Specijalizovani časopis o bojama i lakovima Broj 31 Godina V Besplatan primerak Intervju Roland Hochholdinger, Baumit Tema Osiguranje malih i srednjih preduzeća Aktuelno CEFTA sporazum
Specijalizovani časopis o bojama i lakovimaBroj 31 Godina V Besplatan primerak
IntervjuRoland Hochholdinger,
Baumit
TemaOsi gu ra nje malih
i srednjih preduzeća
Aktuelno CEFTA sporazum
Tema:
Osiguranjemalih
isrednjihpreduzeća
Str.26
Vesti
Str.10-24
Aktuelno
Ceftasporazum
Str.34
Pitajte:
DušanJanković
Str.38
Pitanjaiodgovori:
Rešenjaza
kapilarnuvlagu
Str.49
Kutakzaparket:
Zaštitaparketa
Str.47
Stručnisavet:
Izolacionisistemi
Str.50
Mojakuća
Obnavljanjepremaza
metalneograde
Str.41
Uradisam
Vodonepropusni
sistemi
Str.54
Svetboja:
Bojekojeleče
Str.62
Savetnik
Pripremadrvenih
površina
Str.56
Savetnik
Uticajboja
Str.60
Intervju:
RolandHochholdinger
Str.30
Komentar:
IgorMlakar
Str.42
Rečurednika
Poštovani prijatelji,
Ponovo smo sa vama u želji da vam prenesemo što više
interesantnih i korisnih tekstova. Jedna od aktuelnih tema
koja će ubuduće sigurno sve više privlačiti vašu pažnju
svakako je osiguranje malih i srednjih preduzeća. Osiguranje
je tema kojoj se nije poklanjalo mnogo prostora, ali se dolas-
kom brojnih osiguravajućih društava to stanje sve više menja
a osiguranje postaje značajna stavka u poslovanju svake
firme. Zato ćemo se u ovom i sledećem broju detaljnije poza-
baviti vrstama i načinima osiguranja, kako bismo vam pomo-
gli da lakše donesete odluku u vezi sa ovom važnom temom.
Veoma važan događaj za celokupnu srpsku privredu jeste i
potpisivanje CEFTA sporazuma, koji će olakšati trgovinu
između zemalja u regionu. Ove olakšice odraziće se i na oblast
građevinarstva, a kako će sve to funkcionisati za Ton
objašnjava Zorica Radovanović, samostalni savetnik u
Privrednoj komori Srbije.
Sagovornik u rubrici Intervju je Roland Hochholdinger,
direktor fabrike Baumit iz Aranđelovca koji govori o uspešnom
pozicioniranju ove firme u Srbiji, planovima i poslovnim
strategijama koje Baumit primenjuje kako bi bili konkurentni
na srpskom tržištu.
Stručnost i zadovoljstvo zaposlenih veoma je važna stavka
u poslovanju svake kompanije. Upravo zbog toga, sve više
firmi se odlučuje da ulaže u svoje stručnjake time što im
obezbeđuje obuke i treninge, a jedna od takvih je i kompanija
Helios. Zbog toga u rubrici Komentar direktor Heliosa Igor
Mlakar govori o prednostima ovakvog ulaganja u zaposlene.
Kao što ste navikli, u časopisu možete da pročitate mnoštvo
stručnih tekstova koji se odnose na različite oblasti
građevinarstva. Tako vam u ovom broju u rubrici Uradi sam
prenosimo tekst o hidroizolaciji površina ispod tla primenom
vodonepropusnih sistema Sika – 1.
U rubrici Savetnik donosimo tekst o zaštiti drvenih površina,
ali i o pristupima u korišnjenju izolacionih sistema.
Moć boja je mnogo veća nego što mnogi od nas pretpostav-
ljaju. Pristalice helioterapije smatraju da se boje mogu uspešno
koristiti u lečenju mnogih tegoba, a nešto više o tome možete
pročitati u rubrici Svet boja.
Do sledećeg broja,
Uživajte!
Marija Milosavljević
IMPRESUM
Izdavač:
FRAME media -
Cara Lazara 9, Beograd
za klijenta Roma Company
Urednik:
Marija Milosavljević
Marketing:
Vesna Milošević/Roma Company
Urednica fo to gra fije:
Lena Ivanović
Naslovna strana:
Lena Ivanović
Saradnici:
Zoran Knežević, Aleksa Urošević,
Srđan Zorić, Ratko Stojković,
Ljiljana Janković
Le ktu ra i korektura:
Vesna Kalabić
Grafički urednik:
Dejan Pavlović
Adresa redakcije:
Cara Lazara 9
(tel/fax) 011/ 3285-890,
011/ 3285-883
(e-mail) [email protected]
Štampa:
AMD Grafika
List je upisan u registar javnih glasila koji se vodi u Ministarstvu kulture javnog informisanja Republike Srbije, pod rednim brojem 3391
Fasade za sva vremenaFasade za sva vremena
Ekonomičan i ispitan sistem termo izolacije
Termo izolacioni sistem
Bekatherm Standard sistem toplotne izolacije sa BK-StirolFix WDVS lepkom (debljina armirajućeg sloja 2 – 3 mm) ispunjava tehničke i ekonomske zahteve, koje mora imati spoljna izolacija objekta.
Zarija Vujoševića 67, Beograd, tel: +381 11 123 440 e-mail: [email protected] www.bekament.com
Kombinacija sa pločama od ekspandiranog polistirena (EPS) ujedinjuje trajnost i ekonomičnost.
Bekatherm sistemi nude:• optimalnu termo izolaciju• kvalitetne sastavne delove• pouzdanost kvalitetne marke• garanciju za sistem• raznovrsnost kombinacija
Bekatherm – sistemi termo izolacije su kombinacija atestiranih sastavnih delova, ujedinjenih u pojedinačne sisteme, koji ispunjavaju različite zahteve.
VESTI
10
ZOR kA CO lOR
FIr mA I u Hr VAT SkojŠabačka kom pa n i j a
Zor ka Co lor, je dan od
li de ra u pro iz vod nji bo ja
i la ko va na srp skom i
r e g i o na l nom t r ž i š t u ,
otvo ri la je sre di nom ju la
ćer ku fir mu u Hr vat skoj
Du ro pal - Maxicolor, čije
je se dište u Za gre bu.
Ve o ma br zo po otva ra-
nju fir me na to tržište kre nu le su i pr ve značaj ni je is po-
ru ke bo ja i la ko va. Osnov na de lat nost no ve fir me biće
uvoz i di stri bu ci ja pro iz vo da iz širo kog asor ti ma na Zor ke
Co lor, ali i Al ka lo i da iz Sko plja, kom pa ni je sa ko jom je
Zor ka pre ne ko li ko me se ci pot pi sa la Me mo ran dum o
stra teškom part ner stvu. Na hr vat sko tržište iz vo ziće se
pro iz vo di na me nje ni širo koj po trošnji, ali i in du strij ski
pre ma zi po ko ji ma je Zor ka bi la do bro po zna ta u bivšoj
za jed ničkoj državi. Osni va njem kom pa ni je u Za gre bu,
Zor ka iz la zi u su sret još jed nom iza zo vu na tržištu su sed-
nih ze ma lja, tim pre što na nji ma već po slu ju re no mi ra na
svet ska ime na iz tog de la pre rađivačke in du stri je. Zor ka
Co lor osno va la je još ra ni je i fir mu ko ja se ba vi di stri bu-
ci jom nje nih pro iz vo da u Mađar skoj. Na taj način kom-
pa ni ja će ima ti mo gućnost za po tvrđiva nje svo je po slov ne
vi zi je ko ja pod ra zu me va i do sti za nje vo deće po zi ci je na
tržištu bo ja i la ko va u ju go i stočnoj Evro pi.
lA FAR gE
Po rAST Pro FI TA zA 17 od SToNaj veći svet ski pro iz vođač ce men ta La far ge po većao je
pro fit za dru gi ovo go dišnji kvar tal za 17 od sto za hva lju-
jući po većanim ce na ma i po ra stu pro da je u Ki ni, Polj skoj
i R u s i j i . N e t o
do bit kom pa ni je
do sti ga la je u pro-
te klom tro me sečju
572 mi li o na evra,
a u istom raz do-
blju prošle go di ne
i z no s i l a j e 490
mi li o na evra, uz isto vre me ni dvo po stot ni skok pri ho da na
4,69 mi li jar di evra.
Ostva ru jući po lo vi nu pri ho da na ra stućim tržišti ma,
La far ge po većava i pro iz vod ne ka pa ci te te da bi mo gao da
kon ku riše ri va li ma, kom pa ni ja ma Hol cim i Cemex, i is ko-
ri sti bum gra di telj stva u Azi ji, Južnoj Ame ri ci i istočnoj
Evro pi.
TEn dER
dVe Po nu de zA He mIj Sku In du STrI ju PrA Ho Vo
Po nu de na ten der za pro da ju četi ri pred u zeća iz sa sta-
va In du stri je he mij skih pro iz vo da Pra ho vo do sta vi li su
grčka kom pa ni ja Neo ki mi ki (Neo c hi mic hi) i be o grad ski
hol ding Uni ver zal.
U sa opšte nju Agen ci je za pri va ti za ci ju na vo di se da oba
po nuđača is pu nja va ju uslo ve ten de ra za pro da ju ka pi ta la
Pra ho vo hol din ga, Pra ho vo đubri va, Pra ho vo so li, Pra ho-
vo pro iz vod nje i Pra ho vo pre vo za.
Ten der sku do ku men ta ci ju ot ku pi li su i Vic to ria Gro-
up iz No vog Sa da, Fos fa ak ci o va spo lečnost iz Češke,
ki par ski East Po int, Yufos iz Be o gra da, Mi ne co iz Švaj-
car ske, Be o he mi ja i ru mun ski Cu prom, ali ni su do sta-
vi li po nu de. Ten der za pro da ju pred u zeća ob ja vljen je u
de cem bru prošle go di ne.
In TE gRA CI jE
SPA jA nje kom PA nI jAHo land ski Sig ma ka lon Gro up ku pio je švaj car sku kom-
pa ni ju ko ja po slu je u sek to ru in du strij skih i zaštit nih
pre ma za Dr. A. Schoch AG. Nji hov za jed nički cilj je ste
raz voj no vog tržišta i us klađiva nje po slo va nja na po lju
uslu ga, pro da je i raz vo ja pro iz vo da.
Se dište firme Dr. A. Schoch AG je u Burg dor fu u
Ne mačkoj, a kom pa ni ja ko ja za pošlja va 65 rad ni ka već
du gi niz go di na snab de va bo ja ma i zaštit nim sred stvi ma
švaj car sku mašino grad nju. Inače, Dr. A. Schoch AG već
šest ge ne ra ci ja u vla sništvu je jed ne po ro di ce.
Kom pa ni ja iz Ho lan di je ko ja za pošlja va oko 10.000
rad ni ka i po slu je u 40 ze ma lja sve ta pre u ze la je Dr. A.
Schoch AG počet kom av gu sta. Pro iz vod nja će bi ti na sta-
vlje na po ra ni jim pla no vi ma, a spa ja njem sa Sig ma ka lo-
nom švaj car ska kom pa ni ja do biće no ve mar ke tinške ka na-
le za tečne bo je i praška ste pro iz vo de.
VESTI
VESTI
12
Ak CI jA
VrAćen oSmeH SI Gur noj dečjoj kućI
U Si gur noj dečjoj kući u
No vom Sa du k r a j em ju na
održan je skup do na to ra i lju di
do bre vo lje ka ko bi se pri ku pi la
sred stva za za vršetak ra do va na
prošire nju ka pa ci te ta tog objek-
ta. Uređenjem pot kro vlja ko je
je pre iz vođenja ra do va ima lo
ko ri snih 200 kva drat nih me ta ra
pro stor za bo ra vak de ce biće
p r o š i r e n z a 5 0 o d s t o , a
osvežava njem po sto jećih pro sto-
ri ja život u Kući po stao je bo lji
i lepši. Ra do vi su počeli prošle
go di ne, a jed na od kom pa ni ja
ko ja je i po držala ak ci ju bi la je Zor ka Co lor. Inače, to je
deo ak ci je ko ja je po kre nu ta av gu sta 2005. go di ne, a čiji
je cilj una pređenje bri ge o de ci i omla di ni, pre sve ga
onoj bez ro di telj skog sta ra nja i usta no va ko je bri nu o
njoj. Pro sto ri ja ma u ko ji ma deca bo ra ve bi lo je po treb no
osveženje, ali i za vršetak ra do va na prošire nju ka pa ci te ta.
Kao i u više na vra ta do sa da, kom pa ni ja Zor ka Co lor i
ovog pu ta po klo ni la je bo ju za zi do ve. Ak ci ji se pri ključio
i Hit-pro met iz No vog Sa da. Ovo je na sta vak ak ci je
ob na vlja nja dečjih usta no va, za ko ju u Zor ki pla ni ra ju da
tra je i na red nih me se ci.
Ak ZO nO BEl
no VA FA BrI kAJe dan od naj većih pro iz vođača bo ja, pre ma za i pro iz vo da
za in du stri ju i in di vi du al nu po trošnju Ak zo No bel otvo rio je
u Ru si ji svoj pr vi pro iz vod ni po gon, ko ji će moći da za do vo-
lji po tre be tog tržišta. Po gon je iz građen u in du strij skoj zo ni
bli zu Mo skve Ore ko vo-Zu je vo. In ve-
sti ci ja od 13 mi li o na do la ra omo-
gućiće Ak zo No be lu vo deću po zi ci ju
na cen tral nom i istočno e vrop skom
tržištu in du strij skih bo ja, od ko jeg na
Ru si ju ot pa da 46 od sto.
Otva ra nje po stro je nja u Ru si ji po sle di ca je snažnog ra sta
(80 od sto) ko ji je Ak zo No bel ostva rio prošle go di ne na
tržištu ko je većinu po treb nih pro iz vo da uvo zi. U no vo o tvo-
re nom po stro je nju mon ti ra ne su dve pro iz vod ne li ni je, a
pla ni ra no je in sta li ra nje još dve do sre di ne 2008. go di ne.
Ak zo No bel tre nut no ima 28 fa bri ka širom sve ta.
TR gO vI nA
kInG FIS Her Se šIrI u ru SI ju Naj veći evrop ski ma lo pro daj ni la nac za opre ma nje do mo-
va King fis her na me ra va da iduće go di ne udvo struči broj
svo jih pro dav ni ca Ca sto ra ma u Ru si ji, a u sle dećih 10 go di na
otva ra nje još 50 pro daj nih me sta. Snažni ji iz la zak na ru sko
tržište re zul tat je ta mošnjeg gra di telj skog bu ma, a pre ma
ne kim pro ce na ma, u Ru si ji će go dišnje bi ti iz građiva no oko
700.000 sta no va. Po red to ga, mno gi od po sto jećih sta no va u
pri lično su lošem sta nju i po treb no im je re no vi ra nje. Isto-
vre me no, pri ho di građana ra stu, pa se očeku je i masovnije
uređenje stambenog prostora građana. King fis her je svo ju
pr vu tr go vi nu u Ru si ji otvo-
rio u fe bru a ru 2006, a u
ju nu u Ro sto vu pe to pro daj-
no me sto u toj ze mlji. U
kom pa ni ji po ručuju da se
neće is ključivo fo ku si ra ti na naj veće gra do ve već i na dru ge
u ko ji ma živi više od mi lion sta nov ni ka. Pre ma na ja va ma,
deo tr go vi na biće otvo ren u pod ručju Ura la i Vol ge, gde su
ne kret ni ne jef ti ni je, a kon ku ren ci ja ni je iz ražena, ali gde je
po tražnja za uređenjem pro sto ra pri lično ve li ka. Po sled njih
go di na King fis her se ubr za no širi na tržišta Južne Ko re je,
In di je i Ki ne da bi se sma nji la za vi snost od pro da je na tra-
di ci o nal nim tržišti ma po put Bri ta ni je i Fran cu ske.
jE lEn dO
do BrI re zul TA TI kA me no lo mAKa me no lom za vađenje ka me na i osta lih ru da Je len Do
ostva rio je u pr vom po lu go dištu ove go di ne do bit od oko
38,36 mi li o na di na ra i pre mašio ne to do bit iz 2004, ka da je
za ra dio oko 36,6 mi li o na di na ra. To pred u zeće u ko jem 87,95
od sto ka pi ta la ima hr vat ska fir ma Našice ce ment, za pr vih
šest me se ci pla ni ra lo je pri ho de od oko 353,63 mi li o na di na-
ra i ras ho de od oko 376,4 mi li o na. Ne to do bit iz 2004. sma-
nje na je za tri pu ta, na oko 12,7 mi li o na di na ra u 2005,
na vo di se u pro spek tu te fir me na Be o grad skoj ber zi. Ak ci ja-
ma Je len Do la tr gu je se na ber zi od po lo vi ne 2005. sa emi si-
jom od 107.307 ak ci ja.
VESTI
VESTI
14
PR vI mAj, ČAČAk
Ho BI re PA rA TurHe mij ska in du stri ja Pr vi maj uvr sti la je u
svoj pro iz vod ni pro gram još je dan pro iz vod
iz gru pe re pa ra tur nih mal te ra. Ho bi re pa ra tur
je ma te ri jal na ba zi gip sa na me njen sa ni ra-
nju unu trašnjih zid nih i pla fon skih po vršina
u de blji ni od dva do 30 mm. Po sle pri pre-
me, ma te ri jal je upo tre bljiv 30 mi nu ta, a
ne ko li ko časo va po ugrad nji može se do dat no iz rav na ti bru-
snim pa pi rom.
Po trošnja: 1,4 kg/m2 na 1 mm de blji ne.
Proizvodi se u pakovanjima od 2,5 kg i 18 kg.
PR vI mAj, ČAČAk
unI ko lor ekS TrAUni ko lor eks tra je vi so ko kva li tet na dis-
per zi o na bo ja iz rađena na ba zi vr hun-
skih ne mačkih akri la ta. Na me nje na je
za de ko ra tiv nu zašti tu spo ljašnjih zi do va
od be to na, ce ment nog i de ko ra tiv nog
mal te ra, ive ri ce... Uni ko lor eks tra po se du-
je od ličnu po kriv nu moć, ela stičnost i tvr doću fil ma. Po sto-
jan je na sve tlost, vo do ne pro pu san i pa ro pro pu san, ot po ran
na vi so ke i ni ske tem pe ra tu re, na sta re nje i at mos fe ra li je.
Fa brički se to ni ra u više od 100 to no va.
Po trošnja iznosi 300 ml/m2, a na tržištu se može naći u
ambalaži od 3 l, 5 l i 15 l.
SI kA
SI kA Flo or – 400 n elA STIcNo vi pro iz vod kom pa ni je
Si ka na tržištu se po ja vlju je
pod ime nom Si ka flo or - 400
N Ela stic, a reč je o jed no-
kom po nent nom po li u re tan-
skom pre ma zu. Ovaj pro iz-
vod od li ku je se vi so kim ste-
pe nom ela stično sti, ot por-
nošću na UV zračenje, vo do-
ne pro pu stan je i ot po ran na
abra zi ju pri nor mal noj eks-
plo a ta ci ji.
Si ka flo or - 400 N Ela stic
na pra vljen je na ba zi po li u re tan ske smo le i ima ma li
sa držaj ras tva rača.
Do stu pan je u sko ro neo gra ničenom bro ju ni jan si.
Pa ku je se u am ba lažu od 6 kg i 18 kg.
dFg
new Ve GA nA meKom pa ni je New Ve ga Na me i Ken da
Far ben ob u sta vlja ju pro iz vod nju sin te-
tičkog spre ja i od sa da će pro iz vo di ti
sa mo akril ni.
Akril na bo ja, za hva lju jući pri ro di svo-
jih smo la ko je su 100 od sto akril ne (za
raz li ku od sin te tičkih bo ja ko je sa drže
80 od sto al kid nih i 20 od sto akril nih),
ima ju mno go bo lje ka rak te ri sti ke: tra-
ja nje, sjaj, ot por nost na ok si di ra juće
agen se. Zbog to ga fir ma New Ve ga
Na me kao eks klu ziv ni za stup nik Star-
ko lor i Ken da ko lor spre jo va pre la zi na stal no snab de va nje
kva li tet nim spre jo vi ma na 100 od sto akril noj ba zi.
Još jed na no vi na je i bo ca spre ja u na randžastoj bo ji, čiji
je sa držaj ostao ne pro me njen i isti je kao i u osta lim Ken-
da ko lor spre jo vi ma.
ZOR kA CO lOR
no VI Pro Iz Vo dIRa di pred sta vlja nja no vih pro iz vo da kom pa ni ja Zor ka
Co lor iz Šapca or ga ni zo vaće pro mo tiv ne kam pa nje u naj-
bo ljim ma lo pro daj nim objek ti ma boja i lakova širom
zemlje.
Mno gi maj sto ri imaće pri li ku da pro ba ju no ve ma te ri-
ja le i sa mi se uve re u do bar kva li tet novih proizvoda, što
je je dan od glav nih ci lje va kam pa nje.
No vi brend Aqualine sa svo ja tri pro iz vo da (Vo do ra zre-
di va la zu ra, Vo do ra zre di vi bajc, Vo do ra zre di vi lak za par-
ket) i no vi pro iz vo di iz bren da Decolux, Gar de na, La ne ni
fir nis, le pak za dr vo Clas sic i le pak za dr vo Su per 3D
tržištu se bi ti pred sta vlje ni u ok to bru.
VESTI
VESTI
16
jUB
kA rA VAn u GučIJUB je još na Be o grad skom saj mu građevi nar stva na ja vio
da će svo je part ne re iz vođače, a pre sve ga ugra đivače Jubizol
fa sa de, oku pi ti počet kom av gu sta u Guči, ka ko bi se pro ve-
se li li i na pra vi li kra tak pre dah pred je se nju se zo nu ra da na
fa sa da ma.
Sa ne ko li ko lo ka ci ja iz ce le Sr bi je i Cr ne Go re kre nuo je
put Guče ka ra van fa sa de ra, a njih više od 300 dožive lo je
je din stven am bi jent Sa bo ra tru bača. Ta ko je i pri pre mlje ni
pro gram bio u skla du sa okru ženjem. Mu zi ka je bi la au ten-
tična, a služena su i tra di ci o nal na je la tog kra ja.
Do maćini iz JUB-a pri pre di li su go sti ma ra zne šalji ve i
na grad ne igre da bi im ovaj je din stve ni do gađaj ostao u
traj nom sećanju. JUB-ov ka ra van ugrađivača Jubizol fa sa de
biće tra di ci o nal na ma ni fe sta ci ja ko ja bi u go di na ma ko je
do la ze mo gla da ob u hva ta sve više učesni ka.
PR vI mAj, ČAČAk
Pre zen TA cI je
Pr vi maj iz Čačka, u okvi ru svo jih re dov nih ak tiv no sti
ko mu ni ka ci je s tržištem, održao je pre zen ta ci je u ne ko li-
ko gra do va Bo sne i Her ce go vi ne. U sa rad nji sa stra teškim
part ne rom iz BiH, gru pa ci jom Rajz iz Sa ra je va, održane
su pre zen ta ci je u Mo sta ru, Sa ra je vu i na Pa la ma. Po se ti-
o ci ma je pred sta vljen ce lo ku pan pro iz vod ni pro gram
kom pa ni je Pr vi maj, a de mon stri ra na je i pri me na pri ka-
za nih ma te ri ja la. Do bra po sećenost sve tri pre zen ta ci je
po ka zu je da se Pr vi maj uspešno vraća na tržište BiH i
da ga tu očeku je do bra per spek ti va.
ZOR kA CO lOR
oBo re nI SVI re kor dIRe zul ta ti po slo va nja u pr vih šest me se ci ove go di ne po ka-
zu ju da je kom pa ni ja Zor ka Co lor više ne go uspešno za vršila
pr vo po lu go dište po slov ne 2007. Po stig nu ti su naj bo lji re zul-
ta ti u isto ri ji kom pa ni je ka ko u pro iz vod nji ta ko i u pro da ji
bo ja i la ko va. To kom pr vog po lu gođa pro da to je go to vih
pro iz vo da u vred no sti od 6,4 mi li o na evra, od no sno 35 od sto
više ne go u istom pe ri o du prošle go di ne. Pro da ja je rav no-
mer no ra sla na tržištu Sr bi je i na iz vo znim tržišti ma.
PR vI mAj, ČAČAk
STrA TeškA SA rAd njA
HI Pr vi maj ostva rio je stra tešku sa rad nju sa kom pa ni jom
CAP Ar reg hi ni na pod ručju to ni ra nih ma te ri ja la. CAP
Ar reg hi ni vo deći je pro iz vođač de ko ra tiv nih pre ma za u Ita-
li ji. Do la zak Ren za Zuc chet ta, ge ne ral nog di rek to ra CAP
Ar reg hi ni ja, u Pr vi maj i uspešne pre zen ta ci je kom pa ni je
do ve li su do stra teškog po ve zi va nja tih dve ju fir mi, i to kroz
si ste me za to ni ra nje fa sad nih ma te ri ja la Pr vog ma ja, ali i
pro da ju pro iz vo da CAP Ar reg hi ni ja kroz pro daj nu mrežu
čačan ske kom pa ni je.
SAd-EU
SA rAd njA SAj mo VAAme ričko udruženje pro iz vođača bo ja i pre ma za (The
U.S. Na ti o nal Pa int&Co a tings As so ci a tion) i Vin centz
Network, iz da vač međuna rod nog iz da nja o pre ma zi ma i
or ga ni za tor evrop skog saj ma pre ma za Eu ro pean Co a tings
Show, do go vo ri li su se da u sa rad nji sa Ame ri can Co a tings
Showom i Ame ri can Co a tings Con fe ren ce om po kre nu no vu
naučnu i teh no lošku ini ci ja ti vu u SAD-u kao vi so ko naučni i
teh no loški fo rum. De talj ni je in for ma ci je mo gu se naći na
in ter net saj tu: http://www.ame ri can-co a tings-show.com
BA njA kO mERC
TermoIzolAcIjAS ob zi rom na sve veći značaj
po se do va nja ate sta za kom ple tan
ter mo i zo la ci o ni si stem, Ba nja
ko merc d.o.o. i u toj obla sti
među pr vi ma je izašla u su sret
svo jim ko mi ten ti ma i in ve sti to ri-
ma i obez be di la po treb ne ser ti-
fi ka te. Za vod za is pi ti va nje ma te-
ri ja la i kon struk ci ja iz Su bo ti ce
iz vršio je is pi ti va nja kom plet nih
ter mo i zo la ci o nih si ste ma Be kat herm stan dard, Be kat herm plus i
Be kat herm Pre sti ge, a u po gle du ko e fi ci jen ta to plot ne pro vo-
dlji vo sti, sa mo ga si vo sti, pa ro pro pu sno sti i ot por no sti na UV
zračenje i dru ge pa ra me tre. Tre nut no je u to ku i nji ho vo
is pi ti va nje u ze mlja ma Evrop ske uni je, a Ba nja ko merc ti me
je ojačala i po tvr di la već po sto jeću de se to go dišnju ga ran ci ju
na sve si ste me Be kat herm.
VESTI
VESTI
18
PRI vA TI ZA CI jA
Trud Be nIkAgen ci ja za pri va ti za ci ju Sr bi je po nu diće 27. sep tem bra
na pro da ju sto od sto ka pi ta la pred u zeća KMG Trud be nik
u re struk tu ri ra nju u građevin skom pred u zeću Trud be nik
grad nja, po počet noj ce ni od 547 mi li o na di na ra. Rok za
pod nošenje pri ja va za učešće na li ci ta ci ji je 20. sep tem-
bar, a de po zit iz no si 10 od sto počet ne ce ne, na vo di se u
jav nom po zi vu Agen ci je za pri va ti za ci ju. Pra vo učešća
ima ju pred u zeća i kon zor ci ju mi ko ji ne ma ju većin ski
društve ni ka pi tal, a do ku men ta ci ja se može ot ku pi ti za
40.000 di na ra.
dI STRI BU CI jA
Po de lA In Te re SAPa ne vrop ski di stri bu ter Grol man Gro up i Ke im-Ad di-
tec Sur fa ce/Sil co na, pro iz vođač emul zi ja na ba zi vo ska,
dis per zi ja i raz ličitih adi ti va za bo je, do go vo ri li su se o
sa rad nji u od ređenim de lo vi ma evrop skog tržišta.
Grol man će od sada di stri bu i ra ti Ul tra lu be, adi ti ve na
ba zi vo ska, kao i adi ti ve za bo je Sil co FLW, Sil co Gli de,
Sil co Pho be, Sil co Wet, Sil co Sper se i Si na nol u ze mlja ma
Be ne luk sa, Nor veškoj, Šved skoj i Fin skoj, sa na gla skom
na bo je i la ko ve, ali i građevin sku in du stri ju.
ZOR kA CO lOR
BrI GA zA de cu I Bo le SneKrečenjem Osnov ne ško le Ni ko laj Ve li mi ro vić u Šap cu, kom pa ni ja
Zor ka Co lor na sta vlja ob no vu dečjih usta no va u Sr bi ji. Zor ka Co lor
obez be di la je bo je za krečenje zi do va ško le, kao i svo je stručnja ke i
mo le re ko ji su tu hu ma nu ak ci ju spro ve li u de lo. Krečenje ško le tra-
je do 1. sep tem bra, a pred stav ni ci kom pa ni je Zor ka Co lor potrudili
su se da za to vre me okreče što više pro sto ri ja kako bi đaci no vu
škol sku go di nu za počeli u čistim i sređenim učio ni ca ma. Činje ni com
da će ško la do bi ti lepši i ve dri ji iz gled za do volj na je i di rek tor ka
Osnov ne ško le Ni ko laj Ve li mi ro vić, ko ja je na gla si la da će ova ak ci ja
po služiti kao pri mer mno gi ma da mi sle na de cu i okruženje u ko jem
ona bo ra ve i žive. Po red ško le u Šap cu, vr tića Gu li ver i Si gur ne dečje
kuće u Be o gra du, Zor ka Co lor po moći će i Ur gent nom cen tru u Be o gra du. Za sa na ci ju i krečenje ode lje nja te zdrav-
stve ne usta no ve Zor ka je obez be di la sav po tre ban ma te ri jal i vr hun ske maj sto re ko ji će oba vi ti ra do ve.
Za početak biće ob no vlje ne bo le sničke so be ko ji ma je re no vi ra nje naj ne op hod ni je. Za hva lju jući načel ni ci Ur gent nog
cen tra Mi le ni Ja u ko vić i lju di ma iz kom pa ni je Zor ka Co lor, bo le sni ci ma će, ka da pro sto ri je bu du za vršene, bo ra vak u
bol ni ci bi ti pri jat ni ji, što će umno go me do pri ne ti nji ho vom opo rav ku. Ova ak ci ja će se na sta vi ti, pa će i na red nih
me se ci pro sto ri je u Ur gent nom cen tru do bi ja ti nov i lepši iz gled.
BA njA kO mERC
oBu keU cen tru za obu ku Ba nje ko merc u
Aranđelov cu, 11. i 12. av gu sta uspešno
je održan pr vi krug obu ke fa sa der skih
eki pa i svečane do de le ser ti fi ka ta za
stručnu ospo so blje nost za ugrad nju
Be kat herm ter mo i zo la ci o nih si ste ma. Tom
do gađa ju pr i su s t vo va lo je oko 60
iz vođačkih eki pa iz Sr bi je, Ma ke do ni je i
Cr ne Go re, čiji su pred stav ni ci prošli
obu ku i upo zna va nje sa si ste mi ma Be kat-
herm, a za tim do bi li od go va ra juće ser ti fi-
ka te.
Na taj način Ba nja ko merc ob je di ni la
je de se to go dišnju ga ran ci ju iz vođača i
pro iz vođača za kva li tet ugrad nje ter mo i-
zo la ci o nih si ste ma, od no sno kva li tet
pro iz vo da. Druženje je na sta vlje no po se-
t om m e m o r i j a l n om k om p l e k s u
Ka rađorđevića na Oplen cu i za jed ničkim
ručkom.
VESTI
VESTI
20
ZORkA COlOR
uSPešno Po Slo VA nje Zor ka Co lor po većala je prošle go di ne ne to do bit za oko
25 mi li o na di na ra, tj. na oko 93,4 mi li o na, što je za 30
od sto više ne go 2005. Ta fa bri ka pri va ti zo va na je 2002.
go di ne ka da ju je za 232 mi li o na di na ra ku pio Mi ro slav
Alek sić, ko ji se oba ve zao na mi ni mal ni in ve sti ci o ni pro gram
od oko mi lion i po evra. Po slov ni pri ho di Zor ke Co lor
uvećani su za oko de vet mi li o na di na ra, na 80,8 mi li o na, a
po slov ni ras ho di veći su za oko 13 mi li o na di na ra, tj. do sti-
gli su 76,5 mi li o na. Ka pi tal tog pred u zeća u ko jem sa 15
od sto učestvu je fir ma Taš, po ras tao je 2006. go di ne za 83,8
mi li o na di na ra, na oko 923,2 mi li o na. U pr voj po lo vi ni ove
go di ne, Zor ka je po većala pro da ju za 31 od sto, a tre nut-
no za pošlja va 161 rad ni ka.
BASF
nAj Po u zdA nI jI SnAB de VAč Gm-AKom pa ni ja BASF Južna Ame ri ka je dan je od naj po u-
zda ni jih snab de vača Ge ne ral Mo tor sa, za šta joj je je dan
od naj većih svet skih pro-
i z v ođa č a au t o mo b i l a
do de l io GM Sup pl i er
Award.
P o r e d t o g a , BA S F
Južna Ame ri ka je di ni je
do bit nik te na gra de ko ji
je bio no mi no van za dve ka te go ri je - au to bo je i
prečišćivače. Ran gi ra nje kan di da ta oba vlja no je pre ma
više kri te ri ju ma: kva li te tu, uslu zi, teh no lo gi ji i ce ni. BASF
je tu na gra du do bio dru gi put za re dom.
jUB
juB dI zAjn STu dIoPraćenje sa vre me nih tren do va u in du stri ji bo ja oba ve za je
sva kog ozbilj nog pro iz vođača. Sa da ni je do volj no sa mo ima-
ti kva li te tan pro iz vod, pri vlačnu ce nu i jak mar ke ting već i
uspešno is pra ti ti pro iz vod do kraj njeg ko ri sni ka. Za to je
neo p hod no pro me ni ti svest kup ca i učini ti da se uređenje
en te ri je ra oba vi na naj jed no stav ni ji način.
Vođena tom ide jom kom pa ni ja JUB for mi ra la je no vi sek-
tor, JUB di zajn stu dio, čija će kon cep ci ja ra da bi ti za sno va-
na na pružanju uslu ge širo kom spek tru ko ri sni ka, od tr go-
va ca i iz vođača do kraj njeg ko ri sni ka ko ji bi do bio uslu gu
vr hun skog di zaj ne ra a da ga to, prak tično, ništa ne košta.
Za da tak JUB di zajn stu di ja je da po mog ne u pred lo gu vr sta
ma te ri ja la, ukla pa nju bo ja i pre ci znom pro pi si va nju teh no-
lo gi je ra da za iza bra ne ma te ri ja le. Sve to po ka zu je da je
ta kva uslu ga ne do sta ja la tržištu i da se pra va eks pan zi ja zah te va tek očeku je.
Uslu ge JUB di zajn stu di ja tre nut no su ak tu el ne za Be o grad i oko li nu (en te ri je ri za sta no ve i po slov ne pro sto re), a
za veće objek te i na osta lim lo ka ci ja ma.
OGLAŠAVAJTESE!
011/3285-890
011/3285-883
Da, želim da naredna tri broja časopisa Ton - energija boja dobijam besplatno:
Ime, prezime i delatnost:
Naziv i adresa firme:
Broj telefona:
Zanimanje:
Voleo bih u časopisu Ton - energija boja da čitam i o:
Porudžbenicu pošaljite na adresu Roma company,
Milana Rešetara 11, Zemun ili faksom na 011/ 222-4000
VESTI
VESTI
VESTI
23
PUTEvI
rekonSTrukcIjA PuTeVA u SrBIjI Pred stav ni ci Jav nog pred u zeća Pu te vi Sr bi je i Evrop ske
agen ci je za re kon struk ci ju (EAR) pot pi sa li su ugo vor o
za jed ničkom fi nan si ra nju pro jek ta Re kon struk ci ja pu te va u
istočnoj Sr bi ji, vre dan 10,4 mi li o na evra.
Ugo vor su pot pi sa li ge ne ral ni di rek tor JP Pu te vi Sr bi je
Bran ko Jo cić, šef Ope ra tiv nog cen tra EAR-a Hri stos Go fas i
di rek tor Pred u zeća za pu te ve Za ječar ko je je na ten de ru
do bi lo do zvo lu za iz vođenje ra do va Dra gan Zdrav ko vić. Go fas
je na kon fe ren ci ji za no vi na re is ta kao da će EAR do na ci jom
od pet mi li o na evra fi nan si ra ti ob no vu de vet de o ni ca ma gi-
stral nog pu ta M-25 od Kla do va do Niša, ukup ne dužine 30,2
km. Una pređenje tran sport ne in fra struk tu re pred sta vlja
na pre dak i na dam se da ćemo za go di nu da na do bi ti no ve
sa o braćaj ni ce u istočnoj Sr bi ji, uka zao je šef Ope ra tiv nog
cen tra EAR-a. Jo cić je oce nio da je ovaj re gion du go tr peo
zbog ne do volj nih ula ga nja u put nu in fra struk tu ru, što je
us po ri lo pri vred ne ak tiv no-
sti, i na ja vio da će, po red
po me nu tog ugo vo ra, JP
Pu te vi Sr bi je ra di ti na
ob no vi četi ri mo sta na
pu tu Pa raćin - Za ječar.
Pro jek tom Re kon struk ci ja
pu te va u istočnoj Sr bi ji
pred viđena je re kon struk-
ci ja više od 80 km ma gi-
s t r a l n ih pu te va , pre-
svlačenje as fal ta oda bra nih
de o ni ca tih sa o braćaj ni ca,
kao i re kon struk ci ja pri-
bližno 50 km re gi o nal nih
pu te va.
vlAdA SRBIjE
zAVršenI SVI PlAnIrAnI ProjekTIMi ni star za in fra struk tu ru Ve li mir Ilić iz ja vio je, po vo-
dom pr vih 100 da na ra da Vla de, da je za do vo ljan po stig-
nu tim re zul ta ti ma re sor nog mi ni star stva jer su za vršeni svi
pla ni ra ni pro jek ti.
Ilić je is ta kao da je Mi ni star stvo od pr vog da na po for-
mi ra nju no ve vla de na sta vi lo da ra di na ra ni je za početim
po slo vi ma. On je uka zao na to da su pri o ri te ti u na stav ku
man da ta iz grad nja obi la zni ce oko Be o gra da i au to pu te va,
od ko jih je naj značaj ni ji au to put Hor goš - Požega, ali i
sa o braćaj ni ca ka gra ni ci sa Bu gar skom i Ma ke do ni jom.
Pre ma nje go vim rečima, ten der za au to put Niš - Di mi-
trov grad biće ras pi san za tri me se ca, dok će za me sec
da na bi ti pri pre mljen međuna rod ni ten der za au to put do
gra ni ce sa Ma ke do ni jom. Mi ni star je ob ja snio da su
po me nu ta dva au to pu ta u južnoj Sr bi ji značaj na i za
Evro pu, zbog čega se očeku je po moć evrop skih fi nan sij-
skih in sti tu ci ja. Pi ta nja sa o braćaja i građevin skih ra do va
mo ra ju bi ti rešava na na ni vou države jer se in ve sti ci ja ma
u in fra struk tur ne objek te u naj većem de lu rešava i pro-
blem za pošlja va nja, uka zao je Ilić.
kREdITI
kredITIrAnje zA noVI BIznIS
Kra jem av gu sta mi ni star eko no mi je i re gi o nal nog raz-
vo ja Mlađan Din kić iz ja vio je da su no vi kre di ti bez hi po-
te ke za počet ni ke, vred ni ukup no mi li jar du di na ra, pr vi
ve li ki ko rak u na sto ja nju Vla de Sr bi je da pre po lo vi sto pu
ne za po sle no sti u na red nih pet go di na.
Din kić je ob ja snio da će počet ni ci u bi zni su do 25
go di na sta ro sti moći da kon ku rišu za kre dit u iz no su od
5.000 do 15.000 evra, pri čemu će go dišnja ka mat na sto pa
iz no si ti je dan od sto, poček će bi ti 12 me se ci, a pe riod
ot pla te je od tri do pet go di na. Osnov na ide ja je da
država pre u zme naj veći deo ri zi ka jer se ne traži hi po te ka
na odo bre ni iz nos, već se sa mo sta vlja ručna za lo ga na
ku plje nu opre mu. Pre ma Dinkićevim rečima, ako pro je kat
uspe, ko ri snik će re dov no ot plaćiva ti ra te, dok u slučaju
ne u spe ha država ko ri sni ku uzi ma sa mo na ba vlje nu opre-
mu. Ministar je re kao da će se u okvi ru dru ge gru pe
ovog kre dit nog aranžma na da va ti iz no si od 15.000 do
30.000 evra ko ji su na me nje ni i sta ri ji ma ko ji žele da se
okušaju u no vom po slu, uz na po me nu da će oni mo ra ti
da po lože hi po te ku u od no su 1:1. Pra vo pri ja vlji va nja na
kon kurs za kre di te, ko ji je otvo ren do 15. sep tem bra,
imaće počet ni ci-pred u zet ni ci ko ji su re gi stro va li svo je
pred u zeće od 1. ja nu a ra ove go di ne, a svi oni ko ji su
ra ni je ima li fir mu ili rad nju neće moći da kon ku rišu. Kre-
di ti su na me nje ni svi ma ko ji su sprem ni da pre u zmu stva-
ri u svo je ru ke i da sop stve nu ini ci ja ti vu re a li zu ju u prak-
si, po ručio je mi ni star bu dućim mla dim pred u zet ni ci ma
oku plje nim na pre zen ta ci ji ovog pro jek ta. Učesni ci ma tri-
bi ne obra ti la se i mi ni star omla di ne i spor ta Snežana
Sa mardžić-Mar ko vić ko ja je is ta kla da je kre di ti ra nje mla-
dih po naj po volj ni jim uslo vi ma je dan od efi ka snih načina
da se uspo ri od liv mo zgo va, i to ne sa mo iz naše ze mlje u
svet ne go i iz ma lih sre di na u ve li ke cen tre.
- Usred sre di li smo se na kon kret ne me re ko ji ma ćemo
po moći omla di ni da osta ne i uspešno ra di u svo joj sre di-
ni, uka za la je ona.
Di rek tor Agen ci je za raz voj ma lih i sred njih pred u zeća
De jan Jo va no vić je na po me nuo da će u okvi ru pred-
viđene „start ap“ kre dit ne li ni je za počet ni ke u ovoj go di-
ni bi ti fi nan si ra no po kre ta nje 600 naj bo ljih bi znis pro je-
ka ta. Jo va no vić je na ja vio da će ova vr sta jef ti nih držav nih
kre di ta bi ti ob no vlje na i na red ne go di ne, i to sa, naj ve-
ro vat ni je, više nov ca ne go sa da.
25
VESTI
Na skupšti na ma de o ničara Be lin ke i He li o sa do ne ta
je za jed nička od lu ka o pri pa ja nju Be lin ke He li o su. Ti me
je ostva re na ide ja o He li o su kao snažnoj oko sni ci pre-
ma zne in du stri je, čime ova f ir ma po sta je sta bil ni ja i
kon ku rent ni ja na glo bal nom tržištu pro iz vođača bo ja i
la ko va. Osim Be lin ke, u sa stav gru pe He li os ula zi i be o-
grad ska Du ga, što vi zi ju o svr sta va nju među de set naj-
većih evrop skih pro iz vođača u toj gra ni do vo di ko rak
bliže ostva re nju. Gru pa He li os od sa da ima cen tral ni
stra teški im pe ra tiv, a to je usred sređenost na raz voj naj-
mo der ni jih teh no lo gi ja.
Skupšti ne He li o sa i Be lin ke su, kao što je i bi lo očeki-
va no, pro te kle u skla du sa pred lo gom obe ju upra va:
de o ničari su po tvr di li od lu ku o pri pa ja nju Be lin ke He li-
o su. Upra ve su taj po stu pak for mal no za počele pot pi som
ugo vo ra kra jem ju na. Sle deći ko rak usle dio je u dru goj
po lo vi ni ju la, a taj pred log po tvr di li su nad zor ni od bo ri
He li o sa i Be lin ke. De o ničari su se na obe ma skupšti na-
ma sa gla si li sa pri pa ja njem, usvo ji li iz vešta je upra ve,
re vi zo ra i nad zor nih od bo ra i pred ložen od nos među
de o ni ca ma obe ju kom pa ni ja. Vla sni ci Be lin ki nih de o ni ca
ta ko će za 43,5 de o ni ca do bi ti jed nu He li o so vu de o ni-
cu.
Gru pi He li os ko ja ima 24 pred u zeća i 2.200 za po sle nih
u 13 država, pri družuje se 10 Be lin ki nih pred u zeća, sa
645 za po sle nih u tri države. He li os će ovim pri pa ja njem
znat no po boljšati svoj po ložaj na tržištu ka ko kod kuće
ta ko i u ino stran stvu, na ročito u ju go i stočnoj Evro pi i
Ru si ji. U 2007. go di ni gru pa bi, ka ko je bi lo pla ni ra no,
ostva ri la 290 mi li o na evra pri ho da, a pri pa ja njem Be lin-
ke re zul tat će se po većati na pri bližno 360 mi li o na evra.
Ti me će se He li os po pe ti za ne ko li ko me sta na svet skoj
li sti naj većih pro iz vođača pre ma za, na ko joj je tre nut no
tri de set šesti, a u Evro pi se na la zi iz nad 14. me sta.
To kom pro te klih go di na He li os je iz vršio ne ko li ko
važnih pre u zi ma nja: u svo ju gru pu do veo je Co lor iz
Me dvo da, Chro mos iz Za gre ba, Zve zdu iz Gor njeg Mi la-
nov ca i Odi lak iz Ru si je, ako na bra ja mo naj veće. Raz vo-
jem svo jih pred u zeća i stra teškim pre u zi ma nji ma, kao i
osni va njem no vih pred u zeća, ostva re nim re zul ta ti ma, sa
ja snom vi zi jom, He li os već ne ko li ko go di na ef i ka sno
od go va ra na ak tu el ne tren do ve u pre ma znoj in du stri ji,
za ko ju su značaj ni in ten ziv na glo ba li za ci ja i oštra
međuna rod na kon ku ren ci ja. Svoj po ložaj na do maćem
tržištu, He li os je po pre u zi ma nju Co lo ra po jačao ku po-
vi nom tr go vin skog pred u zeća Ma vri ca. Upr kos to me što
je po zva ničnim međuna rod nim sta ti sti ka ma na glo bal-
nom ni vou više od 50 odsto pre u zi ma nja ne us pešno, sva
pred u zeća ko ja su se pri družila gru pi He li os po slu ju
uspešno.
Očeki va nja pred sed ni ka upra ve He li o sa Uroša Sla vin-
ca, ko ji je de o ničari ma na skupšti ni pred sta vio raz lo ge
pri pa ja nja, s ob zi rom na sle deću in te gra ci ju Be lin ke u
Gru pu He li os, je su op ti mi stična. Be lin kin pro iz vod ni
pro gram se, inače, de lom pre kla pa sa He li o so vim, ali se
pre sve ga s njim do pu nju je. Pri pa ja nje će omo gućiti
si ner gi ju na više pod ručja, pre sve ga pri do sti za nju višeg
ni voa eko no mi je obi ma, po jed no sta vlje nju na stu pa na
ne ko li ko pod ručja i po boljšanju tržišne po zi ci je na
ključnim tržišti ma.
Ot pušta nja ni su pred viđena, jer He li os zbog svog šire-
nja i raz voj nih pla no va već sa da ima potrebe za no vim
stručnim ka dro vima.
Za raz voj Gru pe He li os po seb no značajan biće snažan
raz voj ni sek tor ko ji je or ga ni zo van na ni vou si ste ma i u
sa rad nji sa fa kul te ti ma i in sti tu ti ma raz vi jaće naj mo der-
ni je teh no lo gi je i one gru pe pro iz vo da ko je su za jed-
ničke za više čla ni ca gru pe.
Upra va He li o sa, u ko joj će je dan od dva pot pred sed-
ni ka od sa da bi ti do sa dašnji pred sed nik Be lin ki ne upra-
ve Bran ko Paš, mo ra la bi da uloži mno go na po ra u
po boljšanje po slo va nja be o grad ske Du ge, čiji je naj veći
po je di načni vla snik Be lin ka po sta la pre dve go di ne.
Pred u zeće ko je upošlja va 54 odsto svih Be lin ki nih za po-
sle nih, da nas ni je u ta ko do brom po ložaju kao što je
bi lo ne ka da, ali ima so li dan pro iz vod ni pro gram i tržišni
po ložaj, te u sa rad nji sa Zve zdom He li os, ko ja iz go di ne
u go di nu po slu je sve bo lje, ima sve mo gućno sti za efi ka-
snu in te gra ci ju u Gru pu He li os.
He li os svo jim de o ničari ma već više go di na obez beđuje
sra zmer no vi so ke i sta bil ne pri ho de, što je po tvrđeno
činje ni com da je do sa dašnji većin ski vla snik Be lin ke, ko ji
je isto vre me no i naj veći po je di načni vla snik He li o sa,
od lučno pri po mo gao ostva re nju ide je o stva ra nju snažnog
stu ba pre ma zne in du stri je pod okri ljem Gru pe He li os.
Ostva re nje te za mi sli, ka ko pred viđaju upra ve obe ju kom-
pa ni ja, imaće du go ročne pred no sti za sve učesni ke -
za po sle ne, kup ce i vla sni ke.
Upra ve He li o sa i Be lin ke na skupšti na ma su upo zna le
de o ničare sa re zul ta ti ma ostva re nim u pret hod noj po slov-
noj go di ni. U He li o su su čisti pri ho di iz pro da je do sti gli
259 mi li o na evra, čist do bi tak po većao se za šest od sto i
do sti gao 13 mi li o na evra, čist do bi tak od pri ho da iz pro-
da je po ras tao je za 5,1 odsto, a po većanje ka pi ta la iz no si
11,6 odsto.
HElIOS
He lI oS uje dI nju je In du STrI ju Pre mA zA
TEma
26
In st i tu c i ja os i gu ra nja
odav no je pri sut na u našoj
pri vre di, gde pred u zeća
obično za ključuju osi gu-
ra nje imo vi ne od ri zi ka požara, ele-
men tar nih ne po go da (olu je, uda ra
gro ma, gra da, po pla ve i dr.), kva ro va
na opre mi, osi gu ra nje za po sle nih od
po sle di ca ne srećnog slučaja i od ri zi-
ka težih bo le sti ili troško va hi rurških
in ter ven ci ja.
U ma njoj me ri pri sut na su osi gu-
ra nja ko ja u raz vi je nim tržišnim pri-
vre da ma pred sta vlja ju stan dard u
sva kom kva li tet nom pa ke tu osi gu ra-
va jućeg po krića, a to su osi gu ra nja
f ik snih troško va i pla ni ra ne ne to
do bi ti za vre me za sto ja u ra du iza-
zva nog šte tom i osi gu ra nja od go vor-
no sti za šte te pričinje ne trećim li ci-
ma ili život noj sre di ni.
Iz pro me na ko je su od sre di ne
2005. go di ne do da nas do ne li no vi
Za kon o osi gu ra nju i Na rod na ban-
ka Sr bi je, kao or gan za vršenje nad-
zo ra nad po slo va njem do maćeg osi-
gu ra nja, pro is te kli su i do mi nant ni
učesni ci na tržištu, od no sno sle deća
značaj na društva za osi gu ra nje, ne ka
od njih i po osno vu di rekt nih stra-
nih in ve sti ci ja u srp sko tržište osi gu-
ra nja: Du nav osi gu ra nje a.d.o. (naj-
veća kom pa ni ja na do maćem tržištu,
još uvek bez pro me na u struk tu ri
vla sništva ka pi ta la), DDOR No vi Sad
a.d.o. (usko ro, po na ja va ma, u
za vršnoj fa zi pri va ti za ci je), Del ta
Ge ne ra li osi gu ra nje a.d.o. (većin ski
vla snik ita li jan ski Ge ne ra li), Wiener
Städtische osi gu ra nje Be o grad a.d.o.
(u vla sništ vu Wiener Städt ische
Al ge me i ne Ver sic he rung AG Au stria),
UNIQA osi gu ra nje a.d.o. (u vla-
sništvu isto i me ne au strij ske osi gu ra-
va juće kom pa ni je) i dru gi.
Po da ci o po slo va nju svih društa va
za osi gu ra nje na do maćem tržištu
ob ja vlje ni su na veb-stra ni ca ma
Na rod ne ban ke Sr bi je, čime su
fi nan sij ski po ka za te lji ra da srp skih
osi gu ra va jućih kom pa ni ja učinje ni
znat no tran spa rent ni jim, a sa ci ljem
da se po vra ti iz gu blje no po ve re nje
osi gu ra ni ka u do maće in sti tu ci je osi-
gu ra nja.
TEkST Vladimir Đurić, deputy country Head, marsh d.o.o.
osi gu ra nje malih i srednjih preduzeća
Trošak ko ji tre ba mi ni mi zi ra ti ili ce na mir nog sna?Požar ko ji je iz bio 28. ju na u niškom pred u zeću ni jan sa, po sle di ce ko je je pro iz veo i ne po zna-ni ca u po gle du to ga da li će i u ko joj me ri na sta la šte ta bi ti na dok nađena, na meću osi gu ra nje kao te mu o ko joj se, nažalost, obično raz mišlja tek na kon što se de si požar ili ne ka slična ne po go da.
TEma
27
načini ugo va ra nja osi gu ra nja – di rekt no i pre ko po sred ni ka (bro ke ra)
Po sled nje go di ne do ne le su i no vi-
nu u po gle du načina ku po vi ne osi-
gu ra nja. U našoj prak si go to vo
do mi nan tan bio je di rek tan v id
ku po vi ne osi gu ra nja. Ku pac, često i
ne do volj no upućen u kva li tet ono ga
što ku pu je, a po go to vo ne si gu ran u
po gle du načina na ko ji bi po li se osi-
gu ra nja tre ba lo da za do vo lje nje go ve
po tre be, di rekt no je pre go va rao sa
pro dav cem osi gu ra nja ko ji je nu dio
sa mo one pro iz vo de ko ji su mu sta-
ja li na ras po la ga nju.
S dru ge stra ne, još od 2003. go di-
ne be lež i se po rast osi gu ra nja
ku plje nih pre ko društa va za po sre-
do va nje u osi gu ra nju, tzv. bro ke ra za
osi gu ra nje. Po sred ni ci, kao f ir me
spe ci ja li zo va ne za po slo ve osi gu ra-
nja, u mo gućno sti su da kli jen ti ma
po mog nu da na pra vi način sa gle da-
ju ri zi ke ko ji ma su iz loženi i da
po sre du ju između njih i osi gu ra va-
jućih kom pa ni ja u obez beđiva nju
naj a de kvat ni jeg obi ma po krića i u
po gle du ce ne i u po gle du osi gu ra-
nih ri zi ka.
Po da ci go vo re da je u po sled njih
15 go di na na tržišti ma cen tral ne i
istočne Evro pe ugo va ra nje osi gu ra-
nja pre ko po sred ni ka pre u ze lo pri-
mat od di rekt no za ključenih osi gu-
ra nja. Ko rist na bav ke osi gu ra nja uz
kon sul tant ske uslu ge bro ke ra shva ta-
ju da nas mno ge do maće f ir me.
Pred no sti ugo va ra nja osi gu ra nja pre-
ko po sred ni ka su sle deće:
- kup cu se omo gućava da do bi je
pro iz vo de - po li se osi gu ra nja sa
uslo vi ma po krića pri la gođenim nje-
go vim po tre ba ma;
- po sred nik, kao ne ko ko ku pu je
osi gu ra nje u ime ce log svog port fe lja
kli je na ta, može uvek do bi ti po volj ni-
ju ce nu i bo lje uslo ve po krića;
- ku pac je lišen svih ad mi ni stra-
tiv nih po slo va, a kod na pla te šte te
ima stručnog kon sul tan ta na svo joj
stra ni pre go va račkog sto la.
Ko načno, po sma tra no i kroz naj-
važni ji pa ra me tar, a to je ce na osi-
gu ra nja, ku pac može bi ti sa mo na
do bit ku. Po sred nik, bro ker za osi gu-
ra nje, sko ro is ključivo na plaćuje se
pu tem pro vi zi je ko ju mu odo bra va
društvo za osi gu ra nje na kon što nje-
gov kli jent kod iza bra nog osi gu ra va-
jućeg društva za ključi i pla ti po li se.
Trošak pro vi zi je društva za osi gu ra-
nje kal ku lišu kao deo svo je režije, tj.
kao deo troško va spro vođenja osi gu-
ra nja u nji ho vim stan dard nim i od
stra ne nad zor nog or ga na odo bre nim
ce nov ni ci ma.
Da kle, kod di rekt no pro da tih osi-
gu ra nja društvo za osi gu ra nje će
na pla ti ti pre mi ju osi gu ra nja i za se be
za držati ne re a li zo va ni trošak po sred-
ničke pro v i zi je; kod osi gu ra nja
za ključenih pre ko po sred ni ka, pred-
viđeni pro vi zij ski trošak biće re a li-
zo van u ko rist po sred ni ka ko ji će
bi ti plaćen za uslu ge učinje ne kup cu
osi gu ra nja. Za ključak je da ćete, bez
ob zi ra na to da li ku pu je te osi gu ra-
nje di rekt no ili pre ko bro ke ra, sva-
ka ko pla t i t i i us lu ge bro ke ra .
Međutim, te uslu ge do bićete sa mo
ako bro ke ra za i sta i an gažuje te.
Je dan od osnov nih pred u slo va za
kva li tet no ugo va ra nje osi gu ra nja
je ste i te melj na pri pre ma po da ta ka
po treb nih osi gu ra vaču da sa gle da
ri zi ke ko je tre ba da pre u zme u
po kriće. Sto ga je i taj po sao naj bo lje
po ve ri ti po sred ni ku ko ji će naj bo lje
zna ti ko je po dat ke i na ko ji način
tre ba do sta vi ti osi gu ra vaču ka ko bi
se r i zi ci pred sta v i l i na naj bo lji
mo gući način i do bi lo što po volj ni je
po kriće.
vr ste osi gu ra njaSva ko prav no li ce ko je po slu je
sa ve sno mo ra pred vi de ti da svo jim
pa ke tom po li sa osi gu ra nja zašti ti svu
svo ju imo vi nu (sva osnov na sred stva
i sve vr ste za li ha) i za po sle ne. Pred-
met osi gu ra nja tre ba lo bi da bu du,
ali nažalost, kod nas ret ko i je su,
pla ni ra ni fik sni troško vi i pla ni ra na
ne to do bit, ko ji bi bi li na dok nađeni
za vre me pre stan ka ra da uzro ko va-
nog šte tom.
Ne tre ba za ne ma ri ti ni ra stuću
po tre bu da zašti ti te svo ju od go vor-
nost za šte te ko je svo jim po slo va njem
možete pričini ti okruženju. Osno va-
no je pret po sta vi ti da će pro me nom
prav nog okvi ra ova pro ble ma ti ka
do bi ti na značaju.
Da kle, ako usvo ji mo da su tri
osnov ne gru pe osi gu ra nja o ko ji ma
sva ko mo ra raz mi sli t i osi gu ra nje
imo vi ne, osi gu ra nje za po sle nih i osi-
gu ra nje od go vor no sti, on da bi tre-
ba lo o sva kom od njih da ti pre ci zne
i de talj ne in for ma ci je.
TEma
28
Osi gu ra nje imo vi neOsi gu ra nje ni je sa mo plaćanje
pre mi je i na dok na da šte te, već mno-
go više od to ga. Pre pri stu pa nja
za ključenju po li sa osi gu ra nja ko ji ma
osi gu ra nik svo je ri zi ke pre no si osi-
gu ra vaču, po treb no je ana li zi ra ti sve
ri zi ke ko ji ma su iz loženi imo vi na,
za po sle ni i prav na si gur nost osi gu ra-
ni ka. Re zul ta ti ova kve ana li ze ri zi ka
sa aspek ta nji ho ve učesta lo st i i
in ten zi te ta tre ba da po nu di rešenja
za nji ho vu eli mi na ci ju, pre ven ci ju,
sma nje nje ili pre nos na ne ko ga dru-
go ga, ne sa mo kroz pro gram osi gu-
ra nja već kroz kom ple tan pro gram
upra vlja nja ri zi ci ma. Po slo vi ana li ze
ri zi ka, kao pred u slo va za utvrđiva nje
op ti mal nog ni voa ku po vi ne osi gu ra-
nja, mo gu bi ti po ve re ni po sred ni ci-
ma za osi gu ra nje ko ji se nji ma ba ve
u okvi ru službi za upra vlja nje ri zi ci-
ma i tzv. risk con sul ting.
Kva li tet no osi gu ra nje imo vi ne, kao
me tod da se na osi gu ra vača pre ne su
ri zi ci ko ji ma je iz ložena osi gu ra ni-
ko va imo vi na, je ste ono ko je osi gu-
ra ni ku pre sve ga pruža:
- au to mat sko po kriće za imo vi nu
na ba vlje nu po sle za ključenja osi gu-
ra nja, od tre nut ka nje nog uvođenja
u knji go vod stve nu evi den ci ju;
- mo gućnost us klađiva nja su ma
osi gu ra nja, ka ko bi se ce le go di ne
očuva lo re al no po kriće;
- is pla tu na dok na de is ključivo u
nov cu, i to od mah za ne spor ni deo
šte te;
- is pla tu na kna de u za kon skom
ro ku - naj više 14 da na po kom ple ti-
ra nju do ku men ta ci je;
- iz nos na kna de do vi si ne stvar no
pre tr plje ne šte te, pa i po prin ci pu
no vo za sta ro, ako je ta ko ugo vo re no.
Ugo vor o osi gu ra nju za ključuje se
pot pi si va njem po li se, čime ugo vor ne
stra ne, osi gu ra nik i osi gu ra vač, stiču
od ređena pra va i oba ve ze. List
po krića u prak si se iz da je kao pri-
vre me na za me na za ugo vo re o osi-
gu ra nju pre ne go što se stvo re svi
uslo vi za iz da va nje po li sa. Nji me osi-
gu ra vač da je oba ve zu juću iz ja vu o
tre nut nom uzi ma nju imo vi ne u osi-
gu ra va juću zašti tu.
Ugo vor o osi gu ra nju može se
za ključiti sa od ređenim ili neo d-
ređenim ro kom tra ja nja. U do maćoj
prak s i pr i sut n i su ugo vo r i s a
od ređenim ro kom tra ja nja na pet
do de vet ili na de set go di na. Ovi,
tzv. višego dišnji ugo vo ri, do no se od
pet do de set od sto po pu sta na pre-
mi ju, ali je nji ma osi gu ra nik one-
mo gućen da sva ke go di ne is pi ta
tržišnu po nu du. Po red to ga, nji hov
ras kid iz u zet no je skup, te se ni ka-
ko ne pre po ručuju (pri ras ki du osi-
gu ra vaču se ima vra ti ti sav iz nos
po pu sta odo bre nog za pro te kle
go di ne ugo vo ra, re va lo ri zo van i
us klađen sa kur som evra i ra stom
ce na na ma lo).
De ta lji po krića za ključenih po sva-
koj po je di noj po li si sa držani su u
Uslo vi ma za osi gu ra nje ko ji čine
sa stav ni deo ugo vo ra o osi gu ra nji ma.
Uslo vi za osi gu ra nje pri sut ni u našoj
prak si, čije tek sto ve tre ba de talj no
proučiti pre pot pi si va nja po li sa, je su
Uslo vi za osi gu ra nje: od opa sno sti
od požara i ne kih dru gih opa sno sti,
mašina od lo ma i ne kih dru gih opa-
sno sti, od opa sno sti pro val ne krađe i
raz boj ništva, obje ka ta u iz grad nji i
obje ka ta i opre me u mon taži, od
opa sno sti pre ki da ra da usled požara
i ne kih dru gih opa sno sti, elek tron-
skih računa ra, pro ce so ra i sličnih
uređaja.
Opšti uslo vi za osi gu ra nje imo vi ne
čine osnov ni ugo vor ko ji se pri me-
nju je na sva osi gu ra nja imo vi ne.
S v a ka ko da je mno go bo l je
proučava nje de talj nih i obim nih
kla u zu la Uslo va osi gu ra nja po ve ri ti
po sred ni ku za osi gu ra nje – bro-
ke ru, ko ji je do bro upo znat sa nji-
ho vim od red ba ma i ko ji će kom pe-
tent no is ko ri st i t i sve mo gućno sti
po seb nih ugo va ra nja ka ko bi osi-
gu ra ni ku bi la obez beđena što bo lja
zašti ta.
Nastavak u sledećem broju
InTErVju
30
InTErVju
31
Od no vem bra 2006. go di-
ne Ba u mit je po kre nuo
sop stve nu pro iz vod nju u
Sr bi ji. Ko li ko ste za do volj-
ni re zul ta ti ma po slo va nja po sle sko ro
go di nu da na ra da?
- Ba u mit je po znat kao fir ma ko ja
na tržište pla si ra kva li tet ne go to ve
pro iz vo de. U pro te klih go di nu da na
pro iz vo di li smo za Ba u mit pre po zna-
tljiv kva li tet, čime je naš pri mar ni cilj
ostva ren. Važno je reći da su uložena
ve li ka ma te ri jal na sred stva u mo der-
ni za ci ju po sto jeće opre me, a ste pen
au to ma ti za ci je na svim pro iz vod nim
li ni ja ma po dig nut je na ve o ma vi sok
ni vo, što je od ve li kog značaja za ovu
vr stu pro iz vod nje. S ob zi rom na to
što se u svim Ba u mi to vim pro iz vod-
nim je di ni ca ma ko ri ste isti vi so ko kva-
li tet ni adi ti vi, uglav nom uvo zni, i da
smo mi lo ci ra ni u bli zi ni po zna tog
venčačkog mer me ra, ko ji kao si ro vi-
nu ko ri sti mo za svo je pro iz vo de,
ja sno je da su oni na iz u zet nom
ni vou. Kva li tet se pro ve ra va u našoj
no vo o pre mlje noj la bo ra to ri j i u
Aranđelov cu, u la bo ra to ri ji u Au stri ji
i osta lim nad ležnim au strij skim in sti-
tu ci ja ma.
Naš cilj u pro te klom pe ri o du bio
je us po sta vlja nje i obez beđiva nje
kon ti nu i te ta pro iz vod nje, obez beđiva-
nje kva li te ta go to vih pro iz vo da i dvo-
stru ko po većava nje po sto jećeg ka pa-
ci te ta. U to me smo uspe li. Vr lo smo
za do volj ni po stig nu tim re zul ta ti ma
ra da.
Da li ste naišli na oštru kon ku ren-
ci ju i ka ko oce nju je te sta nje tržišta u
Sr bi ji u svo joj branši u po gle du kva-
li te ta i kvan ti te ta pro iz vo da?
- S ob zi rom na po ten ci jal tržišta
bi lo je očeki va no da će se i osta le
fir me iz branše fo ku si ra ti na Sr bi ju.
Činje ni ca je da su po sled njih go di na
roland Hochholdinger, direktor w&p Ba u mit, Aranđelo vac
Ekspanzija srpskog tržištaBa u mit na srp skom tržištu po slu je od mar ta 2002. go di ne, a u no vem bru 2006. go di ne iz grad njom pro iz vod nog po go na u Aranđelov cu do dat no učvršćuje svo je po zi ci je. vi so ko-kva li tet ne si ro vi ne ko je se ko ri ste u pro iz vod nji, mo ti vi san tim sa rad ni ka i Sr bi ja kao ze mlja sa ve li kim po ten ci ja lom od lična su osno va za da lji uspeh Ba u mi ta
InTErVju
30
InTErVju
31
po kre nu te ra zne pro iz vod nje, što
po tvrđuje da je Ba u mit na pra vom
pu tu jer je pre po znao mo gućno sti
ovog tržišta i po nu dio mu kva li tet.
Sva ka ko da do la zak jed ne stra ne
fir me kao što je Ba u mit no si stan-
dard u kva li te tu pro iz vo da, nje go vu
kon tro lu, za tim teh no loške no vi ne,
no vu or ga ni za ci ju po slo va nja. To je
uti ca lo na do maće pro iz vođače ko ji
su pret hod nih go di na vođeni sta njem
na tržištu bi li okre nu ti pro iz vo di ma
nešto nižeg i sred njeg kva li te ta da
sa da sve više ra de na nje go vom
po boljšanju.
Ko je ste načine oda bra li za pla si ra-
nje pro iz vo da na srp sko tržište?
- Pr vo je bi lo po treb no Ba u mit
pri bližiti tržištu, tačni je mo ra li smo
da svoj lo go, Ba u mi to vu koc ki cu,
učini mo pre po zna tlji vom ta ko da taj
znak po trošače aso ci ra na kva li tet ne
pro iz vo de. Sa do brim spek trom
pro iz vo da, pr ven stve no u do me nu
fa sad nih si ste ma i mašin skih mal te-
ra, omo gućili smo svim struk tu ra ma
ku pa ca da nađu in te res u sa rad nji
sa na ma. Sa ra stom pro da je da li
smo po se ban značaj br zoj i kva li tet-
noj is po ru ci ma te ri ja la. Sma tra li
smo da je ve o ma važno da kup ci ma
pre ne se mo sva zna nja o pra vil noj
upo tre bi pro iz vo da pre ko teh ničke
po drške i edu ko va nih ko mer ci ja li sta.
Osim to ga, od sa mog počet ka kroz
mar ke tinške ak tiv no sti pra ti mo raz-
voj tržišta i me sto ko je naši pro iz vo-
di za u zi ma ju.
Ko je je ko ra ke Ba u mit pre u zeo na
raz vo ju tr go vačke mreže? Da li ste
više ori jen ti sa ni na ve le pro da je ili na
ma lo pro da je?
- Naše se strin ske fir me u okru-
ženju uglav nom su ori jen ti sa ne na
ve le pro da ju, pa smo od lučili da ta ko
bu de i u Sr bi ji. U pr vo vre me bi lo je
od ređenih po teškoća u re a li za ci ji te
ide je zbog na vi ke ku pa ca iz svih
obla sti (iz vođači, in ve sti to ri, ma lo-
pro da je...) da di rekt no sa rađuju sa
pro iz vođačima. Pri hva ti li smo činje-
ni cu da mo ra da prođe od ređeno
vre me ka ko bi svi u mreži za u ze li
me sto upra vo ta mo gde mo gu bi ti
naj e fi ka sni ji. Da nas Ba u mit re a li zu je
naj veći deo svog pro me ta pre ko svo-
jih di stri bu te ra, s tim što je zna tan
deo našeg an gažova nja usme ren na
iz vođače, in ve sti to re, ar hi tek te, pa sve
do kraj njih ko ri sni ka.
Po čemu se Ba u mi to vi pro iz vo di
raz li ku ju od kon ku rent skih i da li ste
pla si ra li ne ke no ve?
- Kao što sam na po me nuo, kva li tet
go to vih pro iz vo da je pri o ri tet Ba u mi-
ta i si gu ran sam da se po to me na la-
zi mo u sa mom vr hu. Mi smo u
no vem bru 2006. go di ne pro iz vod nju
počeli sa de set go to vih pro iz vo da, a
sa da ih ima mo tri pu ta više, što znači
da ima mo raz lo ga da bu de mo za do-
volj ni ukup nim no vim pla sma nom
pro iz vo da.
Osim to ga, već ra di mo i na no vom
pro iz vod nom pro gra mu za 2008.
go di nu. U to ku je i pla ni ra nje
po stro je nja za pre ra du pu ni la ca, čime
ćemo za o kružiti pro iz vod ni ci klus.
Evrop ska uni ja zah te va od pro iz-
vođača pošto va nje stro gih stan dar da
o zašti ti život ne sre di ne. Ka ko se i
ko li ko u Ba u mi tu ob raća pažnja na
eko loški kva li tet pro iz vo da?
- Zašti ta život ne i rad ne sre di ne i
eko loški kva li tet pro iz vo da tre ba da
bu du, pre sve ga, osnov ni zah tev sva-
kog od nas. Činje ni ca da Evrop ska
uni ja po sta vlja vi so ke stan dar de u
ve zi sa zašti tom život ne sre di ne i
eko lo gi jom je ste do kaz da fir me čije
se se dište na la zi u EU, kao što je
Ba u mit, već du go ra de po tim stan-
dar di ma i pri država ju se tih pro pi sa.
U svim našim rad nim je di ni ca ma
stro go se poštu ju sve nor me i pred u-
zi ma ju sve me re zašti te, bez bed nost
rad ni ka je na pr vom me stu. Eko loški
kva li tet naših pro iz vo da ta kođe je
pri o ri tet. Si ro vi ne se na ba vlja ju
is ključivo od re no mi ra nih pro iz-
vođača, a go to vi pro iz vo di iz vo ze se u
ze mlje Evrop ske uni je. Kva li tet Ba u-
mi to vih pro iz vo da isti je u svim
ze mlja ma.
Ba u mit-Aranđelo vac je po sve mu,
pa i po pi ta nji ma eko lo gi je, ve o ma
do sle dan i ima vr lo uspešnu sa rad nju
sa ovlašćenim fir ma ma iz te obla sti.
Ko li ko su kup ci u Sr bi ji, po vašem
mišlje nju, sprem ni da ulože u kva li-
tet ne pro iz vo de?
- Ako se upo re di učešće naših
pro iz vo da na tržištu u 2002. i da nas,
sa si gur nošću možemo reći da je
trend ka vi so ko kva li tet nim pro iz vo di-
ma očigled no sve iz raženi ji. Ako
kup cu po nu di te da bi ra između nešto
jef ti ni jeg ter mo i zo la ci o nog si ste ma
bez ga ran ci je i Ba u mit si ste ma iza
ko jeg sto je ga ran ci ja i ate sti, ku pac se
sve češće i sa nižom ku pov nom moći
opre de lju je za naš pro iz vod. Na od lu-
ku u ko rist kva li te ta ve o ma utiče i
sprem nost pro iz vođača da in ve sti ra ju
u edu ka ci ju svih obla sti tržišta.
Usko ro se očeku je i početak pri-
me ne spo ra zu ma CEF TA u re gi o nu.
Ko li ko je ta činje ni ca bit na za Ba u-
mit i ko li ki udeo tog tržišta za u zi ma-
te?
- Ba u mi to vi go to vi pro iz vo di
pro da ju se u svim ze mlja ma ko je
su po ten ci jal ni pot pi sni ci ovog
spo ra zu ma, pa će sto ga olakšice
ko je on do no si u znat noj me ri
olakšati po slo va nje u ce lom re gi o-
nu. Pre fe ren ci jal no po re klo ro be
uti caće na sma nje nje ca rin skih sto-
pa, što će do dat no po većati kon-
ku rent nost u ce ni. Ta kođe, lo gi-
stički će bi ti olakšan pla sman ro be
u ze mlje pot pi sni ce spo ra zu ma
CEF TA u ko ji ma u ovom tre nut ku
ne po sto ji Ba u mi to va pro iz vod nja.
Tu pr ven stve no mi sli mo na br zi nu
do sta ve. Da kle, pot pi si va nje ovog
ugo vo ra do neće do sta do brog u
obla sti tr go vi ne.
ZA PROFESIONALCE I »URADI SAM« UGRADNJU RAIN ELASTICHIDROIZOLACIONI PREMAZ
VISOKA ELASTI^NOST
Hidroizolacija kupatila
Preko bitumenskih traka
Poseduje atest IMS-a
TRAJNO ELASTI^NA HIDROIZOLACIONA MASA ZA ZAPTIVANJE
RUPA I SPOJNICA
JEDNOSTAVNO NANO[ENJE ^ETKOM
SREDSTVO ZA ODR@AVANJE SEPTI^KIH JAMA SA DUGOTRAJNIM DEJSTVOM
ATMOSBIOORIGINALNI FRANCUSKI PROIZVOD
ELIMINI[E NEPRIJATNE MIRISENE ZAGA\UJE @IVOTNU SREDINUDUGOTRAJNO DEJSTVO
RAZGRA\UJE MASNE NASLAGE
NA BAZI ENZIMA I ODABRANIH MIKROORGANIZAMA
GARANTOVANOSPRE^AVA
POJAVU BU\I
WATERTITEHIDROIZOLACIONA BOJA
NANOSI SE SA UNUTRAŠNJE STRANE ZIDOVA
Garantovano pokriva vla`ne fleke na ziduZaustavlja pritisak vodenog stuba visine 8 mOdli~an za vla`ne i suve zidove i podoveGlatka zavr{na povr{ina, lako se nanosi SPECIJALNA BOJA ZA KUPATILA
I SVE PROSTORIJE U KOJIMA SE STVARA BU\Garantovano spre~ava BU\
®
HIDROIZOLACIJA + NEKLIZAJU A PODNA OBLOGA
®
LAKO SE NANOSI, ^ETKOM ili VALJKOM ZA HIDROIZOLACIJU TERASA, RAVNIH KROVOVA, KUPATILA...
ZA UNUTRA[NJU I SPOLJA[NJU PRIMENU
VRHUNSKI PROIZVODI KOJI VAM ULEPŠAVAJU ŽIVOT
www.izoteh.co.yu – Beograd, Vojislava Ili}a 1, 011/ 244-24-91
Garantovan
o
efikasn
o!!! • oro{avanje zidova - kondenz• neprijatne mirise
Apsorber vlage SPRE^AVA:
suvi{n
a vlaga• pojavu alergena i bu|i
• infekcije disajnih puteva• reumatske probleme
ZA ZDRAVIJI ŽIVOT BEZ SUVIŠNE VLAGE I KONDENZA
Na vodenoj osnovi
Jednostavno nano{enje ~etkom
Mo`e se prefarbati ili tonirati
Potro{nja: 700 ml po m2
ZABORAVI]ETE da su i va{i zidovi izgledali
OVAKO
STOPKONDENZTERMOPREMAZ ZA ZIDOVE I PLAFONE
NANOSI SE SA UNUTRA[NJE STRANE, pre kre~enja 100% EFIKASNO
Podi`e temperaturu najhladnijih delova zida ~ime spre~ava ORO[AVANJE I POJAVU BU\I
DEFINITIVNO ELIMINI[E KONDENZ i BU\ SA ZIDOVA
www.izoteh.co.yu – Beograd, Vojislava Ili}a 1, 011/ 244-24-91
AKRILNA BOJA ZA PROFESIONALCE i “uradi sam”
za sve površine
PRAJMER I ZAVR[NA BOJA UJEDNO
ODLI^NO PRIANJA NA SVE POVR[INE: GLET, MALTER, BETON,
ELIK, DRVO, PVC, ALUMINIJUM, GIPSKARTON...
10 lit. za 100 m2
750 ml za 7 m2
MADE IN USA
VELIKA POKRIVNA
MOĆ
®
AIR FIX
ODMAH SPREMAN ZA UPOTREBU
- UMESTO GIPSA, GITOVA I DRUGIH MATERIJALA- NEVEROVATNE MOGU]NOSTI PRIMENE- ZA SPOLJA[NJU I UNUTRA[NJU UPOTREBU- NEMA PRLJANJA NITI OTPADA
100 ml
MASA ZA POPRAVKE na zidovima, betonu, drvetu, gipskartonu
750 ml
BRZE I EFIKASNE POPRAVKE
akTuElno
34
TEkST ????????? ??????????? FOTO ????????? ?????????????
akTuElno
Spo ra zum ceF TA
domaće, a svetsko
Spo ra zum CEF TA otva ra i mo gućnost pri me ne di ja go nal ne ku mu la ci je po re kla ro be, što je, pre ma rečima Zo ri ce Ra do va no vić, sa mo stal nog sa vet ni ka u Pri vred noj ko mo ri Sr bi je, možda i nje go va naj veća bla go det
TEkST Brankica ristić
akTuElno
35
Pre ma na ja va ma pri sti glim
iz po li tičkih kru go va u
Sr bi ji, ra ti fi ka ci ja spo ra zu-
ma CEF TA, ko ji je država
pot pi sa la prošle go di ne, može se
očeki va ti to kom sep tem bra. Pri me na
tog spo ra zu ma Sr bi ji će do ne ti veću
har mo ni za ci ju tr go vin skih od no sa u
re gi o nu, bu dući da je mreža bi la te ral-
nih spo ra zu ma zbog raz ličitih šema
znat no kom pli ko va la međusob ne tr go-
vin ske od no se, a sa mim tim i sna-
laženje po slov nih lju di u nji ma.
Osim ovo ga, otva ra se i mo gućnost
pri me ne di ja go nal ne ku mu la ci je po re-
kla ro be, što je, pre ma rečima Zo ri ce
Ra do va no vić, sa mo stal nog sa vet ni ka u
Pri vred noj ko mo ri Sr bi je, možda i naj-
veća bla go det spo ra zu ma.
Pro ces li be ra li za ci je tržišta ju go i-
stočne Evro pe počeo je 2001. go di ne
pot pi si va njem Me mo ran du ma o li be ra-
li za ci ji i olakšica ma u tr go vi ni u Bri se-
lu, pod okri ljem Pak ta za sta bil nost
ju go i stočne Evro pe, čime je otvo ren
pro ces pre go vo ra ko ji su vo di li
za ključiva nju mreže od 32 spo ra zu ma
o međusob noj li be ra li za ci ji tr go vi ne
in du strij skim i po ljo pri vred nim pro iz-
vo di ma ko ja je us po sta vlje na između
Al ba ni je, Bo sne i Her ce go vi ne, Bu gar-
ske, Hr vat ske, Ma ke do ni je, Mol da vi je,
Ru mu ni je, Sr bi je i Cr ne Go re.
Pre ma ob jašnje nju naše sa go vor ni ce,
za Sr bi ju je po seb no značaj no to što
Spo ra zum pred viđa da se međusob ni
tr go vin ski od no si čla ni ca CEF TA mo ra-
ju ru ko vo di ti pra vi li ma STO-a (Svet ske
tr go vin ske or ga ni za ci je) i Evrop ske
uni je. To, prak tično, znači da i pre
član stva u STO-u i pot pi si va nja Spo ra-
zu ma o sta bi li za ci ji i pri druživa nju, pri-
vred no si stem ski am bi jent Sr bi je ula zi
u zo nu pri la gođava nja nji ho vim pra vi-
li ma, što pred sta vlja fak tor pred vi dlji-
vo sti i otvo re no sti za stra ne part ne re i
ula gače, ali i za sa me pri vred ni ke.
Spo ra zum se od no si na in du strij ske
i po ljo pri vred ne pro iz vo de. Pod in du-
strij skim pro iz vo di ma pod ra zu me va ju
se oni ko ji su raz vr sta ni u kom bi no-
va nim no men kla tu ra ma, tj. svi oni čiji
uvoz ni je bio li be ra li zo van na dan
stu pa nja tog spo ra zu ma na sna gu,
ta ko da će i oni bi ti pred met po ste-
pe nog sma nje nja ca ri na do 31.
de cem bra 2008. go di ne.
Sr bi ja je već uki nu la ca ri ne na sve
in du strij ske pro iz vo de u raz me ni sa
Al ba ni jom, Bo snom i Her ce go vi nom,
Ma ke do ni jom i Hr vat skom, a li ste
pro iz vo da na režimu ca ri na i uvo znih
kvo ta iste su one ko je su bi le sa stav ni
deo bi la te ral nih spo ra zu ma. Spo ra-
zum, ta kođe, pred viđa da stra ne pot-
p i sn i ce s tu pe u pre go vo re za
za ključiva nje spo ra zu ma o har mo ni za-
ci ji svo jih teh ničkih pro pi sa i stan dar-
da i međusob nog pri zna va nja pro ce-
du ra oce nji va nja us klađeno sti u skla-
du sa re le vant nim od red ba ma Spo ra-
zu ma Svet ske tr go vin ske or ga ni za ci je
o teh ničkim ba ri je ra ma u tr go vi ni i
dru gim međuna rod nim spo ra zu mi ma
pre 31. de cem bra 2010. go di ne.
Ra do va no vićeva kaže da su pra vi la za
do ka zi va nje po re kla uglav nom osta la
ista kao i kod bi la te ral nih spo ra zu ma o
slo bod noj tr go vi ni.
- Suštin ska no vi na je u to me što
je omo gućena pri me na di ja go nal ne
ku mu la ci je po re kla ro be u tr go vi ni
između ze ma lja u re gi o nu. Ta kođe je
pred viđeno da u ka sni joj fa zi, ka da
sva ka ze mlja po na o sob is pu ni od go va-
ra juće uslo ve pre ma EU i stek ne pra vo
bi la te ral ne ku mu la ci je po re kla sa Uni-
jom, može da se vrši ku mu la ci ja po re-
kla ro be ze ma lja re gi o na sa EU. Po je-
di ne ze mlje iz re gi o na, Hr vat ska i
Ma ke do ni ja, ko je ima ju za ključene
spo ra zu me o sta bi li za ci ji i pri druživa-
nju sa EU, sa mim tim su is pu ni le uslov
EU da mo gu s njom da ku mu li ra ju
po re klo. Za Sr bi ju se ta kva mo gućnost
otva ra on da ka da pot piše Spo ra zum o
sta bi li za ci ji i pri druživa nju sa EU -
kaže Ra do va no vićeva.
Spo ra zu mom su pre ci zno re gu li sa ni
ro ko vi za usa glašava nje teh ničkih pre-
pre ka tr go vi ni, kon ku ren ci je, jav nih
na bav ki i zašti te in te lek tu al ne svo ji ne.
Tr go vi na uslu gama, u šta spa da ju i
fi ni i gru bi građevin ski ra do vi, de fi ni sa-
na je u skla du sa od red ba ma Opšteg
spo ra zu ma o tr go vi ni uslu ga ma
(GAT S). Ta oblast će u na red nom pe ri-
o du bi ti u fo ku su da lje li be ra li za ci je u
re gi o nu, a po seb no je na glašena oba ve-
za pot pi sni ca spo ra zu ma CEF TA da
stva ra ju i održava ju sta bil ne, po volj ne i
ca ri naOsnov na ili ba zna ca ri na na ko ju će se pri me nji va ti po ste pe no sma nje nje
ca ri na je ste ona ca rin ska sto pa ko ja važi na dan pre stu pa nja Spo ra zu ma na
sna gu. U ca rin skoj kla si fi ka ci ji ro be ko ja je pred met spo ra zu ma CEF TA
ko ri stiće se Kom bi no va na ca rin ska no men kla tu ra. Na dan stu pa nja na sna-
gu Spo ra zu ma uki nuće se sva ko ličin ska ogra ničenja iz vo za i uvo za i neće
se uvo di ti no va.
Od da na stu pa nja Spo ra zu ma na sna gu uki nuće se sve iz vo zne ca ri ne,
tak se dej stva jed na kog ca ri na ma i iz vo zne tak se fi skal ne pri ro de i neće se
uvo di ti no ve. Neće se uvo di ti no ve uvo zne ca ri ne, tak se jed na kog dej stva i
uvo zne tak se fi skal ne pri ro de ni ti će se po većava ti u od no su na one ko je se
pri me nju ju od da na ko ji pret ho di da nu pot pi si va nja Spo ra zu ma.
akTuElno
36
tran spa rent ne uslo ve za stra ne in ve sti-
to re, kao i međuso ban ne di skri mi na-
tor ski tret man i pu nu zašti tu.
Da li će se i ka ko spo ra zum CEF TA
od ra zi ti i na oblast pro iz vod nje bo ja,
la ko va i osta lih pro iz vo da iz he mij ske
obla sti za vi siće, pre sve ga, od to ga
ko li ko do maćih pro iz vođača za do vo lja-
va po me nu ta pra vi la o ro bi sa sta tu-
som „do maće po re klo“.
- Sr bi ja ima pot pu no li be ra li zo va nu
tr go vi nu in du strij skim pro iz vo di ma u
svim ze mlja ma u re gi o nu, a ka da Spo-
ra zum bu de pot pi san, sva ro ba ko jom
tr gu je mo mo raće da ima sta tus
do maćeg po re kla da bi uživa la olakšice
iz Spo ra zu ma. Taj sta tus do maćeg
po re kla utvrđuje se po po seb nom pra-
vil ni ku ca rin ske no men kla tu re, gde je
tačno pre ci zi ra no šta se sma tra
do maćim ili ko li ki je ste pen do ra de ili
pre ra de po tre ban da bi ro ba do bi la taj
sta tus. U prin ci pu, pro iz vod bi mo rao
da sa drži više od 50 od sto do maćeg u
se bi, kaže naša sa go vor ni ca.
Inače, CEF TA je po god na jer za raz li-
ku od bi la te ral nih spo ra zu ma da je
mo gućnost da mno go više ro be do bi je
taj sta tus pošto je do zvo lje no ku mu li ra-
nje po re kla ro be sa ze mlja ma u re gi o-
nu. To znači da, ako uve ze mo bi lo ko ji
pro iz vod, re ci mo ma ke don ski, ov de ga
upa ku je mo i pro da mo u Bo sni, on
može da ima sta tus do maćeg jer je si ro-
vi na uve ze na iz ze mlje iz re gi o na. To je
ku mu la ci ja po re kla, što do sa da ni smo
ima li. Ako uzi ma si ro vi ne iz Hr vat ske, a
ne iz ne ke ze mlje Evrop ske uni je, fa bri-
ka bo ja može da pla si ra svoj pro iz vod
pre ma olakšica ma spo ra zu ma CEF TA.
Pro iz vod njom bo ja i la ko va, pre ma
po da ci ma za 2004. go di nu, ba vi lo se
151 pred u zeće, od ko jih dva društve na,
osam mešovi tih i 141 pri vat no. Po red
tih ak tiv nih, u ovoj de lat no sti re gi stro-
va no je oko 300 pred u zeća, ta ko da je
stvar ni broj teško utvr di ti. Pri hod
ostva ren u pro iz vod nji bo ja i la ko va u
2004. go di ni iz no sio je 7.284.704.000
di na ra, što pred sta vlja učešće od 0,80
od sto u pri ho du sek to ra pre rađivačka
in du stri ja, od no sno učešće od 0,23
od sto u ukup nom pri ho du pri vre de.
Pre ma po da ci ma iz Privredne komore
Srbije, ova gra na in du stri je ras po laže
značaj nim pro iz vod nim ka pa ci te ti ma, ali
bu dući da, po red ro be širo ke po trošnje,
ob u hva ta i pro iz vod nju na me nje nu
dru gim gra na ma in du stri je kao re pro-
ma te ri jal (građevi nar stvo, mašino grad-
nja, bro do grad nja, drv na in du stri ja),
obim pro iz vod nje umno go me za vi si od
ni voa pro iz vod nje u tim de lat no sti ma.
U 2005. go di ni uvoz bo ja i la ko va,
pig me na ta, ra znih ma te ri ja za bo je nje,
ki to va, zap tiv nih ma sa i sličnih pro iz vo-
da iz no sio je 91,5 mi li o na do la ra, a
iz voz 23,8 mi li o na do la ra. Ti pro iz vo di
uglav nom su se uvo zi li iz Evrop ske uni-
je, i to iz Ita li je, Grčke, Ne mačke, Slo-
ve ni je, Bel gi je, Ho lan di je, Au stri je… a
iz vo zi li u Ru siju, Be lo ru si ju, Ukra ji nu,
BiH, Hr vat sku i Ma ke do ni ju. Ras po-
loživi ka pa ci te ti, po red mo gućno sti da
za do vo lje do maće po tre be, omo gućava-
ju da se zna tan deo pro iz vod nje usme ri
ka iz vo zu. Međutim, za po di za nje kon-
ku rent no sti ove in du stri je po treb ni su
po volj ni ji uslo vi za in ve sti ra nje u no ve
teh no lo gi je i opre mu, ra di po di za nja
ni voa kva li te ta pro iz vo da u skla du sa
stan dar di ma EU, prošire nja asor ti ma na
i osva ja nja no ve ge ne ra ci je pro iz vo da.
Pri pre me Sr bi je za član stvo u EU
od vi ja ju se kroz Pro ces sta bi li za ci je i
pri druživa nja, čiji je cilj da ze mlja ma
ju go i stočne Evro pe omo gući brže spro-
vođenje po li tičkog i eko nom skog pre-
o bražaja, neo p hod nog za na pre dak u
pro ce su pri druživa nja Evro pi. Pot pi si-
va nje Spo ra zu ma o sta bi li za ci ji i pri-
druživa nju (SSP) kraj nji je cilj ovog
pro ce sa. Spo ra zum o sta bi li za ci ji i pri-
druživa nju pred sta vlja for mal ni me ha-
ni zam i po ka za telj na osno vu ko jeg
države JIE mo gu da se pri la go de stan-
dar di ma EU. SSP pruža bi la te ral nu
po dršku i prošire ni bes ca rin ski pri stup
tržištu EU ra di usva ja nja EU stan dar da
i bržeg pri bližava nja EU.
Za he mij sku in du stri ju Sr bi je, to
pod ra zu me va usa glašava nje pro pi sa sa
pro pi si ma EU i pri me nu nji ho vih naj-
važni jih seg me na ta u našoj za kon skoj
re gu la ti vi. Isto ta ko, ra di po di za nja
kon ku rent no sti, od no sno ospo so blja va-
nja za na stup na tržište EU, naši stan-
dar di mo ra ju se usa gla si ti sa stan dar di-
ma EU.
zašti taKa da se ra di o me ra ma zašti te, za jed nička iz ja va svih ze ma lja je da pre
potpisivanja protokola ko ji m se utvrđuju pra vi la neće biti pri me njene an ti-
dam ping, kom pen za tor ne ili zaštit ne me re dok ne do ne su de talj ne in ter-
ne pro pi se i pro ce du re i ne reše od ređene teh nička pi ta nja u vezi sa pri-
me nom ta kvih me ra. Ali, bez ob zi ra na pra vi la STO i za jed ničku iz ja vu, u
Spo ra zu mu je pred viđeno da uko li ko se bi lo ko ji pro iz vod uvo zi iz ze mlje
pot pi sni ce Spo ra zu ma u tolikim ko ličina ma i pod ta kvim uslo vi ma da pro-
u zro ku je ili pre ti da iza zo ve ozbilj nu šte tu do maćim pro iz vođačima sličnih
ili di rekt no kon ku rent nih pro iz vo da, stra na uvo zni ca može pred u ze ti od go-
va ra juće bi la te ral ne zaštit ne me re pre ma stra ni iz vo zni ci pod uslo vi ma i u
skla du s re le vant nim pro ce du ra ma utvrđenim u čla nu 24 Spo ra zu ma.
PITajTE
38
PITajTE
39
„Sve što vas zanima o...” mAXImA lučani
Zoran Radošević, vlasnik BOBA, dESPOTOvACPostoji li mogućnost da ulaganje umarketing bude veće kako bi domaći proizvodi bili više plasirani od inostranih jer su ovi zastupljeniji u reklamnom prostoru?
MAXIMA već nekoliko godina u
marketing ulaže znatna sredstva radi
promocije svog proizvodnog progra-
ma i predstavljanja firme u zemlji i
inostranstvu. I pored činjenice da
od početka rada (1994) beležimo
godišnji rast proizvodnje za 35-50
procenata, planiramo da intenzivira-
mo marketinške aktivnosti preko
radio i TV poruka, prospektnih
materijala i ton-karata, promotivnih
aktivnosti i demonstracija novih pro-
izvoda u svim gradovima gde postoji
interesovanje za kupovinu proizvoda
iz programa MAXIME.
Zahvaljujući visokom kvalitetu
proizvoda, koji potrošači prepoznaju
i priznaju, nemamo problema sa
plasmanom. Ni domaća ni strana
konkurencija ne ugrožavaju plasman,
ali nas stimulišu da stalno una-
pređujemo kvalitet i radimo na
proširenju proizvodnog programa.
da li imate nameru da proširite asortiman?
Kao što je već rečeno, strateško
opredeljenje je da se proizvodni
program u kontinuitetu širi, i to u
skladu sa potrebama tržišta. Svake
godine uvodimo nekoliko novih
proizvoda. Dinamika širenja asorti-
mana nije preterano intenzivna pre
svega zbog toga što svaki proizvod,
njegove fizičko-hemijske osobine i
lakoću primene, pre puštanja u
prodaju proveravaju relevantne
laboratorije i testiraju izvođači. Ove
godine biće ili su već u prodaji novi
proizvodi: FUGALIN, masa za fugo-
vanje keramičkih pločica, SANI-
KRIL , akrilni prajmer za sanaciju
f lek a , MAX IKR IL HIDROSOL ,
akrilni dubokoprodirući prajmer,
ROLOGRUND, grubi akrilni temelj-
ni premaz, SAMOLIV, samonivelišu-
ća podna masa, GLETOLIN G, goto-
vi glet, silikonske boje i malteri,
proširena paleta lepkova za stiropor
i osvojena proizvodnja visokopo-
krivne disperzivne boje otporne na
masti.
SPEkTAR SInT loznica, vlasnikgoran Cerovac:kada planirate da svoj proizvodni program proširite emajlom i sandolinom na vodenoj osnovi?
Strateško opredeljenje MAXIME
jeste da proizvodni program zaokru-
žuje uvodeći postepeno, pored mate-
rijala za obradu mineralnih podloga,
i lazure, boje i lakove za drvo i
metal sa vodom kao rastvaračem.
Realizacija tih programa je u toku.
Očekujemo da će se potrebna testi-
ranja završiti iduće godine, kada će
se ti proizvodi i naći na tržištu.
Osnovno pravilo naše kuće jeste
da samo do kraja ispitani i u prime-
ni provereni proizvodi mogu biti
plasirani. Svako drukčije postupanje
može kompromitovati takav proizvod
i ugroziti njegovu perspektivu na
tržištu.
nIPS, Paraćin, vlasnici Predragi nenad Savić:razmatrate li mogućnost da zaštitite kupca ili maloprodaju tako što biste usvakom mestu imali po jednog distributera?
U pojedinim gradovima naši proi-
zvodi prodaju se ispod preporučenih
fabričkih cena, pa zato pokušavamo
da u razgovorima sa firmama koje
na tržištu formiraju takve cene
nađemo zadovoljavajuće rešenje.
Smatramo da ničiji interes nije da
naše proizvode prodaje sa niskom
maržom i tako od sebe pravi poten-
cijalno nestabilnog partnera.
Na novim tržištima, u zavisnosti od
njihove veličine, opredeljujemo se i
za stvaranje regionalnih distributera
koji imaju dovoljno kapaciteta da
organizuju efikasno i ekonomično
snabdevanje proizvodima iz programa
MAXIME.
da li pored kapaciteta od 120 do 150 tona dnevno može da se postigne ujednačen kvalitet proizvoda u svakom trenutku?
OdgOvARA dušan janković, direktor
PITajTE
38
PITajTE
39
Proizvodni kapacitet MAXIME
znatno prevazilazi količine navedene
u pitanju. Međutim, i pored toga
tehnološki proces organizovan je
tako da su greške prouzrokovane
ljudskim faktorom skoro u potpuno-
sti isključene. Kontrolom kvaliteta
ulaznih sirovina, automatizacijom
proizvodnje i kontrolom kvaliteta
gotovih proizvoda onemogućeno je
odstupanje u kvalitetu. Činjenica da
nemamo reklamacija na kvalitet
potrvđuje da su tehnološki proces i
organizacija proizvodnje dobro
postavljeni.
Nažalost, moramo reći da u poje-
dinim slučajevima, pogotovu kada je
reč o novijim materijalima, dolazi do
grešaka u njihovoj primeni, pa je
potrebno intenziv irat i edukaciju
izvođača radova. MAXIMA zato
organizuje prezentacije proizvodnog
programa sa demonstracijama pri-
mene.
BOlAgO, Čačak, vlasnik miljanPušković:kada ćete promeniti ambalažu zamaxipol i ostale proizvode namenjenekrečenju unutrašnjih zidova?
MAXIMA kupuje ambalažu za svo-
je proizvode od renomiranih proi-
zvođa�