INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVOplanktona, mikrobiologija mora), 16% pokriva problematiku fizike mora (fizičke oceanografije) (sezonska i dugoročna ... i neizravnih metoda;

INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO

DVOGODIŠNJE IZVJEŠĆE

2011 - 2012

www.izor.hr

ISSN 1848-6789

INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO

DVOGODIŠNJE IZVJEŠĆE2011 - 2012

Glavni urednik:

Ivona Marasović

Uređivački odbor:

Branka GrbecOlja Vidjak

Ante Žuljević

Suradnici:

Ingrid Čatić, Vlado Dadić, Boris Antolić, Branko Dragičević, Jakov Dulčić,

Živana Ninčević-Gladan, Vanja Čikeš Keč, Nada Krstulović, Grozdan Kušpilić, Jasna Maršić Lučić,

Mira Morović, Vedran Nikolić, Mladen Šolić, Ivana Uljević, Melita Paharda Ujević, Gordana Beg Paklar,

Ivona Mladineo, Damir Ivanković, Vesna Milun, Anita Marušić

Grafički prijelomAnte Žuljević

Split, veljača 2013.

ISSN 1848-6789

2

Predgovor 3Institut za oceanografiju i ribarstvo 4Osamdeset godina znanstvenog časopisa Acta Adriatica 7Otmar Karlovac (1902.-1980.) – 110. godišnjica rođenja 9Misija i vizija Instituta za oceanografiju i ribarstvo 10Laboratorij za akvakulturu 11Laboratorij za bentos 15Laboratorij za mikrobiologiju 19Laboratorij za ihtiologiju i priobalni ribolov 23Laboratorij za fiziku mora 27Laboratorij za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju 33Laboratorij za ribarstvenu biologiju i gospodarenje pridnenim i pelagičnim naseljima 37Laboratorij za plankton i toksičnost školjkaša 41Knjižnica Instituta za oceanografiju i ribarstvo 45Računski centar 46Temeljni projekti instituta 48Studije instituta 72Nastavna djelatnost instituta 75

Sadržaj

3

TIJEKOM PrOTEKLE DVIJE GODINE Institut za oceanografiju i ribarstvo je unatoč značajno smanjenom financiranju znanstvene djelatnosti u rH, uspješno djelovao i postigao iznimno dobre rezultate rada na znanstvenom, razvojnom i obrazovnom području.Potvrda tome su i tri Državne nagrade za znanost koje su dodijeljene institutskim znanstvenicima u 2011. i 2012. godini i jedna nagrada Grada Splita za znanstveni rad dodijeljena u 2011. godini. Posebno vrijedno priznanje Institut je dobio u ožujku 2012. godine, kada ga je Vlada republike Hrvatske imenovala Nacionalnim referentnim centrom za more AZO. Polovinom 2011. godine Institut je postao članom Marine Board of European Science Fundation, čime se pridružio ekskluzivnom klubu europskih znanstvenih i istraživačkih institucija, što znači da je vrijednost ovog instituta prepoznata i na međunarodnoj razini. Veoma dobri rezultati su postignuti i u obrazovanju mladih znanstvenika, jer je u proteklom dvogodišnjem razdoblju osam znanstvenih novaka uspješno završilo doktorski studij i obranilo doktorske disertacije.Znanstvena aktivnost Instituta u 2011. i 2012. godini se odvijala u okviru tridesetak nacionalnih i međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata, a rezultat tih aktivnosti se očitovao kroz 110 znanstvenih radova objavljenih u časopisima citiranim u Current Contents bazi, kao i kroz brojne druge znanstvene radove koje su znanstvenici Instituta predstavili na pedesetak međunarodnih znanstvenih skupova i objavili u kongresnim publikacijama.

U ovom je razdoblju Institut bio organizator preko deset međunarodnih skupova, među kojima je najznačajniji bio međunarodni kongres European Association of Fish Pathologists, na kojem je sudjelovalo više od 200 znanstvenika iz cijelog svijeta. Institut je također organizirao i desetak međunarodnih radionica na kojima su sudjelovali znanstvenici iz desetak sredozemnih zemalja. Tijekom 2011. i 2012. Institut je započeo s radom na šest novih međunarodnih projekata, kao i na desetak domaćih projekata, čime je osiguran veći dio sredstava za znanstvena istraživanja. Naime, rad na međunarodnim, ali također i na domaćim projektima, kako fundamentalnim tako i primijenjenim, u današnjim je okolnostima jedini način da se uspješno nastavi sa znanstvenim radom. Slijedom toga, Institut se sve više usmjerava na korištenje sredstava iz međunarodnih fondova, budući da su zbog visoke cijene oceanografskih istraživanja, proračunska sredstva za financiranje znanosti nedostatna za provođenje redovitih istraživanja na moru.

Prof.dr.sc. Ivona Marasović ravnateljica Instituta

PREDGOVOR

4

Institut za oceanografiju i ribarstvo

Šetalište I. Meštrovića 63,21000 Splittel: +(385) (21) 408000 fax: +(385) (21) 358650

ravnateljica Instituta: Prof. dr. sc. Ivona Marasović [email protected]

Struktura InstitutaU Institutu je zaposleno 100 djelatnika od kojih je 54 znanstveno osoblje, 16 stručnih suradnika, šest članova posade istraživačkog broda Bios 2, te administrativno i pomoćno osoblje.

osam znanstveno-istraživačkih laboratorijainformatička služba – računski centarknjižnicauredništvo časopisa Acta Adriaticatehnička službaistraživački brod Bios 2računovodstvoopći i pravni poslovi

5

LABORATORIJ ZA FIZIKU MORAobavlja istraživanja termohalinih svojstva mora, morskih struja, površinskih valova, promjena razine mora, nastanaka plimih valova pod utjecajem sinoptičkih poremećaja (meteo-tsunami) i optičkih svojstava mora. Djelatnici laboratorija rade i na razvijanju hidrodinamičkih numeričkih modela, te usavršavanju mjernih sustava operativne oceanografije.

LABORATORIJ ZA KEMIJSKU OCEANOGRAFIJU I SEDIMENTOLOGIJUobavlja istraživanja kemijske oceanografije i sedimentologije, proučava cikluse hranjivih soli u morskoj sredini, te onečišćenja teškim metalima i organohalogenim spojevima u morskim organizmima i sedimentu. Laboratorij se bavi i sedimentološkim istraživanjima, što uključuje ispitivanje granulometrije i redoks potencijala sedimenta te organske tvari, organskog ugljika, totalnog dušika i fosfora u sedimentu.

LABORATORIJ ZA MIKROBIOLOGIJUistražuje ulogu virusa, bakterija, cijanobakterija i heterotrofnog nanoplanktona (sastav, brojnost, biomasa, proizvodnja i aktivnost) u pelagičkom hranidbenom lancu. U okviru problematike alohtonih mikroorganizama, provode se istraživanja prisutnosti pokazatelja fekalnog onečišćenja u morskoj vodi i organizmima, a povremeno i nekih skupina patogenih mikroorganizama.

LABORATORIJ ZA PLANKTON I TOKSIČNOST ŠKOLJKAŠAproučava ulogu fitoplanktona, cijanobakterija, protozoa, mikrometazoa i mezozooplanktona (primarna proizvodnja, brojnost, biomasa, klorofil a u pelagičkom hranidbenom lancu. U okviru problematike toksičnosti školjkaša, proučava se sastav i učinak biotoksina uzročnika PSP, DSP, YTX, ASP toksičnosti, kao i taksonomija i ekologija toksičnog fitoplanktona.

LABORATORIJ ZA IHTIOLOGIJU I PRIOBALNI RIBOLOVobavlja istraživanja iz područja ihtiologije i ribarstvene biologije, ekologije riba, priobalnog ribolova, gospodarenja i zaštite, te ribolovnih alata i tehnika. Ova istraživanja uključuju izučavanje sistematike i zoogeografije riba, biologije i ekologije planktonskih, nedoraslih i odraslih stadija riba, statusa jadranske ihtiofaune te procjene živih bogatstava posebice komercijalno važnih priobalnih vrsta riba.

LABORATORIJ ZA BENTOSistražuje sastav i rasprostranjenost bentoske flore i faune, te bentoskih životnih zajednica, a posebnu važnost predstavljaju istraživanja invazivnih vrsta. U laboratoriju se razvijaju metode praćenja stanja morskog okoliša uporabom bioindikatora, održava se herbarska zbirka algi, izgrađuje baza mikroskopskih i podvodnih fotografija. U okviru laboratorija kvalitativno i kvantitativno se istražuje sastav meiofaune u sedimentu i fitalu.

LABORATORIJ ZA RIBARSTVENU BIOLOGIJU I GOSPODARENJE PRIDNENIM I PELAGIČNIM NASELJIMAbavi se istraživanjima na polju primijenjene biologije, ihtiologije, ekologije i populacijske dinamike gospodarstveno najvažnijih pelagičnih i pridnenih vrsta riba, glavonožaca, rakova i školjkaša. Posebna se pozornost posvećuje istraživanju najosjetljivijih područja, kao što su rastilišta i mrijestilišta gospodarski važnih vrsta i duboki Jadran.

LABORATORIJ ZA AKVAKULTURUprovodi istraživanja uvođenja novih vrsta u akvakulturu, što uključuje istraživanja reproduktivnog ciklusa, načina ishrane i ekofiziologije juvenilnih i odraslih jedinki, ali također i zootehnike. U Laboratoriju se istražuju i bolesti morskih organizama, te populacijsko–genetska istraživanja mikrosatelita divljih i uzgojenih populacija. Istraživanjima je obuhvaćena i problematika uzgoja plavoperajnog tunja.

6

Istraživački brodovi

BIOS 2istraživački brod duljine 36,60 m. Konstruiran je prema specifičnim potrebama istraživanja Instituta. Može primiti 18 istraživača. O brodu se brine 6 članova posade.

NAVICULAbrodica duljine 10,8m, tip Calafuria. Ovim brodom Insitut provodi manja obalna istraživanja kao i servisne poslove na operativnoj oceanografskoj opremi.

GUMENJAKgumenjak tipa Maestral 3.80m, služi u brojnim istraživanjima na području Splita ali i šire za kartiranja obale, prijevoz ronilaca ili sakupljanja uzoraka u teško dostupnim plitkim područjima.

Mjerni sustavi u stvarnom vremenu

Oceanografska postaja Punta JuranaPostaja je smještena ispred zgrade Instituta. Na njoj su senzori za zrak i more. Senzoi za zrak mjere temperaturu zraka, smjer vjetra, brzinu i udar vjetra (isti senzor je i za udar vjetra: brzina je trenutna, a udar je najveća vrijednost između dva mjerenja), vlažnost zraka, količinu oborine. Senzor za more mjeri temperaturu i salinitet mora. http://www.izor.hr/web/guest/postaja-punta-jurana

Sustav oceanografskih plutačaSastoji se od dvije oceanografske plutače koje su konstruirane i izrađene u Hrvatskoj. Jedna je smještena u središnjem dijelu Kaštelanskog zaljeva, a druga se poslije generalnog godišnjeg remonta planira postaviti u vodama otoka Visa. Opremljene su senzorima za mjerenje standardnih meteoroloških parametara, a od oceanografskih parametra mjere se usmjereni valovi, temperatura, salinitet, kisik, turbiditet i klorofil a u površinskom sloju mora te brzina i smjera struja u čitavom vodenom stupcu. Ukupna je visina plutače 6 m, a teži 1300 kg. http://www.izor.hr/web/guest/sustav-oceanografskih-plutaca

Mikrobarografska mjerenjaZa detektiranje visokofrekventnih atmosferskih fenomena koji mogu imati značajan utjecaj na more potrebno je imati minutna pa čak i sekundna mjerenja meteoroloških parametara. Jedan od takvih procesa, koji se često javljaju u Jadranu, su i tzv. meteorološki tsunamiji, zbog kojih su postavljeni mikrobarografi u Visu, Vrbovskoj i Veloj Luci. Jezgra mikrobarografa je Vaisalaa senzor za tlak, koji omogućava mjerenje razlučivosti od 1 sekunde, te posjeduje preciznost od 0.01 hPa. Podaci se putem interneta prebacuju u bazu podataka Instituta za oceanografiju i ribarstvo.http://jadran.izor.hr/barograf/

7

Pripremio Dr sc Jakov Dulčić

„ACTA AdRIATICA“ je primarna znanstvena publikacija s međunarodnom recenzijom, duge tradicije, koju Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu neprekidno izdaje od 1932. godine. Političke i administrativne okolnosti su se promijenile nekoliko puta tijekom osamdesetogodišnjeg razdoblja (prohujala su dva rata i pet država) no glavni cilj izdavanja je uvijek ostajao isti - objavljivanje znanstvenih radova iz različitih disciplina koji pomažu boljem razumijevanju Jadranskog mora i Sredozemlja. Časopis je stekao veliki ugled, posebice u zemljama Sredozemlja, a u njemu, pored hrvatskih znanstvenika radove iz tematike istraživanja mora (prirodne znanosti, biotehničke znanosti) objavljuju i brojni inozemni znanstvenici. U samom početku časopis je bio interno glasilo institucije, a danas je to ugledni časopis u kojem objavljuju svoje znanstvene radove znanstvenici i stručnjaci iz gotovo čitavog svijeta. Do kraja 2012. godine objavljeno je ukupno 53 volumena s ukupno 852 znanstvena rada u čijem je pisanju sudjelovalo preko 900 autora. Vrste radova koji se mogu uzeti u razmatranje za recenzentski postupak od strane Uredničkog odbora časopisa su: a) izvorni znanstveni radovi, b) pregledni članci, te c) kratka priopćenja. radovi pretežito obuhvaćaju navedenu problematiku vezanu uz Jadransko i Sredozemno more, no isto tako prihvaćaju se i radovi koji mogu obuhvaćati i druga područja ili recimo imaju doprinos od općeg značaja (opis nove metodologije, opis nove vrste itd.). Časopis izlazi polugodišnje uz financijsku potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta republike Hrvatske i distribuira se putem razmjene na 350 adresa znanstvenih institucija diljem Hrvatske i svijeta.

Tematika znanstvenih članakaOd ukupnog dosadašnjeg broja objavljenih radova oko 60% objavljenih članaka pokriva područje biologije mora (biologija i ekologija riba u Jadranu i Sredozemlju, taksonomija i ekologija planktona, mikrobiologija mora), 16% pokriva problematiku fizike mora (fizičke oceanografije) (sezonska i dugoročna kolebanja temperature i saliniteta, porast temperature, dinamički uvjeti, geostrofička strujanja, „upwelling“, jadranske ingresije, optika mora), 12% bavi se s pitanjima od značaja za gospodarski ribolov (procjene biomase riba pomoću izravnih i neizravnih metoda; marikultura, lagunarno ribarstvo i uzgoj školjkaša), te 11% pokriva kemiju i zagađenje mora (količina i raspodjela hranjivih tvari, eutrofikacija, teški metali u morskoj vodi i sedimentima, sadržaj onečišćivača: ulja, deterdženata i pesticida, utjecaj čovjeka i njegovih aktivnosti na ekosustav mora).

Ono što je potrebno posebno istaknuti je činjenica da su prvi radovi i prvi podaci o dinamici i primarnoj proizvodnji Jadrana objavljeni baš u ovom časopisu, što mu je još u šezdesetim godinama prošlog stioljeća osiguralo iznimnu prepoznatljivost i na međunarodnoj razini. U ovom su časopisu objavljeni i brojni radovi koji se bave biologijom i ekologijom pelagičkih i demerzalnih vrsta riba, kako onih u Jadranskom moru, tako i onih u vodama čitavog Sredozemlja. U većem broju radova je zastupljena problematika prehrane riba, kao i problematika iz područja marikulture, uzgoja školjakša, te lagunarnog ribarstva. U objavljenim radovima mogu se pronaći oni koji obrađuju problematiku utjecaja nekih ribolovnih alata na stanje populacija riba i drugih morskih organizama, kao i radovi koji iznose rezultate procjene biomase riba indirektnim i direktnim metodama koje se koriste u ribarstvenoj biologiji. Brojni su i radovi iz problematike fizičke oceanografije s područja čitavog Jadrana kao i dijelova Sredozemlja (Egipat, Grčka, Turska). Tiskani radovi obuhvaćaju problematiku sezonskih kolebanja osnovnih hidrografskih svojstava u pojedinim područjima kao i utjecaj intermedijarne levantinske vode („jadranske ingresije“) na hidrografska svojstva Jadranskog mora. Sve je veća zastupljenost radova multidisciplinarnog karaktera koji obuhvaćaju problematiku trendova i dugoročnih fluktuacija abiotičkih i biotičkih parametara u odnosu na jadranske ingresije. Određeni broj radova se odnosi na optiku mora, a problematika vezana uz dinamiku vodenih masa je zastupljena u više od 25 volumena časopisa. Prostorno je pokriveno cijelo područje Jadrana i to od Tršćanskog zaljeva pa sve do Otrantskih vrata. Po prvi puta su objavljeni rezultati izračunavanja geostrofičkih strujanja u Jadranu i istočnom Sredozemlju. Također je objavljen i rad u kojem se prikazuje utjecaj izgradnje Asuanske brane na oceanografske i ribarstvene značajke Sredozemlja i Jadrana.

Osamdeset godina znanstvenog časopisa Acta Adriatica (1932.-2012.)

8

Uključivanje časopisa u svjetske znanstvene tokove zahtijevalo je i međunarodnu vidljivost i prepoznatljivost, stoga je Uredništvo ulagalo te i dalje ulaže velike napore kako bi se časopis Acta Adriatica uključio u svjetske baze podataka, a objavljeni radovi postali dostupni širokoj znanstvenoj zajednici. Napori rezultiraju uspjehom, pa od 2007. godine radovi u časopisu bivaju indeksirani u nizu znanstvenih baza časopisa kao što su: Agricola, ASFA (CSA) – Aquatic Science & Fisheries Abstracts CSA, CAB Abstracts, CNRS - INIST, Dialog, dOAJ, EBSCOhost Fish & Fisheries Worldwide produced by NICS, South Africa, Georeference, HrČAK, ISI Web of Knowledge, Oceanic Abstracts, Pollution Abstracts referativnij Zhurnal, WoS-Web of Science, Science Citation Indeks Expanded, SCOPUS, Water resources Abstracts i Zoological record. Ulazak u međunarodne baze podataka rezultira značajnim odzivom znanstvene zajednice, pa se broj radova koji pristiže u Uredništvo stalno povećava. To ujedno Uredništvu omogućava strožu selekciju, čime se postotak objavljenih radova smanjuje, a raste i njihova kvaliteta. Sve to dovodi do porasta faktora utjecaja (Impact Factor) koji se prvi put pojavljuje 2009. godine i iznosio je 0.459, dok za 2011. godinu već iznosi 0.500. Osim toga, po broju citata članaka iz časopisa Acta Adriatica u SCI (Science Citation Index) časopis je u razdoblju (1975.-2001.)zauzimao drugo mjesto (Andreis & Jokić, 2008 *). Danas, u odnosu na sve hrvatske znanstvene časopise koji pokrivaju sva znanstvena polja, Acta Adriatica zauzima četvrto mjesto, na temelju kriterija koja predlaže Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta republike Hrvatske (Silobrčić, usmeno priopćenje).U vremenu sve intenzivnije globalizacije gdje znanstveni standardi postaju gotovo izjednačeni dolazi do velikog interesa biti izabran u grupu odabranih časopisa koji se nalaze u bazi podataka CC (Current Contents), te podizati kvalitet još više a time i citiranost (veći IF) te ujedno dati još bolje usluge za one koji budu podnosili svoje radove za tisak u Acta Adriatica. Ipak usprkos svim promjenama i budućim težnjama glavni cilj izdavanja Acta Adriatica ostaje nepromijenjen: objavljivati kvalitetne znanstvene radove na multidisciplinarnoj razini koji će pomoći da se još bolje razumije Jadransko more, kao i Sredozemno, te na taj način postati još bogatija riznica znanja o njima.

*Andreis , M. & M. Jokić. 2008. An impact of Croatian journals measured by citation analysisfrom SCI-expanded database in time span 1975–2001. Scientometrics, 75 (2): 263–288.

Izgled naslovnice časopisa Acta Adriatica od 1930. godine do danas.

9

Pripremio Dr sc Jakov Dulčić

Dr.sc. Otmar Karlovac rodio se 7. veljače 1902. u Splitu, gdje završava osnovnu i srednju školu, a 1919. odlazi u Beograd i upisuje studij biološke grupe znanosti na Filozofskom fakultetu. Nakon povratka u Split zapošljava se kao profesor na Državnoj klasičnoj gimnaziji, a istodobno radi i u Biološko-oceanografskom institutu u Splitu. Tijekom 1935., usavršava mikroskopsku tehniku na Morfobiološkom institutu Medicinskog fakulteta u Zagrebu, a nakon toga radi u Gradskom prirodoslovnom muzeju, zoološkom vrtu i morskom akvariju u Splitu, prvo kao volonter, a zatim kustos i ravnatelj te ustanove od 1940. do 1946. Nakon te dužnosti prelazi na rad u Institut za oceanografiju i ribarstvo u Splitu u kojem će provesti svoje najuspješnije godine života. Doktorsku disertaciju pod naslovom „Ekološka studija škampa Nephrops norvegicus otvorenog Jadrana“ obranio je 1953. u Beogradu. Ubrzo po dolasku u splitski institut postavljen je za voditelja Laboratorija za ihtiobentos i tu je funkciju obnašao do umirovljenja. Zajedno s dr. sc. Tonkom Šoljanom aktivno sudjeluje na organizaciji i neposrednim pripremama ribarstveno-biološke ekspedicije Hvar, te od 1948. do 1949. preuzima cijelu organizaciju istraživačkih poslova na terenu. Bio je i prvi voditelj javnog i eksperimentalnog akvarija u Institutu za oceanografiju i ribarstvo. Istovremeno je bio i predsjedajući Grupe za koordinaciju istraživanja pri Generalnom savjetu za ribarstvo Mediterana organizacije FAO, te urednik prvog i drugog izdanja Pomorske enciklopedije. Nagradu grada Splita za životno djelo je dobio 1971. godine.

U znanstvenom i stručnom radu je bio temeljit i vrstan ribarstveni biolog, pedagog i popularizator bioloških znanosti. Objavio je 66 naslova, od čega 29 izvornih znanstvenih radova, 28 stručnih i 9 popularno-znanstvenih radova. Osim toga, objavio je i 62 kraća priloga iz problematike ribarstva i ribarstvene biologije u dva izdanja Pomorske enciklopedije. Vrlo su važna njegova istraživanja škampa Neprohps norvegicus, male mekušice Latreilia elegans, antenske kozice Stenopus spinosus, crvene kozice Aristaeomorpha foliacea te zlatne kozice Plesionika acanthoanatus. U ihtiologiji se istaknuo istraživanjem prehrane triju vrsta iz obitelji Scorpaenidae (Scorpaena scrofa; S. porcus, S. ustulata) (zajedno sa dr.sc. Tonkom Šoljanom), istraživanjem rasprostranjenosti ranih i odraslih stadija različitih vrsta riba (Boops boops, Lophius piscatorius, Trachurus trachurus, Lepidopus caudatus – zajedno s dr.sc. J. Karlovac) te istraživanjem jadranskih morskih pasa iz obitelji Squalidae.

Otmar Karlovac (1902.-1980.) – 110. godišnjica rođenja

Dr Otmar Karlovac, voditelj ekspedicije Hvar, popisuje nejestivi ulov koće.

10

Misija i vizija Instituta za oceanografiju i ribarstvo

MISIJA INSTITUTA ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO jest biti centar znanstvene izvrsnosti u području istraživanja mora i ribarstva, slijedeći međunarodne istraživačke standarde i uvažavajući specifične interese republike Hrvatske. Misija Instituta se ostvaruje kroz:

- strateška nacionalna i međunarodna znanstvena istraživanja,- istraživanja vođenih novim idejama i znatiželjom,- stručne poslove, tehnološki razvoj i suradnju s gospodarstvom,- vođenje i održavanje oceanografskih i ribarstvenih servisa,- prijenos znanja i edukaciju.

VIZIJA INSTITUTA ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVO jest postati središnji nacionalni institut za istraživanje mora i ribarstva u republici Hrvatskoj, te postati nezaobilazan čimbenik i žarište oceanografskih i ribarstvenih istraživačkih aktivnosti vezanih za Jadransko more. Ostvarenje Vizije Instituta uključuje stvaranje ljudskih i infrastrukturnih kapaciteta neophodnih za ostvarenje Misije Instituta te provođenje specifičnih ciljeva, napose:

- ojačavanje kvantiteta i kvalitete istraživačkih timova,- uspostavljanje novih istraživačkih aktivnosti zasnovanih na multidisciplinarnosti,- poticanje mobilnosti znanstvenika, prema i iz Instituta,- ojačavanje stručnog kadra, te administrativne potpore,- rješavanje strateških infrastrukturnih potreba.

11

Laboratorij za akvakulturu

Voditelj LaboratorijaIvan Katavić, ([email protected]) znanstveni savjetnik - akvakultura, nove vrste u marikulturi

SuradniciJasna Maršić Lučić, ([email protected]) viša znanstvena suradnica - akvakultura, genetika populacija riba i školjkašaLeon Grubišić, ([email protected]) znanstveni savjetnik - akvakultura, nove vrste u marikulturi, krioprezervacija gametaIvona Mladineo, ([email protected]) znanstvena savjetnica - ihtiopatologijaMladen Tudor, ([email protected]) znanstveni suradnik - modeliranje utjecaja akvakulture na okolišTanja Šegvić Bubić, ([email protected]) viši asistent - akvakultura, nove vrste u marikulturiIvana Lepen Pleić, ([email protected]) znanstvena novakinja - imunologija ribaMladen Jozić, ([email protected]) viši tehnički suradnik

Općenito o radu Laboratorija

U okviru Laboratorija za akvakulturu dio istraživanja usmjeren je na problematiku uvođenja novih vrsta s naglaskom na visoko vrijedne vrste: zubatac krunaš (Dentex gibbosus) i škrpina (Scorpaena scrofa). Određen je način prikupljanja matičnih jedinki, njihova prilagodljivost na uvjete zatočeništva i hranjenja. Biotehnološka istraživanja se zasnivaju na pokusima mogućnosti krioprezervacije riblje mliječi, te proizvodnje poliploidnog, jednospolnog ili sterilnog nasadnog materijala. Istraživanjima je obuhvaćen i uzgoj tuna (Thunnus thynnus) temeljen na ribolovu. Uzimajući u obzir ekonomsku vrijednost tune i utjecaja koji na njih može imati nekvalitetna ishrana, posebno je važno da se pri nabavi smrznute hrane provjerava njena ispravnost.

Metodom vizualnog opažanja obavlja se procjena utjecaja uzgajališta tuna, bijele ribe i školjkaša na prirodne populacije riba koje obitavaju u samoj blizini. Ispituje se prostorna i vremenska distribucija prirodnih populacija, njezina bioraznolikost te biometrija i uspoređuje sa staništima van utjecaja uzgajališta. U tijeku su i populacijsko–genetska istraživanja mikrosatelita populacija divlje i uzgojene komarče. Isto tako radi se populacijsko-genetska procjena stanja populacija gospodarski važnih vrsta riba duž istočne obale Jadrana. Laboratorij provodi istraživanja bolesti morskih organizama s naglaskom na nametničke bolesti riba i školjkaša u akvakulturi, posebice onih zoonotičkih osobitosti (Anisakis spp., Cryptosporidium spp.). Pristup istraživanju je holistički i uključuje osnovnu mikroskopsku identifikaciju nametnika (svjetlosna i transmisijska elektronska mikroskopija), molekularnu identifikaciju i filogeniju nametnika (markeri COX, ITS, rDNA), odnosno dokazivanje patoloških promjena induciranih u domaćina (klasična histologija, IHC, IF). Kako bi upotpunili sliku djelovanja uzročnika bolesti na domaćina u osjetljivom sustavu uzgoja u akvakulturi, pokrenuli smo istraživanja funkcionalne genomike riba, s naglaskom na ekspresiju gena uključenih u imunosne reakcije (citokini,

12

Banner za 15. međunarodni kongres društva European Associa-tion of Fish pathologists.

Razvoj atlantske plavoperajne tune: (a) embrij s nastankom Kupfferovih vezikula; (b) embrij 3h prije valjenja; (c) ličinka sa žumanjčanom vrećicom 3h nakon valjenja (dph); (d) 1.5 dph ličinka; (e) 2.5 dph ličinka, razvijenih usta, prvo hranjenje; (f) 4 dph ličinka. Scale bar = 0.5 mm.

Toll-like receptori, lizozim) kao i gena pokazatelja stresa (qPCr, microarray). Jedna od djelatnosti Laboratorija za akvakulturu je i matematičko modeliranje utjecaja uzgajališta riba na okoliš. Izrađena su dva računalna programa (TunaMod i AquaKult) koji služe pri izradi studija utjecaja na okoliš uzgajališta tuna te komarče i lubina.

Najznačajnije aktivnosti Laboratorija

U rujnu 2011. Laboratorij je organizirao međunarodni 15. kongres društva European Association of Fish Pathologists, gdje je sudjelovalo preko 200 delegata iz skoro svih zemalja svijeta. Kongres je trajao pet dana, a prethodila mu je radionica o managementu bolesti u akvakulturi, namijenjena hrvatskim uzgajivačima bijele ribe i tuna. Laureatkinja godišnje državne nagrade za znanost u području biomedicinskih znanosti u 2011. godini je bila dr. sc. Ivona Mladineo.

Projekti Laboratorija

Istraživanje zootehničkih i okolišnih uvjeta uzgoja riba i glavonožacaNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Ivan Katavić

Određivanje genetske strukture izvornih prirodnih populacija vrsta od interesa za športsko - rekreacijski ribolov i marikulturu duž istočne obale Jadrana (gof, zubatac, lubina i komarča) Naručitelj projekta: Hrvatski savez za športski ribolov na moruVoditelj projekta: Ivan Katavić

Interakcija tuna s plivaričarskim lovom sitne plave ribe Naručitelj projekta: MPSVoditelj projekta: Ivan Katavić

Praćenje ribolova i uzgoja tunaNaručitelj projekta: MPSVoditelj projekta: Leon Grubišić

Korištenje stereoskopske kamere u procjeni tuna namijenjenih uzgojuNaručitelj projekta: MPSVoditelj projekta: Leon Grubišić

Dinamika i patologija parazitofaune u sustavu uzgoja morskih ribaNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Ivona Mladineo

13

MikroTuna – novi dijagnostički alat za monitoring bolesti na tunogojilištimaNaručitelj projekta: Poslovno inovacijski centar Hrvatske BICrOVoditelj projekta: Ivona Mladineo

AQUAMED: Budućnost istraživanja akvakulture u regiji SredozemljaNaručitelj projekta: EU FP7Voditelj projekta: Ivona Mladineo

Parasite: Analiza rizika nametnika i integracija alata u EU vrijednosne lance proizvodnje ribeNaručitelj projekta: EU FP7Voditelj projekta: Ivona Mladineo

Recentne publikacije članova laboratorija

Mladineo, Ivona; Šegvić-Bubić, Tanja; Stanić, rino; Desdevises, Yves. (2012): Pathogen transfer between wild and reared sea bream (Sparus aurata) population: morphological and phylogenetic consequences. PLOS One, in press.

Gračan, romana; Buršić, Moira; Mladineo, Ivona; Kučinić, Mladen; Lazar, Bojan; Lacković, Gordana. (2012): Gastrointestinal helminth community of loggerhead sea turtle, Caretta caretta, in the Adriatic Sea. Diseases of Aquatic Organisms. 99, 227-236. Šegvić-Bubić, Tanja; Boban, Josip; Grubišić, Leon; Trumbić, Željka; radman, Margita; Perčić, Marin; Čož-rakovac, rosalinda. (2012): Effects of propolis enriched diet on growth performance and plasma biochemical parameters of juvenile European sea bass (Dicentrarchus labrax L.) under acute low temperature stress. Aquaculture Nutritionin (In press.)

Haenen, Olga; Mladineo, Ivona; Konecny, robert; Yoshimizu, M; Groman, David, Munoz, Pilar, Saraiva, Aurelia, Bergmann, Sven; van Beurden, SJ. (2012): Diseases of eels in an international perspective: Workshop on Eel Diseases at the 15th International Conference on Diseases of Fish and Shellfish, Split, Croatia, 2011. Bulletin of the European Association of Fish Pathologists. 32, 109-115.

Mladineo, Ivona; Petrić, Mirela; Hrabar, Jerko; Bočina, Ivana; Peharda, Melita. (2012): reaction of the mussel Mytilus galloprovincialis (Bivalvia) to Eugymnanthea inquilina (Cnidaria) and Urastoma cyprinae (Turbellaria) concurrent infestation. Journal of Invertebrate Pathology. 110, 118-125.

Mladineo, Ivona; Šimat, Vida; Miletić, Jelena; Beck, relja, Poljak, Vedran. (2012): Molecular identification and population dynamic of Anisakis pegreffii (Nematoda: Anisakidae Dujardin, 1845) isolated from the European anchovy (Engraulis encrasicolus L.) in the Adriatic Sea. International Journal of Food Microbiology. 157, 224-229.

Šimat, Vida; Bogdanović, Tanja; Krželj, Maja; Soldo, Alen; Maršić Lučić, Jasna. (2012). Differences in chemical, physical and sensory properties during shelf life assessment of wild and farmed gilthead sea bream (Sparus aurata, L.). Journal of Applied Icht. 28 1, 95-101.

Mišlov Jelavić, Krstina; Stepanowska, Katarzyna; Grubišić, Leon; Šegvić Bubić, Tanja; Katavić, Ivan. (2012): reduced feeding effects to the blood and muscle chemistry of farmed juvenile bluefin tuna in the Adriatic Sea. Aquaculture research. 43/2, 317-320.

14

Lepen, Ivana; Puzina, Jasna. (2011): Fish mapping of 18S-5.8S-26S rrNA genes and fluorochrome banding in the triploid viviparous onion Allium x Cornutum clementi ex visiani, 1842. Acta Biologica Cracoviensia Series Botanica 53/1: 1–6.

Bošnjak, Ivana; Šegvić, Tanja, Smital, Tvrko; Franekić Čolić, Jasna; Mladineo, Ivona. (2011): Sea Urchin Embryotoxicity Test for Determination of Environmental Contaminants – Potential role of the MrP Proteins. Water, Air and Soil Pollution. 217, 627-636.

Mladineo, Ivona; Lovy, Jan. (2011): A new xenoma-forming microsporidium infecting intestinal tract of Atlantic bluefin tuna (Thunnus thynnus). Acta Parasitologica 56, 339-347.

Mladineo, Ivona; Zrnčić, Snježana; Lojkić, Ivona; Oraić, Dražen. (2011): Molecular identification of a new strain of infectious pancreatic necrosis virus (IPNV) in Croatian rainbow trout (Oncorhynchus mykiss) farm. Journal of Applied Ichthyology 27, 1165-1168.

Mladineo, Ivona; Šegvić, Tanja; Petrić, Mirela. (2011): Do captive conditions favor shedding of parasites in the reared Atlantic bluefin tuna (Thunnus thynnus)? Parasitology International. 60, 25-33.

Petrić, Mirela; Mladineo, Ivona; Krstulović Šifner, Svjetalana. (2011): Insight in the short-finned squid Illex coindetii (Cephalopoda: Ommastrephidae) feeding ecology: is there a link between helminth parasites and food composition? Journal of Parasitology. 97, 1; 55-62.

Tański, Adam; Korzelecka-Orkisz, Agata; Grubišić, Leon; Tičina, Vjekoslav; Szulc, Joanna; Formicki, Krzysztof. (2011): Directional responses of sea bass (Dicentrarchus labrax) and sea bream (Sparus aurata) fry under static magnetic field. Electronic Journal of Polish Agricultural Universities. 14.

Šegvić-Bubić, Tanja; Grubišić, Leon; Karaman, Nikola; Tičina, Vjekoslav; Mišlov Jelavić, Krstina; Katavić, Ivan. (2011): Damages on mussel farms potentially caused by fish predation - self service on the ropes? Aquaculture (Amsterdam). 319 3/4; 497-504.

Šegvić Bubić, Tanja; Grubišić, Leon; Tičina, Vjekoslav; Katavić, Ivan. (2011): Temporal and spatial variability of pelagic wild fish assemblages around tuna fish farms in the Eastern Adriatic. Journal of Fish Biology. 78, 1; 78-97.

Šegvić-Bubić, Tanja; Lepen, Ivana; Trumbić, Željka; Ljubković, Jelena; Sutlović, Davorka; Matić-Skoko, Sanja; Grubišić, Leon; Glamuzina, Branko; Mladineo, Ivona. (2011): Population genetic structure of the reared and wild gilthead sea bream (Sparus aurata) in the Adriatic inferred with microsatellite loci. Aquaculture (Amsterdam). 318 3/4; 309-315.

Tičina, Vjekoslav; Grubišić, Leon; Šegvić Bubić, Tanja; Katavić, Ivan. (2011): Biometric characteristics of small Atlantic bluefin tuna (Thunnus thynnus, Linnaeus, 1758) of Mediterranean Sea origin. Journal of Applied Ichthyology. 27 4; 971-976.

15

Voditelj LaboratorijaBoris Antolić, ([email protected]) viši znanstveni suradnik - fitobentos, taksonomija, fitocenologija

SuradniciIvana Grubelić, ([email protected]) viši znanstveni suradnik - zoobentos, taksonomija, biologija, ekologijaAnte Žuljević, ([email protected]) viši znanstveni suradnik - fitobentos, invazivne vrste, Natura 2000, edukacijaMarija Despalatović, ([email protected]) viši znanstveni suradnik - zoobentos, taksonomija, biologija, ekologijaIvan Cvitković, ([email protected]) viši asistent - zoobentos, taksonomija, biologija, ekologija, meiofaunaVedran Nikolić, ([email protected]) viši asistent - fitobentos, taksonomija, ekologijaSrđana rožić, ([email protected]) stručna suradnica


Laboratorij za bentos bavi se istraživanjem sastava i rasprostranjenosti bentoske flore i faune te bentoskih životnih zajednica uz istočnu obalu Jadranskog mora. Istraživanja se temelje na promatranju i mjerenju u prirodi te terenskom sakupljanju uzoraka (samostalni ronioci, trokutasta dredža, koća, grabilo, korer) i njihovoj laboratorijskoj obradi (lupa, mikroskop, kemijske i molekularno-genetičke analize). Taksonomska istraživanja osnova su rada laboratorija i temelj primijenjenih istraživanja, a finaliziraju se popisima pojedinih taksonomskih skupina algi i beskralješnjaka.ronjenje te fotografiranje i snimanje (in situ i u laboratoriju) bentoskih organizama i zajednica te bioloških procesa,

jedno je od osnovnih alata za istraživanje i dokumentaciju.Djelatnici Laboratorija uključeni su u primijenjena istraživanja koja provodi Institut, kao što su monitoring istraživanja te ekološke studije kako bi se utvrdile eventualne promjene u sastavu i rasprostranjenosti bentosa, koje su nastale prirodnim ili antropogenim utjecajem. Značajna aktivnost laboratorija je praćenje pojave i širenja stranih vrsta bentoskih organizama te istraživanje njihove biologije i ekologije u novom okolišu. U okviru laboratorija kvalitativno i kvantitativno se istražuje sastav meiofaune u sedimentu i fitalu te razni ekološki aspekti ove veličinske kategorije.Djelatnici sudjeluju u sveučilišnoj nastavi gdje vode nekoliko temeljnih i specijalističkih kolegija i aktivno rade na javnoj edukaciji o biologiji, ekologiji i zaštiti Jadranskog mora.


U okviru projekta primjene Europske direktive o vodama u Hrvatskoj, proteklih dvije godine intenzivno se radilo na testiranju bioindikatorskih metoda koje koriste fitobentos kao pokazatelj kvalitete priobalnih i prijelaznih voda u srednjem i južnom Jadranu.

Laboratorij za bentos

16

Uspješno su primijenjene bioindikatorske metode CArLIT (kartografija litoralnih zajednica makroalgi), POMI (Posidonia oceanica Multivariate Index) i CYMOX (Cymodocea nodosa Index) koje će se koristiti u nacionalnom nadzornom i operativnom monitoringu ekološkog stanja priobalnih i prijelaznih voda, a dobiveni rezultati bit će korisni i u primjeni Okvirne direktive o morskoj strategiji.Nastavljena je suradnja s nekoliko znanstveno-istraživačkih institucija na Sredozemlju koje se bave istraživanjima bentosa kroz nekoliko međunarodnih projekata u kojima laboratorij aktivno sudjeluje. Među njima je potrebno istaknuti međunarodni projekt kojeg financira zaklada Total, u sklopu kojeg se istražuje bioraznolikost smeđih algi u istočnom dijelu Sredozemnog mora. Laboratorij je započeo sređivanje i digitaliziranje herbarske zbirke koja trenutno ima obrađenih preko 4000 herbarskih listova. Izrađena je računalna baza fotografija koja sadrži preko 25000 fotografija snimljenih pod mikroskopom te više od 60000 fotografija snimljenih na terenima. Za potrebe Državnog zavoda za zaštitu prirode završen je crveni popis morskih algi i cvjetnica te bodljikaša.


Bioraznolikost bentosa u promjenjivom okolišu srednjeg JadranaNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Boris Antolić

Bioraznolikost i ekologija smeđih alga u istočnom Sredozemnom moruNaručitelj projekta: TOTAL foundationVoditelj projekta: Prof. Christos Katsaros

Seagrass productivity: From genes to ecosystem managementNaručitelj projekta: COST (European Cooperation in Science and Technology)Voditelj projekta: Prof. rui SantosNacionalni predstavnici: Vedran Nikolić i Ante Žuljević

Karakterizacija područja i izrada prijedloga programa i provedba monitoringa stanja voda u prijelaznim i priobalnim vodama Jadranskog mora, prema zahtjevima okvirne direktive o vodama EU (2000/60/EC)Naručitelj projekta: Hrvatske vodeVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić

SOLEMON (Solea monitoring) projektNaručitelj projekta: FAO ADrIAMEDVoditelji projekta: Nedo Vrgoč i Marija Despalatović, nacionalni koordinatori

PErSEUS – Istraživanja na području Europskih južnih mora u cilju provođenja zajedničke politike očuvanja morskog okolišaNaručitelj: EU FP7Nacionalni koordinator: Ivona MarasovićPočetna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela JadranaNaručitelj: Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeVoditelj projekta: Nada Krstulović

Studija nultog stanja moraNaručitelj projekta: MMPIVoditelj projekta: Živana Ninčević Gladan

Analiza utjecaja skladišta naftnih derivata i balastnih voda na morski okoliš i žive resurse Kaštelanskog zaljevaNaručitelj: HANDAVoditelj projekta: Ivona Marasović

Terenska istraživanja za potrebe bioindikatorske metode CYMOX.

17

Recentne publikacije članova laboratorija

Despalatović M, Cvitković I, Žuljević A, Grubelić I, Piccinetti C. (2012) Distribution and abundance of the knobby swimcrab, Macropipus tuberculatus (roux, 1830) (Decapoda, Portunidae), in the northern and middle Adriatic Sea. Crustaceana 85 (7): 835-845.

Puizina J, Despalatović M, Vladislavić N, Šamanić I, Cvitković I. (2012) Characterization of potential marine invasive mollusc Siphonaria pectinata (Gastropoda: Pulmonata) in the Adriatic Sea using molecular markers – preliminary results. Vie et milieu – life and environment 62 (2): 61-68.

Mascaró O, Alcoverro T, Dencheva K, Díez I, Gorostiaga JM, Krause-Jensen D, Balsby TJS, Marbà N, Muxika I, Neto JM, Nikolić V, Orfanidis S, Pedersen A, Pérez M, romero J. (2012) Exploring the robustness of macrophyte-based classification methods to assess the ecological status of coastal and transitional ecosystems under the WFD. Hydrobiologia, DOI 10.1007/s10750-012-1426-0

Mascaró O, Bennett S, Marbà N, Nikolić V, romero J, Duarte CM, Alcoverro T. (2012) Uncertainty analysis along the ecological quality status of water bodies: the response of the Posidonia oceanica multivariate index (POMI) in three Mediterranean regions. Marine pollution bulletin 64: 926-931

Žuljević A, Thibaut T, Despalatović M, Cottalorda JM, Nikolić V, Cvitković I, Antolić B. (2011) Invasive alga Caulerpa racemosa var. cylindracea makes a strong impact on the Mediterranean sponge Sarcotragus spinosulus. Biological invasions 13 (10): 2303-2308

Cvitković I, Travizi A, Despalatović M, Grubelić I, Bogner D, Nikolić V, Žuljević A, Antolić B. (2011) Spatio-temporal variability of meiofauna community structure in abandoned salina of Velike soline and adjacent area (Mediterranean, Adriatic sea). Fresenius environmental bulletin 20 (3): 645-655

Antolić B, Špan A, Žuljević A, Nikolić V, Grubelić I, Despalatović M, Cvitković I. (2011) A checklist of the benthic marine macroalgae from the eastern Adriatic coast: III. rhodophyta 1: Ceramiales. Acta Adriatica. 52 (1); 67-86

Terenska istraživanja za potrebe bioindikatorske metode CARLIT.

Istraživanja u Jonskom moru za potrebe projekta Bioraznolikost i ekologija smeđih algi u istočnom Sredozemnom moru.

Uzorkovanje u luci Ploče za potrebe projekta Studija nultog stanja mora.

18

Žuljević A, Antolić B, Nikolić V, Despalatović M, Cvitković I. (2012) Absence of successful sexual reproduction of Caulerpa racemosa var. cylindracea in the Adriatic Sea. Phycologia 51 (3): 283-286

Doktorske disertacijeNikolić Vedran (2012). Zajednice makroalgi kao bioindikator ekološkog stanja priobalnih voda Jadranskog mora. Doktorski rad, Sveučilište u Zagrebu. 176 str. (voditelj Boris Antolić)

Cvitković Ivan (2011). Utjecaj invazivne alge Caulerpa taxifolia (Vahl) C. Agardh na strukturu i dinamiku meiofaune fitala i sedimenta. Doktorski rad. Zagreb: Prirodoslovno-matematički fakultet, 11.03. 2011., 145 str. (voditelj: Travizi, Ana)

Izabrani linkovi laboratorija

www.izor.hr/kaulerpa

Herbarska baza Laboratorija za bentos broji preko 4000 skeniranih herbarskih listova.

19

Laboratorij za mikrobiologiju

Voditelj LaboratorijaNada Krstulović, ([email protected]) znanstvena savjetnica - ekologija morskih mikroorganizama, pelagički mikrobni hranidbeni lanac, sanitarni aspekt morske mikrobiologije

SuradniciMladen Šolić, ([email protected]) znanstveni savjetnik - ekologija morskih mikroorganizama, pelagički mikrobni hranidbeni lanac, sanitarni aspekt morske mikrobiologijeStefanija Šestanović, ([email protected]) znanstvena suradnica - biomasa i proizvodnja bakterija u morskim sedimentima, trofički odnosi u mikrobnim zajednicama morskih sedimenataDanijela Šantić, ([email protected]) znanstvena suradnica - trofički i veličinski sastav morskih mikrobnih zajednicaSlaven Jozić, ([email protected]) stručni suradnik Mate Pavlović, laborant

Općenito o radu laboratorija

U okviru Laboratorija za mikrobiologiju provode se istraživanja ekologije morskih mikroorganizama (virusi, bakterije, cijanobakterije, heterotrofni nanoplankton), kao i istraživanja alohtonih mikroorganizama koji iz različitih izvora dospijevaju u morski okoliš.Područje ekologije morskih mikroorganizama obuhvaća istraživanja strukture mikrobnih zajednica (sastav, brojnost, biomasa, proizvodnja i aktivnost), te uloge mikrobne hranidbene mreže u protoku tvari i energije kroz pelagički ekosustav. U okviru problematike alohtonih mikroorganizama, provode se istraživanja prisutnosti pokazatelja fekalnog onečišćenja u morskoj vodi i organizmima (posebice školjkašima), a povremeno i nekih skupina patogenih mikroorganizama. rezultati ovih istraživanja neophodni su za procjenu sanitarne kakvoće mora

i morskih organizama i potencijalnih rizika za ljudsko zdravlje. Također se provode istraživanja preživljavanja mikroorganizama u morskom okolišu, te brzine njihovog koncentriranja u školjkašima u različitim ekološkim uvjetima u okolišu. U okviru ove problematike, Laboratorij za mikrobiologiju organizira nacionalne i međunarodne radionice vezane za uvođenje novih metoda i obučavanje u njihovoj primjeni.Pored znanstvenih aktivnosti Laboratorij za mirobiologiju sudjeluje u brojnim stručnim aktivnostima (izrada studija, uredbi i dokumenata od važnosti za republiku Hrvatsku u okviru zaštite Jadrana ) kao i u obrazovnim aktivnostima (sudjelovanje u nastavi na preddiplomskim, diplomskim i doktorskim studijima, organizacija radionica). Laboratorij za mikrobiologiju je ovlašteni znanstveni laboratorij za ispitivanje i ocjenjivanje kakvoće voda, prema rješenju Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva republike Hrvatske, Uprave gospodarenja vodama (KLASA: UP/Io-034-04/08-01/16; UrBrOJ: 538-10/1-4-64-08/6; od 10. prosinca 2008).

20

Fluorescentna mikroskopija (lijevo). Protočna citometrija: bakterije s velikim (HNA) i malim (LNA) udjelom DNK (desno).

Virusna proizvodnja u Kaštelanskom zaljevu.

U okviru suradnje s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode pose-bice bi izdvojili sudjelovanje suradnika Laboratorija za mikrobi-ologiju u radnim skupinama za izradu uredbi i dokumenata u ok-viru zaštite Jadrana. Aktivnim sudjelovanjem na konsultacijskim sastancima WHO/UNEP o mikrobnom onečišćenju obalnih voda u odnosnu na zdravstvene rizike, te o monitoring programima mora za kupanje, doprinijeli smo izradi nove Uredbe o kakvoći mora za kupanje, njenoj implementaciji i izradi mrežne ap-likacije. U okviru navedenih aktivnosti i suradnje s WHO/UNEP izrađena je i pilot studija za izradu profila plaža „Beach Profile for Coastal Bathing Waters in the Mediterranean: Beach profile of five beaches in the republic of Croatia” koja je u mnogome pomogla izradi profila plaža u rH koje aktivnosti su u završnoj fazi, a prema obvezi iz Uredbe o kakvoći mora za kupanje. U razdoblju 2011.-2012. godine suradnici Laboratorija proveli su i niz aktivnosti na implementaciji EU direktive o morskoj strategiji, također u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i prirode. U okviru navedenih aktivnosti posebice treba izdvojiti aktivno sudjelovanje u ekspertnoj skupini UNEP/MAP: „Primje-na ekosustavnog pristupa u upravljanju aktivnostima koje mogu utjecati na morski i obalni okoliš Mediterana“

Projekti laboratorija u protekloj godini

Uloga planktonskih zajednica u protoku energije i kruženju tvari u JadranuNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Nada KrstulovićSLIKA 4, SLIKA 5

Vrijeme zadržavanja bakterije Escherichia coli u moru i morskim organizmimaNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Mladen Šolić

Početna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela JadranaNaručitelj: Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeVoditelj projekta: Nada Krstulović

Praćenje utjecaja podmorskog ispusta Stobreč na okolišNaručitelj: Vodovod i kanalizacije d.o.o. Split.Voditelj projekta: Nada Krstulović

Studija utjecaja na okoliš „Hotelsko-apartmansko naselje s privezištem „Vela Borovica“, općina MarinaNaručitelj: Vela Borovica koncern d.o.o.Izrađivači: Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije, Sveučilište u Splitu (kopneni dio), Institut za oceanografiju i ribarstvo (morski dio)Voditelj (morski dio): Mladen Šolić

Policy-oriented marine Environmental research in the Southern EUropean Seas (PErSEUS)Naručitelj: EU Seventh Framework Project (FP7-OCEAN-2011)Glavni ugovaratelj projekta: Hellenic Centre for Marine research (HCMr)Voditelj projekta u Institutu za oceanografiju i ribarstvo: Ivona Marasović

Određivanje područja voda pogodnih za život i rast školjkaša u prijelaznim i priobalnim vodama Jadranskog moraNaručitelj: Hrvatske vodeVoditelj projekta: Živana Ninčević

Kontrola kakvoće obalnog mora (Projekt PagKonavle)Naručitelj: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj: Grozdan Kušpilić

Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda u 2012. i 2013. godini Naručitelj: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj: Grozdan Kušpilić

21

Šolić, M., N. Krstulović, D. Šantić, S. Šestanović. 2012. Kaštela Bay and Stončica (Sites 60-61). In: O’Brien, T.D., W.K.W. Li, X.A.G. Moran (Eds), ICES Phytoplankton and Microbial Plankton Status report 2009/2010. ICES Cooperative research report No. 310. 196 pp: 150-152. SBN 978-87-7482-115-1.

Collos, Y., M. Gasol, M. Šolić, D. Soudant, A. Zingone. 2012. Phytoplankton and Microbial Plankton of the Mediterranean Sea. In: O’Brien, T.D., W.K.W. Li, X.A.G. Moran (Eds), ICES Phytoplankton and Microbial Plankton Status report 2009/2010. ICES Cooperative research report No. 310. 196 pp: 136-37. SBN 978-87-7482-115-1.

Publikacije laboratorija u protekloj godini:

Doktorske disertacijeŠantić, D. 2010. raspodjela i aktivnost prokariotskih mikroorganizama u području srednjeg i južnog Jadrana. Doktorska disertacija, Sveučilište u Zagrebu. 165 str. (voditeljica Nada Krstulović)

Carić, H. 2011. Model vrednovanja onečišćenja u funkciji upravljanja morskim okolišem – primjer crusing turizma. Doktorska disertacija, Sveučilište u Splitu. 186 str. (voditelji Mladen Šolić i Maja Fredotović)

Ordulj, M. 2012. raspodjela i aktivnost virusa na području srednjeg i južnog Jadrana. Doktorska disertacija, Sveučilište u Splitu. 149 str. (voditeljica Nada Krstulović)

Jozić, S. 2012. Vrijeme zadržavanja indikatora fekalnog onečišćenja u moru i morskim organizmima. Doktorska disertacija, Sveučilište u Splitu, 118 str. (voditelj Mladen Šolić)

KnjigeŠolić, M. 2012. Umijeće življenja: Iz kuta jednog ekologa. Izvori, Zagreb, 330 str.

Poglavlja u knjigamaŠantić, D. & N. Krstulović. 2011. Identification and characterisation of microbial populations using flow cytometry in the Adriatic Sea. In: Flow Cytometry/ Book 1. Schmid Ingrid (ed) In Tech. ISBN 979-953-307-355-1.

22

Znanstveni radovi

Kušpilić, G., I. Marasović, N. Krstulović, M. Šolić, Ž. Ninčević-Gladan, N. Bojanić, O. Vidjak, S. Matijević. 2010. restoration potential of eutrophic waters adjacent to large cities: lessons from the coastal zone of Croatia // Proceedings of the International workshop on the Impact of large coastal Mediterranean cities on marine ecosystems, Alexandria, Egypt - 10-12 Feb. 2009 / Angelidis, Michael; Briand, Frederic; Cadiou, Jean-Francois; Kholeif, Suzan; Oh, Jae; rodriguez Y Baena, Alessia; Scoullos, Michael (ur.). La Seyne/Mer (France) : Imprimerie MArIM - 83000 Toulon (France), 2010, 117-120.

Šantić, D., N. Krstulović, M. Šolić, G. Kušpilić. 2011. Distribution of Synechococcus and Prochlorococcus in the central Adriatic Sea. Acta Adriatica, 52: 101-113.

Krstulović, N., M. Šolić, D. Šegvić, S. Šestanović, G. Kušpilić. 2011. Praćenje utjecaja podmorskog ispusta Stobreč na okoliš. Hrvatske vode, 19: 127-132.

Šolić, M., N. Krstulović, D. Šantić, S. Šestanović, G. Kušpilić, N. Bojanić. 2011.Inter-annual variability in the bottom-up and top-down control of bacteria in the middle Adriatic Sea. Proceedings of the Tenth Conference on the Mediterranean Coastal Environment, MEDCOAST 11 Erdal, Ozhan (ed.). rhodes, Mediterranean Coastal Foundation, 2011, 2: 545-556.

Krstulović, N., M. Šolić, D. Šantić, S. Šestanović, G. Kušpilić, N. Bojanić. 2011.responses of microbial food web to eutrophication decreasing. Proceedings of the Tenth Conference on the Mediterranean Coastal Environment, MEDCOAST 11 Erdal Ozhan (ed.). rhodes, Mediterranean Coastal Foundation, 2011, 2: 533-543.

Bojanić, N., O. Vidjak, M. Šolić, N. Krstulović, I. Brautović, S. Matijević, G. Kušpilić, S. Šestanović, Ž. Ninčević Gladan, I. Marasović. 2012. Community structure and seasonal dynamics of tintinnid ciliates in Kaštela Bay (middle Adriatic Sea). Journal of plankton research. 34: 510-530.

Šantić, D., N. Krstulović, M. Šolić, G. Kušpilić. 2012. HNA and LNA bacteria in relation to the activity of heterotrophic bacteria. Acta Adriatica, 53: 25-40.

Šantić, D., N. Krstulović, M. Šolić, M. Ordulj and G. Kušpilić. .2012. Dynamics of prokaryotic picoplankton community in the central and southern Adriatic Sea (Croatia). Helgoland Mar res. DOI: 10.1007/s10152-012-0336-x

Jozić, S., Šolić, M. and N. Krstulović. The accumulation of the indicator bacteria Escherichia coli in mussels (Mytilus galloprovincialis) and oysters (Ostrea edulis) under experimental conditions. Acta Adriatica. (u tisku).

Utjecaj UVA spektra sunčevog zračenja na preživljavanje E. coli . Omjer koncentracija E. coli u dagnjama i morskoj vodi .

23

Voditelj LaboratorijaJakov Dulčić, ([email protected]) znanstveni savjetnik - mlađ riba, dinamika ribljih populacija, sistematika, biologija i ekologija riba, bioraznolikost jadranske ihtiofaune, invazivne vrste riba

SuradniciMiro Kraljević, ([email protected]) znanstveni savjetnik - riblja mlađ, dinamika populacija, marikultura, nutricionizamArmin Pallaoro, ([email protected]) znanstveni savjetnik - sistematika, biologija, ekologija riba, priobalni ribolovSanja Matić Skoko, ([email protected]) znanstveni savjetnik - riblja mlađ, dinamika populacija, priobalni ribolov, biologija i ekologija riba, gospodarenje i zaštita priobalnih resursaPero Tutman, ([email protected]) viši znanstveni suradnik - mlađ riba, biologija riba, dinamika populacija, sistematikaDubravka Bojanić Varezić ([email protected]) viši asistent - zooplankton, ihtioplanktonBranko Dragičević, ([email protected]) viši asistent - biologija i ekologija riba, priobalni ribolov, invazivne vrste Nika Stagličić, ([email protected]) asistentica - biologija riba, priobalni ribolov, zaštićena morska područjarobert Grgičević, ([email protected]) stručni suradnik - priobalni ribolov


Znanstvenici laboratorija bave se istraživanjima iz područja ihtiologije i ribarstvene biologije, ekologije riba, priobalnog ribolova, gospodarenja i zaštite te ribolovnih alata i tehnika.

Laboratorij za ihtiologiju i priobalni ribolov

Ova istraživanja uključuju izučavanje sistematike i zoogeografije riba, biologije i ekologije planktonskih, nedoraslih i odraslih stadija riba, statusa jadranske ihtiofaune te procjene živih bogatstava posebice komercijalno važnih priobalnih vrsta riba i učinkovitosti zaštite resursa u zaštićenim područjima. Posebna pozornost pridaje se izučavanju populacijske dinamike priobalnih vrsta riba te utjecaju ribolova na priobalna naselja riba, rakova i glavonožaca. Na području alata i tehnike ribolova radi se na problematici namjene i načina ribolova te lovnosti, selektivnosti i štetnosti ribolovnih alata koji se koriste u priobalnom ribolovu. Posljednjih godina Laboratorij se bavi i praćenjem utjecaja globalnih klimatskih promjena na raznolikost riba i drugih morskih organizama. Također, u zadnje 3 godine Laboratorij je intenzivno uključen i u istraživanje procjene učinka zaštićenih morskih područja u smislu oporavka priobalnih ihtionaselja, ali i potencijala za uvođenje novih morskih rezervata.

24

Aktivnosti Laboratorija za ihtiologiju i priobalni ribolov su podržane kroz različite nacionalne i međunarodne projekte, a važno je naglasiti da istraživanja priobalnih ihtio-zajednica Institut redovito provodi tijekom proteklih 65 godina. Također, postoji veoma dobra suradnja s morskim biolozima susjednih zemalja, tako da se u naša istraživanja veoma često uključuju njihovi postdoktorandi i Fulbright stipendisti.


Uz objavljene radove, rezultati istraživanja na navedenim projektima poslužili su kao osnova za izradu ključnih dokumenata za racionalno upravljanje živim resursima Jadranskog mora (Strategija razvoja ribarstva, Zakon o morskom ribarstvu i pripadajući pravilnici). Djelatnici Laboratorija su aktivno uključeni u izradbi planova upravljanja aktivnim ribolovnim alatima. Laboratorij aktivno sudjeluje u monitoringu priobalnog ribolova (PriMO).

Također su promovirane i dvije knjige „Nove ribe Jadranskog i Sredozemnog mora“ (Slika 1) te „Povijest prirodoznanstvenih istraživanja Jadranskoga mora“ (Slika 2). Organiziranje i vođenje međunarodne radionice „AdriaMed Technical Meeting on Small Scale Fisheries in the Adriatic Sea“ koja se održala u Splitu, 13-14 studenog, 2012.


Gospodarenje i bioraznolikost živih bogatstava u hrvatskom priobaljuNaručitelj projekta: MZOŠVoditelj projekta: Jakov Dulčić

Kontrola kakvoće obalnog mora (Projekt Vir-Konavle)Naručitelj projekta: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić


Okvir za prikupljanje podataka u ribarstvu rH – (OPP)Naručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivrede rHVoditelj projekta: Jakov Dulčić

Slika 1. Naslovnica knjige „Nove ribe Jadranskog i Sredozemnog mora“

Slika 2. Naslovnica knjige „Povijest prirodoznanstvenih istraživanja Jadranskoga mora“.

25

Izabrane publikacije članova laboratorija

KnjigeDulčić, J., Kršinić, F. Povijest prirodoznanstvenih istraživanjaJadranskoga mora. HAZU i IOr, 211 str.

Znanstveni radoviCodinal, E.; Kéver, Loïc; Compère, Philippe; Dragičević, Branko; Dulčić, Jakov; Parmentier, Eric. 2012. The barbel-like specialization of the pelvic fins in Ophidion rochei (Ophidiidae), Journal of morphology 27 (12) 1367-1376.

Dulčić, J.; Tutman, P.; Matić-Skoko, S.; Glamuzina, B.2011. Six years from first record to population establishment : the case of the blue crab, Callinectes sapidus rathbun, 1896 (Brachyura, Portunidae) in the Neretva river delta (South-eastern Adriatic Sea, Croatia). Crustaceana (Leiden) 84 1211-1220.

Dulčić, Jakov; Tutman, Pero. 2012. Northernmost record of the shamefaced crab Calappa granulata (Linnaeus, 1767) (Brachyura: Calappidae) in the Mediterranean area. Crustaceana (Leiden) 85 (4/5) 601-606.

Tzanatos, E., Castro, J., Forcada, A., Matić-Skoko, S., Gaspar, M., Koutsikopoulos, C., 2012. A Métier-Sustainability-Index (MSI25) to evaluate fisheries components: assessment of cases from data-poor fisheries from southern Europe. ICES Journal of Marine Science; doi.10.1093/icesjms/fss161.

Ferri, Josipa; Stagličić, Nika; Matić-Skoko, Sanja. 2012. The black scorpionfish, Scorpaena porcus (Scorpaenidae): could it serve as reliable indicator of Mediterranean coastal communities’ health?. Ecol. indicators. 18 25-30.

Kéver, L.; Boyle, Kelly S.; Dragičević, B.; Dulčić, J.; Casadevall, M.; Parmentier, E. 2012. Sexual dimorphism of sonic apparatus and extreme intersexual variation of sounds in Ophidion rochei (Ophidiidae): first evidence of a tight relationship between morphology and sound characteristics in Ophidiidae. Front. in Zool., 9 (34) 1-16.

Matić-Skoko, Sanja; Ferri, Josipa; Kraljević, Miro; Pallaoro, Armin. 2012. Age estimation and specific growth pattern of boxlip mullet, Oedalechilus labeo (Cuvier, 1829) (Osteichthyes, Mugilidae) in the eastern Adriatic Sea. Journal of Applied Ichthyology 28 (2) 182-188.

Matić-Skoko, Sanja; Ferri, Josipa; Tutman, Pero; Skaramuca, Daria; Đikić, Domagoj; Lisičić, Duje; Franić, Zdenko; Skaramuca, Boško. 2012. The age, growth and feeding habits of the European conger eel, Conger conger (L.) in the Adriatic Sea. Mar. biol. research 8, 1012-1018.

Matić-Skoko, Sanja; Stagličić, Nika; Pallaoro, Armin; Kraljević, Miro; Dulčić, Jakov; Tutman, Pero; Dragičević, Branko. 2011. Effectiveness of conventional management in Mediterranean type artisanal fisheries. Estuarine, coastal and shelf science 91 (2) 314-324.

Matić-Skoko, Sanja; Tutman, Pero; Petrić, Mirela; Skaramuca, Daria; Đikić, Domagoj; Lisičić, Duje; Skaramuca, Boško 2011.Mediterranean moray eel, Muraena helena (Pisces: Muraenidae): biological indices for life history. Aquatic biology 13( 3) 275-284.

Stagličić, Nika; Matić-Skoko, Sanja; Pallaoro, Armin; Grgičević, robert; Kraljević, Miro; Tutman, Pero; Dragičević, Branko; Dulčić, Jakov. 2011. Long-term trends in the structure of eastern Adriatic littoral fish assemblages: Consequences for fisheries management. Estuarine, coastal and shelf science 94 (3) 263-271.Dulčić, Jakov; Dragičević, Branko. 2011. First record of the Atlantic tripletail, Lobotes surinamensis (Bloch, 1790), in the Adriatic Sea. Journal of Applied Ichthyology 27 (6) 1385-1386.

Matić-Skoko, Sanja; Ferri, Josipa; Škeljo, Frane; Bartulović, Vlasta; Glavić, Katarina; Glamuzina, Branko.2011.Age, growth and validation of otolith morphometrics as predictors of age in the forkbeard, Phycis phycis (Gadidae). Fisheries research 112 (1/2) 52-58.

26

Dulčić, Jakov; Pallaoro, Armin; Matić-Skoko, Sanja; Dragičević, Branko; Tutman, Pero; Grgičević, robert; Stagličić, Nika, Bukvić, Višnja; Pavličević, Jerko; Glamuzina, Branko; Kraljević, Miro. 2011. Age, growth and mortality of common two-banded seabream, Diplodus vulgaris (Geoffroy Saint-Hilaire, 1817), in the eastern Adriatic Sea (Croatian coast). Journal of Applied Ichthyology 27(5) 1254-1258.

Kožul, Valter; Glavić, Nikša; Tutman, Pero; Bolotin, Jakša; Onofri, Vladimir. 2011. The spawning, embryonic and early larval development of the green wrasse Labrus viridis (Linnaeus, 1758) (Labridae) in controlled conditions. Animal reproduction science 125( ¼) 196-203.

Lipej, Lovrenc; Furlan, Borut; Antolović, Nenad; Golani, Daniel; Dulčić, Jakov. 2011. The first record of fangtooth moray Enchelycore anatina (Lowe, 1839) in the Adriatic Sea. Journal of Applied Ichthyology 27 ( 6)1385-1386.

Dulčić, Jakov; Dragičević, Branko. 2011. Nove ribe Jadranskog i Sredozemnog mora.Split : Institut za oceanografiju i ribarstvo ; Državni zavod za zaštitu prirode, 160 str.

Bartulović, Vlasta; Dulčić, Jakov; Matić-Skoko, Sanja; Glamuzina, Branko. 2011. reproductive cycles of Mugil cephalus, Liza ramada and Liza aurata (Teleostei: Mugilidae). Journal of Fish Biology 78 (7) 2067-2073.

Paranthias furcifer – nova alohtona vrsta zabilježena u Jadranskome moru

Holacanthus ciliaris – nova alohtona vrsta zabilježena u Jadranskome moru.

Bartulović, Vlasta; Dulčić, Jakov; Bogut, Ivan; Pavličević, Jerko; Hasković Edhem; Glamuzina, Branko. 2011.First record of the freshwater bream, Abramis brama in the river Mala Neretva, Adriatic drainage system of Croatia. Cybium 35 (2) 165-166.

Dulčić, Jakov; Dragičević, Branko 2012. (in press) Paranthias furcifer (Perciformes: Serranidae), a new alien fish int he Mediterranean Sea. Journal of Fish Biology (in press, December, 2012).

Matić-Skoko, S.; Tutman, P.; Dulčić, J.; Prusina, I.; Đođo, Ž.; Pavličević, J.; Glamuzina, B. 2011. Growth pattern of the endemic Neretvan roach, Rutilus basak (Heckel, 1843) in the Hutovo Blato wetland. Journal of Applied Ichthyology 27 (3) 813-819.

Dulčić, J.; Dragičević, B. 2012. (in press) Holacanthus ciliaris (Linnaeus, 1758) (Teleostei: Pomacanthidae), first record from the Mediterranean Sea. Journal of Applied Ichthyology (in press, December, 2012).

Bojanić Varezić, D; Tutman, P; Matić-Skoko, S; Pallaoro, A; Tičina, V; Dulčić, J. 2012 (in press) First record of leptocephali of bandtooth conger Ariosoma balearicum (Pisces: Congridae) in the Adriatic Sea. Journal of Applied Ichthyology (in press, 2012)

27

Voditeljica LaboratorijaMira Morović, ([email protected]) viša znanstvena suradnica - fizika mora, optika mora, satelitska daljinska istraživanja, fizika ekosustava

SuradniciBranka Grbec, ([email protected]) znanstvena savjetnica - fizika mora, termohalina svojstva, interakcija zrak-more, klimatologijaIvica Vilibić, ([email protected]) znanstveni savjetnik - meteorološki tsunamiji, valovi, razina moraGordana Beg Paklar, ([email protected]) viša znanstvena suradnica - fizika mora, hidrodinamički modeli mora, interakcija zrak-moreVlado Dadić, ([email protected]) znanstveni savjetnik - oceanografska instrumentacija i mjerni sustavi, rukovanje podatcima, primjena geografskih informacijskih sustavaFrano Matić, ([email protected]) stručni suradnik, - međudjelovanje atmosfere i mora, klimatski režimiŠepić Jadranka, ([email protected]) znanstvena novakinja - meteorološki tsunamiji, valovi, razina mora, modeliranjeŽarko Kovač, ([email protected]) znanstveni novak - optika mora, upareni biološko fizikalni dinamički sustavi, Monte Carlo simulacije, biološki optimizacijski algoritmiTomislav Džoić, ([email protected] ) znanstveni novak - fizika mora, dinamika priobalnog područja, modeliNikola Bubić, ([email protected]) stručni suradnik Josip Bašić, ([email protected]) stručni suradnikIvan Vučić, ([email protected]) stručni suradnikMašće Toni, ([email protected]) stručni suradnik

Laboratorij za fiziku mora

Općenito o radu laboratorija

Istraživanja fizikalnih svojstava mora osnova su oceanografskih istraživanja te se odvijaju od početka rada instituta. Laboratorij za fiziku istražuje utjecaje klimatskih faktora na termohalina svojstva i strujanje u moru, nastanak plimih valova pod utjecajem sinoptičkih poremećaja (meteo-tsunami) i optička svojstva te njihovu povezanost s biotskim i abiotskim faktorima. Hidrodinamičkim se modeliranjem simuliraju procesi i svojstva mora te predviđaju strujna i termohalina polja u moru. Institut posjeduje dugoročne serije podataka temperature i saliniteta prikupljene tijekom oceanografskih krstarenja, čiji su meta-podaci za sada jedini dostupni javnosti preko baze podataka MEDAS (MEditerranean Database of the Adriatic Sea) na serveru (http://jadran.izor.hr/roscop/) dok se sami podaci mogu zatražiti uz autorizaciju. Laboratorij održava plutaču Jadranka i obalnu postaju Jurana, obje s meteorološkim i oceanografskim senzorima.

28

Mareografska postaja Jurana u funkciji je od 1949.g. a u 1993. je nadopunjena digitalnim mareografom čiji su podaci dostupni u realnom vremenu. Većina podataka i njihovih grafičkih prikaza, prikupljana na tim postajama u realnom je vremenu dostupna javnosti preko weba (http://www.izor.hr/web/guest/mjerni-sustavi-u-realnom-vremenu). Plutače Višanka i rovinjka te obalna postaja Veli rat su u pripremi. Sustav tri mikrobarografa je postavljen na Visu, u Vrboskoj i u Veloj Luci, s ciljem detektiranja visokofrekventnih atmosferskih oscilacija koje mogu značajno utjecati na razinu mora te uzrokovati tzv. meteorološki tsunami. Mjerenja su dostupna na web-u u realnom vremenu (http://jadran.izor.hr/barograf/). Sporazum između IOr-a i DHMZ-a omogućio je suradnju i sinergiju rezultata istraživanja te rezultirao zajedničkim Virtualnim laboratorijem radi praćenja promjenjivosti fizikalnih parametara u atmosferi, graničnom sloju atmosfera-more i u moru.

Na web-u Virtualnog laboratorija:(http://www.izor.hr/web/guest/virtualni-laboratorij) su prikazani rezultati termohalinih mjerenja IOr-a te mjerenja površinske temperature i atmosferskih reanaliza iznad mora DHMZ-a za razdoblja oceanografskih mjerenja, dostupni tako korisnicima odmah nakon oceanografskih krstarenja.Na inicijativu znanstvenika našeg laboratorija, a osvrćući se na dugogodišnju suradnju sa znanstvenicima iz drugih područja na Prvom internom simpoziju Instituta (2011) prezentirana je uspostavljena suradnja u okviru interdisciplinarne grupe s ciljem praćenja i objašnjenja utjecaja klimatskih promjena na ekosustav u moru, odnosno odgovora na pitanje na koji je način fizika atmosfere i mora odgovorna za promjenjivost biotskih svojstava mora, od planktonskih zajednica do brojnosti i sastava ribljih populacija. Dosadašnji rezultati istraživanja tih promjena na dekadnoj, višegodišnjoj i klimatskoj skali ukazuju da promjene u atmosferi na regionalnoj pa i većoj prostornoj skali izazivaju promjene u cirkulaciji Jadrana, što ima posljedice na ukupni ekosustav. Ta je inicijativa rezultirala uspostavljanjem SECCHI grupe (Sea Ecosystem Climate CHange Interactions) koja za cilj ima definiranje i praćenje indikatora promjenjivosti ekosustava Jadrana pod djelovanjem klimatskih promjena i skokova (http://www.izor.hr/web/guest/secchi). Pored znanstvenih aktivnosti Laboratorij za fiziku sudjeluje u nizu stručnih studija Instituta u okviru kojih se također provode istraživanja termohalinih svojstva, strujanja, optičkih svojstva, suspendirane tvari i drugih parametara od značenja za ekosustav kao i za kategorizaciju voda u okviru europskih direktiva. Članovi Laboratorija su bili organizatori nekoliko domaćih i inozemnih sastanaka: Dr. sc. I. Vilibić je bio glavni organizator i voditelj sekcije NH015. Meteotsunamis and High-Frequency Sea-Level Phenomena of Meteorological Origin održane na AGU Fall Meeting, 3-7 December 2012, San Francisco, USA. Dr. sc. M. Morović je organizirala međunarodni sastanak “Climate and ecosystem”, IOr, Split, 24-26 studenoga 2011.Također smo predstavljali svoj rad na nizu međunarodnih znanstvenih skupova: -Međunarodni znanstveni skup „Geofizički izazovi 21. Stoljeća“, Zagreb, 2. prosinca 2011. -Kongres „Advances in Fluid Mechanics“, Split, lipnja 2012-Pan Ocean remote Sensing Conference, Kochi, 5-11.11.2012Sudjelovali smo u radu niza međunarodnih odbora i grupa:-8. sjednica Međuvladine koordinacijske grupe za uspostavu sustava upozorenja i ublažavanja posljedica tsunamija u sjeveroistočnom Atlantiku, Sredozemlju i pripadajućim morima, Santander, Španjolska, 22-24. studeni 2011.-45. sjednica Izvršnog odbora UNESCO-ve Međuvladine oceanografske komisije, Pariz, 26-28. lipanj 2012.-Međunarodni sastanak “Climate change in the coastal zone” u lipnju 2011, rabat, Maroko

Srednja površinska strujna polja za vrijeme puhanja bure od 18. do 20. veljače 2009. godine dobivena modelom ASHELF-2 uz korištenje meteoroloških polja iz prognostičkih meteoroloških modela ALADIN (gore) i ECMWF (sredina), te njihova razlika (dolje) (iz Bencetić Klaić et al., Ocean Science, 2011).

29

Članovi Laboratorija sudjelovali su u radu Izvršnog odbora Hrvatskog povjerenstva za geodeziju i geofiziku HAZU, Savjeta za daljinska istraživanja i fotointerpretaciju HAZU, Nacionalnog povjerenstva za praćenje Okvirnog istraživačkog programa Europske komisije, Hrvatske zaklade za znanost kao i u radu Europske komisije kroz razne odbore, evaluacije i praćenja rada projekata. Također smo sudjelovali na dva međunarodna sastanka u vezi osnivanja regionalnog pomorskog meteorološkog centra: -Workshop on Establishing WIS-DCPC / WIGOS Marine Meteorological Centre as a rA VI Sub-regional Facility for Adriatic Sea Area, 17-18 May, 2012, Zagreb, Croatia -The First Meeting of Expert Team on Establishment of Marine Meteorological Centre for Adriatic, 18.-19.10.2012., Split, Hrvatska.Na IOr-u je 28. listopada 2011. održana radionica „ remote sensing, GIS and web technologies“ uz prisustvo više sudionika iz državne uprave i ostalih državnih institucija. radionicu je održao gost dr. Andrei Ivanov iz Institute of Oceanology, russian Academy of Sciences, russia.

Posjete inozemnih stručnjaka

dr. sc. Andrei Ivanov, Institute of Oceanology, russian Academy of Sciences, russia (24-30.10. 2011)dr. sc. Anna Zrobek- Sokolnika, University of Warmia snd Mazury, Olsztyn, Poland (8–30.09.2012.)dr. sc. Piotr Dynowski, University of Warmia snd Mazury, Olsztyn, Poland (8– 30.09.2012.)

Projekti laboratorija 2011-2012

Istraživanje i sustavi praćenja neuobičajene dinamike JadranaNaručitelj: MZOŠVoditelj: Ivica Vilibić

Kooscilacije atmosfere i mora važne za ekosustav JadranaNaručitelj: MZOŠVoditelj: Mira Morović

referentni centar za more Naručitelj: Vlada republike Hrvatske/Agencija za zaštitu okolišaVoditelj: Vlado Dadić

Početna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela JadranaNaručitelj: Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeVoditelj projekta: Nada Krstulović

Praćenje utjecaja podmorskog ispusta Stobreč na okolišNaručitelj: Vodovod i kanalizacije d.o.o. Split.Voditelj projekta: Nada Krstulović

Hovmöllerov dijagram srednjih ljetnih temperature mora na profilu Split-Gargano. Postaje Pelegrin (a), Stončica (b) i Palagruža (c).

Optički radiometar PRR800 (Biospherical Instrument Inc.) koji mjeri atenuaciju difuznog zračenjenja Sunca i povratno zračenje mora na 14 valnih duljina u vidljivom dijelu spektra te se spušta do 150m dubine.

30

Određivanje područja voda ugodnih za život i rast školjkaša u prijelaznim i priobalnim vodama Jadranskog moraNaručitelj: Hrvatske vodeVoditelj projekta: Živana Ninčević

Kontrola kakvoće obalnog mora (Projekt Pag-Konavle)Naručitelj: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj: Grozdan Kušpilić

Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda u 2012. i 2013. godini Naručitelj: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj: Grozdan Kušpilić

Određivanje prijelaznih i priobalnih voda za školjkaše prema Direktivi 2006/113/ECNaručitelj projekta: Hrvatske vodeVoditelj projekta: Živana Ninčević Gladan

Analiza utjecaja skladišta naftnih derivata i balastnih voda na morski okoliš i žive resurse Kaštelanskog zaljeva Naručitelj: HANDAVoditelj projekta: Ivona Marasović

Mjerenje morskih struja u uvali Dugovača (naselje Drage, općina Pakoštane) (2011.)Naručitelj: Općina PakoštaneVoditelj: Vlado Dadić

Izvješće o pokazateljima stanja morskog okoliša, ribarstva i marikulture za 2010. i 2011. godinu Naručitelj: Agencija za zaštitu okolišaVoditelj: Vlado Dadić

MEDIAS: Praćenje rasprostranjenosti i obimnosti populacija sitne plave ribe u Jadranskome moru ultrazvučnom detekcijom (eho-monitoring)Naručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvo i EU (DCF)Voditelj projekta: Vjekoslav Tičina

PELMON-MEDIAS: Eho-monitoring sitne plave ribe – usklađivanje s OPPNaručitelj projekta: Ministarstvo poljoprivrede, Uprava za ribarstvoVoditelj projekta: Vjekoslav Tičina

Istraživanje fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstva mora u širem području uvale Smrka (otok Brač) (2012.)Naručitelj: Općina NerežišćeVoditelj: Vlado Dadić

Towards a meteotsunami warning system along the U.S. coastline (TMEWS)Naručitelj: NOAA/NWS, USATrajanje: 1.11.2011-30.6.2013.Voditelj: Ivica Vilibić

Promjene atmosferske oscilacije, protoka topline i temperature mora.

Oceanografska plutača i njeno vađenje iz mora radi održavanja.

31

Policy-oriented marine Environmental research in the Southern EUropean Seas (PErSEUS)Naručitelj: EU Seventh Framework Project (FP7-OCEAN-2011)Glavni ugovaratelj projekta: Hellenic Centre for Marine research (HCMr) Voditelj: Evangelos PapanathassiouVoditelj projekta u Institutu za oceanografiju i ribarstvo: Ivona Marasović

HyMex (HYdrological cycle in the Mediterranean EXperiment)Naručitelj: Francuska vladaKoordinatori: V. Ducrocq, O. roussot, K. Béranger, I. Braud, A. Chanzy, G. Delrieu, P. Drobinski, C. Estournel, B. Ivancan-Picek, S. Josey, K. Lagouvardos, P. Lionello, M.C. Llasat, W. Ludwig, C. Lutoff, A. Mariotti, A. Montanari, E. richard, r. romero, I. ruin, S. Somot. Nacionalni koordinator: Branka Picek (DHMZ)Voditelji u IOr-u: Branka Grbec i Mira Morović

Seadatanet-II (Pan-European infrastructure for ocean & marine data management)Naručitelj: EU (FP-7)Voditelj u IOr-u: Vlado Dadić

HAZADr (Strengthening common reaction capacity to fight sea pollution of oil, toxic and hazardous substances in Adriatic Sea) (Slika 4)Naručitelj: EU (IPA)Voditelj u IOr-u: Vlado Dadić

Publikacije laboratorija

Poglavlje u knjizi: Lončar, Goran; Beg Paklar, Gordana; Andročec, Vladimir (2012): Numerical analysis of the circulation variability in the Zadar channel area (east Adriatic). In: rahman, M. & Brebbia, C.A. (Eds.), Advances in Fluid Mechanics IX. Southampton, WIT Press, 521-532 pp.

Doktorske disertacijeF. Matić, 20.12.2011. Utjecaj hemisferskih atmosferskih procesa na termohaline osobine Jadrana, Doktorska disertacija, Geološki odsjek, Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska (Voditeljica: prof. dr. sc. Branka Grbec)

Znanstveni radovi

Lončar, G., Beg Paklar, G., Janeković, I., 2012. Numerical Modelling of Oil Spills in the Area of Kvarner and rijeka Bay (The Northern Adriatic Sea). Journal of Applied Mathematics, 2012, doi: 10.1155/2012/497936, 1-20.

Carić, M., Jasprica, N., Kršinić, F., Vilibić, I., Batistić, M., 2012. Hydrography, nutrients, and plankton along the longitudinal section of the Ombla Estuary (Southeastern Adriatic). Journal of the Marine Biological Association of the United Kingdom, 92, 1227-1242.

Vilibić, I., Matijević, S., Šepić, J., Kušpilić, G., 2012. Changes in the Adriatic oceanographic properties induced by the Eastern Mediterranean Transient. Biogeosciences, 9, 2085-2097.

Šepić, J., Vilibić, I., Jord., G., Marcos, M., 2012. Mediterranean sea level forced by atmospheric pressure and wind: variability of the present climate and future projections for several period bands. Global and Planetary Change, 86-87, 20-30.

Izlazni rezultat Baze pokazatelja stanja morskog okoliša, ribarstva i marikulture (www.izor.hr-azo).

Prikaz iz baze podataka o kvaliteti vode za kupanje (www.izor.hr-kakvoca).

32

Šepić, J., Vilibić, I., Strelec Mahović, N., 2012. Northern Adriatic meteorological tsunamis: Observations, link to the atmosphere, and predictability. Journal of Geophysical research, 117, C02002, doi:10.1029/2011JC007608.

Supić, N., Kraus, r., Kuzmić, M., Paschini, E., Precali, r., russo, A., Vilibić, I., 2012. Predictability of northern Adriatic winter conditions. Journal of Marine Systems, 90, 42-57.

Gangai, B., Lučić, D., Morović, M., Brautović, I., & Miloslavić, M., 2012. Population structure and diel vertical migration of euphausiid larvae in the open southern Adriatic Sea (July 2003). International Journal of Crustacean research (Crustaceana - Leiden) 85 (2012) (6): 659-684.

Morović,M., Flander Putrle,V., Lučić,D., Grbec,B., Gangai,B., Malej,A., and Matić,F. 2012. Signatures of pigments and processes in the south Adriatic Sea- project MEDUZA, Acta Adriatica 53(3): 303-322.

Kovač,Ž., Morović,M. and Matić,F, 2012. Space and time structure of the Adriatic Sea color satellite data, POrSEC2012-31-00056.

Morović,M., Grbec,B., Kovač, Ž. and Matić, F, 2012. Ocean color variability of the Adriatic Sea, POrSEC2012-31-00023.

Orlić, M.; Beg Paklar, G.; Dadić, V.; Leder, N.; Mihanović, H.; Pasarić, M.; Pasarić, Z. 2011. Diurnal upwelling resonantly driven by sea breezes around an Adriatic island. Journal of Geophysical research, 116, C09025-1 C09025-10.

Mihanović, H., Cosoli, S., Vilibić, I., Ivanković, D., Dadić, V., Gačić, M., 2011. Surface current patterns in the northern Adriatic extracted from High Frequency radar data using Self-Organizing Map analysis. Journal of Geophysical research, 116, C08033, doi:10.1029/2011JC007104.

Vilibić, I., Mihanović, H., Šepić, J., Matijević, S., 2011. Using Self-Organising Maps to investigate long-term changes in deep Adriatic water patterns. Continental Shelf research, 31, 695-711.

Šepić, J., Vilibić, I., 2011. The development and implementation of a real-time meteotsunami warning network for the Adriatic Sea. Natural Hazards and Earth System Sciences, 11, 83-91.

Bencetić Klaić, Zvjezdana; Pasarić, Zoran; Beg Paklar, Gordana; Oddo, Paolo 2011. Coastal sea responses to atmospheric forcings at two different resolutions. Ocean science, 7, 521-532.

Lončar, G., Beg Paklar, G., Janeković, I., 2011. Influence of density stratification on the effluent plume dynamics. Oceanologia, 53 (2), 565-585.

Mira Morović and Andrei Ivanov, Oil Spill Monitoring in the Croatian Adriatic Waters: needs and possibilities Acta Adriatica., 52 (2011), 1; 45 - 56.

Lučić, D.; Benović, A.; Batistić, M.; Morović, M.; Onofri, I., Molinero, J.-C.; Gangai, B.; Miloslavić, M. A short-term investigation of diel vertical migration of the calycophoran Siphonofora in the open South Adriatic Sea (July 2003). Acta Adriatica. 52 (2011), 2; 159-172.

B.Grbec, M. Morović i A. Bajić. 2011. Virtualni laboratorij – sustav za praćenje promjenjivosti fizikalnih parametara u atmosferi, graničnom sloju atmosfera-more i u moru, 5th Croatian water conference with international participation, Hrvatske vode pred izazovom klimatskih promjena, Croatian waters facing the challenge of climate changes, Opatija, 2011.

Matić, F., Grbec, B., Morović, M. Indications of Climate regime shifts in the Middle Adriatic Sea. Acta Adriatica. 52 (2) (2011), 235-246.

Lončar, G.; Beg Paklar, G.; Andročec, V. (2012): Numerical analysis of the circulation variability in the Zadar channel area (east Adriatic). In: rahman, M. & Brebbia, C.A. (Eds.), Advances in Fluid Mechanics IX. Southampton, WIT Press, 521-532 pp.

Izabrani linkovi laboratorija

http://www.izor.hr/web/guest/virtual-laboratoryhttp://jadran.izor.hr/barograf/http://jadran.izor.hr/roscop/

Ronilac pomaže kod spuštanja strujomjera za potrebe mjerenja morskih struja u uvali Drage.

33

Voditelj LaboratorijaGrozdan Kušpilić, ([email protected]) viši znanstveni suradnik - onečišćenje mora, kemijska oceanografija, biogeokemijski ciklusi hranjivih soli u vodenom stupcu i sedimentu, implementacija okvirnih direktiva o vodama i morskoj strategiji za područja prijelaznih, priobalnih i teritorijalnog mora republike Hrvatske

SuradniciDanijela Bogner, ([email protected]) viša znanstvena suradnica - geologija mora, granulometrijski sastav, karbonati, organska tvar, teške kovine i foraminifere u morskom sedimentuSlavica Matijević, ([email protected]) znanstvena suradnica - kemijska oceanografija, biogeokemijski ciklusi hranjivih soli u vodenom stupcu i sedimentu, specijacija oblika fosfora u morskom sedimentuJelena Lušić, ([email protected]) znanstvena novakinja - teški metali u sedimentu i organizmimaJelena Mandić, ([email protected]) znanstvena novakinja - poliaromatski ugljikovodici u sedimentu i organizmimaKrešimir Markulin, ([email protected]) znanstveni novak - biogeokemijski procesi u sedimentuVesna Milun, ([email protected]) stručna suradnica - organska onečišćivala u sedimentu i organizmimaIvan Pezo, ([email protected]) stručni suradnik Jere Veža, ([email protected]) stručni suradnik


U Laboratoriju za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju se ispituju biogeokemijski procesi i ciklusi različitih elemenata u vodenom stupcu, sedimentu i organizmima (alge, školjkaši, ribe) Jadranskog mora.

Terenska istraživanja se provode na područjima različitog trofičkog statusa (ušća, estuariji, zaljevi, otvoreno more, uzgajališta ribe) s ciljem uočavanja eventualnih promjena nastalih pod utjecajem antropogenih ili klimatskih čimbenika. Mjerenja u uzorcima morske vode pored osnovnih kemijskih parametara, uključuju i koncentracije otopljenih hranjivih soli u anorganskom i organskom obliku u svrhu proučavanja protoka tvari i energije kroz morski ekosustav, ocjene trofičkog stanja pojedinog područja te razrade nacionalnih granica klasa ekološkog stanja. Istraživanja u sedimentu (granulometrijski sastav, oksido-redukcijski uvjeti, raspodjela anorganskih i organskih oblika ugljika, dušika i fosfora) usmjerena su na procese sedimentacije i remineralizacije organske tvari u sedimentu kao i izmjene tvari između sedimenta i vodenog stupca. Stupanj onečišćenja morskog okoliša teškim metalima i postojanim organskim onečišćivalima se prati kroz njihovu akumulaciju u sedimentu i morskim organizmima.

Laboratorij za kemijsku oceanografiju i sedimentologiju

34

Osim u znanstvenim istraživanjima, djelatnici Laboratorija sudjeluju u izradi nacionalnih indikatora i implementaciji EU Okvirnim direktivama o vodama i morskoj strategiji kao i u sveučilišnoj nastavnoj djelatnosti. Laboratorij je od Ministarstva poljoprivrede ovlašten za uzimanje uzoraka i ispitivanje prijelaznih, priobalnih i voda teritorijalnog mora na fizikalno-kemijske i kemijske pokazatelje.


Uz sudjelovanje u navedenim projektima financiranim od MZOS rH, UNEP-a, Hrvatskih voda, Ministarstva zaštite okoliša i prirode jedna od najznačajnijih aktivnosti djelatnika u ovom je razdoblju bila izrada prijedloga programa i provedba monitoringa ekološkog i kemijskog statusa prijelaznih i priobalnih voda Jadranskog mora prema zahtjevima Okvirne direktive o vodama EU (2000/60/EC) kao i početna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadrana (u odnosu na stanje fizikalno-kemijskih parametara) za potrebe Okvirne direktive o morskoj strategiji (2008/56/EC).


Uloga planktonskih zajednica u protoku energije i kruženju tvari u JadranuNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Nada Krstulović

Policy-oriented marine Environmental research in the Southern EUropean Seas (PErSEUS)Naručitelj projekta: EU Seventh Framework Project (FP7-OCEAN-2011)Glavni ugovaratelj projekta: Hellenic Centre for Marine research (HCMr)Voditelj projekta u Institutu za oceanografiju i ribarstvo: Ivona Marasović

Kontrola kakvoće obalnog mora (Projekt Pag Konavle)Naručitelj projekta: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić


Sustavno ispitivanje kakvoće prijelaznih i priobalnih voda u 2012. i 2013. godini Naručitelj projekta: Sektor zaštite voda, Hrvatske vodeVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić

Ekološka istraživanja toksičnog fitoplanktona i toksičnosti školjkašaNaručitelj projekta: MZOSVoditelj projekta: Živana Ninčević Gladan

MED POLNaručitelj projekta: UNEP (United Nations Environmental Programme)Voditelj projekta: Živana Ninčević Gladan

Početna procjena stanja i opterećenja morskog okoliša hrvatskog dijela Jadrana Naručitelj projekta: Ministarstvo zaštite okoliša i prirodeVoditelj projekta: Nada Krstulović

Izvješća o pokazateljima stanja morskog okoliša, ribarstva i marikulture za 2010. i 2011. godinu Naručitelj: Agencija za zaštitu okoliša

Terenska istraživanja za potrebe praćenja stanja morskog okoliša na području uzgajališta tuna.

35

Monitoring morskog okoliša na području uzgajališta tuna u uvali Grška, otok Brač tijekom razdoblja 2011-2012Naručitelj: Sardina d.o.o.Voditelj projekta: Grozdan Kušpilić

Izvješće o hidrografskim i kemijskim značajkama morskog okoliša u širem području uvale Dugovača (naselje Drage, općina Pakoštane)Naručitelj: Općina PakoštaneVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić

Studija utjecaja na okoliš „Hotelsko-apartmansko naselje s privezištem „Vela Borovica“, općina MarinaNaručitelj: Vela Borovica koncern d.o.o.Voditelj projekta:

Istraživanja fizikalnih, kemijskih i bioloških svojstva mora u širem području uvale Smrka (otok Brač)Naručitelj: Općina NerežišćeVoditelj projekta: Grozdan Kušpilić

Izabrane publikacije članova laboratorija

Matijević, Slavica; Bilić Jadranka; ribičić Deni; Dunatov Josipa

INSTITUT ZA OCEANOGRAFIJU I RIBARSTVOplanktona, mikrobiologija mora), 16% pokriva problematiku fizike mora (fizičke oceanografije) (sezonska i dugoročna ... i neizravnih metoda;

Documents