1 Knjižnica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu Službene publikacije Europske unije na Pravnom fakultetu u Zagrebu Izvor informacija u istraživačkom radu Aleksandra Čar Sveučilište u Zagrebu – Pravni fakultet Knjižnica Informacijski centar za europsko pravo - “EU i” [email protected]
18
Embed
Institucije EU koje sudjeluju u procesu donošenja odluka
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
1
Knjižnica Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu
Službene publikacije Europske unije na Pravnom fakultetu u ZagrebuIzvor informacija u istraživačkom radu
Aleksandra ČarSveučilište u Zagrebu –
Pravni fakultetKnjižnica Informacijski centar za europsko pravo -
UNESCO: Convention concerning the International Exchange of Publications
(1958):„Za potrebe ove Konvencije, sljedeće se publikacije -
ukoliko su nastale po nalogu i na trošak nekog nacionalnog tijela javne vlasti -
smatraju službenim publikacijama i državnim dokumentima: parlamentarni dokumenti, izvještaji i glasila, te ostali zakonodavni dokumenti; upravna izdanja i izvještaji središnjih, saveznih i regionalnih tijela vlasti; nacionalne bibliografije; državni priručnici, zbirke zakona; odluke sudova; kao i ostale publikacije kada je tako dogovoreno.“
RH: Zakon o knjižnicama (1997.): “Službenim publikacijama u smislu ovoga Zakona smatraju se one publikacije što ih izdaju tijela državne vlasti, odnosno tijela lokalne samouprave i tijela lokalne samouprave i uprave kao svoja službena izdanja.”
IFLA (1983.) : “Službena je publikacija svaki onaj dokument koji izdaju službena tijela, umnožen reprografskom
ili kojom drugom metodom, koji je dostupan javnosti izvan tog tijela”
interni radni materijali pojedine institucije koji izvorno nisu bili namijenjeni vanjskoj distribuciji -
što NE ZNAČI da su nedostupni javnosti -
upravo suprotno [Uredba 1049/2001 o pravu na pristup dokumentima]Format: u papiru, ali (uglavnom) elektroničkiPristup: online (baze podataka Eur-Lex, CURIA, RAPID…
registri dokumenata)Vrste dokumenata: pripremni dokumenti institucija,
usvojeni pravni akti, odluke i presude Suda EU, izvještaji, studije, programi, planovi; zapisnici sa sastanaka, priopćenja za javnost, i td.)
Službeni list EU u elektroničkom obliku
postaje pravno valjan (nacrt Uredbe Vijeća, 1. 3. 2012.)
Kako lakše i brže do službenih i ostalih izvora EU
info vodiči i pregledi izvora dostupni na web stranici (http://euinfo.pravo.hr/ )dostava specifičnih dokumenataservis tekućih obavijestibilteni EUROPA info i EUROPA biblioRadionice o pretraživanju pravnih i ostalih
izvora EU
EUROPA info: među ostalim, osvrti na nove službene publikacije i dokumente EU
EUROPA biblio: bibliografski pregled novih izdanja EU objavljenih u razdoblju od šest mjeseci (izlazi u lipnju i prosincu)
Zbornik Pravnog fakulteta u Zagrebu (6 brojeva na godinu)Croatian Yearbook of European Law and Policy (godišnjak)Obuhvaćeno razdoblje: 2011. godinaKriterij: Eksplicitno navođenje reference službenog dokumenta ili publikacije EU u fusnotama
unutar znanstvenih i stručnih članaka, te preglednih radova što su objavljeni u spomenutim časopisima
Istraživanje citiranosti službenih publikacija EU u dva časopisa Pravnog fakulteta u Zagrebu
Autori u najvećoj mjeri citiraju službene dokumente EU, bilo da se radi o pravnim aktima, pripremnim dokumentima institucija ili o sudskoj praksi Europskog suda, dok je citiranost onog što u ovom kontekstu nazivamo “službenim publikacijama EU”razmjerno niska;
U časopisu koji je tematski posvećen pravu i politikama EU (CYELP) zamjetna je razmjerno veća citiranost službenih izvora EU, i to ponajprije sudske prakse Europskog suda, te primarnog i sekundarnog zakonodavstva, dok je na trećem mjestu broj citiranih službenih publikacija, ponajprije izdanja Eurostata i Eurobarometera;
U časopisu koji nije posvećen isključivo pravu Europske unije (Zbornik PF u Zagrebu) zamjetna je općenito niža razina citiranosti službenih izvora EU, pri čemu je najzastupljenije primarno i sekundarno zakonodavstvo, u mnogo manjoj mjeri sudska praksa Europskog suda, a službene publikacije u užem smislu tek u vrlo malom broju slučajeva.
Govori li nam manja citiranost službenih publikacija od službenih dokumenata EU o težoj dostupnosti takvih publikacija, ili pak o njihovoj sadržajnoj irelevantnosti u kontekstu znanstveno-istraživačkog rada?
Osim pozitivnog utjecaja online pristupa službenim izvorima EU na njihovu korištenost u istraživačkom radu (brzina, jednostavnost, vremenska i prostorna neograničenost, izravan pristup punom tekstu traženog dokumenta…), može li se iz prikazanih rezultata iščitati i negativna strana takvog pristupa (primjerice, nedovoljna upućenost istraživača u specijalizirane izvore i baze podataka koje bi mu mogle bitiod koristi u istraživanju i omogućiti mu da obuhvati i one izvore koji bi inače ostali izvan njegova dosega)?
Koji su to dodatni alati, pomagala i resursi koji bi istraživačima mogli olakšati snalaženje, pronalaženje i korištenje relevantnih izvora u području prava i politika EU, uključujući službene publikacije i dokumente?