119 Od 22.do 25. listopada 2003. odr‘an je na Plitvicama 4. me|unarodni sim- pozij informacijske i komunikacijske tehnologije i osiguranja (ICTI 2003) u organizaciji tvrtke »Tectus« d.o.o. – nakladnika ~asopisa »Svijet osigura- nja« i Instituta za osiguranje, a pod pokroviteljstvom Vlade Republike Hr- vatske, Ureda za internetizaciju i Hr- vatske gospodarske komore. Kao i prethodnih godina, u radu Simpozija sudjelovali su stru~njaci iz podru~ja informatike, komunikacija i razli~itih korisni~kih slu‘bi, prete‘no iz podru- ~ja osiguranja te ~lanovi uprava i me- nad‘menta. Zemlje sudionice ICTI 2003. bile su Njema~ka, Austrija, ^e{- Bo‘ena Kralj-Vrsalovi} i Filip Dujmovi} ^etvrti me|unarodni simpozij Informacijska i komunikacijska tehnologija i osiguranje ka, Poljska, Bugarska, Slovenija, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija i Hrvat- ska. Simpozij je odr‘an pod ne{to izmije- njenim nazivom u odnosu na prethod- ne godine jer je, kako je istaknuo orga- nizator i glavni urednik ~asopisa »Svi- jeta osiguranja« Nikola Milijevi}, ostva- ren bitan pomak u odabiru tema i pri- lago|avanje globalnom trendu prema kojem informati~ki stru~njaci trebaju nove tehnologije u~initi dostupnijim i razumljivijim upravama osiguravaju}ih dru{tava i aktivno se uklju~iti u defini- ranje poslovne strategije. Simpozij je otvorio predstojnik Ure- da za internetizaciju Mladen Mauher. informacije i osvrti
5
Embed
Informacijska i komunikacijska tehnologija i osiguranje 119-123.pdf · i komunikacijska tehnologija i osiguranje ka, Poljska, Bugarska, Slovenija, BiH, Srbija i Crna Gora, Makedonija
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
119
Od 22.do 25. listopada 2003. odr‘anje na Plitvicama 4. me|unarodni sim-pozij informacijske i komunikacijsketehnologije i osiguranja (ICTI 2003) uorganizaciji tvrtke »Tectus« d.o.o. –nakladnika ~asopisa »Svijet osigura-nja« i Instituta za osiguranje, a podpokroviteljstvom Vlade Republike Hr-vatske, Ureda za internetizaciju i Hr-vatske gospodarske komore. Kao iprethodnih godina, u radu Simpozijasudjelovali su stru~njaci iz podru~jainformatike, komunikacija i razli~itihkorisni~kih slu‘bi, prete‘no iz podru-~ja osiguranja te ~lanovi uprava i me-nad‘menta. Zemlje sudionice ICTI2003. bile su Njema~ka, Austrija, ̂ e{-
ka, Poljska, Bugarska, Slovenija, BiH,Srbija i Crna Gora, Makedonija i Hrvat-ska.Simpozij je odr‘an pod ne{to izmije-
njenim nazivom u odnosu na prethod-ne godine jer je, kako je istaknuo orga-nizator i glavni urednik ~asopisa »Svi-jeta osiguranja« Nikola Milijevi}, ostva-ren bitan pomak u odabiru tema i pri-lago|avanje globalnom trendu premakojem informati~ki stru~njaci trebajunove tehnologije u~initi dostupnijim irazumljivijim upravama osiguravaju}ihdru{tava i aktivno se uklju~iti u defini-ranje poslovne strategije.Simpozij je otvorio predstojnik Ure-
da za internetizaciju Mladen Mauher. info
rma
cij
e i
os
vrti
120
U svom izlaganju osvrnuo se na eu-ropske integracije i razvoj projekatauz kori{tenje europskih znanja. Kaoviziju razvoja informatizacijske i ko-munikacijske tehnologije do 2010. go-dine naglasio je, izme|u ostalog, ci-ljeve i ure|enje virtualnog dru{tva teizgradnju ra~unalne mre‘e koja bi po-vezivala tijela dr‘avne uprave, omo-gu}uju}i ostvarivanje funkcija elektro-ni~ke vlade.Teme predavanja bile su koncipira-
ne na na~in da su se ve}inom me|u-sobno nadopunjavale. Glavni su na-glasci bili na pobolj{anju komunika-cije s klijentima i korisnicima, te naprimjeni novih tehnologija u prodaji iprovedbi osiguranja, kao i olak{ava-nju rada osiguravatelja na terenu. Sma-njenje cijena prijenosa podataka ~iniuporabu mobilnih ure|aja pristupa~-nijom {irokom krugu korisnika. Putemraznih personal digital assistant(PDA) ure|aja, mobilnih telefona i pri-jenosnih ra~unala te kori{tenjem inter-netskih aplikacija, informacije o profi-lu klijenata i njihovu postoje}em por-tfelju dostupne su na terenu, a priku-pljaju se iz raznih izvora, poput Callcentara ili sredi{njih informati~kih su-stava osiguravateljskih dru{tava.
Generalni direktor Oracle Hrvatskad.o.o. u uvodnom je predavanju govo-rio o strategiji razvoja informacijsketehnologije u svijetu i Hrvatskoj, spo-menuv{i da je oracle baza podatakanajzastupljenija u dr‘avnoj upravi teda je Oracle uklju~en u projekt inter-netizacije dr‘avne uprave, dok je ugospodarstvu najzastupljeniji u finan-cijskom sektoru.U okviru radnog dijela simpozija
prezentirane su sljede}e teme:Uloga Informati~kog tehnolo{kog
odjela u kontroli operativnih rizikaposlovanja. Autor Marko Korbar na-glasio je presudnu ulogu odjelainformati~ke tehnologije u kontrolioperativnih rizika i nu‘nost obavez-nog uklju~ivanja vrha tehni~kog me-nad‘menta u definiranju ukupne stra-tegije tvrtke i sudjelovanja u raduuprave i ocjenjivanju poslovanja tvr-tke. Jedan od prijedloga autora zamogu}e smanjenje zna~ajnih tro-{kova informati~ke tehnologije je re-organizacija informati~ko-tehnolo{-kog (IT) odjela, pretvaranjem u od-govorne i djelotvorne profitne centres dobro osmi{ljenim strategijama or-ganizacije i poslovanja informati~ko-komunikacijskog odjela. Tako|er je
Predstavnici HZMO-a na simpoziju
121
nagla{ena obveza razvoja Internet ioutsourcing strategije.Kroz temu »Kako unaprijediti odno-
se s kupcima i pove}ati tr‘i{ni udio« –ORACLE CRM izlagateljica Ana [ipu-{i}-Ple{e zorno je prikazala sada{njestanje i budu}i pojednostavljeniji pri-stup procesima i podacima kao pot-poru odlu~ivanju i upravljanju. U okvi-ru izlaganja spomenut je niz Oracleo-vih proizvoda i razvojnih projekata.Colin Wilks – (DELOITE TOUCHE)
Regionalni partner za financijski ser-vis u Sredi{njoj Europi govorio je otemi pod naslovom: Capital Risk Ma-nagement (Upravljanje rizicima kapi-tala) o mogu}im modelima osiguranjau [vicarskoj.Vedran Grb~i} dao je prikaz iskusta-
va Generali osiguranja u implementacijiIT sustava mati~nog dru{tva u Be~u, uznapomenu da se taj sustav koristi u tridru{tva u Austriji, Slova~koj, Ma|ar-skoj, Sloveniji, Rumunjskoj i Nizozem-skoj, a u tijeku je implementacija u^e{koj i Poljskoj. Kroz uo~ene predno-sti centraliziranog sustava spomenutaje upotreba zajedni~kih alata za pra}e-nje korisni~kih zahtjeva i problema tenjihovog rje{avanja. Prednosti su da jeu svakom trenutku mogu}e sagleda-vanje svih zahtjeva i kvantifikacije re-zultata slu‘be zadu‘ene za podr{kukorisnicima. Tako|er je mogu}e pratititro{kove razvoja pojedinih aplikacija iorganizirati centralizirano rje{avanjepogre{aka. Iz zaklju~ka autora navodi-mo da su primjenom IT sustava na razi-ni Grupe u Generali osiguranju uo~enezna~ajne prednosti u sni‘avanju tro{-kova implementacije, smanjenju tro{-kova, odr‘avanju i IT kadrova, te boljisigurnosni sustav i standardizacija, dokse nedostaci o~ituju u manjoj fleksibil-nosti i tromosti sustava, ovisnost o cen-tralno odre|ivanim prioritetima.Kao najve}u prednost IT sustava au-
tor nagla{ava u~inak ostvaren prikup-ljanjem raznih znanja i iskustava izpodru~ja informacijske tehnologije spodru~ja ~itave Europe u nekolikocentara, ~ijom su primjenom postig-nuti mjerljivi u~inci u sni‘avanju tro{-kova poslovanja Grupe.Izet Jeli} iz »Sarajevo osiguranja«
d.d., BiH kroz temu kori{tenje infor-matike u procesu planiranja obraz-
lo‘io je nu‘nost uvo|enja integralnoginformacijskog sustava i podr{ke Sek-tora informatike u procesu planiranja,kao najva‘nijeg u procesu upravljanja.Skrenuo je pozornost na nu‘nost ko-ri{tenja jedinstvene tehnologije iz po-dru~ja planiranja i naveo definicije,osnovne oblike planiranja u osigura-vaju}im dru{tvima. Za izradu planovapredla‘e uklju~ivanje suradnika izrazli~itih sektora, slu‘bi i poslovnihjedinica i primjenu tehnike planiranjaprojekata gantogramom, jer se na tajna~in najbolje prikazuje me|usobnaovisnost i popis pojedina~nih i me|u-zavisnih aktivnosti s nositeljima i roko-vima. Budu}i da je planiranje vrlo za-htjevan proces, nemogu}e ga je zami-sliti bez informati~ke podr{ke s a‘ur-nim podacima koje slu‘ba plana i ana-lize koristi iz baze podataka kroz una-prijed definirane tablice za koje nisupotrebne nikakve ru~ne dorade. Zamenad‘ment dru{tva i stru~ne slu‘bepostoje tablice (izvje{}a) za pra}enjesvakog tro{ka koji nastaje u direkcijidru{tva i svim podru‘nicama, na te-melju kojih se mogu predvi|ati akcijei donositi odgovaraju}e odluke za rea-lizaciju plana. Iskustva »Sarajevo osi-
Priznanje HZMO-u za osvojeno II.mjesto za najbolju web stranicu u
osiguranju
122
guranja« primjenjiva su u svim srod-nim tvrtkama.Ivica Vrsaljko iznio je temu Ocjena
kvalitete dobavlja~a u informacijskojtehnologiji, a Slavko Vidovi} govorioje o arhitekturi sustava za upravljanjeproizvodnjom usluga temeljenoj naKMS aplikacijama.Iz podru~ja zdravstvenog osigu-
ranja prezentirane su dvije teme:Koncept integralnog rje{enja dodat-
nog i dobrovoljnog zdravstvenog osi-guranja – Triglav – zdravstvena zava-rovalnica d.d. iz Slovenije obrazlo‘ioje Zdenko Bo{njak, s naglaskom naautomatizaciji kontrolnih postupaka ibrzog rje{avanja zahtjeva za od{tetu,{to je u ovom konceptu klju~ni zada-tak integralnog sustava. U realizacijikoncepta integralnog rje{enja zdrav-stvenog osiguranja, na primjeru Tri-glava uspje{no je povezano obvezno iprivatno zdravstveno osiguranje, istak-nuta automatizirana kontrola ulaznihra~una i specifikacija zdravstvenihusluga, {to je omogu}ilo efikasnijukontrolu i smanjenje tro{kova po {tet-nim doga|ajima. Autor je naglasio dase projekt Triglava mo‘e s uspjehomaplicirati i u drugim sredinama.O novim tehni~kim rje{enjima kao
podlozi uvo|enju suvremenog poslo-vanja Hrvatskog zavoda za zdravstve-no osiguranje (HZZO) govorili su Hr-voje Jezid‘i} i Leda Lepri. U uvodu suistaknuli velike koli~ine podataka kojeHZZO treba godi{nje obraditi, pri-mjerice _ 5 mil. uputnica godi{nje, 13mil. kartica. U funkciji suvremeneobrade podataka u realnom vremenusudjeluje 119 lokacija – 90 ispostava.Na financijskim karticama prate se svitro{kovi po osiguraniku i uplate dopri-nosa. Leda Lepri istaknula je ciljevebudu}eg poslovanja i pribli‘avanjeeuropskim integracijama, razvoj stra-tegije edukacije, uvo|enje smart karti-ce s novim identifikacijskim brojem,pro{irenje projekata kori{tenjem In-terneta prilikom prijave na osiguranjei drugih usluga, razvoj projekta za pra-}enje ra~una i drugo. Nagla{ena je izna~ajna suradnja s FINA-om u raz-voju projekta izdavanja novih jedin-stvenih kartica za identifikaciju osigu-ranika.
Damir Gojmerac iz Financijskeagencije (FINA) nastavio je izlagati naprethodnu temu i prezentirao dostup-nost i povezivanje informacija kojeFINA omogu}ava svim velikim susta-vima i drugim korisnicima kao partneru poslovanju dr‘avnih institucija. Is-taknuo je da FINA kao glavni nositeljnove tehnologije obavlja 60% platnogprometa na 180 lokacija, te da je vode-}a outsourcing institucija. Za HZZO }eosigurati sigurno izdavanje ID kartica.Zna~ajnu ulogu FINA-e prikazao jekroz vo|enje velikog broja registara(ra~una, REGOS-a, godi{njih finan-cijskih izvje{}a, obveza po kreditima,koncesija i dr.) potrebnih za funkcio-niranje financijskog sustava na razinidr‘ave i za daljnji razvoj primjene in-tegriranog sustava u funkciji dostup-nosti i povezivanja informacija. Uzrazvoj novih projekata autor je istak-nuo izradu registra digitalnih certifika-ta u funkciji primjene Zakona o digital-nom potpisu i ovla{tenja za pristupinformacijama. U zaklju~ku ovog izla-ganja nagla{eno je da FINA ne pre-tendira na vlasni{tvo podataka, ve} naracionalizaciju onog {to korisnici ‘ele.Osvrt na razvoj informacijskog su-
stava u Hrvatskom zavodu za mirovin-sko osiguranje (HZMO) dao je mr. sc.Branko Slova~ek. U uvodu je naglasioda je u HZMO-u 80% poslovnih proce-sa informatizirano i da se 70% sredsta-va tro{i na odr‘avanje postoje}ih apli-kacija i teku}ih poslova, a 30% na raz-voj novih projekata te da se osnovnizahtjevi razvoja odnose na sigurnostinformacijskog i poslovnog sustava.Kao zahtjev najvi{e kategorije uz to~-nost i brzinu, izrazito je istaknuta po-treba sigurnosti poslovnog sustava uvezi s isplatom mirovinskih primanja idoplatka za djecu. Naglasio je da uzprojektiranje integracije elektroni~kihdokumenata u sustave papirnih i mi-krofilmskih arhiva (EDMS), njihovogtijeka u procesu ostvarivanja prava(workflow) i ICT povezivanja s ekster-nim sudionicima u okviru projekataRKMTDU, naro~ito pa‘ljivo treba pri-stupati za{titi tajnosti podataka i sigur-nosti baza podataka. U zaklju~ku jeistaknuo da se planirani inovacijskiciljevi u kompleksnim informacijskim
123
strukturama mirovinskog osiguranja idoplatka za djecu trebaju rje{avatikori{tenjem stru~nih znanja vlastitihinformati~kih stru~njaka i projektanataposlovnih procesa, uz prikladno uklju-~ivanje »outsourcinga« s njegovim si-nergijskim u~incima.Postavljanjem i realizacijom razvoj-
nih zadataka ‘eli se posti}i vi{i stu-panj uskla|enosti i mogu}eg o‘ivo-tvorenja strategija e-Croatia (ECR01) iHrvatska u 21. stolje}u (IKT02) u infor-macijskom sustavu mirovinskog osi-guranja generacijske solidarnosti idoplatka za djecu.Predstavnica Sredi{njeg registra
osiguranika (REGOS) Dora Tudori}-Ghemo izlo‘ila je temu Politika za{titeinformacijskog sustava REGOS-a, au-torice An|elke Bunete, naglasiv{i dase REGOS-ova sigurnosna politika te-melji na strategiji razvoja i analize ri-zika samog informacijskog sustavaREGOS-a, kao i na me|uovisnostima sostalim institucijama uklju~enim u in-formacijski sustav REGOS-a (HZMO,FINA, GZAOP). Primjenom ISO 17799standarda, sistemski su analizirani svidijelovi informacijskog sustava, defi-nirane procedure i radne upute. Istak-nuto je da nema provedbe sigurno-snog programa bez odgovorne osobe(primjerice voditelja sigurnosti) i re-dovite edukacije svih radnika, a po-sebno mre‘nih administratora kojiznaju prepoznati rizik i primijeniti po-trebne alate, aplikacije i ure|aje.
U okviru simpozija zanimljive pre-zentacije u vezi s mobilnom telefo-nijom odr‘ali su predstavnici VIPnet-aiz Zagreba, First In Ex iz Be~a i Raiffei-sen bank Austrija iz Zagreba ,a u vezis tehnologijom implementacije razli~i-tih rje{enja u osiguranju i drugim po-dru~jima prezentirale su tvrtke FjaOda Team iz Maribora, Combis, IBM,Deloite Touche, SAP d.o.o. – Hrvatska,Infodesign i Infotehna.I na kraju, ponovit }emo rije~i glav-
nog urednika ~asopisa »Svijet osigu-ranja«, Nikole Miljevi}a i mi{ljenje ve-}ine sudionika, da se organizacijomtakvog me|unarodnog simpozija dajedoprinos na putu prema Europi, a Hr-vatska se prilago|ava smjeru globali-zacije i otvaranju prema nama dostup-nim tr‘i{tima sa ‘eljom {to br‘e reali-zacije ciljeva zacrtanih u Prijedlogustrategije informatizacije Hrvatske iStrategiji Vlade – Hrvatska u 21. sto-lje}u.Nakon radnog dijela, za vrijeme
sve~ane ve~ere uru~ena su priznanjana najbolje WEB stranice u osigu-ranju.U konkurenciji 32 stranice koje su
prijavljene na natje~aj u kategorijamaOsiguravaju}a dru{tva, Mirovinskifondovi i Institucije tr‘i{ta osiguranja,HZMO je dobio drugu nagradu, i timepotvrdio svoje opredjeljenje za jo{bolji iskorak u kori{tenju Interneta iotvaranja prema svim na{im korisnici-ma.