)

iz svije

tasajam K 2007

GM će unaprijediti razvoj hibridnih vozilaAmerički automobilski proizvođač Ge-

neral Motors (GM) je sastavio poseban

inženjerski tim, s kojim želi unaprijediti

razvoj hibridnih vozila i vozila na elek-

trični pogon. Tim, koji će voditi izvršni

direktor za razvoj hibridnih i električnih

vozila Robert Kruse, će se usredotočiti na

tehnički razvoj spomenutih vozila i na-

stojati unaprijediti te programe te ih brzo

i učinkovito uvesti u proizvodnju.

Evraz kupuje američkog proi-zvođača čeličnih ploča ClaymontRuska rudarska i čeličanska grupacija

Evraz će za gotovo 565 milijuna dolara

kupiti američkog proizvođača čeličnih

ploča Claymont Steel Holdings. Rusi će

za tvrtku platiti 412,8 milijuna dolara, a

ostalo će biti namijenjeno pokriću du-

govanja američke grupacije. Tim pro-

jektom Roman Abramovič, vlasnik 41

posto Evraza, sve više povećava svoju

nazočnost u SAD.

52 Ožujak 2 II

iz s

vije

tasajam K 2007

Slika 20. Ubrizgavalica Hylectric s kalupom

za izradbu čepova

– 128 kalupnih šupljina (Foto Husky)

HaitianTvrtka Haitian, jedan od rijetkih dalekoi-

stočnih proizvođača ubrizgavalica, koji je

dobro prihvaćen i na našim prostorima,

na izložbi K 2007 predstavila je dvije nove

ubrizgavalice u svojem programu, pod

imenom Haitian i Zhafi r. Prvu predstavlja

ubrizgavalica iz serije Haitian Mars Series

MA 2800 (slika 19) s inovativnim pogon-

skim motorom koji štedi i do 70 % energije

u usporedbi s klasičnim pogonima. Ubriz-

gavalice iz serije “Mars” opremljene su sa

16 različitih sustava za zatvaranje kalupa

pri rasponima sila držanja kalupa od 600

do 60 000 kN.

U drugom slučaju riječ je o potpuno elek-

tričnoj ubrizgavalici iz serije Zhafi r Venus

Series VE 2300. Ubrizgavalice iz te serije

raspolažu silama držanja kalupa od 400 do

4100 kN. Riječ je o vrlo brzim ubrizgava-

Slika 19. Ubrizgavalica Haitian Mars Series MA 2800 (Foto Haitian)

licama, čiji sustav vođenja steznih ploča

omogućuje veoma precizne pomake kalu-

pa. Stoga su ubrizgavalice iz te serije ideal-

ne za izradbu tankostjenih otpresaka.

HuskyTvrtka Husky, vodeći svjetski proizvođač

opreme u PET segmentu, na izložbi K 2007

predstavila je nekoliko novosti iz svojega

programa. Posjetitelji su mogli vidjeti su-

stav HyPET High Performance package,

s pomoću kojega je posluživan kalup s 96

kalupnih šupljina za izradbu PET predobli-

ka za boce od 500 ml s vremenom ciklusa

5,5 s. Prije predstavljanja novoga sustava,

vremena ciklusa za takve proizvode bila su

između 6,5 i 7,0 s, no optimiranjem svih

elemenata sustava uspjelo se postići 15 %

uštede u vremenu. S izloženim novim su-

stavom HyPAC, Husky je potvrdio i svoje

mjesto u izradbi tankostjenih pakovanja. S

pomoću toga sustava demonstriran je rad

kalupa s četiri kalupne šupljine za izrad-

bu kvadratnoga kutijastog pakovanja te

istodobno etiketiranje u kalupu. Vrijeme

ciklusa u tom slučaju iznosilo je samo 2,9

s. Za područje proizvodnje čepova tvrtka

Husky izložila je nekoliko ubrizgavalica

Hylectric, a najdojmljiviji je primjer ubriz-

gavalice i kalupa sa 128 kalupnih šupljina

i vremenom ciklusa 3,6 s, što omogućuje

proizvodnju više od 3 milijuna čepova na

dan (slika 20). Tvrtka je također predstavila

novosti iz programa Quadlock Tandem i

Quadlock Tandem Index, te HyMet (izrad-

53Ožujak 2 II

iz svije

tasajam K 2007

ba otpresaka od magnezija), ponajprije za

proizvodnju komponenata za automobil-

sku industriju.

Krauss Maff eiTvrtka Krauss Maff ei zapažena je na izlož-

bi K 2007 po nekoliko detalja. Jedan je od

najvećih izlagača po površini izložbeno-

ga prostora (oko 1800 m2), ali i po broju

izložaka (više od 20), a na ovoj priredbi

izložena je i najveća ubrizgavalica do sada.

Najveća ubrizgavalica rabljena je za po-

stupak SkinForm, koji kombinira injekcij-

sko prešanje i preradbu PUR-a, za izradbu

komponente iz unutrašnjosti automobila.

Uporabljena ubrizgavalica je iz serije MX,

KM 2300-12000 MX (slika 21), s horizon-

talnim okretnim stolom za rotaciju kalu-

pa. Cijeli izložak bio je dugačak čak 21 m,

mase oko 200 t. Krauss Maff ei također je

razvio novi koncept koji integrira ekstru-

diranje, injekcijsko prešanje i reakcijsko

injekcijsko prešanje. Time se bitno skraćuje

ciklus izradbe dijelova s integriranim pri-

gušenjem vibracija. Novi sustav na K 2007

povezuje sva tri postupka u jednoj liniji. S

pomoću toga sustava izrađena je dvokom-

ponentna tvorevina s integriranom zonom

prigušenja vibracija od TPU-X, pri čemu se

umreživalo dodaje taljevini TPU s pomoću

KM smješavala za injekcijsko prešanje.

Krauss Maff ei je na izložbi K 2007 izložio i

ubrizgavalicu iz serije ClassiX (sila držanja

kalupa od 350 do 1300 kN). Riječ je o ubriz-

gavalicama vrlo visoke učinkovitosti uz po-

voljnu cijenu. Uz njih, izložene su i predstav-

nice potpune električne serije EX. S pomoću

ubrizgavalice KM 80-180 EX (slika 22) na

sajmu je predstavljeno injekcijsko prešanje

proizvoda od kapljevitoga silikonskog kau-

čuka (kalup s 256 kalupnih šupljina).

Krauss Maff ei predstavio je i novu ubriz-

gavalicu EX, sile držanja kalupa 2400 kN,

KM 240-1000 EX. To je trenutačno najve-

tnošću, većim radnim

prostorom za stezanje

kalupa te integrirano-

šću razdiobe medija za

temperiranje kalupa.

Manja ubrizgavalica

EVOS 3500 na izlož-

bi je bila namijenjena

izradbi tankostjenih

pakovanja u etažnome

kalupu (4+4 kalupne

šupljine) uz istodobno

etiketiranje u kalupu i

uporabu patentiranoga

postupka MuCell, s po-

moću kojega se u kalu-

pnu šupljinu dozira manja količina dušika.

Time se postiže djelomice pjenasta struktu-

ra otpreska, što ima za posljedicu smanjenje

mase otpreska. Druga ubrizgavalica iz te

serije, EVOS 5000, radila je u kombinaciji s

kalupom za izradbu čepova sa 144 kalupne

šupljine. Ciklus od 3,75 s omogućuje izrad-

bu više od 138 000 otpresaka na sat. Novi

sustav PET-LINE omogućuje rad s kalupi-

ma od 24 do 48 kalupnih šupljina za izrad-

bu pripremaka za boce. U tu svrhu rabi se

ubrizgavalica sile držanja kalupa 2000 kN.

Sustav sadržava mnogobrojne inovacije, od

kojih valja napomenuti jednostavnije i brže

hlađenje pripremaka nakon ubrizgavanja te

povišene tlakove ubrizgavanja, što rezultira

kraćim ciklusima proizvodnje. Iz serije pot-

puno električnih ubrizgavalica ELION, Net-

stal je izložio ubrizgavalice sa silama držanja

kalupa 800 kN i 1750 kN. Manja ubrizga-

valica je demonstrirana u kombinaciji s

kalupom s 36 kalupnih šupljina za izradbu

medicinske pipete. Ta ubrizgavalica zado-

voljava zahtjeve rada u “čistoj sobi”. Većom

ubrizgavalicom demonstrirana je brzina

električnih ubrizgavalica Netstal u kombi-

naciji s kalupom s četiri kalupne šupljine za

izradbu posuda za cvijeće, pri čemu je ciklus

trajao samo 2 s. Naposljetku, i tvrtka Net-

stal ove je godine predstavila ubrizgavalicu

za višekomponentno injekcijsko prešanje iz

serije SynErgy 2C (slika 23). Na toj ubriz-

gavalici demonstrirana je proizvodnja dijela

za automobilsku industriju u kalupu s 1+1

kalupnom šupljinom (PA12 + PE).

Slika 21. Ubrizgavalica KM 2300-12000 MX s kalupom za postupak SkinForm (Foto Krauss Maff ei)

Slika 22. Ubrizgavalica KM 80-180 EX

(Foto Krauss Maff ei)

ća ubrizgavalica iz serije EX, a na izložbi K

2007 rabljena je u kombinaciji s kalupom za

izradbu cilindara medicinskih šprica (kalup

s 48 kalupnih šupljina). Uz navedene ubriz-

gavalice tvrtka Krauss Maff ei izložila je još

nekoliko novosti iz svojega programa, od

kojih, kada je riječ o opremi za injekcijsko

prešanje, valja istaknuti linearni robot LRX

(u tri izvedbe: nosivosti od 5 kg, 10 kg i 15

kg) te SR robot za bočno umetanje/vađenje,

koji je idealan za tankostjene proizvode pri

vremenima ciklusa ispod 6 s.

NetstalTvrtka Netstal, reno-

mirani švicarski proi-

zvođač ubrizgavalica,

ove je godine izložila

nekoliko inovacijskih

rješenja usmjerenih po-

višenju učinkovitosti

ubrizgavalica. Na izlož-

bi K 2007 predstavljene

su dvije ubrizgavalice iz

serije EVOS, sa servoe-

lektričnim pogonom pužnoga vijka. Ubriz-

gavalice iz te serije odlikuju se kompak-Slika 23. Ubrizgavalica SynErgy 2C 800

(Foto Netstal)

54 Ožujak 2 II

do

ma

će v

ijest

idogađaji i dostignuća

Prognoze stope gospodarskog rasta u ovoj

godini glavnih ekonomista banaka članica

HUB-a pritom se kreću u rasponu od 4,7 do

5,1 posto, dok očekivana stopa infl acije va-

rira od 4,3 do 5,7 posto, navodi se u HUB-

ovom priopćenju, uz napomenu kako će

najvjerojatnije tijekom veljače doći do na-

knadne revizije procjena infl acije. Kao glav-

ni razlog usporavanja ekonomske aktivnosti

u ovoj godini navode se pritom usporavanje

osobne potrošnje - prosječna predviđena sto-

pa rasta osobne potrošnje iznosi 4,1 posto, što

je značajan pad od gotovo 2 postotna poena

u odnosu na stopu rasta osobne potrošnje od

oko 6 posto u 2007. godini.

Među ostalim su razlozima i usporavanja

rasta u eurozoni te cjelokupnoj svjetskoj

HUB: 2008. usporavanje ekonomskog rasta i rast infl acije na oko 4,9 postoNakon značajnijeg ubrzanja ekonomskog rasta na oko 6 posto u 2007. go-dini ove će godine doći do usporavanja rasta na prosječnih 4,9 posto, dok će stopa infl acije s prošlogodišnjih 2,9 posto porasti na prosječnih 4,9 posto u ovoj godini, pokazuju rezultati ankete koju je provela Hrvatska udruga banaka (HUB) među glavnim ekonomistima pet najvećih banaka članica okupljenih u „Klub glavnih ekonomista HUB-a“.

privredi, pad kupovne moći uslijed više

stope infl acije te realno usporavanje kredit-

ne aktivnosti.

Anketirani se ekonomisti slažu i da će doći

do porasta prosječne stope infl acije potenci-

ranog porastom cijena prehrambenih proi-

zvoda, komunalnih usluga i energenata. Po-

jedini ekonomisti također upozoravaju da

bi negativan utjecaj na cijene imao i porast

plaća iznad stope rasta produktivnosti.

Među ostalim, u analizi se navodi i kako

ekonomisti očekuju jačanje kune prema

sredini godine na razinu od oko 7,23 kune

za euro, dok bi do kraja godine trebalo doći

do laganog slabljenja kune prema razinama

od oko 7,29 kuna.

Kao glavni čimbenik koji će utjecati na te-

čaj u narednom razdoblju svi ekonomisti

navode restriktivnu monetarnu politiku

koja između ostalog stvara pritiske na rast

kamatnih stopa zbog smanjene likvidnosti

na međubankarskom tržištu.

Također, na kretanje tečaja u 2008. mogli bi,

među ostalim, utjecati i stabilan i dostatan

priljev stranog kapitala, inozemno korpora-

tivno zaduživanje po dinamici većoj od 400

milijuna eura mjesečno ili stopa infl acije.

No, ističe se, prognoze tečaja u ovom perio-

du treba uzeti sa rezervom jer je situacija na

tržištu trenutno vrlo turbulentna.

www.hina.hr

55Ožujak 2 II

iz svije

tasajam EuroMold 2007

Budućnost slojevitih postupaka izrade prototipnih tvorevinaNa ovogodišnjem sajmu predstavljeno je nekoliko vrlo bitnih novosti, što zahtijeva barem dva dana obilaska izložbenih prostora. Kratak sažetak vi-đenoga mogao bi se iskazati mišlju kako se brza izrada tvorevina počela ostvarivati i na komercijalnoj razini. Revolucionarnih novosti ove godine nije bilo, ali su na vidiku.

Tekst i fotografi je: dr. Igor Drstvenšek

Već nekoliko godina EuroMold postaje sve

manje alatničarski, a sve više RP (Rapid

Prototyping), odnosno RT (Rapid Tooling),

odnosno RM (Rapid Manufacturing) sa-

jam. Istina je kako je većina izlagača (25 %)

još iz alatničarskoga područja, no jednako

tako činjenica je da oni dolaze uglavnom s

Dalekog istoka.

Prema broju izlagača, odmah uz alatničar-

stvo su izlagači s prototipnim postupcima i

svime što je vezano uz te postupke. Njima

se može pridodati i znatan udio program-

ske podrške i cijelo područje vezano uz

unatražno inženjerstvo te medicinu koja

preko stomatologije i usadaka vrlo brzo

kroči naprijed. Ako se svemu navedenom

doda i činjenica kako je organizator sajma

EuroMold, tvrtka DEMAT, aktivno uklju-

čen u organizaciju sajmova DieMould In-

dia i RosMould Rusija te je suorganizator

sajma AsiaMold Kina, postaje jasno da će u

bližoj budućnosti EuroMold biti alatničar-

ski samo još prema nazivu.

Alatničarstvo ili proizvodi bez alata?Gornju tvrdnju moguće je potkrijepiti či-

njenicom da su svi važniji proizvođači

opreme za slojevitu izradu prototipova ove

godine predstavili uređaje s pomoću kojih

je moguće načiniti konačne proizvode (a ne

samo prototipove). Tako je Stratasys prika-

zao uređaj FDM 900mc, koji se temelji na

FDM postupku (e. Fused Deposition Mo-

deling), a radni prostor predstavlja kvadar

izmjera 915 x 610 x 915 mm. Oznaka “mc”

Slika 1. Udio izlagača prema zemljama

(Izvor: DEMAT, nachmessebericht 07)Slika 2. Udio izlagača prema područjima

(Izvor: DEMAT, nachmessebericht 07)

Slika 3. Uređaj Stratasys FDM 900mc

Slika 5. Proizvod načinjen uređajem FDM

900mc

56 Ožujak 2 II

iz s

vije

tasajam EuroMold 2007

u nazivu uređaja znači “manufacturing cen-

ter”, što u prijevodu znači obradni centar, a

što u potpunosti odgovara stvarnom sta-

nju. U tom se uređaju prvi put za ostvarenje

potrebnih gibanja rabe posebno uležištena

navojna vretena. Izbor materijala, raspolo-

živih za preradu na tom uređaju, obuhvaća

ABS, PC i PPSF. Posebna je pozornost pri

razvoju tog uređaja bila posvećena njegovoj

točnosti i preciznosti, koje su bitno unapri-

jeđene, a bile su neki od kritičnih čimbeni-

ka FDM postupka.

Na taj se način “velikima”, gdje je do sada

prednjačio postupak 3DP tvrtki VoxelJet i

Slika 4. Uređaj Stratasys FDM 400mc

Slika 6. Pješčani oblik načinjen uređajem S-Print i odljevak

ProMetal, pridružio i proizvođač s najve-

ćim udjelom na svjetskom tržištu uređaja

za RP. Tvrtke VoxelJet i ProMetal ponovno

su predstavile svoje velike 3D pisače, na-

mijenjene ponajprije serijskoj proizvodnji,

no oni nisu novost na tržištu. Kod oba tipa

pisača primijenjeno je kapljičasto-praška-

sto načelo gradnje tvorevina, koje je pod

nazivom 3DP patentirano na MIT-u (Mas-

sachusetts Institute of Technology), a zatim

i licencirano najprije u tvrtki Z-Corporati-

on, a potom i u nekim drugim tvrtkama. U

načelu, riječ je o postupku kod kojega sloj

prototipne tvorevine nastaje “tiskanjem”

vezivnoga materijala u kapljičastom stanju

na sloj gradivnoga materijala u praškastom

stanju. Kod VoxelJetova postupka riječ je o

dvofaznome PMMA, a kod ProMetalova

postupka riječ je o ljevačkom pijesku kao

osnovnome materijalu te furanskoj smoli

kao vezivu koje se nanosi s pomoću glave

za tiskanje.

ProMetal S-PrintNedvojbeno najsjajnija zvijezda EuroMo-

lda 2007 bio je Connex500, trodimenzio-

nalni pisač izraelske tvrtke Objet Geome-

tries. Novi pisač nadogradnja je skupine

pisača EDEN, uz poboljšanje ponajprije u

smislu uporabljivih materijala, kojima je

moguće mijenjati mehanička svojstva ovi-

sno o namjeni prototipne tvorevine. Ti su

materijali prvi primjer funkcijski stupnje-

vanih materijala na tržištu. Načelo izrade

tvorevina relativno je jednostavno, a rabe

se postojeće vrste materijala FullCure:

Vero i Tango te već dobro poznat PolyJet

postupak, koji se u novoj inačici naziva

PolyJet Matrix. Pri PolyJet postupku, s

pomoću glave za tiskanje na podlogu se

nanosi kapljevita fotoosjetljiva polimerna

smola, koja polimerizira pod djelovanjem

ultraljubičastog svjetla. Materijali Vero

mehaničkih su svojstava bliskih ABS-u,

dok su Tango elastični. Miješanjem tih

dviju vrsta materijala, ovisno o njihovim

međusobnim udjelima, moguće je dobiti

teorijski beskonačan broj materijala sa že-

ljenim mehaničkim svojstvima. U praksi

je trenutačno na raspolaganju 21 različiti

“digitalni materijal”. Novi uređaj omogu-

ćuje osim miješanja materijala i uporabu

bilo kojega od sedam osnovnih materija-

la, što uređaji iz serije EDEN nisu mogli.

Time je dobivena mogućnost izrade pro-

izvoda od više materijala (simulacija 2K

ili nK otpresaka dobivenih unaprijeđenim

injekcijskim prešanjem polimera) te proi-

zvoda s kombinacijom prozirnih i ostalih

materijala, što je posebice zanimljivo pri

analizi medicinskih problema.

Slika 8. Proizvodi načinjeni na uređaju

Connex500 (Izvor: Objet Geometries)

Slika 7. Pisač Connex500 (Izvor: Objet Geo-

metries)

57Ožujak 2 II

58 Ožujak 2 II

Radni prostor uređaja Connex500 preuzet

je od prethodnika, uređaja EDEN 500, s

radnim prostorom veličine 500 x 400 x 200

mm. Međutim, kućište je potpuno rekon-

struirano i sada je mnogo praktičnije, ali

uz cijenu smanjenja estetike u usporedbi

s prethodnim uređajima – što je, naravno,

samo osobno mišljenje izvjestitelja. Uz to,

valja još napomenuti kako tvrtka Objet u

ovoj godini najavljuje plasiranje novog tipa

materijala, koji će se najvjerojatnije zvati

DURUS, a njegova mehanička svojstva bit

će slična polipropilenu.

Treću veliku novost predstavila je njemač-

ka tvrtka EnvisionTec, koja je paleti uređaja

Prefactory dodala inačicu Perfactory Xede,

čime je došla u područje većih uređaja.

Radni prostor najvećeg uređaja iz serije

XEDE iznosi 559 x 533 x 635 mm. Riječ je o

cjenovno relativno povoljnom i brzom ure-

đaju za izradu proizvoda fotopolimernih

smola. EnvisionTec je prije nekoliko godina

patentirao postupak sličan stereolitografi ji,

koji umjesto laserske zrake za očvršćivanje

fotoosjetljive smole koristi DLP matricu

tvrtke Texas Instruments, poznatu po su-

vremenim digitalnim projektorima. DLP

matrica projicira sliku cijelog sloja prototi-

pa odjednom, što je bitno brže u usporedbi

s laserskim očvršćivanjem, pri kojemu laser

mora “pročešljati” cijelu površinu sloja. Br-

zina uređaja tako je konstantna i neovisna

o veličini pojedinog sloja tvorevine, a izno-

si 20 mm/h (u smjeru osi z).

Metalni proizvodiNa području metala još su u središtu četiri

europska “igrača” koji se bore za što veće

tržišne udjele. MCP, EOS i Concept Laser

posežu za istim tržišnim područjem, jer se

kod svih oprema i postupci temelje na la-

serskom srašćivanju i taljenju. Tvrtka AR-

CAM, sa svojim EBM postupkom taljenja s

pomoću elektronske zrake, donekle je neo-

visna o trima preostalim navedenim tvrtka-

ma. Sve četiri tvrtke prilagođavaju se tržiš-

Slika 9. Najmanji uređaj tvrtke EnvisionTec Slika 10. Najveći uređaj tvrtke EnvisionTec

nim granama koje najavljuju potencijalan

rast u budućnosti. Prva je već poznata brza

izrada kalupa s mogućnošću konformnih

kanala za temperiranje, koja s dosta teškoća

prodire na konzervativno alatničarsko trži-

šte. U ovome trenutku mnogo više obećava

područje medicinskih usadaka, koje, naža-

lost, ništa manje nije konzervativno.

Ukratko, u toj bitci trenutačno je ARCAM

u manjoj prednosti, jer proizvodi načinje-

ni s pomoću elektronske zrake imaju bitno

bolja mehanička i metalurška svojstva u

usporedbi s proizvodima načinjenima kla-

iz s

vije

tasajam EuroMold 2007

59Ožujak 2 II

Slika 11. ARCAM A2 – najveći i najbrži

sustav za izradu metalnih proizvoda

sičnim pristupom. Nedostatak je u tome

što tvrtka ARCAM u ovome trenutku

nudi na tržištu samo dvije vrste materi-

jala za izradu tvorevina, Ti6Al4V i CoCr.

Oba materijala poznata su u svijetu me-

dicinskih usadaka, za koje su prije svega

i razvijeni, no ARCAM je uporabu CoCr

proširio i na alatničarstvo. Velika prednost

postupka EBM je brzina izrade tvorevina

i njihova gustoća, koja je posljedica velike

gustoće unesene energije što omogućuje

elektronska zraka. Postupak je tako i do

šest puta brži od postupaka temeljenih na

Slika 12. Kalup za injekcijsko prešanje plastomernih fi gura iz fi lma Ratatouille načinjen na

uređaju EOSINT M270 (u kalupu je načinjeno više od 100 000 otpresaka)

laserskom srašćivanju. Nažalost, takva br-

zina ostvarena je na račun površinske hra-

pavosti i točnosti izmjera i oblika, koji su

u usporedbi s laserskim sustavima za kla-

su niži. Preostale tri, odnosno četiri tvrtke

(ne smije se zaboraviti francusku tvrtku

Phoenix, koja se nije pojavila na sajmu)

nastoje na tržištu pronaći odgovarajuće

područje za primjenu svojih sustava. MCP

nastoji s konceptom namjenskog uređaja

za zubotehničku primjenu, Concept La-

ser nudi prije svega rješenja za alatničar-

ske primjene i nešto inovativnih primjena

prerade praškastih materijala, EOS ustraje

na konceptu jedne platforme koja pokriva

više područja primjene. Uočeno je kako

svi proizvođači više ili manje ciljaju na

stomatologiju i izradu krunica od CoCr.

Tako MCP nudi podatak o izradi 70 kru-

nica za umjetne zube na sat, a EOS poda-

tak o izradi 400 komada u 24 sata. Radni

prostor kod svih tvrtki je približno kocka

izmjera stranica oko 250 mm. Jedino AR-

CAM sa svojim najnovijim uređajem A2

nudi radni prostor valjkasta oblika, pro-

mjera 300 mm i visine 200 mm.

Ostali uređajiUnatoč navedenim novostima, rastu tržišta

RP&T&M uređaja i dalje najviše pridono-

se uređaji za 3D tiskanje; gotovo 73 % svih

prošle godine prodanih RP uređaja su tro-

dimenzionalni pisači. Naziv pisač uvriježio

se radi lakše popularizacije uređaja, unatoč

tomu što najprodavaniji uređaji nemaju

mnogo toga zajedničkoga s pisačima. Uvjer-

ljivo prvi je Stratasysov uređaj Dimension,

koji se nudi u većem broju izvedaba po vrlo

prihvatljivim cijenama, što je također je-

dan od razloga njegova uspjeha na tržištu.

Slijede ga Z-Corp pisači, prije svega novi

iz svije

ta

model Z450, koji je prvi uređaj koji zaista

zaslužuje pridjev “za ured”. Posebnost svih

Z-pisača je da zahtijevaju “tolerantniju”

radnu okolinu. U protekle tri godine na

tržištu pisača sve je prisutnija tvrtka Objet

sa svojim postupkom PolyJet, kao i tvrtka

EnvisionTec s DLP postupkom.

Unatražno (reverzno) inženjerstvoTržište optičkog snimanja geometrijskih

podataka ili, pojednostavnjeno, trodimen-

zionalnog skeniranja, slično kao i ostala

područja podijeljeno je na medicinu, gdje

opet iskače zubotehnika i sve vezano uz

nju, te na alatničarstvo i oblikovanje. Na

području alatničarstva i velikih skenera

nije se u posljednje vrijeme dogodilo ništa

dramatično. Još su u utakmici na tržištu

u tome segmentu tri važna proizvođača:

GOM, Steinbichler i Breuckmann. Ovdje je

moguće spomenuti još i tvrtku Leica, s vrlo

točnim i preciznim, ali teško uporabljivim

sustavom, te tvrtku Minolta, s nekoliko pri-

jenosnih modela koji su ipak tržištu manje

zanimljivi od prije nabrojenih. Na područ-

ju manjih uređaja čini se kako će uskoro svi

skenirati samo otiske zubi.

Slika 14. Prodaja 3D pisača u 2007. godini

(Izvor: Wohlers Report i osobni izvori)

Naziv slike: Prodaja tiskalnikov

Slika 13. Pisač Dimension tvrtke Stratasys,

koji radi na načelima FDM postupka

sajam EuroMold 2007

60 Ožujak 2 II

Na području skeniranja otisaka zubi mo-

guće je opaziti najveći napredak, najbrži

tržišni rast te najbrže padanje cijena ure-

đaja. U poplavi najrazličitijih skenera i

kombinacija skener-programska podrška

vrlo je teško izabrati najpovoljniji sustav,

posebice zato što je pri tome potrebno ras-

polagati odgovarajućim zubotehničkim

predznanjem, ali i određenim iskustvom

u uporabi opreme za takvo skeniranje.

Svakako je jedan od bitnih čimbenika

postala otvorenost sustava. Naime, na

tržištu su u prošlosti prednjačili susta-

vi namijenjeni točno određenom tipu,

odnosno načinu daljnje obrade / izrade

umjetnih zubi. Izlaz iz takvog skenera

bio je dokument koji je mogao pročitati i

njime se koristiti samo određeni obradni

stroj za izradu podloge krunica ili cijelo-

ga zuba od keramike. Može se zamijetiti

kako su takvi sustavi prošlost, posebice

zato što su upravo na sajmu svi isticali

Slika 15. Skener LaserDenta Slika 16. Skeneri za svako okruženje

Slika 17. NanoCT - mjerni uređaj tvrtke Phoenix

otvorenost svojih sustava i prije negoli se

ta tema načela...

Ubrzano se razvija i područje CT uređa-

ja za tehničku primjenu, s točnošću ispod

10-6 mm. S pomoću tih je uređaja moguće

mjeriti i unutrašnje šupljine u najrazliči-

tijim elementima, a mogu se uočiti i unu-

trašnje greške u materijalima. Nedostaci tih

uređaja očituju se u još uvijek visokoj cijeni

i načelu rada koje se temelji na djelovanju

x-zraka.

Programska podrškaNa tržištu programske podrške moguće je

na prvi pogled zaključiti kako se ništa bit-

no ne mijenja. Međutim, katkad su bitne

razlike skrivene u detaljima. Na sajmu su

bili prisutni svi “veliki”, koji su prikazali

novosti iz 2007. Razvoj programskih pa-

keta polako se prilagođava potrebama ko-

risnika, no zadržana su dva različita kon-

cepta prostornih i površinskih programa.

Nitko za sada ne razmišlja o programima

koji bi poštovali promjenjiva mehanička

svojstva materijala kod pojedinih eleme-

nata konstrukcija, što bi moglo postati

velikim problemom u nadolazećem nano-

mikro dobu funkcijsko stupnjevanih ma-

terijala. Bitna novost na sajmu bio je pro-

gram MiniMagics tvrtke Materialise, koji

se pridružio njihovu drugom besplatnom

paketu STLzip. Program STLzip namjen-

ski je program za komprimiranje STL

dokumenata, koji omogućuje bolje kom-

primiranje od ostalih “zip” programa. To

je vrlo korisno pri slanju dokumenata

ponuđačima RP usluga. Teškoće nastaju

kada korisnik želi jednom komprimirani

dokument ponovno uporabiti u izvornom

obliku. Otvaranje takvog dokumenta bilo

je moguće samo s pomoću programa Ma-

gics, koji je relativno skup. S pomoću pa-

keta MiniMagics taj je problem riješen, a

može se besplatno preuzeti s poslužitelja

tvrtke Materialise na njihovoj web-strani-

ci. Vrlo je zanimljiv i njihov paket 3ma-

tic, koji je prvi CAD program koji djeluje

isključivo sa STL formatima dokumena-

ta. Osim općih funkcija program nudi i

neke posebnosti kao što je automatska

izrada usadaka lubanje i slično. Materia-

lise se svakako učvršćuje na vodećoj po-

ziciji proizvođača programske podrške za

obradu STL dokumenata.

RPTM uslugeOd prvog sajma EuroMold pa do da-

nas ponuđači usluga na području izrade

prototipova i modeliranja čine vrlo velik

udio u ukupnom broju izlagača. Čistih

ponuđača RP usluga, odnosno onih koji

nude izradu samo prototipova, sve je ma-

nje, jer su potrebe na tržištu za takvim

uslugama u opadanju. S druge strane, sve

je više tvrtki koje nude cjelovite usluge

razvoja proizvoda, od izrade prototipa

iz s

vije

tasajam EuroMold 2007

61Ožujak 2 II

do izrade manjih serija tvorevina od ra-

zličitih materijala. Na tome području u

Europi još prednjači najveća “modelar-

ska radionica” na svijetu, belgijska tvrtka

Materialise, koja je sve poznatija i po pro-

gramskoj podršci. Uz to je u 2007. godini

Materialise postao i t. i. RedEye digitalni

proizvodni centar s 46 sustava za sloje-

vitu izradu prototipova i osam uređaja

Mammoth. Posljednji su golemi stereo-

litografski uređaji, opremljeni sa po šest

lasera koji djeluju istodobno, čime se bit-

no povisuje proizvodnost uređaja. Radni

prostor Mammotha iznosi 2100 x 680 x

800 mm, što ga svrstava među najveće

uređaje na svijetu.

Slika 18. Mammoth stereolithography – uređaj u Materialiseovu centru (Leuven, Belgija)

Slika 19. Kip načinjen na uređaju Mammoth

RedEye RPM poslovna je jedinica tvrtke

Stratasys i u trenutku pisanja izvješća naj-

veća je tvrtka na svijetu koja nudi usluge s

područja RP&T&M. Pri tome su na raspo-

laganju postupci FDM i PolyJet, jer Strata-

sys ima ugovor za prodaju na američkom

tržištu iz ne tako “svijetlih” vremena s tvrt-

kom Objet Geometries, danas izvanredno

brzo rastućom izraelskom tvrtkom.

ZaključakSajam EuroMold i u svome 14. izdanju

ponovno se dokazao kao vodeći doga-

đaj s područja slojevitih postupaka brze

izrade prototipova u Europi. Jedan je od

najvažnijih svjetskih izvora informacija

s toga područja, a zajedno s popratnim

događajima također i jedan od najboga-

tije organiziranih sajmova u ovome dijelu

svijeta. U sklopu sajma već se tradicional-

no održavaju konferencije u organizaciji

tvrtke Wohlers Associates i SPE – Eu-

ropskog društva polimerijskih inženjera,

koje omogućuju predstavljanje najnovijih

spoznaja s područja brze izrade tvorevina

i alatničarstva.

iz svije

tasajam EuroMold 2007

Novo vodotopivo mazivo za postupke vučenjaPoduzeće D. A. Stuart Co. iz Warrenvilla,

koje proizvodi maziva, fl uide za obra-

du metala, aditive koji smanjuju trenje

i sredstva za čišćenje prilikom postupka

obrade i nakon njega, predstavlja vodo-

topivu mješavinu Drawsol WM990 (koja

sadržava rafi nirana ulja, maziva i tvari

protiv hrđanja) za uporabu pri srednjim

do visoko zahtjevnim postupcima vuče-

nja i isijecanja. Drawsol WM990 može se

razrjeđivati, a kao takav može se koristiti

i pri uobi¬čajenim postupcima prešanja.

Prema službenim podacima poduzeća,

nakon završene obrade na proizvodu

nema ostataka Drawsola, što utječe na

primjereno rukovanje i minimalno di-

mljenje tijekom zavarivanja. Sredstvo

osigurava iznimnu kvalitetu površine na

proizvodu, sadržava antikorozijsku zašti-

tu i može se jednostavno ukloniti.

62 Ožujak 2 II

au

tom

ati

zaci

ja i

info

rma

tiza

cija

62

rashladni sustav

Središnji rashladni sustavi

Budućnost rashladnih sustava u proizvodnjiMatjaž Miškec

Budućnost je čvrsto povezana s područjem

hlađenja u automatizira-nim sustavima industrij-ske proizvodnje. Razvoj

uređaja za hlađenje usmjeren je cjelovitim rješenjima sustava za

hlađenje radi posti-zanja što bolje zaštite

elektroničkih uređaja te povećanja učinkovitosti

i kvalitete proizvodnih procesa uz najmanje

moguće korištenje energije. Zahvaljujući

uvijek novim razvojnim mogućnostima s toga područja, već danas je

na raspolaganju tehno-logija koja je ekološki

osviještena i energetski štedljiva, što je također velik doprinos buduć-

nosti, a time i očuvanju prirode za buduće

naraštaje.

Suvremeno konstruirani uređaji za hla-

đenje sa sve boljim svojstvima i usavrše-

nim tehnologijama izmjenjivača zajedno s

konceptom hlađenja kapljevitim medijem

nude korisnicima nove mogućnosti hlađe-

nja elektroničkih komponenata, toplinski

opterećenih dijelova strojeva i proizvodnih

procesa. To odlučujuće utječe na raspoloži-

vost i pouzdanost strojeva te IT-tehnologi-

ju, i u industrijskom i u informacijsko-teh-

nološkom okružju. Poznavanje mogućnosti

učinkovitoga individualnog rješenja za po-

jedine izazove koji su povezani s planira-

njem i uvođenjem učinkovitih rashladnih

sustava važno je za razinu odlučivanja i

planiranja te također i za izvođenje i odr-

žavanje strojeva i naprava u industrijskom

okružju.

Važnost središnjih rashladnih sustavaSredišnji rashladni sustavi su uređaji koji

su sastavljeni od rashladnog uređaja, ra-

zvodnika sekundarnog medija te izmje-

njivača topline. Rashladni uređaj oduzima

sekundarnom mediju (općenito to može

biti voda) višak topline, taj višak preko ra-

zvoda, odnosno razvodnog sustava dopre-

mi do izmjenjivača topline, gdje se višak

topline oduzima rashladnom mediju (zrak,

voda, rashladna emulzija, ulje), koji zapra-

vo hladi uređaj ili proces (slika 1).

Ako se u nekom proizvodnom sustavu

želi istodobno hladiti više uređaja, onda

se oni s pomoću razvodnog sustava se-

kundarnog medija povežu s rashladnim

uređajem u središnjem sustavu hlađenja,

čime je također omogućena i prostorna

Slika 1: Sustav središnjeg hlađenja

Slika 2: Prostorno odvojeni sustav hlađenja

63Ožujak 2 II

auto

matizacija i in

form

atizacijarashladni sustav

odijeljenost između pripreme, odnosno

hlađenja sekundarnog medija i samih

mjesta hlađenja gdje su smješteni udalje-

ni izmjenjivači topline (slika 2). U praksi

to znači da je rashladni uređaj s manjom

ili većom snagom u prostoru odvojen od

prostora gdje se zbiva proizvodni proces,

odnosno gdje su smješteni elektronički

uređaji. U tom se prostoru zbog kom-

presorskog načina djelovanja rashladnog

uređaja povisuje temperatura okoline,

koja ne utječe na povećanje topline u pro-

izvodnim prostorima.

Višak temperature koja nastane kao po-

sljedica djelovanja upravljačkih i drugih

električnih i elektroničkih elemenata

unutar ormara, učinkovito se može odve-

sti s pomoću izmjenjivača topline središ-

njeg sustava za hlađenje, koji su smješteni

na stropu ili na stijenci ormara, čime se

sprječava da višak temperature prelazi u

proizvodni proces. To znači da se upo-

rabom središnjih sustava za hlađenje

dodatno ne onečišćuju i inače tempera-

turno opterećeni proizvodno-tehnološki

procesi. Rashladni sustavi s odvojenim

izmjenjivačima topline iznimno su učin-

koviti u proizvodnim prostorima gdje su

prisutni nečistoća, prašina ili hlapljenje

rashladnih emulzija. Takav način hlađe-

nja primjeren je također i u proizvodnim

procesima s iznimno povišenom tempe-

raturom jer izmjenjivači topline djeluju u

rasponu od +20 ºC do +70 ºC, što je za 15

ºC više nego što omogućuju kompresor-

ski klima-uređaji.

Raznovrsnost uporabeSredišnji rashladni sustavi s udaljenim

izmjenjivačima topline primjereni su za

hlađenje unutrašnjosti ormara strojne ili

procesne opreme te drugih rashladnih

medija. Takav način hlađenja ormara osi-

gurao je najbolji odvod viška topline iz

unutrašnjosti kao i kod iznimno poviše-

nih temperatura i onečišćenosti okoline.

Udaljeni izmjenjivači topline učinkovito

mogu hladiti i druge rashladne medije

koji su važni za pouzdano, točno i brzo

djelovanje strojeva. Pri visokokvalitetnoj

obradi materijala, kao što je primjerice

rezanje laserom, gdje se razvijaju visoke

Slika 3: Raznovrsnost rashladnih uređaja, primjerenih za različita rješenja središnjega rashladnog sustava za proizvodnju

Slika 4: Primjeri uporabe središnjega rashladnog sustava u proizvodnji

temperature, središnjim sustavom hlađe-

nja osigurava se točno usmjereno hlađe-

nje periferne opreme.

Raznovrsnost rashladnih uređaja (slika 3)

omogućuje najprimjereniji odabir za po-

jedinačno korištenje u proizvodnji (slika

4). Za upotrebu na proizvodnoj liniji, gdje

kvaliteta izrade zahtijeva visok stupanj

temperaturne stabilnosti s istodobnim

hlađenjem većeg broja perifernih jedini-

ca, najprimjerenija je izvedba perifernim

rashladnim sustavom u industrijskom ku-

ćištu. Takvo je rješenje ekonomičnije jer se

jednim rashladnim uređajem opskrbljuju

različiti strojevi i procesi sa sekundarnim

rashladnim sredstvom, a istodobno se s

pomoću izmjenjivača topline omogućuje

hlađenje upravljačkih i drugih električnih

ormarića.

Važan dio proizvodnje su mjerni labora-

toriji i laboratoriji za ispitivanja te prosto-

ri za ispitivanja koji se nalaze neposred-

no na izgrađenim i montažnim linijama

na kojima se provjerava funkcionalnost i

kvaliteta pojedinačnih proizvoda. Točno

i detaljno obavljena ispitivanja zahtije-

vaju, među ostalim, i razmjerno stabilne

temperaturne odnose, koji se mogu osi-

gurati udaljenim hlađenjem upravljačkih

ormara i prostora koje omogućuje sre-

dišnji rashladni sustav. Pri tome se može

postići i vizualno jedinstven vanjski

izgled rashladnog sustava s upravljačkim

ormarićem.

Za hlađenje upravljačkih soba s komu-

nikacijskom ili računalnom opremom u

ormarićima mogu se upotrebljavati manji

rashladni uređaji koji se mogu smjestiti u

odvojeni prostor, čime se sprječava ulazak

nečistoća u ormariće i pojava dodatnih to-

plinskih izvora u prostoru gdje su ormarići.

Višak topline koja nastaje pri radu obrad-

nih strojeva s velikom brzinom rezanja,

koji imaju vodeni pogon glavnog vretena,

potrebno je učinkovito odvoditi. Za tu se

namjenu također može upotrijebiti manji

središnji rashladni sustav, koji istodobno

može hladiti ormarić s osjetljivom elektro-

nikom.

Matjaž Miškec zaposlen je u tvrtki Rittal

d.o.o. u Ljubljani.

64 Ožujak 2 II

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijarobotika

LEGO MINDSTORMS NXT

Robotika nove generacijePametniji, snažniji i još poznatiji robotski je sustav LEGO MINDSTORMS NXT, igračka koja nudi robotskim entuzijastima i ljubiteljima igračaka LEGO starijima od 10 godina beskonačne mogućnosti sklapanja i programiranja robota i drugih uređaja. Novi način brzog aktiviranja i jednostavnoga grafi čkog programiranja omogućuje jednostavno i uspješno sklapanje i programiranje robota u samo 30 minuta, a razvojni alati u okruženju LabVIEW proširuju mogućnosti njegove uporabe i na obrazovanje dolazećih generacija stručnjaka i budućih znanstvenika.

Dr. Tomaž Perme

Nova generacija robota LEGO MIN-

DSTORMS NXT službeno je ugledala

svjetlo dana prošle godine i nadmašila sva

tržišna predviđanja. Već je prethodna ge-

neracija bila najbolje prodavani program

među svim LEGO igračkama, a novu ge-

neraciju kupci su doslovce razgrabili. Proi-

zvodne mogućnosti jednostavno su prema-

lene da bi svi entuzijasti mogli odmah doći

do svojeg robota.

Osnove robota nove generacijeNajvažniji dio robota nove generacije

MINDSTORMS je inteligentna, računa-

lom upravljana kocka NXT s pripadajućim

setom osjetila, pogona i sučelja koji robotu

daju “život”, odnosno omogućuju mu vo-

đenje, pomicanje i prepoznavanje, a time

i izvršavanje različitih zadataka. Platforma

kocke NXT je 32-bitno mikroračunalo

s 256 KB memorije, bežičnom komuni-

kacijom bluetooth, USB priključkom za

učitavanje programa i komunikacijom s

osobnim računalom, s četiri ulazna pri-

ključka za osjetila, tri izlaza za motore,

grafi čkim LCD monitorom veličine 100 x

64 piksela te s četiri tipke za upravljanje i

zvučnikom.

Pomicanje robota omogućuju tri servomo-

tora opremljena osjetilom rotacije s točno-

šću kuta od jednog stupnja, što omogućuje

upravljanje rotacijom i brzinom okretanja

osi motora. U programu se jednostavno

nezavisno usklađuje rad dvaju motora, a

time i pravocrtno pomicanje robota.

Umjesto vida robot ima na raspolaganju ul-

trazvučno i svjetlosno osjetilo. Ultrazvučno

osjetilo, koje mjeri udaljenost do predmeta,

i to u rasponu od 0 do 255 cm, s točnošću

+/- 3 cm, moguće je primijeniti za izmi-

canje robota pred zaprekama, za mjerenje

udaljenosti i kao osjetilo pomicanja. Svje-

tlosno osjetilo služi za prepoznavanje boja

i jačine svjetla. Robot s pomoću tog osjetila

može slijediti crte kao vodilje te razlučivati

predmete s obzirom na njihovu boju.

Osjetilom zvuka mjeri se jakost zvuka u

rasponu do 90 dB, a rabi se za prepozna-

vanje zvučnih uzoraka i tonova na koje se

robot odaziva. Osjetilo dodira razlikuje sile

pritiska, opuštanja i impuls sile, što omogu-

ćuje robotu prepoznavanje dodira s drugim

predmetom. To je osjetilo moguće rabiti

primjerice za prepoznavanje prijma pred-

meta i sudara sa zaprekom, ili samo kao

tipku prekidača. Digitalni ulazi omogućuju

priključak i drugih uređaja koji su tehnički

i konstrukcijski prilagođeni robotu, a razvi-

jaju ih druge tvrtke koje proizvode osjetila i

ostalu opremu. Primjer je digitalni kompas

tvrtke HiTecnic.

Kocka NXT, odnosno upravljanje robo-

tom jednostavno se programira s pomoću

osobnog računala, a program se na uprav-

ljačku jedinicu učita preko bluetooth veze

ili USB priključka. Robot djeluje neovisno

o računalu, a bluetooth veza omogućuje

upravljanje robotom na daljinu uporabom

mobilnog telefona ili dlanovnika.

S pomoću “ikona” do programaNova generacija robota LEGO ima i novu

programsku podršku, koja je razvijena u

suradnji s tvrtkom National Instruments

na temelju njihova grafi čkoga razvojnog

okruženja LabVIEW. Grafi čko program-

sko sučelje s ikonama osnovnih funkcija

te s pomoću postupka povuci i ispusti

(e. drag and drop) omogućuje i profesi-

onalnim programerima i djeci intuitivno

i zabavno programiranje. Jednostavnost

uporabe programskog sučelja omogućuje

brzu izradu programa koji upravlja robot-

skom majstorijom onako kako žele njezini

kreatori.

Godine 1986. tvrtka National Instruments

lansirala je inovacijski programski alat

LabVIEW. Taj je programski paket uspješ-

no nadomjestio tekstualni način programi-

ranja i s pomoću grafi čkog okruženja po-

nudio inženjerima i znanstvenicima, s vrlo

malo programerskog iskustva ili bez njega,

mogućnost brzog i jednostavnog razvoja

mnogobrojnih uporabnih rješenja za široko

područje istraživanja u industriji. Dvadeset

godina poslije sa sličnim izazovima suočili

su se i na području dječjih igračaka.

Kocka NXT s tipkama i monitorom srce je

robota nove generacije

Sve informacije o cijeni i mogućnostima

naručivanja tog robota mogu se dobiti

preko e-maila adrese: [email protected]

65Ožujak 2 II

auto

matizacija i in

form

atizacijarobotika

Glavni zahtjev odgovornih za daljnju sud-

binu programa LEGO MINDSTORMS bilo

je izravno povezivanje s programskim suče-

ljem koje mora omogućiti djeci, neovisno o

njihovu znanju i sposobnostima programi-

ranja, izradu uporabnog programa unutar

dvadesetak minuta, jer robot bez programa

samo je gomila beživotnih kocaka. Time

se nastojalo da program LEGO MIN-

DSTORMS NXT postane i ostane prije sve-

ga igračka za djecu stariju od 10 godina koja

potiče njihovo stvaralaštvo i inventivnost.

Tvrtka National Instruments također je ra-

zvila novu programsku podršku za grafi čko

okruženje LabVIEW, s pomoću kojega je

omogućeno i drugim proizvođačima pro-

gramske podrške i strojne opreme razvijati

vlastite proizvode za sljedeće generacije ro-

botskih sustava. Programska podrška omo-

gućuje korisniku zahvate u upravljačkom

programu NXT upravljačke jedinice tije-

kom njegova rada, a time naprednije i bitno

kompleksnije upravljanje robotom. Pro-

gram napisan u grafi čkom okruženju Lab-

VIEW može slati upravljačkom programu

robota naredbe, a robot vraća vrijednosti

promjenjivih varijabli, što se pri samoj upo-

rabi može prikazati u klasičnom prozoru

programa LabVIEW na osobnom računalu.

I odrasli mogu mnogo naučiti519 izabranih i segmentirano oblikovanih

elemenata sustava LEGO TECHNIC jam-

či izradu čvrste, izdržljive i oku ugodne

konstrukcije robota. LEGO je pripremio i

18 zadataka s jasnim uputama na temelju

kojih korisnik može kroz određene korake

upoznati novi sustav te graditi robote slične

ljudima ili životinjama, ali i vozilima, stro-

jevima i drugim uređajima koji se susreću

u svakodnevnom životu.

Grafi čko okruženje s ikonama funkcija upravljačkog programa robota

Pri gradnji robota granice su samo stvaralaštvo i domišljatost

Nedvojbeno je robot MINDSTORM NXT

najbolje od svih igračaka povezao igru s

tehnikom i tehniku s igrom. Izbrisao je gra-

nice među njima, a valja se nadati kako je

to jedan od načina da se kod mladih poveća

zanimanje za tehnikom.

I što kod tako savršene edukativne igračke

preostaje odraslima nego da se i oni “poi-

graju”. Također, to može biti poticaj da se

odrasli zapitaju zašto svako programiranje

“pravih” robota nije tako jednostavno i

brzo te gdje su se na putu “od dječjeg vrtića

do zapošljavanja” izgubili stvaralački duh i

mašta. To će, osim znanja, u budućnosti biti

iznimno važno za osobnu konkurentnost,

ali i konkurentnost cijelog društva.

Dr. Tomaž Perme je samostalni istraživač i

visokoškolski nastavnik na UP Fakulteta za

management Koper, Slovenija.

Rekordni prome-tni učinci Croatia Airlinesa u 2007. godini

Hrvatski zrakoplovni prijevoznik Croa-

tia Airlines zabilježio je prošle godine re-

kordne prometne učinke u povijesti tvrt-

ke ostvarivši prijevoz 1.715.027 putnika,

što je 9 posto više u odnosu na 2006. go-

dinu, doznaje se iz Croatia Airlinesa.

Na redovnim međunarodnim letovi-

ma prevezeno je 1.055.441 putnik, što

je 12 posto više u odnosu na godinu

prije. Na domaćim redovnim letovima

zabilježeno je 489.855 putnika ili 10

posto više u odnosu na 2006. godinu.

Na izvanrednim letovima zabilježen je

169.731 putnik.

U 2007. godini prosječna popunjenost

putničkih kabina zrakoplova Croatia

Airlinesa bila je 65 posto, što je 3 postot-

na boda više nego 2006. godine.

Flotu Croatia Airlinesa čini jedanaest

zrakoplova - po četiri Airbusa A319 i

A320 i tri ATR-a42. U planu je obnova

fl ote kratkog doleta u sljedeće dvije go-

dine, te će tu fl otu u kojoj su tri ATR-a42

zamijeniti zrakoplovima Dash 8-Q400.

Hrvatska zrakoplovna tvrtka je, naime,

s kanadskim proizvođačem Bombardier

Aerospace potpisala ugovor o operativ-

nom najmu četiriju zrakoplova Dash 8-

Q400, uz mogućnost nabave još dva.

Uključenje prva dva zrakoplova očekuje

se u proljeće ove godine, a sljedeća dva u

proljeće 2009.

66 Ožujak 2 II

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijaautomatizacija alatnih strojeva

Tvrtka Hunor d.o.o. – 16 godina modernizacije na području automatizacije svih vrsta alatnih strojeva

Osnovni koncept djelovanja tvrtke Hunor na području Hrvatske, Slovenije, Srbije i Bosne i Hercegovine od 1992. godine je revitalizacija i modernizacija NC/CNC-alatnih strojeva. Primarna djelatnost tvrtke uključuje projektiranje i realizaciju upravljačkih sustava najnovije generacije za tokarilice, glodalice, obradne centre, brusilice, autogene i plazma rezače te ostale alatne strojeve. U proteklom razdoblju uspješno je modernizirano više od stotinu alatnih strojeva.

Gyorgy David

Modernizacija alatnih strojeva tehnološ-

ki je kompleksan proces i često uključuje

stručnjake iz raznih područja. Za provo-

đenje jednoga takvog projekta, uz detaljnu

analizu i izradu projektne dokumentacije

te kasniju realizaciju i obuku, potrebno je

multidisciplinarno znanje i višegodišnje

iskustvo.

Isplativost modernizacije alatnih strojeva

svakako je ekonomski opravdana tema.

Zamjenom zastarjelih elektroničkih ele-

menata, kao i dotrajalih pogonskih motora

umjesto popravka istih, uz ostale značajke,

znatno se podiže vrijednost i tehnološka

pouzdanost alatnih strojeva. Uložena sred-

stva većim dijelom ovise o izvedbi i radnim

gabaritima te cijeni sata rada razmatranoga

alatnog stroja, a mogu iznositi i 10 do 20 %

njegove vrijednosti.

U slučaju popravka alatnog stroja, ovisno

o vrsti i težini kvarova veća se isplativost i

pouzdanost stroja postižu ugradnjom no-

vih elemenata kao što su CNC-upravljačke

jedinice, regulatori za pomoćne i glavne

pogone (DC i AC servomotori) te mjerni

sustavi (mjerne letve, inkrementalni i apso-

lutni davači impulsa, mjerne trake i sl.).

Osnovna strategija modernizacije uvijek

ovisi o željama korisnika, odnosno alatnom

stroju, no pretežno se svodi na rastavljanje

mehaničkih komponenata, pri čemu se

provjerava dotrajalost dijelova te razma-

tra njihova eventualna zamjena. Zamjena

nekih dijelova pritom nije obvezna, jer se

današnjim CNC-upravljačkim jedinica-

ma dotrajalost ključnih dijelova, kao što

je primjerice navojno vreteno osi, može u

velikoj mjeri kompenzirati do prihvatljive

razine točnosti i ponovljivosti. Sa stajališta

modernizacije elektroničkih komponenata

i odgovarajućih instalacija, dugogodišnje

iskustvo pokazuje da je cjelovita zamjena

elemenata iz elektroormara najpouzdaniji

način modernizacije alatnih strojeva.

Ovakav se pristup u praksi pokazao vrlo

djelotvornim, jer je uz relativno male inve-

sticije i u vrlo kratkom razdoblju (od 7 do

10 dana) moguće modernizirati NC/CNC-

stroj na lokaciji korisnika, i to stroj bilo ko-

jeg proizvođača, uz uvjet da je mehanički u

donekle očuvanom stanju.

Dosadašnja iskustva tvrtke uključuju mo-

dernizaciju sljedećih alatnih strojeva i pro-

izvođača:

Od 60-ak obnovljenih CNC-strojeva na po-

dručju Hrvatske, u Hunoru izdvajaju rusku

klasičnu tokarilicu TOS-17, radnih gabari-

ta 1000 x 8000 mm u tvrtki Končar – Ge-

neratori i motori d.d. Prije modernizacije

tokarilica je bila u dotrajalom stanju, stoga

je mehanički obnovljena ugradnjom no-

voga kugličnoga navojnog vretena dužine

8000 mm i novom revolverskom glavom.

Ugradnjom upravljačkog sustava, novih

motora te regulatora i pripadnih električ-

nih instalacija tokarilica je u potpunosti

revitalizirana. Na taj je način klasična toka-

rilica većih radnih gabarita u vrlo kratkom

vremenu pretvorena u CNC- tokarilicu za-

mjetne točnosti.

Jedan od složenijih alatnih strojeva, od

kojih je na području BiH, uglavnom za au-

tomobilsku industriju, obnovljeno više od

30, svakako je vertikalna tokarilica (karu-

sel) poljskoga proizvođača Rafamet. Radni

gabariti tih strojeva iznose 5000 mm (pro-

mjer stola proširiv zvijezdom do 7000 mm)

x 7000 mm (vertikalni hod). S glavnim mo-Slika1. Obnovljena tokarilica TOS-17

67Ožujak 2 II

68 Ožujak 2 II

auto

mat

izac

ija i

info

rmat

izac

ijaautomatizacija alatnih strojeva

torom snage 98 kW stroj može obrađivati

obratke mase i do 100 tona. Modernizaci-

jom upravljačkog sustava ta je vertikalna

tokarilica s tri odvojena suporta pretvo-

rena u vertikalnu CNC- tokarilicu s 4 osi.

Upravljački je sustav prilagođen stroju na

način da istodobno može raditi u automat-

skome i ručnome modu.

S gledišta složenosti upravljačkog sustava i

programiranja, jedan od zahtjevnijih stroje-

va za modernizaciju je CNC-horizontalna/

vertikalna glodalica MAHO, model 1000,

s 4 osi (x, y, z, b), koja izmjenom položaja

glavnog vretena (vertikalno-horizontalno

vreteno) mijenja koordinatni sustav. Izvo-

đenjem takve funkcije nije dovoljno samo

programski izmijeniti koordinate cijeloga

stroja već dinamički proračunati i njihove

nove vrijednosti. Izvedeni radovi na tom

stroju previše su opsežni za daljnje razma-

tranje u ovom tekstu.

Osim obnove desetak CNC-strojeva u Sr-

biji, također je obavljena i prva moderni-

zacija u ovom dijelu Europe plazma-rezača

i autogenog rezača s četiri glavna vretena,

njihovom rekonstrukcijom u numerički

upravljane. Zanimljiv detalj kod tih stroje-

va je upravljanje jednom od osi s pomoću

dva servomotora istodobno, koji rade u tzv.

auxiliary encoder radnome modu (pozicija

enkodera prvog servomotora određuje br-

zinu, odnosno poziciju drugoga). Prijenos

na tim osima izveden je zupčastim letvama,

gdje je podešavanjem svake osi dobivena

točnost, odnosno ponovljivost od +/-0,5

μm. Projekt je uključivao i isporuku pro-

gramske podrške za optimirano izrezivanje

komada, odnosno što veće iskorištavanje

ulaznog materijala. Ne ulazeći detaljnije u

tehničke pojedinosti, važno je napomenuti

da su se troškovi modernizacije, što uklju-

čuje povećane brzine hodova, CNC-uprav-

ljanje te dodatne programske podrške za

optimirano izrezivanje, isplatili u vrlo krat-

kom roku.

Kako je u modernizaciji alatnih strojeva

svaki novi projekt inovacija i izazov, tako

je to bila i izrada mjerne naprave za mjere-

nje koljenastih vratila kamionskih motora.

Ručnom optičkom provjerom jednog bri-

jega, s 360 mjernih točaka, bila su potreb-

na četiri radna sata mjerenja, pri čemu je

koncentriranost mjeritelja znatno utjecala

na rezultat. Realizacijom projekta, vrije-

me mjerenja, uključujući analizu rezultata,

smanjeno je na 11 minuta. Projekt je izve-

den rekonstrukcijom upravljačkog sustava

mjerne naprave s automatskim mjerenjem,

ugradnjom dodirne sonde visoke točnosti

proizvođača Heidenhain te razvojem pro-

gramske podrške za statističku analizu s

grafi čkim prikazom mjernih rezultata.

Osim modernizacije, u suradnji s tvrt-

kom Končar – Generatori i motori d.d.

kao predlagateljem i inicijatorom idejnog

projekta, razvijen je 6-osni stroj za nama-

tanje izolacije namota generatora. Procesni

zahtjev bio je izolirati namote generatora

zaštitnim trakama, uz uvjet da se traka pre-

klapa s prethodnom trakom točno na polo-

vici kako bi se osigurala optimalna zaštita.

Slika 2. Obnovljeni autogeni rezač

Slika 3. Projekt razvoja novog stroja posebne namjene (u suradnji s Končar GIM)

69Ožujak 2 II

auto

matizacija i in

form

atizacijaautomatizacija alatnih strojeva

Os koja je u ravnini s namotom sinkronizi-

rana je s vretenom (odnosno specijalnom

glavom koja omotava traku oko namota),

uz dodatnu interpolaciju preostalih pet osi

ovisno o programu. Trenutačno je u fazi

puštanja u pogon druga namatalica s većim

mehaničkim hodovima.

U drvnoj industriji modernizacija alatnih

strojeva tipa Shoda pomalo je drukčija od

one u metalnoj industriji. Upotrebljavaju se

alati koji rade na više od 18 000 o/min te

je koncept cijeloga stroja drukčiji. U skladu

s tim, izmjena alata također je programski

znatno složenija od one u metalnoj indu-

striji, ponajprije zato što u ovome slučaju

alat u koordinatnom sustavu ne dolazi na

isto mjesto po osi y. Korekcija se izvodi

pozivanjem makroprograma u trenutku

izmjene alata. Dakako, korekcija alata i

nul-točke radnoga komada izvode se jed-

nako kao i kod alatnih strojeva u metalnoj

industriji.

Danas već zastarjeli postupak hidrokopi-

ranja, koji je mogao raditi jednu po jednu

funkciju, modernizacijom PLC-sustava

dovodi do višefunkcionalnog stroja iste na-

mjene. U slučajevima kada je dovoljno gru-

bo tokarenje, ulaganjem sredstava samo u

PLC-sustav, rezultati modernizacije također

upućuju na ekonomski isplativu investiciju.

Tijekom proizvodnje prve hrvatske CNC-

tokarilice Tišljar-100, kojih je proizvedeno

ukupno 13 primjeraka, radilo se na serij-

skoj proizvodnji CNC-strojeva. Serijska

proizvodnja jednog tipa stroja znatno se

razlikuje od modernizacije alatnih strojeva

raznih vrsta različitih proizvođača.

Slika 4. Strojevi za obradu drva tipa Shoda

Od mnogobrojnih drugih projekata mo-

guće je izdvojiti nekoliko važnijih. Za tvrt-

ku CIMOS d.d. iz Slovenije obnovljeno je

osam CNC-strojeva na području BiH i Sr-

bije. U Crnoj Gori je u suradnji s belgijskim

vlasnikom obavljena modernizacija dvaju

CNC-strojeva. Trenutačno je u Makedoniji

u tijeku modernizacija jedne CNC-gloda-

lice.

Važan čimbenik pri modernizaciji alatnog

stroja, od samog početka izvođenja preko

puštanja u pogon, testiranja i, konačno,

obuke, aktivno je sudjelovanje specijalista

iz službe održavanja te budućih operatera

stroja tvrtke naručitelja. Takvim se pristu-

pom s jedne strane umanjuje nesigurnost

koja se može javiti kod operativnog oso-

blja pri usvajanju novih tehnologija i novih

načina korištenja stroja. S druge strane,

suradnja sa službom održavanja i njihova

obuka od samoga početka izvođenja pro-

jekta mogu znatno umanjiti troškove odr-

žavanja, jer je osoblje osposobljeno za ka-

snije samostalno održavanje obnovljenog

stroja.

Ukratko, pristup tvrtke Hunor zasnovan

je na realizaciji orijentiranoj korisniku, uz

sljedeće usluge:

• minimalna konfi guracija do razine

osnovnih tehničkih uvjeta, odnosno

zahtjeva korisnika (samo upravljačka

jedinica)

• kompletna modernizacija (upravljačka

jedinica, motori, regulatori, mjerni su-

stavi i pripadne instalacije)

• ugradnja dodatnih mehaničkih funkci-

ja na stroj u vidu olakšavanja/ubrzava-

nja proizvodnje

• školovanje tehnologa, rukovatelja i ser-

visera.

Autor je zaposlenik tvrtke Hunor d.o.o.

70 Ožujak 2 II70

ne

me

tali Proizvodnja, preradba i potrošnja

plastike u Europi*

Našu je svakodnevicu nemoguće zamisliti bez

plastike i gume. Plastično doba, kako je popularno nazvana druga polovina

20. stoljeća, produženo je i na 21. stoljeće. Zbog

svojih specifi čnih svojstava i plastika i guma imaju

vrlo širok raspon primjene. Međutim, već dugo to

nisu samo jeftini zamjenski materijali, nego je, upravo

zahvaljujući njima, omogu-ćena proizvodnja velikoga broja proizvoda vrhunske

tehnike. Mogućnosti oporabe čine te materijale

pogodnima i sa stajališta rastuće brige za okoliš

te smanjenja potrošnje prirodnih izvora sirovina, a kako su po svojim svojstvi-ma polimeri vrlo prijateljski

prema okolišu, nisu bez razloga nazvani i najzeleni-jim materijalima 21. stolje-ća. Proizvodnja i preradba

polimernih materijala industrijske su grane koje u svijetu bilježe najduže kontinuirane stope rasta

proizvedenih i prerađenih količina, profi ta te broja

zaposlenih.

Mr.sc. Gordana Barić

plastika u Europi

U svijetu je 2006. godine proizvedeno više

od 265 milijuna tona polimernih materija-

la, od toga oko 245 milijuna tona plastike1

i nešto više od 21 milijun tona prirodnoga

i sintetskoga kaučuka.2 Ako se kao polazna

godina uzme 1950., kada je proizvedeno

oko 1,5 milijuna tona plastike, dobiva se

kontinuirana godišnja stopa rasta od 9,5 %,

što nije zabilježeno ni u jednoj drugoj in-

dustrijskoj grani.1

Europska plastičarska industrija2

Plastičarsku industriju čine tri osnovne

skupine poduzeća: proizvođači materijala,

prerađivači te proizvođači strojeva, kalupa

i ostale popratne opreme. Europska plasti-

čarska industrija okuplja preko 50 000 tvrt-

ki, u kojima je zaposleno više od 1,6 milijuna

radnika koji godišnje uprihoduju preko 280

milijardi eura. U Europi je u 2007. proizve-

deno oko 43 milijuna tona plastomera vri-

jednih 150 milijardi eura.

Najveće izazove pred ovu industrijsku granu

postavili su rast cijena sirovina i energije te

rast ukupne svjetske konkurencije, posebice

gotovih proizvoda i dijelova. Ulaskom dviju

novih zemalja u Europsku uniju početkom

2007., Bugarske i Rumunjske, dobiveno je

novo, doduše maleno, ali brzorastuće tržište.

Rusija, Turska i Ukrajina zanimljive su kao

izvozna tržišta za materijale, opremu i goto-

ve proizvode.

Smjernice Europske unije kojima su postav-

ljeni ciljevi u području oporabe ambalaže,

električnih i elektroničkih proizvoda, au-

tomobila i nekih drugih proizvoda snažno

utječu na odabir materijala. Jača i borba pla-

stičarske industrije protiv uvođenja poreza

na određene materijale ili zabrane njihove

uporabe.

E-poslovanje promijenilo je odnose između

dobavljača i kupaca. Sve to pojačalo je struk-

turne promjene u cijeloj plastičarskoj indu-

striji, od velikih proizvođača materijala do

prerađivača, s time da promjene nikada nisu

bile tako brze (mnogobrojna povezivanja i

preuzimanja).

Proizvodnja i potrošnja plastike u EuropiEuropa raspolaže kapacitetima za proi-

zvodnju oko 45 milijuna tona plastomera,

što uz proizvedenih oko 43 milijune tona

znači vrlo visoku iskorištenost kapaciteta

(iznad 95 %). Potrošnja je oko 41 milijun

tona. Njemačka ima najveće pojedinačne

kapacitete, a zemlje Beneluksa izdvajaju se

zato što se u njihovim lukama nalaze naj-

veći naft ni terminali uz koje su izgrađeni

veliki petrokemijski kompleksi. Tablica

2 prikazuje razmještaj pogona europskih

proizvođača širokoprimjenjivih plastome-

ra s godišnjom proizvodnjom iznad 350 kt.

Navedeni proizvođači proizvedu oko 90 %,

dok preostalih 10 % (a radi se o PVC-u,

PS-u i PET-u) proizvodi 35 malih petroke-

mijskih tvrtki.

Tablica 2. Razmještaj pogona pojedinih proizvo-

đača masovnih polimera u Europi2

Slika 1 prikazuje udjele proizvodnje poli-

mernih materijala, a slika 2 udjele potroš-

nje polimernih materijala po pojedinim

europskim zemljama i regijama.

Slika 3 prikazuje kretanje potrošnje pla-

stičnih materijala u pojedinim europskim

zemljama i regijama u razdoblju 2005.

– 2007. Znatne godišnje stope rasta u pro-

matranom razdoblju ostvarene su u novim

članicama Europske unije, i to u Poljskoj

7,1 %, a u ostalim istočnoeuropskim ze-

mljama čak 10,2 %, dok je prosjek rasta u

starim članicama EU samo 2,8 %.

(*A – Austrija, B – Belgija, CZ – Češka Republika,

FIN – Finska, F – Francuska, GR – Grčka, H – Mađarska,

I – Italija, D – Njemačka, NL – Nizozemska, N – Norveška,

PL – Poljska, P – Portugal, SK - Slovačka, E – Španjolska,

S – Švedska, GB – Velika Britanija)

Tvrtka Lokacija pogona* Plastomeri Kapacitet,

kt

Basell F, D, I, GB, NL, E, PL PE, PP 5.408

Ineos F, D, I, GB, B, S, N PE, PP, PVC 5.226

Borealis D, B, A, N, S, FIN PE, PP 4.080

Dow D, I, GB, B, NL, E PE, PP, PS, PET 3.765

Total

Petrochemical

F, GB, B, E PS, PE, PP 3.160

Sabic D, NL PE, PP 3.040

Polimeri Europa D, F, I, B, H PE, PS 2.175

ExxonMobil F, B PE, PP 1.595

Solvin F, D, B, E PVC 1.502

PKN Orlen P, CZ PE, PVC 1.365

Repsol-YPF E, P PE, PP, PS 1.330

TVK/Slovnaft H, SK PE, PP 1.265

BASF D, B, E PS 859

Artenius I, GB, E, P, GR PET 840

Nova Innovene F, D, GB, NL, S PS 815

Arkema F, S PVC 798

Vinnolit D PVC 750

Shin-Etsu NL PVC 506

LVM F, NL PVC 450

Vestolit D PVC 405

Borsodchem H PVC 400

Mossi & Ghisolfi I PET 375

Oltchim RO PVC 350

Ostali 4.420

71Ožujak 2 II

nek

ovin

en

em

eta

liplastika u Europi

Ako se pak pogledaju podatci o potrošnji

plastike po stanovniku, slika postaje mnogo

jasnija. Dok je europski prosjek blizu 100 kg

po stanovniku, podatci o potrošnji plastike

po stanovniku u srednjoeuropskim zemljama

objašnjavaju visoke godišnje stope rasta po-

tražnje za plastikom u tim zemljama (slika 4).

U Europi je potrošnja širokoprimjenjivih

plastomera od 2005. do 2007. godine rasla

po godišnjoj stopi od 3,3 %, a predviđa se

kako će ih u ovoj godini biti potrošeno bli-

zu 38 milijuna tona. Slika 5 prikazuje kre-

tanje potrošnje pojedinih širokoprimjenji-

vih plastomera u Europi u razdoblju 2005.

– 2007. Najveće stope rasta postiže potroš-

nja pjenećega polistirena (nove norme u

izolaciji objekata) i PET-a (ambalaža).

Potrošnja konstrukcijskih plastomera rasla

je u razdoblju 2005. – 2007. po godišnjoj

stopi od 5,1 % i predviđa se kako će ih u

ovoj godini biti potrošeno oko 3,2 milijuna

tona. Slika 6 prikazuje kretanje potrošnje

pojedinih konstrukcijskih plastomera u

Europi u razdoblju 2005. – 2007.

Preradba plastike u EuropiU Europi se preradbom plastike bavi oko

24 000 poduzeća. Taj broj uključuje ona

poduzeća koja se bave isključivo prerad-

bom plastike, ali i ona koja se nalaze u ne-

koj drugoj industrijskoj grani, ali prera-

đuju i znatne količine plastike. Međutim,

taj broj ne obuhvaća tvrtke koje se bave

preoblikovanjem, kao npr. tvrtke koje se

bave toplim oblikovanjem. Na slici 7 pri-

kazan je broj prerađivača prema pojedi-

nim postupcima.

Slika 1. Udjeli pojedinih europskih zemalja u

ukupnoj proizvodnji plastičnih materijala u

Europi u 2006.1

Slika 2. Udjeli pojedinih europskih zemalja

u ukupnoj potrošnji plastičnih materijala u

Europi u 2006.1

Slika 3. Kretanje potrošnje plastičnih materijala u pojedinim europskim zemljama i regijama u

razdoblju 2005. – 2007.2

Slika 4. Potrošnja plastike po stanovniku u

2007. godini u pojedinim europskim zemlja-

ma2

Slika 5. Kretanje potrošnje pojedinih širokoprimjenjivih plastomera u Europi 2005. – 2007.2

Slika 6. Kretanje potrošnje pojedinih konstruk-

cijskih plastomera u Europi 2005. – 2007.2

72 Ožujak 2 II

ne

me

tali

plastika u Europi

Najveći dio tvrtki (više od 17 000) prera-

đuje plastiku injekcijskim prešanjem. Taj

je broj samo približan jer je mnogo malih

tvrtki s jednom ili dvije ubrizgavalice, dok

AMI-jeva baza sadržava detaljne podatke

za više od 10 000 prešaonica.

Prema količinama prerađenih plastome-

ra, na prvom je mjestu ekstrudiranje fi l-

mova i folija, a ako se tomu pridoda još i

ekstrudiranje cijevi, profi la, ploča, kabela

i vlakana, dobije se impozantna brojka

od oko 22,3 milijuna tona plastike pre-

rađene samo postupkom ekstrudiranja

(slika 8).

Slika 7. Broj prerađivača prema pojedinom postupku preradbe

plastike u Europi u 2007.2

Slika 8. Količine plastomera prerađenih pojedinim postupkom u

Europi u 2007.2

Slika 9. Udjeli pojedinih područja primjene u ukupno potrošenim

plastomerima u Europi u 2007.2

Što se pak tiče pojedi-

nih područja primjene

plastike, najveći dio ot-

pada na područje paki-

ranja, odnosno u krutu

i savitljivu ambalažu

preradi se više od 48 %

(slika 9). Za savitljivu se

ambalažu potroši najvi-

še polietilena i linear-

noga polietilena niske

gustoće prerađenoga

u stezljive i razvlačive

fi lmove te različitu više-

slojnu ambalažu.

Na ambalažu će se i da-

lje trošiti najviše plastike

ne samo zbog toga što

se plastika pokazala do-

brom u ovome području

primjene nego i zato što

je riječ o području koje

veoma brzo prihvaća

inovacije, zahvaljujući

čemu plastika zamjenju-

je neke do sada uobičaje-

ne materijale. Međutim,

plastična je ambalaža

na prvome mjestu kada

se govori o zbrinjavanju

otpada i zaštiti okoliša.

Razvoj sustava oporabe

te uporaba poljopri-

vrednih kultura imaju

i ekonomski i politički

aspekt. Smanjenje mase

i dimenzija ambalaže

također utječe na izbor

materijala i njegovu po-

trošnju.

Drugo veliko područje

primjene plastike jest

građevinarstvo, na koje

otpada blizu 18 % uku-

pno potrošene plastike

u Europi. Ponajprije je

to PVC za cijevi i profi le, PE za građevinske

folije i cijevi te PS-E za toplinsku izolaciju.

ZaključakPolimerstvo je jedno od najduže rastućih

industrijskih područja, s neprekinutom sto-

pom kontinuiranoga rasta od gotovo 60 go-

dina. Svjetska potrošnja polimernih materi-

jala bilježi više stope rasta od BDP-a, a rast

plastičarske industrije u Europskoj uniji je 2

do 3 % brži od rasta ukupne industrije. Ako

se uzme u obzir da su polimeri kao materi-

jal prije svega namijenjeni zaštiti (ambalaža,

odjeća, građevinarstvo) te logistici (transport,

skladištenje i čuvanje), zasigurno je pred nji-

ma dobra budućnost. A ako se u obzir uzme

njihov doprinos smanjenju potrošnje energi-

je (građevinarstvo, transport), može se reći

kako nam polimerni materijali trebaju za

kvalitetniji razvoj društva u cjelini.

Literatura

1. N. N.: 2006 Plastics Business Data and

Charts, PlasticsEurope Deutschland,

Juni 2007.

2. N. N.: Th e European plastics industry, u

AMI’s 2007 European plastics industry

report, Amiplastics, Bristol, 2007.

Mr.sc. Gordana Barić, FSB Zagreb* Tekst je nastao u suradnji sa časopisom

POLIMERI.

Porinut tanker za ciparskog naručitelja

U splitskome brodogradilištu Brodosplitu danas je svečano porinut tanker, veličine PANAMAX, za plovidbu i prijevoz naft nih

proizvoda u ledenim područjima, ugovoren za ciparskog naručitelja - tvrtku “Kippis Shipping Company Limited” iz Limasso-

la, priopćio je Brodosplit.

Brod je dugačak 228,6 metra, širok 32,24 metra i visok 20,45 metara, a nosivost mu je 74.999 tona. Težina mu je oko 400 tona, bez

zaustavljanja može prijeći 15.500 nautičkih milja, a opslužuje ga 30 članova posade.

Tanker veličine PANAMAX ima takvu oznaku jer je najveći brod koji može proći kroz Panamski kanal pod punim teretom te posje-

duje “green passport”, svojevrsnu zelenu putovnicu koja zadovoljava sve svjetske ekološke standarde.

Novogradnja 456 prvi je brod iz PANAMAX programa od ukupno četiri broda koje je splitsko brodogradilište ugovorilo za cipar-

skog naručitijelja - tvrtku “Kippis Shipping Company Limited” i prvo od pet Brodosplitovih porinuća planiranih za ovu godinu.

Nakon porinuća na navoz je položena kobilica za Novogradnju 457, drugi od četiri ugovorena PANAMAX tankera, nosivosti 74.999

tona, za ciparskog naručitelja - tvrtku “Vakhtanguri Shipping Company Limited”.

www.hina.hr

73Ožujak 2 II

74 Ožujak 2 II

Savjetovanje Polimerni materijali i dodatci polimerima *Savjetovanje “Polimerni materijali i do-

datci polimerima”, održano je 15. i 16.

studenoga 2007. u Zagrebu u organizaciji

Društva za plastiku i gumu. Stručni se dio

savjetovanja odnosio na proizvodnju i pri-

mjenu pjenećega polistirena (PS-E) koji se

primjenjuje primjenjuje u građevinarstvu

u obliku izolacijskih ploča. Toplinskom

izolacijom što što većeg dijela građevina,

uz državnu i zakonsku potporu, mogla bi

se ostvariti velika energijska i gospodarska

ušteda. Savjetovanje je otvorio Z. Janović s

Fakulteta kemijskog inženjerstva i tehnolo-

gije (FKIT) Sveučilišta u Zagrebu predava-

njem o novim i unaprijeđenim postupcima

proizvodnje PS-E-a. Predavači s Fakulteta

strojarstva i brodogradnje Sveučilišta u Za-

grebu govorili su o usustavljivanju nazivlja

i postupaka u proizvodnji pjenastih poli-

mernih materijala te iznijeli opći pregled

proizvodnje, prerade i potrošnje polime-

ra u svijetu i Europi s posebnim osvrtom

na PS-E. G. Pehnec-Pavlović iz Hrvatske

gospodarske komore dala je pregled stanja

proizvodnje i prerade polimera u Hrvat-

skoj, koje su u stalnom porastu i bliže se

prijeratnim razinama. Znatan izvoz poli-

mera na zahtjevno tržište Europske unije

dokaz je visoke kvalitete domaće proizvod-

nje, dok nerazmjer izvoza i uvoza plastič-

nih proizvoda ukazuje na potencijal širenja

industrije prerade plastomera. Troje preda-

vača iz DIOKI-ja d.d. iz Zagreba govorilo

je o proizvodnji polistirena u svojoj tvrtki

i predstavilo obnovljeni pogon koji znatno

skraćuje proizvodnju PS-E. Predstavnik

tvrtke EPS Laštro d.o.o. iz Kreševa u Bo-

sni i Hercegovini iznio je praktične pri-

mjedbe o postupku i problemima parnog

pjenjenja krutih PS-E blokova za izolaciju.

Dvije stručnjakinje iz tvrtke Varping d.o.o.

iz Svetog Križa Začretja detaljno su obja-

snile karakterizaciju mehaničkih svojstava

i gorivosti PS-E, kao i postupak njegove

normizacije i certifi kacije. Predstavnici

DINA-Petrokemije d.d. iz Omišlja govorili

su o modernizaciji i povećanju kapaciteta

postrojenja za proizvodnju polietilena, te

o pokretanju proizvodnje suspenzijskog

poli(vinil-klorida) (PVC). Obnova proi-

zvodnje PVC-a zadovoljila bi domaće po-

trebe uz dodatni izvoz.

Znanstveni dio savjetovanja odnosio se

prvenstveno na polimerne nanokompo-

zite, što je rastuće područje istraživanja u

svijetu pa tako i na hrvatskim sveučilišti-

ma. Prvo predavanje održala je M. Žigon s

Nacionalnog instituta za kemiju (KI) u Lju-

bljani, o pripravi nanopunila od cinkovog

oksida koja bi služila apsorpciji ultralju-

bičastog (UV) zračenja u nanokompoziti-

ma s poli(metil-metakrilatnom) (PMMA)

matricom, uz istovremeno poboljšanje

postojanosti nanokompozita. M. Huskić

s KI govorio je o pripravi nanokompozita

na osnovi PMMA i organski modifi ciranog

montmorilonita. Predavači s FKIT-a govo-

rili su o obradi površine nanopunila kojom

se poboljšava adhezija nanopunila i poli-

mera, o hibridnim materijalima temelje-

nim na PMMA i organski modifi ciranom

silicijskom alkoksidu, te o polimernim adi-

tivima za maziva ulja, dok je A. Tarbuk s

Tekstilno-tehnološkog fakulteta Sveučilišta

u Zagrebu govorila je o primjeni zeolitnih

nanočestica za povećanje UV-zaštitnog

djelovanja poliesterskih tkanina.

U sklopu savjetovanja održan je i okrugli

stol o temi Zelena kemija i plastika, koji

se bavio izazovima koje rastuća ekološka

svijest javnosti i oštrija legislativa stavljaju

pred industriju polimera, ali i opasnim za-

bludama koje se pri tome javljaju i u javno-

sti i kod zakonodavaca.

Na savjetovanju je sudjelovalo oko 100 struč-

njaka iz industrije i sveučilišta, uz već spo-

menute goste iz inozemstva (slika 1). Pri tom

veseli prilična zastupljenost stručnih pre-

davača koji su približili probleme prakse u

proizvodnji, preradi i ispitivanju polimernih

materijala. Održavanje savjetovanja podržalo

je Ministarstvo znanosti, obrazovanja i špor-

ta Republike Hrvatske. Glavni pokrovitelj

savjetovanja bila je tvrtka DIOKI d.d., a pot-

poru su dale i Hypo Bank Group iz Zagreba u

čijim se prostorima savjetovanje i održalo, te

tvrtke Elektro-kontakt d.d. i Bifi x d.o.o.

Dr.sc. Jelena Macan, FKIT, Zagreb

*Članak je načinjen u suradnji s časopisom

Polimeri

Slika 1. Sudionici savjetovanja Polimerni materijali i dodatci polimerima

ne

me

tali

događaji i dostignuća

Sa zrakoplovom u Australiju za manje od pet satiBritanski inženjeri su predstavili planove za nadzvučni zrakoplov koji bi udalje-nost između Europe i Australije preletio za manje od pet sati. To će biti moguće sa zrakoplovom A2 koje je razvila bri-tanska inženjerska tvrtka Reaction Engi-nes. Zrakoplov će primati 300 putnika i postizati najveću brzinu od gotovo 6 400 kilometara na sat, što znači pet puta brže od zvuka. Zrakoplov se razvija u okviru projekta LAPCAT, koji podupire Europ-ska svemirska agencija, a prema nekim procjenama, zrakoplov će početi s leto-vima u roku 25 godina. Zrakoplov će biti dug 143 metra, a njegov domet će iznosi-ti 20 000 kilometara. Pogonsko gorivo će

biti kapljeviti vodik.

Boeing prošle godine poslovao rekordnoAmerički proizvođač zrakoplova Boe-

ing je prošle godine zabilježio rekordne

poslovne rezultate. Njegova dobit se je

u usporedbi s 2006 godinom povećala

čak za 84 posto na 4,1 milijarde dolara,

prihodi iz poslovanja su se povećali za

8 posto i dosegli 66,4 milijarde dolara.

S time je Boeing, koji je prošle godi-

ne prodao 1413 zrakoplova, premašio

očekivanja analitičara.

75Ožujak 2 II

“Top 10” najvećih teškoća pri injekcijskom prešanju

R. Wilkinson, E. A. Poppe,Karl Leidig, Karl Schirmer

Pri injekcijskom prešanju kristalastih plastomera kao što su POM, PA, PBT i PET, konstruktori proizvoda i kalupa te prerađivači najčešće su suočeni s 10 teškoća. To su: vlaga u granulatu, premalen uljevni sustav, pogrešan položaj ušća, prekratko vrijeme djelovanja naknadnog tlaka, pogrešna temperatura taljevine, pogrešna temperatura stijenke kalupne šupljine, loša površinska svojstva otpreska, teškoće s vrućim uljevnim sustavima, vitoperenje otpreska i pojava nečistoća na stijenkama kalupne šupljine. U članku su opisane teškoće vezane uz neodgovarajuće izmjere uljevnog su-stava i pogrešan položaj ušća. Autori teksta daju smjernice prerađivačima kako ih prepoznati te ukloniti.

Premalen uljevni sustavOtpresci načinjeni injekcijskim prešanjem

od konstrukcijskih plastomera danas se ra-

zvijaju s pomoću suvremenih alata kao što

su konstruiranje s pomoću računala (CAD),

analiza s pomoću metode konačnih eleme-

nata (FEM) i računalna simulacija postup-

ka injekcijskog prešanja. Iako su te metode

nedvojbeno vrlo korisne pri razvoju plasto-

mernih otpresaka, katkad njihova uporaba

može rezultirati nezadovoljavajućim re-

zultatima zbog nedovoljne pozornosti po-

svećene ispravnom konstruiranju uljevnog

sustava. Ovo poglavlje razmatra temeljne

elemente ispravnog konstruiranja uljevnog

sustava za injekcijsko prešanje kristalastih

plastomera. Pri tome ispravna konstrukci-

ja uljevnog sustava mora biti odgovarajuće

povezana i s ispravno položenim mjestom

ušća i ispravno određenim vremenom dje-

lovanja naknadnog tlaka.

Posebnosti kristalastih plastomeraKristalasti se plastomeri tijekom hlađenja,

odnosno prelaska iz stanja taljevine u čvr-

sto (kristalasto) stanje, obujamno stežu.

Iznose stezanja, koji mogu dosegnuti i do

14 % ovisno o vrsti plastomera, potrebno

je kompenzirati tijekom faze djelovanja na-

knadnog tlaka dodavanjem dodatnog ma-

terijala u kalupnu šupljinu. Kompenzacija

stezanja moguća je samo do trenutka očvr-

šćivanja ušća. Stoga je potrebno konstru-

irati ušće tako da je kroz njegovo središte

moguće dodavanje taljevine tijekom faze

djelovanja naknadnog tlaka.

Prepoznavanje rezultataAko je uljevni sustav premalen (slika 1),

naknadni tlak ne može efektivno djelovati

u kalupnoj šupljini tijekom vremena nje-

gova djelovanja. U tom slučaju obujamno

stezanje nije moguće odgovarajuće kom-

penzirati, što rezultira pojavom šupljina

i usahlina (posebice u slučaju neojačanih

plastomera), kao i rupičavosti (u slučaju

ojačanih plastomera). Te je pojave mogu-

će promatrati pod mikroskopom. Dimen-

zijska postojanost rezultirajućih otpresaka

u tom slučaju također varira, što rezultira

izrazitim stezanjem i povišenom tenden-

cijom vitoperenju. Usahline i rupičavost

bitno utječu na mehanička svojstva otpre-

saka jer djeluju poput zareza, čime se bitno

smanjuje ukupna deformacija i žilavost ot-

preska. U slučaju premalenog ušća, pri pre-

radi vlaknima ojačanih plastomera dolazi

do oštećivanja vlakana, koja postaju kraća

i dodatno oslabljuju otpresak.

Potreba za visokim tlakovima ubrizgavanja

i dugim vremenima punjenja kalupne šu-

pljine mogu upućivati na premalene izmje-

re ušća. To se može prepoznati primjerice

činjenicom da se pri raznim vrijednostima

brzine ubrizgavanja ne uočavaju bitne razli-

ke u vremenima potrebnima za popunjava-

nje kalupne šupljine. Ako je ušće izvedeno s

premalenim izmjerama, moguće su pojave i

površinskih grešaka na otprescima. Poslje-

dično preveliko smicanje može, pri preradi

plastomera s dodatcima kao što su dodatci

za poboljšanje žilavosti, pigmenti, dodatci

protiv gorenja i ojačala, dovesti do izdva-

janja dodataka od osnovnog plastomera.

Premalene izmjere ušća također rezultiraju

pojavama linija tečenja te taloženja nečisto-

ća na stijenku kalupne šupljine.

Konstrukcija uljevnog sustavaPri konstruiranju uljevnog sustava po-

trebno je krenuti od podatka o debljini

stijenke otpreska (s). Nigdje u uljevnom

sustavu promjer uljevnog kanala ne smije

biti manji od karakteristične debljine sti-

jenke otpreska (slika 2). Počevši od mjesta

ušća, promjer uljevnih kanala potrebno je

pri svakom grananju povećavati kako bi se

održala konstantna smična brzina taljevi-

ne. Kako bi se spriječilo da neizbježno čelo

hladne taljevine na početku ciklusa ubriz-

gavanja dosegne kalupnu šupljinu, uljevne

je kanale potrebno produljiti kako bi se u

njima zadržalo čelo hladne taljevine. Pro-

duljenja trebaju imati izmjere barem jedna-

ke kao i promjer uljevnih kanala da bi se

osiguralo zadržavanje hladne taljevine.

Slika 1. Utjecaj promjera ušća na kvalitetu

otpreska (debljina stijenke 1,5 mm, PA 66)

Slika 2. Konstrukcija uljevnog sustava kod

kalupa s više kalupnih šupljina

ne

me

tali

injekcijsko prešanje

Pri injekcijskom prešanju kristalastih, ne-

ojačanih plastomera, minimalan promjer

(debljina) ušća treba biti 50 % debljine sti-

jenke otpreska (slika 3). Slične smjernice

vrijede i pri preradi ojačanih plastomera.

Kako bi se minimizirao rizik od oštećiva-

76 Ožujak 2 II

ne

me

tali

Slika 3. Smjernice za oblikovanje tunelnih ušća

pri preradi ojačanih i neojačanih plastomera

Slika 4. Smjernice za konstrukciju ušća: a – obič-

no bočno ušće, b – točkasto ušće (kalup s tri ploče)

nja ojačala, uz istodobnu činjenicu da oja-

čani plastomeri imaju povišenu viskoznost,

promjer (debljina) ušća treba biti i do 75 %

debljine stijenke otpreska. Duljina ušća po-

sebice je važan parametar. Iznos duljine ušća

treba biti ≤ 1 mm kako bi se spriječilo njegovo

očvršćivanje. Taljevina se u okolici ušća zagri-

java zbog povećanog trenja, čime se omogu-

ćuje učinkovito djelovanje naknadnog tlaka.

Osnovne smjernice za konstruiranje uljev-

nog sustava glase:

• uvijek osigurati zadržavanje hladnog

čela taljevine

• izraditi uljevne kanale izmjera (promje-

ra) većih od debljine stijenke otpreska

• presjek ušća treba biti barem 50 % vri-

jednosti debljine stijenke otpreska.

Navedene smjernice vrijede ponajprije u slu-

čaju prerade kristalastih plastomera. Smjerni-

ce za dvije vrste ušća prikazane su na slici 4.

Pogrešan položaj ušćaPoložaj ušća odlučujući je čimbenik koji

određuje profi l čela taljevine u kalupnoj

šupljini, učinkovitost naknadnog tlaka i

konačno određuje čvrstoću te ostala meha-

nička, optička i površinska svojstva otpre-

saka. Kako je određivanje položaja ušća pri

razvoju kalupa najčešće posao konstrukto-

ra otpreska ili kalupa, a katkad alatničara,

tekst je namijenjen ponajprije njima. Među-

tim, valja naglasiti kako je u toj fazi razvoja

otpreska ili kalupa uputno u donošenje od-

luke o položaju ušća uključiti i prerađivače,

koji imaju bogato iskustvo s teškoćama koje

se javljaju pri preradi zbog pogrešno odre-

đenog položaja ušća.

Moguće negativne posljedice pogrešnog položaja ušćaSvojstva inače pravilno konstruiranih

otpresaka načinjenih od kristalastih pla-

stomera moguće je bitno pogoršati po-

grešnim izborom mjesta ušća. To je očito

kada se na otprescima načinjenima bilo od

neojačanih, bilo od ojačanih plastomera,

pojave sljedeći nedostatci: linije spajanja i

uključine zraka uzrokovane profi lom čela

plastomerne taljevine, loša površinska

svojstva te, posebice u slučaju vlaknima

ojačanih plastomera, loša mehanička svoj-

stva. Prilagodba parametara injekcijskog

prešanja najčešće nema nikakva utjecaja

na te nedostatke. Usahline se javljaju na

područjima debljih stijenki otpreska ako

je ušće položeno na području s tanjom

stijenkom (slika 5). Kako plastomerna ta-

ljevina u tanjim presjecima brže kristali-

zira i očvršćuje, onemogućena je dobava

dodatnog materijala u područja s debljim

presjecima koja zahtijevaju dulje vrijeme

djelovanja naknadnog tlaka. Uz optičke

nedostatke i snižena mehanička svojstva,

na tim područjima redovito dolazi do po-

većanog stezanja koje uzrokuje izraženo

vitoperenje otpreska, neovisno o tome je

li riječ o ojačanim ili neojačanim plasto-

merima. Ako je uz pogrešan položaj ušća

defi niran i premalen broj ušća (slučaj s

više ušća u jednoj kalupnoj šupljini), put

tečenja taljevine može biti predugačak, a

tlakovi ubrizgavanja previsoki. U slučaju

uporabe ubrizgavalice s premalenom silom

držanja kalupa i/ili pri preradi plastomera

s niskom viskoznošću i sporom kristaliza-

cijom, može doći do izražene pojave srha

na otpresku. Nadalje, pri pogrešnom izbo-

Slika 5. Položaj ušća s obzirom na debljinu

stijenke otpreska

injekcijsko prešanje

Rast infl acije, kamata i troškova poslovanja obilježja su hrvatskog gospodarskog trenutka, a takva situacija traži aktivniju ulogu države

u oblikovanju proizvodne i izvozne privrede, opći je zaključak rasprave na današnjem HR+ forumu, održanom u organizaciji istoimene

udruge pod nazivom‚ Antistagfl acijska ekonomska politika: odgovor na aktualne probleme i dugoročne izazove razvitka Hrvatske‘.

Članovi Foruma, istaknuti ekonomisti Mladen Vedriš, Mato Crkvenac, Guste Santini i Dragan Kovačević upozoravaju da je prošlo razdo-

blje obilježeno gotovo nultom infl acijom i niskim kamatama te da se valja pripremiti na najmanje petogodišnje teže razdoblje. Osnovna

mjera koju predlažu je usklađivanje fi skalne i monetarne politike i njihovo stavljanje u funkciju realnog sektora, kako bi on uz brigu o

vlastitoj reprodukciji i razvoju, mogao servisirati i velike socijalne transfere.

Ta usklađivanja moraju se, smatraju sudionici u raspravi, provesti odmah, jer bi odgoda mogla dovesti do ozbiljnih posljedica.

Tako primjerice Guste Santini smatra da će infl acija na kraju godine biti između 10 i 12 posto ako porezna politika smjesta ne bude stav-

ljena u funkciju stabiliziranja infl acije.

Dragan Kovačević upozorio je da realni sektor ne raste jednakim stopama kao javni izdaci, pa uskoro može doći do situacije u kojoj neće

moći podmiriti proračunske rashode.

„Ostaje nam, dakle, novo zaduživanje, prodaja preostalih atraktivnih javnih poduzeća ili nova porezna presija“, zaključuje Kovačević, po-

zivajući kao i njegovi kolege na sklad monetarne i fi skalne politike u funkciji realnog sektora.

Mato Crkvenac pak upozorava da bi se pad kreditnih aktivnosti mogao pretvoriti u opasnost za tekuće i fi nanciranje razvojnih aktivnosti,

što bi u konačnici moglo značiti nedovoljan gospodarski rast, čak ispod pet posto, koji je po njegovim riječima potreban Hrvatskoj samo

za plaćanje kamata na postojeća zaduženja.

www.hina.hr

Vrijeme je za aktivniju ulogu države

77Ožujak 2 II

78 Ožujak 2 II

ne

me

tali

konstrukcijski plastomeri

ru mjesta ušća i/ili broja ušća, raspon op-

timalnih parametara injekcijskog prešanja

(e. processing window) bitno je sužen pa je

onemogućeno fi no namještanje tolerancija

otpreska putem parametara prerade.

Preporuke za optimalan položaj ušća• Uvijek položiti ušće na područje otpre-

ska s najvećom debljinom stijenke.

• Ušća nikad ne smiju biti blizu visoko

opterećenih područja otpreska.

• Ako je riječ o kalupu s dvije ili više ka-

lupnih šupljina, potrebno je kalupne

šupljine razmjestiti tako da su orijen-

tirane simetrično u odnosu na uljevak

(slika 6a).

• Dugačke otpreske, ako je to mogu-

će, potrebno je popunjavati uzdužno

umjesto poprečno ili iz središta (slika

Slika 6. Preporuke za optimalan položaj ušća

Slika 7. Pravilan položaj ušća u slučaju “šarke”

Slika 8. Preporuke za optimalan položaj ušća

6b). To posebice vrijedi za ojačane

plastomere.

• U slučaju kalupnih šupljina s umetcima,

čelo taljevine mora “obilaziti” umetke

na način da se pomak i deformacija

umetaka svede na minimum (slika 6c).

• Aksijalno simetrične otpreske, kao što

su zupčanici, diskovi, impeleri itd., po-

trebno je popunjavati s pomoću središ-

nje položenog ušća oblika dijafragme

ili uporabom minimalno triju točkastih

ušća i kalupa s tri ploče.

• Otpreske koji sadržavaju elemente

poput “šarki” potrebno je popunjava-

ti tako da do eventualne pojave linija

spajanja dođe izvan područja “šarki”

(slika 7). Prepreke čelu taljevine u bli-

zini “šarki” potrebno je izbjegavati pod

svaku cijenu.

• U slučaju cilindričnih, cjevastih otpre-

saka, ušće je potrebno položiti tako da

se popuni čitav presjek na jednom kra-

ju otpreska, a zatim uzdužno po cijeloj

duljini otpreska (slika 8a). Na taj se na-

čin izbjegava nesimetričan profi l čela

taljevine.

• Otpresci “čašastog” oblika (npr. mala

kućišta, šalice i slično) potrebno je po-

punjavati u blizini podnožja otpreska

kako bi se izbjegla pojava zaostalog (za-

robljenog) zraka (slika 8b).

• U slučaju izloženih površina otpreska

koje moraju biti izvedene bez optičkih

nedostataka, kao što su otisci ušća, pre-

poručuje se uporaba kombinacije tu-

nelnih ušća s izbacivalima putem kojih

se taljevina dovodi do kalupne šupljine

(slika 8c).

• U slučaju kompleksne geometrije ot-

presaka ili u slučaju kalupa s više kalu-

pnih šupljina različitih oblika, ušća je

potrebno položiti što dalje od potenci-

jalnih mjesta prepreka čelu taljevine.

Navedene preporuke očito ne mogu pokriti

sav raspon mogućih primjena. Najčešće je u

praksi potrebno učiniti odgovarajuće kom-

promise ovisno o kompleksnosti pojedinog

otpreska. Međutim, preporuke navedene

u članku potrebno je uzeti u razmatranje

u što ranijim fazama planiranja razvoja

proizvoda i kalupa. Pri optimalnom izbo-

ru položaja ušća, ali i geometrije uljevnog

sustava, računalna simulacija omogućuje

“probe” kalupa u prividnom (računalnom)

okruženju, što je od neprocjenjive vrijed-

nosti u ranim fazama razvoja.

R. Wilkinson, E. A. Poppe, Karl Leidig i

Karl Schirmer zaposleni su u tvrtki DuPont

Mjerenje napona i deformacijaKanadsko poduzeće FMTI Systems Inc. (Hamilton, Ontario) predstavlja model Grid

Analizer 100U, koji se rabi za mjerenje deformacija u limu korištenjem mjerne mreže

od kružića i kvadrata. Postupak koji prenese i izmjeri površinu, poveća preciznost do

0,5 posto deformacije, iscrta točke na dijagram graničnih deformacija i izradi zapisnik

o pregledu. www.fmtisystem.com

79Ožujak 2 II

ne

me

tali

konstrukcijski plastomeri

Toyota je prošle godine prodala nešto manje vozila od GM-a i priopćila je da je proi-

zvela ukupno 9.497.754 vozila u 2007., uključujući vozila proizvedena u podružnici za

proizvodnju kamiona Hino Motors, te ona iz podružnice specijalizirane za mala vozila

Daihatsu Motor. To je povećanje od 5,3 posto u odnosu na 2006.

Taj broj je nešto ispod prognoza tog proizvođača od 9,51 milijun proizvedenih vozila u

2007. No, još je uvijek nešto iznad broja vozila koja je proizveo GM, koji je početkom

mjeseca izvijestio o 9,284 milijuna proizvedenih diljem svijeta u 2007.

Što se tiče prodaje, Toyota još mora okončati 76-godišnju vladavinu GM-a koji vodi po

broju prodanih automobila. Japanski je proizvođač u 2007. tek lagano zaostajao za svo-

jim američkim konkurentom. Tako je prošlog tjedna Toyota objavila da je prodala 9,366

milijuna vozila u prošloj godini, što je oko 3.500 vozila manje od GM-a, koji je izvijestio

o prodanih 9.369.524 vozila širom svijeta.

Japanski proizvođač, pionir ekoloških hibridnih vozila, snažno je porastao u Sjedinjenim

Državama i na ostalim prekomorskim tržištima, dok je fi nancijski posrnuli GM bio pri-

siljen zatvarati tvornice i otpuštati desetke tisuća radnika.

Zbog straha od protekcionizma, Toyota se ne želi hvaliti svojim uspjehom u Sjedinjenim

Državama. Honda Motor ostao je pak drugi japanski proizvođač vozila u 2007., s gotovo

3,912 milijuna proizvedenih vozila, ili 7,7 posto više nego 2006.

Nissan Motor nalazio se na trećem mjestu, s 3,431 milijuna proizvedenih vozila, što je

povećanje na godišnjoj razini od 6,2 posto.

Četvrto plasirani Mitsubishi Motors kazao je da je njegova globalna proizvodnja u proš-

loj godini skočila za 7,5 posto na 1,412 milijuna vozila. Od pet najvećih japanskih proi-

zvođača, samo je Mazda Motor, podružnica američkog giganta Ford Motor, zabilježila je

pad proizvodnje za 1,9 posto, na 1,287 milijuna vozila.

Toyota dostigla GM po proizvodnji vozila Japanska kompanija Toyota Motor objavila je da je proizvela goto-vo 9,5 milijuna vozila u 2007., pretekavši američkog rivala General Motors i zauzevši čelnu poziciju u svijetu po broju proizvedenih vozila.

Robotska postaja za zavarivanje

Poduzeće Lincoln Electric Co. iz Cle-

velanda predstavlja postaju za robotsko

zavarivanje malih i srednje velikih pro-

izvoda koji se mogu zavarivati bez do-

datnog usmjeravanja. Mogućnost trenu-

tačne montaže i obrade te 6-osni robot

Fanuc ArcMate 100iBe s upravljačkom

jedinicom R-J3iB i jednostavnim pro-

gramom ArcTool glavne su značajke

uređaja eCell.

Lincolnov Power Wave 355M i digitalno

upravljan 350-amperski inverterski izvor

struje za zavarivanje s komunikacijskim

programom ArcLink nude povećan

početni luk i kontrolu luka, koji osigu-

ravaju minimalno iskrenje i dimljenje

te posljedično nesmetan postupak za-

varivanja. Uređaj je osobito upotrebljiv

za kratke lukove, raspršujući transfer i

impulsno lučno zavarivanje. Usklađen

je s više od 60 tvornički programiranih

standardnih valnih oblika, optimiranih

za različite materijale i vrste uporabe.

www.lincolnelectric.com.au

80 Ožujak 2 II

suv

rem

en

e t

eh

no

log

ije

80

Upotrebljivost - alat uspjeha

Esad Jakupović

Da bi tehnologija do-ista odgovarala našim

potrebama, sve važnijim čimbenikom postaje

korisničko sučelje. Svi suvremeni alati kojima se koristimo, od računalnih

programa do nadzor-ne sobe u tvornici, svi

suvremeni uređaji u našem domu, od mobil-nog telefona do kućnog kina, a i sve druge stvari u našem svakidašnjem

životu imaju također svo-ju lošiju stranu. Uređaji

su pretrpani tipkama, strojevi komplicirani, iz-

bornici nejasni, internet-ske stranice zapetljane. Kao korisnici svaki put

iznova postajemo svjesni da nešto nije najbolje

načinjeno, da se pri upo-trebi pojavljuju teškoće, da nepotrebno gubimo

vrijeme.

U ulozi korisnika postali smo zahtjevni i od

proizvoda očekujemo da budu razumljivi i

jednostavni za upotrebu, da privlačno izgle-

daju, pouzdano djeluju i ne budu preskupi.

Prilagođenost korisniku, koja se također

naziva “upotrebljivost”, postaje snažan alat

na tržištu.

Prilagođenost korisnikuTržišne potencijale prilagođenosti korisni-

ku teško je mjeriti. Stručnjaci se slažu da

smanjena upotrebljivost šteti prodaji. Pro-

izvodi koje je teško upotrebljavati mogu

dovesti do prevelikih zahtjeva korisnika za

podrškom te tako preopteretiti službu za

pomoć, povećati troškove i usporiti proda-

ju. Suprotno tomu, tvrtke koje ulažu u pri-

lagođenost korisniku povećavaju prodaju

i ujedno smanjuju troškove. Godine 1999.

IBM je nakon uvođenja ujednačenih inter-

netskih stranica za približno 200.000 svojih

tvrtki povećao prodaju preko interneta za

400 %. Tvrtka Dell je nakon preoblikova-

nja svojih internetskih stranica povećala

dnevnu prodaju s jedan na 34 milijuna do-

lara. Tvrtka za tržišna istraživanja Nielsen

Norman Group (NNG) iz Kalifornije, koja

se specijalizirala za pitanja upotrebljivosti,

izračunala je da je moguće s dodatnih 10

% projektnih troškova udvostručiti upotre-

bljivost. U IBM-u tvrde da se svaki dolar

uložen u upotrebljivost vraća deseterostru-

ko ili čak stostruko.

Za upotrebljivost se posebno brinu na po-

dručju telekomunikacijskih sustava i medi-

cinskih uređaja. Stručnjaci se usredotočuju

na lakoću upotrebe, razumljivo korisničko

sučelje i visoku razinu jednostavnosti uče-

nja, koji omogućuju učinkovito i uspješno

uvođenje tehnologije. Tvrtke obično ne-

maju odgovarajuće podatke o povezanosti

prodaje i troškova s upotrebljivošću. Mnoge

smatraju da je ulaganje u poboljšanje upo-

trebljivosti korisno, ali ne i nužno. U indu-

striji soft vera mnogo su svjesniji posljedica

loše upotrebljivosti. Tvrtka NNG ocjenju-

je da je od devedesetih godina američko

gospodarstvo gubilo 30 milijuna dolara na

godinu zbog loše upotrebljivosti. “Koliko

kasnije u postupku razvoja počnete voditi

računa o prilagođenosti korisniku, utoliko

su veći troškovi tvrtke”, tvrdi stručnjak In-

stituta Fraunhofer, Frank Heidmann.

Čarobnjak iz OzaDevedesetih godina prošloga stoljeća po-

znata savjetnica na području upotreblji-

vosti Deborah Mayhew utvrdila je da je

s pomoću pokusa prilagođenosti moguće

smanjiti broj ljudi u razvojnim timovima

u SAD-u za 30 do 40 %. Prema istraživa-

nju NNG, tvrtke koje se bave internetskim

trgovanjem gube više od polovine poten-

cijalnih kupaca zbog teškoća koje kori-

snici imaju s njihovim internetskim stra-

nicama. Proizvođači soft vera Microsoft i

Oracle te agencija za savjetovanje o upo-

trebljivosti Human Factors International

unajmljuju stotine psihologa, dizajnera i

inženjera za proučavanje prilagođenosti

korisniku i metodologije predstavljanja.

“Tehnologija mora biti oblikovana uz ne-

prestano poštovanje potreba i želja kori-

snika”, naglašava prof. Michael Burmester,

stručnjak Visoke škole za medije u Stutt-

gartu. Stefan Schoen, rukovoditelj Centra

za oblikovanje korisničkih sučelja (UID)

pri Siemens Corporate Technology, do-

daje: “Tehnologija može biti impresivna,

ali ako nije jednostavna za upotrebu, za

korisnika je beznačajna.”

Upotrebljivost pod mikroskopom: skupina stručnjaka proučava korisnička svojstva novog stroja

u laboratoriju

81Ožujak 2 II

suv

rem

en

e te

hn

olo

gije

suvremeni alati

Sučelja u budućnosti

U umjetničko-stručnoj predstavi “pametnog stana budućnosti” za starije osobe, za

približno 20 godina, kao sučelje između korisnika i tehnologije upotrebljavaju se

avatari, računalno stvorene “osobe”. Sve kućne tehnologije povezane su u zajednički

multimedijski sustav, koji djeluje s pomoću daljinskog upravljača ili glasovnih na-

redba. Senzori raspoređeni po stanu otkrivaju kretanje osobe i upotrebu kućanskih

uređaja pa sustav za kućnu opskrbu oblikuje obrazac funkcioniranja, predstavljen

u obliku obojene lopte na kružnom ekranu (lijevo ispred). Sustav šalje sliku lopte

također kćeri osobe, koja živi u drugome mjestu. Blijeda lopta znači da je osoba bila

manje aktivna pa kći može prema potrebi intervenirati. Osoba jedanput na dan ko-

risti mali dijagnostički uređaj, koji joj izmjeri bilo, provjeri krvni tlak i druge nalaze

krvi, a rezultate pošalje liječniku. Daljinski upravljač, koji je ujedno ručno računalo,

omogućuje upravljanje svim funkcijama, naprimjer uključi glazbu ili video, javi se na

telefon, upali svjetlo ili uključi grijanje. Avatar na ekranu na zidu “osobno” zapamti

naredbe za taj dan koje mu osoba priopći – naprimjer da “robot čistačica” pospremi

suđe iz perilice u vitrinu.

Proizvodno oblikovanje danas se sve više

usredotočuje na stvarne potrebe korisnika

i također na razvoj glasovnih naredba. U

Siemensu, u pokusima koje su nazvali “Ča-

robnjak iz Oza”, provjeravaju buduće teh-

nologije koje su naizgled kompletno opre-

mljene glasovnim kontrolama, trenutačno

posebno za mobilne telefone. Stručnjaci su

otkrili da mnogi korisnici zapravo još nisu

spremni na razgovor s računalom. Umjesto

uobičajenih rečenica koje današnji sustavi

mogu obrađivati, radije upotrebljavaju sa-

žete naredbe od samo nekoliko riječi. Izne-

nađuje također činjenica da se mnogi kori-

snici ponašaju drukčije nego što bi i sami

očekivali. Iako se u načelu odlučuju za jed-

nostavniji dizajn, što je s korisničkog staja-

lišta razumljivo, pri izboru između telefona

s 50 i onoga sa 100 funkcija, u prodavaonici

se većina odlučuje za kompleksniji. Ako se

ta tendencija ne promijeni, kompleksna su-

čelja još će dugo biti s nama.

Upotrebljivost za invalidePosebno je osjetljivo područje upotreblji-

vosti tehnologija za starije i invalide, bez

obzira na to je li riječ o mobilnom telefonu,

perilici ili internetskoj stranici. Klaus-Pe-

ter Wegge, rukovoditelj tima za pomagala

za ljude s posebnim potrebama u ustanovi

C-LAB u Paderbornu, koji je 1994. godi-

ne razvio internetski preglednik za slijepe,

naglašava podršku proizvođača mobilnih

telefona slijepima. Danas gotovo svaki te-

lefon ima označenu tipku 5 i standardno

raspoređene druge tipke, koje slijepi mogu

prepoznati opipom i brzo ih upotrebljavati.

Različiti tonovi omogućuju im razlikovanje

uključenoga i isključenog telefona, zahtjev

za unos PIN-a i slično. Za neke su telefone

na raspolaganju također uređaji koji čitaju

glasovne poruke i omogućuju pisanje po-

ruka Brailleovim pismom.

Internetski preglednik koji je razvio Wegge

omogućuje pretvaranje internetskih stranica

u jednostavan tekstualni oblik dostupan na

Brailleovu ekranu. Propisi u mnogobrojnim

zemljama obvezuju proizvođače da upotre-

bu omoguće i slijepima, gluhima i osobama

s invaliditetom. Danas približno 10 % stra-

nica posjeduje i rješenja za slijepe, dok je

mnoge druge moguće s malo truda prilago-

diti za glasovno čitanje ili prikaz na Braille-

ovu ekranu. Činjenica je da se u razvijenom

svijetu internetom služi približno 80 % slije-

pih, a u nerazvijenome samo 50 %.

Avatari u akcijiUpotrebljivost je u suvremenom svijetu u

velikoj mjeri ovisna o upotrebi računala.

Zato nam u ostvarivanju osobnih potreba

i zahtjeva sve više pomažu virtualne, ra-

čunalno kreirane “osobe”, nazvane avatari,

koje su prvobitno bile razvijene za inter-

netske konverzacije kao prividni pred-

stavnici sugovornika. Danas ta virtualna

bića imaju ulogu pomoćnika koji pomažu

pri upravljanju različitim uređajima i su-

stavima. U drugim primjerima nastupaju

kao programski agenti, koji šeću interne-

tom kao po krvotoku i iz baza podataka,

rasporeda letenja, uputa za upotrebu i

drugih izvora traže informacije te ih na

kraju isporučuju svojim vlasnicima. Kori-

sniku prilagođeni avatari i pomoćnici do-

bivaju svoje dvojnike i u svijetu mobilne

telefonije.

Traženje najboljeg rješenja za korisnika: obli-

kovanje korisničkog sučelja za stroj za pranje

u studiju

Korisničko upravljanje: u projektu Embassi,

Instituta Fraunhofer i njemačkog Ministarstva

za obrazovanje i istraživanje, razvijaju sustav

upravljanja kućnom elektronikom s pomoću

kretnja, izraza lica, unosa teksta i glasovnih

naredba

U tvrtki Siemens među ostalim su razvili

virtualno 3D biće, nazvano Womble, koje

može skakati, ljutiti se, veseliti se i izvoditi

druge ludorije da bi na taj način približilo

mogućnosti mobilne telefonije korisniku,

u koje prema potrebi pripada i čitanje gla-

sovnih poruka. Kao što vidimo, s pomo-

ću suvremene informacijske tehnologije

možemo gotovo neograničeno povećavati

prilagođenost proizvoda korisniku, da-

kle “upotrebljivost”, koja postaje također

snažan konkurentni alat na tržištu. Upo-

trebljivost modernih tehnologija bit će

sve važnija tema među dizajnerima nove

opreme i rješenja te također među samim

korisnicima.

82 Ožujak 2 II

Potpuno novi sustav FARO Laser ScanArm V3 – lakši, brži i točniji

suv

rem

en

e t

eh

no

log

ijemjerenje

Tvrtka FARO Technologies Inc., vodeća

svjetska tvrtka na području prijenosnih

mjernih ruku upravljanih s pomoću ra-

čunala, najavila je 5. prosinca 2007. lan-

siranje na tržište potpuno novog sustava

s integriranim laserskim skenerom Laser

ScanArm V3. Od prednosti novog uređa-

ja valja istaknuti 30 % veću točnost i pre-

ciznost, 33 % manju masu te, u usporedbi

s prethodnim modelom V2, bitno pobolj-

šanu učinkovitost pri skeniranju tamni-

jih ili refl eksivnih površina. “Oznaka V3

označava treću varijantu linije proizvoda

Laser ScanArm te našu treću novost na

tržištu u posljednja četiri mjeseca”, izjavio

je Jay Freeland, predsjednik i glavni izvrš-

ni direktor tvrtke FARO. “Iako su mjerne

ruke Quantum i Fusion FaroArms nami-

jenjene drukčijem segmentu tržišta nego

proizvodi ScanArm, jedno im je zajednič-

ko: razvijeni su na temelju povratnih in-

formacija korisnika naše opreme o tome

što im je potrebno da bi bili uspješni na

globalnom tržištu.”

Mjerni uređaj Laser ScanArm V3, koji je

kompatibilan s FARO sustavima Platinum

FaroArm i novim sustavom koordinatnoga

mjernog uređaja Quantum FaroArm, nudi

nekoliko prednosti koje ne pruža nijedan

drugi uređaj. Nova konstrukcija Laser Sca-

nArm V3 uključuje:

• NOVO - 30 % točnija i preciznija: 35

mikrona točnosti u usporedbi s dosa-

dašnjih 50 mikrona kod modela V2

• NOVO - Bluetooth® bežično funkcioni-

ranje: pri instalaciji na sustavu iz seri-

je Quantum, korisnici mogu skenirati

predmete veličine do 10 m bez potrebe

za kabelima i razvodnim kutijama

• NOVO - 50 % brže “zagrijavanje” susta-

va u usporedbi s modelom V2

• NOVO - 33 % manja masa uređaja u

usporedbi s modelom V2.

“Najveći izazov koji se postavlja pred su-

stave za skeniranje je točno i precizno mo-

deliranje sjajnih ili tamnih objekata”, kaže

Freeland. “Novi sustav Laser ScanArm od-

govor je na taj izazov, što ga čini idealnim

sustavom za provjeru (mjerenje) alata, us-

poredbu oblaka točaka s CAD podacima

objekta, brzu izradu prototipova, reverzno

inženjerstvo i 3D modeliranje. Sustav pr-

kosi ograničenjima tehnike prijenosnog

skeniranja i omogućuje Farovim klijenti-

ma još brže lansiranje na tržište dijelova

i proizvoda vrhunske kvalitete. Godine

2003., kada se prvi put na tržištu pojavio

FARO sustav Laser ScanArm, to je bio prvi

i jedini sustav s integriranim laserskim

skenerom koji je omogućivao 7-osno mje-

renje objekata kontaktno/beskontaktno.

Uređaj omogućuje uzimanje podataka o

jednostavnijim promjenama na geometriji

objekta s pomoću kontaktnog ticala ruke,

a zatim se s pomoću laserskog skenera

obrađuje veća količina podataka o čitavim

površinama objekta. Sve se to zbiva se bez

potrebe za dodatnim utroškom vremena

pri dodavanju ili uklanjanju dijelova opre-

me, raspetljavanju kabela, unošenju po-

dataka dobivenih na drugome mjernom

uređaju itd.

Novi sustav Laser ScanArm V3 kompatibi-

lan je s računalnim programima Geomagic,

Polyworks, Rapid Form i drugim progra-

mima za obradu skeniranih objekata. Svoj

debitantski nastup sustav Laser ScanArm

V3 imao je početkom prosinca 2007. na

izložbi EuroMold u Frankfurtu. Globalna

prodaja novog sustava počet će u veljači

2008. godine.

Tvrtka FARO Technologies Inc., s više od

14 600 instaliranih uređaja i 7000 klije-

nata vodeća je svjetska tvrtka u razvoju i

proizvodnji prijenosnih mjernih uređaja

upravljanih s pomoću računala i računal-

nih programa za stvaranje digitalnih mo-

dela ili za usporedbu digitalnih modela s

već postojećim fi zičkim modelima. FARO

oprema i programi rabe se za sve aktivnosti

koje zahtijevaju vrlo detaljna 3D mjerenja,

što uključuje općenito provjere (mjerenja)

proizvoda, sklopova, izradu dokumenta-

cije, te za specifi čne primjene kao što je

geodezija, rekonstrukcija mjesta nesreća i

zločina, pa sve do izrade digitalne baze po-

vijesnih tvorevina.

Uporaba FARO opreme povisuje proizvod-

nost na temelju drastičnog skraćenja vre-

mena mjerenja na licu mjesta te brže i lakše

računalne obrade snimljenih podataka.

Tvrtka FARO Technologies Inc. certifi cira-

na je prema normi ISO-9001, a svi njezini

uređaji laboratorijski su registrirani prema

normi ISO-17025.

www.teximp.com

www.faro.com

CBN050C – od znanja do inovacije

Razvoj u poduzeću SECO na području

pločica CBN imao je za posljedicu pove-

ćan kapacitet. Rezultat su manje habanje

pločice i veća postojanost alata za 200

posto. Razvojem patentirane geometrije

re¬znoga ruba i posebne prevlake podu-

zeće SECO povećalo je kapacitet i posto-

janost SecoMaxa. Kvaliteta te serije bila

je razvijena posebno za obradu kaljenih

čelika, lijevanoga željeza i superslitina.

Pločice CBN050C u ponudi su i s geo-

metrijom Wiper, koja omogućuje oču-

vanje kvalitete površine pri povećanim

pomacima.

www.secotools.com

83Ožujak 2 II

novo na tržištu

SpaceNavigator dopunjuje funkcionalnost

miša; drži se u drugoj ruci, zbog čega vid-

ljivo smanjuje broj smjenjivanja uređaja pri

upravljanju 3D modelima, čime se pove-

ćava produktivnost. Usto, korisnici mogu

upotrebljavati SpaceNavigator istodobno

za okretanje, povećavanje i rotiranje 3D

objekata, što samo mišem i tipkovnicom

nije izvedivo. Korisnici koji upotrebljavaju

mnogobrojne 3D aplikacije cijene sposob-

nost SpaceNavigatora da udruži jedinstve-

ne sustave upravljanja pojedinačne aplika-

cije u jedan jednostavni uređaj.

Jednostavno upravljanje u 3D svijetuLogitechova tvrtka 3Dconnexion predstavila je dva nova alata koja će korisni-cima omogućiti intuitivniju i prirodniju interakciju s računalom generiranim 3D sadržajima. Upravljački uređaji SpaceNavigator i SpaceExplorer omogu-ćuju napredno upravljanje 3D aplikacijama. SpaceNavigator je osnovni mo-del, primjeren profesionalnim korisnicima, studentima i entuzijastima, dok SpaceExplorer pripada u srednju klasu 3D upravljačkih uređaja.

Denis Šenkinc

SpaceExplorer ima 15 funkcijskih tipki i

ergonomski oblik

SpaceExplorer

naizmjeničnoj upotrebi SpaceNavigatora,

miša i tipkovnice.

SpaceExplorer još je napredniji

upravljački uređaj, koji sadržava,

jednako kao SpaceNavigator,

šest optičkih senzora koji

neprestano posreduju

mnogobrojne iz-

mjene upravljač-

kih podataka u

3D aplikacije.

SpaceExplorer

ima dodatno

15 funkcijskih tip-

ki i ergonomski oblik

za dlan. Može se također

pohvaliti podrškom za više od sto različitih

aplikacija, među koje od novijih pripadaju

Autodesk Design Reviewer, Autodesk DWF

Viewer, Google Earth i Google SketchUp.

“3D aplikacije danas ne upotrebljavaju samo

3D dizajneri, o čemu dovoljno uvjerljivo

svjedoči to da je aplikacija Google Earth u

prvih deset mjeseci bila preuzeta na računala

više od sto milijuna puta”, objašnjava Rory

Dooley, predsjednik tvrtke 3Dconnexion.

“Udruživanje jednostavno upotrebljivog i

cjelovito dostupnog 3D upravljačkog uređaja

s Googleovim jednostavnim 3D aplikacijama

nudi gotovo svakomu čudesno 3D iskustvo.”

Cijela obitelj proizvoda sadržava također

novog čarobnjaka (e. Wizard) za prilagod-

bu 3Dconnexion, koji pojednostavnjuje

Jednostavan za upotrebu, po dostupnoj cijeni: 3D upravljački uređaj SpaceNavigator

SpaceNavigator je pričvršćen preko malog

podnožja teškoga čeličnog postolja na stol

i nosi upravljački poklopčić oblikovan tako

da omogućuje pokretljivost u svim smjero-

vima. Kada se poklopčić pomiče, optički

senzori otkrivaju stalan dotok informacija

upravljanja, koji ga preusmjeri u otvore-

nu aplikaciju za upravljanje 3D objekta ili

okružja. Poklopčić se može malo potiski-

vati, povlačiti, naginjati ili vrtjeti u bilo ko-

jem smjeru i na taj način aktivirati optičke

senzore SpaceNavigatora. Čvršći potisak

poklopčića uzrokuje brže kretanje, dok

je rezultat blagog pritiska sporo kretanje.

Dvije programibilne tipke na SpaceNaviga-

toru na položajima su na kojima kazaljka

sata pokazuje 3, odnosno 9, što korisniku

omogućuje prilagodbu radnog postupka i

smanjuje potrebu za pomicanjem ruke pri

mogućnost prilagođavanja brzine i druge

postavke. On upotrebljava animacije i razli-

čite likove za zoran prikaz načina upotrebe

i konfi guriranja postavki uređaja. Posljednji

prozor čarobnjaka za prilagodbu nudi ko-

risnicima demonstracijske aplikacije, koje

omogućuju trenutačnu upotrebu uređaja.

SpaceNavigator je na raspolaganju u dvije

izvedbe. SpaceNavigator PE (personal edi-

tion) uključuje licenciju osobne korisničke

verzije i omogućuje upotrebu uređaja za

nekomercijalne namjene. Njegova prepo-

ručena prodajna cijena iznosi 59 američkih

dolara. Standardna verzija SpaceNavigato-

ra, uz cijenu od 99 američkih dolara, uklju-

čuje također licenciju koja omogućuje i

komercijalnu upotrebu. Moguća je također

nadgradnja osobne u standardnu verziju.

Za najnapredniji predstavljeni upravljački

uređaj, SpaceExplorer, preporučena

prodajna cijena je 299 ame-

ričkih dolara.

suv

rem

en

e te

hn

olo

gije

84 Ožujak 2 II

U siječnju predstavljena nova verzija programskog paketa Pro/ENGINEERU Needhamu 16. siječnja 2008. PTC je službeno predstavio novu verziju Pro/ENGINEERA, Wildfi re 4.0. Ta je verzija još jedan veliki napredak toga pla-netarno popularnoga programskog rješenja za strojarstvo.

Amir Šećerkadić

PTC, trenutačno jedna od fi nancijski najsta-

bilnijih soft verskih kuća na svijetu, nastav-

lja s razvojem rješenja koje je redefi niralo

CAD sustav još davne 1988. Ovo izdanje

donosi više stotina većih ili manjih pobolj-

šanja usmjerenih povećanju produktivnosti

pojedinca, kao i boljem uklapanju u slože-

nije procese razvoja razvojnih timova.

Korisničko sučelje, koje je doživjelo velik za-

okret pokretanjem linije Wildfi re, sa svakom

sljedećom verzijom dodatno se poboljšava i

dorađuje te je u ovom izdanju konačno do-

segnulo zrelost. Zahvaljujući tomu učenje i

korištenje intuitivno je i veoma lako.

PTC-jeva fi lozofi ja ponešto se razlikuje od

fi lozofi ja ostalih igrača na tržištu. Oni kao

CAD/CAE rješenje nude samo Pro/ENGI-

NEER na svim razinama cijene i složeno-

sti korištenja. Time se novim korisnicima

omogućuje da uđu u 3D CAD svijet za nisku

cijenu pa da svoje CAD rješenje pojačavaju

kako rastu njihove sposobnosti i potrebe,

bez bojazni da će u jednom trenutku doći

do ruba funkcionalnosti i biti primorani

kupovati potpuno drugo CAD rješenje.

“Proizvođači trebaju sustav razvoja proizvo-

da koji će im donijeti prednost u odnosu na

konkurenciju u brzo rastućem globalnom

okruženju. Oni moraju optimirati svoje pro-

izvodno-razvojne procese i usvajati najnovi-

ja rješenja za oblikovanje koja će im pomoći

da povećaju efi kasnost, ubrzaju izlazak na

tržište, povećaju kvalitetu proizvoda i sma-

nje troškove”, rekao je Marc Halpern, direk-

tor istraživanja tvrtke Gartner, koja se bavi

proučavanjem informatičke tehnologije.

Nemoguće je na ovako malo mjesta nabro-

jiti sve novosti, no navodimo neke od naj-

važnijih:

Modeliranje• Inovativna Auto Round tehnologija

– čuva dragocjeno vrijeme potrebno za

zaobljavanje bridova čak i najkomplek-

snijih oblika. Posao zaobljavanja, koji i

iskusnim korisnicima oduzima najma-

nje 20 minuta, sada je skraćen na samo

40-ak sekundi!

• Poboljšane performanse pri radu s

velikim sklopovima – automatizirano

i optimirano upravljanje datotekama

sklopa s pomoću pojednostavnjenih

prikaza (Simplifi ed representations)

smanjuje utrošak radne memorije za

40 % i ubrzava učitavanje modela za

60 %.

• Pojačana funkcionalnost izrade 3D na-

crta – automatsko prikazivanje dimen-

zija u 3D crtežu povećava mogućnost

ponovne upotrebe određenih informa-

cija već ugrađenih u konstrukciju.

• Poboljšanja u radu s površinama – po-

maže pri oblikovanju formi s pomoću

novih mogućnosti za izravno editiranje

površina, uključujući i višerezolucijsko

editiranje i zaglađivanje.

• Brže uklanjanje neželjenih detalja s uve-

zene geometrije – brzo uklanja geome-

triju zaobljenja i rupa kako bi pripremio

model za izradu kalupa ili ih pojedno-

stavnio za analize. Smanjuje vrijeme

potrebno za editiranje do 50 %.

• Novi modul Pro/ENGINEER Toleran-

ce Analysis Extension Powered by CE-

TOL Tehnology – brzo analizira geo-

metrijske tolerancije i varijance izravno

s CAD modela.

• Novi Feature Recognition Tool – pre-

poznaje detalje s uvezene geometrije i

pretvara ih u parametarske detalje geo-

metrije u modelu.

• Poboljšan Import Data Doctor – nove

mogućnosti popravljanja uvezenih po-

dataka i novo korisničko sučelje koje

se lako uči i koristi izrazito povećavaju

mogućnosti korištenja naslijeđenih ili

dobivenih podataka.

• Poboljšane mogućnosti razmjene po-

dataka – novi i poboljšani procesori

podataka omogućuju korisniku da bo-

lje iskoristi vanjske CAD podatke, izvo-

ze Pro/ENGINEER podatke u 3D PDF

datoteke i uvoze točne prikaze proizvo-

da iz ProductViewa.

Zaštita intelektualnog vlasništva• Novi modul Pro/ENGINEER Rights

Management Extension – ovaj modul

dinamički štiti intelektualno vlasništvo

tvrtke sadržano u 3D konstrukcijama

donošenjem dodatnih razina osigura-

nja i kontrole nad podacima.

Verifi kacije i validacije• Lakše i poboljšane simulacije – pomažu

korisniku da brže i lakše analizira kon-

strukciju s pomoću alata za pametnu di-

jagnostiku, omogućuju bolje upravljanje

spojevima u sklopu i analizu rezultata.

Konstrukcija alata i CNC• Povećana upotrebljivost – pojednostav-

njena i automatizirana transformacija

strojarskih konstrukcija u proizvod-

suv

rem

en

e t

eh

no

log

ijenovo na tržištu

85Ožujak 2 II

ne procese s pomoću jednostavnoga

i snažnog process managera kojim se

defi niraju putanje alata, oznake i ostale

ključne mogućnosti.

Poboljšanja u elektromehaničkom oblikovanju• Nova mogućnost polaganja trakastih

(ribbon) kabela

• Brža i jasnija suradnja – novi modul

Pro/ENGINEER ECAD-MCAD Colla-

boration Extension ubrzava konstrui-

ranje elektromehaničkih konstrukcija

s pomoću nove spone između MCAD

i ECAD konstrukcija. Korisnici mogu

automatski identifi cirati izmjene nasta-

le na nekome mjestu i one su vidljive i u

MCAD i ECAD sustavima za oblikova-

nje tiskanih pločica.

“Nove mogućnosti u Pro/ENGINEER Wil-

dfi re 4.0 fokusiraju se na poboljšanje ključ-

nih procesa koji najviše utječu na uspjeh

korisničkih inicijativa za razvojem”, rekao

je James Heppelmann, izvršni potpredsjed-

nik PTC-ja. “Ovo izdanje podcrtava PTC-

jev kontinuirani naglasak na kvaliteti, lako-

ći korištenja i lakoj prilagodbi korisničkim

potrebama. Stalnim praćenjem potreba

naših korisnika i trendova s najvećim utje-

cajem na industriju, PTC je znatno uložio

u mogućnosti Pro/ENGINEER Wildfi re 4.0

koje će nastaviti ubrzavati razvoj novih pro-

izvoda u globalno disperziranoj okolini.”

Više o novostima vezanim uz izlazak Pro/

ENGINEER Wildfi re 4.0 pročitajte na

www.ptc.com.

novo na tržištu

Za brzu izradu pro-totipova i brzu pro-izvodnjuProizvođač sustava za brzu izradu proto-tipova Stratasys na tržište je uveo mješavi-nu PC-ABS, namijenjenu za brzu izradu prototipova i brzu proizvodnju. Spome-nuta je mješavina mnogo tvrđa od ABS-a i posjeduje odlična toplinska i mehanička svojstva te omogućuje izradu detalja (po-put materijala Stratasys ABS koji se koristi za oblikovanje).

Mješavina polikarbonata i ABS-a ujedi-njuje tvrdoću jednih i fl eksibilnost dru-gih, a koristi se u izradi automobilske, elektroničke, telekomunikacijske opreme i igračaka. Sada se pružila prilika da pro-izvođači oblikuju proizvod od materija-la koji je jednak materijalu od kojega će biti konačni proizvod, što im omogućuje lakše predviđanje svojstava konačnoga proizvoda. Spomenuti visokoučinkoviti plastomerni materijal dostupan je i svima koji se bave brzom izradom proizvoda.

www.stratasys.com

86 Ožujak 2 II

suv

rem

en

e t

eh

no

log

ijedogađaji i dostignuća

SolidWorks WORLD 2008San Diego (Kalifornija) bio je od 20. do 23. siječnja mjesto održavanja

ovogodišnje konferencije SolidWorks World. Bila je to izvrsna prigoda

da se na jednome mjestu okupi velik broj partnera i korisnika SolidWor-

ksa, novinara te da u raznim radionicama, sekcijama i razgovorima sa za-

poslenicima SW-a razmijene iskustva, riješe eventualne probleme te se

upoznaju s novostima koje donosi inačica programa SolidWorks 2008.

Dražen Škrlec, CSWP (Solidworks Professional)Dr. sc. Damir Godec

Konferencija SolidWorks World svake go-

dine bilježi rast. S više od 4700 sudionika u

San Diegu SolidWorks World 2008 postao

je najveći 3D CAD događaj u svijetu. Zašto

se sudionici vraćaju svake godine (a dola-

ze u sve većem broju), moguće je sažeti u

tri razloga: izvrsna mogućnost za trening i

edukaciju, povezivanje s ljudima iz struke iz

cijeloga svijeta i dostupnost najnovijih pro-

gramskih i ostalih rješenja za struku. Tako

je uz konferenciju kao glavni događaj odr-

žano više od 150 raznih radionica i natjeca-

nja u kojima su korisnici programa mogli

ispitati svoje znanje, vještinu i spretnost.

Tradicionalno se uz konferenciju održava

i izložba partnera i korisnika SolidWorksa,

na kojoj je u San Diegu predstavilo svoj pro-

gram, u čijem je ostvarenju korištena i So-

lidWorks programska podrška, više od sto-

tinu izlagača. U plenarnoj sekciji generalni

menadžer Jeff Ray ukratko je sažeo novosti

inačice 2008. Napomenuo je kako je pri

izradi inačice 2008 pozornost zaposlenika

iz odjela R&D bila usmjerena funkcional-

nosti, stabilnosti i pouzdanosti programa.

Pri tome su se maksimalno uzimali u obzir

prijedlozi i zapažanja iskusnih korisnika

programa te je njih oko 83 % uvršteno već

u sljedeću inačicu programa. Ove godine

po treći put zaposlenici odjela R&D iz So-

lidWorksa iskoristili su priliku da predsta-

ve novosti iz nadolazeće inačice programa

SolidWorks 2009. Scenarij prema kojem su

prikazane novosti nosio je naziv “U fokusu

izvještaj istražitelja – inženjeri u krizi”. Či-

tavo predstavljanje nove inačice programa

osmišljeno je kao svojevrstan talk-show, u

kojem se pokazalo kako danas inženjeri u

svojem CAD radu prolaze mnogobrojne

frustracije, a za svaki prikazani slučaj pred-

stavljene su novosti u programu SolidWor-

ks 2009 kojima su uklonjeni uzroci tih fru-

stracija. U svakom slučaju, vrlo kreativan i

zabavan način predstavljanja novosti, koji

je plijenio pozornost svih nazočnih.

Načelno gledajući, SolidWorks je s više od

750.000 radnih mjesta u svijetu vodeći 3D

CAD soft ver na području 3D dizajna, vali-

dacije i kolaboracije (colaboration). U skla-

du s time SolidWorks pred sebe i postavlja

zadatke te se još više orijentira ispunjava-

nju zahtjeva korisnika i povećanju pro-

duktivnosti i efi kasnosti u upotrebi. Glavni

moto Solidworksa FOCUS ON DESIGN,

NOT CAD provlači se već drugu godinu

kroz ovaj soft ver, a u novoj inačici dobiva

još jedno novo značenje, s još jačim alatima

kako bi se ispunio taj cilj.

Samo tjedan dana nakon održavanja kon-

ferencije SolidWorks World 2008 zaposle-

nici zastupnika SolidWorksa za Hrvatsku,

tvrtke Strojotehnika iz Soblinca, održali su

za korisnike (sadašnje i potencijalne) iz Hr-

vatske jednodnevni seminar u kojem je dan

kratak izvještaj o događajima u San Diegu,

kao analiza novosti u inačici 2008. Semi-

nar je posjetilo više od 25 korisnika koji su

željeli naučiti poneki novi alat kako bi još

uspješnije svladavali svakodnevne zapreke i

zadatke. Izlagači Kristijan Mihoci i Dražen

Škrlec vrlo su zadovoljni odzivom. Seminar

je protekao u ugodnoj atmosferi ispunjenoj

diskusijom svih nazočnih o tome kako

unaprijediti i poboljšati svakodnevne za-

datke. Cilj je seminara bio i veća integracija

i umrežavanje korisnika kako bi se ojačala

i povećala zajednica zadovoljnih korisni-

ka Solidworks CAD paketa. Pokrenuta je i ideja o osnivanju SWUGN-a, neprofi tne zajednice korisnika SolidWorksa, gdje bi se članovi međusobno pomagali i rasprav-ljali o soft veru, sudjelovali u radionicama i sl. Čitatelji koji su zainteresirani za rad u takvim radionicama, pozvani su da se jave u tvrtku Strojotehnika gdje će im prirediti dobrodošlicu u SolidWorks zajednicu.

Uredništvo časopisa IRT3000 ovim putem za-hvaljuje tvrtki Strojotehnika što je predstavni-ku časopisa organizirala odlazak u San Diego. Nažalost, zbog bolesti predstavnik IRT3000 nije mogao sudjelovati na konferenciji So-lidWorks World 2008. Zato je ovaj tekst samo sažet prikaz događaja iz San Diega. U sljede-ćem, svibanjskom broju IRT3000, kolega iz slovenskog uredništva koji je sudjelovao na konferenciji priredit će detaljniji izvještaj.

87Ožujak 2 II

ŠTEDLJIVE TEHNOLOGIJE

PRIHVATLJIVE ENERGIJE,

88 Ožujak 2 II

89Ožujak 2 II

no

vo n

a k

njižn

im p

olica

ma

Hrvatska:V.B.Z. d.o.o.; Goranska 12, 10010 ZagrebTel. 01/6235 626, 6235 419Fax 01/6235 418e mail: [email protected]

89

Mechanical Engineering - BTEC National option units

Alan Darbyshire

Knjiga „Mechanical Engineering“ osmišljena

je kao udžbenik za studij najvažnijih područja

strojarstva koja studenti slušaju u sklopu razli-

čitih predmeta za stjecanje certifi kata BTEC

i diplome na području strojarstva. Knjiga je

svojevrstan udžbenik koji strukturom teorija-

objašnjenje-primjer-zadaci vodi čitatelja kroz

predstavljena područja. Knjiga „Mechanical

Engineering“ proučava područja fi zike, statike,

aerodinamike i termodinamike s jedne strane te

osnove strojnih elemenata, spajanja (zavarivanje,

pričvršćivanje vijcima...) i nazubljivanja s druge

strane. Posebno je poglavlje namijenjeno izboru

inženjerskih materijala, s naglaskom na odgova-

rajući izbor materijala za pojedine primjene.

Introduction to Logistics Systems Planning and Control

Gianpaolo GhianiGilbert LaporteRoberto Musmanno

Plastics and Composites Welding Handbook

Grewell / Benatar / Park

Logistički su sustavi ključni u mnogim industrija-

ma i uslužnim djelatnostima te jedan od temelja

za planiranje i upravljanje proizvodnim sustavima

i lancima opskrbe. Knjiga razmatra osnove logi-

stičkih sustava, kvantitativne metode za predvi-

đanje logističkih po¬treba, upravljanje zalihama,

planiranje i upravljanje skladištem i prijevozom. U

posebnom se poglavlju povezuju teoretske metode

planiranja, organiziranja i upravljanja logistikom

s prak¬tičnim primjerima. Knjiga je nastala na

osnovi tečajeva za dodiplomske i poslijediplomske

studente tehnike, računarstva i menadžmenta te je

kao samostalan udžbenik namijenjena istraživači-

ma, stručnjacima te studentima logistike i uprav-

ljanja lancima opskrbe u akademskoj te industrij-

skoj okolini.

Knjigu odlikuju mnogobrojna istraživanja rje-

šavanja zapletenih logističkih zadataka i stvarni

primjeri koji oslikavaju pojedinu građu. Poglavlja

su dopunjena pitanjima, zadacima i popisom ko-

rištenih izvora, a dodatne vježbe i nastavna građa

dostupne su i na internetu.

AutoCAD 2007 and AutoCAD LT 2007 Bible

Ellen Finkelstein

Knjiga je vrlo zanimljiva za početnike te vrlo isku-

sne korisnike. Vrlo opsežan sadržaj na početku

nudi pregled osnova programa AutoCAD, sve od

početka izrade crteža, uporabe naredbi do izbora

koordinata i prilagodbe na crtežu. Svako iduće

poglavlje nadograđuje prethodno, a time se pove-

ćava i zahtjevnost. Na početku su opisane tehnike

crtanja u 2D i 3D, zatim uporaba ravnina, sve do

kotiranja, 3D-koordinata i renderiranja modela.

Za zahtjevne korisnike dostupne su i informacije o

načinu povezivanja s vanjskim zbirkama podataka,

AutoLISP i programiranje s Visual Basic for Appli-

cations (VBA) te mogućnosti postavke okoline

AutoCAD. Na CD-u koji je priložen knjizi jesu

crteži i drugi dodaci te besplatni i tzv. shareware-

programi. Sadržava i PDF-datoteku knjige, gdje

je pojednostavnjeno pretraživanje, i 30-dnevnu

probnu inačicu programa AutoCAD.

ISBN: 9780471788867Izdavač: WILEY

Godina izdanja: 2006.Opis: meki uvez, 1296 stranica

ISBN: 9780470849170Izdavač: WILEY

Godina izdanja: 2003.

Opis: meki uvez, 360 stranica

Kao što i sam naslov govori, knjiga je namijenjena

problematici sjedinjavanja – spajanja različitih ter-

moplastičnih, duroplastičnih i kompozitnih mate-

rijala. Na tome području prevladavaju tri načina

sjedinjavanja pojedinačnih poluproizvoda: meha-

nički način (pričvršćivanje vijcima), lijepljenje i

zavarivanje. Ova knjiga opisuje upravo zavarivanje.

U prvome dijelu kratko su i sažeto predstavljene

teore¬tske osnove materijala, priprema površina i

osnove zagrijavanja i prešanje. U nastavku opisuje

najčešće postupke zavarivanja na tome području.

To su: zavarivanje vru¬ćom pločom, zavarivanje

vrućim zrakom (plinom), ekstruzijsko zavari-

vanje te elektromagnetno, ultrazvučno, vibracij-

sko, lasersko itd. U posebnome poglavlju opisuje

se konstruk¬cija proizvoda koja je preduvjet za

uspješno zavarivanje. Na kraju svakoga poglavlja

opisane su i najčešće smetnje i pogreške pri pojedi-

nim postupcima. Knjiga je dobar pregled tehnolo-

gije na tome području s opisanim i predstavljenim

primjerima.

ISBN: 9780750657617Izdavač: ELSEVIER

Godina izdanja: 2003Opis: meki uvez, 432 stranice

ISBN: 9783446195349Izdavač: HANSER

Godina izdanja: 2006.Opis: meki uvez, 407 stranica

Bosna i Hercegovina:V.B.Z. d.o.o., Safeta Pašalića 44, 71000 SarajevoTel. 033/258 640Fax. 033/258 641e mail: [email protected]

Sve predstavljene knjige možete naručiti:

90 Ožujak 2 II

GC®4235

Designer grades CRO.indd 1 19/09/2007 09:38:56