SADRAJ
UVOD.............................................................................................................................
1.MODEL INTEGRALNOG
SISTEMA.....................................................................
1.2.INFORMACIONI SISTEMI POSLOVNIH
FUNKCIJA................................... 1.2.1.SISTEMI
TRANSAKCIONE OBRADE PODATAKA..........................
1.2.1.1.ZAHVATANJE I UNOS
PODATAKA.................................................
1.2.1.2.OBRADA
PODATAKA..........................................................................
1.2.1.3.ODRAVANJE I KORIENJE BAZA PODATAKA OLTP
SISTEMA..............................................................
1.2.1.4.CLIENT/SERVER ARHITEKTURA
OLTP..........................................
2.POSLOVNI INFORMACIONI
SISTEMI...............................................................3.PRIMENA
INFORMACIONIH SISTEMA U
GRAEVINARSTVU......................................................................................3.1.
NOVI TRENDOVI KOJI SU U
PRIMENI............................................3.2. SOFTVERSKI
PAKETI KOJI SU PRIMENI U
GRAEVINARSVU.........................................................................................ZAKLJUAK.....................................................................................................................
LITERATURA...................................................................................................
Str.............
Str. 2.
Str. 3.Str. 4.Str. 6.Str. 6.Str. 8.
Str. 9.Str. 9.
Str. 12.
Str. 14Str. 14
Str. 15Str. 18
Str. 21
UVOD
Kljuna kategorija informatike, kao naune discipline su
informacioni sistemi, i je izriito sadrano u svim definicijama,
koje se daju u vezi informatike kao nauke. U cilju blieg odreivanja
pojma informacionog sitema, neophodno je poi od njegove
definicije.Prema Roberta Thieranf-u: "Informacioni sistem je
odreeni skup metoda, postupaka i resursa, oblikovanih tako da se
potpomogne postizanje nekih ciljeva".Ovde se misli na ciljeve
sistema, u kome funkcionie informacioni sistem, kao njegov
podsistem.
Prema Burch i Strater: "Infomacioni sistem ine etiri osnovne
komponente i to:
(1) operacije obrade podataka, (2) metode obrade podataka,
kompjuter i odnosna tehnologija, (3) sistemska analiza i (4)
tehnike modeliranja".
Prema Alex Niederberger: "Informacioni sistem je sveukupnost
svih informacionih procesa u preduzeu".
Prema Dobreni S.: Informacioni sistem je skup ljudi i opreme,
koji po odreenoj organizaciji i metodama obavljaju prikupljanje,
prenos, obradu, uvanje emorisanje) i dostavljanje podataka i
informacija na korienje". Imajui u vidu da su se esto, naroito u
poetnoj fazi razvoja, informatika i informacioni sistemi u celini,
ili prevashodno, vezivali za tehnoloki aspekr raunarske
tehnologije, definicije informacionog sistema su dugo naglaavale no
tehnoloku komponentu. Mnoge definicije su polazile od toga da je IS
nain rrikupljanja, obrade, uvanja i distribuiranja informacija, to
je u prvi plan isticalo tehnoloku stranu informatike kao
delatnosti. Ubrzo su se informacione nologije i informacioni sistmi
sve vie okretali prema upravljakim potrebama : rganizacije, tako da
je njihov razvoj iao od operativnih - transakcionih IS do IS za
podrku odluivanju.
DEO I: OSNOVl INFORMA TIKE IINFORMACIOMH SI STEM A
1
Sagledavajui na ovaj nain sutinu, informacioni sistem moemo
definisati kao skup metoda, postupaka i resursa, organizovanih da
podre poslovanje, putem aurnog i pouzdanog obuhvata podataka u
procesu rada i odluivanja.
Pored kategorija informacionog sistema, kao to su metode,
postupci i resursi (sa podacima kao specifinim resursima u prvom
planu), iz sutine ovakvog pristupa identifikovanja informacionog
sistema, proizilazi i vanost koncepcijsko - metodolokog aspekta,
koji se odnosi na auran i pouzdan obuhvat podataka, ne samo u
procesima rada (operativnog obavljanja poslova), ve i u procesima
odluivanja. Za efikasnost informacionog sistema, aurnost i
pouzdanost su od prvorazrednog znaaja. Ovi zahtevi se mogu
ostvariti savremenim metodama organizovanja poslovanja, uz korienje
raunarske infrastrakture, to se u sutini svodi na automatizovanje
radnih procesa i na toj osnovi razvijanje operativnih
-transakcionih IS i IS za podrku odluivanju.
Analizirajui navedene definicije informacionog sistema, moemo
zakljuiti:
informacioni sistem je kompleksan i sloen podsistem, to je u
direktnoj zavisnosti od kompleksnosti sistema iji je on podsistem,
pojam informacionog sistema je iri od informacione tehnologije i
raunarske infrastrakture, jer se odnosi i na irok spektar metoda i
postupaka, koje se javljaju kao komponente informacionog sistema, u
pristupu njegovoj realizaciji, efikasan informacioni sistem
neophodno je zasnivati na automatizovanju radnih procesa, u cilju
njegove pouzdanosti i aurnosti, cilj informacionog sistema je
usklaen sa ciljevima sistema u kome se javlja kao podsistem i u
sutini ima zadatak da obezbedi informatike pretpostavke za bolje
funkcionisanje realnog sistema.
1. MODEL INTEGRALNOG SISTEMA
Ako organizaciju posmatramo kao sistem u kome su funkcije
meuzavisne, onda njen informacioni sistem treba integrisati na nain
da obezbeuje informacije za sve funkcije koje se nalaze u
meuzavisnom odnosu. Ovakva integracija obezbeuje bolje
funkcionisanje pojedinih delova organizacije, njihovo meusobno
razumevanje i koordinaciju, sa ciljem da se ostvari bolja
efektivnost i efikasnost organizacije.
Odluivanje u organizaciji se zasniva na znanju i aurnim i
puzdanim informacijama o poslovanju organizacije i njenom okraenju.
Za sticanje takvih informacija neophodni su znaajni, pouzdani,
tani, konzistentni podaci lako dostupni i podloni analizi -
neophodna je integrisana analitika solucija" savremenog
elektronskog poslovanja, za koju su od sutinskog znaaja etiri vida
integracije:
(a) tehnika integracije, (b) ekonomska integracije (c)
integracija solucije i (d) integracija zatvorene petlje".
Ovi vidovi integracije predstavljeni su na sledeoj
slici.[footnoteRef:2] [2: Balaban. N., i saradnici, Informacioni
sistemi u menachnentu, Savreraena administracija, Bepgrad, 2002,
str. 279.]
U vezi sa navedenim vidovima integracije treba pojasniti:
Preduslov uspene analize je tehnika integrisanost i usklaenost
tehnologija analitikih aplikacija; Za kvalitetnu i konzistentnu
analizu od popsebnog znaaja je ekonomska integrisanost, koja se pre
svega odnosi na usaglaene i na jedinstven nain definisane bitne
metrike i Analitiki sistem organizacije treba da se zasniva na
objedinjavanju informacija i analiza celokupne
organizacije.Integrisane analitike apliakcije omiguavaju
sveobuhvatno sagledavanje funkcionalne povezanoasti ukupnpg
poslovanja. Nakon donoenja odluke i njenog prevoenja u akciju,
potrebno je pratiti efekte i eventialno preduzimati korektivne
mere. Na ovaj nain se ostvaruje integracija zatvorene petlje" koja
omoguava pored feedback i feedforward (predaju signala unapred),
ime se obezbeuje elektronska analiza poslovanja koja omoguuje ne
samo reaktivno i aktivno nego i proaktivno ponaanje u poslovanju
organizacije.
Slika 1. Integrisana analitika solucija
1.2. INFORMACIONI SISTEMI POSLOVNIH FUNKCIJA
Da bi organizacija mogla da obavlja svoju misiju, ostvaruje
ciljeve i realizuje izabranu strategiju, mora da raspolae sa
odredenim funkcijama, a funkcije raspolau sa skupom procesa koji
straraju vrednost za kupce i ostvaraju finansijke rezultate.
Fukcije, odnosno aktivnosti o kojima je re odnose se na nabavku,
istraivanje i razvoj, proizvodnju, upravljanje ljuskim resursima,
marketing i prodaju, koji skupa ine karike u tzv. lancu vrednosti
(Valuve Chain) koga e preduzee nuditi tritu, odnosno kupcima putem
svojih proizvoda i usluga. Poreter[footnoteRef:3] koristi lanac
vrednosti kao strategijsko analitiko sredstvo da se doe do izvora
konkurentske prednosti unutar preduzea i u povezivanju sa dragim
preduzeima. Prema tome, konkurentska prednost jednog preduzea nije
uslovljena samo njegovim lancem vrednosti, zbog toga to je ovaj
lanac vrednosti ukljuen u vei tok vrednosti, koji Porter naziva
sistem vrednosti. Imajui to u vidu, moe se zakljiiti da odravanje
trajnije konkurentske prednosti preduzea zavisi od sistema
vrednosti koji, pored lanca vrednosti preduzea, ukljuuje lanac
vrednosti dobavljaa, lanac vrednosti distributera i lanac vrednosti
kupaca. [3: Porter, M., Competitive Strategy: Techniques for
Analyzing Industries and Competitors, Free Press, NewYork, 1980,
chapter 2, str. 35-39.]
Koncept lanca vrednosti prihvaen je kao koristan pristup analizi
za potrebe efikasnijeg upravljanja poslovnim procesima u cilju
sticanja konkuretske prednosti. Lanac vrednosti predstavlja
sistematian pristup oceni obavljanja svih aktivnosti preduzea i
njihove interakcije, posmatrano iz aspekta izvora konkuretske
prednosti.
Analiza lanca vrednosti prua mogunost sagledavanja efikasnosti i
efektivnosti izvravanja svih poslovnih aktivnosti u lancu vrednosti
preduzea, ali i njegovih poslovnih partnera, to u krajnjem smislu
moe posluiti za uporeevanje visisne i struktrure trokova preduzee i
njegovih konkurenata. Na ovaj nain se mogu indentifikaovati
aktivnosti preduzea koje mu obezbeuju konkuretsku prednost, odnosno
trino vostvo, to moe pomoi pri usmeravanju poslovnih resursa na
takve aktivnosti.[footnoteRef:4] [4: O znaaju lanca vrednosti u
ambijentu elektronskog poslovanja, videti ire u knjizi Vujovi, S.,
Eleketronskoposlovanje iposlovna inteligencija, Univerzitet Braa
Kari" Beograd, 2005,polgavlje 7.]
Generiki model lanaca vrednosti obezbeuje okvir koji
organizacija korisii za razvoj savremenih informacionih sistema,
sledea slika.[footnoteRef:5] [5: Balaban, N., i saradnici,
Informacioni sistemi u menadmentu, Savremena administracija,
Beograd, 2002., str.281.]
Polazei od modela lanca vrednosti i aktivnosti, odnosno procesa
koje objedinjava, u ovom poglavlju predmet naeg razmatranja su
informacioni sistemi za podrku, unapreenje i realizaciju poslovnih
procesa. Ova vsta informacionih sistema se izgrauje na bazi
razliitih informacionih sistema, kao to su OLTP, PIS, OAS, KWS,
MIS, DW uz korienje klijent/server arhitukzure i platforme
zasnovane na internestkim tehnologijama. Savremeni koncept razvoja
ovih sistema zasniva se na metodologiji planiranja poslovnih
resursa preduzea - ERP (Enterprise Resource Planning).
Slika 2. Generiki model lanca vrednosti
1.2.1. SISTEMI TRANSAKCIONE OBRADE PODATAKA
Za efikasno i efektivno izvravanje procesa, funcija i zadataka u
organizaciji neophono je razvijati informacione sisteme i
softverske proizvode za procesiranje trensakcija OLTP tehnologijom
i agregrisanje podataka DW tehnologijom.
Tehnologija procesiranja podataka odnosi se na poslovne
transakcije, odnosno dogaaje u vezi sa poslovanjem. Transakciono
procesiranje podataka podrava operacije organizacije i predstavlja
osnovu operativnih informacionih sistema. Danas se obino OLTP
zasniva na E-R (EntityRelationship) modelima podataka, sistemima za
upravljanje relacionim bazama podataka, SQL upitima u vezi sa
operativnim informacionim potrebama korisnika.
Transakcioni procesni sistemi koriste se za ostvarivanje
strategijske uloge u poveanju konkurentske prednosti preduzea. U
torn cilju koristi se Internet, ekstranet i druge mree, za
povezivanje sa njihovim kupcima ili dobavljaima u realnom vremenu u
cilju on line transakcionog povezivanja. Podaci transakcionih baza
koriste se za formiranje integralnog skladita podataka (DW) koje se
koristi za strategijsko upravljanje organizacijom.
1.2.1.1. ZAHVATANJE I UNOS PODATAKA
Zahvatanje i unos podataka u savremenim uslovima odvija se u on
line real time renu rada na radnim mestima na kojima se odvijaju
pojedine aktivnosti. Na ovaj nain se automatizuju poslovne
aktivnosti i unos podataka. Na sledeoj slici prikazan je
automatizovani unos podataka.
Slika 3. Automatizovani unos podataka
Ovaj nain unosa podataka ima znaajne prednosti u odnosu na
tradicionalni unos podataka, to se ogleda u:[footnoteRef:6] [6:
Vujovi S., Poslovna informatika, Slobomir P. Univerzitet,
2006.]
zahvatanje i unos podataka je na izvora gde se odvijaju
transakcije i gde se generiu podaci, aurnost u zahvatanju podataka
je trenutna, s obzirom da se podaci zahvataju u momentu nastanka
preko PC i/ili POS terminala, zahvatanje podataka se vri
automatizovano sa itljivih medija (ita bar koda, optiki ita
znakova, ita karaktera ispisanih magnetnom supstancom) ili unosom
podataka preko tastature PC. Sredstva koja se najee koriste za upos
podataka su: PC, inteligentni transakcioni terminali, ureaji
automatizovanih blagajni, skeneti, ureaji za prepoznavanje glasa
itd.
1.2.1.2. OBRADA PODATAKA
Obrada podataka u OLTP sistemima moe se vriti na dva naina:
paketnom obradom i interaktivnom on line obradoma, sledea
slika.
Paketna obrada podrazumeva periodinu obradu tokom vremena
skladitenih transakcionih podataka. Na primer, podaci o osoblju i
njihovim uincima se memoriu u odreenim fajlovima, a potom se
periodino obrauju i izraunavaju zarade.
3
Slika 4. Paketna i on line interaktivna obrada
podataka[footnoteRef:7] [7: Vujovi S., Poslovna informatika,
Slobomir P. Univerzitet, 2006.]
Interaktivna obrada, odnosno on line obrada u realnom vremenu,
podrazumeva da se podaci obruju neposredno po nastanku i potom
unose u baze podataka. Podaci su memorisani na uredajima sa
direktnim pristupom i trenutno su dostupni na upite korisnoicima.
Primeri ovakvih obrada su brojni, kao na primer, altersko
poslovanje, rezervacije karata u avionskom saobraaju, aplikacije
nabavke, prodaje, upravljanja zalihama itd.
1.2.1.3. ODRAVANJE I KORIENJE BAZA PODATAKA OLTP SISTEMA
Odravanje baza podataka OLTP sistema odnosi se na modifikovanje
podataka, ili upisivanje novih, odnosno brisanje postojeih podataka
u bazama. Odravanje ovih baza u aurnom stanju predstavlja znaajnu
aktivnost koja je u direktnoj vezi sa nesmetanim odvijanjem
operativnih poslova, kao i stavlajnjem na raspolaganje aurnih
podataka u vidu izvetaja zainteresovanim korisnicima i unosa
podataka u DW, DSS i ES.
Korienje baze podataka moe biti u cilju:
sainjavanja dokumenata i dobijanje odgovora na upite.
Sainjavanje dokumennata u transakcionom sistemu na osnovu
podataka u bazama vri se za operativne potrebe i potrebe
menadmenta. Za operativno potrebe mogu se sainjavati razna
dokumenta, kao na primer, porudbine, izvetaji, povtde, fakture,
nalozi itd. Ako se iz baza podataka OLTP sistema obezbeuju izvetaji
za menadere, onda su ove baze u funkciji upravljakih informacionih
sistema. Korienjem podataka ovih baza za izvetavanje menadmenta ima
ogranien domen i uglavnom je orijentacija na obradu minulih
podataka.
Obradu upita u bazama podataka OLTP sistema, u client/server
okruenju, korisnik moe vriti putem Internet, intranet, ekstranet i
Web brauzer ili upitne jezike (SQL), postavljajui upite i
prihvatajui odgovore. Odgovori se dobijaju u vidu ekranskih
izvetaja.[footnoteRef:8] [8: Veinovi M., Jevremovi A., Uvod u
raunarske mree, Univerzitet Singidunum, Beograd 2007.]
1.2.1.4. CLIET/SERVER ARHITEKTURA OLTP
Razvojna platforma savremenih OLTP sistema je client/server
arhitektura, kao najraireniji oblik decentralozovane obrade
podatak. Osnovna odlika client/server modela obrade podataka je
deljenje obrade izmeu klijenta" i servera", tako da se svi procesi
obrade klasifikuju na: serverske proces i klijentske procese.
Klijent je korisniko mesto u sistemu, koje alje podatke serveru
i od servera zahteva usluge. Klijentsko mesto (obavlja klijentske
poslove) je opremljeno radnim stanicama, desk top ili lap top
raunarima. Server prua isluge serverskih procesa.
Konfiguracija clijent/server modela obrade podataka sastoji se
iz:
jednog ili vie servera, vie klijenata, komunikacionog
sklopa.
Komunikacioni sklop predstavlja hardversko-softverske elemente
koji vre komunikaciju izmedu servera i klijenta i uestvuju u
izvravanju klijentskih i serverskih procesa. Danas je najee u
upotrebi troslojna arhitektura client/server sistema distribucione
obrade podataja, prikazana na sledeoj slici.
Serveri su raunari opte namene koji su konfigurirani prema
potrebama organizacije, veliini i sloenosti baza podataka,
zahtevima za komunikacijom i ostalim zahtevanim performansama.
Serveri upravljaju resursima podataka i daju podrku upravljanju
obradom podataka. Aplikativni serveri pokreu transakcije obrade
podataka, vre transformaciju podataka, podravaju komunikacije izmeu
klijenta i aplikativnog servera.
Klijenti omoguavaju korisniki interfejs, i zadueni su za rad sa
ekranskim formama, upotrebu menija, grafikog interfejsa, prikaz
izvetaja ili tapanje, obezbeenje interaktivnog dijaloga sa
klijent/aplikativni server. U skaldu sa troslojnom arhitekturom,
rasporeen je i odgovarajui softver. Na serverima se nalaze sistemi
za upravljanje bazama podataka, dok su na aplikativnim serverima
instalirane aplikacije informacionog sistema, a na klijentima su
instalirani programi za upravljanje korisnikim interfejso
aplikacije. Ova arhitektura se u savremenim uslovima razvija kao
Web aplikacija, to znai da ulogu programa za upravljanje korisnikim
interfejsom preuzima neki od programa (brauzer) za pristup
Internet/Web serverima.[footnoteRef:9] [9: Milosavljevi M., Veinovi
M.,Grubor G., Informatika, Univerzitet Singidunum, Beograd
2009.]
Slika 5. Troslojna arhitektura client / server sistema
2. POSLOVNI INFORMACIONI SISTEMI
Organizacije su uglavnom strakturisane prema funkcionalnim
oblastima i procesima, kao to su: proizvodnja i/ili usluge,
istraivanje i razvoj, marketing, raunovodstvo, finansije, kadrovi i
dr. Svaka od ovih funkcija ima specifine potrebe za informacijama,
ali i zajednike potrebe za nekim informacijama. U okviru
pojedinanih funkcionalnih celina postoje razliiti nivoi
upravljanja: strategijsko, taktiko i operativno upravljanje, koji
svaki za sebe ima specifine potrebe za informacijama, i na tim
osnovama se razvijaju pojedinani funkcionalni upravljaki IS. Kako
postoje zajednike potrebe za informacijama, koje u nekim sluajevima
mogu biti od interesa za sve funkcionalne oblasti a u drugim samo
za neke, neophodno je da se funkcionalni IS poveu, odnosno
integriu.
Integrisanje funkcionalnih IS najee se ostvaruje primenom baza
podataka i sistema upravljanja bazama podataka - DBMS (Data Base
Management Systemsj.Na ovim osnovama razvijeni su postupci, metode,
metodologije i sradstva za projektovanje i razvoj IS.
Upravljaki informacioni sistem sadri posebne fajlove za svaki
funkcionalni sistem i zajedniku bazu podataka. U skaldu sa ovakvom
konceptualnom strukturom upravljakog IS, raspoloiv je specifian
softver za pojedinane funkcionalne upravljake podsisteme i
zajedniki (opti) softver za sve funkcionalne upravljake IS (sistem
upravljanja bazama podataka, baze modela za analizu podataka,
modela za planiranje itd).
Za formiranje pojedinanih funkcionalnih upravljakih sistema
koriste se sledei izvori podataka: strategijski plan odganizacije,
interni izvori podataka funkcionalnih celina, izvori podataka o
drugim funkcionalnim celinama posmatrane organizacije i eksteni
izvori podataka.
Integrisanost informacionog sistema organizacije
podrazumeva:
jedinstvenu bazu podataka, ije resurse dele sve aplikacije;
posebne aplikacije za svaki funkcionalni sistem sa automatizovanim
procesima; ugradnju metoda i tehnika u aplikativna softverska
reenja koja koriste menaderi i drugi korisnici za upravljanje
procesima i odluivanje.
Na sledeoj slici prikazana je ema integralnosti informacionog
sistema organizacije sa odgovarajuim funkcionalnim oblastima,
odnosno poslovnim procesima, koji predstavljaju informacione
podsisteme.
Kao to se iz prikazane eme vidi integralni informacioni sistem
organizacije sastoji se iz sledeih podsistema:
1. informacionog podsistem planiranja,2. informacionog
podsistema istraivanja i razvoj a,3. informacionog podsistema
marketinga,4. informacionog podsistema nabavke,5. informacionog
podsistema upravljanja proizvodnjom,6. informacionog podsistema
prodaje i distribucije,7. informacionog podsistema raunovodstva i
finansija,8. informacionog podsistema ljudskih resursa.
Svaki od navedenih informacionih podsistema zahteva poseban
razvoj a potom objedinjavanje u integralni informacioni sistem
organizacije.[footnoteRef:10] [10: Milosavljevi M., Veinovi
M.,Grubor G., Informatika, Univerzitet Singidunum, Beograd
2009.]
Slika 6. Integralnost informacionog sistema organizacije
3.PRIMENA INFORMACIONIH SISTEMA U GRAEVINARSTVU
Posebna karakteristika svake organizacije: informacioni deo
(povezuje upravljaki deo sa izvoako-tehnikim podsistemom) Sutina je
obezbediti zadovoljavajue informacione procedure kao odgovor na
zahteve graevinskih procesa .Odvija se u nekoliko nivoa: Primena
savremenih instrumenata i tehnoloke opreme koja u sebi ukljuuje
raunarski podran rad (primer geodetske opreme, automatizovane
fabrike betona i drugo) Poveanje brzine komunikacije i razmene
podataka usled povezivanja u raunarske mree: LAN, ((engl. Local
Area Network) je skup raunara koji su povezani u jednu raunarsku
mreu, na relativno malom prostoru, kao to su kancelarija, vie
kancelarija ili zgrada) WAN, (WAN akronim od Wide Area Network
(Raunarska mrea irokog podruja u bukvalnom prevodu, ili
irokopojasna mrea u slobodnom prevodu) je raunarska mrea koja
pokriva ire podruje - grada, regiona ili drave) Internet (globalna
raunarska mrea) Ubrzano procesiranje podataka u informacionom
sistemu usled poveanja karakteristika hardvera i primene savremenih
softverskih reenja (softverska reenja za razliite faze graevinskog
projekta, raunovodstveni paketi, ERP, DMS i drugo). Informacione
tehnologije primenjene u prateim oblastima (evidencija radnog
vremena, video nadzor, IP telefonija, GPS praenje vozila i
drugo)
3.1. NOVI TRENDOVI KOJI SU U PRIMENI
Integrisani poslovni informacioni sistemi tipa ERP (Enterprise
Resource Planning), Sistemi za upravljanje dokumentacijom u
elektronskom obliku, tj. DMS (Document Management System) i Sistem
za upravljanje projektima, odnosno EPM (Enterprise Project
Management).
ERP (Enterprise Resource Planning)Razvoj IS uz potpunu
integralnost softverskih aplikacija, odnosno jedno skladite
podataka kao zajedniki resurs koji dele sve aplikacije. Obezbeuje
se registrovanje svih poslovnih transakcija u realnom vremenu (tzv.
On-Line Transaction Processing), neprekidno skraenje trajanja
poslovnih procesa i njihovo kontinuirano poboljanje putem
reinenjeringa.
DMS (Document Management System)Poseban podsistem za upravljanje
dokumentacijom na projektu ali je najbolje reenje da se to prati
centralizovano na nivou celog preduzea.Veliki utroak vremena na:
kreiranje razliitih dokumenata, njihovo traenje, reviziju i ponovno
kreiranje. Dodatni problem - sreivanje i odlaganje dokumentacije.
Oko 90% znanja jedne organizacije nalazi u dokumentima. Svetski
poznata DMS reenja su: EMC Documentum, IBM FileNet, Oracle
Stellent, Microsoft - SharePoint i dr. EPM (Enterprise Project
Management)Primena raunara, kada je upravljanje projektima u
pitanju, je zapoela automatizovanjem tehnike mrenog planiranja.
Daljim razvojem dolo se do integrisanih softverskih alata za
upravljanje projektima zahvaljujui kojima se itav proces
upravljanja preduzeem postepeno automatizuje i prenosi u
informatiko okruenje. Integrisano reenje koje spaja funkcionalna
radna mesta, projektne timove i rukovodstvo preduzea. Rukovodilac
projekta moe da kontrolie svaki aspekt upravljanja projektnim
ivotnim ciklusom od planiranja do okonanja projekta.
3.2. SOFTVERSKI PAKETI KOJI SU U PRIMENI U GRAEVINARSTVUNa naim
prostorima primenjuju se najee dva alata za upravljanje projektima:
Primavera Project Planner i Microsoft Project. Programi za obradu
teksta (word processing - WP) omoguavaju: unoenje, izmenu
(editovanje), premetanje, skladitenje i tampanje tekstualnih
informacija. Mnogi programi iz ove kategorije sposobni su jo i da:
proveravaju pravopis, gramatiku korektnost, kao i upotrebu
interpunkcije u unetom tekstu. Veina novijih programa opremljena
je, takoe, i zavidnim grafikim mogunostima Mogue je u svakom
trenutku nainiti neophodne izmene u prethodno sauvanom dokumentu,
zatim odtampati novu kopiju koja e se distribuirati na eljene
adrese.
Najpoznatiji programi za obradu teksta su: Word (Microsoft)
WordPerfect (Corel) Primena osnovnih aplikativnih programa za
obradu teksta i tabline proraune Programi za tabline proraune
dizajnirani su sa ciljem da ljudima pomognu u reavanju problema.
Radna tabela (spreadsheet) se sastoji od redova i kolona sa
podacima ili informacijama. Presek svakog reda i kolone naziva se
elija - cell Nove informacije mogu se upisivati preko starih
informacija, lako auriranje i preraunavanje. Pomou jednostavnih
instrukcija, moe se izvriti sabiranje numerikih podataka po
kolonama, izrauna procentualne vrednosti ili neke druge
komplikovanije funkcije. Omoguavaju ljudima koji ih koriste da budu
znatno efikasniji i produktivniji. Najpoznatije aplikacije koje se
koriste za tabelarne proraune su: Excel Quatro ProProgrami za
crtanje i projektovanje pomou raunara Termin raunarsko
projektovanje podrazumeva projektovanje sistema i/ili procesa uz
podrku raunara. Raunarsko projektovanje je jedan od moguih prevoda
sa Engleskog originalnog izraza Computer Aided Design (CAD) koje su
vezane za aktivnosti projektovanja i konstruisanja primenom
raunara. Modeliranje u projektovanju putem raunara je sloen proces
koji se sastoji od vie meusobno povezanih faza.
U osnovne faze projektovanja spadaju: Postavka zadatka na osnovu
definisanog problema Koncepcija rada i metodologija grafikog
projektovanja objekata Reavanje problema Verifikacija reenja
ZAKLJUAK
Osnovna funkcija IS je snabdevanje menadmenta potrebnim
informacijama u cilju sagledavanja ponaanja organizacije i
preduzimanja aktivnosti u vezi planiranja, organizovanja,
usmeravanja i kontrolisanja, kako bi se postigao odriv razvoj, rast
i prosperitet organizacije. IS e zadovoljiti svoju misiju ako
obezbedi prave informacije, u pravo vreme, na pravi nain, pravom
korisniku. IS e zadovoljiti oekivanja ukoliko udovolji sledeim
zahtevima:
Obezbedi informacije za donoenje adekvatnih odluka
strategijskog, taktikog i operativnog karaktera u preduzeu; Ostvari
distribuiranost informacija prema potrebama pojedinih delova
organizacije i pojedinih korisnika; Obezdedi pravovremenost
dobijanja informacija za korisnike; Obezbedi selekciju informacija
i primerenu koliinu informacija prema potrebama korisnika; Obezbedi
mogunost dobijanja potrebnih informacija prema unapred dogovorenom
vremenu i obliku, kao i ad hoc postupkom iz baza podataka.
IS treba da omogui menaderu upravljanje organizacijom na
najbolji nain, uz zadovoljavajue obavljenje funkcija:
planiranja, organizovanja, rukovoenja i kontrolisanja.
Planiranjem menaderi vre izbor ciljeva (budue eljeno stanje koje
organizacija nastoji da ostvari), strategije, politike, programa,
projekata i akcija, kako bi se ciljevi mogli ostvariti. Planiranjem
se nastoji relativizovati neizvesnost koju donose budue
promene.
Postoje tri nivoa planiranja:
strategijsko planiranje, taktiko planiranje i operativno
planiranje.
Strategijsko planiranje odnosi se na utvrivanje misije i
strategijskih ciljeva organizacije. Ovaj vid planiranja, posmatran
kao proces, odnosi se na postavljanje strategijskih ciljeva,
odreivanje politike i programa organizacije, kako bi se ostvarili
postavljeni ciljevi. Pod politikom se podrazumeva opti okvir voenja
akcije, a pod programom se podrazumeva postupak i nain realizacije
postavljenih ciljeva i politike.
Da bi se stekla opta slika o zadacima IS u vezi sa strategijskim
planiranjem, navodimo aktivnosti ovog vida planiranja, za koje je
potrebno obezbediti informacije:
definisanje ciljeva organizacije, analiza i ocenjivanje
aktuelnih ciljeva i planova, istraivanje okruenja, analiza i
definisanje potencijala organizacije, utrivanje promena u aktuelnoj
strategiji, izbor najboljih strategijskih alternativa, izbor i
primena odgovarajue strategije, praenje uinaka.
Taktiko planiranje odnosi se na izvravanje strategijskih planova
po pojedinim delovima organizacije (organizacionim jedninicama),
polazei od utvrivanja taktikih ciljeva. Taktiki ciljevi se utvrduju
kao zadaci koje organizacione jedinici izvravaju, da bi se
ostvarili strategijski ciljevi organizacije. Taktiko planiranje je
srednjeronog karaktera.
Operativno planiranje obuhvata operativne ciljeve i detaljnu
specigfikaciju aktivnosti pojedinih organizacionih jedinica za
ostvarivanje tih ciljeva.
Organizovanje se odnosi na utvrdivanje aktivnosti koje treba
obaviti, strukturisanje ovih aktivnosti u poslove kao zaokruene
celine, utvrdivanje radnih jedinica za njihovo obavljenje i radnih
mesta kao izvrilaca ovih poslova. Organizovanjem se utvruju
relacije izmeu izvrilaca i nadredenih rukovodilaca, sa precizno
utvrdenim obavezama jednih i dragih.
Rukovoenje ili voenje. kao je to u savremenij teoriji menadmenta
definisano, usmereno je na oveka, meuljudske odnose i na znaaj
ljudskog potencijala u ostvarivanju ciljeva organizacije. Voenje
znai kreiranje atraktivne kulture i vrednosti, komuniciranje
ciljeva u organizaciji, kao i razvijanje elje zaposlenih da
ostvaruju vrhunske rezultate". Priroda voenja je da stimulie,
koordinira, usmerava i motivie aktivnosti podreenih u pravcu
postavljenih ciljeva i zadataka. Vodenje je prosec usmeravanja
kadrovskih potencijala organizacije ili sposobnosti jedne ili vie
osoba - rukovodilaca da se kroz medusobnu saradnju, komuniciranje i
rasporeivanje utie na radno angaovanje i motivaciju dragih radnika,
da efikasnije izvravaju postavljene zadatke i doprinose
ostvarivanju organizacionih ciljeva.
Kao to je istaknuto, voenje je proces, a svaki proces zahteva
odreene aktivnosti a aktivnosti zahtevaju informacije.
Rukovoenje ukljuuje: rukovodioca, sledbenika, situaciju. Za
uspenog rakovodioca je potrebno da poznaje sebe, razume podreene i
situaciju u kojoj deluje.
Kontrolisanje i planiranje su komplementarni. Izmeu ove dve
funkcije menadmenta postoji interakcija: planiranje odreuje smisao
i svrhu kontrolisanja. Da bi se utrdilo u kojoj meri planirano
korespondira sa postignutim. Kontrolisanje je potrebno kako bi se
mogao eventualno korigovati postavljeni plan, i nije ga moguie
uspeno sprovesti bez aurnog i pouzdanog IS.
Na osnovu razmatranih funkcija menadmenta, sasvim je jasno da su
aktivnosti menadmenta veoma raznovrsne i da se obavljaju u kratkim
vremenskim rokovima, to znai na su menaderima potrebne raznovrsne i
aurne informacije.
Pored razliitih aktivnosti koje utiu na raznovrsnost
informacija, potreba za informacijama se diferencira i prema
nivoima upravljanja, koji u organizaciji mogu biti strategijski,
taktiki i operativni nivo upravljanja.
Za navedene nivoe upravljanja vezani su uslovi odluivanja koji
mogu imati karakter izvesnosti i neizvesnosti. Donoenje odluka u
uslovima neizvesnosti karakteristino je za vie nivoe
upravljanja.
Uslovi izvesnosti za donoenje odluka postoje ako se mogu
precizno definisati alternativne akcije i ako je poznat ishod za
svaku od ovih akcija. Uslovi neizvesnosti za donoenje odluka
postoje ako se ne mogu precizno definisati alternativne akcije i
ako je verovatnoa ishoda pojedinih akcija nepoznata.
Strategijskom nivou upravljanja potrebne su informacije irokog
spektra internog (iz organizacije) i eksternog (iz okruenja)
karaktera, agregirane u vidu sumarnih pregleda sa naglaenom
kvalitativnom komponentom. Suprotno ovim zahtevima, za nivo
operativnog upravljanja potrebne su detaljne interne informacije,
preteno kvantitativnog karaktera. Taktikom nivou upravljanja
potrebne su preteno interne informacije, esto istorijskog
karaktera. Zadatak je informacionog sistema da izvri
diferencijaciju informacija prema potrebama pojedinih nivoa
odluivanja.
LITERATURA
Balaban. N., i saradnici, Informacioni sistemi u menadmentu,
Savreraena administracija, Beograd, 2002, str. 279.
Veinovi M., Jevremovi A., Uvod u raunarske mree, Univerzitet
Singidunum, Beograd 2007.
Vujovi, S., Eleketronskoposlovanje iposlovna inteligencija,
Univerzitet Braa Kari" Beograd, 2005.
Vujovi S., Poslovna informatika, Slobomir P. Univerzitet,
2006.
Milosavljevi M., Veinovi M.,Grubor G., Informatika, Univerzitet
Singidunum, Beograd 2009.
Porter, M., Competitive Strategy: Techniques for Analyzing
Industries and Competitors, Free Press, New York, 1980.