Informatika i

SKRIPTAINFORMATIKA I

(windows, word, excel)

Skripta za informatiku

UPOTREBA IT-A U SVAKODNEVNOME ŽIVOTU

Gdje su računari pogodniji od ljudi?

Kod ponavljajućih poslova - jer ponavljajući poslovi vrlo brzo zamaraju onoga tko ih obavlja, pa njihovo izvršavanje postaje neučinkovitije.Kod poslova koji se lako automatiziraju - jer je kod jednostavnijih poslova moguće dio posla prepustiti računaru kako bi se oni izvršavali mnogo brže i učinkovitije. Npr. sistem telefonije danas je uglavnom automatiziran, dok su se prije pozivi ručno prespajali putem operatera. Kod matematičkih izračuna - računari su idealna za matematičke proračune. Prije njih koristili su se ručni kalkulatori s rolama papira na kojima se obično zbrajalo, izračunavao total (suma) koji bi se dodavao drugim kolonama, pa kada bi se pogrešno ukucao jedan broj to bi izazvalo lančanu reakciju na ostale proračune. Ponovno računanje moglo je trajati satima, pa čak i danima, dok na računaru za to treba svega nekoliko sekundi. Računari omogućavaju razne vezane, uvjetovane funkcije. Isto tako, računari omogućuju izradu velikih i složenih proračuna s mnogo parametara. Kod opasnih situacija - nadgledanje zagađenog ili radioaktivnog okoliša najbolje je obavljati uz pomoć kompjuteriziranoga robota, jer bi čovjek pri tome bio izložen riziku po njegovo zdravlje. Dehumanizirani, računarski nadzirane mašine izvode istraživanja npr. i u svemiru.

Gdje ljudi mogu biti pogodniji od računara?

Kad vam nije dobro i želite posjetiti liječnika, želite s njime razgovarati, jer razni čimbenici mogu utjecati na vaše zdravlje (npr. osobni problemi) koje radije iznosite osobi, liječniku u kojega imate povjerenja. Dakle, u većini poslova, bilo da se radi o liječniku, bankovnome službeniku, trgovcu ili nekome četvrtome ljudski kontakt je vrlo važan.Godinama je znanstvena fantastika opisivala misleće androide (npr. poručnik Data iz Zvjezdanih staza). No, u stvarnosti dug je put do takvih sposobnosti kod robota. U kreativnome razmišljanju čovjek je još uvijek nedostižan za robote, jer računari u svome sadašnjem obliku pamte činjenice, no ne mogu biti kreativni kao čovjek. Računari su loši u prepoznavanju i interpretaciji oblika. Ona mogu fotografirati i snimati na video, no nemaju razumijevanje oblika i mogu se lako zbuniti oblicima koji se preklapaju. Ljudski proces prepoznavanja uzoraka, kao što su pokazala nedavna istraživanja, daleko je složeniji nego što smo mislili. Stoga npr. ljudi, a ne računari pregledavaju tkiva u bolnicama da bi otkrili abnormalnosti.

1


OSNOVNI POJMOVI

Hardver, softver, informacione tehnologije

Pojam hardvera opisuje fizičke komponente računari, "ono" što se vidi, što se može opipati. Npr. kućište, miš, tipkovnicu, monitor itd.

Softver ili program(i) skup je naredbi "razumljivih" računaru koje mu omogućavaju rad.

Informacione tehnologije - IT - pojam Informacione tehnologije označava upotrebu računara za izradu i obrade podataka, tj. informacija u svim oblicima i namjenama.

2


Što je PC?

U svojemu izvornome određenju, osobni računar (Personal Computer - PC) je računar "namijenjen jednoj osobi za izvršavanje jednoga posla u jednome trenutku". Po svojim fizičkim svojstvima, osobni računari ne zahtijevaju nikakve posebne radne uvjete, u pravilu mogu se smjestiti na uobičajeni radni stol i ispravno rade u jednakome okruženju u kojemu i čovjek normalno radi. Za rad osobnim računarom, od korisnika se ne traži nikakva posebna specijalistička izobrazba, nego samo određena, ne prevelika, znanja i vještine.Prvi osobni računar (u današnjemu smislu riječi) proizvela je američka tvrtka IBM 1981. godine. Unatoč velikome napretku u razvoju tehnologije, temeljna ideja PC-a ostala je nepromijenjena od tada do danas. Danas u svijetu postoji cijeli niz proizvođača osobnih računara. Pojam "PC kompatibilni računar" označava činjenicu da je osobni računar, proizveden od bilo koje tvrtke sukladno tehničkim postavkama standardnoga (uobičajenoga) sklopa PC-a.

Dijelovi osobnoga računara

Ulazni uređaji omogućavaju unos podataka bilo koje vrste (tekst, zvuk, slika) u računar. Najčešći ulazni uređaji su tastatura i miš. To mogu još biti specijalne olovke, crtaće ploče (tzv. tableti), skeneri, mikrofoni itd.

Rezultate svojega rada računar prikazuje na izlaznim uređajima.Najčešći izlazni uređaji su monitor i pisač. To mogu još biti zvučnici, projektori itd.

3


Periferni uređaji ili kraće - periferija su uređaji koji nisu neophodni za normalan rad računari, a dodatno se priključuju ili ugrađuju u računar za različite svrhe i po potrebi i/ili želji korisnika. Primjeri periferije su pisači, modemi, skeneri, jedinice za pohranu podataka itd.

Sistemska jedinica ili kućište računara je "kutija" u kojoj su smješteni i objedinjeni svi važni dijelovi računara koji zajedno čine PC. U svakodnevnim, normalnim uvjetima uporabe računara, korisniku su ti dijelovi nedostupni. U kućištu su uobičajeno smješteni matična ploča, centralni procesor (Central Processing Unit - CPU), glavna memorija - RAM, tvrdi disk, disketna jedinica, CD/DVD uređaj, grafička kartica, zvučna kartica, jedinica strujnoga napajanja, ventilatori za hlađenje, razni priključci itd.

Na matičnu ploču, smještenu u kućištu računari spojeni su ili izravno (tj. utaknuti u odgovarajuća podnožja/utičnice) ili pomoću odgovarajućih kablova svi važni računalni sklopovi. Objedinjeni na taj način, oni čine cjelovito osobno računar. S obzirom da tehnološki razvoj rezultira između ostaloga smanjivanjem veličina gotovih svih računalnih sklopova, to se i veličina matične ploče sve više smanjuje. O njenome dizajnu i izradi (raspored podnožja, utičnica i sl.) u dobroj mjeri zavise i mogućnosti računari (brzina rada, pouzdanost). Ako se otvori kućište modernoga stolnog računari, vidi se da je ono zapravo dosta "prazno".

Centralna procesorska jedinica ili kraće - procesor (Central Processing Unit - CPU) odgovorna je za izvršavanje programskih naredbi, prijenos informacija unutar računara i kontrolu rada računara. Ona svojim radom određuje osobitosti rada cijeloga računara.

4


Radna ili glavna memorija (Random Access Memory - RAM) mjesto je gdje se smještaju programi (upravljački sistem i aplikacije) za vrijeme njihovoga izvođenja, kao i podatci koji se trenutno obrađuju (tekst koji se piše, slika koja se crta, tablica koja se pregledava, glazba koja se sluša itd.).

ROM-BIOS (Read Only Memory – Basic Input Output System) specijalizirani je sklop na matičnoj ploči koji sadrži naredbe i podatke potrebne za pokretanje računari, učitavanje upravljačkoga sistema i podršku prijenosa podataka između različitih uređaja.

Serijski priključak nalazi se obično na stražnjoj strani kućišta računari i omogućava spajanje/priključivanje nekih vanjskih uređaja (periferija), npr. modema ili miša. Obično je označen s COM1 ili COM2.

Paralelni priključak nalazi se obično na stražnjoj strani kućišta računari i omogućava spajanje/priključivanje nekih vanjskih uređaja (periferija), npr. pisača. Obično je označen s LPT1 ili LPT2.

Univerzalni serijski priključak (Universal Serial Bus - USB) noviji je sklop koji se ugrađuje u PC. Služi za istovremeno spajanje/priključivanje više različitih uređaji prilagođenih za spajanje na njega. USB-priključaka na računaru može biti jedan ili više i smješteni su s prednje i/ili sa stražnje strane kućišta. Na USB mogu se priključiti miš, tastatura, skener, vanjski modem, vanjski CD/DVD uređaj, digitalna kamera i sl.

Tastatura je ulazni uređaj. Služi za unos podataka ili informacija u računar, zadavanje naredbi itd.

Miš (Mouse) ulazni je uređaj koji služi za rad s objektima u grafičkome radnom okruženju (izbor, označavanje, premještanje i/ili kopiranje izbornika, sličica, prečaca, dijelova teksta i sl.), zadavanje naredbi, crtanje itd. Upotreba miša u mnogome olakšava rad u okruženju grafički orijentiranoga upravljačkoga sistema, kao što su npr. Microsoft Windows ili Apple MacOS.

5


Disketni uređaj (Floppy disk) služi za snimanje/spremanje i čitanje podataka s medija zvanoga disketa. Svojstva disketnoga uređaja i diskete su :

- kapacitet (količina podataka koja stane na disketu) je 1,44 MB- relativno spori u radu- dosta nepouzdani ("danas snimljena disketa, sutra se ne može

pročitati")- malih dimenzija i lako prenosivi

Danas je disketa zbog svojih mana gotovo izašla iz uporabe i zamijenili su je daleko brži i pouzdaniji mediji većega kapaciteta.

CD-ROM uređaj (Compact Disc - Read Only Memory) sastavni je dio svakoga današnjega osobnog računari i služi za čitanje CD diskova. CD disk po svojim svojstvima identičan je glazbenim CD-ovima, samo što umjesto glazbe sadrži podatke. Svojstva CD-uređaja i diska su :

- kapacitet je cca 680 MB (dakle, kao 470-tak disketa)- brzi u radu- dosta pouzdani (rijetko kada se disk ne uspije pročitati "od prve")- malih dimenzija i lako prenosivi

S obzirom na način snimanja podataka postoje 3 vrste CD diskova i sukladno tome odgovarajućih uređaja :

- samo za čitanje - prilikom proizvodnje, podatci se u tvornici utisnu da disk i može ih se samo višekratno čitati, ali ne i mijenjati

- za jednokratno pisanje i višekratno čitanje - nosi oznaku R (Recordable) - u trgovini se kupi prazan disk i onda se na njega u odgovarajućem uređaju (u žargonu zvanom "pržilica") podatci mogu samo jednokratno snimiti i zatim višekratno čitati

- za višekratno pisanje i čitanje - nosi oznaku RW (Rewritable) - medij koji se u odgovarajućem uređaju (također zvanom "pržilica") može višekratno pisati-brisati-čitati

DVD uređaj (Digital Versatile Disc ili ranije Digital Video Disc) služi za čitanje DVD diskova. DVD diskovi slični su CD-diskovima, ali puno većega su kapacitete - na njih se može snimiti količina od 4,7-17 GB podataka. U "sprezi" s brzim procesorom i dovoljnom količinom glavne memorije DVD diskovi i uređaji omogućavaju spremanje i gledanje na računaru kompleksnih multimedijalnih sadržaja (npr. filmova).S obzirom na način snimanja podataka postoje 3 vrste DVD diskova i sukladno tome odgovarajućih uređaja :

- samo za čitanje - prilikom proizvodnje, podatci se u tvornici utisnu da disk i može ih se samo višekratno čitati, ali ne i mijenjati

- za jednokratno pisanje i višekratno čitanje - nosi oznaku R (Recordable) - u trgovini se kupi prazan disk i onda se na njega u odgovarajućem uređaju (u žargonu zvanom "pržilica") podatci mogu samo jednokratno snimiti i zatim višekratno čitati

- za višekratno pisanje i čitanje - nosi oznaku RW (Rewritable) - medij koji se u odgovarajućem uređaju (također zvanom "pržilica") može višekratno pisati-brisati-čitati

6


Zip disk je novija vrsta disketa. Od klasične diskete razlikuje se u sljedećem :- značajno veći kapacitet - 100 ili 200 MB - veća brzina snimanja i pristupa podatcima- značajno veća pouzdanost i sigurnost- nešto skuplji mediji

ZIP uređaj i disketa mogu se koristiti za pohranu/arhiviranje podataka ili za prijenos podataka s računari na računar.

USB Stick noviji je uređaj za svakodnevno snimanje i prijenos podataka. Osobine su mu da je malih dimenzija, lagan je, relativno velikoga je kapaciteta (od 16 MB do 1 GB), jeftin je, pouzdan je i brz. S tim svojstvima idealna je zamjena za klasične i/ili ZIP diskete. Priključuje se isključivo na USB priključak (odatle mu i naziv). Po svojoj tehnološkoj izvedbi, spada u grupu tzv. Flash memorije.

Tvrdi disk spada u skupinu uređaja/medija vanjske memorije. On je glavno mjesto pohrane i trajnoga čuvanja programa i podataka u računaru, te stoga spada i u skupinu uređaja za pohranu. Svojstva tvrdoga diska su :

- veliki kapacitet - red veličine deseci i stotine GB (gigabajta)- brzina rada - brzi pristup i dohvat podataka (mjeri se u

milisekundama - što je broj manji, to je disk brži)- pouzdanost- podatci su trajno i sigurno sačuvani i nakon gašenja računari (u

usporedbi s glavnom memorijom)S obzirom na način ugradnje/priključenja na računar, dvije su vrste tvrdoga diska :

- unutarnji - uređaj je trajno ugrađen u kućište računari. To je najčešći način njegove uporabe i u stolnim računalima i u prijenosnicima.

7


- vanjski - tvrdi disk smješten je u posebno prenosivo kućište i na računar se spaja odgovarajućim kablovima preko odgovarajućih priključaka (serijski, USB). Ovakav tip diska koristi se kada se želi prenijeti veća količina podataka s jednoga računari na drugo ili kada se želi imati izmještena, brza i lako dostupna sigurnosna pohrana svih svojih podataka i programa.

Osnovne jedinice veličina Bit - računari rade u binarnom (dvoznamenkastom) sistemu, tj. podatke pretvaraju u 0 i 1. Ta nula ili jedinica naziva se bit. Bajt (Byte) - sastoji se od 8 bitova.Kilobajt (kB) - sastoji se od 1024 bajtova.Megabajt (MB) - sastoji se od 1024 kB ili 1,048,576 bajtova. Gigabajt (GB) - sastoji se od 1024 MB ili 1,073,741,824 bajtova.Terabajt (TB) - sastoji od 1024 GB ili 1,099,511,627,776 bajtova.

Monitor ili ekran ili zaslon izlazni je uređaj na kojemu računar prikazuje rezultate rada programa koji se trenutno izvršava.

Zvučna kartica služi za proizvodnju zvuka u računaru i njegovo izvođenje na zvučnicima priključenima ili ugrađenima na računar. To znači da korisnik može preko računari slušati glazbu s glazbenih CD/DVD-ova, popratiti svoje aktivnosti na računaru različitim zvukovima (npr. zvonjava telefona može označiti prispijeće nove elektroničke pošte), čuti zvukove dok gleda film ili se igra. Ukoliko je na računar spojen mikrofon, uz odgovarajuće programe moguće je snimati govor i/ili druge zvukove. Danas postoje programi koji omogućavaju davanje govornih naredbi računaru ili unos podataka (npr. "pisanje" teksta), ali to se (za sada) ne može raditi na hrvatskome jeziku.

8


Modem (akronim od modulator-demodulator) uređaj je koji se koristi za spajanje računari na telefonsku liniju za komunikaciju s drugim udaljenim računarm. Spojen na računar, modem podatke dobivene od računari pretvara u zvukove koji se zatim šalju preko telefonske žice. S druge strane žice prima ih isti takav uređaj i pretvara ih natrag u podatke. Želi li se računarom povezati na Internet, potreban je modem.

Pisači su uređaji iz skupine perifernih uređaja koji služe za ispis podataka s računari na različite medije (papir, naljepnice, folije i sl.) i u različitome obliku (tekst, tablica, grafikon, slika, crtež, nacrt, dijagram itd.).

Skeneri su periferni uređaji koji omogućavaju učitavanje ispisanoga materijala (tu se podrazumijevaju tekstovi, fotografije, crteži i sl.) u slike koje računar raspoznaje i koje se mogu spremiti u njega. Te slike mogu se zatim obrađivati, može im se mijenjati veličina i mogu se ispisivati na pisaču.

Radna svojstva računara

Na sveukupna radna svojstva računara (performanse) utječe istovremeno nekoliko činitelja. Ugradi li se u računar jedna komponenta vrhunskih svojstva, a sve ostale su u okvirima prosječnosti, onda će i rad cijeloga računari biti u okvirima prosječnosti. Tek usklađenjem i uravnoteženjem svojstava rada svih dijelova, mogu se očekivati i zadovoljavajuća radna svojstva cijeloga računari.

Brzina procesoraTemeljno svojstvo rada procesora njegova je brzina. Pri tome vrijedi pravilo da procesor s "više" GHz-a je brži, a time u pravilu i cjelokupno računar radi brže.

Količina glavne memorije (RAM-a)Količina ugrađene glavne memorije utječe na radna svojstva računari na način da što je više RAM-a, to računar radi brže i pouzdanije. Pored toga, s više memorije može se izvršavati više poslova odjednom ili se obavljati složeniji poslovi (npr. obrada slika), a sve uz manju "opasnost" od "zaglavljivanja" računari, zastoja u radu, otkazivanja poslušnosti i sličnih tegoba.

9


Brzina tvrdoga diskaJedno od svojstava tvrdih diskova njihova je brzina rada. Ona se izražava prosječnim vremenom pristupa i mjeri se u milisekundama. Što je to vrijeme kraće, to će tvrdi disk brže pristupati podatcima - snimati i/ili čitati ih.

Softver - tipovi softvera

Softver ili program(i) skup je naredbi "razumljivih" računaru koje hardveru omogućavaju rad. Dvije su osnovne vrste softvera:

- upravljački sistem - skup programa koji moraju biti postavljeni na računar da bi ono bilo sposobno za rad. Upravljački sistem automatski se učitava u memoriju i pokreće odmah nakon uključivanja računari i završava svoj rad gašenjem računari.

- aplikativni softver - programi pomoću kojih se obavljaju različiti poslovi i zadatci (uređivanje teksta, izrada tablica i grafikona, crtanje, slušanje glazbe, obrada baze podataka itd.). Korisnik izravno poziva i pokreće pojedini program kada mu ustreba, a završava njegov rad kada se ne želi više služiti njime.

Dodatne su dvije vrste koje nisu ni upravljački ni aplikativni softver, ali sadrže značajke obojega :

- mrežni softver - omogućava suradnju i komunikaciju povezanih računari i grupa računari

- programski jezici - pružaju programerima alate potrebne za stvaranje programa

Softver je "živa stvar" i njegov razvoj suglasan je proširenju i rastu želja i potreba korisnika. To znači da se svaki program nakon svojega nastanka i predaje na upotrebu često dodatno proširuje novim mogućnostima, poboljšavaju se njegova radna svojstva i/ili se otklanjaju pogreške u njemu. Tako nastaju različite inačice (verzije) programa. One se vrlo često označavaju brojevima, npr. V. 1.0 , V. 1.1, V. 2.0 itd.

Upravljački sistem

Upravljački sistem (Operating System - OS) ili operativni sistem ili sistemski softver skup je programa koji moraju biti postavljeni na računar da bi ono bilo sposobno za rad. Upravljački sistem automatski se učitava u memoriju i pokreće odmah nakon uključivanja računari i završava svoj rad gašenjem računari, dakle aktivan je cijelo vrijeme rada računara.U današnje vrijeme proizvođači računari najčešće već kod sebe ugrađuju (postavljaju, instaliraju) upravljački sistem i isporučuju ga kupcu zajedno s hardverom.Zadatak upravljačkoga sistema je omogućavanje korisniku rad na računaru i obradu njegovih podataka. To u sebi uključuje:

- provjeru, povezivanje i upravljanje radom svih dijelova - pozivanje odgovarajućih programa- organizaciju i smještaj podataka na medije za pohranu (tvrdi

disk, disketa, CD/DVD …)

10


- ažuriranje podataka (dodavanje, brisanje, mijenjanje)- razmjenu podataka između i unutar medija (premještanje i

kopiranje)- rad s perifernim uređajima (pisači, zvučnici, skeneri itd.)- povezivanje računari i uključivanje u mrežu- održavanje ispravnosti sistema itd.

Svojstva upravljačkoga sistema određuju način rada na računaru. Današnji sistemi temelje se većinom na grafičkome korisničkom sučelju, koje omogućava jednostavniji i osmišljeniji korisnikov rad.Razvoj upravljačkih sistema kretao se usporedno s razvojem osobnih računari: prvo se kao osnovni OS javio DOS (Disk Operating System) američke tvrtke Microsoft. On je bio linijski, što znači da su se naredbe, koje je korisnik morao dobro poznavati, upisivale (unosile) samo u jednoj liniji na ekranu. Vremenom se javlja zamisao izrade upravljačkoga sistema temeljenoga na grafičkome sučelju koji će običnome korisniku biti jednostavniji i lakši za upotrebu. Sredinom i krajem 80-tih godina prošloga stoljeća bila su popularna osobna računari tipa Atari i Amiga sa svojim grafički orijentiranim upravljačkim sistemima. Istovremeno pojavljuje se programski paket Microsoft Windows čija je prava komercijalna inačica nosila oznaku 2.1, a daljnjim usavršavanjem oznaku 3.1. Razvojem mreža ugrađuje se podrška za mrežni rad, te nastaju MS Windows 3.11 for WorkGroups.Pojavom Pentium procesora upravljački sistemi se unapređuju i postaju brži i bolje ispunjavju svoje zadaće. Tako nastaje inačica MS Windows 95 čija je velika novina bila da se automatski učitavaju kada se računar uključi i postaju “primarni” upravljački sistem. Razvoj i daljnje usavršavanje tekao je inačicama MS Windows 98, NT, 2000, XP, 2003. Za njih je između ostaloga značajno da imaju ugrađene dijelove programa za pregledavanje Interneta (MS Internet Explorer). Rad računarm za obične korisnike postaje još jednostavniji i lakši, a pristup Internetu vrlo jednostavan.Uz najraširenije MS Windowse, danas postoji još nekoliko upravljačkih sistema za osobna računari. Tu su OS/2 (razvijen u suradnji tvrtki IBM I Microsoft, ali znatno manje prisutan u PC-ima), Unix (nešto stariji OS, pouzdan i moćan, ali dosta složen za upotrebu) i Linux (sistem koji postaje sve prisutniji na osobnim računalima, prije svega jer je besplatan). Računari tvrtke Apple (Macintosh) rabe OS nazvan MacOS.

Aplikacije

Aplikacija ili aplikativni softver je program pomoću kojega korisnik izvršava svoje različite poslove i zadatke. Aplikativne programe ugrađuje (postavlja, instalira) korisnik sukladno svojim potrebama i željama. Korisnik izravno poziva i pokreće pojedini program kada mu ustreba, a završava njegov rad kada se ne želi više služiti njime. Cijeli niz je različitih aplikacija i gotovo da ne postoji ljudska aktivnost i/ili djelatnost koja se bar na nekakav način ne može obavljati upotrebom računara. Neki primjeri primjene aplikativnoga softvera :

- obrada teksta - programi omogućavaju unos teksta, njegovo uređivanje i oblikovanje, umetanje slika, crteža, grafikona, tablica i sličnoga, ispis u različitim obuhvatima (sve ili samo poneke stranice, samo označeni dio teksta), pohranu itd.

- tablični kalkulatori ili proračunske tablice - podatci (prije svega brojčani) upisuju se u unaprijed određene tablice. S njima se tada može računati (od najjednostavnijih računskih operacija zbrajanja do vrlo složenih) i temeljem njih crtati

11


grafikone raznih oblika. Podatci se mogu slagati (sortirati), filtrirati, analizirati, vršiti procjene i predviđanja.

- obrada baza podataka - baza podataka skup je strukturiranih podataka o nekome predmetu ili pojmu (npr. o zaposlenicima, o knjigama, o kupcima, o računima itd.) smještenih u tzv. polja i organiziranih u slogove i tablice. Programi za obradu baza podataka omogućavaju upravljanje takvim podatcima, tj. njihovo ažuriranje (dodavanje, mijenjanje, brisanje), pretraživanje, slaganje, redanje, pohranu, izvješćivanje, dijeljenje itd.

- izrada prezentacija - programi omogućavaju stvaranje prezentacija sastavljenih od tzv. slajdova koji mogu sadržavati tekstove, crteže, grafikone i sl. Prezentacija se može zatim prikazivati u seriji slika kao "slide show" na monitoru ili preko projektora.

- web preglednici - aplikacije koje omogućavaju pretraživanje i pregledavanje stranica na Internetu. U širem smislu, preglednici omogućavaju pregledavanje svih sadržaja stvorenih u tzv. HTML-formatu.

- projektiranje - programi za izradu projekata, nacrta, crteža u arhitekturi, građevinarstvu, strojarstvu, elektrotehnici itd.

Grafičko korisničko sučelje

Grafičko korisničko sučelje (Graphical User Interface - GUI) osobina je upravljačkoga sistema koja omogućava rad i suradnju korisnika s računarm, i obrnuto - računari s korisnikom na čovjeku najprihvatljiviji način - na vidljivi način. To znači, sve što je potrebno za rad "nacrtano" je, vidljivo je i dostupno je na monitoru. U suglasju s time, slika, tj. radna površina na monitoru naziva se radni stol (Desktop) i na njoj su smješteni objekti - sličice, izbornici, prozori, okviri za razgovor itd.Korisnik u grafičkome okruženju ne mora pamtiti sadržaj, oblik i pravila pisanja naredbi, niti nazive objekata (programa, datoteka, mapa i sl.) jer sve vidi na radnome stolu. Rad s objektima intuitivan je i osmišljen na način da oponaša svakodnevan rad u "običnome" okruženju. Npr. kao što se list nepotrebnoga papira baci u koš, tako se i nepotreban tekst jednostavno odvuče ili "baci" u elektronički koš. Ili kao što se list papira na radnome stolu premjesti s jednoga mjesta na drugo, tako se i objekt (sličica, prozor, dio teksta) povlačenjem mišem premjesti s jednoga mjesta na drugo na ekranu.Svi programi koji se pozivaju i koji rade u grafičkome okruženju izgledaju slično i niz aktivnosti u njima izvršavaju se na jednak način. To u mnogome olakšava rad korisnicima i brzo privikavanje na upotrebu novoga programa.Nezamjenjivu ulogu u grafičkome okruženju ima ulazni uređaj - miš. Pomoću njega označavaju se i premještaju ili kopiraju objekti, izabiru se opcije izbornika, označavaju se dijelovi teksta, tablice i sl.

RAČUNARSKO OKRUŽENJE

Osnovni pojmovi

12


Miš (Mouse) uređaj je priključen na računar koji u mnogome olakšava rad u okruženju MS Windowsa. Računar prati korisnikove pokrete mišem po podlozi, prenosi ih na zaslon računari i prikazuje ih kao pokrete pokazivača miša (Mouse Cursor). Postoji više oblika pokazivača miša: strjelica nagnuta u lijevo, strjelica nagnuta u desno, tanka uspravna crta, tanki križić, debeli križić, otvorena šaka, šaka s ispruženim kažiprstom, itd. Oblik ovisi o programu kojim korisnik trenutno radi i o mjestu pokazivača na zaslonu. Neki oblici pokazivača miša :

Promjenom izgleda pokazivača miša program korisniku ukazuje na trenutno mjesto na zaslonu i koja akcija je moguća ako u tom trenutku npr. klikne na tipku miša.

Lijevo i desno dugme miša Najčešće se koristi lijevi dugme miša. Npr., želite li izabrati neki objekt, dovedite pokazivač miša iznad njega i pritisnite (kratko) lijevi dugme miša.Ovaj "pritisak" na dugme često se naziva "klik". U ovom priručniku kada piše "koristite dugme miša" i ako nije drugačije navedeno, misli se na lijevi dugme.

"Izaberi, a zatim rukuj" Želite li nešto raditi u Windowsima, morate im reći s čime želite rukovati. To znači da željeni objekt morate prvo izabrati/označiti jednim klikom lijevoga dugmea miša na njemu.

Dvostruki klik znači dva kratka, brza, uzastopna pritiska na lijevi dugme miša. To je stečeno umijeće/vještina i najčešći razlog zašto ne uspijeva je nedovoljna brzina i/ili nedovoljno mirno držanje miša za vrijeme "klikanja".Tehnika dvostrukoga klika koristi se npr. za prikaz sadržaja diskova, pokretanje programa na radnoj površini (Desktop).

"Povuci-i-ispusti" (Drag andDrop) - premještanje 1. Pritisnite i zadržite pritisnuti lijevi dugme miša na željenome

objektu 2. Pomaknite miša na željeno mjesto3. Pustite dugme miša.

Tim postupkom mogu se premještati objekti s jednoga mjesta na drugi (sličice na radnome stolu, datoteke između mapa, dijelovi teksta u dokumentu, polja u tablici i sl.).

"Povuci-i-ispusti" - kopiranje Postupak je sličan povuci-i-ispusti premještanju s tom bitnom razlikom da se izabrani objekti kopiraju, tj. ostaju na izvornome mjestu, ali se istovremeno kopiraju i na novo.

13


Želite li izabrani objekt kopirati, za vrijeme pomicanja miša morate istovremeno na tipkovnici držati pritisnutu tipku Control (Ctrl).Tehnika višestrukoga izbora Da bi označili, odnosno izabrali određeni objekt na radnome stolu, mapi, tablici…, potrebno je postaviti pokazivač miša na njega i kliknuti lijevim dugmeom. Međutim, klikom na sljedeći objekt, prethodni prestaje biti označen. Da bi označili više objekata odjednom:

1. Klikom označite prvi objekt2. Na tipkovnici pritisnite (i ne puštajte) tipku Control (Ctrl)3. Izaberite i ostale objekte4. Kada ste gotovi, pustite tipku Ctrl.

Desno dugme miša Jednim klikom desnim dugmeom miša na objekt u njegovoj blizini prikazujete "plivajući", pomoćni izbornik koji prikazuje naredbe koje je moguće izvršiti nad tim objektom u tome trenutku.Na primjer, desnim klikom na prazan prostor radnoga stola (Desktop) prikazati će se pomoćni izbornik pomoću kojega možete urediti i oblikovati radno okruženje Windowsa:

Što je radna površina (Desktop)?

Pokretanjem (uključivanjem) računara, automatski se pokreće i upravljački sistem. Nakon 1-2 minute početnih provjera (koje računar obavlja samo i na koje korisnik u pravilu ne može i ne treba utjecati) na zaslonu se pojavljuje početna slika Windowsa, tzv. radna površina (Desktop). Ona zauzima cijelu površinu zaslona i na njoj su raspoređeni svi objekti.

14


Što je dugme Start?

Dugme Start smješten je u lijevome kraju programske linije (Taskbar) na dnu ekrana. Namjena mu je pokretanje različitih radnji tijekom rada u Windowsima. Klikom na taj dugme otvaramo izbornik Start :Desnim klikom miša na dugme Start otvaramo pomoćni izbornik :

Open: Sadržaj izbornika Start prikazuje u Windows Exploreru

Explore: Pokreće program Windows Explorer koji daje hijerarhijski prikaz cijeloga sistema.

Search…: Pokreće program za pretragu sistema pomoću kojega se mogu tražiti objekti (datoteke) po nazivu, sadržaju, datumu…

Izbornik Start Izbornik Start sadrži mape s prečacima do vaših aplikacija i dokumenata. Možete se kretati kroz razne mape i podmape tako da pokazivačem miša dođete na određenu mapu koja vas zanima i kliknete je, ili sačekate dok je računar otvori.

Otvaranje izbornika StartKliknite na tipku Start koja se nalazi u donjemu lijevom kutu ekrana.

Elementi izbornika Start

15


1. All Programs: Mapa koja sadrži prečace do aplikacija instaliranih na vašem računaru, ponekad organiziranim u podmape. Te podmape kreiraju se automatski instalacijom aplikacije.

Savjet: Unutar ove mape možete dodati i svoje podmape. Učinite to tako da desnom tipkom miša kliknete na tipku Start te zatim kliknete na naredbu Open. Unutar mape Programs možete stvoriti nove podmape, prečace, dokumente, brisati ili presložiti postojeće objekte…

2. Lista prečaca do aplikacija koje ste koristili u zadnje vrijeme. Sadržaj se mijenja, ovisno o korištenim aplikacijama

3. Lista prečaca do aplikacija koje najčešće koristite, poput Internet Explorera ili Outlooka. Možete dodati i svoje prečace, postupkom "povuci-i ispusti"

4. Ime korisnika ovih Windowsa5. Prečaci do mapa s vašim dokumentima, slikama, glazbom…6. Prečaci do mapa sa alatima za upravljanje i podešavanje

sistema, kao i mapa s pisačima, mrežnim vezama…7. Prečaci do sistema pomoći, aplikacije za pronalaženje

dokumenata (Search) i naredbenoga retka (Run) 8. Dugmad za odjavu iz Windowsa ili njihovo gašenje

Uključivanje računara

Uvjerite se da su svi kablovi sigurno priključeni u računar. Budite sigurni da nema diskete u disketnoj jedinici. Pronađite prekidač i uključite računar. Nakon nekoliko sekundi trebali bi vidjeti nešto na ekranu. Ako ne vidite ništa, provjerite je li uključen monitor.

Pravilno isključivanje računara1. Snimite sve datoteke na kojima radite2. Zatvorite sve pokrenute programe

16


3. Kliknite na dugme Start 4. Kliknite na dugme Shut Down

5. U okviru za razgovor Shut Down Windows izaberite naredbu Shut down

6. Pričekajte gašenje Windowsa, a zatim će se ugasiti i samo računar.Imate li računar ili Windowse starije generacije, trebati ćete ručno ugasiti računar, ali tek nakon što Vam Windowsi ispišu poruku da to smijete učiniti. Na taj način možete biti sigurni da su svi podaci spremljeni i da neće biti izgubljeni gašenjem računara.

Izbornik Shut Down

Osim naredbe Shut Down, možete izabrati još neke naredbe:1. Kliknite na strjelicu da bi vidjeli sve dostupne mogućnosti.

Log off: Dopušta Vam odjavljivanje kao trenutni korisnik. Pri tome se računar neće ugasiti, a Vi ili neki drugi korisnik može se ponovno prijaviti. Shut Down: Sprema sve nesnimljene podatke na tvrdi disk, isključuje Windowse, a zatim i samo računar.Restart: Sprema sve nesnimljene podatke na tvrdi disk, isključuje Windowse, ponovo pokreće računar i ponovno uključuje Windowse.Stand by: Stavlja računar u stanje čekanja - zaustavlja vrtnju tvrdoga diska, prestaje prikazivati sliku…. Pritisak na tipku tastature ili pomak miša računar vraća u prvobitno stanje. Starija računari ponekad ne mogu izvršiti ovu naredbu.

Ponovno pokretanje računaraRačunari gasimo kada nam više ne trebaju – radi uštede struje, smanjenja buke, sigurnosti, produljenja vijeka trajanja…Međutim, postoje trenuci kada smo prisiljeni izvršiti (privremeno) gašenje računari i protiv svoje volje. Na primjer :

instalacija novih programa ponekad traži ponovno pokretanje Windowsa

računar se "zablokiralo ili "zaledilo" i više ne odgovara na naše naredbe

Restartanje računara

17


"Najblaži" oblik ponovnog pokretanja Windowsa je "restartanje" ili ponovno pokretanje :

1. Kliknite na dugme Start2. Kliknite na dugme Shut Down3. Izaberite naredbu Restart

Na ovaj način 'naređujete' Windowsima da se sami ugase (spremajući prije toga sve važne podatke), ponovno pokrenu računar i ponovo se učitaju.

Resetiranje računaraU nekim slučajevima kada Vam se "zablokira" računar, tj. kada više ne odgovara na vaše naredbe, biti ćete prisiljeni upotrijebiti tipku Reset na kućištu računari. Ona je vrlo 'razarajuća' za nesnimljene podatke, jer se radna memorija briše i podaci se gube nepovratno. Stoga ovu tipku koristite tek u krajnjoj nuždi, a prije toga svakako pokušajte zatvoriti program koji ne odgovara na vaše naredbe.

Radna površina

Radnom površinom (Desktop) nazivamo početni izgled Windowsa - kada ih pokrenemo i prijavimo se na sistem:

Na radnoj površini se obično nalazi nekoliko ikona – prečaca prema mapama, diskovima, aplikacijama. na radnu površinu možete staviti i vlastite prečace ili dokumente, kako bi im mogli što brže pristupiti.

Ikone na radnoj površiniDvostrukim klikom na ikonu My Computer - otvarate prozor koji sadrži sljedeće ikone:

Napravite dvostruki klik na neku od ovih ikona i računar će vam pokazati sadržaj tog objekta – bilo da je riječ o vanjskoj memoriji poput disketne jedinice ili CD čitača (to jest diskete ili CD-a u njima), tvrdog diska u vašem računaru, mrežnog diska ili Control Panela – mape u kojoj Windowsi drže aplikacije za podešavanje sistema.

18


Smeće (Recycle Bin)Obrišete li neki dokument naredbom Delete, on će "prividno" biti izbrisan. U stvari, dokument je samo preseljen u specijalnu sistemsku mapu Recycle Bin. Na taj način Windows vas štiti od vas samih i slučajnog brisanja važnih podataka.

Napomena: Dokumenti u Recycle Binu neće ondje ostati zauvijek. Windowsi će ih obrisati kada primijete da ih ima previše. Ponekad dokument neće niti biti kopiran u Recycle Bin – ako je dokument na disketi, ako je prevelik, ako ste isključili korištenje Recycle Bina…

Rad s prozorima

Naslovna linija nalazi se na vrhu prozora kod gotovo svih programa, mapa i okvira za razgovor. Služi za prikaz informacija o nazivu aplikacije ili mape i dokumenta na kojem trenutačno radite. Informacije prikazane ovdje mogu biti različite. Na primjeru je prikazana naslovna linija za program pod nazivom Microsoft Word u kojemu je trenutno otvoren dokument pod nazivom Korištenje računara i rad s dokumentima.doc.

Glavni izbornik sadržava niz padajućih izbornika. Primjer pokazuje glavni izbornik za aplikaciju Word.

Minimiziranje, maksimiziranje, promjena veličine, premještanje i zatvaranje prozor.

Dugmad za kontrolu prozora nalaze se u desnom gornjem uglu svakog prozora. Kada kliknete na dugme za maksimiziranje prozora Maximize, prozor će se proširiti na punu veličinu zaslona, dugme za minimiziranje Minimize sakriva prozor te je vidljiv samo kao dugme u programskoj traci (Taskbaru), dugme Restore vraća prozor na prijašnju veličinu:

Minimiziranje prozora – Minimize

Maksimiziranje prozora – Maximize

19


Vraćanje na prijašnju veličinu - Restore

Zatvaranje prozora – Close

Kretanje između programa Za prelaženje iz jednog prozora u drugi jednostavno kliknite lijevom tipkom miša na dugme željenog programa. također, ako vidite barem dio prozora koji želite "aktivirati", kliknite unutar njega.Alternativa ovome je upotreba kombinacije tipki Alt+Tab na tipkovnici. Ako imate više otvorenih prozora, držite stisnutu tipku Alt i pritiskujte tipku Tab (Windowsi će pomicati okvir oko ikona otvorenih prozora i ispisivati njihovo ime) dok ne dođete do željenog programa :

20


UPRAVLJANJE DATOTEKAMA

Osnove upravljanja datotekama

Kada pristupate nekom tvrdom disku, bilo da je fizički u vašem računaru ili dostupan preko mreže, Windowsi koriste dodjeljivanje logičkih naziva (slova abecede) različitim fizičkim uređajima kojima imate pristup. Svakom logičkom nazivu (drive-u) moguće je pristupiti i dobiti uvid o datotekama koje se na njemu nalaze. Kada bi se sve datoteke nalazile na istom mjestu sistem bi bio težak za korištenje zbog velikog broja raznovrsnih datoteka. Da bi sve datoteke bile organizirano poredane koristimo se mapama kao bismo izvršili podjele i pod podjele datoteka. Hijerarhijski sistem mapa unutar mapa koji predstavljaju vaš tvrdi disk naziva se directory tree (stablo mapa), te se sukladno tome izvorišna mapa naziva root directory (korijenska mapa).Kraj ove strukture čine razne datoteke koje mi koristimo. Ime svake može sadržavati do 255 znakova.

DatotekePodatci i programi organiziraju se i spremaju na disku, CD/DVD-u, disketi itd. kao objekti zvani datoteke. Sukladno tome, postoje programske i podatkovne datoteke.

MapeMape (Folders) koriste se za grupiranje i organiziranje datoteka s ciljem njihovoga lakšeg pronalaženja i upravljanja. Stariji naziv za mape je direktorij.Načini i razlozi grupiranja datoteka mogu biti različiti :

- prema njihovome tipu (tekstovi, tablice, slike, glazba i sl.)- prema srodnosti podataka koje sadrže (datoteke kupaca,

dobavljača, studenata, osnovnih sredstava, knjiga itd.)- prema svrsi (programske datoteke za obradu teksta, programske

datoteke upravljačkoga sistema itd.)- i tako dalje

Unutar mape mogu se nalaziti druge mape - podmape, a u njima sljedeće podmape itd. Dakle, mape se mogu organizirati hijerarhijski. Mapa na najvišoj razini naziva se "korijenska" (Root) mapa.Na donjoj slici prikazana je jedna struktura mapa na tvrdome disku.

Na vrhu je korijenska mapa "System (C:)", a hijerarhijski ispod nje su postavljene podmape "Documents and Settings", "Program Files", "Temp" i "WINDOWS".Oznaka "+" ispred naziva mape označava postojanje podmapa (barem jedne) unutar te mape.Zapis u datoteci skup je podataka sadržanih u datoteci.

Prozor Windows Explorera

21


Windows Explorer vam dopušta pretraživanje svih dijelova vašeg sistema upotrebom hijerarhijskog pogleda.

Prozor Windows Explorera podijeljen je u dva okna. Na lijevoj strani možete vidjeti sve mape sistema, dok je na desnoj strani prikazan sadržaj označene mape.Uz pregledavanje sistema mapa moguće je provoditi i razne administrativne zadaće kao:

Kreiranje novih mapa i prečaca Mijenjanje obilježja bilo koje datoteke ili mape Dodati ili odstraniti mrežni disk Mijenjati odnose vrsta datoteka i programa Poništiti zadnje učinjeni korak

Pregledavanje datoteke i mapa na disku1. Pokrenite Windows Explorer2. Način prikaza vaših mapa može se mijenjati – na primjeru su

prikazani u sažetom pogledu.

3. Dvostruki klik na bilo koju ikonu uređaja proširiti će prikaz kao što je primjerom prikazano za disketni uređaj Floppy (A:)

22


Datoteke unutar označene mape prikazane su u desnome dijelu prozora. U danom primjeru je izabrana datoteka "Setup.exe"".Dvostruki klik (ili jedan klik i tipka Enter) pokreće ovaj program (ili otvara dokument).

Kreiranje mapa i podmapa

Da bi kreirali novu mapu unutar Windows Explorera:1. Pokrenite Windows Explorer izborom Start /Programs /

Accessories / Windows Explorer (ili tipkama Windows+E). 2. Kliknite na dio stabla mapa gdje želite kreirati podmapu.3. Izaberite iz izbornika File / New / Folder. Mapa će se pojaviti sa

imenom određenim od strane Windowsa. U primjeru imamo mape naziva New Folder, New Folder(2) i New Folder(3).

Da bi kreirali mapu unutar mape:1. Otvorite mapu i kreirajte novu mapu unutar njega. Postupak se može

ponavljati dok se ne dobije željeni broj razina.

Da bi kreirali mapu izravno na radnoj površini:1. Desnim klikom miša kliknite bilo gdje na praznom dijelu radne

površine. 2. U izborniku izaberite New / Folder kao što je primjerom prikazano.

Sada možete iskoristiti novonastalu mapu za organiziranje vaše radne površine i održavanje reda i preglednosti. Svaka mapa može sadržavati podmapu.

Preimenovanje datoteka i mapa koristeći Windows Explorer

1. Označimo datoteku ili mapu kojem želimo promijeniti naziv2. Koristeći padajući izbornik File izaberemo naredbu Rename

ilikliknemo desnom tipkom miša, te iz padajućeg izbornika izaberemo istu naredbu

3. Unesemo novi naziv4. Pritisnemo ENTER za potvrdu

Kopiranje i premještanje

23


Označavanje pojedinačne datoteke ili mapa unutar Windows Explorera1. Otvorimo Windows Explorer2. Otvorimo mapu u kojem se nalazi datoteka koju želimo

označiti3. Datoteku označujemo jednostavnim klikom na nju

Označavanje kontinuiranog niza datoteka1. Otvorimo Windows Explorer2. Izaberemo mapu 3. Kliknemo na prvu datoteku niza kojega želimo označiti4. Držimo pritisnutu na tipkovnici tipku <SHIFT>5. Kliknemo na posljednju datoteku željenoga niza6. Pustimo tipku <SHIFT>

Označavanje određenih datoteka koje nisu u kontinuiranom nizu1. Otvorimo Windows Explorer 2. Izaberemo mapu 3. Kliknemo na prvu datoteku niza. 4. Držeći pritisnutu na tipkovnici tipku <CTRL> kliknemo na sve

preostale datoteke5. Pustimo tipku <CTRL>

Kopiranje datoteka i mapa koristeći Windows Explorer1. Otvorimo Windows Explorer 2. Izaberemo mapu ili datoteku koju ćemo kopirati3. Iz padajućeg izbornika Edit izaberemo naredbu Copy4. Izaberemo željeno odredište koristeći listu mapa u Windows

Exploreru5. Iz padajućeg izbornika Edit izaberemo naredbu Paste

Korištenje 'drag & drop' postupka za premještanje objekataU prikazanom primjeru imamo dvije mape: 1-Primjer i 2-Primjer. U mapi 1-Primjer nalaze se slijedeće datoteke: 1.datoteka, 2.datoteka i 3.datoteka.

24


U ovom primjeru želimo premjestiti tri datoteke iz mape 1-Primjer u mapu 2-Primjer.Prvo moramo označiti datoteke koje želimo premjestiti. To ćemo učiniti tako da držimo pritisnutu na tipkovnici tipku <SHIFT> i kliknemo na zadnju datoteku niza. Nakon što pustimo tipku <SHIFT>, datoteke ostaju označene.Koristimo miša da bi izveli 'drag & drop' označenih datoteka. Tijekom tog postupka možemo uočiti da su datoteke koje prenosimo obilježene kvadratićima, a tekst linijom.Ukoliko želimo kopirati datoteke, umjesto da ih premještamo, prilikom 'drag & dropa' držali bi pritisnutom tipku <CTRL>

Brisanje datoteke ili mapaDatoteke ili mape mogu se lako brisati iz Windows Explorera. Ovu mogućnost je potrebno pažljivo koristiti, jer se mnoge vidljive datoteke koriste za ispravan rad Windows okruženja.Važno je također upamtiti da Windows Explorer ima i naredbu Undo Delete za poništavanje brisanja koja se nalazi na padajućem izborniku Edit.

1. Pokrenemo Windows Explorer 2. Označimo datoteku ili mapu koju želimo izbrisati3. Pritisnemo na tipkovnici tipku <Delete>

ilidesnom tipkom miša kliknemo na označeni objekt i izaberemo naredbu Delete

4. Potvrdimo brisanjeNapomena: Sve datoteke izbrisane Windows Explorerom prenose se u mapu zvanu Recycle Bin i iz nje mogu se vratiti na prijašnje mjesto.

Recycle Bin i brisanje datoteka

Kad brišemo datoteku, ona se u biti premješta u Recycle Bin. Tamo se datoteke čuvaju neko vrijeme iz razloga da bi ih mogli vratiti ukoliko se predomislimo.

Vraćanje izbrisanih datoteka i mapa iz Recycle Bina1. Otvorimo Recycle Bin dvostrukim klikom na ikonu na

radnome stolu.

25


2. Označimo datoteke i mape koje želimo vratiti3. Pozovemo izbornik File i izaberemo Restore naredbu

Ukoliko je mapa koja je sadržavala datoteku također izbrisana, prilikom vraćanja datoteke Windowsi će automatski vratiti i mapu.

Pražnjenje "Smeća" – Recycle Bina1. Otvorimo mapu Recycle Bin 2. Iz padajućeg izbornika File izaberemo naredbu Empty

Recycle BinNapomena: Da bi izbrisali samo određene datoteke i mape, označimo ih koristeći postupak izmjeničnog označavanja s tipkom <CTRL>, te iz padajućeg izbornika File izaberemo Delete.

26


WORDPAD

WordPad je aplikacija za pisanje i uređivanje teksta. Pokrećete je klikom na Start / All Programs / Accessories / WordPad.On nije toliko moćan kao na primjer Word, ali je vrlo koristan kod kreiranja dokumenata u kojima trebate uz tekst i slike, različite fontove, veličine slova, podcrtana i ukošena slova, natuknice…

Upisivanje teksta u WordPaduJednostavno počnete tipkati. WordPad se otvara sa čistom stranicom u koju upisujete svoj tekst tipkovnicom ili ubacujete slike ili tekst (naredbom Paste) iz neke druge aplikacije.

Spremanje WordPad dokumentaŽelite li sačuvati promjene u postojećemu dokumentu ili spremiti dokument koji ste upravo stvorili, prije nego zatvorite WordPad morate spremiti dokument – korištenjem izbornika File i naredbom Save.

Koristeći polje Save in: izaberite mjesto na koje želite pohraniti svoj dokument (tvrdi

disk, disketa, server…). Kliknete li na strjelicu u desnom rubu tog polja - , vidjet će te padajući izbornik sa mogućim lokacijama.U polju File name: upišite naziv dokumenta.U polju Save as type: možete promijeniti oblik spremljenog dokumenta – svaki od njih ima svoje prednosti i mane. Na primjer, izaberete li Text Document, dokument će biti vrlo mali i lako prenosiv, ali izgubit ćete sva oblikovanja (vrsta slova, veličina, boja) i slike. Preporučujemo Rich Text Format (RTF) - sva oblikovanja i slike biti će spremljene.

Na kraju kliknite na dugme Save.Ova operacija je potrebna samo prilikom prvog spremanja dokumenta, pošto do tada Wordpad nije znao podatke poput imena, mjesta i tipa pod kojem želite pohraniti ovaj dokument. Primijetite da je okvir za razgovor koji se otvorio na vaš klik na naredbu Save zapravo Save as (spremi kao). Idući put kada kliknete na naredbu Save, računar će ponovno pohraniti dokument, ali neće vas ništa pitati – dokument se sprema na isto mjesto, pod istim imenom i tipom kao već postojeća, prijašnja verzija.To znači da će nova verzija zamijeniti (izbrisati) staru!

27


Želite li sačuvati, staru verziju, ali pohraniti i novu verziju, izaberite naredbu Save As – dobit ćete ponovno priliku da određujete ime i/ili mjesto.

Naredbu Save možete zadati i klikom na alat Save - .Kreiranje novoga WordPad dokumenta

U izborniku File izaberite naredbu New ili kliknite na alat New - .U okviru za razgovor izaberite tip i kliknite na dugme OK.

Otvaranje postojećeg WordPad dokumenta

U izborniku File kliknite na Open. Možete koristiti i alat Open - .U okviru za razgovor Open izaberite (kao i kod spremanja) lokaciju, kliknite na ime tražena dokumenta, a zatim kliknite na dugme Open. Dvostruki klik na ime automatski otvara dokument.

Spremanje dokumenta

Spremanje dokumenta u određenu mapuOkvir za razgovor Save As vam je na raspolaganju u skoro svim Windows programima. U njemu možete izabrati mjesto na koje želite spremiti svoj dokument.Računar će obično predložiti mapu My Documents, ali vi to možete i promijeniti. Na primjer, izabrati disketu ili USB memoriju kao mjesto spremanja, ako želite kasnije tim medijem (takozvanim vanjskim memorijama) prenijeti dokument na neko drugo računar.Naravno, dokument možete spremiti i u neku drugu mapu ili disk nekog drugog računari - ako imate mrežnu vezu do njega.

28


Stvaranje nove mapeAko želite pohraniti svoj dokument u mapu koja još ne postoji, otvorite okvir za razgovor Save as i u njemu izaberite mjesto za svoju novu mapu (polje Save in:) te

zatim kliknite na alat Create New Folder - Računar u trenutnu mapu ubacuje novu mapu, imenuje je New Folder i čeka da vi promijenite ime i/ili potvrdite tipkom Enter.

Zatvaranje WordPada

Želite li zatvoriti aplikaciju u kojoj trenutno radite, kliknite na dugme Close – u gornjem desnom kutu WordPadovog prozora.

29


PAINT

Program Paint je namijenjen za kreiranje grafickih fajlova u bitmap formatu (BMP). Pokrece se iz sistema podmenija startnog menija i put do njega je obicno ovakav: startni meni - Programs - Accessories - Paint.

Crtanje linije1. Klik na odgovarajucu tipku u okviru sa alatima (u okviru ispod okvira sa

alatima kliknuti na ponudene debljine linije, kliknuti na boju na paleti boja za boju linije)

2. Dovesti pokazivac miša na poziciju gdje ce linija pocinjati i pritisnuti tipku miša, a zatim ne puštajuci tipku povuci liniju do željene pozicije. Da bi se nacrtala pravilna horizontalna, vertikalna ili linija pod uglom od 45 stepeni, treba držati pritisnutu tipku SHIFT dok se linija povlaci.

Crtanje olovkom1. Klik na odgovarajuci alat pa klik na željenu boju2. Držeci pritisnutu tipku miša povlaciti liniju

Crtanje savijene linije1. Klik na odgovarajuci alat, klik na debljinu linije, klik na boju2. Crtanje prave linije povlacenjem miša, klik pored linije da joj se proizvede

zakrivljenost koja zavisi od mjesta gdje se kliknulo (maksimalno dva puta)

Crtanje elipse i kružnice1. Klik na odgovarajuci alat2. Klik na boju za linije3. Klik desnom tipkom na boju za prostor elipse ili kruga, klik na stil

popunjavanja prostora (ispod okvira alata)

30


4. Za crtanje elipse povlaciti pokazivac miša dijagonalno, a za crtanje kružnice/kruga pri tome držati pritisnutu tipku SHIFT.

Crtanje pravougaonika i kvadrata1. Klik na odgovarajuci alat (prazni ili popunjeni oblik - zaobljneih ili oštrih

uglova)2. Klik na boju za liniju3. Klik desnom tipkom miša na boju za popunu prostora objekta4. Za crtanje pravouganika povlaciti pokazivac miša u željenom pravcu

dijagonalno, a za kvadrate držati pritisnutu tipku SHIFT pri toj radnji.

Crtanje poligona1. Klik na odgovarajuci alat, klik na boju za liniju2. Za crtanje popunjenog poligona (obojene pozadine) kliknuti desnom tipkom

miša na željenu boju, pa kliknuti na stil popune (ispod okvira alata)3. Crtati poligon tako što se klikne na svaki buduci ugao poligona, dvostruki klik

završava poligon. Držeci pritisnutu tipku SHIFT postiže se crtanje poligona sa uglovima od 45 i 90 stepeni.

Ubacivanje i formatiranje teksta1. Klik na odgovarajuci alat2. Kreirati okvir u kojem ce se ispisivati tekst povlacenjem pokazivaca miša

dijagonalno, odabrati font, velicinu i stil koji se želi u otvorenom okviru,3. Kliknuti unutar definisanog okvira i otkucati tekst. Velicina okvira se može

mijenjati a okvir premjestiti na drugu poziciju. Klik na boju u paleti boja definiše boju slova. Da bi se promijenila boja pozadine na kojoj se slova ispisuju, kliknuti desnom tipkom miša na boju u paleti boja.

4. Po završetku kucanja kliknuti izvan okvira za tekst.

Popuna bojom1. Klik na odgovarajuci alat2. Klik na podrucje koje treba obojiti

Crtanje cetkom1. Klik na odgovarajuci alat, klik na oblik traga cetke ispod okvira alata,2. Klik na boju iz palete boja,3. Bojenje se vrši povlacenjem pokazivaca miša

Crtanje sprejom1. Klik na odgovarajuci alat, klik na velicinu spreja ispod okvira alata, klik na

željenu boju2. Bojenje se vrši povlacenjem pokazivaca miša.

Preuzimanje boje drugog objekta1. Klik na odgovarajuci alat2. Klik na objekat koji je obojen željenom bojom3. Klik na objekat koji se namjerava obojiti

Selekcija dijela slike1. Za selekciju pravougaone površine: klik na odgovarajuci alat i povlacenje miša

dijagonalno,2. Za selekciju nepravilne površine: klik na odgovarajuci alat i povlacenje miša

uokolo željene površine

Brisanje manjih površina1. Klik na odgovarajuci alat, klik na velicinu brisaca ispod okvira alata

31


2. Brisanje povlacenjem pokazivaca miša.

Brisanje vecih površina1. Klik na jedan od alata za selekciju i selekcija površine povlacenjem pokazivaca

miša,2. Kliko desnom tipkom miša na boju izavace promjenu boje oznacenog dijela

slike,3. U meniju Edit klik na opciju Clear Selection da se podrucje deselektuje.

Kopiranje dijela slike1. Selektovati željeni dio, kliknuti na jednu od ponudenih mogucnosti (ispod

okvira alata): selekcija sa bojom pozadine ili bez nje (sa transparentnom pozadinom)

2. Klik na Copy u meniju Edit3. Klik na Paste u meniju Edit4. Premjestiti dobijenu kopiju selektovanog dijela slike povlacenjem na željenu

poziciju5. Da se dio deselektuje kliknuti izvan selektovanog dijela.

Promjena velicine slike1. U meniju Image klik na opciju Attributes,2. Klik na mjernu jedinicu u dobijenom okviru3. Kucanje vrijednosti za dužinu i širinu

Uvecavanje i umanjivanje prikaza slikeU meniju View izabrati opciju Zoom, a zatim u dobijenom meniju kliknuti na Normal Size (normalan prikaz), Large Size (uvecan prikaz) ili Custom (definisanje velicine prikaza).

Okretanje i rotiranje slike1. Selektovati željeni dio slike2. U meniju Image kliknuti na Flip/Rotate3. Kliknuti na željenu opciju u dobijenom okviru

Razvlacenje i naginjanje slike1. Selektovati željeni dio slike2. Umeniju Image kliknuti na Stretch/Skew3. Kliknuti na željenu opciju u dobijenom okviru

Prenos slika na Desktop1. Da se slikom pokrije kompletan desktop tako što se ona ponavlja na desktopu

koliko je potrebno za to, u meniju File kliknuti na opciju Set As Wallpaper (Tiled),

2. Da se slika centrira na desktopu, u meniju File kliknuti na opciju Set As Wallpaper (Centered). Slika mora prethodno biti snimljeana.

32


OBRADA TEKSTA NA RAČUNARU

Obrada teksta u uredskom poslovanju jedan je od najčešćih poslova. S informatičkoga gledišta, može se podijeliti u 3 odvojena koraka:

unos (upisivanje) uređivanje i oblikovanje tiskanje (štampanje, ispis).

Unos teksta postupak je tijekom kojega korisnik, najčešće upotrebom tastature, upisuje tekst. Pri tomu, u pravilu, ne vodi računa o izgledu teksta.Uređivanje i oblikovanje teksta postupci su određivanja kako će tekst izgledati (oblik i veličina slova, prored, uvlake, odmaci od rubova papira, prijelomi i brojevi stranica, umetanje specijalnih znakova, okviri, sjenčanja itd.). Ovaj korak nije nužan, a može se izvršavati istovremeno s prvim (npr. korisnik može odmah prilikom upisa naslova odrediti da bude centriran, podvučen i ispisan velikim i masnim slovima)Tiskanje (ispis) teksta na neki od medija (papir, folija, naljepnice i sl.) radnja je koja se izvršava na kraju postupka obrade teksta. Ona također nije nužna, a korisnik je može ponavljati bezbroj puta i u trenucima kada mu odgovara. Prednosti obrade teksta putem računara višestruke su:

tekst se može unositi višekratno jednom napisani tekst može se bezbroj puta ispravljati,

dorađivati, prepravljati … napisani tekst može se oblikovati, tj. "uljepšavati" niz radnji može se automatizirati i prepustiti računaru

vođenje brige o njima: provjera pravopisa, brojanje i ispisivanje stranica, kontrola prijeloma stranice, ispisivanje zajedničkih podataka na svim stranicama odjednom, itd.;

tek kada je korisnik zadovoljan sadržajem i izgledom teksta, može ga tiskati (ispisati) u cijelosti, djelomično, samo poneku stranicu i sve to (praktično) bezbroj puta i u bezbroj primjeraka;

napisani i uređeni tekst može se dopunjavati drugim napisanim i uređenim tekstovima;

prijenosom na neki od medija vanjske memorije (disketa, CD/ DVD), putem mreže ili Interneta, napisani tekst može se dostavljati ili davati na uvid i upotrebu drugim korisnicima.

Neki osnovni pojmoviOsnovni pojam prisutan u obradi teksta jest odlomak (ulomak, paragraf):

Odlomak jest dio teksta "omeđen" s dva pritiska na tipku Enter na tipkovnici računari

Korisnik prilikom pisanja teksta ne mora voditi računa o prijelazu u novi redak. O tome brine računar (tj. program) tako da na kraju redka (a duljina redka određena je veličinom papira, veličinom rubova - odmacima od fizičkog ruba papira, veličinom

33


primijenjenoga pisma) automatski prijeđe na početak novog, sljedećeg redka. Tek kada korisnik želi završiti prethodni i započeti novi odlomak ili umetnuti prazan redak, učini to pritiskom na tipku Enter na tipkovnici. Pritom se točka upisivanja teksta postavlja na početak novog redka.

O programu Microsoft WordMicrosoft Word programski je paket za obradu teksta. Izraz "dokument" označava objekt, tj. datoteku izrađenu Microsoft Wordom i spremljenu (snimljenu) u neku mapu na nekome mediju (tvrdi disk, disketa, CD/DVD itd.).Izraz "tekst" označava pojedine dijelove dokumenta - znak, riječ, rečenicu, odlomak itd. sukladno temi o kojoj se trenutno govori.

UPOTREBA APLIKACIJE

Pokretanje i zatvaranje aplikacije

Pokretanje:1. Kliknite na dugme Start2. Kliknite na All Programs 3. Kliknite na Microsoft Word iz popisa programa

ili

1. Kliknite na prečac na radnome stolu ili programskoj traci na dnu radne površine

Zatvaranje: Kliknite na dugme Close u gornjem desnom kutu Wordovog

prozoraili

Odaberite naredbu Datoteka / Izlazili

Istovremeno pritisnite tipke Alt+F4 na tipkovnici

Opis radnoga prostora

Prozor programa MS Word uobičajeni je prozor iz okruženja operacijskog sistema MS Windows sa svim uobičajenim elementima:

naslovna traka glavni izbornik alatne trake traka stanja dugmad za rad prozorom trake za pomak (uspravno i vodoravno) radna površina.

Međutim, Wordov prozor ima i neke posebnosti:

34


Okno zadataka prikazuje se zajedno s dokumentom. U njemu su organizirani i prikazani najčešći zadaci i može ih se birati dok se radi na dokumentu (npr. otvoriti novi dokument, izraditi skupno pismo, umetnuti crtež itd.)

Na ravnalu (Ruler) ispisane su oznake u izabranim jedinicama mjere (centimetrima, milimetrima, inch-ima, točkama) za određivanje granica teksta (tj. širine redka), veličine uvlaka odlomaka, te smještaja tabulatora. Na njegovome lijevom i desnom rubu nalaze se oznake za uvlaku odlomaka.

Uobičajeno se (dulji) tekst pregledava (Browse) upotrebom klizača na traci za uspravni pomak pomicanjem redak-po-redak ili stranica-po-stranica. U donjem desnom uglu radne površine nalaze se tri dugmea pomoću kojih korisnik može odrediti i druge načine kretanja kroz tekst: po umetnutim slikama, tablicama, napomenama, sekcijama, knjižnim oznakama, naslovima itd.MS Word omogućava nekoliko vrsta pogleda na sadržaj dokumenta (o vrstama pogleda vidjeti nešto dalje u tekstu). U donjem lijevom uglu radne površine nalaze se dugmad pomoću kojih korisnik može određivati vrste pogleda na dokument.

U traci stanja prikazane su sljedeće informacije (gledano s lijeva udesno):

Polje PokazujeStranica #

Redni broj prikazane stranice temeljem brojeva koji su dodijeljeni dokumentu (može se razlikovati od fizičkoga broja stranice)

Sekc Broje sekcije prikazane straniceBroj/brojBroj (fizičke) stranice / ukupan broj (fizičkih) stranica

Na Udaljenost od vrha stranice do točke unosa izražena u izabranim jedinicama mjere

Rd Redak teksta na stranici u kojem je točka unosaSt Udaljenost, izražena brojem znakova od lijevog ruba teksta do točke unosaSni Stanje snimatelja makro naredbi (dvostruki klik za uključivanje/isključivanje)

Evp Stanje praćenja promjena u tekstu (dvostruki klik za uključivanje/isključivanje)

Šir Stanje načina rada proširenoga označavanja (dvostruki klik za uključivanje/isključivanje)

35


PPP Način rada 'Pisanje preko postojećega' (Overwrite) (dvostruki klik za uključivanje/isključivanje)

Hrvatski Izabrani jezik provjere pravopisa i gramatikeStanje pravopisne i gramatičke provjere. Kada program provjerava tekst, iznad knjige se pojavljuje animirana olovka. Ako pogrešaka nema, pojavljuje se kvačica, a u suprotnom crveni znak 'X'. Za ispravak pogrešaka dvostruko kliknuti na sličicu.Stanje spremanja u pozadini. Kada se pojavi sličica trepereće diskete, program u pozadini sprema dokument, dok korisnik radi.Stanje ispisa teksta u pozadini. Kada se pojavi sličica pisača,Word u pozadini ispisuje tekst. Broj pored sličice pisača pokazuje broj stranice koja se upravo ispisuje. Za odustajanje od ispisa dvostruko kliknite na sličicu pisača.

Najčešći oblik pokazivača miša jest koji se pojavljuje u trenutku kada se nalazi iznad teksta na radnoj površini. Klikom na neko mjesto u tekstu korisnik određuje (postavlja) točku unosa teksta koja je označena tankom uspravnom crtom koja treperi.

Pokazivač miša u obliku strjelice nagnute ulijevo koristi se za izbor objekata u prozoru (mogućnosti glavnog izbornika, alata u alatnim trakama, pomicanje unutar traka za pomak i sl.), a strjelica nagnuta udesno za označavanje redka ili odlomka ili cijeloga teksta. Klikom desnim dugmetom miša na prozoru prikaže se pravokutni pomoćni skočni izbornik s mogućnostima primjerenima mjestu klika.

Otvaranje postojećeg dokumenta

Izraz "postojeći dokument" označava dokument ili tekst koji je ranije napravljen i pohranjen (snimljen) u mapu na nekom mediju (tvrdi disk, disketa, CD/DVD i sl.)

1. Odaberite naredbu Datoteka / Otvoriili

2. Kliknite na alat Otvori u alatnoj traci StandardU dijaloškom okviru Otvaranje otvorite željenu mapu ili uređaj (disketu, drugi tvrdi disk, CD/DVD i sl.):

1. Označite željeni dokument2. Dvostruko kliknite na označeni dokument

ili1. Označite željeni dokument2. Kliknite na dugme Otvori.

36


Zaglavlje dijaloškog okvira Otvaranje:

Klikom na dugme sa strjelicom prema dolje otvara se padajući izbornik iz kojega možete odabrati željene mape i podmape.

Značenje ostalih znakova:

Vraćanje na prethodnu mapu

Vraćanje na prethodnu, višu razinu mapa

Traženje na Web-u

Brisanje dokumenta

Kreiranje nove mape

Odabir načina prikaza dokumenata

Prikaz mogućnosti otvaranja i pohrane dokumenata

Stvaranje novog dokumenta

Otvaranje novoga dokumenta temeljem uobičajenoga predloška (Template) 1. Kliknite na dugme Novi prazni dokument u alatnoj traci

Standardna

2. Otvaranje novoga dokumenta temeljem drugih predložaka:3. Odaberite naredbu Datoteka / Nova…4. U oknu zadatka kliknite na Opći predlošci…

37


5. U dijaloškom okviru Predlošci klikom odaberite predložak

6. Kliknite na U redu

O spremanju dokumenta

Radna memorija računari (RAM) čuva podatke koji se u njoj nalaze (npr. tekst na kojemu trenutno radite) tako dugo dok je računar uključeno. Isključivanjem računari bez prethodnoga spremanja (pohrane) iz radne memorije na vanjsku memoriju (tvrdi disk i sl.) podaci će biti nepovratno izgubljeni.Podaci se brišu iz radne memorije i u trenutku završetka rada u Word aplikaciji.Želite li podatke trajno sačuvati, potrebno je sadržaj radne memorije spremiti na neku vanjsku memoriju.

Spremanje dokumenta pomoću alata Spremi O svakome dokumentu koji se sprema na medij vanjske memorije (tvrdi disk, disketa itd.) moraju postojati dvije informacije:

naziv mjesto (lokacija) gdje je spremljen.

Prilikom prvog spremanja dokumenta, Word traži od korisnika upisivanje tih dviju informacija. U tu svrhu služi dijaloški okvir Spremi kao, koji se automatski otvara nakon klika na alat Spremi na alatnoj traci Standardna.

38


Prilikom sljedećih spremanja, klikom na alat Spremi dokument se pohranjuje bez pozivanja bilo kakvog dijaloškog okvira pod istim nazivom i na isto mjesto. Ovaj alat vrlo je praktičan za spremanje izmjena u dokumentu.

Spremanje dokumenta na drugo mjesto Odaberite naredbu Datoteka / Spremi kao U dijaloškom okviru Spremi kao kliknite na dugme sa strjelicom nadolje uz polje Spremi u: i iz padajućeg izbornika odaberite željeni uređaj ili mapuU popisu mapa otvorite željenu mapu i/ili podmapuKliknite na dugme Spremi.

Spremanje dokumenta kao predloška U uobičajenom uredskom poslovanju često se izrađuju i rabe dokumenti koji izgledaju vrlo slično (memorandum, službeni dopis, faks i sl.) i/ili koji sadrže iste elemente (logotip tvrtke, naziv tvrtke s adresom i popisom telefona, ime i slika potpisa odgovorne osobe i sl.). U tu svrhu rabe se predlošci (Template), posebni Wordovi dokumenti tipa .dot koji služe kao podloga pri izradi novoga dokumenta. Svaki put kada otvarate dokument temeljem predloška, Word stvara kopiju originalnog predloška koji je zaštićen od promjena i koji ostaje dostupan za kasniju primjenu. Taj novi dokument (kopija predloška) ima nastavak .doc i ima sva obilježja uobičajenoga Wordovog dokumenta.Dokument se sprema kao predložak na sljedeći način: Odaberite naredbu Datoteka / Spremi kao…

39


U dijaloškom okviru Spremi kao kliknite na polje Naziv datoteke: i upišite naziv predloška Kliknite na dugme sa strjelicom nadolje uz polje Spremi u obliku: i iz padajućeg izbornika odaberite oblik (tip) Predložak dokumenta (*.dot). Pri tome treba primijetiti da Word automatski odredi mjesto spremanja dokumenta u posebnu mapu određenu za predloške.Kliknite na dugme Spremi.

Zatvaranje dokumenta Kliknite na dugme Close u gornjem desnom kutu Wordovoga

prozora ili

Odaberite naredbu Datoteka / Izlazili

Istovremeno pritisnite tipke Alt+F4 na tipkovniciŽelite li zatvoriti dokument u kojemu su napravljene neke izmjene, a koje nisu pohranjene, Word prikaže dijaloški okvir sa sljedećim upitom:

Odgovorite li klikom na Da, program će spremiti dokument pod njegovim nazivom i na njegovo mjesto. Radi li se o dokumentu koji se zatvara/pohranjuje prvi puta (kao na slici), dodatno će se otvoriti dijaloški okvir Spremi kao.

Odgovorite li klikom na Ne, program će zatvoriti dokument bez spremanja promjena.

Odgovorite li klikom na Odustani, odustajete od zatvaranja i nastavljate rad na dokumentu.

Prilagodba postavki

Vrste pogleda na dokument Word nudi nekoliko vrsta pogleda na otvoreni dokument:

Običan pogled pokazuje unos i oblikovanje teksta, ali pojednostavljuje izgled stranice kako bi upisivanje, uređivanje i oblikovanje bilo brže. U ovom pogledu ne vide se zaglavlja, fusnote, podloge, fizičke granice stranice, a grafički objekti (crteži i slike), ako ih ima u tekstu, uvijek su uz lijevi rub teksta. Prijelom stranice prikazan je točkastom crtom.

Pogled Web-izgled prikazuje dokument kako će izgledati ukoliko ga objavite na Internetu ili gledate korištenjem Internet pretraživača (IE, Netscape, Opera…) - nema prijeloma stranice, širina teksta uvijek je prilagođena širini prozora, nema poravnanja odlomaka i sl.

Izgled ispisa prikazuje dokument na ekranu upravo onako kako će biti ispisan, s vidljivim rubovima, zaglavljima i podnožjima, fusnotama, svim grafičkim objektima na svojim mjestima, poravnanjima itd.

Pogled Struktura temeljen je na glavnim naslovima. Pogodan je za pregledavanje i uređivanje dugačkih dokumenata. U ovome

40


prikazu ne vide se granice stranica, zaglavlja i podnožja, slike i podloge.

Izbor vrste pogleda: Odaberite u izborniku Prikaz vrstu pogleda

ili Kliknite na jednu od 4 sličice u donjem lijevom uglu prozora

Alat Zumiraj U svrhu lakšega pregledavanja i čitanja dokumenta ponekad je potrebno promijeniti veličinu prikaza:

Odaberite naredbu Prikaz /Zumiraj…

ili Kliknite na alat Zumiraj u alatnoj traci Standardna

Kliknete li na brojku povećanja (u prikazanome slučaju 100%) možete upisati proizvoljan broj između 10 i 500. Znak postotka nije potrebno upisivati.

Kliknete li na strjelicu udesno od kućice s postotkom, u izborniku možete izabrati neku od ponuđenih veličina povećanja/smanjenja teksta.

41


Napomena: Povećanje/smanjenje teksta izvršeno na ovaj način ne utječe na veličinu ispisa na papiru.

Alatne trake U Word je ugrađeno gotovo tridesetak alatnih traka i obično su prikazane dvije: Standardna i Oblikovanje. Korisnik može samostalno postavljati i sakrivati ostale trake:

1. Odaberite naredbu Prikaz / Alatne trakeIz prikazanog izbornika/popisa kliknite na ime trake koju želite prikazati.Alatne trake koje su trenutačno prikazane imaju ispred imena kvačicu.Želite li alatnu traku sakriti kliknite ponovno na njeno ime.

ili1. Kliknite desnim dugmeom miša unutar prikazanih alatnih traka.

U dobivenome popisu uključite/isključite alatnu traku na isti način kako je gore opisano.

Osnovne postavkeOdređivanje osnovnih postavki Wordovog okruženja:

1. Odaberite naredbu Alati / Odrednice

Kratko pojašnjenje postavki na karticama: Prikaz – određivanje koji elementi prozora biti će vidljivi Općenito - osnovne postavke Uređivanje - postavke prilikom uređivanja teksta Ispis - postavke ispisa dokumenta Spremanje - postavke spremanja dokumenta Informacije o korisniku – naziv, inicijali i adresa korisnika Kompatibilnost - postavljanje nekih postavki na način starijih

inačica Worda

42


Mjesta datoteka – određivanje podrazumijevanih mjesta (mapa) za spremanje dokumenata, predložaka i drugih objekata koji se kreiraju i rabe u Wordu

Sigurnost - određivanje pristupnih lozinki o sl. Pravopis i gramatika - postavke za provjeru pravopisa i

gramatike u tekstu Evidencija promjena - postavke praćenja i označavanja

promjena u tekstu

UNOS I UREĐIVANJE TEKSTA

Postupak unosa teksta

Tekst se najčešće unosi upotrebom tastature. Pri tome važno je znati da na kraju redka ne treba pritisnuti tipku ENTER, jer program sam prelazi u novi redak kada 'shvati' da upisana riječ više ne stane u tekući redak.Želi li se tekst umetnuti na neko mjesto unutar već postojećega teksta, potrebno je klikom miša ili upotrebom tipaka sa strjelicama dovesti točku unosa (tanka uspravna treptava crta) na željeno mjesto. Dakle, nije dovoljno vidjeti željeno mjesto u tekstu, nego je potrebno i točku unosa postaviti na njega.

Upotreba tipki tijekom unosaTipka služi za unos velikih slova ili gornjih znakova na tipkama koje ne sadrže slova.Pritiskom na tipku Caps Lock uključi se stalan unos velikih slova. Istovremeno se u desnome dijelu tastature upali žaruljica ispod koje piše Caps Lock. Ponovnim pritiskanjem tipke isključuje se pisanje velikih slova i žaruljica se gasi. Tipka Caps Lock nema utjecaja na ostale tipke na kojima nisu slova.Tipka Enter koristi se za prelazak u novi redak, tj. za početak novoga odlomka ili za ubacivanje praznog retka.Tipka AltGr smještena zdesna od razmaknice, služi za unos trećega znaka na tipki. Na primjer, za unos znaka @, držite pritisnutu tipku AltGr i pritisnete tipku na kojoj je slovo V i znak @. Ili znak eura € unosi se istovremenim pritiskom na tipke AltGr+E.Tipka AltGr koristi se i za unos složenih znakova kao što su Ë, é, Ä, ä, Î, ö, ç i slično.

Što je "Klikni-i-piši"?"Klikni-i-piši" omogućuje korisniku postavljanje točke unosa dvostrukim klikom bilo gdje na stranici i nastavljanje unosa teksta na tome mjestu. Preduvjet za takav način unosa je da se Word nalazi u načinu prikaza Izgled ispisa .

Umetanje posebnih znakova i simbolaŽelite li unijeti u tekst neki poseban znak, simbol, grčko slovo ili znak svojstven pojedinome stranom jezik učinite sljedeće:

1. Postavite točku unosa na željeno mjesto2. Odaberite naredbu Umetanje / Simbola…

43


U padajućoj listi Font odredite font temeljem toga koju vrstu znakova želite umetnuti:

slova iz nekoga drugog pisma – (obični tekst) grčka slova - Symbol znakovi za ukrašavanje teksta - Wingdings

3. Kliknite na željeni simbol 4. Kliknite na dugme5. Umetni Izabrani simbol možete prenijeti i dvostrukim klikom na

njega.Korake 4. i 5. možete ponavljati više puta, za svaki simbol posebno!

6. Za završetak umetanja kliknite na Odustani

Označavanje teksta

Označavanje pomoću miša Označavanje proizvoljnoga dijela teksta – postavite pokazivač

miša na početak odabranoga teksta, pritisnite lijevu tipku miša i povlačite ga udesno preko željenoga teksta. Na sličan način tekst se može označiti pomicanjem miša ulijevo od kraja teksta.

Označavanje jedne riječi - postavite pokazivač miša na željenu riječ i dvostruko kliknite.

Označavanje rečenice - držite pritisnutu tipku Ctrl i kliknite na bilo koji dio rečenice.

Označavanje retka - postavite pokazivač miša u visini redka ulijevo od teksta (u prostor između teksta i ruba papira) dok ne poprimi oblik strjelice nagnute udesno i kliknite jednom.

Označavanje odlomka - postavite pokazivač miša u visini odlomka ulijevo od teksta (u prostor između teksta i ruba papira) dok ne poprimi oblik strjelice nagnute udesno i dvostruko kliknite.

Označavanje cijelog dokumenta - pritisnite tipku Ctrl i kliknite jednom bilo gdje ulijevo od teksta u prostoru između teksta i ruba papira

ili Kliknite triput zaredom ulijevo od teksta u prostoru između teksta i ruba papira

44


ili Pritisnite istovremeno tipke Ctrl+A na tipkovnici.

Označavanje stupca u tekstu – postavite pokazivač miša na početak odabranoga teksta, pritisnite na tipkovnici lijevu Alt tipku, pritisnite lijevu tipku miša i pomičite miša udesno/ulijevo i prema dolje/gore.

Uređivanje teksta

Prijelaz između načina pretipkavanja i načina umetanja Želite li ubaciti/umetnuti novi tekst u postojeći tekst, trebate uključiti način rada Umetanje. Taj način se prepoznaje po tome što je u traci stanja polje PPP prikazana u sivoj boji, tj. isključeno je. Ovo je početni (zadani) način rada u Wordu.

Dvostrukim klikom na polje PPP (skraćeno od Piši Preko Postojećega) uključuje se način rada pretipkavanje preko postojećega teksta, a polje PPP prikazuje se u crnoj boji

Ponovnim dvostrukim klikom Umetanje se uključuje.Drugi način uključivanja/isključivanja ovoga načina rada upotreba je tipke Insert na tipkovnici.

Naredbe Poništi i Vrati poništenoŽelite li poništiti posljednju izvršenu naredbu, kliknite na alat Poništi u alatnoj traci Standardna.

poništavanje naredbe (Undo)

ponavljanje naredbe (Redo)

Istu naredbu možete pozvati i iz izbornika Uređivanje u glavnome izborniku i odabirom naredbe Poništi pored koje piše koja naredba će se poništiti.

Želite li poništiti slijed više naredbi pozvanih u ranijim koracima, kliknite na dugme sa strjelicom uz alat Poništi i iz padajuće liste odaberite slijed naredbi.

Poništene naredbe možete ponoviti pomoću alata Vrati poništeno. Istu naredbu možete pozvati i iz izbornika Uređivanje u glavnome izborniku i odabirom naredbe Vrati poništeno pored koje piše koja naredba će se vratiti.

45


Kopiranje, premještanje, brisanje

Kopiranje teksta Postupak pri kopiranju teksta:

1. Označite tekst koji želite kopirati

2. Odaberite naredbu Kopiraj (alat u alatnoj traci Standardna ili u skočnom izborniku ili naredbom Uređivanje / Kopiraj

3. Postavite točku unosa na mjesto gdje želite kopirati označeni tekst

4. Odaberite naredbu Zalijepi (alat u alatnoj traci Standardna ili u skočnom izborniku ili naredbom Uređivanje / Zalijepi

Premještanje tekstaPostupak pri premještanju teksta:

1. Označite tekst koji želite premjestiti

2. Odaberite naredbu Izreži (alat u alatnoj traci Standardna ili u pomoćnome izborniku ili u naredbi Uređivanje u glavnome izborniku)

3. Postavite točku unosa na mjesto gdje želite premjestiti označeni tekst

4. Odaberite naredbu Zalijepi (alat u alatnoj traci Standardna ili u pomoćnome izborniku ili u naredbi Uređivanje u glavnome izborniku

Brisanje pojedinačnoga znaka1. Postavite točku unosa na mjesto u tekstu gdje želite obrisati znak.2. Želite li obrisati znak iza točke unosa (udesno) pritisnite tipku Delete

na tipkovnici.Želite li obrisati znak ispred točke unosa (ulijevo) pritisnite tipku Backspace(tipka koja na sebi ima strelicu ulijevo i nalazi se iznad tipke Enter) na tipkovnici.

Brisanje dijelova teksta1. Označite dio teksta na jedan način kako je to opisano u poglavlju

Označavanje pomoću miša2. Pritisnite tipku Delete na tipkovnici

Traženje i zamjena

Obilježje traženja i zamjene teksta pruža mogućnost pronalaženja određenoga niza znakova unutar teksta i njegovoga zamjenjivanja drugim nizom znakova.Pri tome obilježje Traži samo pronalazi i označava traženi niz znakova, dok obilježje Zamijeni pronalazi i zamjenjuje.

Traženje 1. Odaberite naredbu Uređivanje / Traži…

Ili

46


1. Pritisnite istovremeno tipke Ctrl+F na tipkovnici. Pojavljuje se dijaloški okvir Traženje i zamjena

2. U polje Traži ovo: upišite traženi niz znakova3. Kliknite na dugme Traži sljedeće i program u tekstu pronalazi prvo

pojavljivanje upisanoga niza.4. Uključite li potvrdni okvir Istakni sve stavke pronađene u: ,

dugme Traži sljedeće pretvori se u Traži sve i program označi sva mjesta u tekstu pojavljivanja upisanoga niza znakova.

5. Klikom na dugme Više, program nudi dodatne mogućnosti određivanja uvjeta traženja.

ZamjenaPrimjer: Zahtijeva li lektor teksta zamjenu riječi monitor s riječi zaslon, pomoću ove naredbe to možete učiniti automatski i neovisno o duljini teksta.

1. Odaberite naredbu Uređivanje / Zamijeni…ili

1. Pritisnite istovremeno tipke Ctrl+H na tipkovnici

2. U polju Traži ovo: upišite željeni niz znakova3. U polje Zamijeni sa: upišite zamjenski niz znakova4. Želite li izvršiti odjednom zamjene na svim mjestima u tekstu kliknite

na Zamijeni sve.5. Želite li pojedinačno pronalaziti niz znakova u tekstu i onda ga

izravno mijenjati kliknite na Traži sljedeće i zatim na Zamijeni.

47


OBLIKOVANJE

Zašto oblikovanje

Postupcima oblikovanja određuje se izgled teksta, tj. kako će on ili pojedini njegovi dijelovi biti prikazani na ekranu i/ili ispisani na pisaču. Važno je znati da se tim postupcima ne mijenjaju sadržaj i struktura teksta.Pri tome vrijedi pravilo 'označi-i-oblikuj', što znači da je potrebno prvo označiti količinu teksta (znak, više znakova, riječ, rečenica, odlomak itd.) i zatim označeno oblikovati na željeni način.Oblikovanje teksta vrši se na 3 razine, sukladno tome koja je najmanja količina teksta koju treba označiti i zatim je oblikovati na željeni način:Na razini znaka – određivanje vrste pisma, veličine i boje, stil teksta, dodavanje obruba i sjenčanja,Na razini odlomka – poravnanje i uvlačenje, označavanje i obrojčavanje, dodavanje obruba i sjenčanja, razmak i prored,Na razini stranice – rubovi, usmjerenje papira, prijelomi, zaglavlje-podnožje.

Oblikovanje teksta

Alati za oblikovanje teksta smješteni su u glavnome izborniku ispod naredbe Oblikovanje:

48


Sličice za brzi pristup najčešće korištenim alatima oblikovanja smještene su u alatnoj traci Oblikovanje:

Zadrži li se pokazivač miša (strjelica nagnuta ulijevo) 1-2 sekunde iznad pojedine sličice (bez klikanja!), udesno od nje prikaže se kratak opis njene namjene i funkcije:

Određivanje vrste i veličine pisma - fonta Font je skup znakova (slova, brojeva, posebnih znakova) istoga izgleda (širina, visina, nagib, debljina, zaobljenost, prisutnost ili odsutnost tzv. serifa i sl.), stila (kao kurziv/italic) i težine (kao podebljano). Fontove podjednako rabe računari za prikaz teksta na monitoru i pisači za ispis na neki od medija (papir, naljepnice …

Svaki font ima svoj naziv i neki od najpoznatijih su:

49


Klikom na alat Font otvori se padajući izbornik u kojemu se može odabrati vrsta pisma, a klikom na alat Veličina fonta otvori se padajući izbornik za određivanje veličine pisma (izražene u točkama).

Najmanja veličina može biti 1 točka, a najveća 1638 točaka (približno 55 cm). Uobičajene veličine su:

Napomena: Za uobičajena poslovna dopisivanja preporuča se veličina fonta 10 (sitnija slova) ili 12 (nešto veća slova).Za složenije promjene vrste, stila i veličine fonta učinite sljedeće:

50


Odaberite naredbu Oblikovanje / Font…

U kartici Font određuju se različita svojstva fonta: vrsta, stil, veličina, boja, način podcrtavanja i dodatni efekti.U kartici Razmak među znakovima može se dodatno promijeniti zadani razmak između znakova i visina položaja gornjih/donjih znakova (podignuto/eksponent – spušteno/indeks). U kartici Tekstni efekti označenome tekstu mogu se dodijeliti dodatni efekti.

Određivanje stila tekstaTekstu je početno zadan stil Običan, a može mu se neovisno o vrsti i veličini fonta dodatno pridružiti jedan od stilova:

Podebljano Kurziv Podcrtano Pri tome moguće su njihove razne kombinacije: Podebljano i kurziv Podebljano i podcrtano Kurziv i podcrtano Podebljano, kurziv i podcrtano itd.

Stil označenoga teksta mijenja se klikom na dugmee u alatnoj traci Oblikovanje:Podebljano (Bold)

Kurziv - ukošeni znakovi (Italic)

Podcrtano (Underline)

Prvim klikom na dugme primjenjuje se odgovarajući stil. Ponovnim klikom na isti dugme, upotreba stila se isključuje.Stil pisma može se odrediti i pomoću okvira Stil fonta u dijaloškom okviru Font (vidi sliku na prethodnoj stranici). Na istome mjestu može se odrediti još i način i boja podcrtavanja.

Indeks i eksponent

51


Word ne omogućuje izravan unos znakova u obliku eksponenta (podignuto) ili indeksa (spušteno). Takvi znakovi se utipkaju kao i inače, označe se i oblikuju klikom na odgovarajući potvrdni okvir Eksponent (kao u riječi m2) ili Indeks (kao u riječi H2O) u dijaloškom okviru Font.

Promjena malih i velikih slovaUpisanome tekstu može se mijenjati oblik u smislu velika-mala slova, bez obzira kako je izvorno napisan:

1. Označite tekst2. Odaberite naredbu Oblikovanje / VELIKA/mala slova …3. U prikazanome dijaloškom okviru odaberite vrstu slova.

Promjena boje teksta1. Označite tekst2. Odaberite naredbu Oblikovanje / Font … - padajući izbornik Boja

fonta

ili1. Označite tekst2. Kliknite na alat Boja fonta u alatnoj traci Oblikovanje

Promjena boje pozadine1. Označite tekst2. Odaberite naredbu Oblikovanje / Obrubi i sjenčanje … 3. Odaberite karticu Sjenčanje 4. Odaberite boju ispune u odjeljku Ispuna

52


Naglašavanje teksta1. Kliknite na alat Osvjetljavanje u alatnoj traci Oblikovanje

2. Klikom na jednu od ponuđenih boja ili na "Nema" pokazivač miša

poprimi oblik 3. Označite željeni tekst4. Kliknite ponovo na alat Osvjetljavanje za isključivanje naglašavanja

teksta

Prijenos oblikovanja teksta Primjenom alata Prenositelj oblikovanja u alatnoj traci Standardna značajke oblikovanja jednoga dijela teksta (font, veličina, boja, stil i sl.) se mogu 'prenijeti' na druga mjesta u tekstu, a bez ponavljanja cijeloga postupka oblikovanja:

1. Kliknite unutar dijela teksta čije oblikovanje želite prenijeti2. Kliknite na alat . Pritom se uz uobičajeni oblik pokazivača miša

(oblika velikog slova I) pojavi i mala sličica kista .3. Takvim pokazivačem miša "obojite" (oblikujte) željeni dio teksta4. Nakon označavanja prve "količine" teksta, prenositelj oblikovanja se

isključi. Međutim, želi li se prijenos oblikovanja izvršiti na više mjesta za redom, potrebno je na alat kliknuti dvostruko.

5. Kada ste gotovi, alat isključite još jednim klikom na njega.

StiloviStil je skup značajki oblikovanja koje možete primijeniti na tekst, tablice i popise u dokumentu kako biste im brzo promijenili izgled. Kada se primijeni neki stil, jednim se jednostavnim potezom primjenjuje cijela grupa oblikovanja.

53


U Wordu postoje gotovi stilovi, ali korisnik može samostalno stvoriti i svoje vlastite stilove.

Kreiranje stila Jednostavan način stvaranja stila:Označite dio teksta oblikovanoga po želji i temeljem kojega želite stvoriti stilKliknite na naziv stila unutar okvira Stil na alatnoj traci Oblikovanje.

Upišite naziv stila po izboru Novi naziv potvrdite tipkom Enter.

Primjena stilaOznačite tekst kojemu želite dodijeliti stilIz okvira Stil u alatnoj traci Oblikovanje izaberite stil

Prijelom riječiU Wordu kao i u ostalima programima za obradu teksta na računaru, cijele riječi automatski prelaze u novi redak kada više ne stanu u prethodni. Međutim, ponekad je potrebno tekst urediti tako da se riječi koje ne stanu u red rastave crticom.

Odaberite Alati / Jezik / Rastavljanje riječi…

Za automatsko rastavljanje kliknite na potvrdni okvir Automatski rastavi riječi u dokumentu kliknite U redu.Ako niste zadovoljni načinom na koji je Word rastavio riječi, kliknite na dugme Ručno …

U okviru za razgovor, u polju Rastavi na: pojavljuje se prva riječ u tekstu koja je "kandidat" za rastavljanje – nalazi se na kraju reda i predugačka je da cijela stane u taj redak. Word riječ prikazuje rastavljenu na slogove, s treptavom uspravnom crtom

54


na preporučenom mjestu prijeloma. Želite li prijelom na nekom drugom mjestu, mišem kliknite na to mjesto. Nakon potvrde prijeloma dugmeom Da, Word prelazi na sljedeću riječ koju mora prelomiti.

Oblikovanje odlomka

Umetanje oznake odlomkaPostavite točku unosa na mjesto u tekstu gdje želite umetnuti oznaku odlomka i pritisnite tipku Enter.

Uključite li alat Pokaži/sakrij na alatnoj traci Standardna koji prikazuje i sakriva oznake oblikovanja, na ekranu se vide oznake odlomka.

Poravnavanje odlomka Poravnavanje odlomka u dokumentu znači poravnavati uneseni tekst između granica lijeve i desne uvlake smještenih na ravnalu:

Tekst može biti: poravnat uz lijevu granicu centriran između granica poravnat uz desnu granicu poravnat sa obje strane

Poravnanje odlomka:1. Postavite točku unosa u odlomak ili označite više odlomaka2. Kliknite na odgovarajući alat u alatnoj traci Oblikovanje

1. Lijevo alat 2. Centrirano alat 3. Desno alat 4. Obostrano alat

Uvlačenje odlomka Postavite točku unosa u odlomak ili označite više odlomaka Pomicanjem oznake lijeve uvlake uvlačite cijeli odlomak slijeva.

Pomicanjem uvlake prvoga redka uvlačite samo prvi redak u odlomku.Pomicanjem oznake desne uvlake uvlačite odlomak zdesna.

Odlomak se može uvući, tj. pomaknuti udesno i klikom na alat Povećaj uvlaku u alatnoj traci Oblikovanje.

Klikom na alat Smanji uvlaku odlomak se pomiče ulijevo.

Razmak između redaka

55


Pri unosu teksta razmak između redaka unutar odlomka jednostruki je i to je zadana postavka. Želite li promijeniti razmak između redaka, potrebno je u dijaloškom okviru Odlomak u odjeljku Prored izabrati željeni prored:

Razmak između odlomakaRazmak između odlomaka postavlja se u odjeljku Razmak u dijaloškom okviru Odlomak:

Polje Ispred postavlja razmak ispred odlomka Polje Iza postavlja razmak nakon odlomka.

TabulatoriTabulatori su mjesta u retku udaljena od lijevoga ruba na koju se postavlja točka unosa kada pritisnemo tipkuTab na tipkovnici.Bez posebne prilagodbe razmaci između tabulatora u novom dokumentu su 1,27cm.Postavljanjem oznake tabulatora u gornjem ravnalu podešavamo udaljenost i način poravnavanja unesenog teksta na mjestu tabulatora.

lijevi tabulatordesni tabulatorcentralni tabulatordecimalni tabulator

Oznaka/vrsta tabulatora nalazi se u gornjemu lijevom kutu prozora ulijevo od ravnala (na mjestu spajanja okomitog i vodoravnog ravnala u Izgledu ispisa). Promjenu tabulatora vršite tako da na tabulator učinite jedan klik.

Grafičke oznake i numeriranje Ispred odlomka (koje god veličine bio – 1 redak ili više redaka) može se postaviti grafička oznaka, tj. može ga se označiti kao natuknica:Postavite točku unosa u odlomak ili označite više odlomaka

Kliknite na alat Grafičke oznake u alatnoj traci Oblikovanje

Grafička oznaka otklanja se ponovnim klikom na alat .Grafičke oznake možete dodatno oblikovati:Odaberite naredbu Oblikovanje / Grafičke oznake i numeriranjeOtvorite karticu Grafičke oznake

56


Obrojčavanje odlomka Ispred odlomka možete postaviti brojčanu oznaku, tj. može ga se obrojčati:Postavite točku unosa u odlomak ili označite više odlomaka

Kliknite na alat Numeriranje u alatnoj traci Oblikovanje

Brojčana oznaka otklanja se ponovnim klikom na alat .Brojčana oznake možete dodatno oblikovati:Odaberite naredbu Oblikovanje / Grafičke oznake i numeriranjeOtvorite karticu Numerirano

Obrubi i sjenčanje odlomaka Klikom na alat Obrub u alatnoj traci Oblikovanje otvara se okvir s alatima za dodavanje rubnih traka:

57


Pri korištenju tih alata važno je znati sljedeće: Postavite li točku unosa negdje unutar odlomka (bez da označujete

slova, riječi, rečenice…) i kliknete na alat, obrub će se postaviti oko odlomka, od ruba do ruba:

Označite li slovo, riječ ili rečenicu, obrub će biti postavljen samo oko označenoga teksta.

Postavljanje obruba s puno više mogućnosti oblikovanja:1. Odaberite naredbu Oblikovanje / Obrubi i sjenčanje2. Otvorite karticu Obrubi

Odjeljci:Postavka oblik obrubaStil stil obrubaBoja boja obrubaŠirina debljina linije obruba

Pregled postavljanje pojedinih rubova i prikaz rezultata

Primijeni na odabir područja primjene

58


Dodavanje obruba stranice 1. Odaberite naredbu Oblikovanje / Obrubi i sjenčanje2. Odaberite karticu Obrub stranice

Dodavanje sjenčanja 1. Odaberite naredbu Oblikovanje / Obrubi i sjenčanje2. Odaberite karticu Obrub stranice

Odjeljci:Ispuna odabir bojeUzorci odabir šarePregled prikaz rezultataPrimijeni na odabir područja primjene

59


Oblikovanje stranice

Za oblikovanje stranice koristimo dijaloški okvir Datoteka / Postava stranice.

Margine – određivanje odmaka teksta od gornjega, donjega, lijevoga i desnoga ruba papiraUsmjerenje – određivanje smjera ispisa

Umetanje ručnog prijeloma stranice 1. Postaviti točku unosa teksta na kraj posljednjega odlomka na stranici

ili na početak prvog odlomka na 'novoj' stranici.2. Na tipkovnici istovremeno pritisnuti tipke Ctrl+Enter.3. Uključivanjem alata Pokaži/sakrij na ekranu se prikaže oznaka

oblikovanja koja označava prekid stranice.

ili1. Odaberite naredbu Umetanje / Prijeloma

Zaglavlje i podnožjeZaglavlje (Header) i podnožje (Footer) su područja na vrhu i dnu stranice, potpuno odvojena od ostalog teksta. U njih se upisuju informacije i podaci koje želite vidjeti na

60


svim stranicama dokumenta. To mogu biti brojevi stranica, datum, vrijeme, logotip tvrtke, naslov dokumenta, neki proizvoljan tekst i slično.S obzirom na to da su zaglavlje/podnožje odvojeni od glavnog dijela teksta, na njima se mogu primijeniti sva oblikovanja na razini znaka i odlomka potpuno neovisno od oblikovanja glavnog teksta.Veličina prostora zaglavlja/podnožja određuje se tijekom oblikovanja stranice.Zaglavlje/podnožje možete oblikovati:

za cijeli dokument za pojedini dio dokumenta jedno zaglavlje/podnožje na prvoj stranici, a drugo za ostale

stranice izostaviti samo s prve stranice, a na ostalima prikazati različita zaglavlja/podnožja na parnim i neparnim stranicama.

Napomena: Zaglavlje/podnožje odvojeni su od ostalog teksta. To znači, kada se piše u zaglavlju/podnožju, ne može se raditi na glavnom tekstu (on je prikazan sivom bojom) i obratno.

Kreiranje zaglavlja/podnožja Postupak kreiranja zaglavlja i podnožja:

1. Otvorite izbornik Prikaz2. Odaberite naredbu Zaglavlje i podnožje3. Upišite sadržaj zaglavlja ili podnožja 4. Word uokviruje prostor zaglavlja i podnožja i samo taj prostor je

dostupan za pisanje.5. Na ekranu se prikazuje alatna traka Zaglavlje i podnožje koja

sadrži alate za kreiranje zaglavlja i podnožja.

Ispravljanje zaglavlja/podnožja 1. Zadajte naredbu Prikaz / Zaglavlje i podnožje…

ili1. Dvostruki klik bilo gdje u području zaglavlja/podnožja.

Brisanje zaglavlja/podnožja 1. Zadajte naredbu Prikaz / Zaglavlje i podnožje…2. Obrišite elemente zaglavlja/podnožja

Umetanje brojeva stranica 1. Zadajte naredbu Prikaz / Zaglavlje i podnožje…2. Postavite točku unosa na mjesto gdje želite umetnuti broj strane3. Kliknite na odgovarajući alat na alatnoj traci Zaglavlje i podnožje

Umetanje datuma i vremena 1. Zadajte naredbu Prikaz / Zaglavlje i podnožje…2. Postavite točku unosa na mjesto gdje želite umetnuti datum ili

vrijeme3. Kliknite na odgovarajući alat na alatnoj traci Zaglavlje i podnožje

61


Automatsko obrojčavanje stranica Obrojčavanje stranica možete obaviti u zaglavlju (Header) ili u podnožju (Footer) stranice. Odaberite naredbu Umetanje / Brojeva stranica…

Položaj – određivanje smještaja brojeva stranica – zaglavlje, podnožjePoravnanje – uz lijevi rub, desni rub ili u srediniPokaži broj na prvoj stranici – ako je potvrdni okvir uključen, broj stranice se vidi na prvoj stranici.

62


PRIPREMA ISPISA

Pregled prije ispisa

Naredbom Datoteka / Pregled ispisa Wordu naređujete prikaz dokumenta u onom obliku kako će biti ispisan na odabranom pisaču. Isti učinak postiže se odabirom alata

Pregled ispisa . Korisniku su u tom načinu prikaza dostupni sljedeći alati:

slanje dokumenta na pisač

Uključivanje/isključivanje alata Povećalo

prikaz jedne cijele stranice dokumenta

prikaz više stranica

odabir veličine prikaza u postotcima

prikaz ravnala

Alat Stisni da stane

prikaz punog ekrana

Zatvaranje Pregleda ispisa i vraćanje u Wordov prozor

pružanje pomoći u ovom načinu prikaza

Ispis na zadanom pisaču

Najbrži način ispisa dokumenta je korištenjem alata Ispis sa alatne linije Standardna. Napomena : Ukoliko se odlučite za taj način ispisa, računar će u otisnuti čitav dokument bez vaše kontrole ispisa.Ispis pokrećete naredbom Datoteka / Ispis…U dijaloškom okviru za ispis podesite parametreKliknete na dugme U redu.

Podešavanje ispisa Daljnja kontrola načina ispisa dokumenta vrši se dijaloškim okvirom Ispis koji otvarate naredbom Datoteka / Ispis…

Pisač podešavanje pisačaRaspon stranica definiranje broja stranica koje se ispisujuKopije definiranje broja kopija koje želite ispisati

63


Ispiši definiranje elemenata dokumenta koji se ispisuju

Zumiranje definiranje opcije zumiranja

RAD S MICROSOFT EXCELOM

Microsoft Excel je program iz skupine proračunskih tablica. To znači da su podaci smješteni i organizirani u tablicama. S njima se može računati, može ih se analizirati, na temelju njih mogu se izrađivati razna izvješća i može ih se prikazivati u obliku grafikona.

Osnovni dokument s kojim radi MS Excel je radna knjiga (WorkBook). Radna knjiga sastoji se od jednog ili više (do 255) radnih listova (WorkSheet). Radni list drugi je naziv za tablicu koja se uvijek sastoji od 256 stupaca i 65536 redaka.

Svaka nova radna knjiga početno sadrži tri prazna radna lista koji su označeni oznakama na dnu prozora radne knjige. Listovima su dodijeljeni početni nazivi List1, List2, List3 (Sheet1, Sheet2 i Sheet3).

Pokretanje Excela

Microsoft Excel pokreće se na jedan od načina uobičajenih u okruženju upravljačkoga sistema MS Windows:

· Klikom na dugme Start / All Programs / Microsoft Excel· Klikom na dugme Excel u liniji "Microsoft Office

Shortcut Bar" koja se, ukoliko je postavljena na računar, nalazi na nekome od rubova radne površine (obično gornjem)

· Dvostrukim klikom na ikonu (sličicu, prečac) na radnome stolu (ako je postavljena)

· Jednim klikom na sličicu MS Excela u alatnoj liniji za brzo pozivanje Quick Launch u programskoj liniji (TaskBar) (ako je prikazana)

Kada se program pokrene, automatski se otvara nova radna knjiga s 3 radna lista.

Zatvaranja ExcelaExcel se može zatvoriti tj. završiti rad njime:

· Klikom na dugme Close u gornjem desnom kutu prozora

· Istovremenim pritiskom na tipkovnici tipki Alt+F4 · Izborom naredbe Datoteka/Zatvori u glavnome

izborniku

64


Ako je prilikom zatvaranja Excela u njemu otvorena radna knjiga koja nije prethodno spremljena, prikazuje se okvir za razgovor koji pita žele li se sačuvati promjene koje su u njoj načinjene:

Dugme Posljedice

Da Spremate radnu knjigu i zatvarate Excel

Ne Knjiga se ne sprema i Excel se zatvaraOdustani Odustajete od zatvaranja Excela

Stvaranje nove radne knjige Novu radnu knjigu možete otvoriti na temelju uobičajenoga predloška:

· Kliknite na alat Novo u alatnoj liniji Standardnaili

· Tipkama Ctrl+Nili

· Primjenom okna zadatka:1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka -

naredba Nova…Excel će otvoriti okno zadataka Nova radna knjiga

2. U oknu zadataka kliknite na opciju Prazna radna knjiga

Osim prazne radne knjige, možete otvoriti i predloške za pojedine vrste tablica:1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka -

naredba Nova …Excel će otvoriti okno zadataka Nova radna knjiga

2. U oknu zadataka kliknite na opciju Opći predlošci…

3. Odaberite predložak i potvrdite odabir klikom na dugme U redu

Otvaranje postojeće radne knjige

65


1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka - naredba Otvori…ili

kliknite na alat Otvori u alatnoj liniji Standardna2. U okviru za razgovor Otvori pronađite i označite željeni

dokument (ili više njih)

Ako je potrebno promijeniti mapu kliknite na alat Jednu razinu gore ili u polju Pogledaj u: odaberite željenu mapu.

Za označavanje više dokumenta koje želite istovremeno otvoriti, potrebno je prilikom izbora pritisnuti tipku Shift (za označavanje niza) ili Ctrl (za nesusjedne dokumente). Važno je napomenuti da se ne može odjednom otvoriti dva ili više dokumenata koje se nalaze u različitim mapama.

3. Kliknite na dugme Otvori.

Prebacivanje između radnih listova i otvorenih radnih knjiga Za prelazak između listova unutar jedne radne knjige rabe se kartice listova koje se nalaze na dnu prozora radne knjige. Klikom na karticu lista otvara se taj list.

Zatvaranje radne knjige Radna knjiga zatvara se

· klikom na dugme Close u gornjemu desnom kutu prozora dokumenta (ne prozora programa!)ili

· naredbom Datoteka / Zatvori u glavnome izborniku

Uređivanje postavki

Zamrzavanje/odmrzavanje redaka i stupacaZaleđivanje redaka i/ili stupaca omogućuje da ti redci/stupci uvijek budu vidljivi, bez obzira kako i koliko se korisnik pomiče po tablici gore/dolje i/ili lijevo/desno.

66


Na primjer, u prvom stupcu nalaze se nazivi pojedinih redaka (Red 1, Red 2, Red 3, itd.), a u svim stupcima do 15-toga podaci. Da bi korisnik mogao istovremeno vidjeti prvi stupac i 15-ti stupac potrebno je zamrznuti prvi stupac i na uobičajen način pomaknuti se u tablici do 15-tog stupca. Zamrzavanje stupca:

1. Označiti prvi stupac desno od onoga koji se želi zamrznuti2. Zadati naredbu Prozor / Zamrzni okna

Primijetite da će Excel zapravo zamrznuti sve stupce koji su lijevo od označenoga. U primjeru na slici dolje lijevo, zamrznuti će se stupci "A" i "B". Pomicanjem po tablici u desno, dobije se učinak prikazan na slici dolje desno.

Na sličan način zamrzavaju se i redovi. Excel će naredbom Zamrzni okna zamrznuti sve redove koji se nalaze iznad označenog reda. Ukoliko se umjesto čitavog reda ili stupca, označi samo jedna ćelija/polje, naredbom Zamrzni okna zamrznuti će se svi redovi iznad i svi stupci lijevo od označene ćelije.Odmrzavanje stupca/retka:

· Kliknite na naredbu Prozor / Odmrzni oknaVažno je primijetiti da se ovim postupkom odmrzavaju odjednom svi redci i stupci koji su trenutno zamrznuti.

67


ĆELIJE

Ćelija (polje, Cell) prostor je u tablici na presjeku redka i stupca u koji se upisuju podaci.Svakoj ćeliji pridružena je jednoznačna adresa koja se sastoji od uređenoga para (uvijek prvo slovo, a zatim broj) kao oznakama stupca i redka na čijem presjeku se nalazi. Npr. C5, L75, AC123 i sl.

O načinu unosa podataka

1. Klikom označiti ćeliju 2. Upisati podatak

Upisani podatak istovremeno je vidljiv u ćeliji i u liniji za formule koja se nalazi neposredno iznad tablice.Ako se upisani podatak ne može u potpunosti prikazati u samoj ćeliji (na primjer, zbog premale širine stupca), u liniji za formule uvijek se vidi cijeli sadržaj označene ćelije.

3. Upis potvrditi pritiskom na tipku Enter u liniji za formuleiliupis otkazati pritiskom na tipku Esc ili klikom na znak ýu liniji za formule

Unos brojevaPostoji više vrsta podataka koji se mogu upisivati u ćelije. Temeljna vrsta su brojevi - cijeli, decimalni, negativni, razlomci.Negativni brojevi unose se tako da se ispred broja upiše znak minus ili se broj napiše u zagradi. Ovo vrijedi samo za izravan unos brojeva u ćeliju. Kod unosa formula, negativni brojevi pišu se isključivo s negativnim predznakom, jer zagrade služe drugoj svrsi.Za unos decimalnoga mjesta važno je znati kako je na računaru, tj. na razini upravljačkoga sistema (MS Windows) postavljen decimalni znak, koji može biti točka ili zarez. To se određuje u okviru ControlPanel - postavke Regional and Language Options.Uneseni brojevi i svi podaci koji imaju obilježja brojeva (datum i vrijeme) automatski se unutar ćelije poravnavaju uz desni rub.Ako je potrebno broj ili formulu unijeti kao tekst (npr. vrijednosti 000245, tj. broj s vodećim nulama), tada se ispred takvoga podatka treba upisati znak apostrofa '. Primjer (vidi sliku dolje):

· u ćelije A1 i A2 upisani su cijeli brojevi 3 i 4· u ćeliju B2 upisana je formula "=A1+A2"· u ćeliju A3 upisan je broj 5 s apostrofom ispred · u ćeliju B3 je unesena formula "=A2+A3"

68


· u ćeliju B4 je unesena formula "=A1+A2" s apostrofom ispred.

Unos datuma i vremena Važno je znati da Excel datum 'pamti' kao cijeli broj, tj. kao broj dana proteklih od 01. siječnja 1900. godine. Dakle, kao veličinu s kojom može računati. Na primjer, datum 1. siječnja 2003. Excel shvaća i pamti kao broj 37621.Slično tome, Excel vrijeme shvaća i 'pamti' kao decimalni dio broja pri čemu je 1 sekunda≈0,000012 (točnije 1/86400 ili 0,0000115740740740741).Sukladno tome, na primjer datum 15. ožujka 2003. godine u 16:32:45 sati Excel pamti kao decimalni broj 37695,689409Međutim, datum i vrijeme unose se u obliku datuma i vremena i pri tome se trebaju poštovati postavke određene na razini upravljačkoga sistema (MS Windows), u okviru Control Panel - postavke "Regional Settings":

· oblik - dd/mm/yy, mm/dd/yy, yy/mm/dd …HH:mm:ss ili hh:mm:ss AM/PM

· znak razdvajanja - za datum točka (.) ili kosa crta (/)- za vrijeme dvotočka (:)

Iza godine ne stavlja se nikakav znak!Za brzi unos tekućeg datuma koristi se kombinacija tipki Ctrl + Shift + ";" a za unos tekućeg vremena kombinacija tipki Ctrl + Shift + ":"

Unos teksta Sve što ne prepozna kao ispravan broj, datum ili vrijeme Excel smatra tekstom.Upisani tekst automatski se u ćeliju poravnava uz lijevi rub. Ako uneseni tekst sadrži veći broj znakova od širine ćelije (stupca), a ćelija desno je prazna, Excel prikazuje cijeli sadržaj označene ćelije preko susjedne ćelije. Ako susjedna ćelija nije prazna, u označenoj ćeliji vidljiv je samo dio teksta. Međutim, sadržaj ćelije uvijek je u cijelosti vidljiv u liniji za formule.

Označavanje ćelija

Označavanje pojedinačne ćelije Nad ćelijama pokazivač miša pretvara se u široki križić (slika dolje lijevo). Pojedina ćelija označava se klikom na nju, čime postaje aktivnom ćelijom. Označena ćelija ima crni rub oko sebe (slika dolje desno).

Označavanje susjednih ćelija (u nizu)1. Kliknite na prvu ćeliju u nizu2. Držite pritisnutu lijevu tipku miša i povlačite ga preko ćelija

koje želite označiti

69


ili1. Kliknite na prvu ćeliju u nizu (gornji lijevi kut raspona)2. Pritisnite tipku Shift i zadržite je pritisnutom3. Kliknite na posljednju ćeliju u nizu (donji desni kut raspona)4. Otpustite tipku Shift

U primjeru na slici dolje označene su susjedne ćelije. Prva ćelija bila je B3 kada je stisnuta tipka miša, a zadnja C6 kada je tipka miša otpuštena.

Označavanje nesusjednih ćelija1. Kliknite na prvu ćeliju koju želite označiti2. Pritisnite tipku Ctrl i zadržite je pritisnutom3. Kliknite na ostale ćelije koje želite označiti4. Otpustite tipku Ctrl

U primjeru na slici dolje označene su nesusjedne ćelije B3, C4, B5 i C6. Ćelija C6 također je označena, ali ona je označena posljednja i kaže se da je aktivna.

Ćelije označene na ovaj način mogu se "odznačiti" klikom na bilo koju ćeliju bez pritisnute tipke Ctrl. Ukoliko je korisnik označio pogrešnu ćeliju, morati će označavati sve ćelije ispočetka.

Označavanje pojedinačnoga redkaPostaviti miša na zaglavlje redka (brojčana oznaka). Pokazivač se pretvori u crnu strjelicu koja pokazuje udesno (vidi slike dolje). Klikom mišem označi se cijeli redak.

Napomena: Ukoliko se miš postavi na crtu između zaglavlja dvaju redaka, pojavljuju se strjelice za izmjenu veličine redka.

Označavanje više susjednih redaka1. Kliknite na zaglavlje prvoga redka kojega želite označiti i

povucite miša do zadnjega redkaili

1. Kliknite na zaglavlje prvoga redka kojega želite označiti2. Pritisnite tipku Shift i zadržite je pritisnutom3. Kliknite na posljednji redak

70


4. Otpustite tipku ShiftPrimjer:

Označavanje više nesusjednih redaka1. Kliknite na zaglavlje prvoga redka kojega želite označiti2. Pritisnite tipku Ctrl i zadržite je pritisnutom3. Kliknite na zaglavlje svakoga redka kojega želite označiti4. Otpustiti tipku Ctrl

Označavanje pojedinačnoga stupacaPostaviti miša na zaglavlje stupca (slovčana oznaka). Pokazivač se pretvori u crnu strjelicu koja pokazuje prema dolje (vidi sliku). Klikom mišem označi se cijeli stupac.

Označavanje cijeloga radnog lista Kliknite na 'dugme' smješten u gornjem lijevom kutu tablice gdje započinju oznake stupaca i redaka

ili pritisnite istovremeno na tipkovnici tipke Ctrl+A.

Označavanje više radnih listova jedne radne knjige1. Kliknite na oznaku prvoga radnog lista kojega želite označiti2. Pritisnite tipku Shift za susjedne radne listove

ilitipku Ctrl za nesusjedne

3. Držite tipku pritisnutom i klikom miša označite ostale listove.

Redovi i stupci

Umetanje ćelija 1. Označite ćeliju2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Umetanje - naredba

Ćelije …3. U okviru za razgovor Umetanje izaberite:

71


· Cijeli redak želite li umetnuti cijeli redak na mjesto označene ćelije. Svi redci ispod ćelije pomiču se za jedan redak nadolje.

· Cijeli stupac želite li umetnuti cijeli stupac na mjesto označene ćelije. Svi stupci desno od ćelije pomiču se za jedan stupac udesno.

· Pomicanjem ćelija desno pomiče ćelije smještene u istome redku desno od označene za jedno mjesto udesno

· Pomicanjem ćelija dolje pomiče ćelije koje su ispod označene za jedno mjesto nadolje.

Brisanje ćelija 1. Označite ćeliju2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Uređivanje -

naredba Izbriši3. U okviru za razgovor Brisanje izaberite:

· Cijeli redak želite li obrisati cijeli redak u kojemu se nalazi označena ćelija. Svi redci ispod ćelije, pomiču se za jedan redak nagore.

· Cijeli stupac želite li obrisati cijeli stupac u kojemu se nalazi označena ćelija. Svi stupci desno od ćelije, pomiču se za jedan stupac ulijevo.

· Pomicanjem ćelija lijevo pomiče ćelije smještene u istome redku i desno od označene za jedno mjesto ulijevo

· Pomicanjem ćelija gore pomiče ćelije smještene ispod označene ćelije za jedno mjesto nagore.

Brisanje redaka / stupaca 1. Označite redak / stupac (ili više njih)2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Uređivanje -

naredba Izbrišiili

1. Kliknite desnim mišem na zaglavlje označenoga redka / stupca2. U pomoćnome izborniku kliknite na Izbriši

Promjena širine stupca i/ili visine redka 1. Pokazivač miša postavite na desni rub zaglavlja stupca,

odnosno na donji rub zaglavlja redka2. Kada se pokazivač miša pretvori u simbol s dvije strjelice

lijevo/desno, tj. gore/dolje kliknite i povlačenjem miša odredite širinu stupca, odnosno visinu redka.

Pri tome je u žutom okviru pokraj pokazivača miša ispisana trenutačna širina stupca u srednjem broju znamenki 0-9 i u zagradi u pikselima (Pixels). Visina redka ispisana je u točkama i u zagradi u pikselima.

ili

1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje - naredba Retka - naredba Visina za redak, tj.

72


u glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje - naredba Stupca - naredba Širina za stupac

2. U okviru za razgovor upišite vrijednostAutomatsko podešavanje širine stupca, tj. redka:

1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje - naredba Retka - naredba Samoprilagodi za redak, tj.U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje - naredba Stupca - naredba Samoprilagodi za stupac.ili

2. Dvostruko kliknite na donjem rubu zaglavlja redka, tj. desnom rubu zaglavlja stupca.Pri tome se visina, odnosno širina postave tako da je sadržaj svih ćelija u redku, tj. stupcu u cijelosti vidljiv.

UREĐIVANJE PODATAKA

Ispravljanje podataka upisom novoga podatka Izmjena cjelokupnih podataka u ćeliji:

1. Označite ćeliju2. Jednostavno upišite nove podatke.

Ukoliko je u ćeliji već bilo podataka, oni se upisom prvoga znaka automatski obrišu. Izmjena dijela podataka u ćeliji:

1. Označite ćeliju2. Dvostruko kliknite na ćeliju

ilipritisnite na tipkovnici tipku F2ilikliknite mišem na liniju za formule.

3. Upotrebom tipki ß, à, Backspace i/ili Delete na tipkovnici pomičite pokazivač miša unutar sadržaja ćelije i upišite nove podatke ili obrišite postojeće.

4. Potvrdite izmjene pritiskom na tipku Enter ili ih otkažite pritiskom na tipku Esc.

Sadrži li označena ćelija formulu, tada je u tablici na njenome mjestu prikazan rezultat te formule. Dvostrukim klikom na takvu ćeliju na njenome mjestu prikaže se formula, a ne rezultat te formule. Nakon toga postupak promjene formule isti je kao i gore opisani u točkama 3. i 4.

Redanje (sortiranje) podataka Podatke u tablici moguće je poredati po:

· Rastućem redoslijedu(Poredaj uzlazno)

· Padajućem redoslijedu(Poredaj silazno)

1. Označite ćelije koje želite razvrstati2. Tipkom TAB na tipkovnici postavite aktivnu ćeliju u stupac po

kojemu želite razvrstati podatke

73


3. Kliknite na alat za redanje po rastućem ili padajućem redoslijedu.

Primjer :

Na lijevoj slici vide se neporedani podaci, na srednjoj su podaci razvrstani u rastućemu redoslijedu po stupcu A, dok su na desnoj slici razvrstani u rastućemu redoslijedu po stupcu B. Radni list

Umetanje novoga radnog lista 1. Kliknite na oznaku lista ispred kojega želite umetnuti novi

radni list 2. Pritisnite desnu tipku miša

3. U prikazanome izborniku odaberite naredbu Umetni

4. U prikazanom okviru za razgovor označite Radni list i kliknite na U redu.

Novi radni list automatski dobije novi slijedni broj

ili1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Umetanje - naredba

Radnog lista

74


Preimenovanje radnoga lista1. Kliknite na oznaku lista kojemu želite promijeniti naziv2. Pritisnite desnu tipku miša

3. U prikazanome brzom izborniku odaberite naredbu Preimenuj4. Na oznaci označenoga radnoga lista upišite novi naziv5. Pritisnite tipku Enter

ili 1. Dvostruko kliknite na oznaku lista. 2. Na oznaci označenoga radnoga lista upišite novi naziv3. Pritisnite tipku Enter

Brisanje radnoga listaPostupak brisanja radnog lista:

1. Kliknite na oznaku lista kojega želite obrisati2. Pritisnite desnu tipku miša3. U prikazanome brzom izborniku odaberite naredbu Izbriši

4. U okviru za razgovor s upozorenjem da će radni list(ovi) biti trajno obrisan(i) kliknite na Izbriši.

Formule i funkcije

Formule su izrazi upisani u jednu ćeliju koji izvode proračune s vrijednostima na radnome listu i rezultat izračuna prikazuje se u ćeliji. Svaka formula započinje znakom jednakosti (=) i može sadržavati:

· funkcije - unaprijed određene formule koje izvode proračune pomoću vrijednosti zvanih argumenti, upisanih u točno zadanome redoslijedu i/ili strukturi

· reference - adrese koje označavaju ćelije ili raspon ćelija na radnome listu i koje govore Excelu gdje treba tražiti vrijednosti ili podatke koje se želi koristiti u formuli

· operatore - simboli koji navode vrstu operacija koje se žele provesti na elementima formule

· konstante - vrijednosti koje se ne izračunavaju

75


Primjeri formula: Formula Opis=C4 prikazuje vrijednost iz ćelije C4 u ćeliji u kojoj je

formula upisana=(A6+C3)/9 zbroj vrijednosti u ćelijama A6 i C3 dijeli se s

vrijednosti 9 i rezultat prikazuje u ćeliji u kojoj se formula nalazi

Aritmetičke formuleU aritmetičkim formulama mogu se koristiti sljedeći matematički operatori:

Znak Operacija+ zbrajanje- oduzimanje* množenje/ dijeljenje^ potenciranje

Unos formula 1. Označite ćeliju u koju želite unijeti formulu2. Upišite znak jednakosti (=)3. Unesite elemente formule.

Tijekom unosa, formula je istovremeno vidljiva u liniji za formule i u ćeliji

4. Potvrdite unos tipkom Enter. Nakon unosa, u ćeliji se prikaže rezultat rada formule, dok je sama formula i dalje vidljiva u liniji za formule.

Unos adresa ćelija ili raspona označavanjem Adrese ćelija mogu se u formulu upisati označavanjem, tj. klikanjem na željene ćelije. Primjer : Unos formule "=A3*C7" u ćeliju B2 :

1. Kliknite na ćeliju B22. Upišite znak jednakosti (=)3. Kliknite na ćeliju A3 nakon čega se u formulu doda adresa A3,

tj. formula sada glasi '=A3'4. U nastavku formule upišite zvjezdicu (*) kao znak množenja,

tj. '=A3*' 5. Kliknite na ćeliju C7, nakon čega formula glasi '=A3*C7'6. Potvrdite unos tipkom Enter

Redoslijed izvršavanja matematičkih operacija Kombinirate li više operatora u jednoj formuli, Excel izvodi operacije redoslijedom koji je dolje prikazan. Sadrži li formula operatore s istom prednošću — na primjer, operatore množenja i dijeljenja — Excel ih vrednuje, tj. izvršava zdesna na lijevo.

1. Unarne operacije (određivanje predznaka + / - )2. Potenciranje (^)

76


3. Množenje i dijeljenje (* ili / )4. Zbrajanje i oduzimanje (+ i – )5. Operacija povezivanja (&)6. Operacije uspoređivanja (=, <, >, <=, >=, <>)

Adrese ćelija

Apsolutne i relativne adrese Excel zadano koristi relativno adresiranje, tj. u formulama se rabe relativne adrese. Kada se adrese upisuju označavanjem, upisuju se kao relativne. U sljedećem primjeru koriste se relativne adrese.

U ćeliji C4 upisana je formula =B4*F2, a u ćeliji D4 upisana je formula =B4+C4. Formule u tim ćelijama možemo kopirati u ćelije ispod upotrebom ručice popunjavanja (pokazivač miša je u obliku tankoga križića)

Povlačeći prema dolje s pritisnutom tipkom miša formule se kopiraju. Rezultat ovog kopiranja nije ispunio naša očekivanja.

U ćelijama C5 i C6 rezultat je 0. Ako označimo ćeliju C5, u liniji formule vidimo adresu =B5*F3. U toj formuli adresa B5 je dobra, ali ćelija s adresom F3 je prazna i zato je rezultat 0.Relativne adrese B4 i F2 u početnoj formuli tijekom kopiranja/povlačenja nadolje prilagođavaju se novome okruženju, te je relativna adresa B4 postala B5, a relativna adresa F2 postala je F3. A to nije dobro !

Apsolutne adrese Gornji problem rješavaju apsolutne adrese. Adresa F2 upisana je kao relativna i zbog toga se tijekom kopiranja mijenja. Međutim, upišemo li adresu kao apsolutnu u obliku $F$2, tijekom kopiranja neće se mijenjati. Prema tome, formula u ćeliji C4 napisana u obliku =B4*$F$ nakon kopiranje ima u ćeliji C5 oblik =B5*$F$2, a u ćeliji C6 oblik =B6*$F$2.Dakle, relativna adresa oblika npr. K23 pretvara se u apsolutnu upisivanjem znaka $ ispred oznake stupca i redka, tj. $K$23.Relativnu adresu možemo pretvoriti u apsolutnu i pomoću funkcijske tipke F4:

77


1. Označite ćeliju za upis formule (npr. C4)2. Upišite znak jednakosti3. Kliknite na ćeliju B4 da bi se u formulu upisala njena adresa (u

relativnome obliku)4. Upišite operator množenja (*)5. Kliknite na ćeliju F2 da bi se u formulu upisala njena adresa (u

relativnome obliku)6. Pritisnite funkcijsku tipku F4 da bi relativnu adresu F2

pretvorili u apsolutnu $F$27. Pritisnite tipku Enter

Funkcije Funkcije su formule, unaprijed određene i ugrađene u Excel koje izvode proračune pomoću vrijednosti zvanih argumenti, upisanih u točno zadanome redoslijedu, strukturi i/ili obliku.Ti izračuni mogu biti složene matematičke, financijske, statističke i logičke operacije, operacije s bazama podataka, računanja s datumom i vremenom i sl. Funkcije se u formule upisuju izravno ili pomoću alata fx Umetni funkciju u liniji za formule.

Svaka funkcija sastoji se od 3 dijela :· naziva· otvorene i zatvorene okrugla zagrada· argumenata ili parametara unutar zagrada, koji u nekim

funkcijama mogu i izostati

Funkcija u ćeliji nikada ne može stajati samostalno, nego je uvijek sastavni dio neke formule. Prema tome, upisivanje funkcije uvijek započinje znakom jednakosti (=). Upiše li se ipak funkcija bez znaka = onda je Excel shvaća kao običan tekst, koji ništa ne izračunava.Primjeri funkcija:

Naziv Opis rada

TODAY() automatski upisuje tekući datumMAX(C5:F10) pronalazi najveću vrijednost u

rasponu C5:F10MIN(B2:D6) pronalazi najmanju vrijednost u

rasponu B2:D6

78


AVERAGE(A12:E15) izračunava srednju vrijednost u rasponu A12:E15

COUNT(A3:A10) prebrojava koliko je upisano vrijednosti u rasponu A3:A10

ROUND(A5;2) zaokružuje vrijednost iz ćelije A5 na dvije decimale

SUM(A5:D8) zbraja sve vrijednosti zapisane u rasponu A5:D8

Automatsko upisivanje funkcija 1. Kliknite na alat Umetni funkciju

2. Odaberite kategoriju i naziv funkcije3. Kliknite na dugme U redu.

4. Ako je potrebno, upišite argumente koje funkcija zahtijeva 5. Kliknite na dugme U redu.

Upotreba funkcije automatskoga zbrajanja - SUM 1. Označite ćeliju u koju želite upisati rezultat zbrajanja

2. Kliknite na alat SamoZbroj

3. Tipkom Enter potvrdite 'ponudu' programa za područje ćelija čiji sadržaji će biti zbrojeni (uokvireno isprekidanom linijom)

79


4. Želite li zbroj sadržaja drugih ćelija, 'ponudu' programa zanemarite, željene ćelije označite mišem i potvrdite tipkom Enter.

Upotreba funkcije prosječne vrijednosti - AVERAGE Funkcija AVERAGE izračunava prosječnu vrijednost podataka sadržanih u označenome rasponu.

1. Označite ćeliju u kojoj želite imati izračunatu prosječnu vrijednost.

2. Upišite znak jednakosti =3. Upišite naziv funkcije i otvorenu zagradu =AVERAGE(4. Označite ćelije iz kojih želite izračunati prosječnu vrijednost.

5. Zatvorite zagradu )6. Potvrdite tipkom Enter.

Upotreba funkcije MAXFunkcija MAX pronalazi najveću vrijednost u označenome rasponu.

1. Označite ćeliju u kojoj želite imati najveću vrijednost.2. Upišite znak jednakosti =3. Upišite naziv funkcije i otvorenu zagradu =MAX(4. Označite ćelije za koje želite pronaći najveću vrijednost.


Upotreba funkcije MINFunkcija MIN pronalazi najmanju vrijednost u označenome rasponu.

1. Označite ćeliju u kojoj želite imati najmanju vrijednost.2. Upišite znak jednakosti =3. Upišite naziv funkcije i otvorenu zagradu =MIN(4. Označite ćelije za koje želite pronaći najmanju vrijednost


80


Upotreba funkcije COUNT Funkcija COUNT prebrojava u označenome rasponu ćelije s nekom vrijednošću

1. Označite ćeliju u kojoj želite imati izračunatu vrijednost.2. Upišite znak jednakosti =3. Upišite naziv funkcije i otvorenu zagradu =COUNT(4. Označite ćelije koje želite prebrojati, a koje sadrže neku

vrijednost.


Oblikovanje

Oblikovanje radnoga lista postupci su kojima se određuje oblik i način prikaza sadržaja ćelija.

1. Označite ćeliju/e koje želite oblikovati2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje -

naredba Ćelije ...ili

Kliknite desnim dugmeom miša iznad označenih ćelija i u brzome izborniku izaberite Oblikuj ćelije ...

3. U okviru za razgovor Oblikovanje ćelija, izaberite jedan od 6

načina oblikovanja :· način prikaza brojeva, datuma, vremena i sl.· poravnanje i usmjerenje podataka u ćelijama· određivanje vrste i stila fonta· zadavanje obruba (stil crte, boja, smještaj)· zadavanje uzorka, tj. boje pozadine ćelije· određivanje zaštite ćelija od izmjene ili vidljivosti

njenoga sadržaja

81


Oblikovanje brojeva

Kategorija Brojčana· Polje Decimalna mjesta – određivanje broja prikazanih

decimalnih mjesta· Potvrdni okvir Koristi razdjelnik tisućica – ako je

uključen, onda su u prikazu broja tisuće, milijuni … odvojeni točkom

· Okvir popisa Negativni brojevi – određivanje načina prikaza negativnih brojeva – sa znakom – ili u boji

Oblikovanje datuma

Prelamanje teksta unutar ćelije (tekst u više redaka) Primjer pokazuje tekst ispisan u ćeliji C1 koji ne stane u postojeću širinu ćelije.

Postupak omotavanja teksta u ćeliji :1. Označite ćeliju

82


2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje - naredba Ćelije

3. U okviru za razgovor Oblikovanje ćelija odaberite karticu Poravnanje

4. Uključite opciju Prelamaj tekst5. Kliknite na U redu

Nakon toga tekst iz primjera izgleda ovako:

Poravnavanje sadržaja unutar ćelije Horizontalno poravnavanje znakova unutar ćelije pomoću alata iz alatne linije Oblikovanje:

lijevo poravnavanje (Poravnaj lijevo)centralno poravnavanje (Sredina)

desno poravnavanje (Poravnaj desno)

Poravnavanje pomoću kartice Poravnanje u okviru za razgovor Oblikovanje ćelija :1. Označite ćelije u kojima želite poravnati znakove2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje -

naredba Ćelije3. U okviru za razgovor Oblikovanje ćelija odaberite karticu

Poravnanje4. Odredite postavke vodoravnoga i okomitoga poravnanja

unutar ćelije

5. Kliknite na dugme U redu

83


Učinak pojedinih opcija:

Spajanje i centriranje naslova iznad grupe ćelija

Alat Spoji i centriraj iz alatne linije Oblikovanje spaja veći broj ćelija u jednu veliku i centrira podatak unutar te jedne ćelije.Primjer :

1. Upišite tekst u krajnju lijevu ćeliju2. Označite sve ćelije unutar, tj. preko kojih želite spojiti i

centrirati podatak.

3. Kliknite na alat Spoji i centriraj

Konačni izgled teksta spojenoga i centriranoga preko više ćelija (stupaca)

Promjena usmjerenja teksta unutar ćelije 1. Označite ćelije u kojima želite promijeniti usmjerenje teksta2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje -

naredba Ćelije3. U okviru za razgovor Oblikovanje ćelija odaberite karticu

Poravnanje4. U području Usmjerenje pomicanjem crvenoga kvadratića

odredite usmjerenje teksta.

84


Dodavanje obruba 1. Označite ćelije kojima želite dodati obrub2. Kliknite na strjelicu pokraj alata Obrubi u alatnoj liniji

Oblikovanje

3. U prikazanom okviru odaberite vrstu obrubaDodavanje obruba pomoću kartice Obrub u okviru za razgovor Oblikovanje ćelija

1. Označite ćelije kojima želite dodati obrub2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje -

naredba Ćelije 3. Odaberite karticu Obrub

4. Odaberite stil linija u području Vrsta5. Odaberite boju obruba iz izbornika

Boja6. Odaberite mjesta postavljanja obruba

u području ObrubiliIzaberite vrstu obruba u području Prethodne postavke

7. Kliknite na U redu

GRAFIKONI

Kreiranje grafikona

Grafikoni se u Excelu stvaraju isključivo temeljem podataka upisanih u tablicu, tj. u radnome listu :

1. Kreirajte tablicu temeljem koje želite napraviti grafikon. U njoj redcima i stupcima dodajte zaglavlje.

85


2. Označite područje ćelija koje sadrže podatke od kojih pravite grafikon. U označavanje obvezno uključite i zaglavlja redaka i stupaca.

3. Kliknite na alat Čarobnjak za grafikon

Grafikon se stvara u četiri koraka :1. U prvome koraku odaberite tip grafikona

Kliknite na dugme Dalje.Napomena: Klikom na dugme Nazad vraćate se na prethodni korak.

2. U drugome koraku odredite mjesto gdje se nalaze podaci temeljem kojih se crta grafikon.

U kartici Raspon podataka, u polju Raspon podataka, upisano je područje koje ste označili prije pokretanja Čarobnjaka. Izravnim upisivanjem raspona u polje ili ponovnim označavanjem, raspon podataka može se promijeniti.

Izborom mogućnosti Skupovi u određuje se način prikaza podataka iz tablice temeljem toga jesu li skupovi podataka (povezane točke podataka koje su nacrtane na grafikonu. Svaki skup podataka na grafikonu ima jedinstvenu boju ili uzorak i predstavljen je u legendi grafikona), tj. njihove vrijednosti upisani u redcima ili stupcima.Grafikoni obično imaju dvije osi (crte koja omeđuje područje crtanja) :

· os Y obično je okomita os koja sadrži skupove podataka, tj. vrijednosti

· os X obično je vodoravna os i sadrži kategorije

86


3D grafikoni imaju i treću os (Z). Tortni i prstenski grafikoni nemaju osi.U kartici Skup mogu se dodati ili ukloniti skupovi podataka, odrediti mjesta, tj. raspone ćelija gdje su smješteni podaci za naziv i vrijednosti skupa, te raspon ćelija s natpisima osi kategorije (X).

Kliknite na dugme Dalje.3. U trećemu koraku možete odrediti različite postavke vezane

uz grafikon :

Naslovi – upis naslova grafikona i osi X i YOsi – uređivanje osi grafikonaCrte rešetke – postavljanje pomoćnih linijaLegenda – postavljanje legende i određivanje njenoga položajaNaslovi podataka – postavljanje natpisa vrijednosti ili naziva iznad oznaka podataka u grafikonuTablica podataka – odabir prikaza grafikona i tablice istodobnoKliknite na dugme Dalje.

4. U posljednjemu, četvrtome koraku određujete mjesto smještaja grafikona:

· za postavljanje grafikona samostalno na novi radni list kliknite na znak ¤ ispred Kao novi list i upišite naziv (ili ostavite predloženi).

· za postavljanje grafikona na postojeći radni list , uz tablicu, kliknite na znak ¤ ispred Kao objekt u i u popisu odaberite željeni radni list.

Kliknite na dugme Završi i Excel ubacuje grafikon na odabrano mjesto :

87


Dodavanje/brisanje naslova grafikona Klikom na grafikon mijenja se sadržaj glavnoga izbornika – umjesto izbornika Podaci Excel ubacuje izbornik Grafikon.U novome izborniku prve četiri naredbe odgovaraju koracima u čarobnjaku za izradu grafikona :

Izborom treće naredbe Odrednice grafikona otvara se okvir za razgovor Odrednice grafikona u kojemu možete upisati naslove grafikona i pojedinih osi – polja Naslov grafikona i Os kategorije (X) i (Y).

Brisanje naslova s grafikona1. U okviru za razgovor Odrednice grafikona očistite polje

Naslov grafikona 2. Kliknite na dugme U redu

ili 1. Klikom miša označite naslov grafikona

88


2. Pritisnite tipku Delete na tipkovnici.

Promjena boje pozadine 1. Kliknite na grafikon 2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Oblikovanje –

naredba Označeno područje grafikona… ili dvostruko kliknite na pozadinu grafikona.

3. U okviru za razgovor Oblikuj područje grafikona u kartici Uzorci u području Površina odaberite boju pozadine.

Promjena tipa grafikona Promjenu tipa grafikona možete izvršiti na dva načina:

1. Kliknite na alat Vrsta grafikona u alatnoj liniji Grafikon

2. Izaberite jedan od 18 osnovnih tipova grafikona.ili

1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Grafikon - naredba Vrsta grafikona

89


Kopiranje i premještanje grafikona

Kopiranje grafikona unutar istoga radnoga lista :1. Kliknite na grafikon koji želite kopirati.

Na rubnoj liniji grafikona pojave se mali crni kvadratići, što je znak da je grafikon označen.

2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Uređivanje - naredba Kopiraj

3. Označite mjesto gdje želite kopirati grafikon4. U glavnome izborniku odaberite naredbu Uređivanje -

naredba Zalijepi.

Kopiranje grafikona u drugi radni list unutar iste radne knjige :1. Kliknite na grafikon koji želite kopirati2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Uređivanje -

naredba Kopiraj 3. Odaberite radni list u koji želite kopirati grafikon4. Označite mjesto gdje želite kopirati grafikon5. U glavnome izborniku odaberite naredbu Uređivanje -

naredba Zalijepi.

Kopiranje grafikona u radni list unutar druge radne knjige :1. Kliknite na grafikon koji želite kopirati2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Uređivanje -

naredba Kopiraj 3. Otvorite radnu knjigu u koju želite kopirati grafikon4. Odaberite radni list u koji želite kopirati grafikon5. Označite mjesto gdje želite kopirati grafikon6. U glavnome izborniku odaberite naredbu Uređivanje -

naredba Zalijepi.Premještanje grafikona unutar istoga radnoga lista :

1. Kliknite na grafikon koji želite premjestiti2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Uređivanje –

naredba Izreži 3. Označite mjesto gdje želite premjestiti grafikon

90


4. U glavnome izborniku odaberite naredbu Uređivanje - naredba Zalijepi.

Premještanje grafikona u radni list druge radne knjige :1. Kliknite na grafikon koji želite premjestiti2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Uređivanje –

naredba Izreži 3. Otvorite radnu knjigu u koju želite premjestiti4. Odaberite radni list u koji želite premjestiti grafikon5. Označite mjesto gdje želite premjestiti grafikon6. U glavnome izborniku odaberite naredbu Uređivanje -

naredba Zalijepi.

Promjena veličine grafikona

1. Kliknite na grafikon kojemu želite mijenjati veličinu. Na rubnim linijama prikažu se crni kvadratići, što je znak da je grafikon označen.

2. Postavite pokazivač miša na jedan od crnih kvadratića na vrhovima grafikona i kada pokazivač promijeni oblik u dvosmjernu strjelicu, pritisnutom tipkom miša i povlačenjem mijenjajte oblik i veličinu grafikona.

91


PRIPREMA IZLAZA

Podešavanje margina

1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka - naredba Postava stranice…

2. U okviru za razgovor Postava stranice odaberite karticu Margine

3. Upišite željene vrijednosti za lijevu, desnu, gornju i/ili donju marginu.

Ispis sadržaja radnoga lista na jednome listu papira

1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka - naredba Postava stranice…

2. U okviru za razgovor Postava stranice odaberite karticu Stranica

3. U području Skaliranje odaberite mogućnost Prilagodi: Napomena: Istom mogućnošću možete odrediti i drugačije postavke ispisa, na primjer 2 stranice široko i dvije visoko:

92


Primijetite da se izborom mogućnosti Prilagodi: često automatski promjeni veličina postotka uobičajene veličine u polju Prilagodi na:

Zaglavlje i podnožje

Namjena i svrha zaglavlja i podnožja u Excelu ista je kao i u Wordu, tj. informacije upisane u ta područja vidljive su (i ispisane) na svim stranicama dokumenta. Excel nudi nekoliko oblika uobičajenih zaglavlja i podnožja.

1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka – naredba Postava stranice

2. U okviru za razgovor Postava stranice odaberite karticu Podnožje/Zaglavlje

3. Kliknite na dugme sa strjelicom desno od polja ZaglavljeiliKliknite na dugme sa strjelicom desno od polja Podnožje

4. Izaberite zaglavlje iz popisa uobičajenih zaglavlja

Ispis raspona ćelija unutar jednoga radnog lista

1. Označite ćelije koje želite ispisati2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka - naredba

Ispis3. U okviru za razgovor Ispis, u području Ispiši odaberite

Označeno

4. Kliknite na dugme U redu.

Ispis svih stranica aktivnoga radnog lista

1. Označite radni list kojega želite ispisati

93


2. U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka – naredba Ispis

3. U okviru za razgovor Ispis, u području Ispiši raspon odaberite Sve

4. U području Ispiši odaberite Aktivne listove5. Kliknite na dugme U redu.

Ispis cijele radne knjige uključujući sve njezine listove

1. U glavnome izborniku odaberite naredbu Datoteka - naredba Ispis

2. U okviru za razgovor Ispis, u području Ispiši odaberite Cijelu radnu knjigu.

3. Kliknite na dugme U redu.

94


SADRŽAJ

UPOTREBA IT-A U SVAKODNEVNOME ŽIVOTU..............................................................1Gdje su računari pogodniji od ljudi?.........................................................................1Gdje ljudi mogu biti pogodniji od računara?.............................................................1

OSNOVNI POJMOVI.......................................................................................................2Hardver, softver, informacione tehnologije..............................................................2Što je PC?.................................................................................................................3Dijelovi osobnoga računara......................................................................................3Radna svojstva računara..........................................................................................9Softver - tipovi softvera............................................................................................9Upravljački sistem..................................................................................................10Aplikacije................................................................................................................10Grafičko korisničko sučelje.....................................................................................11

RAČUNARSKO OKRUŽENJE.........................................................................................12Osnovni pojmovi.....................................................................................................12Što je radna površina (Desktop)?...........................................................................13Što je dugme Start?................................................................................................14Uključivanje računara.............................................................................................15Radna površina......................................................................................................16Rad s prozorima.....................................................................................................17

UPRAVLJANJE DATOTEKAMA.......................................................................................19Osnove upravljanja datotekama.............................................................................19Prozor Windows Explorera......................................................................................19Kreiranje mapa i podmapa.....................................................................................21Kopiranje i premještanje........................................................................................21Recycle Bin i brisanje datoteka..............................................................................23

WORDPAD..................................................................................................................25Spremanje dokumenta...........................................................................................26

PAINT.........................................................................................................................28

OBRADA TEKSTA NA RAČUNARU................................................................................31

UPOTREBA APLIKACIJE................................................................................................32Pokretanje i zatvaranje aplikacije...........................................................................32Otvaranje postojećeg dokumenta..........................................................................34Stvaranje novog dokumenta..................................................................................35O spremanju dokumenta........................................................................................35Prilagodba postavki................................................................................................37

UNOS I UREĐIVANJE TEKSTA......................................................................................40Postupak unosa teksta...........................................................................................40Označavanje teksta................................................................................................41Uređivanje teksta...................................................................................................41Kopiranje, premještanje, brisanje...........................................................................42Traženje i zamjena.................................................................................................43

OBLIKOVANJE.............................................................................................................45

95


Zašto oblikovanje...................................................................................................45Oblikovanje teksta.................................................................................................45Oblikovanje odlomka..............................................................................................51Oblikovanje stranice...............................................................................................56

PRIPREMA ISPISA........................................................................................................59Pregled prije ispisa.................................................................................................59Ispis na zadanom pisaču........................................................................................59

RAD S MICROSOFT EXCELOM.....................................................................................60Pokretanje Excela...................................................................................................60Uređivanje postavki................................................................................................62

ĆELIJE.........................................................................................................................64O načinu unosa podataka.......................................................................................64Označavanje ćelija.................................................................................................65Redovi i stupci........................................................................................................67

UREĐIVANJE PODATAKA.............................................................................................69Radni list................................................................................................................70Formule i funkcije...................................................................................................71Adrese ćelija..........................................................................................................72Oblikovanje............................................................................................................76

GRAFIKONI.................................................................................................................81Kreiranje grafikona.................................................................................................81Kopiranje i premještanje grafikona.........................................................................85Promjena veličine grafikona...................................................................................86

PRIPREMA IZLAZA......................................................................................................87Podešavanje margina.............................................................................................87Ispis sadržaja radnoga lista na jednome listu papira..............................................87Zaglavlje i podnožje...............................................................................................88Ispis raspona ćelija unutar jednoga radnog lista....................................................88Ispis svih stranica aktivnoga radnog lista...............................................................88Ispis cijele radne knjige uključujući sve njezine listove..........................................89

SADRŽAJ.................................................................................................................90

96