0
SVEUČILIŠTE U RIJECI
EKONOMSKI FAKULTET
Irena Jakovljević
UTJECAJ TRGOVINSKOG SPORAZUMA IZMEĐU EU I JUŽNE KOREJE NA KONKURENTNOST HRVATSKOG
GOSPODARSTVA
DIPLOMSKI RAD
Rijeka, 2013.
1
SVEUČILIŠTE U RIJECI EKONOMSKI FAKULTET
UTJECAJ TRGOVINSKOG SPORAZUMA IZMEĐU EU I JUŽNE KOREJE NA KONKURENTNOST HRVATSKOG
GOSPODARSTVA DIPLOMSKI RAD
Predmet: Poslovno okruženje EU Mentor: doc. dr. sc. Alen Host Student: Irena Jakovljević
Gospodarstvo Europske unije 0081100833
Rijeka, rujan 2013.
2
SADRŢAJ: str.
1.UVOD ……………………………………………………………….……...................4
1.1. Problem, predmet i objekt istraţivanja...........................................................4
1.2. Radna hipoteza i pomoćne hipoteze...............................................................4
1.3. Svrha i ciljevi istraţivanja..............................................................................5
1.4. Znanstvene metode........................................................................................5
1.5. Struktura rada.................................................................................................6
2. ZNAČAJKE SPORAZUMA O SLOBODNOJ TRGOVINI......................................7
2.1. Definicija i razlozi sklapanja trgovinskih sporazuma.....................................7
2.2. Prednosti i nedostaci trgovinskih sporazuma..................................................8
2.3. Deklaracija o podrijetlu proizvoda...............................................................10
3. ANALIZA TRGOVINSKE RAZMJENE EU I JUŢNE KOREJE.............................15
3.1 Trgovinska razmjena Juţne Koreje sa svijetom............................................15
3.2 Trgovinska razmjena Juţne Koreje i Europske unije....................................17
4.TRGOVINSKI SPORAZUM EU I JUŢNE KOREJE..…………………...................25
4.1. Općenito o Sporazumu..................................................................................25
4.2. Značajke Sporazuma..............................................................................…...29
4.2.1. Očekivani rezultati Sporazuma......................................................30
4.2.2. Primjeri koristi za EU izvoznike....................................................31
5. PRISTUPANJE HRVATSKE EU I KONKURENTNOST RH .................................37
5.1. Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji...........................................................37
5.1.1. Pregovori s Europskom unijom......................................................37
3
5.1.2. Stjecanje punopravnog članstva.....................................................38
5.2. Konkurentnost hrvatskog gospodarstva........................................................39
5.2.1. Globalni indeks konkurentnosti za Hrvatsku.................................39
5.2.2. Trgovinska razmjena Hrvatske sa svijetom...................................42
5.3. Utjecaj Sporazuma na hrvatsku konkurentnost............................................43
5.3.1. Potencijal preraĎivačke industrije..................................................43
5.3.2. Razvoj prometne infrastrukture.....................................................44
6. ZAKLJUČAK ……………...………………......………………………………........52
4
1. UVOD
U ovom radu dan je poseban osvrt na vaţnost sporazuma o slobodnoj trgovini kao
glavnog pokretača povećanja trgovine izmeĎu strana potpisnica, konkretno promatrajući
Sporazum izmeĎu Europske unije i Juţne Koreje, te mogućnostima za Hrvatsku za
poboljšanje vlastite konkurentnosti, pod pretpostavkom iskorištavanja svih mogućnosti
za povećanjem gospodarske aktivnosti uzimajući u obzir vlastite prednosti.
1.1. PROBLEM, PREDMET I OBJEKT ISTRAŽIVANJA
Kao problem istraţivanja navodi se nepoznavanje prednosti sklapanja bilateralnih
trgovinskih sporazuma u meĎunarodnoj trgovini te njihovim pozitivnim i negativnim
učincima.
Predmet istraţivanja je Sporazum sklopljen izmeĎu Europske unije i Juţne Koreje, te
kakve koristi donosi zemljama članicama Unije, s naglaskom na Hrvatsku.
Iz problema i predmeta istraţivanja proizlazi objekt istraţivanja. Objekt istraţivanja je
Hrvatska kao članica EU, njena prava i obveze, te mogućnosti za poboljšanjem
konkurentnosti svog gospodarstva.
1.2. RADNA HIPOTEZA I POMOĆNE HIPOTEZE
Radna hipoteza glasi: Pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, za nju će vrijediti svi
preferencijalni trgovinski sporazumi kao i za ostale članice, a Sporazum izmeĎu EU i
Juţne Koreje, uz iskorištavanje vlastitih potencijala, Hrvatska moţe iskoristiti za
povećanje konkurentnosti vlastitog gospodarstva.
P.H. 1: Spoznajama o pozitivnim učincima preferencijalnih trgovinskih sporazuma,
moguće je sagledati Sporazum izmeĎu EU i Juţne Koreje kao povoljan za sve članice
EU, pa tako i Hrvatsku.
5
P.H. 2: Spoznajama o potencijalu hrvatskog gospodarstva, predloţit će se način za
poboljšanjem konkurentnosti na globalnom trţištu, iskorištavanjem pravila i propisa
spomenutog ugovora.
1.3. SVRHA I CILJEVI ISTRAŽIVANJA
Temeljna misija istraţivanja je istraţiti kako Hrvatska, kao članica Europske unije,
moţe iskoristiti prednosti Sporazuma izmeĎu Europske unije i Juţne Koreje u svrhu
povećanja konkurentnosti gospodarstva. Cilj istraţivanja je utvrditi koje stavke
Sporazuma pogoduju Hrvatskoj i kako iskoristiti njihov potencijal.
Da bi riješili problem istraţivanja, dokazali postavljene hipoteze i postigli svrhu i
ciljeve istraţivanja treba odgovoriti na sljedeća pitanja:
1) Što su preferencijalni trgovinski sporazumi i koje su njihove značajke?
2) Kolika je razina trgovinske suradnje izmeĎu EU i Juţne Koreje?
3) Koje su prednosti potpisivanja sporazuma izmeĎu EU i Juţne Koreje?
4) Na koje obveze i prava se Hrvatska obvezuje kao članica EU?
5) Kako Hrvatska moţe iskoristiti Sporazum o slobodnoj trgovini izmeĎu EU i Juţne
Koreje kako bi poboljšala vlastitu konkurentnost?
1.4. ZNANSTVENE METODE
Pri istraţivanju i formiranju rezultata istraţivanja u odgovarajućoj kombinaciji korištene
su sljedeće metode: metoda analize i sinteze, metoda deskripcije, metoda klasifikacije te
metoda komparacije.
6
1.5. STRUKTURA RADA
Rezultati istraţivanja predočeni su u šest meĎusobno povezanih dijelova. U prvom
dijelu, UVODU, definiran je problem istraţivanja, predmet i objekt istraţivanja.
Postavljena je radna hipoteza i dvije pomoćne hipoteza. Nadalje, definirani su ciljevi i
svrha istraţivanja, naznačene su znanstvene metode korištene prilikom izrade rada i
prikazana je struktura rada.
Naslov drugog dijela je ZNAĈAJKE SPORAZUMA O SLOBODNOJ TRGOVINI,
u kojem je definiran pojam i cilj sklapanja trgovinskih sporazuma, te njihove
specifičnosti.
Treći dio rada, ANALIZA TRGOVINSKE RAZMJENE EU I JUŽNE KOREJE,
analizira robnu razmjenu dviju strana.
U četvrtom dijelu rada, naslovljenog TRGOVINSKI SPORAZUM EU I JUŽNE
KOREJE, ističu se općenite značajke sporazuma, a opisane su koristi za EU izvoznike.
PRISTUPANJE HRVATSKE EU I KONKURENTNOST RH naslov je petog dijela
rada koji podrobnije objašnjava proces pristupanja Hrvatske Europskoj uniji, kao i
analizu njene konkurentnosti. Nadalje, opisane su mogućnosti Hrvatske kako bi što
bolje iskoristila prednost potpisanog Sporazuma kao članica EU.
U posljednjem dijelu, ZAKLJUĈKU, dana je sinteza rezultata istraţivanja kojima je
dokazana postavljena radna hipoteza.
7
2. ZNAĈAJKE SPORAZUMA O SLOBODNOJ TRGOVINI
U ovom poglavlju bit će definirani trgovinski sporazumi te objasniti razlozi njihovog
potpisivanja. Sagledat će se i pozitivni i negativni učinci sporazuma, a bit će riječi i o
deklaraciji o podrijetlu proizvodu, sastavnom dijelu europskih trgovinskih sporazuma.
2.1. Definicija i razlozi sklapanja trgovinskih sporazuma
Ugovor o slobodnoj trgovini je pakt izmeĎu dvije zemlje ili područja u kojima su se
obje sloţile ukinuti većinu ili sve carine, kvote, posebne naknade i poreze, te druge
prepreke trgovini izmeĎu zemalja potpisnica sporazuma. Svrha sporazuma je omogućiti
brţe poslovanje izmeĎu dviju zemalja / područja, koji bi trebao donijeti koristi objema
stranama (White, 2013).
Temeljna ekonomska teorija ugovora o slobodnoj trgovini je teorija "komparativne
prednosti", od strane britanskog političkog ekonomista Davida Ricarda. Jednostavno
rečeno, "teorija komparativnih prednosti" postulira da, na slobodnom trţištu, svaka
drţava / područje u konačnici će se specijalizirati u djelatnosti u kojoj ima
komparativnu prednost (tj. prirodne resurse, više kvalificiranih radnika, itd.).
Zagovornici ugovora o slobodnoj trgovini vjeruju da (White, 2013):
− slobodna trgovina povećava prodaju i dobit za tvrtke (što dovodi do jačanja
poloţaja tih tvrtki na trţištu)
− slobodna trgovina, u dugom roku, stvara radna mjesta
Uklanjanje skupih trgovinskih zapreka, kao što su carine, kvote i posebni uvjeti uvoza,
po sebi dovodi do lakšeg i brţeg trgovanja robom široke potrošnje, a rezultat je
povećani obujam prodaje. TakoĎer, korištenje jeftinijih materijala i radne snage, stečene
kroz slobodnu trgovinu, dovodi do niţe cijene za proizvodnju robe. Rezultat je
povećanje profitne marţe (kada prodajne cijene nisu sniţene) ili porastom prodaje
uzrokovan niţim prodajnim cijenama (White, 2013).
8
Širenje trgovine nedvojbeno je ključan dio visoke stope rasta, niske inflacije i visokih
plaća, te gospodarske ekspanzije od 1990-ih godina (White, 2013).
2.2. Prednosti i nedostaci trgovinskih sporazuma
Trgovinska neravnoteţa nerijetko se tumači kao negativna. Visoke carine kako bi se
potakla potrošnja domaćih proizvoda pogrešan je pristup. Trgovinska razmjena u cilju
osiguravanja većeg izbora, većih količina i veće kvaliteta proizvoda i više je nego
poţeljna (Marotta, 2013).
Glavni cilj sporazuma o slobodnoj trgovini je osigurati njenu liberalizaciju. Dok
tradicionalna uvjerenja o sporazumu o slobodnoj trgovini kao najveću prijetnju vide
skretanje umjesto stvaranja trgovine, zabiljeţeno je da preferencijalni trgovinski
sporazumi doprinose učinkovitom poticanju veće liberalizacije trgovine (An Australia–
USA Free Trade Agreement: Issues and Implications, 2013).
Praktična prednost takvih sporazuma su brţi i lakši pregovori nego kod multilaternalnih
sporazuma, zbog manjeg broja strana koje pregovaraju. Zainteresirana strana lakše će
osigurati prednost za sebe pregovarajući s manjim brojem strana koje se ne slaţu. Iako
su multilateralni sporazumi u okviru GAT-a i WTO-a najvaţniji aranţmani koji donose
veću liberalizaciju trgovine u svjetskoj ekonomiji, uţi sporazumi poput Europske unije i
bilateralnog sporazuma SAD-Kanada takoĎer su značajni. Bilateralna liberalizacija
trgovine uzrokuje promjene na dva načina: kroz preusmjeravanje roba i usluga iz
zemalja koje su se našle u nepovoljnom poloţaju zbog liberalizacije, i zamjenom
precijenjenih roba i usluga. Liberalizacija, kako bi se osigurala niţa cijena za ista dobra,
je poţeljna, što uzrokuje nezadovoljstvo zbog bilateralnih i regionalnih sporazuma kod
zakinutih zemalja (An Australia–USA Free Trade Agreement: Issues and Implications,
2013).
Tradicionalno, iskorištavanje prednosti sporazuma najočitije su kod zemalja različitih
struktura gospodarstva. Komparativna prednost u različitim područjima proizvodnje
omogućuje da obje partnerske zemlje sporazumom profitiraju, ali današnji gospodarski
profil zemalja pokazuje da većina zemalja uvozi proizvode koje i same proizvode, bez
9
obzira na komparativne prednosti. Liberalizacija trgovine kod zemalja slične
gospodarske strukture često donosi povećanje blagostanja bez većih poremećaja, što
nije uvijek slučaj kod zemalja značajno različitih gospodarstava. Kao prednost
liberalizacije, izmeĎu zemalja sličnih proizvodnih mogućnosti, ističe se (An Australia–
USA Free Trade Agreement: Issues and Implications, 2013):
− povećanje pritiska na dobavljače (koji prije nisu bili primorani prilagoĎavanju na
manjem domaćem trţištu)
− veća specijalizacija, modernija proizvodnja i bolja obrada materijala
Suočene s povećanjem konkurencije, kompanije moraju promijeniti pristup prodaji, što
znači veće zadovoljstvo krajnjih potrošača. Poboljšanje kvalitete svojih usluga i
proizvoda, specijalizacija u dijelovima proizvodnog procesa ili koncentracija na
pojedini segment trţišta samo su neki od načina opstanka kompanija na trţištu povećane
konkurencije.
Sklapanje trgovinskih sporazuma dovodi do stvaranja trgovine i neminovno, skretanja
trgovine. Skretanje trgovine proizlazi zbog povećane prodaje nauštrb trećeg dobavljača,
koji je prije sporazuma bio konkurentniji, ali ukidanjem carina i necarinskih
ograničenja, u prednosti je zemlja partner. Ključna korist sporazuma je stvaranje
trgovine i to kod produktivnijih i manje produktivnih grana. Korisnost sporazuma za
neku zemlju ovisi o (An Australia–USA Free Trade Agreement: Issues and
Implications, 2013):
− relativnoj vaţnosti svake zemlje kao trgovinskog partnera u okruţenju
liberalizirane trgovine
− veličini i obujmu postojećih trgovinskih barijera;
− stupnju ukidanja trgovinskih barijera te njegovo pribliţavanje zoni slobodne
trgovine
Neosporiva prednost trgovinskih sporazuma je povlašteni pristup drugim trţištima, za
sve zemlje potpisnice. Sama iskorištenost te značajne prednosti ovisi o pojedinoj zemlji,
odnosno njenoj trgovinskoj politici. Trgovinski sporazumi uspostavljaju set pravila za
10
regulaciju trgovine i za nju vezane aktivnosti, kao što i obvezuje zemlje potpisnice da
osiguraju uklanjanje trgovinskih barijera. Podaci su pokazali da sudionice trgovinskih
sporazuma takoĎer mogu osigurati sporazum kojim će smanjiti restrikcije i
nesporazume tijekom razmjene što bi bilo nemoguće ostvariti multilateralnim
sporazumima (An Australia–USA Free Trade Agreement: Issues and Implications,
2013).
TakoĎer postoje i nedostaci, a oni su dvojaki. Ako preferencijalni trgovinski sporazum
nije pokrio sva područja ţeljene politike, umjesto do povećanja, moglo bi doći do
smanjenja ekonomskog blagostanja. Drugi nedostatak je što čak ni trgovinski sporazumi
neće pomoći kod liberalizacije onih sektora na koje postoji pritisak od strana koje ne
sudjeluju u sporazumu. Liberalizacija trgovine uglavnom je pregovarački proces u
kojem svaka strana pristaje na otvaranje vlastitog trţišta kako bi imala bolji pristup
tuĎem trţištu (An Australia–USA Free Trade Agreement: Issues and Implications,
2013).
FTA daju samo ekonomske prednosti kada se pregovara sa zemljama koje su značajni
trgovinski partneri. FTA takoĎer povećavaju sloţenost meĎunarodnog trgovinskog
sustava i mogu dovesti do povećanja transakcijskih troškova poslovanja. Dio toga je
zahtjevan za razumijevanje i primjenu pravila o podrijetlu roba, koje sprečava
zloupotrebu trgovinskih sporazuma. Ispregovarana različita pravila u različitim
ugovorima i s različitim stranama te njihova sukladnost i primjena moţe biti itekako
izazovna za posrednike u trgovinskoj razmjeni. TakoĎer, u obzir moraju biti uzeti i
različiti mehanizmi kod rješavanja sporova, do kojih često dolazi, kao i različiti
standardni reţimi i ostala usklaĎivanja koje zahtijeva trgovinski aranţman (An
Australia–USA Free Trade Agreement: Issues and Implications, 2013).
2.3. Deklaracija o podrijetlu proizvoda
Kako bi se neki proizvod smatrao originalnim proizvodom odreĎene zemlje moraju biti
zadovoljeni dodatni kriteriji (Pravila Europske zajednice o podrijetlu za opći sustav
povlastica-vodič za EU korisnike, 2007):
11
- sve vrste obrade ili prerade u svrhu stjecanja podrijetla moraju se provesti u
pojedinačnoj zemlji korisnici koja izvozi, ali postoje iznimke kada proizvoĎači u jednoj
zemlji mogu koristiti sirovine iz druge zemlje što se naziva kumulacija podrijetla; ona
daju dodatne mogućnosti drţavama tj. omogućuje se „zbrajanje“ bilo korištenih
materijala s podrijetlom ili postupaka prerade ili obrade, te postoji nekoliko vrsta
kumulacije podrijetla (Kumulacija-EU, 2013):
- Dvostrana kumulacija
U njoj sudjeluju dvije zemlje potpisnice sporazuma o slobodnoj trgovini i to je osnovni
tip kumulacije; dozvoljeno je korištenje sirovina i reprodukcijskog materijala
podrijetlom iz druge drţave ugovornice.
- Dijagonalna kumulacija
Postoji izmeĎu više od dviju zemalja potpisnica ugovora o slobodnoj trgovini koji
sadrţe identična pravila o podrijetlu i odredbe o kumulaciji izmeĎu njih.
- Regionalna kumulacija
Pravila regionalne kumulacije primjenjuju se izmeĎu zemalja jedne od regionalnih
skupina. Materijali koji potječu iz jedne zemlje u skupini i koji se dodatno obraĎuju ili
preraĎuju u drugoj zemlji korisnici iz iste skupine smatraju se materijalima koji potječu
iz te druge zemlje, pod uvjetom:
- da je ondje dodana vrijednost veća od najveće vrijednosti upotrijebljenih materijala
koji imaju podrijetlo u bilo kojoj od drugih drţava regionalne skupine - da ondje
provedena obrada ili prerada nadilazi «nedostatnu obradu ili preradu». U slučajevima
kada nisu ispunjena oba navedena uvjeta, smatra se da roba potječe iz one zemlje
regionalne skupine koja ima najveći udio u vrijednosti proizvoda s podrijetlom koji
dolaze iz zemalja regionalne skupine.
Primjer: košulja proizvedena u zemlji B od tkanine podrijetlom iz zemlje A (koja je
članica iste regionalne skupine) potjecat će iz zemlje B ako vrijednost tkanine iznosi
manje od 50% vrijednosti košulje. Ako to nije slučaj, potjecat će iz zemlje A. Treba
12
naglasiti kako će u ovom drugom slučaju tijelo ovlašteno za izdavanje potvrda u zemlji
B morati izdati potvrdu o podrijetlu Form A da je košulja podrijetlom iz zemlje A.
Primjer: proizvodi podrijetlom iz zemlje A izvoze se u zemlju B (vrijednost 900 EUR),
pri čemu se koriste za izradu proizvoda podrijetlom iz zemlje B (vrijednost 2.000 EUR)
koji se izvozi u zemlju C; u zemlji C proizvod se spaja s komponentama iz zemlje D
(vrijednost 3.000 EUR); dodana vrijednost u zemlji C iznosi 5.000 EUR; finalni
proizvod izvozi se s podrijetlom iz zemlje C (Pravila Europske zajednice o podrijetlu za
opći sustav povlastica-vodič za EU korisnike, 2007).
- roba mora biti prevezena izravno iz zemlje izvoznice u zemlju uvoznicu
- roba u jednoj pošiljci moţe proći kroz drugu zemlju ako nije puštena u
slobodni promet u zemlji provoza ili skladištenja te ako proizvodi ne prolaze
nikakve operacije osim istovara, pretovara ili operacije kako bi se proizvod
očuvao u dobrom stanju; to moţe biti gdje tvrtke imaju regionalne
distribucijske centre izvan Juţne Koreje, npr. u Singapuru. U praksi, za takve
proizvode mora se izdati dokument koji će dokazati polazišnu točku pošiljke
i točku konačnog odredišta.
- roba mora imati potvrdu o podrijetlu
- potvrda o podrijetlu dokaz je da roba ispunjava uvjete za podrijetlo odnosno
ona dokazuje ekonomsku pripadnost odreĎenoj drţavi; postoje tri osnovna
načina dokazivanja podrijetla (Pravila Europske zajednice o podrijetlu za
opći sustav povlastica-vodič za EU korisnike, 2007):
− Potvrda o podrijetlu Form A koja se koristi kao dokaz o podrijetlu prilikom
uvoza u EU te u okviru regionalne kumulacije
− Izjava na računu - moţe se koristiti za izvoz proizvoda male vrijednosti (do 6000
eura)
− Potvrda o prometu robe EUR.1 – moţe se koristiti poput izjave na računu kada
se roba iz EU izvozi u zemlje korisnice prema pravilima dvostrane kumulacije
13
Kriteriji za utvrĎivanje „dovoljne obrade“ opisane su za svaki proizvod prema
specifičnim pravilima, a za utvrĎivanje koriste se 3 pravila:
− Pravilo promjene tarifnog broja (naziva se i kriterijem „tarifnog skoka“) znači da
se proizvod smatra dostatno obraĎenim ili preraĎenim kada se dobiveni proizvod
razvrsta unutar četveroznamenkastog tarifnog broja nomenklature
Harmoniziranog sustava koji je drukčiji od brojeva unutar kojih su razvrstani svi
materijali bez podrijetla korišteni u njegovoj proizvodnji (Primjer je proizvodnja
košare od slame koja je razvrstana unutar tarifnog broja 4602 HS-a. Popis za
cijelo Poglavlje 46. navodi pravilo „proizvodnja kod koje su svi korišteni
materijali razvrstani unutar tarifnog broja koji nije tarifni broj proizvoda“).
− Postotno pravilo ili kriterij "ad valorem" pravilo je kod kojega vrijednost
korištenih materijala bez podrijetla ne moţe prelaziti odreĎeni postotak cijene
proizvoda fco tvornica. („franko tvornica“ i „vrijednost“ dvije su od definicija
sadrţanih u članku 66.) Primjer je proizvodnja kišobrana iz tarifnog broja HS-a
6601, gdje tekst stupca 3 na popisu glasi „proizvodnja u kojoj vrijednost svih
upotrijebljenih materijala ne prelazi 50% cijene proizvoda fco tvornica“. U tom
slučaju cijena proizvoda fco tvornica mora se usporediti s vrijednošću svih
materijala bez podrijetla.
− Procesno pravilo odnosi se na slučajeve kada se odreĎeni postupci ili faze u
proizvodnom procesu moraju provesti na svim upotrijebljenim materijalima bez
podrijetla. Mnogi primjeri takvih načela podrijetla mogu se pronaći u tekstilnom
sektoru, npr. tkana odjeća iz Poglavlja 62. HS-a, za koju tekst iz stupca 3 glasi
„proizvodnja od preĎe“. Primjer: proizvodnja odjevnog predmeta koja počinje
od preĎe bez podrijetla daje status proizvoda s podrijetlom. To znači da se tkanje
i sve proizvodne faze koje slijede moraju obaviti u zemlji korisnici. Takav
kriterij postupka podrazumijeva da započinjanje od ranije proizvodne faze (npr.
kemijski materijal ili prirodna vlakna) takoĎer daje status proizvoda s
podrijetlom, a započinjanje od kasnije faze (npr. tkanje) takav status ne daje.
− Kombinacija ovih različitih pravila. Ta pravila moraju biti ispunjena na drugačiji
način ili kombinirano. Na primjer, strojni alati imat će podrijetlo iz EU ako je
14
došlo do promjene tarifnog broja ili ako se u tom alatu ne nalazi više od 45%
proizvoda bez podrijetla.
Da bi se postalo odobreni izvoznik, tvrtke moraju podnijeti zahtjev carinskim vlastima
drţava gdje su osnovane i gdje pohranjuju svoju evidenciju. Postupak za dodjelu statusa
„povlaštenog izvoznika“ ovisi o nacionalnim odredbama drţave članice EU. Glavni
razlog takve procedure je osigurati primjenu pravila tvrtkama koje su ovlašteni
izvoznici te da carinske vlasti mogu u bilo kojem trenutku provjeriti status proizvoda za
koje je zatraţen povlašteni tretman.
15
3. ANALIZA TRGOVINSKE RAZMJENE EU I JUŽNE KOREJE
Ovo poglavlje podijeljeno je na 2 potpoglavlja; u prvom će biti prikazana trgovinska
razmjena Juţne Koreje sa svijetom, a u drugom trgovinska razmjena Juţne Koreje i
Europske unije.
3.1 Trgovinska razmjena Južne Koreje sa svijetom
Juţnokorejska trgovinska razmjena sa svijetom značajno se promijenila tijekom
posljednjeg desetljeća; očigledno je da Japan više nije glavni dobavljač proizvoda u
Juţnu Koreju. Udio od čak 20% juţnokorejskog uvoza Japan je imao 2000. godine, ali
taj se udio smanjio na 15% do 2009. godine, kada je Kina preuzela vodeće mjesto u
kategoriji zemlje čiji se proizvodi najviše uvoze u Juţnu Koreju. U apsolutnim
vrijednostima, vrijednost proizvoda koje Japan izvozi u Juţnu Koreju ostao je na
otprilike istom nivou (2000: 34,5 milijardi eura; 2009. 35,4 milijarde eura), ali nakon
što se uzme u obzir općenito povećanje trgovinske razmjene, udio japanskih proizvoda
značajno se smanjio (The European Union and the Republic of Korea: A statistical
portrait, 2012).
Udio EU-27 u juţnokorejskom uvozu ostao je na 10% tijekom promatranog razdoblja i
tako učinio Europsku uniju trećim najznačajnijim uvoznim partnerom Juţne Koreje.
Podaci o trgovinskoj razmjeni Juţne Koreje sa svijetom prikazani su sljedećim
grafikonima.
16
Grafikon 1: Trgovinska razmjena Juţne Koreje sa svijetom, (a) uvoz
(b) izvoz
Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 120
Sjedinjene Američke Drţave izgubile su vodeću poziciju najvećeg uvoznika
juţnokorejskih proizvoda s padom udjela od 22% 2000. godine na 10% u 2009. godini.
S udjelom od gotovo četvrtine ukupnog juţnokorejskog izvoza u 2009. godini vodeća
17
zemlja bila je Kina; ukoliko se uvoz Hong Konga pridoda kineskom, taj udio penje se
na skoro 30%. U 2000. godini EU-27 bila je drugi najvaţniji juţnokorejski izvozni
partner, odmah nakon SAD-a, a ista pozicija zadrţana je i devet godina kasnije, ali te
godine puno ispred SAD-a i Japana.
Male zalihe energije prisiljavaju Juţnu Koreju na ovisnost o uvozu energenata, pa je
logično da su proizvodi kategorije „Nafta i naftni derivati“ najvaţniji dio
juţnokorejskog uvoza. UsporeĎujući 2000. i 2009. godinu, udio ove kategorije u
juţnokorejskom izvozu je gotovo isti (19% odnosno 20%) bez obzira na porast
vrijednosti. Uvoz „Plina, prirodnog i industrijskog“ je takoĎer vaţan; u usporedbi s
2000. godinom vrijednost uvoza se i više nego udvostručila, a u ukupnom uvozu njegov
udio porastao je s 3% na 5%. S obzirom na uspješnost IT industrije, uvoz „Uredskih
strojeva i za AOP“ značajno se smanjio; ova kategorija bila je na 3. mjestu 2000. godine
(ukupna vrijednost bila je 8,3 milijarde eura, udio 5% u ukupnom uvozu), devet godina
kasnije nije prisutna u prvih deset. Navedeni podaci o uvozu nalaze se u Prilogu 1.
Najznačajnije kategorije juţnokorejskog izvoza za 2000. i 2009. godinu su „Električni
strojevi“, „Cestovna vozila“ i „Telekomunikacijski aparati i ureĎaji“; sve navedene
kategorije nalaze se pri vrhu top deset kategorija koje sudjeluju u izvozu sa značajnim
postotnim udjelom u obje promatrane godine. Zanimljivo je da je „Nafta i naftni
derivati“ takoĎer u samom vrhu što ne treba čuditi jer, iako je to kategorija koju Juţna
Koreja najviše uvozi, ima i najnaprednije rafinerije značajnih kapaciteta koji uvelike
premašuju domaću potraţnju te višak izvozi u Hong Kong, Singapur, Tajvan, Kinu i EU
(The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, 2012).
3.2 Trgovinska razmjena Južne Koreje i Europske unije
U posljednjih nekoliko desetljeća Juţna Koreja se razvila u jednu od vodećih ekonomija
u Aziji. S obzirom na vrlo malo unutarnje trţište, orijentirala se na izvoz i postala
svjetski lider po izvozu vozila i potrošačke elektronike. U periodu od 2001. do 2003.
godine (Grafikon 2) zabiljeţena je relativna stagnacija, a izmeĎu 2004. i 2008. godine
vidi se značajni godišnji porast trgovine dobrima.
18
Grafikon 2 : Robna razmjena Juţne Koreje sa svijetom 2000.-2009. godine
Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 110
Uzlazni trend nastavio se do 2009. godine kada je svjetska financijska i ekonomska
kriza pokazala utjecaj i na juţnokorejsko gospodarstvo. Tijekom promatranog razdoblja,
trgovinska bilanca Juţne Koreje bila je pozitivna, osim 2008. godine kad je uvoz bio
veći od izvoza za 9 milijardi eura. Sljedeće godine, iako smanjena vrijednost uvoza i
izvoza, ostvaren je trgovinski višak od 29 milijardi eura, što je najveća razlika izmeĎu
izvoza i uvoza od 2000. godine.
Promatrano razdoblje za Europsku uniju prikazano je Grafikonom 3.
19
Grafikon 3: Robna razmjena EU-27 sa svijetom 2000.-2009. godine
Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 111
Trgovinska bilanca EU-27 negativna je sve godine promatranog razdoblja; najniţi
trgovinski deficit zabiljeţen je 2002. (45 milijardi eura), a najveći 2008. godine (258
milijardi eura).
MeĎusobna trgovinska razmjena izmeĎu EU-27 i Juţne Koreje prikazana je Grafikonom
4.
20
Grafikon 4: Trgovinska razmjena EU-27 s Juţnom Korejom 1999-2010. godine
Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 112
Unatoč brţem porastu europskog izvoza u Juţnu Koreju, vrijednost juţnokorejskog
izvoza neprestano premašuje njen uvoz. Trgovinska bilanca EU-27 s Juţnom Korejom
konstantno je negativna. Za promatrano razdoblje, najniţi trgovinski deficit zabiljeţen
je 2002. godine (7 milijardi eura); najviši 2006. godine (18 milijardi eura).
Posljednjih godina jaz izmeĎu vrijednosti uvoza i izvoza u Juţnu Koreju polako se
smanjuje; od 2006. do 2010. godine vrijednost izvoza u Juţnu Koreju povećao se za
22%, a uvoz iz Juţne Koreje smanjio se za 5%.
Ukupna vrijednost juţnokorejskih proizvoda uvezenih u EU-27 u 2010. godini je za
44% viša nego vrijednost iz 2000. godine. TakoĎer, vrijednost izvoza EU-27 u Juţnu
Koreju je viša za 67%. To ujedno znači da je prosječna godišnja stopa rasta za uvoz i
izvoz EU-27 u razdoblju izmeĎu 2000. i 2010. godine bila 3.7% odnosno 5.7%.
Navedeni podaci prikazani su u Tablici 1.
21
Tablica 1: Robna razmjena EU-27 s Juţnom Korejom, razdoblje 2000.-2010. godine
milijuni
eura 2000. 2005. 2009. 2010.
promjena
2000.-2010.
(%)
promjena
2009.-2010.
(%)
pros. stopa
promjene
2000.-
2010.
(%)
EU-27
uvoz 26.955 34.451 32.298 38.683 43,5 19,81 3,71
EU-27
izvoz 16.742 20.226 21.637 27.984 67,2 29,31 5,3
Trg.
bilanca -10.213 -14.225 -10.662 -10.699
Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 112
Što se tiče vrste roba kojima trguju EU-27 i Juţna Koreja, prevladavaju strojevi i
transportna oprema kao proizvodi što ih EU-27 uvozi iz Juţne Koreje. Promatrajući
2000, 2005. i 2010. godinu, ova kategorija predstavlja 75%, 82% i 73% ukupnog uvoza
(Grafikon 5). Nakon velikog uvoza strojeva i prijevoznih sredstava, slijede tvornička
dobra čiji udio u uvozu varira izmeĎu 13% i 19%.
Izvoz proizvoda u Juţnu Koreju diverzificiraniji je od uvoza, pa iako su strojevi i
prijevozna sredstva takoĎer najzastupljenija kategorija u izvozu u sve tri promatrane
godine (s udjelom od 48%, 43% i 51%), ostali proizvodi, poput kemijskih ili ostalih
proizvodnih dobara takoĎer imaju udio u izvozu izmeĎu 16% i 30% (Grafikon 6).
22
Grafikon 5: Uvoz EU-27 iz Juţne Koreje Grafikon 6: Izvoz EU-27 u Juţnu Koreju
Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 114
Za podrobniju analizu, u obzir treba uzeti i 10 najpopularnijih kategorija proizvoda
kojima trguju EU-27 i Juţna Koreja (vidjeti Prilog 2).
23
Kategorija Telekomunikacijski aparati i ureĎaji bila je na vrhu liste 2005. i 2010.
godine, ali udio u ukupnom uvozu EU-27 iz Juţne Koreje s 27% 2005. pao je na 18%
2010. godine. Cestovna vozila i Ostala transportna oprema (konkretno, morska plovila
koja predstavljaju još jedan sektor u kojem je Juţna Koreja konkurentna) su uzastopno
prisutne u prvih 5 skupina proizvoda.
Što se tiče izvoza EU-27 u Juţnu Koreju, Specijalni strojevi i Ind.strojevi za opću
uporabu nalaze se pri samom vrhu liste u sve tri promatrane godine. Najveće
iznenaĎenje je juţnokorejski uvoz cestovnih vozila u vrijednosti 2,6 milijardi eura s
obzirom da je sama Juţna Koreja jedna od vodećih proizvoĎača istih. U 2010. godini
uvoz cestovnih vozila u Juţnu Koreju činio je 9% ukupnog uvoza iz EU-27. Kategorija
Organske kemikalije prisutna je na listi kroz sve godine, a juţnokorejski uvoz
Medicinskih i farmaceutskih proizvoda zabiljeţio je porast posljednjih godina (Prilog
2).
Promatrajući juţnokorejski izvoz po pojedinim drţavama članicama, došlo je do
značajnih promjena izmeĎu 2000. i 2010. godine. Podaci o promjeni uvoza i izvoza
članica EU-27 prikazani su sljedećim grafikonima.
Grafikon 7: Trgovinska razmjena Juţne Koreje i pojedinih drţava članica, 2000. godina
Ujedinjeno Kraljevstvo uvozilo je 22% od ukupnog uvoza u EU-27 2000. godine da bi
se 2010. taj udio smanjio na samo 7% 10 godina kasnije. Glavno odredište
24
juţnokorejskim proizvodima 2010. godine bila je Njemačka s udjelom od 24% što je
porast za 4 postotna poena za razliku od 2000. godine. Ipak došlo je samo do
Rotterdamskog efekta, u ovom slučaju luka je Hamburg koja uvozi sve velike pošiljke
na teritorij Europske unije, te iz njemačke luke juţnokorejski proizvodi dalje nastavljaju
put do prave destinacije.
Grafikon 8: Trgovinska razmjena Juţne Koreje i pojedinih drţava članica, 2010. godina
Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 119
Povećanje udjela u uvozu juţnokorejskih proizvoda s njemačke strane dogodio se zbog
povećanog uvoza juţnokorejskih proizvoda u Poljsku i Slovačku. Razlog za povećanje
uvoza u Slovačku vjerojatno je tvornica automobila koja je počela s radom 2006.
godine. Izvoz zemalja Europske unije u Juţnu Koreju nije se značajno mijenjao tijekom
desetogodišnjeg razdoblja; Njemačka i Francuska imaju najveći doprinos, Nizozemska i
Irska su povećale izvoz, dok je Ujedinjeno Kraljevstvo manje izvezlo u Juţnu Koreju
nego 2000. godine.
25
4.TRGOVINSKI SPORAZUM EU I JUŽNE KOREJE
Ovo poglavlje podijeljeno je na 2 potpoglavlja u kojem se nalaze općenite informacije o
Sporazumu izmeĎu Europske unije i Juţne Koreje te ključne koristi Sporazuma.
Naglašene su koristi za europske izvoznike, a navedeni su i očekivani rezultati.
4.1. Općenito o Sporazumu
Europska komisija najavila je u listopadu 2006. godine kako traţi tri partnera koji bi
sudjelovali u novoj generaciji sporazuma o slobodnoj trgovini. Ti sporazumi zamišljeni
su s ciljem poboljšanog pristupa drugim trţištima za europske kompanije, posebice na
azijsko trţište. Inicijativa EU trgovine i prije je bila usmjerena na potpisivanje
preferencijalnih sporazuma s bivšim kolonijama, na taj način razvijala slobodnu
trgovinu s regionalnim partnerima u Europi i području Mediterana. Cilj Komisije je
kreirati sporazum koji će uključivati, osim trgovinu robama i uslugama, i pravila o
investicijama, zaštitu intelektualnog vlasništva, anti-dampinške mjere i uklanjanje
necarinskih barijera. U travnju 2007. godine zemlje članice EU dale su zeleno svijetlo
za početak pregovora s Juţnom Korejom, Indijom i ASEAN-om. U to vrijeme procjene
su bile da bi potpisivanje sporazuma nove generacije s triju stranama dovelo do porasta
izvoza EU i to: 24% u slučaju sporazuma s ASEAN-om, 57% s Indijom te 48% s
Juţnom Korejom (EU: Mutual misunderstanding, 2008).
UnaprjeĎenje i razvoj ugovora o slobodnoj trgovini vaţan je dio dugoročnog plana
Vlade Juţne Koreje, a to je ukazivanje na vaţnost vanjske trgovine kod razvoja
juţnokorejskog gospodarstva i zabrinutost da njeni izvoznici ne budu istisnuti sa
svjetskog trţišta zbog jeftinije konkurencije iz Kine te visoko napredne tehnologije iz
Japana, uz nastojanja zadrţavanja balansa izmeĎu poticanja izvoza i podmirivanja
domaće potraţnje. Zbog globalne krize, koja je započela 2008. godine, do izraţaja je
došla juţnokorejska ovisnost o izvozu, a upravo je izvoz Juţnoj Koreji omogućio
gospodarski rast. Ukupan uvoz i izvoz u 2007. godini iznosio je značajnih 69,4%
ukupnog BDP-a, dok se u 2008. godini taj postotak penje na 92,4%. U samo prva tri
mjeseca 2011. godine uvoz i izvoz iznosili su 97,4% BDP-a. Zahvaljujući seriji
bilateralnih sporazuma unazad nekoliko godina, procjenjuje se da će upravo onaj
26
izmeĎu Juţne Koreje i EU povećati izvoz, a godišnji prosjek iznosit će 2,5 milijarde
američkih dolara tijekom sljedećih 15 godina (Trade boost, 2011).
Sporazum o slobodnoj trgovini izmeĎu EU i Republike Koreje (EU Korea FTA) prvi je
iz nove generacije Sporazuma o slobodnoj trgovini. Odluka da se pokrenu pregovori o
takvim sporazumima o slobodnoj trgovini s trećim zemljama temelji se na ekonomskim
kriterijima kako bi se poboljšao pristup europskim tvrtkama vrlo dinamičnom i
konkurentnom azijskom trţištu. Juţna Koreja odreĎena je kao prioritetni partner
Europskoj uniji zbog svoje trgovinske politike i pregovori o sporazumu započeli su u
svibnju 2007. godine u Seulu. Nakon osam formalnih rundi pregovora, Sporazum o
slobodnoj trgovini potpisan je 15. listopada 2009. godine. Nakon odobrenja Vijeća i
Europskog parlamenta, ugovor se primjenjuje od 1. srpnja 2011. godine. Ovaj
Sporazum najopseţniji je sporazum ikada u kojem je sudjelovala Europska unija te prvi
sa zemljom partnerom s azijskog kontinenta (EU-Korea trade agreement: one year on,
2012).
S obzirom da su se Sporazumom smanjile uvozne carine na europske proizvode koji
prelaze juţnokorejsku granicu, procjenjuje se da su europske kompanije uštedjele oko
350 milijuna eura nakon samo 9 mjeseci primjene. Ovim ugovorom postepeno se
ukidaju carine na industrijske i poljoprivredne proizvode. Ukidanje carina započelo je 1.
srpnja 2011, a 98,7% uvoznih carina treba biti ukinuto do 1. srpnja 2016. godine. Mali
broj proizvoda ipak neće biti osloboĎen carine tako da će 1. srpnja 2031. godine 99,9%
bilateralne trgovine izmeĎu EU i Juţne Koreje biti osloboĎeno carina. Većina carinskih
rasterećenja rezultat će pokazati nakon duţeg vremenskog razdoblja, a mnoge
regulatorne promjene tek se moraju implementirati te će se trgovinske koristi od
Sporazuma sa sigurnošću moći procijeniti nakon pet do deset godina (EU-Korea trade
agreement: one year on, 2012).
Sljedećim grafikonom prikazano je smanjenje carina i postotak zadrţanih carina u
razdoblju od početka primjene Sporazuma 2011. godine do 2019. godine.
27
Grafikon 9: Smanjenje carina i ukidanje carina 2011.-2019. godine
Izvor: The EU – Korea Free Trade Agreement in practice, str. 4
Najveći dio carinskih ograničenja trgovine ukinuo se odmah pri potpisivanju
Sporazuma, a do 2019. godina carine će gotovo u potpunosti biti ukinute.
Uz carine, tehnički problemi su najvaţnija zapreka u meĎunarodnoj trgovini: tehnički
propisi, standardi, postupci ocjene sukladnosti i slični zahtjevi mogu biti znatan teret za
izvoznike. Sporazum sadrţi niz općih obveza o tehničkim barijerama u trgovini,
uključujući i suradnju na standardima te regulatorna pitanja, transparentnost i
obiljeţavanje/označavanje, koji nadilaze obveze sadrţanih u WTO Sporazumu o
Tehničkim preprekama u trgovini (EU-Korea trade agreement: one year on, 2012).
Juţna Koreja šesti je po vaţnosti trgovinski partner Europskoj uniji izvan Europe (prije
nje nalaze se SAD, Kina, Japan, Indija i Brazil), dok je Europska unija 4. po veličini
izvozno odredište zajedno s Kinom, Japanom i SAD-om. U 2010. godini vrijednost
usluga koje je EU izvezla u Juţnu Koreju iznosila je 7,5 milijardi eura, dok je uvezla
28
4,5 milijarde eura juţnokorejskih usluga (EU-Korea trade agreement: one year on,
2012).
Europske kompanije najveći su investitori u Juţnu Koreju; prema podacima iz 2010.
godine ukupno su investirali 40 milijuna eura od 1962. godine (otkad postoje dostupni
podaci). Juţna Koreja vrlo je atraktivno trţište za europske investitore čemu svjedoče
podaci o FDI-u. Gotovo svake godine najveći iznos stranih direktnih investicija dolazi
iz EU. Tako je u 2010. godini taj iznos bio 3,09 milijardi dolara, a ta brojka je značajna
zbog duţničke krize koja je zahvatila neke zemlje članice. Europske investicijske
kompanije nude poslovne mogućnosti mnogim Juţnokorejcima, a za razliku od ostalih,
EU investira u green-field projekte i nespekulativne investicije, što u mnogim
slučajevima uključuje i prijenos znanja i tehnologije. Juţnokorejske investicije u EU su
na niskoj razini, ali očekuje se njihov značajan porast jer procijenjen pozitivan učinak
ovog Sporazuma je rast bilateralne trgovine izmeĎu 30-40% (The Korea-EU FTA:
Capitalizing on the World's Largest Market, 2011).
Prije stupanja Sporazuma na snagu, istraţivanja o njegovim potencijalnim učincima
uglavnom su pozitivna. Osim ekonomskog, bilateralni sporazum imat će utjecaj na
unaprjeĎenje političkih i diplomatskih odnosa dviju strana (Park i Yoon, 2012).
U 2010. Juţna Koreja ostvarila je pozitivnu trgovinsku razmjenu s EU od 14,4 milijardi
dolara, veći trgovinski višak ostvaren je s Kinom. Unatoč tome, juţnokorejski proizvodi
zauzimaju samo 3% europskog trţišta. Razlog tome su jaka konkurencija i pridošlice na
europsko trţište poput Indije, Turske i posebice Kine. Sporazum će za juţnokorejske
kompanije značiti povećanje udjela na europskom trţištu i omogućiti im cjenovnu
konkurenciju za njihove proizvode i usluge. Za Juţnu Koreju, značajan rast izvoza bit
će zabiljeţen kod automobila i automobilskih dijelova, a za EU u sektoru kemijskih
proizvoda i velikih vozila. Povećan će biti i juţnokorejski uvoz vina i svinjetine, a
europske kompanije ući će na juţnokorejsko trţište pravnih i telekomunikacijskih
usluga. U početku primjene Sporazuma, EU će inzistirati na rigoroznim mjerama
prilikom utvrĎivanja pravila o podrijetlu proizvoda za juţnokorejski tekstil i
automobile. Europska zabrinutost opravdana je zbog mogućeg uvoza kineskih
proizvoda preko juţnokorejskih povlastica, te će juţnokorejski izvoznici tome morati
pridati posebnu vaţnost (Lee, 2011).
29
4.2. Znaĉajke Sporazuma
Izvješće Europske unije temelji se samo na prvih 9 mjeseci implementacije ugovora, a
za usporedbu su uzeti podaci za iste mjesece u prethodne 4 godine.
U prvih 9 mjeseci od početka implementacije Sporazuma, izvoz Europske unije u Juţnu
Koreju povećao se za 6,7 milijardi eura ili 35% usporedno s podacima za isti period iz
2007. godine. Tijekom promatranog razdoblja izvoz Europske unije porastao je i prema
drugim zemljama za 25%, ali povećanje izvoza prema Juţnoj Koreji za 35% pokazuje
da je smanjenje carina imalo učinka. Ovu činjenicu potvrĎuju i podaci o porastu
europskog izvoza i brţeg rasta izvoza upravo onih proizvoda za koje se carina potpuno
ili djelomično ukinula (EU-Korea trade agreement: one year on, 2012):
- izvoz proizvoda kod kojih se carina ukinula 1. srpnja 2011. (vino, neki kemijski
proizvodi, tekstil i odjeća, proizvodi od ţeljeza i čelika, strojevi i kućanski
aparati, a predstavljaju 34% izvoza EU u Juţnu Koreju) povećao se za 2.7
milijardi eura ili 46%
- proizvodi koji su samo djelomično smanjili carine (automobili i poljoprivredni
proizvodi što predstavlja 44% izvoza) povećali su se za 3 milijarde eura ili 36%
- proizvodi kod kojih nije došlo do promjena carine (neki poljoprivredni
proizvodi, 18% izvoza EU) povećali su se za 1 milijardu eura ili 23%
Navedeno znači da je izvoz proizvoda na koje se odnosi liberalizacija carina u
Sporazumu porastao za 1,7 milijardi eura više nego što bi porastao bez Sporazuma.
Izvoz nekih odreĎenih proizvoda rastao je brţe od prosjeka, na primjer:
- izvoz svinjetine porastao je za skoro 120%, preračunato u novonastalu razmjenu
iznosi 200 milijuna eura
- izvoz koţnih torbi i prtljage povećao se za više od 90% u vrijednosti od 150
milijuna eura
- uvoz strojeva za proizvodnju poluvodiča u Juţnu Koreju povećao se za 75% i
predstavlja 650 milijuna dodatno europskog izvoza
30
- izvoz europskih automobila povećao se za više od 70% što je rezultiralo
prodajom novih automobila u Juţnoj Koreji u vrijednosti od 670 milijuna eura
Osim uklanjanja carina tijekom robne razmjene, Sporazum rješava i neka necarinska
ograničenja trgovini, koje se smatraju bitnima za povećanje robne razmjene. U
Sporazum su uključene i odredbe o pitanjima usluga i investicija, konkurencije, prava
intelektualnog vlasništva kao i transparentnost u regulaciji odrţivog razvoja. TakoĎer,
stupanjem Sporazuma na snagu donijele su se i odredbe kojima će se omogućiti brzo i
učinkovito rješavanje sporova, ukoliko do njih doĎe. Utvrdila su se i različita
institucionalna tijela za praćenje provedbe kao što su Odbor za trgovinu EU-Juţna
Koreja (EU-Korea FTA Trade Committee), kojim zajednički predsjedaju povjerenik EU
za trgovinu i juţnokorejski ministar trgovine, te nekoliko pododbora i radnih skupina
kao što su Carinski odbor (Customs Committee), Automobilska, Farmaceutska i
Kemijska radna skupina (Automotive, Pharmaceuticals and Chemicals Working
Groups) koje rade na provedbi Sporazuma (The EU – Korea Free Trade Agreement in
practice, 2011).
4.2.1. Oĉekivani rezultati Sporazuma
Svaki trgovinski sporazum ima svoje gubitničke i pobjedničke industrije, a europski
proizvoĎači plastične opreme svakako će profitirati jer će se Sporazumom eliminirati
otprilike 10% carina na europske proizvode. Tako se izvoz njemačkih plastičnih i
gumenih strojnih dijelova udvostručio u 2011. godini, što je direktno povezano sa
Sporazumom. Juţnokorejski proizvodi, prije Sporazuma, smatrani su preskupima, a
nakon potpisivanja direktno konkuriraju japanskim. Posebno je vaţna korejska
industrija automobila i elektroničke opreme, poput Samsunga i Hyundaija koji imaju
tvornice diljem svijeta, kojima je Sporazum uvelike pomogao kod uspostave prodajnih
tijekova, specijalizirano samo za juţnokorejsko trţište (Toloken, 2013).
Procjenjuje se da bi rezultat Sporazuma moglo biti stvaranje čak 253 000 radnih mjesta
u dugom roku i porast BDP-a Juţne Koreje od 5,6%. TakoĎer, Juţna Koreja je prva
azijska zemlja koja je potpisala sporazum s najvećim trgovinskim blokom i smatra se da
bi to moglo potaknuti veću suradnju izmeĎu Europe i Azije. Malezija, Indija i Singapur
31
otvoreni su za pregovore, a čak je i Japan pokazao interes za dogovor o boljim uvjetima
za razvoj trgovine (A Trigger For Further FTAs, 2010).
Pojedine članice EU (najizraţenije Italija) zabrinute su zbog prodora malih
juţnokorejskih automobila na europsko trţište i novi sporazum će usporiti liberalizaciju
ovog sektora. Carine na automobile s motorom preko 1,5 litara ukinut će se nakon tri
godine, a na one s manjim motorima nakon pet. Nije iznenaĎujuća ni zabrinutost zbog
trgovine poljoprivrednim proizvodima s obje strane, te će Juţna Koreja zadrţati posebne
mjere što se tiče uvoza govedine (Widening the FTA net, 2010). Sporazum predlaţe i
liberalizaciju sektora usluga, no restrikcije će postojati kod obrazovanja te zdravstvene
zaštite, na koje će se fokusirati Juţna Koreja.
4.2.2. Primjeri koristi za EU izvoznike
Na potpisivanje ovog Sporazuma Europska unija se odlučila jer on donosi mnogobrojne
koristi za njene izvoznike, bez obzira na smanjivanje prihoda od carina na uvoz
juţnokorejskih proizvoda. Dobit povećanjem trgovinske razmjene izmeĎu trţišta EU i
Juţne Koreje uvelike premašuje gubitke od ukidanja carina, a slijedi 10 ključnih koristi
Sporazuma za EU (EU-South Korea Free Trade Agreement 10 key benefits for the
European Union, 2011):
1. Ukidanje carina na izvoz industrijskih i poljoprivrednih proizvoda
Europskim izvoznicima industrijskih i poljoprivrednih proizvoda Sporazum će osigurati
uštedu od čak 1,6 milijardi eura koji su trebali biti potrošeni na carinu. Na primjer,
izvoznici strojeva uštedjet će 450 milijuna eura, a izvoznici u kemijskoj industriji
uštedjet će 150 milijuna eura na plaćanju carine. Prije ovog Sporazuma, samo 2%
poljoprivrednih izvoznika plasiralo je svoje proizvode na trţište Juţne Koreje što će se
promijeniti nakon ukidanja vrlo visokih carina na spomenute proizvode. Uz uštedu zbog
ukidanja carine, povećat će se i robna razmjena izmeĎu dvaju trţišta. Zahvaljući
Sporazumu, procjenjuje se da će se trgovina na relaciji EU – Juţna Koreja i više nego
udvostručiti tijekom sljedećih 20 godina. Ovo su neke od značajnih koristi u samo 2
navedena sektora:
32
Primjeri koristi za EU izvoznike nakon ukidanja/smanjenja carina
- sektor strojeva i električnih ureĎaja najviše će uštedjeti ukidanjem carina te će
ostvariti dobitak od 450 milijuna eura. 70% tog iznosa uštedjelo se nakon što je
Sporazum stupio na snagu; kemijski sektor drugi je najveći korisnik koji će
uštedjeti oko 175 milijuna eura
- ostale industrijske grane imat će niţu uštedu, ali koristi od ukidanja carina od
95% imat će izvoznici tekstila, 83% izvoznici stakla, 84% koţe i krzna, obuća
95%, ţeljezo i čelik 93% i optički instrumenti 91% uštede
- za najosjetljivije industrijske proizvode kao što su osobna vozila s manjim
motorima, potrošačka elektronika (televizori, LCD monitori) carine će biti u
potpunosti ukinute 5 godina nakon što je ugovor stupio na snagu
- s obzirom da su europski poljoprivredni proizvodi jako cijenjeni u Juţnoj Koreji,
europski poljoprivrednici i preraĎivači hrane mogu očekivati veliki porast
prihoda. Naime, samo 2% EU poljoprivrednih proizvoda bilo je osloboĎeno
plaćanja carine pri uvozu u Juţnu Koreju; Sporazum pruţa najveću trţišnu
liberalizaciju upravo ovim proizvodima, a godišnji izvoz iznosi više od 1
milijardu eura (240 milijuna otpada na svinjetinu, 176 milijuna na viski i 99
milijuna na mliječne proizvode). Sporazum eliminira carinu na gotovo sve
poljoprivredne proizvode; uvoz vina nema carinsku naknadu od 1. srpnja 2011,
viski nakon 3 godine, a za proizvode poput sira postoje bezcarinske kvote za
izvoz. Na svinjsko meso plaćat će se carina još pet godina.
- carina na uvoz europskih poljoprivrednih proizvoda, koje je jako visoka i iznosi
u prosjeku 35%, smanjivat će se godišnje za 380 milijuna eura što je prilika
europskim izvoznicima da zadrţe i poboljšaju svoju konkurentnost na
juţnokorejskom trţištu – bez Sporazuma to bi bilo jako teško s obzirom da
Juţna Koreja pregovara s velikim izvoznicima poljoprivrednih proizvoda kao što
su Čile, SAD, Kanada, Australija i Novi Zeland
2. Poboljšan pristup trţištu usluga za europske dobavljače
33
Sporazumom će se stvoriti mogućnost da europske kompanije da ostvare milijunsku
zaradu u sektoru usluga. Na primjer:
- EU kompanije koje pruţaju usluge satelitske televizije moći će ponuditi svoj
program juţnokorejskim korisnicima bez posredovanja juţnokorejskih operatera
- omogućeno 100% neizravno vlasništvo u juţnokorejskom telekomunikacijskom
sektoru, čime se olakšava poslovanje kompanijama iz EU
- otvoren put cijelom trţištu za brodoprijevoznike i pravo poslovnog nastana u
Juţnoj Koreji, kao i nediskriminirajući tretman u korištenju lučkih usluga i
infrastrukture
- osiguran značajan pristup juţnokorejskom trţištu svim financijskim tvrtkama iz
EU koje će dijelom moći slobodno prenositi podatke iz svojih podruţnica i
povezanih društava svome sjedištu
- omogućen pristup juţnokorejskom trţištu EU pruţateljima usluge meĎunarodne
ekspresne dostave
- omogućeno europskim odvjetnicima da juţnokorejsko trţište priznaje njihove
titule, kako bi otvorili urede te ponudili svoje usluge tumačenja ne-
juţnokorejskih zakona stranim investitorima i domaćim klijentima; bilo bi
moguće osnovati i partnersku kompaniju s juţnokorejskim odvjetnicima kako bi
mogli pruţati pravne usluge i tumačiti juţnokorejske zakone
Juţnokorejski pravni sektor relativno je malen i liberalizaciju vidi kao potencijalnu
prijetnju, te se ona odvija u tri faze radi potrebe prilagodbe. U srpnju 2011. godine,
europske pravne kompanije imat će mogućnost uspostaviti vlastite uredu u Juţnoj
Koreji te tako nuditi svoje usluge. Do srpnja 2013. godine sve europske kompanije moći
će dijeliti troškove naknada zajedno s juţnokorejskim, kako po pojedinom projektu,
tako i dugoročno. Europski i juţnokorejski pravnici bit će u mogućnosti uspostavit
partnerski odnos, a europske kompanije moći će zapošljavati juţnokorejske pravnike i ta
zadnja faza stupa na snagu u srpnju 2016. godine (EU-South Korea free
trade agreement heralds new dawn, 2011).
34
Prodor meĎunarodnih kompanija je neminovan i domaće kompanije moraju naučiti
poslovati učinkovitije te iskoristiti mogućnosti ove liberalizacije kooperacijom i
povezivanjem (On your marks, get set, wait, 2012).
3. Rješavanje necarinskih barijera u sektoru elektroničkih, farmaceutskih i
medicinskih ureĎaja
Prije Sporazuma, svi EU izvoznici potrošačke elektronike i kućanskih aparata bili su
duţni, kako bi dobili dozvolu za prodaju, poslati na skupo testiranje i certificiranje
duplikat bilo kojeg ureĎaja koji namjeravaju plasirati na trţište Juţne Koreje. Nakon
potpisivanja Sporazuma, prestalo je i dvostruko testiranje i certificiranje.
EU izvoznici lijekova i medicinskih ureĎaja imat će koristi od povećane
transparentnosti kod odreĎivanja cijena svojih proizvoda u Juţnoj Koreji. Kao i u
mnogim zemljama Europske unije, juţnokorejska zdravstvena organizacija za odreĎeni
iznos smanjuje cijenu lijekovima kako bi bili pristupačniji potrošačima. Problem se
javlja što izvoznici iz EU neće znati za koliko će se cijene njihovih lijekova smanjiti
nakon intervencije juţnokorejskih zdravstvenih organizacija. Sporazum će se baviti
pravilima o transparentnosti, čak i propisivanjem mogućnosti da se cjenovne odluke
razmotre od strane suda. Kriteriji po kojima se odlučuje o naknadi i odreĎivanju cijena
moraju biti objektivni i jasni i to je takoĎer jedan od razloga za osnivanje radne skupine
fokusirane na farmaceutski sektor.
4. Poboljšan pristup trţištu za EU proizvoĎače automobila
Zahvaljujući ovom Sporazumu, koristi se udvostručuju proizvoĎačima automobila iz
EU. S obzirom na ukidanje carine, automobili će biti pristupačniji, a što se tiče
necarinskih barijera, najveći problem predstavljali su različiti tehnički propisi koji će
ovim Sporazumom biti otklonjeni. Naime, Juţna Koreja prihvaća jednakost
meĎunarodnih ili EU standarde za sve svoje značajne tehničke propise, a to
podrazumijeva da će EU proizvoĎač u Juţnoj Koreji moći prodavati automobile koji su
proizvedeni u skladu s EU specifikacijama bez potrebe za dodatnim ispitivanjem.
Sporazumom je takoĎer propisano da neće biti nikakvih novih, neopravdanih prepreka u
automobilskom sektoru.
35
5. Poboljšan pristup javim nabavama
Sporazumom će se ponuditi prilika da se prošire mogućnosti u javnim radovima i
"Built-Operate-Transfer" ugovorima koji nisu obuhvaćeni od strane WTO-a. Takvi
ugovori su od značajnog komercijalnog interesa za europske dobavljače koji su cijenjeni
globalni lideri u ovom području. Sporazum omogućuje praktičnu i pravnu dostupnost
takvih natječaja za europske dobavljače.
6. Zaštita prava intelektualnog vlasništva
Visoka razina zaštite i provedba prava intelektualnog vlasništva ključni su za europsku
konkurentnost.
Konačno poglavlje Sporazuma obuhvaća odredbe o autorskim pravima, dizajnu i
oznakama zemljopisnog podrijetla (GI). Kod autorskih prava, Sporazum će olakšati
proces uzimajući primjerenu naknadu za EU nositelja prava za korištenje njihove glazbe
ili drugih umjetničkih radova u Juţnoj Koreji. Nadalje, juţnokorejski potrošači ţele
poljoprivredne kvalitetne proizvode, posebno onih koji su zaštićeni kao EU GI, poput
prepoznatljivih sireva te vina koji imaju dobru reputaciju u Juţnoj Koreji. Sporazum će
ponuditi visoku razinu zaštite za komercijalno vaţne proizvode s GI oznakom i time
spriječiti njihovu zloporabu na juţnokorejskom trţištu.
7. Stroga pravila o konkurenciji
Sporazum zabranjuje i sankcionira radnje i transakcije roba i usluga ukoliko one
narušavaju trţišno natjecanje i trgovine izmeĎu različitih trţišnih subjekata. To
podrazumijeva da su trţišne strukture poput kartela zabranjene, a tvrtke koje
zloupotrebljavaju svoj dominantan poloţaj na trţištu neće se tolerirati ni od strane EU ni
Juţne Koreje i svaki subjekt koji ne poštuje tu odredbu bit će kaţnjen s obzirom da
takvi potezi i ponašanja kompanija dovode do viših cijena i prouzrokuju štetu
potrošačima. Iako i Juţna Koreja i EU imaju posebne subvencije i olakšice za odreĎene
proizvodnje, Sporazum će nastojati otkloniti sve što narušava trţišno natjecanje i to na
način da obje strane dodatnim informacijama opravdaju potpore odreĎenim
programima. Pravila o potporama primjenjuju se na robe (izuzetak su poljoprivreda i
ribarstvo), a moglo bi se proširiti i na sektor usluga.
36
8. Osiguranje horizontalne obveze o transparentnosti
Nedostatak transparentnosti regulatornog okruţenja često je zabrinjavao europske
tvrtke koje posluju u Juţnoj Koreji, stoga je vaţno da Sporazum kontrolira
transparentnost. Odredbama o horizontalnoj transparentnosti propisuju:
- obvezu da se zainteresiranim osobama dopusti da se izjasne o predloţenoj novoj
regulatornoj mjeri
- uspostavu upita ili kontakta kako bi se moglo odgovoriti na pitanja koja
proizlaze iz primjene propisa ili traţe da se riješe problemi koji proizlaze iz tih
propisa
9. Usmjeravanje na odrţivi razvoj
Sporazum uspostavlja okvir za suradnju u trgovini i odrţivom razvoju. To uključuje
stroge obveze obiju strana na standarde o očuvanju okoliša i radnog standarda.
Sporazum takoĎer uspostavlja strukture za provedbu i praćenje obveze izmeĎu EU i
Juţne Koreje putem uključivanja civilnog društva. Što se tiče rada, Sporazum sadrţi
ILO temeljne radne standarde, uključujući i obvezu da ratificira i učinkovito provede
sve prihvaćene konvencije od strane ILO-a. Kod okoliša, obje strane moraju
implementirati sve multilateralne sporazume o okolišu koje su potpisale.
10. Učinkovito i brzo rješavanje sporova
Sporazum uključuje učinkovit mehanizam za rješavanje sporova kako bi se osiguralo
ispunjenje preuzetih obveza, kao i posredovanje mehanizma za rješavanje necarinskih
barijera. Postupci predviĎeni u poglavlju za rješavanje sporova predviĎaju arbitraţu u
roku od 120 dana, odnosno puno brţe nego u WTO.
37
5. PRISTUPANJE HRVATSKE EU I KONKURENTNOST RH
U ovom poglavlju ukratko će biti opisano hrvatsko pristupanje Europskoj uniji,
statistički podaci o njenoj roboj razmjeni sa svijetom, hrvatski indeks globalne
konkurentnosti i na kraju potencijalni utjecaj Sporazuma na hrvatsku konkurentnost.
5.1. Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji
Pristupanje najkompleksnijoj zajednici zemalja na svijetu bilo je zahtjevno za sve
članice, pa tako i za Hrvatsku. Za bolje razumijevanje kompliciranog procesa stjecanja
punopravnog članstva u Uniji, ovo potpoglavlje podijeljeno je na dvije manje cjeline.
Prva cjelina bavi se pregovorima, a u drugoj se navode zadovoljeni kriteriji, obveze i
prava nakon stjecanja punopravnog članstva u Europskoj uniji.
5.1.1. Poĉetak pregovora s Europskom unijom
Sluţbeni zahtjev za članstvo u Europskoj uniji Hrvatska je podnijela 21. veljače 2003, a
2004. godine Hrvatska je dobila status drţave kandidatkinje za članstvo u Europskoj
uniji (Hrvatska i Europska unija, 2013).
Put Republike Hrvatske prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji započeo je u
svibnju 2001. godine parafiranjem Sporazuma o Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju
koji je stupio na snagu 1. veljače 2005. godine (Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju,
2013).
Nakon pristupanja Uniji od drţave kandidatkinje se očekuje usvajanje acquisa, tj.
detaljnih pravila i propisa koji se temelje na osnivačkim ugovorima EU-a, uglavnom
onih iz Rima, Maastrichta, Amsterdama i Nice, odnosno pravnu stečevinu Zajednice
(Pregovori EU-Hrvatska, 2013).
Acquis communautaire ili nasljeĎe Zajednice je skup zakona, politika i praksi koje su u
svakom trenutku uključeni u zakonodavstvo svih članica EU, eksplicitni zakon Unije.
On obvezuje članicu da prihvati sve prijašnje i buduće centralne mjere i pravila bez
38
prava na izmjenu tih pravila. Acquis stupaju na snagu kod pristupanja nove zemlje EU.
Ona je primorana prihvatiti sve ugovore Unije, zakonske obveze i politike, prihvatiti
donesene mjere kako bi pomogla u njihovoj implementaciji i prihvaćanje superiornosti
zakona Zajednice (Acquis communautaire, 2013)
Acquis označava prava i obveze za sve članice Europske unije. Ona uključuju sve
ugovore i zakone, deklaracije i rezolucije, meĎunarodne sporazume EU i presude od
strane Suda pravde. On uključuje i postupak da Vlada EU nastupa zajednički na
području pravosuĎa i domaće politike i na općoj stranoj i sigurnosnoj politici.
Prihvaćanje acquis-a znači prihvaćanje EU takvom kakva jest. Zemlje kandidatkinje
moraju prihvatiti acquis prije nego smiju pristupiti Uniji i uvrstiti zakon EU u svoju
nacionalnu legislativu (Acquis communautaire, 2013).
5.1.2. Stjecanje punopravnog ĉlanstva
Pregovori Republike Hrvatske i Europske unije formalno su okončani 30. lipnja 2011.
godine zatvaranjem svih 35 pregovaračkih poglavlja.
Rezultati pregovora sastavni su dio Ugovora o pristupanju koji je Hrvatska potpisala 9.
prosinca 2011. u Bruxellesu. Prema odredbama Ugovora, kao datum njegovog stupanja
na snagu utvrĎen je 1. srpnja 2013., pod uvjetom da ga Hrvatska i sve drţave članice
EU-a pravovremeno ratificiraju u skladu sa svojim ustavnim odredbama.
Na referendumu odrţanom 22. siječnja 2012., graĎani Hrvatske podrţali su članstvo
Hrvatske u Europskoj uniji sa 66,27 posto glasova "za".
Stupanjem na snagu Ugovora o pristupanju 1. srpnja 2013. Hrvatska je postala 28.
članica Europske unije (Hrvatska na putu u Europsku uniju, 2013).
Na dan članstva u Europskoj uniji Republika Hrvatska povlači se iz svih ugovora o
slobodnoj trgovini, pa tako i iz CEFTA-e 2006, Ugovora o slobodnoj trgovini izmeĎu
Republike Hrvatske i drţava EFTA-e i Ugovora o slobodnoj trgovini izmeĎu Republike
Hrvatske i Republike Turske. Naime, kao članica Europske unije Hrvatska će postati
39
dio zajedničkog trţišta i stranka svih trgovinskih ugovora koje je Europska unija
sklopila s trećim zemljama. (Ugovori o slobodnoj trgovini, 2013).
Nove mogućnosti Hrvatske kao jedne od zemalja najvećeg trgovinskog bloka na svijetu
opisani su u sljedećem poglavlju o konkurentnosti te mogućnosti poboljšanja iste s
obzirom na potpisani Sporazum.
5.2. Konkurentnost hrvatskog gospodarstva
Konkurentnost, kako kod razvijenih tako i kod zemalja u razvoju, zauzima središnje
mjesto u ekonomskim razmišljanjima. Prema definiciji OECD-a, konkurentnost je
sposobnost zemlje da u slobodnim i ravnopravnim trţišnim uvjetima proizvede robe i
usluge koje prolaze test meĎunarodnog trţišta, uz istovremeno zadrţavanje i dugoročno
povećanje realnog dohotka stanovništva (Konkurentska prednost nacija, 2013).
U narednim potpoglavljima analizirat će se indeks globalne konkurentnosti za Hrvatsku,
kao i njena gospodarska aktivnost.
5.2.1. Globalni indeks konkurentnosti za Hrvatsku
Za bolju usporedbu gospodarstava zemalja i njihovih konkurentnosti na trţištu, svjetski
prihvaćeno mjerilo je globalni indeks konkurentnosti (eng. Global Competetivness
Index, GCI). Njime se pokušava kvantificirati ključan broj faktora koji pridonose
stvaranju uvjeta za što bolju konkurentnost s naglaskom na makroekonomsko
okruţenje, kvalitetu institucija, izgraĎenoj infrastrukturi i dostupnoj tehnologiji (Global
Competitiveness Index, 2013). Unatrag nekoliko godina vrhom ljestvice indeksa
globalne konkurentnosti vladaju europske zemlje (Švicarska, Finska, Švedska,
Nizozemska, Njemačka), a podaci o hrvatskoj konkurentnosti za razdoblje 2011.-2012. i
2012.-2013. nalaze se u sljedećoj tablici.
40
Tablica 2: Indeks globalne konkurentnosti, Hrvatska, 2011.-2012. i 2012.-2013.
GCI 2011-
2012
GCI 2012-
2013
GCI 2011-
2012
GCI 2012-
2013
Rank
(od 142.)
Rank
(od 144.)
Rezultat
(1-7)
76 81 4,1 4,0
Osnovni uvjeti (28,2%) 52 50 4,8 4,7
Institucije 90 98 3,6 3,5
Infrastruktura 39 44 4,7 4,7
Makroekonomsko okruţenje 70 50 4,8 4,8
Zdravstvo i primarna edukacija 48 60 6,0 5,8
Uvjeti za poboljšanje
uĉinkovitosti(50,0%) 72 72 4,0 4,0
Više obrazovanje i
specijalizacija 56 56 4,4 4,5
Učinkovitost trţišta roba 114 114 3,8 3,8
Učinkovitost trţišta rada 116 106 3,9 4,0
Razvijenost financijskog trţišta 87 92 3,9 3,8
Tehnološka pripravnost 38 50 4,5 4,4
Veličina trţišta 72 71 3,6 3,6
Inovacije i sofisticirani
faktori(21,8%) 82 83 3,4 3,4
Sofisticiranost poslovanja 88 96 3,7 3,6
Inovacije 76 74 3,1 3,1
Izvor: izrada studenta prema podacima The Global Competitiveness Report 2012 –
2013 – The World Economic Forum
U obje promatrane godine, najlošiji rezultat Hrvatska ostvaruje kod inovacija; obje
godine iznosi 3,1. Najlošije rangirana kategorija je Učinkovitost trţišta rada i
učinkovitost trţišta roba, što objašnjava pad na ukupnoj ljestvici konkurentnosti sa 76.
mjesta u 2011. na 81. u 2012. godini. Rezultati u pojedinim kategorijama su podjednaki
u obje promatrane godine, a ipak se dogodio pad za 5 pozicija što dovodi do zaključka
da je pet zemalja napredovalo brţe nego Hrvatska.
U sljedećoj tablici prikazane su potkategorije za Učinkovitost trţišta roba kako bi se
podrobnije analiziralo tako nisko mjesto na ljestvici globalne konkurentnosti, 114. do
144. mjesta.
41
Tablica 3: Detaljan prikaz ocjene Učinkovitosti trţišta roba RH prema GCI, 2012.-2013.
Uĉinkovitost tržišta roba Vrijednost (1-7) rank
Intenzitet lokalnih konkurenata 4 120
Stupanj trţišne dominacije 3,2 117
Efektivnost anti-monopolske politike 3,8 90
Stupanj i efekt oporezivanja 2,3 137
Ukupna stopa poreza (% profita) 32,3 45
Broj procedure za pokretanje posla 6 47
Broj dana za pokretnje posla 7 25
Cijena poljoprivredne politike 2,5 143
Učestalost trgovinskih barijera 4,2 82
Carine, % iznosa 3 45
Učestalost stranog vlasništva 4 111
Utjecaj poslovnih pravila na FDI 3 139
Značaj carinske porcedure 3,9 81
Uvoz kao postotak GDP-a 37,31 92
Stupanj orijentacije na kupce 4,2 107
Sofisticaranost kupca 2,9 116
Izvor: izrada studenta prema podacima The Global Competitiveness Report 2012 –
2013 – The World Economic Forum
Analizom svake pojedine stavke u kategoriji Učinkovitost trţišta roba vidi se kako je
hrvatsko gospodarstvo loše prilagoĎeno poduzetništvu. Na pretposljednjem mjestu
Hrvatska se nalazi i stavci Cijena poljoprivredne politike što znači da proizvodnja i
investicije nisu linearne, tj. da se puno više novca ulaţe u poljoprivredu nego što se od
te djelatnosti dobiva. Nadalje, stavka Stupanj i efekt oporezivanja stavlja Hrvatsku na
137. mjesto i tako potvrĎuje razlog neproizvodnje i ulaganja, a to su previsoki porezi
koji onemogućuju daljnji razvoj privrede. Još lošiju poziciju ima stavka Utjecaj
poslovnih pravila na FDI što znači da čak i kad bi bilo stranih ulagača kojima ne
smetaju visoki porezi, spora i neučinkovita birokracija odvraća ih od ulaganja u
Hrvatsku.
Kao najproblematičnije faktore poslovanja, World Economic Forum u svojem izvješću
navodi neučinkovitu birokraciju, korupciju, pristup financiranju, restriktivan zakon o
1 Ova varijabla je kombinacija poreza na dobit (% profita), poreza na rad i doprinos (%
profita), i ostalih poreza (% profita)
42
radu i porezne stope. Vrijedi spomenuti da značajan problem stvara i loša radna etika u
nacionalnoj radnoj snazi, ali i nedovoljni kapaciteti za inovacije.
5.2.2. Trgovinska razmjena Hrvatske sa svijetom
U ovom poglavlju bit će prikazan hrvatski izvoz i uvoz prema različitim kategorijama,
ali bez obzira na prikaz, kao najvaţniji trgovinski partner ističe se Europska unija, a
uvoz RH je veći od izvoza.
U sljedećoj tablici prikazan je izvoz i uvoz prema NKD - u u tisućama eura.
Tablica 4: Trgovinska razmjena RH NKD-u u tisućama eura, 2009. i 2010. godina
izvoz uvoz
2009. 2010. 2009. 2010.
ukupno 7.529.397 8.905.242 15.220.090 15.137.011
A Poljoprivreda, šumarstvo
i ribarstvo 298.354 315.384 410.049 435.676
B Rudarstvo i vaĎenje 252.352 163.729 1.715.228 1.908.342
C PreraĎivačka industrija 6.720.909 8.099.072 12.579.453 12.399.194
D Opskrba električnom
energijom i plinom 64.955 33.507 408.478 284.165
ostalo 192.827 293.550 106.881 109.634
Izvor: izrada studenta prema podacima SLJRH-a, str. 371
Najveća vrijednost izvoza u obje promatrane godine bila je u kategoriji C i iznosila je
preko 89% ukupnog izvoza u 2009. i gotovo 91% 2010. godine. Jednako je i s uvozom;
uvoz premašuje izvoz obje promatrane godine u svim kategorijama osim u kategoriji
ostalo.
Podaci o uvozu i izvozu RH sa skupinama zemalja prema SMTK-u (vidjeti Prilog 3)
potvrĎuju Europsku uniju kao najznačajnijeg trgovinskog partnera.
Kategorija „Proizvodi i transakcije“ izostavljena je u obje tablice s obzirom da ne
predstavlja značajan iznos ni kod uvoza ni izvoza; u zemlje EU-u izvezeno je
„Proizvoda i transakcija“ u vrijednosti od 6,941 milijuna eura što čini i ukupan iznos te
kategorije kod izvoza RH, a uvoz iste kategorije iz zemalja EU iznosi 4,465 milijuna
eura od ukupno 4,492 milijuna eura. Izvoz, uvoz i saldo trgovinske bilance prema
43
SMTK kategorijama (vidjeti Prilog 4) potrebni su radi bolje analize trgovinske bilance
RH.
Najveća vrijednost uvoza ostvarena je u kategoriji Strojevi i prijevozna sredstva, kao i
izvoza, ali uvoz je veći od izvoza u svim kategorijama osim u kategoriji Pića i duhan,
gdje je ostvaren pozitivan saldo od malo više od 50 milijuna eura. Najveći negativni
saldo ostvaren je u kategoriji Mineralna goriva i maziva i iznosi 1,7 milijardi eura.
5.3. Utjecaj Sporazuma na hrvatsku konkurentnost
S obzirom na ukidanje većine carina na poljoprivredne proizvode radi kojih je njihov
uvoz u Juţnu Koreju bio neznatan, Hrvatska, kao dio Europske unije, moći će izvoziti
svoje poljoprivredne proizvode s oznakom „Europski proizvod“ na juţnokorejsko
trţište. Osim hrvatskih izvoznika, profitirat će i izvoznici zemalja u okruţenju kojima je
Jadransko more najbliţe te će pomorskim, jeftinijim putem moći isporučivati svoje
proizvode juţnokorejskim potrošačima. Prometni poloţaj Hrvatske iziskuje ulaganje u
ţeljezničku infrastrukturu te poboljšanje prometne povezanosti.
Mogućnosti hrvatske industrije te razvoj prometne infrastrukture bit će objašnjeni u
sljedećim cjelinama.
5.3.1. Potencijal hrvatske industrije
Industrija s apsolutno najvećim udjelom u ukupnom izvozu Republike Hrvatske je
preraĎivačka industrija. Uz sektor financijskog posredovanja, poslovanja nekretninama,
iznajmljivanja i poslovnih usluga, ona je sektor s ponajvećim udjelom u strukturi bruto
domaćeg proizvoda (BDP-a) i ukupnoj zaposlenosti (PreraĎivačka industrija, 2013).
Značajno povećanje obujma proizvodnje u tehnološki neintenzivnim djelatnostima
govore o potrebi za promjenom strukture preraĎivačke industrije. Proizvodnjom
izvoznih proizvoda s višom dodanom vrijednošću te podizanjem konkurentnosti,
Hrvatska se moţe fokusirati na izvoz. Kao malo i otvoreno gospodarstvo s pristupom
najvećem liberaliziranom trţištu, potreban je konkurentan i efikasan industrijski sektor.
Tehnološka obnova krucijalan je korak kako bi se podmirila potraţnja za proizvodima
44
više razine tehnološke sloţenosti. Ograničenje uvoza, osim negativnih učinaka do kojih
bi dovelo, nije moguće, te se mjere industrijske politike moraju usmjeriti na povećanje
konkurentnosti. S obzirom na sve navedeno, potreban je nastavak procesa strukturnih
prilagodbi i reformi u ekonomskom sustavu, repozicioniranje tradicionalnih industrija i
djelatnosti s pomakom prema proizvodima više dodane vrijednosti, povećavanje
konkurentnosti preraĎivačke industrije, povećana briga o zaštiti okoliša i odrţivom
razvitku provedbom usvojenih direktiva, ulaganje u tehnologiju i inovacije, ubrzanje
prilagodbi potrebama trţišta, fleksibilnost na trţištu radne snage (PreraĎivačka
industrija, 2013).
Prehrambena industrija, kao dio preraĎivačke industrije, itekako je značajna. S obzirom
na povećan uvoz poljoprivrednih proizvoda u Juţnu Koreju nakon što je Sporazum
stupio na snagu, Hrvatska juţnokorejskom trţištu ima priliku ponuditi svoje proizvode,
s oznakom visoke kvalitete i izvornosti kao što su ekstra djevičansko maslinovo ulje
Cres, ogulinski kiseli kupus (ogulinsko kiselo zelje), varaţdinsko zelje i istarski pršut, a
oznaku zemljopisnog podrijetla nose: dalmatinski, drniški i krčki pršut, baranjski kulen,
lički krumpir, meso zagorskog purana i poljički soparnik (PreraĎivačka industrija,
2013).
Osim preraĎivačke, tj. poljoprivredne industrije, Hrvatska izvozi proizvode koje Juţna
Koreja uvozi, a riječ je o farmaceutskim proizvodima. Farmaceutski sektor jedan je od
sektora s najvećim suficitom u robnoj razmjeni Europske unije te je on sektor s
najvećom dodanom vrijednosti po zaposleniku (JGL spreman za izazove europskog
trţišta, 2013). U prva dva mjeseca izvoz farmaceutske industrije porastao je za 23,9
posto, dok je istovremeno pao uvoz pao uvoz farmaceutskih proizvoda i pripravaka (Pad
izvoza i rast uvoza u prva dva mjeseca, 2013). U farmaceutskom sektoru Hrvatska moţe
povećati trgovinsku razmjenu s Juţnom Korejom te tako utjecati na povećanje
konkurentnosti.
5.3.2. Razvoj prometne infrastrukture
Konkurentski napredak svakog gospodarstva, pa tako i hrvatskog, ovisi i o što
efikasnijem transportu ljudi i robe. Ključna prepreka u ostvarivanju cilja efikasnog
45
prijevoza/prometa je nedostatak i nedovoljna kvaliteta prometne infrastrukture.
Preduvjet odrţivog razvoja je ulaganje u izgradnju nove prometne infrastrukture,
pogotovo za Hrvatsku, s obzirom da je njen teritorij izrazito tranzitni u prometnom
smislu. Što se tiče prometne infrastrukture, ceste, ţeljeznice i morske luke značajnije su
od zrakoplovnih ili riječnih luka. Kroz Republiku Hrvatsku prolazi ukupno (Prometna
infrastruktura, 2013):
- 26.907,4 kilometara cesta ukupne duljine; one su administrativno podijeljene na
autoceste i poluautoceste (1.413,1 km), drţavne ceste ceste (6.741,6 km),
ţupanijske ceste (9.788,4 km) te lokalne ceste (8.964,3 km)
- 2.722 km ţeljeznica, ukupne duljine kolosijeka, od čega dvostrukih kolosijeka
ukupno 254 km, jednostrukih kolosijeka ukupno 2.468 i elektrificiranih
kolosijeka ukupno 980 km, odnosno 36% ukupne duljine pruga
Osim kopnenih putova, izlazom na more Hrvatska ima 6 luka od drţavnog interesa;
Rijeka, Ploče i Šibenik preteţno teretne i 3 preteţno putničke (Zadar, Split i
Dubrovnik). Riječni plovni put dug je ukupno 804,1 km, kojeg čine 5 rijeka,
odnosno: Dunav (plovni put u duljini od 137,5 km), Sava (447,7 km), Drava (198,6
km), Kupa (5,9 km) i Una (11 km) (Prometna infrastruktura, 2013).
Podaci u sljedećoj pokazuju značajna ulaganja u ceste i cestovni promet, te
zapostavljanje svih ostalih kategorija, a kao tranzitna zemlja, Hrvatska u suradnji sa
svojim susjedima moţe ostvariti znatan gospodarski rast razvojem prometne
infrastrukture. Razvoj lučke, ţeljezničke, vodne te zračne prometne infrastrukture
planira se financirati kroz fondove Europske unije, koncesije i javno-privatno
partnerstvo, s obzirom da potreba za ulaganjima iznose nekoliko milijardi eura.
Prioritet je razvoj morskih luka i s njima povezanih ţeljeznica. Proteklo razdoblje
prioritetno je bilo vezano uz razvoj autocesta, pri čemu je od planiranih 1500 kilometara
realizirano oko 1200 kilometara. Za prugu potrebno 3,55 mlrd. eura, za luke 500
milijuna, a ţeljeznicu 800 milijuna eura (Regionalna konferencija o infrastrukturi,
logistici i transportu, 2011).
46
Tablica 5: Usporedba ulaganja u pojedine prometne grane u Hrvatskoj (1992.-2007.)
Vrsta prometa
Razdioba
prema
strategiji iz
1999. (%)
Razdioba
ostvarenja
prema
postocima
razdiobe iz
strategije, mil.
eura
Stvarno
ostvarenje
1992.-2007.
(mil. eura)
Stvarno
ostvareno/strategija
(%)
Ceste i
cestovni
promet
40
4.681,6
6.770,8
144,6
Ţeljezničke
pruge i
ţeljeznički
promet
25
2.926,0
818,8
28,0
Pomorski i
riječki promet
20 2.340,8 305,2 13,0
Zračni
(aerodromi i
dr.)
5
585,2
146,6
25,1
Integralni
transport i
terminali
10
1.170,4
nema
podataka
-
Ukupno 100 11.704,0 8.014,4 68,7
Izvor: Razvojne mogućnosti ţeljeznice u Hrvatskoj, 2012.
Ţeljeznica je zapostavljena tijekom proteklog desetljeća na račun cestogradnje, što je
rezultiralo njezinim zaostajanjem i gubitkom konkurentnosti u odnosu na druge oblike
prijevoza (Ulaganje u cestogradnju zaustavilo razvoj ţeljeznice, 2009). Na cestogradnju
je otišlo više od 80 posto ukupnih investicija, a na ţeljeznice samo 10 posto iako je bilo
predviĎeno puno više. HŢ Infrastruktura najveći je potencijalni korisnik europskih
fondova idućih godina; u pripremi je 13 projekata teških skoro tri milijarde eura. Tri
velika projekta, vrijednosti 295 mil. eura, Hrvatske ţeljeznice će prijaviti odmah po
ulasku Hrvatske u EU (EU novac za tri pruge, laboratorije i odvodnju, 2013).
Europska unija posvećuje veliku pozornost ţeljezničkoj infrastrukturi izgradnji
učinkovite i tehnološki vrlo razvijene ţeljezničke infrastrukture, koja će se sastojati od
transeuropske mreţe ţeljezničkih pruga za velike brzine i transeuropske mreţe
konvencionalnih ţeljezničkih pruga. Jezgru te ţeljezničke mreţe predstavljaju
47
paneuropski koridori uspostavljeni na meĎunarodnim konferencijama na Kreti 1994. i u
Helsinkiju 1997. godine (Slika 1).
Slika 1: Paneuropski prometni koridori
Izvor: Razvojne mogućnosti ţeljeznice u Hrvatskoj, 2012.
Hrvatski prometni prostor već je prije uključen u mreţu paneuropskih koridora
(cestovni i ţeljeznički X. paneuropski koridor Salzburg – Thessaloniki te ogranci
paneuropskog koridora V.b Budapest – Rijeka i V.c Budapest – Ploče, ali i VII.
paneuropski koridor – rijeka Dunav, koji isto tako ima veliko značenje za razvoj
ţeljezničkog prometa). Potreba za transformacijom ţeljezničkog sustava proizlazi iz
politike Europske unije da usmjeri što veću količinu prometnih potreba prema ţeljeznici
s ciljem rasterećenja cesta i što većih ušteda energije i zaštite okoliša. Uz to, buduća
ţeljeznica EU treba pruţati visoku i sigurnu razinu usluge, koja posluje na trţišnim
principima bez dodatnih dotacija drţave. Hrvatska, kao dio EU mora ţeljeznicu i uvjete
na ţeljeznicama prilagoditi europskim smjernicama (Nacionalni program ţeljezničke
infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012, 2008).
48
Posljednju od komplementarnih studija razvoja prometa u regiji naručila je i financirala
Europska komisija 2002. godine pod naslovom Regionalna studija prometne
infrastrukture Balkana (REBIS). Ova studija, dovršena u srpnju 2003. godine, bavi se
odreĎivanjem osnovne prometne mreţe (Core Network) na području zemalja
jugoistočne Europe. Na teritoriju Republike Hrvatske, REBIS u ovu mreţu uključuje
već odreĎene multimodalne paneuropske koridore, pomorske luke Rijeke, Splita, Ploča i
Dubrovnika, Zračne luke Zagreba, Splita i Dubrovnika te plovne putove Dunava i Save
(Nacionalni program ţeljezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012, 2008).
Interes Republike Hrvatske je da se u meĎunarodne ţeljezničke prometne pravce uvrste
i nove trase budućih ţeljezničkih pruga Zagreb – Maribor – (Graz), kao dopuna
postojećeg ogranka koridora X.a Graz – Maribor – Zidani Most te Rijeka – Trst, kao
dopuna postojećeg ogranka koridora V.b Budapest – Rijeka. Puno veći problem
predstavlja stvarno tehničko-funkcionalno stanje, koje se zbog starosti i dotrajalosti
stalno pogoršava i ima za posljedicu kontinuirano smanjenje dopuštenih brzina vlakova.
TakoĎer, na ţeljezničkoj mreţi RH samo je 9,3% dvokolosiječnih pruga, što u velikoj
mjeri ograničava propusnu i prijevoznu moć pojedinih ţeljezničkih pruga (Nacionalni
program ţeljezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012, 2008).
Dotrajalost i tehničko-sigurnosno stanje pruge onemogućava odrţavanje ukupne duljine
pruga, već samo 45,6% ukupne duljine pruga. Na preostalih 54,4% ukupne duljine, u
razdoblju od pet do osam godina nuţno je obaviti investicijske radove ili veće zahvate u
sklopu odrţavanja. Uz komparativne prednosti (veliki kapacitet, niski utrošak energije,
malo zauzimanje prostora, zaštita okoliša i veći stupanj sigurnosti), ţeljeznica ima i
nedostataka (slaba prilagodljivost promjenama prometnih potreba, zatvorenost i
tehnološka sloţenost sustava, neujednačenost i tehnička neusklaĎenost ţeljezničke
infrastrukture u različitim zemljama, veliki troškovi transformacije i izgradnje
jedinstvene koridorske ţeljezničke mreţe) (Kreč, Hozjan, Golubić, 2012).
Upravo veliki troškovi očekuju Hrvatsku koja će, uz financijsku potporu Europske
unije, povećati izdatke za obnovu ţeljezničke infrastrukture u narednom razdoblju. U
Tablici 6 prikazana je struktura i dinamika financiranja u razdoblju izmeĎu 2008. i
2012. godine.
49
Tablica 6: Struktura i dinamika financijskih izvora u razdoblju 2008.-2012. god. (mln
kn)
IZVORI PO STRUKTURI 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. Ukupno
DRŢAVNI PRORAČUN 2.644,1 2.854,9 2.730,9 3.580,9 4.180,9 15.991,7
Odrţavanje ţeljezničke
infrastrukture, upravljanje
ţelj. infrastrukturom i
prometom
1.095,6
1.080,9
1.080,9
1.080,9
1.080,9
5.419,2
Obnova, osuvremenjivanje,
dogradnja i izgradnja ţelj.
infrastrukture
1.548,5
1.774,0
1.650,0
2.500,0
3.100,0
10.572,5
FONDOVI EU 110,0 200,0 250,0 250,0 250,0 1060,0
OSTALI IZVORI (zalihe i
dr.)
102,7 150,0 200,0 250,0 300,0 1002,7
UKUPNO 2.856,8 3.204,9 3.180,9 4.080,9 4.730,9 18.054,4
Izvor: Razvojne mogućnosti ţeljeznice u Hrvatskoj, 2012.
Najavljena značajna ulaganja premašuju iznose navedene u Tablici 6 te Hrvatska,
ukoliko ţeli iskoristiti potencijal prometnog poloţaja, mora biti spremna na
restrukturiranje u svrhu poboljšanja ţeljezničkog prometa.
Transeuropska mreţa i paneuropski koridori postavljeni su tako da postoji više
usporednih prometnih pravaca koji mogu udovoljiti istim prometnim zahtjevima. Zbog
toga, ţeljeznički prometni pravci u Hrvatskoj, uz cestovni i druge vrste prometa, imaju
konkurenciju u ţeljezničkim koridorima susjednih zemalja, pa i šire. Zbog toga je nuţno
ulaganje u izgradnju, dogradnju i osuvremenjivanje glavnih (koridorskih) ţeljezničkih
pruga na teritoriju Republike Hrvatske, i to usklaĎeno sa susjednim zemljama koje se
nalaze na istom koridoru; uz istodobnu modernizaciju i povećanje kapaciteta hrvatskih
luka, jer, u suprotnom, moţe doći do usmjeravanja prometnih tijekova na alternativne
pravce (Nacionalni program ţeljezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012.
godine, 2008).
50
Niti jednoj investiciji se ne smije pristupiti izolirano, već treba obuhvatiti više
projekata povezanih u logičku i prometnu cjelinu. U razdoblju do 2030. završit će
se i drugi projekti na prometnoj infrastrukturi na tri velike grupacije projekata, i to
na X. i V.c paneuropskom koridoru. Nova nizinska pruga Zagreb – Rijeka kao
samostalni objekt ne moţe u potpunosti valorizirati ni sebe ni Luku Rijeka kao
najvećega potencijalnoga generatora prometa. Ona je dio prometno-gospodarstvenog
sustava koji treba u što većoj mjeri valorizirati povoljni zemljopisni poloţaj Hrvatske.
Novim prometnim potrebama potrebno je prilagoditi kapacitete ţeljezničke
infrastrukture. Izvori financijskih sredstava za tako velika ulaganja bit će u
hrvatskom proračunu, kohezijskim fondovima EU, a stvaranjem povoljnih preduvjeta,
u razvoj ţeljezničke infrastrukture mogao bi se uključiti i privatni kapital. Povoljni
geoprometni poloţaj Hrvatske moći će se realizirati samo ako se razina
prometnica podigne na najvišu mjeru. Nakon što su ulaganja u izgradnju
autocesta dovedena do visoke razine, trebaju slijediti ulaganja i u ostalu
infrastrukturu (luke, ţeljeznicu, unutarnje vodne putove, pristaništa na rijekama,
zračne luke i dr.). Tranzitna vaţnost Hrvatske proizlazi iz prostornog poloţaja dvaju
vaţnih transeuropska prometnih pravaca: longitudinalni, koji povezuje Zapadnu i
Srednju Europu s njezinim jugoistokom i Bliskim istokom i transverzalni, koji povezuje
Baltičko more preko srednjeg Podunavlja s Jadranskim morem (Kreč, Hozjan, Golubić,
2012).
Takav prirodni slijed prometnih pravaca preduvjet je ukupnog razvoja Luke Rijeke, a
ujedno i cijele Hrvatske. Luka Rijeka se nalazi unutar gravitacijskog područja
srednjoeuropskih zemalja (MaĎarska, Slovačka, Austrija, Slovenija, juţna Poljska i
juţna Njemačka). Skup sjevernojadranskih luka Kopar, Trst-Monfalcone i Rijeka imaju
slične geoprometne prednosti, a Luka Rijeka ima prednost zbog dubine prilaznog mora
koja omogućuje pristajanje i najvećih brodova. Hrvatsko članstvo u EU otvara granice
za lakše prometovanje robe i putnika što će još više istaknuti komparativne prednosti
prometnica u Hrvatskoj. Učinkovit prometni pristup s juţne strane rasteretio bi
sjeverozapadne luke Europe (na Sjevernom i Baltičkom moru). U najvećem dijelu
prometni tokovi iz smjera Sueskog kanala prolaze Sredozemnim morem odlaze na
sjeverne luke. Time se duljina prijevoza roba iz tog smjera povećava za preko 2.000
Nm, odnosno 5-7 dana plovidbe. Kad bi se aktivirao novi juţni pristup EU, tada bi
51
luke u sjevernom dijelu Jadrana, pa tako i Luka Rijeka, znatno dobile na značenju
(Marković, Muić, Vučić, 2003).
Na području Rijeke, kao središta Primorsko-goranske ţupanije, sijeku se dva iznimno
vaţna prometna koridora: V europski koridor (ogranak Vb) i Jadransko-jonski koridor.
Jadransko–jonski koridor povezuje alpske zemlje te Padsku dolinu, odnosno
najrazvijeniji dio Italije, primorski dio Slovenije preko Hrvatske, juţnih dijelova Bosne
i Hercegovine te Crne Gore, Albanije, Grčke, s Makedonijom, Bugarskom i Turskom.
Koridor Vb povezuje prometne tokove od Budimpešte, koji teku preko Zagreba, prema
Rijeci, odnosno Kvarnerskom zaljevu, povezujući Panonsku nizinu i značajna područja
istočnog dijela središnje Europe s Rijekom, odnosno sjevernim dijelom Jadranskog
mora (Kopar, Venecija, Padska nizina). Pretpostavka značajnijeg preseljenje prometnih
tokova na riječni promet bilo bi potaknuto izgradnjom kanala Vukovar-Šamac. Nakon
njegove izgradnje, trebalo bi kanalizirati rijeku Savu od Šamca do Siska za plovne
gabarite. Uz izgradnju ravničarske pruge, stvorio bi se put za meĎunarodne tranzitne
tokove od Podunavlja do Jadrana i obratno. Tako koncipiran put, uz plovnu kičmu
Europe (kanal Rajna-Majna-Dunav), tvorio bi najpovoljniji kombinirani put od Jadrana
prema zemljama Srednje Europe, a ujedno i vezu Hrvatske prema MaĎarskoj, Austriji,
Njemačkoj i crnomorskim lukama (Marković, Muić, Vučić, 2003).
Primjenjujući pravila o izravnom prijevozu roba iz zemlje izvoznice u zemlju uvoznicu,
Hrvatska, kao članica EU, bliţa je juţnokorejskim brodskim prijevoznicima roba nego
sjeverne luke. Preusmjeravanje dijela uvoza juţnokorejskih proizvoda, koji se više
uvoze nakon što je Sporazum stupio na snagu, na hrvatske luke, cestovne prometnice i
ţeljeznice značio bi razvoj prometne djelatnosti, povećanje lučkog prometa i doprinio
povećanju konkurentnosti hrvatskog gospodarstva.
52
6. ZAKLJUĈAK
U radu se nastojala istaknuti vaţnost sklapanja trgovinskih sporazuma te uvidjeti
vaţnost onoga izmeĎu Europske unije i Juţne Koreje za unapreĎenje hrvatske
konkurentnosti.
Preferencijalni trgovinski sporazumi, bilateralni ili multilateralni uvelike pridonose
većoj liberalizaciji trgovine što, osim za drţave potpisnice znači pristup većem trţištu,
znači i povećanu konkurenciju. Zbog takvog dvostrukog učinka, sporazumi imaju
pozitivne i negativne strane, kako za izvoznike tako i za potrošače koji, imajući širu
ponudu proizvoda bolje kvalitete, itekako profitiraju.
Sporazum o slobodnoj trgovini izmeĎu EU i Republike Koreje (EU Korea FTA)
najopseţniji je sporazum ikada u kojem je sudjelovala Europska unija te prvi sa
zemljom partnerom s azijskog kontinenta. Odluka o pokretanju pregovora o takvim
sporazumima o slobodnoj trgovini s trećim zemljama temelji se na ekonomskim
kriterijima u svrhu poboljšanja pristupa europskim tvrtkama vrlo dinamičnom i
konkurentnom azijskom trţištu. O pozitivnom utjecaju ovog Sporazuma na europski
izvoz svjedoče podaci o njegovom povećanju u samo par mjeseci primjene.
Uz carine, koje se ovim ugovorom postepeno ukidaju na industrijske i poljoprivredne
proizvode, tehnički problemi su značajna zapreka u meĎunarodnoj trgovini, a u njih
spadaju tehnički propisi, standardi, postupci ocjene sukladnosti i slični zahtjevi koji su
teret za izvoznike. Sporazum sadrţi niz općih obveza o tehničkim barijerama u trgovini,
uključujući i suradnju na standardima te regulatorna pitanja, transparentnost i
obiljeţavanje/označavanje.
Najvaţniji trgovinski partner Republike Hrvatske su zemlje Europske unije; uvozni
proizvodi u značajnom postotku dolaze i iz azijskih i ostalih europskih zemalja, a
izvozni proizvodi, nakon zemalja EU-a, svoje odredište imaju u ostalim europskim
zemljama.
Hrvatska, kao članica Europske unije, dio je zajedničkog trţišta i stranka svih
trgovinskih ugovora koje je Europska unija sklopila s trećim zemljama i njeni se
proizvodi tretiraju kao europski i značaj ovog Sporazuma za Hrvatsku je dvojak.
53
Hrvatski izvoznici moći će konkurirati na juţnokorejskom trţištu kao ostali i cijenjeni
europski proizvodi visoke kvalitete, posebice poljoprivredni. Nadalje, izvozne hrvatske
industrije imat će priliku proširiti svoje trţište i na taj način utjecati na konkurentski
poloţaj Hrvatske. Osim izvoza vlastitih proizvoda, Hrvatska, zahvaljujući povoljnom
prometnom poloţaju, moţe sudjelovati u uvozu juţnokorejskih proizvoda na trţište EU
kao i izvozu proizvoda EU na trţište Juţne Koreje. Mnogim zemljama izvoznicama u
okruţenju upravo je Jadransko more najbliţi izlaz na more i to im omogućava prijevoz
velike količine proizvoda jeftinijim pomorskim putem. TakoĎer, iz smjera Bliskog,
Srednjeg i Dalekog istoka, hrvatske luke mnogo su bliţe od luka u Sjevernom i
Baltičkom moru što smanjuje vrijeme putovanja, pa tako i troškove.
Maksimalne pozitivne strane ovog Sporazuma Hrvatska moţe ostvariti samo ulaganjem
u prometnu infrastrukturu jer će njenim unaprijeĎenjem, umjesto usporednih prometnih
pravaca, zemlje EU birati upravo Hrvatsku.
Postoji nesrazmjer u razvijenosti prometne infrastrukture; dok je ulaganje u autoceste
dovedeno do visoke razine, obvezna su ulaganja u dotrajalu i zastarjelu ţeljezničku
mreţu, kao i morske luke, posebice Luku Rijeka.
Financijski zahtjevne projekte zasigurno će pomoći Europska unija jer bolja prometna
povezanost Hrvatske znači i bolja prometna povezanost Europske unije od koje će
profitirati sve zemlje članice, pa tako i Hrvatska.
Studije o poboljšanju prometne infrastrukture postoje, preostaje izdvojiti značajna
sredstva kako bi se postigao što bolji učinak i tako ostvarile pozitivne strane
potpisivanja Sporazuma izmeĎu EU i Juţne Koreje.
Razvojem prometa doći će do oţivljavanja područja uz morsku i kopnenu prometnu
infrastrukturu, time do povećanja gospodarske aktivnosti i povećanja konkurentnosti
hrvatskog gospodarstva.
54
LITERATURA
1) ČLANCI
1. A Trigger For Further FTAs, 2010, Asia Monitor: China & North East Asia
Monitor, Vol. 17 Issue 12, online
http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=1b6316f7-61d6-421c-
a8b4-bb28f9a4da0c%40sessionmgr110&vid=2&hid=112 (6.7.2013)
2. EU: Mutual misunderstanding, 2008, Business Eastern Europe. Vol. 37 Issue
41, online http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=255d45da-
0791-4f81-9bc8-4e0d8f58a56b%40sessionmgr112&vid=2&hid=112 (6.7.2013)
3. EU-South Korea free trade agreement heralds new dawn, 2011, Engineer
(Online Edition) online http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=b77b975b-
5b2b-4989-b42d-
c02395333da7%40sessionmgr110&vid=2&hid=112&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l
0ZT1laG9zdC1saXZl#db=bth&AN=79580798 (6.7.2013)
4. Jean-Jacques Grauhar on the EU-ROK FTA, 2011, SERI Quarterly. Vol. 4 Issue
3, online http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=aaff659e-
181b-4f9a-8775-4e1bcb36e19a%40sessionmgr198&vid=2&hid=112, (6.7.2013)
5. Lee, J. 2011, The Korea-EU FTA: Capitalizing on the World's Largest Market,
SERI Quarterly. Vol. 4 Issue 3, online
http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=49f0483c-24bd-4fea-
9759-
a76962a9af13%40sessionmgr113&vid=5&hid=112http://web.ebscohost.com/eh
ost/pdfviewer/pdfviewer?sid=d7fcbe93-54f1-4e91-833a-
ed101e667479%40sessionmgr110&vid=2&hid=112 (6.7.2013)
6. On your marks, get set, wait, 2012, Lawyer, Vol. 26 Issue 12, online
http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=7a919e72-0428-436a-97c2-
c74d5bd97064%40sessionmgr112&vid=2&hid=112&bdata=Jmxhbmc9aHImc2l
0ZT1laG9zdC1saXZl#db=bth&AN=73781519 (6.7.2013)
7. Park, S.; Yoon, S., 2010, EU Perceptions through the FTA Lens: Main Results
of Interviews among the Korean 'Elites', Asia Europe Journal, v. 8, iss. 2, online
http://www.springerlink.com/content/1610-2932 (6.7.2013)
55
8. Toloken, S., 2013, Free-trade jury out. Plastics News. Vol. 25 Issue 6, online
http://web.ebscohost.com/ehost/detail?sid=29562bfc-e0d7-411f-881c-
0e30974b5ee0%40sessionmgr111&vid=13&hid=112&bdata=Jmxhbmc9aHImc
2l0ZT1laG9zdC1saXZl#db=bth&AN=87070645 (6.7.2013)
9. Trade boost, 2011, Country Monitor, Vol. 19 Issue 25, online
http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=78ccdfa8-1e56-4b20-
8e10-6bea6189c016%40sessionmgr115&vid=2&hid=112 (6.7.2013)
10. Widening the FTA net, 2010, Business Asia. Vol. 42 Issue 19, online
http://web.ebscohost.com/ehost/pdfviewer/pdfviewer?sid=c768a8c7-cebe-4252-
9403-29352606129c%40sessionmgr114&vid=2&hid=112 (6.7.2013)
2) ELEKTRONIČKI IZVORI
11. Acquis communautaire, European Union, online
http://europa.eu/abc/eurojargon/ (6.7.2013)
12. Acquis communautaire, Euro-Know, online http://www.euro-
know.org/europages/dictionary/a.html (6.7.2013)
13. An Australia–USA Free Trade Agreement: Issues and Implications, Australian
Governement, Department of Foreign Affairs and Trade, online
http://www.dfat.gov.au/publications/aus_us_fta_mon/chapter3.pdf (6.7.2013)
14. EU-Korea trade agreement: one year on, European Comission, online
http://trade.ec.europa.eu/doclib/press/index.cfm?id=814, (6.7.2013)
15. EU novac za tri pruge, laboratorije i odvodnju, 2013, Poslovni dnevnik, online
http://www.poslovni.hr/eu-fondovi/eu-novac-za-tri-pruge-laboratorije-i-
odvodnju-237737, pogledano (6.7.2013)
16. EU-South Korea Free Trade Agreement 10 key benefits for the European
Union, 2011, online
http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2010/october/tradoc_146695.pdf,
(6.7.2013)
17. Global Competitiveness Index, http://www.gaportal.org, online
http://www.gaportal.org/global-indicators/global-competitiveness-index,
(6.7.2013)
56
18. Hrvatska i Europska unija, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova, online
http://www.mvep.hr/hr/hrvatska-i-europska-unija (6.7.2013)
19. Hrvatska na putu u Europsku uniju, Hrvatski sabor, online
http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=385 (6.7.2013)
20. JGL spreman za izazove europskog trţišta, JGL, online
http://www.jgl.hr/hr/novosti-i-mediji/priopcenja-za-tisak/jgl-spreman-za-
izazove-europskog-trzista/ (6.7. 2013)
21. Konkurentska prednost nacija, Nacionalno vijeće za konkurentnost, online
http://www.konkurentnost.hr/Default.aspx?sec=77 (6.7.2013)
22. Kreč, S., Hozjan, T., Golubić, J., 2012, Razvojne mogućnosti ţeljeznice u
Hrvatskoj, Znanstveni skup Ocjena dosadašnjeg prometnog razvitka Hrvatske i
osnovne smjernice daljnjeg razvoja, Zbornik radova, Hrvatska akademija
znanosti i umjetnosti, 2012, Zagreb, Hrvatska, 11.04.2012, online
http://bib.irb.hr/datoteka/598003.HAZU2012_Krec.pdf (6.7.2013)
23. Kumulacija-EU, 2013, Hrvatski izvoznici, http://www.hrvatski-
izvoznici.hr/vijesti/rn6jfqakcrggtddy (6.7.2013)
24. Marković, I; Muić M; Vučić D 2003, Poloţaj i perspektive razvoja Luke Rijeka,
Pomorski zbornik, Vol. 41 NO.1, online
http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=80117 (6.7.2013)
25. Marotta, D. 2013, The Benefits of Free Trade Agreements: The Country Always
Wins, online www.forbes.com,
http://www.forbes.com/sites/davidmarotta/2013/03/24/the-benefits-of-free-
trade-agreements-the-country-always-wins/2/ (6.7.2013)
26. Nacionalni program ţeljezničke infrastrukture za razdoblje 2008. do 2012.
godine - vaţeći tekst NN br. 31/2008, online: http://www.poslovni-
savjetnik.com/node/13392 (6.7.2013)
27. Pad izvoza i rast uvoza u prva dva mjeseca, Poslovni dnevnik, 2013, online
http://www.poslovni.hr/hrvatska/pad-izvoza-i-rast-uvoza-u-prva-dva-mjeseca-
237018
28. Pravila Europske zajednice o podrijetlu za opći sustav povlastica-vodič za EU
korisnike, Zagreb, oţujak 2007, online
http://hgk.biznet.hr/hgk/fileovi/19274.pdf, (6.7.2013)
57
29. Pregovori EU-Hrvatska, Delegacija Europske unije u Republici Hrvatskoj,
online http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=66 (6.7.2013)
30. PreraĎivačka industrija, Ministarstvo gospodarstva Republike Hrvatske, online
http://www.mingo.hr/default.aspx?id=3379 (6.7.2013)
31. Prometna infrastruktura, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture,
online http://www.mppi.hr/default.aspx?id=3113 (6.7.2013)
32. Regionalna konferencija o infrastrukturi, logistici i transportu, 2011,
Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, online
http://www.mppi.hr/default.aspx?id=8218 (6.7.2013)
33. Sporazum o stabilizaciji i pridruţivanju, Delegacija Europske unije u Republici
Hrvatskoj, online http://www.delhrv.ec.europa.eu/?lang=hr&content=2744
(6.7.2013)
34. Statistički ljetopis Republike Hrvatske, 2011. godina
35. The EU – Korea Free Trade Agreement in practice, Luxembourg, Publications
Office of the European Union, 2011; online
http://trade.ec.europa.eu/doclib/docs/2011/october/tradoc_148303.pdf,
(6.7.2013)
36. The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait,
http://kostat.go.kr/KostatEuY12E/EBook.htm, (6.7.2013)
37. The Global Competitiveness Report 2012 – 2013 – The World Economic
Forum, http://www3.weforum.org/docs/GCR2011-
12/CountryProfiles/Croatia.pdf, (6.7.2013)
38. Ugovori o slobodnoj trgovini, Drţavni ured za trgovinsku politiku, online
http://www.dutp.hr/default.aspx?id=43 (6.7.2013)
39. Ulaganje u cestogradnju zaustavilo razvoj ţeljeznice, 2009, Poslovni dnevnik,
online: http://www.poslovni.hr/domace-kompanije/ulaganje-u-cestogradnju-
zaustavilo-razvoj-zeljeznice-132289, pogledano (6.7.2013)
40. Ugovori o slobodnoj trgovini, Drţavni ured za trgovinsku politiku, online
http://www.dutp.hr/default.aspx?id=43 (6.7.2013)
41. White, D. 2013, Pros & Cons of Free Trade Agreements, online
http://usliberals.about.com/od/theeconomyjobs/i/FreeTradeAgmts_2.htm
(6.7.2013)
58
POPIS TABLICA
Red.
br.
Naslov tablice str.
1. Robna razmjena EU-27 s Juţnom Korejom, razdoblje 2000.-2010.
godine
20
2. Indeks globalne konkurentnosti, Hrvatska, 2011.-2012. i 2012.-2013. 39
3. Detaljan prikaz ocjene Učinkovitosti trţišta roba RH prema GCI, 2012.-
2013.
40
4. Trgovinska razmjena RH NKD-u u tisućama eura, 2009. i 2010. godina 41
5. Usporedba ulaganja u pojedine prometne grane u Hrvatskoj (1992.-
2007.)
45
6. Struktura i dinamika financijskih izvora u razdoblju 2008-2012. god.
(mln kn)
45
POPIS GRAFIKONA
Red.
br.
Naslov grafikona str.
1. Trgovinska razmjena Juţne Koreje sa svijetom 15
2. Robna razmjena Juţne Koreje sa svijetom 2000.-2009. godine 17
3. Robna razmjena EU-27 sa svijetom 2000.-2009. godine 18
4. Trgovinska razmjena EU-27 s Juţnom Korejom 1999-2010. godine 19
5. Uvoz EU-27 iz Juţne Koreje, 2000, 2005. i 2010. godina 21
6. Izvoz EU-27 u Juţnu Koreju, 2000, 2005. i 2010. godina 21
59
7. Trgovinska razmjena Juţne Koreje i pojedinih drţava članica, 2000.
godina
22
8. Trgovinska razmjena Juţne Koreje i pojedinih drţava članica, 2010.
godina
23
9. Smanjenje carina i ukidanje carina 2011.-2019. godine 26
POPIS SLIKA
Red. br. Naslov slike str.
1. Paneuropski prometni koridori 46
60
POPIS PRILOGA
Prilog 1
Trgovinska razmjena Juţne Koreje sa svijetom prema SMTK
(a) uvoz
SMTK
kod Proizvod
mil.
EUR
Udio u ukupnom uvozu
(%)
2000. godina
77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 30166 17
75 uredski strojevi i za AOP 8349 5
76 telekomunikacijski aparati i ureĎaji 6312 4
72
Specijalni strojevi za neke
industrijske 5966 3
34 Plin, prirodni i industrijski 5798 3
67 Ţeljezo i čelik 5755 3
74 Ind.strojevi za opću uporabu 5351 3
51 Organski kemijski proizvodi 5219 3
68 Obojeni metali 4818 3
2009. godina
33 Nafta i naftni derivati 46263 20
77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 30049 13
67 Ţeljezo i čelik 12497 5
34 Plin, prirodni i industrijski 12293 5
28 Mineralne rude i otpatci metala 9769 4
74 Ind.strojevi za opću uporabu 8867 4
32 Kameni ugljen, koks i briketi 7166 3
72
Specijalni strojevi za neke
industrijske 6908 3
51 Organski kemijski proizvodi 6386 3
76 telekomunikacijski aparati i ureĎaji 6188 3
61
(b) izvoz
SMTK
kod Proizvod
mil.
EUR
Udio u ukupnom izvozu
(%)
2000. godina
77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 34469 19
75 uredski strojevi i za AOP 21257 11
78 Cestovna vozila 16713 9
76 telekomunikacijski aparati i ureĎaji 15552 8
65 Tkanine i tekstilni proizvodi 13762 7
33 Nafta i naftni derivati 9931 5
79 Ostala prijevozna sredstva i oprema 9686 5
67 Ţeljezo i čelik 7235 4
57
Plastična materija u primarnim
oblicima 5574 3
84 Odjeća 5443 3
2009. godina
77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 34055 13
79 Ostala prijevozna sredstva i oprema 31254 12
76 telekomunikacijski aparati i ureĎaji 29557 11
78 Cestovna vozila 26021 10
87
Profesionalni i znanstveni
instrumenti 18242 7
33 Nafta i naftni derivati 16965 7
67 Ţeljezo i čelik 12524 5
57
Plastična materija u primarnim
oblicima 9948 4
51 Organski kemijski proizvodi 9211 4
74 Ind.strojevi za opću uporabu 7641 3
Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 120
62
Prilog 2
(a) Uvoz EU-27 iz Juţne Koreje
SMTK kod Proizvod mil. EUR
udio u ukupnom
uvozu (%)
2000. godina
77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 5152 19
75 Uredski strojevi i za AOP 4517 17
78 Cestovna vozila 4072 15
76
Telekomunikacijski aparati
i ureĎaji 3159 12
79
Ostala prijevozna sredstva
i oprema 1532 6
65 Tkanine i tekstilni proizvodi 1107 4
84 Odjeća 960 4
74 Ind.strojevi za opću uporabu 802 3
89 Razni gotovi proizvodi 574 2
67 Ţeljezo i čelik 532 2
2005. godina
76 Telekomunikacijski aparati i ureĎaji 9279 27
78 Cestovna vozila 6279 20
77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 5211 15
75 Uredski strojevi i za AOP 2445 7
79 Ostala prijevozna sredstva i oprema 2242 7
74 Ind.strojevi za opću uporabu 866 3
72
Specijalni strojevi za neke
industrijske grane 794 2
65 Tkanine i tekstilni proizvodi 685 2
87
Profesionalni i znanstveni
instrumenti 649 2
62 Proizvodi od gume 631 2
2010. godina
76 Telekomunikacijski aparati i ureĎaji 6955 18
77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 6749 17
79 Ostala prijevozna sredstva i oprema 6580 17
78 Cestovna vozila 3780 10
87 Profesionalni i znanstveni instrumenti 1729 4
75 Uredski strojevi i za AOP 1461 4
67 Ţeljezo i čelik 1214 3
74 Ind.strojevi za opću uporabu 1189 3
33 Nafta i naftni derivati 1099 3
63
72
Specijalni strojevi za neke
industrijske grane 733 2
Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 115
(b) Izvoz EU-27 u Juţnu Koreju
SMTK
kod Proizvod
mil.
EUR
udio u ukupnom izvozu
(%)
2000. godina
77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 2372 14
74 Ind.strojevi za opću uporabu 1273 8
79
Ostala prijevozna sredstva i
oprema 1212 7
72
Specijalni strojevi za neke
industrijske grane 1007 6
51 Organski kemijski proizvodi 692 4
87
Profesionalni i znanstveni
instrumenti 622 4
71 Pogonski strojevi i ureĎaji 565 3
76
Telekomunikacijski aparati i
ureĎaji 489 3
75 Uredski strojevi i za AOP 475 3
88 Fotografski aparati i oprema 452 3
2005. godina
74 Ind.strojevi za opću uporabu 2042 10
77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 1780 9
78 Cestovna vozila 1301 6
88 Fotografski aparati i oprema 1171 6
87
Profesionalni i znanstveni
instrumenti 1144 6
71 Pogonski strojevi i ureĎaji 976 5
72
Specijalni strojevi za neke
industrijske grane 915 5
51 Organski kemijski proizvodi 901 4
67 Ţeljezo i čelik 890 4
54
Medicinski i farmaceutski
proizvodi 708 3
2010. godina
72
Specijalni strojevi za neke
industrijske grane 3233 12
74 Ind.strojevi za opću uporabu 2995 11
78 Cestovna vozila 2608 9
77 El. strojevi, aparati i ureĎaji 2036 7
64
71 Pogonski strojevi i ureĎaji 1447 5
54
Medicinski i farmaceutski
proizvodi 1393 5
87
Profesionalni i znanstveni
instrumenti 1335 5
51 Organski kemijski proizvodi 1039 4
67 Ţeljezo i čelik 828 3
79
Ostala prijevozna sredstva i
oprema 682 2
Izvor: The European Union and the Republic of Korea: A statistical portrait, str. 116
Prilog 3
Trgovinska razmjena RH sa skupinama zemalja prema SMTK-u u 2010. godini (iznosi
u 000 eura)
izvoz, 2010. ukupno EU EFTA CEFTA Ostalo
ukupno 8.905.242 5.438.856 102.217 1.665.509 1.698.660
Hrana i ţive ţivotinje 760.272 342.249 3.931 303.200 116.168
Pića i duhan 189.006 55.247 462 117.504 12.459
Sirove materije,
osim goriva 601.539 458.820 3.424 70.307 88.604
Mineralna goriva
i maziva 1.113.105 436.159 7.078 382.915 248.227
Ţivotinjska i biljna
ulja i masti 20.503 11.930 0 8.401 182
Kemijski proizvodi 1.013.481 475.064 4.918 218.032 479.929
Proizvodi svrstani
prema materijalu 1.260.801 855.814 24.251 274.005 109.711
Strojevi i prijevozna
sredstva 2.819.496 1.899.829 48.184 183.968 576.086
Razni gotovi
proizvodi 1.120.098 896.802 9.969 107.177 110.905
uvoz, 2010. ukupno EU EFTA CEFTA Ostalo
ukupno 15.137.011 9.109.602 307.119 811.728 4.908.561
Hrana i ţive ţivotinje 1.360.031 941.667 12.972 123.868 281.522
Pića i duhan 138.220 96.546 160 28.349 13.166
Sirove materije,
osim goriva 255.488 153.725 1.081 40.578 60.104
Mineralna goriva
i maziva 2.843.502 810.381 102.924 70.514 1.859.683
65
Ţivotinjska i biljna
ulja i masti 56.510 28.850 64 18.178 9.418
Kemijski proizvodi 2.137.229 1.660.159 70.500 52.508 354.063
Proizvodi svrstani
prema materijalu 2.724.983 1.998.423 21.319 339.679 365.562
Strojevi i prijevozna sredstva 3.880.431 2.506.256 73.500 51.310 1.249.366
Razni gotovi
proizvodi 1.736.125 909.130 24.597 86.744 715.656
Izvor: izrada studenta prema podacima SLJRH-a, str. 373
Prilog 4
Izvoz i uvoz po sektorima SMTK u 2010. godini
tisuće eura
Izvor: izrada studenta prema podacima SLJRH-a, str. 373
66
IZJAVA
kojom izjavljujem da sam diplomski rad s naslovom UTJECAJ TRGOVINSKOG
SPORAZUMA IZMEĐU EU I JUŢNE KOREJE NA KONKURENTNOST
HRVATSKOG GOSPODARSTVA izradila samostalno pod voditeljstvom prof. dr. sc.
Alena Hosta, a pri izradi diplomskog rada pomagao mi je i asistent Vinko Zaninović. U
radu sam primijenila metodologiju znanstveno-istraţivačkog rada i koristila literaturu
koja je navedena na kraju diplomskog rada. TuĎe spoznaje, stavove, zaključke, teorije i
zakonitosti koje sam izravno ili parafrazirajući navela u diplomskom radu na uobičajen,
standardan način citirala sam i povezala s korištenim bibliografskim jedinicama. Rad je
pisan u duhu hrvatskog jezika.
TakoĎer, izjavljujem da sam suglasna s objavom diplomskog rada na sluţbenim
stranicama Fakulteta.
Studentica
Irena Jakovljević