Informacije o dokumentu Refuse Derived Fuel)...Sistem upravljanja otpadom se razvio od otvorenih deponija do naprednih i sofisticiranih tehnologija obrade otpada u svrhu generiranja

Informacije o dokumentu

Naziv projekta PREPORUKE ZA OPĆINE, OPĆINSKA KOMUNALNA PODUZEĆA,

REGIONALNE DEPONIJE I PRIVATNI SEKTOR VEZANO ZA

INFRASTRUKTURU I LOGISTIKU POTREBNU ZA PROIZVODNJU GORIVA IZ

OTPADA (RDF – Refuse Derived Fuel)

Klijent Regionalna ekonomska zajednica REZ d.o.o. Zenica

Kontakt klijenta Štrosmajerova 11, 72 000 Zenica

Bosna i Hercegovina

T. + 387 32 462 161

F. + 387 32 441 230

e-mail: [email protected]

Broj ugovora 04-11_17

Status projekta Konačni izvještaj

Autor Prof. dr Sanda Midžić Kurtagić

Potpis

Datum 01.06.2017. godine

PREPORUKE ZA OPĆINE, OPĆINSKA KOMUNALNA PODUZEĆA, REGIONALNE DEPONIJE I PRIVATNI SEKTOR VEZANO ZA INFRASTRUKTURU I LOGISTIKU POTREBNU ZA PROIZVODNJU GORIVA IZ OTPADA (RDF – Refuse Derived Fuel)

2

SADRŽAJ

1 UVOD ............................................................................................................................................... 6

2 OPCIJE UPRAVLJANJA OTPADOM .................................................................................................... 7

2.1 Trenutačna praksa upravljanja otpadom u svijetu .................................................................. 7

2.2 Opcije upravljanja otpadom .................................................................................................. 11

2.2.1 Prevencija nastajanja otpada ........................................................................................ 11

2.2.2 Ponovna upotreba ......................................................................................................... 13

2.2.3 Reciklaža ........................................................................................................................ 15

2.2.4 Proizvodnja energije iz otpada ...................................................................................... 18

2.3 Osvrt na opcije tretmana ....................................................................................................... 28

3 KORISTI OD RAZVOJA INTEGRIRANOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM ................................ 29

4 STANJE U OBLASTI UPRAVLJANJA OTPADOM U OPĆINAMA ZDK, SBK/KSB, KS ............................ 34

4.1 Zakonske obaveze za općine i općinska komunalna poduzeća vezano za zbrinjavanje

komunalnog otpada .......................................................................................................................... 34

4.1.1 Kanton Sarajevo ............................................................................................................. 34

4.1.2 Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna ......................................................... 35

4.1.3 Zeničko-dobojski kanton ............................................................................................... 39

4.2 Planiranje upravljanja otpadom na nivou općina .................................................................. 43

4.3 Sistem prikupljanja podataka o komunalnom otpadu i izvještavanje ................................... 47

4.4 Postojeća infrastruktura ........................................................................................................ 50

4.4.1 Opremljenost za pružanje usluge prikupljanja i odvoza otpada u KSB/SBK ................. 50

4.4.2 Opremljenost za pružanje usluge prikupljanja i odvoza otpada u KS ........................... 54

4.4.3 Opremljenost za pružanje usluge prikupljanja i odvoza otpada u ZDK ........................ 57

4.5 Infrastruktura za odlaganje otpada ....................................................................................... 60

4.6 Pokrivenost uslugama ........................................................................................................... 63

4.7 Dinamika odvoza otpada ....................................................................................................... 65

4.8 Ostali operateri upravljanja otpadom ................................................................................... 66

5 Spremnost općina za učešće u razvoju projekta obrade otpada za proizvodnju RDF................... 68

6 Podizanje javne svijesti .................................................................................................................. 69

7 Zaključci i preporuke ..................................................................................................................... 78

8 Literatura ....................................................................................................................................... 83


3

POPIS SLIKA

Slika 1: Faze razvoja sistema upravljanja otpadom ................................................................................. 7

Slika 2: Obrada otpada u različitim zemljama ......................................................................................... 9

Slika 3: Upravljanje otpadom u sistemu cirkularne ekonomije ............................................................. 11

Slika 4: Prodavnica namirnica bez ambalaže ......................................................................................... 12

Slika 5: Zabrana prodaje i korištenja plastičnog posuđa, Njemačka ..................................................... 12

Slika 6: Automati za punjenje deterdženata, Piemonte Italija .............................................................. 13

Slika 7: Perive dječje pelene, redizajn proizvoda .................................................................................. 13

Slika 8: Alelyckan zbirni centar za ponovnu upotrebu robe, Gothenburg, Švedska ............................. 14

Slika 9: Radna površina za popravak (lijevo), popravljeni mobiteli za ponovnu upotrebu .................. 15

Slika 10: Optibag sistem za razdvajanje otpada .................................................................................... 17

Slika 11: „Dvolinijski sistem“ - sistem za razdvajanje otpada na organski i anorganski ........................ 18

Slika 12: Mjesto pojedinih opcija za obradu otpada u energetske svrhe u hijerarhiji upravljanja

otpadom ................................................................................................................................................ 20

Slika 13: Prikaz mogućih rješenja MBO postrojenja .............................................................................. 22

Slika 14: Upotreba RDF-a u cementnoj peći .......................................................................................... 24

Slika 15: Postrojenja za proizvodnju energije sa RDF kao glavnim gorivom ......................................... 25

Slika 16: Shema CHP postrojenja u Frankfurtu ..................................................................................... 25

Slika 17: Shema gasifikacionog postrojenja Lathi, Finska ..................................................................... 26

Slika 18: Utjecaj procesa gasifikacije SRF-a na električnu efikasnost postrojenja ................................ 27

Slika 19: Zrelost tehnologija obrade otpada u energetske svrhe kao i zrelost njihovog tržišta ........... 28

Slika 20: Ekonomske, socijalne i okolišne koristi kao posljedica razvoja integriranog sistema

upravljanja otpadom ............................................................................................................................. 30

Slika 21: Porast prihoda od industrije za povrat materijala u Velikoj Britaniji ...................................... 32

Slika 22: Osnovne komponente Programa za podizanje javne svijesti i edukacije, Federalni plan

upravljanja otpadom 2012-2017 ........................................................................................................... 70

Slika 23: Podzemni zeleni otoci, Naselje Čengić Vila, Sarajevo ............................................................. 71

Slika 24: Ukupno reciklirani ambalažni otpad u općini Elefsina, Grčka, prije (2006-2007) i tokom

provođenja kampanje ........................................................................................................................... 74

Slika 25: Edukacija djece kroz kampanju podizanja svijesti, Talin ......................................................... 75

Slika 26: On-line kampanja za podizanje javne svijesti ......................................................................... 76

Slika 27: Europska sedmica za redukciju otpada , zemlje učesnice i logo kampanje ............................ 77


4

POPIS TABELA

Tabela 1:Status ispunjenosti upitnika ..................................................................................................... 6

Tabela 2: Tehnološke opcije za ublažavanje emisija stakleničkih gasova ............................................... 8

Tabela 3: Poređenja dvije opcije zbrinjavanja otpada u Talinu, Estonija .............................................. 24

Tabela 4: Troškovi različitih opcija zbrinjavanja otpada ........................................................................ 29

Tabela 5: Internacionalni paketi „zelenog“ poticaja ............................................................................. 33

Tabela 6:Broj radnih mjesta u odnosu na proces upravljanja otpadom na 10.000 t otpada ................ 33

Tabela 7:Pregled općinskih propisa – Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna ..................... 35

Tabela 8:Pregled općinskih propisa – Zeničko-dobojski kanton ........................................................... 39

Tabela 9: Općinski planovi upravljanja otpadom u ZDK, SBK/KSB i KS .................................................. 43

Tabela 10: Realizacija postavljenih ciljeva unutar općina ZDK .............................................................. 43

Tabela 11: Realizacija postavljenih ciljeva unutar općina SBK/KSB ...................................................... 44

Tabela 12: Realizacija postavljenih ciljeva unutar općina KS ................................................................ 46

Tabela 13: Stanje u općinama KSB/SBK u odnosu na praćenje indikatora i izvještavanje .................... 47

Tabela 14: Stanje u općinama ZDK u odnosu na praćenje indikatora i izvještavanje ........................... 48

Tabela 15: Vrste i broj posuda za prikupljanje otpada na području SBK/KSB ....................................... 50

Tabela 16: Specifikacija voznog parka po općinama SBK/KSB .............................................................. 51

Tabela 17: Pregled raspoložive infrastrukture za razdvajanje otpada na području SBK/KSB (Kantonalni

plan SBK 2015-2025) ............................................................................................................................. 53

Tabela 18: Pregled planirane infrastrukture za razdvajanje otpada na području SBK/KSB .................. 54

Tabela 19: Posude za prikupljanje komunalnog otpada u općinama KS ............................................... 54

Tabela 20: Prikaz broja posuda za reciklažu na području KS ................................................................ 56

Tabela 21: Vrste i broj posuda za prikupljanje otpada na području ZDK .............................................. 58

Tabela 22: Specifikacija voznog parka po općinama ZDK ...................................................................... 59

Tabela 23: Pregled raspoložive infrastrukture za razdvajanje otpada na području ZDK ...................... 60

Tabela 24: Pregled planirane infrastrukture za razdvajanje otpada na području ZDK ......................... 60

Tabela 25: Pregled općinskih deponija na području KSB/SBK .............................................................. 61

Tabela 26: Pregled općinskih deponija na području ZDK ..................................................................... 62

Tabela 27: Pokrivenost područja uslugama odvoza otpada na području kantona SBK/KSB ................ 63

Tabela 28: Pokrivenost područja uslugama odvoza otpada na području kantona ZDK ........................ 64

Tabela 29: Pokrivenost područja uslugama odvoza otpada na području KS ........................................ 64

Tabela 30: Dinamika odvoza otpada u SBK/KSB ................................................................................... 65

Tabela 31: Dinamika odvoza otpada po općinama ZDK ........................................................................ 65

Tabela 32: Dinamika odvoza otpada po općinama KS .......................................................................... 66

Tabela 33: Ovlašteni operateri za upravljanje korisnim sirovinama iz otpada ..................................... 66

Tabela 34: Prikladni kanali komunikacije za razne metode podizanja javne svijesti ............................ 74


5

POPIS SKRAĆENICA

BiH Bosna i Hercegovina BDP CE

bruto domaći proizvod cirkularna ekonomija

EU Europska Unija EWWR Europska sedmica za redukciju otpada FBiH Federacija Bosne i Hercegovine FMOiT Federalno ministarstvo okoliša i turizma FPUO Federalni plan upravljanja otpadom GIZ Deutsche Gesselschaft fürInternationale Zusammenarbeit (Njemačka

organizacija za međunarodnu saradnju) JKP Javno komunalno poduzeće kg kilogram kg/stan/god kilograma po stanovniku godišnje km kilometar KM konvertibilna marka KS Kanton Sarajevo/Sarajevski kanton m3 metar kubni MBO mehaničko-biološka obrada otpada PUO RD

Plan upravljanja otpadom Regionalna deponija

RDF Refuse Derived Fuel REZ Regionalna razvojna agencija za regiju Centralna BiH SBK/KSB Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna Sl. Službeni SRF Solid Recovered Fuel t tona t/god tona po godini TCK Tvornica cementa Kakanj TE termoelektrana ZDK Zeničko-dobojski kanton WtE Waste to Energy


6

1 UVOD Dokument „Preporuke za općine, općinska komunalna poduzeća, regionalne deponije i privatni

sektor vezano za infrastrukturu i logistiku potrebnu za proizvodnju goriva iz otpada“ urađen je za

potrebe projekta „Prerada komunalnog otpada kao alternativnog goriva u cementnoj industriji u

BiH“, koji se implementira u periodu 2015. - 2018. godina. Partneri u projektu su Njemačka

organizacija za međunarodnu saradnju (GIZ) – program develoPPP, Tvornica cementa Kakanj, REZ

Agencija i Mašinski fakultet, Univerzitet u Zenici. Cilj projekta je stvaranje preduvjeta za korištenje

prerađenog industrijskog i komunalnog otpada, te otpadnih guma kao energenta u proizvodnji

cementa u BiH. Očekivani rezultati projekta su smanjenje količine fosilnih goriva korištenih u

cementnoj industriji, kao i smanjenje komunalnog otpada na deponijama. Cilj je sagledati trenutno

stanje u općinskim komunalnim poduzećima u Zeničko –Dobojskog Kantona (ZDK), Kantona Središnja

Bosna (SBK/KSB) i Kantona sarajevo (KS) u pogledu infrastrukture, kadrovske i tehničke opremljenosti

i spremnosti za osiguranje uvjeta za pokretanje proizvodnje goriva iz otpada (RDF – Refuse Derived

Fuel).

U svrhu analize navedenih aspekata urađen je pregled i analiza podataka prethodnih istraživanja i

publikacija, naročito općinskih, kantonalnih i federalnih strateško-planskih dokumenata, te studija

koje su rađene u okviru ovog projekta, a koje obuhvaćaju:

1) Analiza iskustava u proizvodnji i korištenju RDF-a u Jugoistočnoj Europi (2016)

2) Utjecaj komunalnog otpada na okoliš na području Zeničko-dobojskog kantona, Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna i Sarajevskog kantona (2016)

3) Studija izvodljivosti implementacije/realizacije proizvodnje goriva iz otpada (RDF-Refuse Derived Fuel) na području Zeničko-dobojskog kantona (2017)

Ažuriranje podataka o stanju infrastrukture, obimu usluga, stepenu reciklaže , planovima za razvoj i

utvrđivanje morfološkog sastava otpada, rađeno je na osnovu upitnika upućenih općinama ZDK i

SBK/KSB kantona i Informacije o stanju prikupljanja i deponovanja otpada na području ZDK za 2016.

godinu. Upitnik je dat u Prilogu 1. Upitnik je ispunilo 10 općina od 24. Za Kanton Sarajevo korišteni su

ažurirani podaci dobiveni iz Zavoda za planiranje KS.

Tabela 1:Status ispunjenosti upitnika

Naziv Općine ZDK

Status ispunjavanja upitnika

Naziv Općine SBK Status ispunjavanja upitnika

Doboj Jug Nije dostavljen Busovača Ispunjen –dostavljen Kakanj Nije dostavljen Dobretići Nije dostavljen Maglaj Nije dostavljen Donji Vakuf Ispunjen –dostavljen Olovo Nije dostavljen Fojnica Nije dostavljen Tešanj Ispunjen -dostavljen Gornji Vakuf-Uskoplje Ispunjen –dostavljen Usora Ispunjen -dostavljen Jajce Ispunjen –dostavljen Vareš Nije dostavljen Kiseljak Nije dostavljen Visoko Ispunjen -dostavljen Kreševo Nije dostavljen Zavidovići Ispunjen -dostavljen Novi Travnik Ispunjen –dostavljen Zenica Nije dostavljen Travnik Ispunjen –dostavljen Žepče Nije dostavljen Vitez Nije dostavljen Breza Nije dostavljen Bugojno Nije dostavljen


7

2 OPCIJE UPRAVLJANJA OTPADOM

2.1 Trenutačna praksa upravljanja otpadom u svijetu

Razvijeni mehanizmi recikliranja, kao i napredak u razvoju tehnologija za pretvaranje otpada u

energiju sve više bivaju sastavni dio integriranog sistema upravljanja otpadom, uz postizanje viših

nivoa efikasnosti i održivosti. Hijerarhija upravljanja otpadom adekvatno opisuje opće mogućnosti za

njegovo zbrinjavanje, međutim neke zemlje u razvoju su još uvijek u fazi prelaska na korištenje

projektiranih sanitarnih deponija, što je za razvijene zemlje „posljednje pristanište“ otpada. Pravilno

dizajnirana odlagališta otpada predstavljaju značajan napredak u usporedbi sa nekontroliranim

odlaganjem na neadekvatna i nesanitarna odlagališta koja vrše pritisak na okoliš. Ovo je jedan od

problema sa kojim se susreće i Bosna i Hercegovina.

Sistem upravljanja otpadom se razvio od otvorenih deponija do naprednih i sofisticiranih tehnologija

obrade otpada u svrhu generiranja energije (Slika 1). Najnaprednije zemlje postigle su fazu 4 ili 5

razvojnog procesa. Većina zemalja u razvoju još je u fazi 2.

Slika 1: Faze razvoja sistema upravljanja otpadom1

Napori da se smanje emisije iz sektora upravljanja komunalnim otpadom uključuju sljedeće

aktivnosti: smanjenje produkcije otpada, poboljšanje u sistemu sakupljanja otpada, recikliranje,

izbjegavanje nastanka metana (aerobno kompostiranje, anaerobna digestija u kombinaciji sa

proizvodnjom metana, tretman i upotreba deponijskog gasa). Pored korištenja metana kao

1 Elagroudy i sar., 2016.


8

energetskog resursa, za dobivanje energije se može koristiti i čvrsto gorivo nastalo kao rezultat

prerade otpada – RDF (Tabela 2).

Tabela 2: Tehnološke opcije za ublažavanje emisija stakleničkih gasova2

Komponenta sistema upravljanja otpadom Tehnološka opcija

Smanjenje nastanka otpada Dizajniranje dugotrajnih proizvoda koji se mogu ponovo upotrijebiti; smanjenja potrošnja

Sakupljanje otpada Upotreba alternativnih, nefosilnih goriva (biogoriva)

Recikliranje/Materijalno iskorištenje Postrojenja za materijalno iskorištenje – centri za reciklažu koji obrađuju miješani otpad ili otpad razdvojen na izvoru, što je povoljnija opcija jer će frakcija biti sa manjim procentom kontaminirajućeg sadržaja. Centri za reciklažu koriste kombinaciju procesa ručnog i mehaničkog sortiranja. Sakupljači otpada mogu postati izvor radne snage za proces ručnog sortiranja.

Kompostiranje/Anaerobna digestija Kompostiranje je najbolje kada je ulazna materija organska frakcija otpada razdvojenog na izvoru kako bi se spriječila kontaminacija iz miješanog otpada. Kompostiranje organskog otpada nakon procesa anaerobne digestije u svrhu proizvodnje gnojiva, posljedično smanjenja emisija stakleničkih gasova odlaganjem.

Spaljivanje / RDF Korištenje gorive frakcije otpada kao goriva u postrojenjima za spaljivanje, sa ili bez energetske uporabe ili korištenje RDF-a u postrojenjima za dobivanje energije.

Deponovanje Korištenje deponijskog gasa (baklja za spaljivanje) ili korištenje kao obnovljivog izvora energije.

Slika 2 prikazuje udio različitih praksi upravljanja komunalnim otpadom u nekoliko zemalja. Više od

polovine globalno generiranog komunalnog otpada odlaže se na nesanitarna odlagališta. Recikliranje

otpada koristi se za zbrinjavanje samo oko 20% ukupno proizvedenog otpada. Preostale čvrste

količine otpadne frakcije koriste se za dobivanje energije. U razvijenim zemljama mogućnost

odlaganja otpada s vremenom se smanjuje u usporedbi sa ostalim opcijama. Ovakav trend smanjenja

količina za finalno odlaganje može biti posljedica niske dostupnosti zemljišta i većih očekivanja

zajednice u vezi sa odgovarajućim upravljanjem sekundarnim resursima.

2 The World Bank, 2012.


9

Slika 2: Obrada otpada u različitim zemljama3

Trenutačna praksa upravljanja otpadom značajno varira diljem svijeta, te je potrebno uložiti mnogo

napora, a samim tim i investicija kako bi se zaostala praksa dovela na prihvatljivu razinu sa aspekta

zaštite okoliša, kao i socio-ekonomskog stanovišta. Prema podacima Svjetske banke, ekonomski

razvijene zemlje godišnje potroše 50 milijardi EURO za upravljanje otpadom, dok je u stvarnosti

potrebno dvostruko više. Do 2025. očekuje se povećanje troškova za ostvarivanje minimalnih

standarda u oblasti upravljanja otpadom. Istodobno, potrebno je ostvariti mnogo financijskih

ulaganja u sektoru upravljanja otpadom za odgovarajuću infrastrukturu, opremu i pružanje usluga.

Politike za poticanje razvoja niskokarbonske, cirkularne ekonomije sve više dobivaju na snazi, a

upravo je održivo upravljanje otpadom opcija koja može doprinijeti razvoju tzv. zelene ekonomije,

pri čemu se ostvaruju strateški ciljevi EU i nacionalnog zakonodavstva kroz ponovnu upotrebu

otpadnih frakcija, njihovu reciklažu, materijalno i/ili energetsko iskorištavanje, uz minimalne količine

otpada za finalno odlaganje. Sektor upravljanja otpadom treba iskoristiti priliku da doprinese

„zelenijoj“ ekonomiji i održivom razvoju, te tako pozitivno potakne trenutni ekonomski pad.

Cirkularna ekonomija (CE) je antiteza dosadašnjem, takozvanom linearnom modelu, koji

podrazumijeva nekontroliranu eksploataciju prirodnih resursa i protok materijala od fabrike, preko

korisnika do deponije, po principu: uzmi – napravi/koristi – odloži (eng. take – make/use - dispose).

Europska komisija usvojila je ambiciozan paket mjera za postizanje CE, koji uključuje revidirane

prijedloge zakona o otpadu, a koji treba potaknuti europsku tranziciju prema cirkularnoj ekonomiji s

ciljem poticanja globalne konkurentnosti europskih poduzeća, poticanja održivog ekonomskog rasta,

stvaranja novih radnih mjesta, uz očuvanje životne sredine i njenih resursa. Osnovni izvor

3 Elagroudy i sar., 2016.


10

ekonomskog rasta jeste što veća ponovna upotreba materijala iz proizvoda koji su završili svoj životni

ciklus i što manje korištenje novih resursa.4

Izmjene obuhvataju i reviziju ciljeva i to :

do 2030. dopušteno je max. 10% odlaganja do 2030. zahtijeva se min. 65% pripreme za ponovnu upotrebu ili recikliranje komunalnog

otpada do 2030. zahtijeva se min. 75% pripreme za ponovnu upotrebu ili recikliranje ambalažnog

otpada (min. 65% za 2025.) , 7 država članica ima pravo na dodatnih 5 godina (2035.).

Za dostizanje ciljeva predviđene su sljedeće poticajne mjere:

selektivno sakupljanje otpada

porezno opterećivanje odlaganja i spaljivanja otpada

odmak od postojeće MBO tehnologije

nema financiranja viška kapaciteta (MBO i spalionice)

investicije u nove tehnologije

proaktivno djelovanje na nacionalnoj (poticajno zakonodavstvo), te još važnije – na

regionalnoj i lokalnoj razini (obrazovanje, projekti, implementacija)

financiranje (Horizon 2020, Strukturni fondovi, socijalni, regionalni razvoj, ruralni razvoj,

okoliš, Erasmus).

Izmjene su predložene u sljedećim direktivama:

Direktiva 2008/98/EC o otpadu

Direktiva 1999/31/EC o odlagalištima otpada

Direktiva 94/62/EC o ambalaži i ambalažnom otpadu

Direktiva 2000/53/EC o zbrinjavanju vozila

Direktiva 2006/66/EC o baterijama i akumulatorima

Direktiva 2012/19/EU o električnom i elektroničkom otpadu

Strategija za cirkularnu ekonomiju sadrži Akcijski plan koji uspostavlja konkretan i ambiciozan

program djelovanja, s mjerama koje pokrivaju cijeli ciklus: od proizvodnje i potrošnje otpada do

razvoja tržišta sekundarnih sirovina. Predložene aktivnosti će doprinijeti zatvaranjem „petlje“

životnog ciklusa proizvoda do povećanja recikliranja i ponovne upotrebe, što će donijeti korist i za

okoliš i za gospodarstvo. 5

EU pristup sistemu upravljanja otpadom bazira se na hijerarhiji upravljanja otpadom koja postavlja

prioritetni redoslijed pri formiranju sistema upravljanja otpadom: sprečavanje, priprema za ponovnu

upotrebu, recikliranje (uključujući kompostiranje organskog otpada), obrada (npr. u svrhu

4 European Parliament: Closing the loop – new circular economy package, 2016., Organizacija za europsku

bezbednost i saradnju

5 European Commission:The EU Approach to Waste Management


11

energetskog iskorištavanja) i najmanje poželjna opcija - odlaganje (uključujući i spaljivanje bez

povrata energije). 6

CE podržava ovakav pristup upravljanja otpadom, pri čemu su, ukoliko ne dođe do prevencija

nastajanja otpada, postavljeni prioriteti za tretman otpada unutar „kruga“ ekonomskog modela (Slika

3).

Slika 3: Upravljanje otpadom u sistemu cirkularne ekonomije

2.2 Opcije upravljanja otpadom

2.2.1 Prevencija nastajanja otpada

Prevencija nastajanja otpada predstavlja sam vrh u hijerarhiji upravljanja otpadom. Ostvarivanje

pozitivnih rezultata u ovom dijelu procesa upravljanja otpadom ima odraz na sve ostale dijelove

upravljanja otpadom. Upravljanje bilo kojom količinom otpada iziskuje određene troškove, a manja

količina otpada svakako ce doprinijeti manjim troškovima.

Prevencija nastajanja otpada definirana je Okvirnom direktivom o otpadu (2008/98/EZ) kao mjere

poduzete prije nego tvar, materijal ili proizvod postanu otpad i koji smanjuju:

količinu otpada, uključujući ponovnu upotrebu proizvoda ili produljenje vijeka trajanja

proizvoda;

6 EU Framework Directive 2008/98/EC


12

štetne učinke proizvedenog otpada na okoliš i zdravlje ljudi;

sadržaj štetnih tvari u materijalima i proizvodima.

U Putokazu za resursno učinkovitu Europu, strateškom dokumentu EU, prepoznaje se važnost otpada

kao resursa koji će poboljšati ekonomiju. Putokaz navodi da treba dati veći prioritet za ponovnu

upotrebu i recikliranje i poticati na prevenciju i recikliranje otpada. Konkretno, Putokaz uključuje

smanjenje proizvodnje otpada kao "aspirativni cilj" za gospodarenje otpadom, koji je potrebno

postići do 2020. godine.

Sedmi Program djelovanja za okoliš 'Živi dobro, u skladu sa ograničenjima našeg planeta' naglašava

važnost prevencije nastajanja otpada, ukazujući da postoji značajan potencijal za poboljšanje

prevencije i upravljanja otpadom u Uniji kako bi se bolje iskoristili resursi, otvorila nova tržišta,

stvorila nova radna mjesta i smanjila ovisnost o uvozu sirovina, istovremeno smanjujući utjecaje na

okoliš. Posebno, 7. Akcijski program za zaštitu okoliša poziva na sveobuhvatnu strategiju za borbu

protiv nepotrebnog otpada.

Obično se tehnike prevencije nastajanja otpada odnose na određeni proces, na određeni proizvod, uslugu ili određeno ponašanja u odnosu na potrošnju. Prevencija nastajanja otpada u proizvodnji obuhvata sljedeće tehnike:

uspostavljanje zatvorenog ciklusa za pomoćne sirovine i proizvodni otpad

zamjenu opasnih tvari

uvođenje učinkovitijih tehnologija

Slika 4: Prodavnica namirnica bez ambalaže

Slika 5: Zabrana prodaje i korištenja plastičnog posuđa, Njemačka


13

Slika 6: Automati za punjenje deterdženata, Piemonte Italija

Slika 7: Perive dječje pelene, redizajn proizvoda

Prevencija nastajanja otpada vezano za proizvode obuhvata tehnike koje:

dopuštaju ponovnu upotrebu proizvoda ili dijelova proizvoda

produžavaju vijek trajanja proizvoda i / ili olakšavaju popravak proizvoda

mijenjaju dizajn proizvoda na način da sadrži manje materijala ili manje štetne materijale

Prevencija nastajanja otpada podrazumijeva i zamjenu proizvoda uslugama kojima se udovolji

potražnji, ili nadopunjuje proizvode sa servisnim sustavom, kako bi se servisirali proizvodi i produžio

vijek trajanja. Prevencija nastajanja otpada vezano uz potrošnju obuhvata one tehnike koje utječu na

stil života ili promjenu ponašanja u odnosu na potrošnju.

2.2.2 Ponovna upotreba

"Ponovno korištenje" označava "svaku radnju kojom se proizvodi ili komponente koje nisu otpad

koriste ponovno za istu svrhu za koju su bili zamišljeni". "Priprema za ponovnu upotrebu" znači

provjera, čišćenje ili popravak za operacije obnavljanja, pri čemu se proizvodi ili komponente

proizvoda koji su postali otpad pripremaju tako da se mogu ponovno upotrijebiti bez ikakve druge

predobrade. Najčešći načini masovnije ponovne upotrebe su sajmovi za razmjenu roba (odjeće,

namještaja, opreme), te u novije vrijeme zbirni centri, kao što je centar u Švedskoj , koji transferira

360 tona otpada godišnje prema novom korisniku (Slika 8).

Alelyckan zbrini centar otvoren je za građane koji robe i proizvode koji im više ne trebaju mogu

ostaviti u centru bez naknade. Proizvodi i robe se pregledavaju, servisiraju po potrebi, gdje ih

preuzima novi korisnik. Slični centri postoje širom Europe. Jedan od poznatijih centara je i talijanski

„Sociale insieme“. Vlasnici kooperative/zadruge „Sociale insieme“ su svi zaposleni, a danas broji oko

100 uposlenih i bavi se prikupljanjem svih stvari koje ljudima više ne trebaju i žele ih odbaciti,

prepakira ih i preprodaje u svojim prodajnim centrima. Konkretno, prikuplja se odjeća, obuća, knjige,


14

audio i video nosači, bijela tehnika, računala, namještaj, alati, zapravo sve što je u nekom smislu

ponovno upotrebljivo. Kanali kojima se te stvari prikupljaju su razni. Prvi način prikupljanja stvari je

mobilna služba koja po glomaznije predmete dolazi u vaš stan, drugi način su specijalni ulični

kontejneri u koje se može ubaciti odjeća, obuća i sitnija tehnika. Treći način je da građani svoje stvari

dovezu u jedno od tri reciklažna dvorišta koje kooperativa vodi ili, u konačnici, u njihov centar gdje se

radi selekcija stvari. Selekcija prikupljenih stvari radi se prvenstveno na temelju upotrebljivosti, npr.

od odjeće se očekuje da bude neoštećena, od računala da može podržavati novije tehničke zahtjeve,

od namještaja da ga je moguće popraviti.

Slika 8: Alelyckan zbirni centar za ponovnu upotrebu robe, Gothenburg, Švedska

Kada se pojedini proizvodi selekcioniraju, upotrebljivi dio odlazi u daljnji proces pripreme za tržište,

dok se neupotrebljivi dio rastavlja do najsitnijih dijelova i šalje u postrojenja za reciklažu. Proces

pripreme za tržište se svodi na dezinfekcijsko čišćenje odjeće i obuće, popravak i redizajniranje

namještaja, popravak i poboljšanje konfiguracija računala i slično. Te stvari u konačnici završavaju u

jednom od tri dućana u vlasništvu kooperative ili se pak prosljeđuju u neke od drugih, sličnih dućana.


15

Zanimljivo je kako se ta roba zaista i uspije dalje prodavati i kako se posjećenost njihovih dućana bez

problema može mjeriti s posjećenošću prosječnog šoping centra u našoj regiji. Jedna od bitnih

činjenica koju treba naglasiti je da je taj centar sam po sebi dovoljno profitabilan i ne zahtijeva

financiranje od EU niti lokalnih vlasti. Uz prodajnu vrijednost samih materijala, kooperativa „Sociale

insieme“ za svaku tonu otpada koju obradi dobije i dodatnih 100 EURO koji su, umjesto spalionici,

uplaćeni njima.

„Waste Prevention, Responsible Use of Resources and Sustainable Development” je austrijska

neprofitna firma koja zapošljava 140 osoba sa posebnim potrebama za popravak opreme poput

mobilnih telefona, stolnih svjetiljki, standardnih svjetiljki, računala i drugih elektroničkih i električnih

uređaja koje potom prodaju u trgovini za ponovnu upotrebu. Firmu sa 30% sufinancira pokrajina

Styria.7

Slika 9: Radna površina za popravak (lijevo), popravljeni mobiteli za ponovnu upotrebu

2.2.3 Reciklaža

Reciklaža podrazumijeva proces kojim se otpad prerađuje u osnovnu sirovinu koja može poslužiti za

proizvodnju istih ili nekih drugih proizvoda. Danas se reciklira samo otprilike 40 % otpada koji nastaje

u domaćinstvima u EU. Tim se prosjekom prikrivaju velika odstupanja među državama članicama i

regijama jer u nekim područjima stope recikliranja otpada iznose čak 80 %, dok su u drugima niže od

5 %. Europska komisija iznosi nove zakonodavne prijedloge o otpadu kako bi dala dugoročnu viziju

povećanja opsega recikliranja i smanjenja odlaganja komunalnog otpada na odlagališta, uzimajući

pritom u obzir razlike među državama članicama. Tim se prijedlozima potiče i češća primjena

ekonomskih instrumenata za osiguravanje usklađenosti s EU-ovom hijerarhijom otpada.8

Povećanje količine recikliranog i iskorištenog otpada je jedan od glavnih ciljeva. Ovo uvjetuje da

reciklaža bude isplativa sa tehničkog stanovišta, da dodatni troškovi za korištenje otpada kao

7 European Commission: Best Environmental Management Practice in the Waste Management Sector, 2016.

8 ISWA: Sustainable Solid Waste Management and the Green Economy, 2013.


16

sekundarne sirovine budu na istom nivou ili niži u usporedbi sa drugim metodama tretmana otpada,

kao i postojanje tržišta za dobivene materijale. Reciklaža materijala ima prioritet u odnosu na obradu

otpada u svrhu energetskog iskorištenja.

Prednosti korištenja reciklaže kao tretmana za preradu komunalnog otpada:

Smanjuje se eksploatacija prirodnih resursa (drvo, rude...),

Smanjuje se količina komunalnog otpada koji treba odložiti na deponiju,

Ostvaruje se ekonomska dobit (direktnom prodajom ili učešćem u proizvodnji),

Recikliranim komponentama se smanjuju potrebe za uvozom tih sirovina.

Kako bi se podigla razina visokokvalitetnog recikliranja potrebno je unaprijediti prikupljanje i

razvrstavanje otpada. Osnovni preduvjet za procese recikliranja bilo koje vrste materijala je dobro

organiziran proces separacije otpada. Najpoželjniji oblik separacije je svakako primarna separacija ili

separacija otpada na mjestu nastanka, npr. u domaćinstvima gdje stanovništvo odlaže otpad u

različite kante i kontejnere za različite vrste otpada. Takav oblik separacije umnogome

pojednostavljuje dalje procese upravljanja otpadom, s obzirom da nije neophodan često složen

proces sekundarne separacije, odnosno separacije nakon sakupljanja miješanog otpada. U mnogim

razvijenim zemljama Zapadne Europe ovakav sistem je zaživio, od čega direktnu korist imaju

stanovnici, a koja se ogleda u nižim cijenama usluga odnošenja i deponiranja otpada u odnosu na

sredine u kojima se ne primjenjuje primarna separacija9.

Primjer dobre prakse razdvajanja otpada iz domaćinstava na izvoru je Optibag sistem. Optibag

sistem se bazira na prepoznavanju i razvrstavanju otpada na osnovu boje dostavljenih vrećica.

Korisnici dobivaju razne vrste vrećica koje odgovaraju različitim vrstama otpada koje prikuplja općina.

Na primjer, zeleno bi se moglo koristiti za hranu, crveno za papir i žuto za ambalažu od kartona.

Otpad je odvojen i stavljen u vrećice tamo gdje se proizvodi, primjerice kod kuće. Otpadne vrećice se

stavljaju u određeni izlaz, kantu ili spremnik, a zatim se skupljaju pomoću konvencionalnog kamiona

za otpad i prevoze se u Optibagova postrojenja. Po dolasku, otpadne vreće se bacaju u prihvatnu

jamu i prenose na transportnu traku. Na transportnoj traci vrećice se sortiraju automatski pomoću

tehnologije fotoaparata koja prepoznaje boju vrećice. Kada se otkrije npr. zelena vrećica, signal se

šalje iz fotoaparata i vrećica se gura s glavnog transportnog pojasa, na drugi pojas i usmjerava u

odgovarajući spremnik. Sortirane vrećice se šalju prema reciklažnim centrima, ili postrojenjima za

digestiju ili spaljivanje. Trenutno je u pogonu 25 Optibag postrojenja širom Europe. Modularnim

pristupom maksimizira se logistička efikasnost, ali ovakav pristup razdvajanja na izvoru uvelike ovisi o

motiviranosti i uključenosti stanovništva u proces.

Više stope recikliranja često su ograničene administrativnim kapacitetom, nedostatkom ulaganja u

infrastrukturu za odvojeno prikupljanje i recikliranje, te nedovoljnom primjenom ekonomskih

instrumenata (npr. naknade za odlaganje na odlagališta ili sistemi „plati koliko si bacio”). Jedna od

prepreka s kojima se susreću subjekti koji žele koristiti sekundarne sirovine je nesigurnost u pogledu

njihove kvalitete. Zbog nedostatka standarda na razini EU može biti teško odrediti nivoe nečistoća ili

prikladnost za visokokvalitetno recikliranje (npr. za plastiku). Razvojem takvih standarda trebalo bi se

povećati povjerenje u sekundarne sirovine i reciklirane materijale, te poduprijeti tržište.

9 European Commission: Best Environmental Management Practice in the Waste Management Sector, 2016.


17

Slika 10: Optibag sistem za razdvajanje otpada

Jedan od ključnih faktora za stvaranje dinamičnog tržišta sekundarnih sirovina je dovoljna potražnja,

koja se potiče upotrebom recikliranih materijala u proizvodima i infrastrukturi. Potražnja za

određenim sirovinama u EU (npr. papirom ili metalom) već je velika, dok je potražnja za drugim

sirovinama još u razvoju. Privatni sektor imat će ključnu ulogu za stvaranje potražnje i pomaganje pri

oblikovanju lanaca opskrbe; niz industrijskih i gospodarskih subjekata već se javno obavezalo

osigurati određenu razinu recikliranog sadržaja u proizvodima koje stavljaju na tržište radi održivosti i

iz gospodarskih razloga. Takve bi tržišno usmjerene inicijative trebalo poticati, s obzirom na to da se

njima na brzi način mogu ostvariti konkretni rezultati. Tijela javne vlasti u okviru svojih politika

nabave također mogu pridonijeti potražnji za recikliranim materijalima.10

Pojedine zemlje (Portugal, Indija, npr.), uvode dvolinijsko prikupljanje otpada koje podrazumijeva

odvajanje otpda na organski i anorganski.

10 Akcijski plan EU za kružno gospodarstvo, 2015.


18

Slika 11: „Dvolinijski sistem“ - sistem za razdvajanje otpada na organski i anorganski

Suhi otpad znači anorganski otpad, a vlažni otpad, općenito znači organski otpad. Njihove metode

recikliranja i ponovne upotrebe su, u skladu s tim, različite. Za mokri (organski) otpad, najbolji i

najjednostavniji način ponovne upotrebe i recikliranja je kompostiranje. Suhi (anorganski) otpad čini

puno različitih vrsta poput papira, kartona (uključujući pakiranje za povratak u dobavljače), stakla,

plastike, tekstila i sl. „Dvolinijski“ sistem obično je uvezan sa MBO postrojenjem gdje se suha frakcija

sortira na mehaničkom dijelu postrojenja radi izdvajanja komponenti koje idu na reciklažu i

komponenti od kojih će se proizvoditi RDF. Mokra frakcija se dovozi na biološki tretman radi

stabilizacije ili proizvodnje komposta.

2.2.4 Proizvodnja energije iz otpada

„Waste-to-energy“ (WtE) je pojam koji pokriva širok spektar procesa obrade otpada s ciljem

proizvodnje energije (npr. proizvodnja električne i/ili toplotne energije, ili dobivanje goriva iz otpada)

iskorištavanjem energetskog potencijala gorivih frakcija otpada, od kojih svaki vid obrade ima

drugačiji utjecaj na okoliš, kao i jačinu utjecaja na razvoj cirkularne ekonomije.

Spaljivanje, sagorijevanje organskog materijala kao što je otpad, s mogućnošću obnavljanja energije

je najčešći i najrašireniji oblik realizacije dobivanja energije iz otpada. Zabrinutost u vezi sa radom

spalionica odnosi se na emisije finih čestica, teških metala, dioksina (u tragovima) i emisija kiselih

plinova, makar su te emisije relativno niske kod modernih spalionica. Također, postoji zabrinutost

koja uključuje zbrinjavanje otrovnog pepela koji odlazi u zrak iz spaljenog pepela koji ostaje na dnu

kao šljaka nakon spaljivanja. Sva nova postrojenja za energiju iz otpada u Organizaciji za ekonomsku

suradnju i razvoj moraju zadovoljiti određene emisijske standarde, uključujući one za dušikove okside

(NOx), sumporov dioksid (SO2), teške metale i dioksine.11 Stoga, moderni tipovi spalionica za energiju

iz otpada neusporedivo se razlikuju od starih tipova spalionica, od kojih neke niti su koristile obnovu

11 Waste incineration. Europa (October 2011).


19

energije, niti obnovu materijala. Moderne spalionice smanjuju volumen originalnog otpada za 95-96

%, ovisno o sastavu i stupnju, mjeri obnavljanja materijala, kao što je upotreba pepela u recikliranju.12

Postoji niz drugih novih tehnologija koje omogućavaju proizvodnju energije iz otpada i drugih goriva bez izravnog spaljivanja. Mnoge od ovih tehnologija imaju veliki potencijal za proizvodnju većeg udjela električne energije iz iste količine sirovine nego što bi se proizvelo izravnim spaljivanjem. U osnovi razlikujemo termičke i netermičke tehnologije.

Termičke tehnologije:

Uplinjavanje (omogućava proizvodnju gorućeg plina, vodika, sintetičkih goriva)

Termička depolimerizacija (proizvodnja sintetičkih grubih goriva, koja nadalje mogu biti poboljšana)

Piroliza (proizvodnja gorućeg katrana/bioulja i ugljena)

Plazma-lučno uplinjavanje ili proces plazma uplinjavanja (PGP) (proizvodi bogati sintetski plin, uključujući vodik i ugljični monoksid upotrebljiv kod gorivih ćelija ili za generiranje električne energije za pogon plazma luka, iskoristivih keramičkih silikata i metalnih ingota, sol i sumpor)

Netermičke tehnologije:

Anaerobna digestija (Bioplin bogat metanom)

Fermentacija - proizvodnja vrenja (primjeri su etanol, mliječna kiselina, vodik)

Mehanički biološki tretman (MBT)

MBT + Anaerobna razgradnja

MBT za gorivo dobiveno iz otpada Svaki od navedenih procesa zauzima određeno mjesto u hijerarhiji upravljanja otpadom, polazeći od

recikliranja preko obrade pa sve do odlaganja otpada (Slika 12.) Npr. proces anaerobne digestije za

proizvodnju biogasa i digestata, prema EU Direktivi o otpadu spada u oblast recikliranja. S druge

strane, spaljivanje otpada, uz ograničeni povrat energije, se smatra odlaganjem. Hijerarhija je odraz

poželjnih opcija tretmana otpada i sa aspekta zaštite okoliša: odlaganje, uključujući spaljivanje sa

malo ili nimalo povrata energije je najmanje poželjna opcija za smanjenje emisija stakleničkih gasova;

nasuprot tome, sprečavanje nastanka, ponovna upotreba i recikliranje imaju najveći potencijal za

smanjenje emisija stakleničkih gasova.

Bitno je naglasiti da postoji određena fleksibilnost prilikom poštivanja redoslijeda hijerarhije

upravljanja otpadom, s obzirom da je krajnji cilj poticati one opcije tretmana otpada koje će

doprinijeti najboljem ukupnom utjecaju na okoliš. To može zahtijevati da se za posebne tokove

otpada odstupi od navedenog redoslijeda hijerarhije u slučajevima poduzimanja mjera koje imaju

najbolji ukupni utjecaj na okoliš i zasnivaju se na razmatranju životnog ciklusa o ukupnim utjecajima

pri nastanku i upravljanju takvim otpadom. Ovakav pristup je opravdan Članom 4. (2.) Direktive o

otpadu (2008/98/EC). Primjerice, u nekim posebnim i opravdanim slučajevima (npr. materijali koji

sadrže visoku koncentraciju kontaminirajućih elemenata) odlaganje ili povrat energije bile bi

poželjnije opcije od recikliranja.13

12 Waste to Energy in Denmark by Ramboll Consult

13 Službeni list EU, 15/Sv. 34, L 312/3, dostupno na http://eur-lex.europa.eu/legal-

content/HR/TXT/HTML/?uri=CELEX:32008L0098&from=EN

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Termi%C4%8Dke_metode&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Uplinjavanje&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vodik

https://hr.wikipedia.org/wiki/Goriva

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Termi%C4%8Dka_depolimerizacija&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Piroliza

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Katran&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Bioulje&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljen

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Plazma-lu%C4%8Dno_uplinjavanje&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sintetski_plin

https://hr.wikipedia.org/wiki/Sintetski_plin

https://hr.wikipedia.org/wiki/Vodik

https://hr.wikipedia.org/wiki/Ugljikov(II)_oksid

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Anaerobna_razgradnja&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/wiki/Bioplin

https://hr.wikipedia.org/wiki/Metan

https://hr.wikipedia.org/wiki/Fermentacija

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Mehani%C4%8Dki_biolo%C5%A1ki_tretman&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Anaerobna_razgradnja&action=edit&redlink=1

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gorivo_dobiveno_iz_otpada&action=edit&redlink=1

http://www.zmag.dk/showmag.php?mid=wsdps

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ramboll&action=edit&redlink=1


20

Slika 12: Mjesto pojedinih opcija za obradu otpada u energetske svrhe u hijerarhiji upravljanja otpadom14

Prema studiji Europske komisije „The Role of Waste-To-Energy in The Circular Economy“, 2017., u

2014. godini je otprilike 1,5% ukupne potrošnje energije u EU ostvareno povratom energije iz otpada

kroz proces spaljivanja, suspaljivanja u cementnim pećima i kroz anaerobnu digestiju (tj. oko 676

PJ/god). Budući da se taj postotak ne bi trebao značajno povećati u budućnosti, jer je više otpada

usmjereno na recikliranje, poboljšanje energetske efikasnosti procesa obrade otpada za proizvodnju

energije i unapređenje onih procesa koji kombiniraju materijalno i energetsko iskorištenje mogu

doprinijeti dekarbonizaciji ključnih sektora, kao što su grijanje i hlađenje ili sektor transporta, kao i

smanjenje emisija stakleničkih gasova iz sektora upravljanja otpadom. Na primjer, preusmjeravanje

jedne tone biorazgradivog otpada s odlagališta na anaerobnu digestiju za proizvodnju biogasa i

gnojiva može spriječiti nastanak do 2 tone CO2 ekvivalentnih emisija.15

U slučaju odabira WtE procesa, potrebno je osigurati korištenje najefikasnijih tehnologija u svrhu

povećavanja njihovog doprinosa klimatskim i energetskim ciljevima EU. Studija Komisije procjenjuje

da bi pravilna implementacija tehnologija obrade, uz prateće mjere zaštite okoliša, doprinijela

porastu količina energije dobivene iz otpada za 29%. Ovaj podatak ukazuje na potencijal za

poboljšanje energetske efikasnosti. Studija je pokazala da su najbolje raspoložive tehnologije za

povećanje energetske efikasnosti sljedeći procesi obrade otpada:

14 European Commission: The role of waste-to-energy in the circular economy, 2017.


Prevencija

Ponovna upotreba

Recikliranje

Obrada otpada

Deponovanje

Anaerobna digestija gdje je digestat recikliran kao gnojivo

Spaljivanje i suspaljivanje sa ograničenim procentom energetskog iskorištenja

Upotreba deponijskog gasa

Spaljivanje i suspaljivanje sa visokim procentom energetskog iskorištenja

Prerada otpada u materijal koji se može koristiti kao gorivo


21

suspaljivanje u postrojenjima za sagorijevanje: gasifikacija SRF/RDF i suspaljivanje nastalog

sintetskog gasa u postrojenju za sagorijevanje, čime se smanjuje korištenje neobnovljivih

(fosilnih) goriva u procesu proizvodnje električne i/ili toplotne energije

suspaljivanje u pećima za proizvodnju cementa: konverzija energetskog potencijala

sadržanog u otpadu u toplotnu energiju za proizvodnju klinkera

spaljivanje RDF-a kao osnovnog goriva u namjenskim postrojenjima za dobivanje energije

upotreba predgrijača

iskorištavanje energije sadržane u dimnim plinovima

upotreba toplotne pumpe

dobava rashladne vode za sistem daljinskog hlađenja

distribucija toplote iz otpada kroz mrežu niskotemperaturnog sistema daljinskog

grijanja

anaerobna digestija: prerada biogasa u biometan za daljnu distribuciju i upotrebu (npr.

ubrizgavanje biometana u mrežu prirodnog gasa)

Osim navedenih specifičnih tehnologija, Studija naglašava da se visoka energetska efikasnost postiže

izgradnjom postrojenja za kombiniranu proizvodnju toplotne i električne energije (CHP postrojenja),

u usporedbi sa postrojenjima namijenjenim za proizvodnju pojedinačnih oblika energije.

Pored ovih tehnika, Studija navodi popratne mjere za poboljšanje energetske i resursne efikasnosti.

To uključuje razvoj industrijske simbioze, pri čemu jedno WtE postrojenje kao energent koristi otpad

generiran od strane industrijskih postrojenja koja se nalaze u blizini, snabdijevajući ih zauzvrat

toplotnom i električnom energijom, a kao primjer se može navesti i korištenje materijala iz pepela

nastalog spaljivanjem otpada.

2.2.4.1 Mehaničko – biološka obrada otpada

Mehaničko-biološka obrada otpada (MBO) je proces obrade komunalnog otpada, razvijen u

Njemačkoj prije 20 godina kao posljedica težnje smanjenja utjecaja odlaganja netretiranog

biorazgradivog otpada na životnu sredinu, odnosno kao jedna od mogućnosti zadovoljenja EU

Direktive o odlagalištima otpada (1999/31/EC). MBO određene frakcije (reciklabilne i inertne frakcije)

komunalnog otpada odvaja mehaničkim putem, dok biorazgradivi dio otpada obrađuje biološkim

procesima (anaerobna digestija, kompostiranje), tako da smanjuje ostatak frakcije, stabilizira je i

priprema za moguću upotrebu. Izgradnja pogona za mehaničko-biološku obradu otpada je strateška

odrednica integriranog sistema upravljanja otpadom jer smanjuje količine komunalnog otpada

namijenjene za finalno odlaganje, uz efikasno iskorištavanje resursa. MBO postrojenja su dizajnirana

tako da, pored komunalnog otpada, obrađuju industrijski i komercijalni otpad.16

Osnovna prednost MBO tehnologije ogleda se u mogućnosti dobivanja više različitih rezultata17:

reciklirani materijal - sirovina za industriju,

16

Elnaas 2015; Christensen2010.

17 Müller, 2013.


22

kompost i obrađeni materijal sličan kompostu (eng. Compost like output-CLO),

RDF- gorivo za cementaru i druge pogone za proizvodnju električne i/ili toplotne energije,

biološki stabiliziran materijal za odlaganje,

biogas,

SRF – visokokvalitetno čvrsto gorivo iz otpada definiranih svojstava.

Konfiguracija MBO postrojenja ovisi o zahtijevanim izlaznim materijama, što rezultira velikim brojem

mogućih rješenja izvedbe postrojenja (Slika 13). Mehanička obrada otpada podrazumijeva

kombinaciju različitih tehnika pripreme i razdvajanja otpada po principu iskorištavanja fizikalnih

svojstava komponenti otpada, kao što su gustoća, masa, oblik, električna provodljivost, magnetizam

itd., kako bi se dobile različite frakcije iz miješanog komunalnog otpada. Biološka obrada otpada

podrazumijeva njegov biološki tretman s ciljem dobivanja stabiliziranog i homogenog ostatka koji se

finalno odlaže, ili s ciljem proizvodnje komposta ili bioplina u svrhu proizvodnje toplotne i/ili

električne energije.18

Slika 13: Prikaz mogućih rješenja MBO postrojenja

RDF/SRF nastaje kao rezultat mehaničke ili mehaničko -biološke obrade otpada koji svoje porijeklo

vodi iz različitih izvora: komunalni, komercijalni i industrijski otpad, građevinski otpad i otpadni mulj i,

kao alternativno gorivo, naišlo je na široku primjenu u Europi i svijetu. RDF se također može

proizvesti iz gorivih frakcija koje se nalaze u otpadu, koji je na samom izvoru razdvojen, a ne može se

reciklirati: ambalažni otpad, karton prikupljen u posebnim kontejnerima, otpadne automobilske

gume, otpadni tekstil, otpadna biomasa, te ostaci iz prerađivačke djelatnosti. U osnovni sastav RDF-a

ulaze papir i karton, plastika, drvo i tekstil. Različite kvalitete RDF-a se mogu proizvoditi, što ovisi o

potrebama korisnika ili tržišta. Karakteristike goriva sumiraju sva svojstva koja utječu na upotrebu

RDF-a kao goriva, a najznačajnije su: toplotna moć, hemijski i fizički sastav. Njihove vrijednosti

variraju u ovisnosti od izvora (domaćinstva, firme, industrija itd.), načina prikupljanja otpada

18

DEFRA


23

(miješani otpad ili razdvojen na izvoru) i vrste tehnologije proizvodnje. Prije upotrebe otpad mora biti

selektiran i analiziran, odnosno mora biti poznatih svojstava.19

Proizvodnja RDF-a se treba odvijati uz proces recikliranja. Samo oni materijali koji se ne mogu

povratiti recikliranjem se mogu koristiti za proizvodnju goriva iz otpada, prema tome njegova

proizvodnja dopunjuje recikliranje. To dalje znači da će optimizacija procesa recikliranja ostaviti

manje materijala za proizvodnju SRF. Međutim, potpuno recikliranje komunalnog, industrijskog i

komercijalnog otpada, te građevinskog otpada nije moguće. Uređaji za sortiranje mogu povratiti do

75% ulaznog materijala, ostavljajući prostor za proizvodnju SRF. Ovo ukazuje na fleksibilnu ulogu

RDF-a u sistemu upravljanja otpadom i kao takav, ne predstavlja konkurenciju recikliranju, a uz to su i

investicioni troškovi manji od onih neophodnih za izgradnju spalionica. Osnovna prednost RDF-a

ogleda se u mogućnosti proizvodnje goriva različitih kvaliteta, što ovisi o zahtjevima tržišta i krajnjih

korisnika.20

Najveći korisnik RDF-a je cementna industrija, koja zahtijeva ogromne količine toplotne energije za

proizvodni postupak u rotacionoj peći (Slika 14) u kojoj se stvaraju povoljni uvjeti za korištenje

alternativnih goriva: visoke temperature u peći (temperatura gasova 2000℃, materijala 1500℃),

alkalno okruženje, prisutnost kisika, velike površine razmjene toplote, dovoljno dugo vrijeme

zadržavanja za efikasnu razgradnju organskih spojeva itd. Osim smanjenja emisija stakleničkih

gasova, smanjuju se i troškovi energije, čime se doprinosi ekonomskoj održivosti industrije. Ovaj

način zbrinjavanja otpada je ekonomski opravdan i za zemlje u razvoju, ali ovisi od interesa

cementnih industrija za dugoročni razvoj, kako bi osigurale opremu koja bi otpad procesuirala kao

gorivo iz otpada (GIO). Procjenjuje se da je moguće iskoristiti do 30% komunalnog otpada za ove

svrhe. Sastav GIO-a treba imati dovoljnu kaloričnu vrijednost (min 14 GJ/t), uz max. sadržaj klora od

1%.21

19 Psomopoulos, 2014.; Sarc i Lorber 2013

20 ERFO: The Role of SRF in a Circular Economy

21FPUO 2012-2017; Kara i sar.,2008.; ERFO: The Role of SRF in a Circular Economy


24

Slika 14: Upotreba RDF-a u cementnoj peći

U Talinu, Estonija, proizvede se 200.000 t/god komunalnog otpada. Umjesto odlaganja otpada, traže

se održiva rješenja njegovog zbrinjavanja. Dvije osnovne tehnološke varijante su suspaljivanje u

postrojenju i proizvodnja SRF-a u svrhu njegovog korištenja u cementari Kunda (HeidelbergCement).

Druga opcija pokazala se održivom i privlačnijom sa ekonomskog stanovišta (Tabela 3).

Tabela 3: Poređenja dvije opcije zbrinjavanja otpada u Talinu, Estonija22

Proizvodnja Postrojenje za spaljivanje Proizvodnja SRF i korištenje u peći za proizvodnju cementa

Električna energija: 138 GWh/god Toplotna energija: 320-400 GWh/god

120.000 t/god SRF 15 GJ/t

Investicija 100 mil. EURO 36 mil. EURO

Energetsko iskorištenje 83% 90%

Subvencija EURO 4.4/god, 12 god Ne

Postrojenja za namjensko spaljivanje RDF-a koriste RDF kao glavno gorivo u svrhu generiranja

energije. Postrojenje može operirati s namjenom proizvodnje jednog oblika energije, toplotne ili

električne, ili se koristi za istovremenu proizvodnju obje vrste energije -(CHP- combined heat and

power). Osnovni elementi postrojenja su prijemnik otpada/RDF-a, prostor za spaljivanje, sistem za

prečišćavanje dimnih gasova i sistem za proizvodnju energije (Slika 15). U okviru projekta financiranja

od strane EU pokazano je uspješno kombinirano korištenje biomase i SRF u postrojenjima CHP. SRF

22 ERFO: The role of SRF in a Circular Economy


25

dodaje važnu vrijednost procesu sagorijevanja zbog različitih svojstava u usporedbi sa biomasom.

Ovom se kombinacijom povećava fleksibilnost procesa i postiže najveći povrat energije.23

Slika 15: Postrojenja za proizvodnju energije sa RDF kao glavnim gorivom

U Frankfurtu, Njemačka, izgrađeno je CHP postrojenje u industrijskom parku Hochst (Slika 16) sa

kapacitetom 675.000 t/god i snagom 70 MWh. Primijenjena je tehnologija sagorijevanja u

fluidiziranom sloju sa internom cirkulacijom, pri čemu je proizvede 250 kg pare/h. 24

Slika 16: Shema CHP postrojenja u Frankfurtu

23 ERFO: The role of SRF in a Circular Economy

24 Energy-Waste: Report on RDF/SRF utilization applications and technical specifications, 2011.


26

Gasifikacija je termički proces kojim se materijali kao što je ugljen, biomasa, mulj i prerađeni

komunalni otpad prevode u sintetski gas koji onda može biti korišten za proizvodnju električne

struje, te proizvoda kao što su fertilizatori, hemikalije, zamjenski prirodni gas i sl. Osnovna korist

gasifikacije biootpada je u mogućnosti direktnog korištenja (uz pročišćavanje) kao goriva turbinskih

generatora koji rade na gas, čime se teoretski poboljšava sveukupna termička efikasnost postrojenja.

U usporedbi sa drugim tretmanima otpada, gasifikacijom se značajno smanjuju emisije u zrak.

U Finskoj je, u sklopu konvencionalnog postrojenja na ugalj, integriran sistem za gasifikaciju SRF-a,

kao alternativne termičke obrade goriva. Nastali sintetski gas je prečišćen, te se sagorijeva u kotlu

(Slika 17). Lathi postrojenje je u pogonu od 1998. godine sa kapacitetom korištenja od 20 tona

SRF/dan. Efikasnost postrojenja je poboljšana za 11% (Slika 18).25

Slika 17: Shema gasifikacionog postrojenja Lathi, Finska

Za biorazgradivi otpad provedba zahtjeva propisanih Direktivom o odlagalištima, u kombinaciji sa

predloženim novim pravilima za osiguranje odvojenog skupljanja biootpada, trebala bi rezultirati

većom proizvodnjom biogasa iz otpada za upotrebu u kogeneraciji, ubrizgavanju u plinsku mrežu, te

upotrebu u transportu, i komposta kroz anaerobnu digestiju. Razlaganje organskog dijela otpada, pri

čemu dolazi do stvaranja biogasa koji u sebi sadrži velike količine metana, može se ostvariti putem

anaerobnog razlaganja ili anaerobne fermentacije. Ovakva obrada otpada stvara najmanje otpada za

odlaganje i najefikasnija je metoda konverzije, međutim njeno učešće u ukupno proizvedenoj energiji

iz otpada je najmanje. Također, u procesu anaerobne digestije kao izlazi dobivaju se kompostni

25 Energy-Waste: Report on RDF/SRF utilization applications and technical specifications, 2011.


27

materijal i tečna faza koja se također može koristiti za kondicioniranje zemljišta. Usprkos značajnim

ograničenjima, biološke metode za preradu otpada stalno privlače pažnju.26

Primjena anaerobne digestije zahtijeva razdvajanje organskog od neorganskog otpada. Kvaliteta

proizvoda koji se dobiva nakon tretmana zavisi u velikoj meri od kvaliteta sirovine koja je u procesu

korištena. Ukoliko se u sastavu sirovine nađu toksične materije i druge vrste opasnih materija, to će

sigurno utjecati na prisutnost spomenutih u samom proizvodu, čime će se smanjiti mogućnosti

sigurnog korištenja takvih proizvoda. Dva su nedostatka kod primjene ove tehnologije27:

Kao dodatak dobivanju biogasa sa visokim udjelom metana, kao bioprodukt nastaje i

digestat, koji se ili odlaže ili kompostira u čvrstu formu, ili pak prečišćava i tretira u tečnu

formu. Ovakav proces zahtijeva dodatnu skupu i kompleksnu tehnologiju.

Da bi se komunalni otpad koristio u ovakvom procesu obavezna je njegova provjera i

sortiranje kako bi se uklonila plastika i zagađujuće materije. Ovakvi dodatni troškovi

umanjuju efikasnost procesa.

Biogasno postrojenje Lille Metropole, Francuska, ima kapacitet od 108.000 t / god i služi kao konačna

destinacija za biorazgradivi otpad kućanstva. Tvornica proizvodi 7,4 mil. m3 / god biogasa. Veliki udio

ovog biogasa završava u biometanskom objektu gdje se proizvodi 4,1 mil. m3 / god biometana.

Autobusni terminal, dovršen u 2010. godini, sada opskrbljuje lokalne autobuse čistim obnovljivim

gorivom, koje proizvodi sam grad. Također je dobivena subvencionirana feed-in tarifa za biometan i

dolazi kao izvrstan dodatak ostalim primanjima i koristima.28

Biogasno postrojenje u Milanu iskorištava potencijal biorazgradivog otpada za proizvodnju biogasa u

procesu anaerobne digestije. Od 2014. godine, grad je dostigao gotovo 100% sakupljanje organskog

otpada snabdijevajući postrojenje godišnjim količinama otpada od 120.000 tona. U punom

kapacitetu (12.8 MW) gradsko postrojenje proizvodi 35.880 MWh električne energije na godišnjem

nivou, što je dovoljno za snabdijevanje 24.000 stanovnika, uz proizvodnju gnojiva od 14.000 tona.

Slika 18: Utjecaj procesa gasifikacije SRF-a na električnu efikasnost postrojenja


27 Madden, 2011.

28 http://european-biogas.eu/2016/03/29/new-eba-publication/

http://european-biogas.eu/2016/03/29/new-eba-publication/


28

2.3 Osvrt na opcije tretmana

Od navedenih tehnologija obrade otpada u energetske svrhe gasifikacija (i piroliza) su najmlađe

opcije u pogledu zrelosti tehnologije i tržišta u usporedbi sa dugogodišnjom tradicijom spaljivanja

otpada i korištenja deponijskog gasa. Anaerobna digestija i sagorijevanje RDF-a imaju visoku

razvijenost i zastupljenost na tržištu (Slika 19).

Slika 19: Zrelost tehnologija obrade otpada u energetske svrhe kao i zrelost njihovog tržišta

29

Odlaganje otpada na nesanitarna odlagališta predstavlja najjeftiniju opciju zbrinjavanja otpada, ali

istodobno to je najgora moguća opcija sa aspekta utjecaja na okoliš kao i socijalnog aspekta.

Investiciono ulaganje u infrastrukturu za obradu otpada u svrhu njegovog energetskog iskorištavanja

je veliko, a samim tim rastu i troškovi ovakvog tipa zbrinjavanja otpada (Tabela 4). Troškovi

zbrinjavanja otpada odnose se na kapitalna ulaganja u infrastrukturu i opremu, kao i operativne

troškove (npr. troškovi radne snage) i oni variraju u ovisnosti o nivou razvijenosti zemlje, lokalnih

faktora, količine otpada koji se generira, stepena pokrivenosti uslugama javnog odvoza itd. Za mnoge

zemlje u razvoju financiranje za uspostavu i razvoj sistema upravljanja otpadom predstavlja veliki

izazov.

29 Madden, 2011.


29

Tabela 4: Troškovi različitih opcija zbrinjavanja otpada30

Zemlje sa niskim prihodima

Zemlje sa srednjim prihodima (niži prihodi)

Zemlje sa srednjim prihodima (viši prihodi)

Zemlje sa visokim prihodima

Prihod (BDP/stan) $876 $876-3,465 $3,446-10,725 $10.725

Generiranje otpada (ton/stan/god)

0.22 0.29 0.42 0.78

Stepen pokrivenosti uslugama javnog odvoza

43% 68% 85% 98%

Troškovi zbrinjavanja ($/t otpada)

Sakupljanje otpada 20-50 30-75 40-90 85-250

Sanitarna deponija 10-30 15-40 25-65 40-100

Nesanitarno odlagalište 2-8 3-10

Kompostiranje 5-30 10-40 20-75 35-90

Energija iz otpada Spaljivanje

- 40-100 60-150 70-200

Anaerobna digestija - 20-80 50-100 65-150

3 KORISTI OD RAZVOJA INTEGRIRANOG SISTEMA UPRAVLJANJA OTPADOM

Integrirani sistem upravljanja otpadom ISUO predstavlja kompletan sistem smanjenja, sakupljanja,

kompostiranja, recikliranja i zbrinjavanja otpada. Učinkovit ISUO razmatra kako smanjiti, ponovno

koristiti, reciklirati i upravljati otpadom radi zaštite ljudskog zdravlja i prirodnog okoliša. To uključuje

procjenu lokalnih uvjeta i potreba u odnosu na koje se odabiru, kombiniraju i primjenjuju

najprikladnije aktivnosti upravljanja čvrstim otpadom.

Sa brzom ekspanzijom stanovništva i stalnim gospodarskim razvojem, proizvodnja otpada i u

stambenim, ali i komercijalnim / industrijskim područjima i dalje raste brzo, stavljajući pritisak na

sposobnost društva da obrađuje i zbrine ovaj materijal. Neprimjereno zbrinuti kruti otpadni materijali

mogu predstavljati značajan rizik za zdravlje i okoliš. Nepropisno zbrinjavanje otpada u vezi sa

nekontroliranim odlaganjem otpada može uzrokovati širok raspon problema, uključujući onečišćenje

vode, privlačenje glodavaca i insekata, opasnosti od eksplozija i požara. Nepropisno upravljanje

čvrstim otpadom također može povećati emisije stakleničkih plinova (GHG), čime doprinosi

klimatskim promjenama.

Za ostvarivanje održivog integriranog sistema upravljanja otpadom moraju biti usaglašeni ekonomski,

socijalni i okolišni aspekti sektora. To je jedini ispravan način kojim se može doprinijeti boljim

uvjetima života i razvoju „zelene“ niskokarbonske ekonomije. Niz se koristi ostvaruje razvojem

ovakvog sistema, kako na nivou države, tako i pojedinca (Slika 20).

30 The World Bank, 2012, dostupno na: http://siteresources.worldbank.org/INTURBANDEVELOPMENT/Resources/336387-

1334852610766/AnnexE.pdf


30

Slika 20: Ekonomske, socijalne i okolišne koristi kao posljedica razvoja integriranog sistema upravljanja otpadom

31

Odlaganje materijala i proizvoda kao otpada rezultira neto gubitkom prirodnih resursa koji se više ne

mogu iskoristiti. Sa druge strane, dolazi do prekomjerne potrošnje fosilnih goriva i vode za odvijanje

procesa u raznim sektorima (transport, grijanje, hlađenje, industrija...). Jedan od najbrže rastućih

otpadnih tokova u Europi (i većini svijeta) jeste električni i elektronički otpad, koji obično sadrži

rijetke metale poput zlata, srebra i paladija, te specijalne metale, kao što su indij i tantal. Iako je

sastav u svakom proizvodu mali, zbog ogromnih količina ove vrste otpada (oko 10 miliona tona

godišnje u Europi), ukupne količine tih metala, koje bi mogle potencijalno biti iskorištene, su

značajne. Smatrajući otpad kao resurs i, uz izbjegavanje finalnog odlaganja što većeg broja materijala

kroz ponovnu upotrebu i recikliranje, doprinosi se očuvanju rezervi prirodnih resursa, uštedi energije,

smanjenju emisija. Uštede energije od recikliranja različitih materijala mogu iznositi: za aluminij 95%,

bakar 85%, plastiku 90%, čelik 74%, olovo 65% i papir 40%. Izrada čelika iz recikliranog otpadnog

željeza može dovesti do smanjenja zagađenja zraka od 86%. Proizvodnja papira iz reciklirane zalihe

umjesto drvno-celulozne pulpe smanjuje onečišćenje vode za 35% i onečišćenje zraka za 74%.

Recikliranje tekstila također doprinosi značajnoj uštedi energije.32

Iako sektor upravljanja otpadom ima mali doprinos globalnim antropogenim emisijama stakleničkih

gasova (oko 5%), potencijal neto smanjenja je značajan. Na primjer, od 1990. EU je smanjila emisije

stakleničkih gasova za 31 %, pretežno redukcijom emisija metana sa deponija. Procjenjuje se da je

potencijal smanjenja emisija još veći za zemlje u razvoju. Razni su načini na koje se može doprinijeti

smanjenju emisija: zatvaranje nesanitarnih deponija, korištenje deponijskog gasa, kompostiranjem

biorazgradivog otpada, implementacijom efikasne logistike i transporta u oblasti sakupljanja otpada.

31

Elagroudy i sar., 2013.

32 Source: UNEP, 2011, Towards a Green Economy: Pathways to Sustainable Development and Poverty

Eradication.


31

Nadalje, recikliranje materijala rezultira manjom potrošnjom energije. Procesi obrade otpada u

energetske svrhe umanjuju potrebe za fosilnim gorivima, čime se ostvaruje karbonski neutralno

grijanje, gorivo i električna energija.

Neadekvatno upravljanje otpadom narušava zdravlje ljudi kao i sigurnost, kako osoblja zaposlenog u

sektoru upravljanja otpadom, tako i šireg društva. Ovo može biti posljedica direktnog kontakta sa

otpadom (posebno kada je riječ o opasnom i medicinskom otpadu), povezanosti sa postupkom

obrade otpada ili uslijed ispuštanja štetnih materija u vodu, zrak i zemljište. S druge strane, u

zemljama u razvoju, sakupljači otpada zarađuju za život kroz razvrstavanje i recikliranje sekundarnih

materijala. Zdravstvenih rizika je više, uključujući kontakt sa papirom koji sadrži otrovne supstance,

boce sa hemijskim ostacima, metalne posude sa pesticidima i otapalima, igle i zavoji (koji sadrže

patogene organizme) iz bolnica, baterije koje sadrže teške metale.

Razvoj integriranog sistema upravljanja otpadom znači i bolje radne uslove, posljedično povećanu

zdravstvenu sigurnost, a podrazumijeva izgradnju sanitarnih deponija i periodične monitoring

kvalitete zraka i procjednih voda, obuku radnika o značaju održavanja higijene i nošenja pomoćne

opreme poput rukavica, vakcinacija osoblja, zabrana uključivanja djece u proces sakupljanja otpada.

Neadekvatan sistem upravljanja otpadom može rezultirati velikim troškovima za ublažavanje emisija

u zrak, vodu i zemljište. Mnoge su zemlje svjesne troškova saniranja koji su nastali uslijed lošeg

zbrinjavanja otpada. Za sanaciju slabo izgrađenih odlagališta ili smetlišta izdvajaju se značajne svote

novca iz javnog proračuna na globalnoj razini. U Austriji se za razdoblje od 13 godina, između 1989. i

2002. Godine, prikupilo oko 700 milijuna eura na ime taksi za otpad, a potom potrošilo za pokrivanje

troškova više od 140 projekata sanacije deponija i zemljišta. 33 Za sanaciju sarajevskog odlagališta u

Smiljevićima utrošeno je 14 miliona konvertibilnih maraka u prvoj fazi sanacije.

Otpad je, sam po sebi, ekonomski koncept s obzirom na to da implicira da se resursi ne koriste

efikasno: kada se resursi proizvode i koriste na način koji vodi do njihovog odlaganja kao otpadnog

materijala, gubitak takvih resursa je zapravo i ekonomski gubitak. Čuvanje resursa, njihova ponovna

upotreba, recikliranje i što efikasnije korištenje dovode do ekonomske dobiti. Prihod ostvaren od

industrije koja vrši povrat materijala u Velikoj Britaniji porastao je 7 puta u periodu 1995-2008 (Slika

21).

33

European Environmental Agency, 2011


32

Slika 21: Porast prihoda od industrije za povrat materijala u Velikoj Britaniji34

Recikliranje i povrat materijala podržava resursnu sigurnost države. Mnoge vrijedne sirovine

(pretežno rijetki metali) su nesimetrično raspodijeljene širom svijeta i dominantno koncentrirane

samo u određenim područjima, što otežava pristup istim. S druge strane, pristup sekundarnim

sirovinama (npr. zlato reciklirano iz elektronskog i električnog otpada) je lakši i smanjuje potrebe za

uvozom sirovina. Ekonomska dobit se ostvaruje i iskorištavanjem energetskog potencijala određenih

frakcija otpada, posebno u slučaju razvijenih zemalja sa visokim BDP-om.

Postoje i druge indirektne ekonomske koristi: npr. zemljište koje bi se inače koristilo za odlaganje

otpada se može iskoristiti na produktivniji način, čime će porasti njegova vrijednost usljed odsutnosti

neugodnih mirisa i potencijalnih zagađenja procjednih voda i zraka koje izgradnja deponije nosi sa

sobom.

Troškovi zbrinjavanja otpada odnose se na kapitalna ulaganja u infrastrukturu i opremu, kao i

operativne troškove (npr. troškovi radne snage). Troškovi mogu biti značajno visoki, posebno za

regije koje moraju razviti novu infrastrukturu. Troškovi se odnose na tip i izvedbu sistema, lokalne

faktore, količinu otpada koji se generira itd. Stoga ulaganje u sistem upravljanja otpadom predstavlja

izazov za mnoge zemlje u razvoju. U većini općina predviđeni budžet pokriva samo osnovne opcije

zbrinjavanja otpada, poput sakupljanja i odlaganja.

Današnji trend jesu ulaganja u projekte i infrastrukturu koji promoviraju koncept zelene, održive

ekonomije. Tabela 4 daje prikaz poticajnih sredstava koje su pojedine zemlje uspostavile kao odgovor

na ekonomsku krizu u 2008. godini. „Zeleni fond“ varira od države do države, u ovisnosti od ukupnih

poticajnih sredstava.

34 ISWA: Sustainable Solid Waste Management and the Green Economy, 2013.


33

Tabela 5: Internacionalni paketi „zelenog“ poticaja35

Država Ukupni poticajni fond kao postotak BDP-a

Period fonda „Zeleni“ poticajni fond kao postotak ukupnog poticajnog fonda

„Zeleni“ poticajni fond kao postotak BDP-a

Australija 2.9 2009-2013 79 2.80

Japan 2.4 2009 - ... 15 0.36

Francuska 0.7 2009-2010 18 0.13

Velika Britanija

1.6 2009-2011 15 0.24

Njemačka 1.6 2009-2010 13 0.21

SAD 2.0 10 godina 12 0.24

Aktivnosti vezane za upravljanje otpadom variraju i nude direktno i indirektno učešće u sistemu.

Prelazak na integrirani sistem upravljanja otpadom donijet će veliki broj kvalificiranog osoblja što se

smatra dodatnom vrijednošću, posebno za zemlje u razvoju. Opcije koje su bliže vrhu piramide

(hijerarhija) nude mogućnost stvaranja većeg broja radnih mjesta. Najveći potencijal za zapošljavanje

nude sektori ponovne upotrebe i reciklaže (Tabela 6).

Tabela 6:Broj radnih mjesta u odnosu na proces upravljanja otpadom na 10.000 t otpada36

Tip operacije Broj poslova

Ponovna upotreba 25-300

Reciklaža 25-100

Konvencionalno postrojenje za reciklažu 10

Kompostiranje 4

Deponovanje i spaljivanje 1

Nedostatak razvijenosti sistema sakupljanja i odvojenog prikupljanja otpada u zemljama u razvoju

stvara mogućnost integracije neformalnog sektora u sistem upravljanja koji najčešće nije prepoznat

od strane vlasti. Na ovaj način će se poboljšati životni uvjeti trenutno socijalno ugroženih kategorija

društva.

35

ISWA: Sustainable Solid Waste Management and the Green Economy, 2013.

36 Waste Management World, 2014.


34

4 STANJE U OBLASTI UPRAVLJANJA OTPADOM U OPĆINAMA ZDK, SBK/KSB,

KS

4.1 Zakonske obaveze za općine i općinska komunalna poduzeća vezano za

zbrinjavanje komunalnog otpada

4.1.1 Kanton Sarajevo

Upravljanje otpadom na području KS regulirano je Zakonom o komunalnim djelatnostima37 i

Zakonom o komunalnoj čistoći38. Obavljanje komunalnih djelatnosti na polju prikupljanja, odvoza

komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih objekata i njegovog odlaganja na deponiju, stavljeno je

u nadležnost KS koji je tu obavezu povjerio Kantonalnom javnom komunalnom poduzeću „Rad“ d.o.o.

Sarajevo (KJKP „Rad“). KJKP RAD je ovlašteno za prikupljanje, odvoz i deponiranje otpada, održavanje

deponije, čišćenje i pranje javnih površina, kao i druge aktivnosti koje se odnose na oblast upravljanja

otpadom.

Zakon o komunalnoj čistoći propisuje da:

poslove komunalne čistoće obavljaju komunalna poduzeća registrirana za ovu djelatnost;

mjesto i vrijeme odlaganja otpada određuje kantonalni organ nadležan za komunalne

poslove u dogovoru sa općinskim organima nadležnim za komunalne poslove i komunalnim

poduzećem;

program održavanja čistoće na području Kantona utvrđuje kantonalni organ nadležan za

komunalne poslove, u čijoj pripremi učestvuju komunalna poduzeća i općinski organi

nadležni za komunalne poslove;

operator je obavezan nadležnim službama dostavljati operativni plan za narednu godinu u

toku tekuće godine;

tipove posuda određuje komunalno poduzeće koje ih nabavlja (osim posuda u

novoizgrađenim objektima koje nabavlja investitor).

Općine na području KS trenutno nemaju značajnijih nadležnosti u oblasti upravljanja čvrstim

otpadom, niti imaju usvojenih odluka kojim se uređuje oblast upravljanja otpadom. Nadležnosti

općina se svode na davanje saglasnosti na Operativni plan održavanja čistoće, sudjelovanje u procesu

definiranja vremena za odvoz otpada i na određivanje mjesta za postavljanje posuda za prikupljanje

otpada. Također, utvrđuju i odobravaju lokacije za odlaganje građevinskog otpada i zemlje od iskopa

sa gradilišta. Vlada KS , putem ministarstva za okoliš i prostorno uređenje, inicirala je izradu Tehničkih

smjernica za projektiranje infrastrukture za prihvat otpada. Ovaj posao je povjeren Zavodu za

planiranje Kantona Sarajevo. Smjernice će se primjenjivati pri odabiru lokacija infrastrukture za

selektivno prikupljanje otpada u općinskim elaboratima. Cilj izrade smjernica je da se, uz analizu

postojećeg stanja infrastrukture i stanja u oblasti upravljanja otpadom, definiraju uvjeti

pozicioniranja infrastrukture za razdvajanje otpada. Lokacije za buduću infrastrukturu će biti

definirane općinskim elaboratima. Općinskim elaboratima utvrdit će se lokacije reciklažnih dvorišta,

37 Sl. novine KS, br. 14/16 i 43/16 38 Sl. novine KS, br. 14/16 i 43/16


35

niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokumentaciji, kao i investicijskim planom čiji

su nosioci izrade Zavod za planiranje razvoja KS i općine KS.

4.1.2 Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna

U SBK/KSB donesen je Zakon o upravljanju otpadom („Sl. novine SBK“, br. 4/05). Ovim Zakonom

uređuju se prava, obaveze i odgovornosti pravnih i fizičkih osoba koje proizvode otpad i postupaju s

otpadom na području Kantona. Odredbe ovoga Zakona odnose se na djelatnosti prikupljanja,

transporta, tretmana i odlaganja otpada. Zakon o komunalnim djelatnostima u SBK/KSB („Sl. novine

SBK“, br. 13/13) propisuje da općine osiguravaju obavljanje komunalnih djelatnosti određenih ovim

Zakonom. Obavljanje pojedinih komunalnih djelatnosti iz ovog Zakona može se osigurati na nivou

Kantona ukoliko je ekonomičnije i efikasnije, a moguće je i da dvije ili više općina zajednički obavljaju

komunalne djelatnosti. Pored ova dva zakona na kantonalnom nivou, na snazi je još nekoliko

sektorskih zakona, pravilnika i odluka koji se dotiču problematike upravljanja otpadom.

Prema Zakonu o upravljanju otpadom Kantona SBK/KSB, Kanton je nadležan za upravljanje svim

vrstama otpada, određivanje lokacija u poslovima upravljanja otpadom i postrojenjima. Općinskim

odlukama se u svih 12 općina utvrđuju uvjeti za planiranje upravljanje otpadom prema uvjetima iz

ovoga Zakona. Prema kantonalnom Zakonu o upravljanju otpadom, nadležnost upravljanja otpadom

je podijeljena između Kantona i općina, odnosno komunalnih poduzeća. Na nivou općina u SBK/KSB

usvojen je niz odluka i pravilnika koje su od značaja za upravljanje otpadom (Tabela 7).

Tabela 7:Pregled općinskih propisa – Srednjobosanski kanton/Kanton Središnja Bosna

NAZIV PROPISA BROJ SLUŽBENOG LISTA

OPIS

Odluka o načinu sakupljanja, odvoženja i deponiranja komunalnog otpada na području Općine Kiseljak

1/01 Korisnici usluga će osigurati nabavku i postavljanje odgovarajućih sredstava za deponiranje otpada na način koji iznađe (odredi) JP „Komunalno“ Kiseljak. Lokacije za sakupljanje otpada, odnosno za postavljanje sredstava za deponiranje otpada određuje JP „Komunalno“ po planu istog, a plan odobrava nadležni Općinski organ. Plan odvoza otpada utvrđuje JP uz saglasnost nadležnog Općinskog organa. Odvoz i deponiranje otpada vrši se na postojeći lokalitet deponije „Berberuša“. Nadzor nad provođenjem ove Odluke provodi JP „Komunalno“ Kiseljak, komunalna inspekcija i Policijska uprava Kiseljak.

Odluka o utvrđivanju cijena za osnovne djelatnosti JP „Vodovod i kanalizacija“ Kiseljak

3/13 Olukom je detaljno razrađen i definiran Cjenik komunalnih usluga i način plaćanja komunalnih usluga Javnog poduzeća „Vodovod i kanalizacija“ d.o.o Kiseljak po vrstama komunalnih usluga i načinu plaćanja komunalnih usluga.

Pravilnik o općim uvjetima isporuke komunalne usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada Općine Kiseljak

3/13 Pravilnikom se određuje međusobni odnos između isporučitelja usluge (J.P. Vodovod i kanalizacija d.o.o. Kiseljak) i korisnika usluge sakupljanja i odvoza komunalnog otpada (pravne i fizičke osobe koje su vlasnici ili korisnici nekretnina na području na kojem isporučitelj obavlja uslugu). Pravilnik definira promjenu sustava prikupljanja otpada, uvođenjem kontejnerskog prikupljanja, a ukidanjem komunalnih (prepaid) vrećica. Definirana je i nova cijena pružanja komunalnih usluga.

Odluka o komunalnom 01-02-1762/09 Odlukom su regulirana prava, dužnosti i obaveze građana,


36


OPIS

redu na području Općine Kreševo

poduzeća i drugih organizacija u smislu održavanja komunalnog reda, i to: uređenje naselja, čišćenje, održavanje i zaštita javnih površina, održavanje javnih zelenih i drugih površina, privremeno korištenje javnih površina i njihovo prekopavanje, uklanjanje snijega i leda, sakupljanje, odvoz i postupanje sa komunalnim otpadom, snabdijevanje vodom za piće i odvodnju otpadnih voda, držanje domaćih životinja, sistematska deratizacija i dezinsekcija, te mjere za provođenje komunalnog reda i kaznene mjere.

Odluka o komunalnoj čistoći na području Općine Fojnica

01-23-360/1 od 28.5.2001.

Odlukom se definira da odvoz smeća vrši JKP "Šćona" d.o.o. na način da korisnici sami nabavljaju odgovarajuće posude za odlaganje otpada. Za domaćinstva se najčešće koriste specijalne kante veličine 120 i 240 l. U stambenim blokovima se koriste metalni kontejneri 1,1 m3 specijalne izvedbe za lakše prihvaćanje nadogradnjom specijalnog vozila.

Odluka o komunalnom redu na području Općine Fojnica

04/14 Odlukom se propisuje da se poslovi organiziranog prikupljanja i odvoza kućnog smeća i krupnog otpada na području Općine Fojnica povjeravaju poduzeću JKP „Šćona“ d.o.o. Fojnica. Plan odvoza smeća utvrđuje Komunalno poduzeće u saglasnosti sa Službom za zajedničke i stambeno – komunalne poslove i sa istim na primjeren način dužno je upoznati korisnike usluga. Odvoz kućnog smeća van gradskog područja u pravilu se vrši jednom sedmično. Lokacije za postavljanje kontejnera (i zelenih otoka) utvrđuje Služba za zajedničke i stambeno – komunalne poslove i predsjednik Mjesne zajednice, na prijedlog komunalnog poduzeća. Organiziran odvoz krupnog otpada vrši se u pravilu dva puta godišnje, i to u mjesecu aprilu i mjesecu oktobru.

Odluka o komunalnom redu na području Općine Vitez

6/06 Odlukom se propisuje da je JKP „Vitkom“ obavezan vršiti odvoz kućnog smeća od stambenih i poslovnih zgrada. Dva puta godišnje JKP „Vitkom“ je dužan prikupljati i odvoziti kabasti otpad. Državna i privatna poduzeća, vlasnici radnji i fizička lica prigradskih naselja dužni su nabaviti dovoljan broj posuda za otpad. Otpad se odvozi prema posebno sačinjenom rasporedu. Nadzor nad provođenjem komunalnog reda propisanog ovom Odlukom obavlja općinska služba nadležna za komunalne poslove, komunalna i druga inspekcija i komunalno-ekološka kontrola općine Vitez.

Odluka o komunalnom redu na području Općine Travnik

18/09 Odlukom se propisuje da su poslovi organiziranog prikupljanja i odvoza kućnog smeća i krupnog otpada na području općine Travnik povjereni poduzećima JKP „Bašbunar“ d.o.o. Travnik, JKP „Trebišnjica“ d.o.o. Nova Bila – Travnik i SRC „Vlašić“ d.o.o. Travnik. Plan odvoza smeća utvrđuju komunalna poduzeća i u obavezi su na primjeren način obavijestiti korisnike usluga. Proizvođači kućnog smeća na području općine Travnik su u obavezi koristiti usluge organiziranog odvoza smeća. Vlasnici poslovnih objekata (trgovine, kafei, zanatske radnje itd.) su u obavezi izvršiti nabavku odgovarajuće posude za smeće u skladu sa proizvedenim količinama otpada. Kućno smeće van gradskog područja se odlaže u odgovarajuće posude ili vreće za smeće, a nabavka i dostavljanja vreća za smeće korisnicima usluga je obaveza komunalnih poduzeća. Obaveza komunalnih poduzeća je da, čim se stvore uvjeti, iz prikupljenog otpada


37


OPIS

odvaja korisne materijale (papir, staklo, plastika i sl.).

Odluka o komunalnom redu na području turističkog naselja „Babanovac“

10/10 Poslove organiziranog prikupljanja i odvoza komunalnog i krupnog otpada na području „Babanovca“ vrši poduzeće koje je ovlašteno za pružanje komunalnih usluga koje utvrđuje Plan sakupljanja i odvoza komunalnog i krupnog otpada, i sa istim je u obavezi upoznati korisnike komunalnih usluga. Poduzeće je dužno osigurati dovoljan broj posuda za komunalni otpad. Lokacija na kojoj se izvrši postavljanje posuda za komunalni otpad mora biti adekvatno uređena. Posude se moraju postaviti tako da ne ugrožavaju sigurnost saobraćaja, da su osigurane od pomicanja i da su dostupne vozilu za odvoz komunalnog otpada. Krupni otpad se odlaže na za to predviđeno mjesto, a odvoz istog vrši poduzeće koje je nadležno za pružanje komunalnih usluga na za to predviđenu lokaciju. Nadzor nad provođenjem ove Odluke provodi Služba za inspekcijski nadzor i Služba za zajedničke i komunalne poslove Općine Travnik putem općinskih građevinskih, komunalnih i saobraćajnih inspektora.

Odluka o komunalnom redu na području općine Novi Travnik

2/10; 10/13 Poslovi organiziranog prikupljanja i odvoza kućnog smeća i krupnog otpada povjeravaju se poduzeću Vilenica Čistoća d.o.o. Novi Travnik. Plan odvoza smeća koji sadrži dan, sat i način odlaganja utvrđuje komunalno poduzeće i dužni su na primjeren način obavijestiti korisnike usluga. Vlasnici poslovnih objekata (trgovine, kafei, zanatske radnje itd.) dužni su izvršiti nabavku odgovarajuće posude za smeće u skladu sa proizvedenim količinama otpada. Lokacije za postavljanje kontejnera utvrđuje Općinsko vijeće na prijedlog načelnika Općine i komunalnog poduzeća. Organiziran odvoz krupnog otpada vrši se u pravilu dva puta godišnje (april i oktobar). Krupni otpad se odlaže na za to posebno određenu lokaciju, koju utvrđuje Općinsko vijeće na prijedlog Službe nadležne za urbanizam. Obaveza komunalnih poduzeća je da, čim se stvore uvjeti za selekciju otpada, odvaja korisne materijale (papir, staklo, plastika i sl.), a ostatak se odvozi na predviđenu deponiju komunalnog otpada. Nadzor nad provođenjem komunalnog reda propisanog ovom Odlukom provodi Služba za privredu, razvoj, obnovu i stambeno-komunalne poslove, Stručna služba za poslove općinskog vijeća i Općinskog načelnika.

Odluka o komunalnom redu na području Općine Busovača

3/09 Za odvoz smeća i krupnog otpada odgovorno je općinsko komunalno poduzeće JK „Komunalac“. Nadležno komunalno poduzeće osigurava uvjete za selekcionirano prikupljanje korisnog otpada i smeća koji će se odlagati u posebne spremnike. Posude za smeće nabavlja nadležno preduzeće i utvrđuje lokacije za njih sa nadležnom inspekcijskom službom i dužno je voditi katastar mjesta za postavljanje posuda za odlaganje kućnog otpada. Dva puta godišnje se prikuplja i odvozi kruti otpad, a o vremenu i načinu prikupljanja i odvoza, komunalno poduzeće dužno je obavijestiti građane putem lokalnih sredstava javnog informiranja. Odlaganje otpada vrši se na gradsku deponiju.

Odluka o komunalnom redu na području Općine

3/00, 4/00, 1/01, 5/01,

Odvoženje i deponiranje smeća vrši JKUP ”Čistoća”. Plan odvoženja smeća za svaku godinu utvrđuje načelnik Općine.


38


OPIS

Bugojno 3/02, 1/07, 1/09 i 3/10

Komunalne djelatnosti obavlja JKUP ”Čistoća” Bugojno. Svi vlasnici, odnosno korisnici individualnih stambenih objekata i stanova koji se nalaze u objektima za kolektivno stanovanje, kao i poslovnih prostora dužni su plaćati mjesečnu naknadu za skupljanje i odvoz smeća. Kućno smeće iz navedenih objekata prikuplja se u posude od 50 do100 l, a nabavlja ih korisnik/vlasnik prostora. Odsjek za urbanizam dužan je voditi katastar mjesta za postavljanje posuda za odlaganje kućnog smeća. JKUP ”Čistoća” dužno je dva puta godišnje (krajem mjeseca marta i oktobra) prikupljati i odvoziti krupni otpad, a o vremenu i načinu prikupljanja i odvoza obavještava građene putem lokalnih sredstava javnog informiranja

Odluka o komunalnom redu na području Općine Donji Vakuf

U nacrtu Odlukom se propisuje da se na području Općine organizira odvoz kućnog smeća i krupnog otpada. Broj posuda za kućno smeće se određuje tako da na najmanje 4 stana dolazi jedna posuda, a jedan kontejner na 35 stanova. Posude nabavlja i održava poduzeće kojem je povjereno održavanje i odvoz kućnog smeća i drugog otpada. Mjesta za posude određuje nadležna služba Planom lokacija. Krupni otpad se odlaže na mjesto i u vrijeme označeno u obavještenju o odvozu koje izdaje komunalno poduzeće odnosno pravno ili fizičko lice kojem je povjereno vršenje odvoza smeća. Nadzor nad provođenjem Odluke vrši općinska Služba za prostorno uređenje, katastar i imovinsko pravne poslove, komunalna, sanitarna, građevinska i druga inspekcija, svaka iz svoje nadležnosti.

Odluka o komunalnom redu na području općine Gornji Vakuf - Uskoplje

8/07 Odvoženje i deponiranje smeća vrši JKP „Radovina“. Plan odvoza za svaku godinu utvrđuje Načelnik. Kućno smeće koje se stvara u individualnim stambenim objektima i poslovnim prostorijama prikuplja se u posude od 50 do100 l, a posude nabavlja korisnik/vlasnik prostora. Odlaganje otpada se vrši na gradsku deponiju. Nadzor nad provođenjem Odluke vrši općinska Služba za stambeno-komunalne poslove i Služba za urbanizam i građevinarstvo, komunalna i urbanističko građevinska inspekcija.

Odluka o komunalnom redu na području općine Jajce

2/08, 7/11 Komunalno poduzeće i općina organiziraju sakupljanje i odvoz smeća iz svakog naseljenog mjesta čijih 50 % domaćinstava ima potpisane ugovore o plaćanju cijene za prikupljanje i odvoz. Kućno smeće se razvrstava na smeće koje se sastoji od otpadaka koji se mogu korisno dalje upotrijebiti i ostalo smeće. Odluka propisuje obavezu komunalnog poduzeća da uz pomoć općine nabavi posude za selektivno prikupljanje kućnog smeća prikupljenog u domaćinstvima i na javnim površinama. Mjesto za smještaj posuda određuje Služba stambeno-komunalnih poslova. Krupni otpad odlaže na mjestima i u vrijeme označeno u obavještenju o odvozu koje izdaje komunalno poduzeće, a odvozi se po posebnom planu, a najmanje dva puta godišnje. Odlaganje kućnog smeća se vrši na gradsku deponiju.

Odluka o komunalnom redu na području općine Dobretići

01-49-35 /13 Odlukom se uređuje komunalni red na području općine Dobretići i to: uređenje naselja, čišćenje, održavanje, korištenje i zaštita javnih površina, sakupljanje, odvoz i postupanje sa komunalnim otpadom, održavanje puteva, usluge vodosnabdijevanja i upravljanja otpadnim vodama, držanje


39


OPIS

životinja, sistematska deratizacija i dezinsekcija. Komunalnim otpadom smatraju se sve otpadne materije koje nastaju kao posljedica životnih aktivnosti i to: smeće na javnim površinama; kućno smeće i krupni otpad. Sakupljanje i odvoz smeća na javnim površinama vrši komunalno poduzeće na način predviđen Programom održavanja čistoće javnih površina. Na području općine Dobretići vrši se organiziran odvoz kućnog smeća i krupnog otpada. Poslovi organiziranog prikupljanja i odvoza kućnog smeća i krupnog otpada na području općine Dobretići povjerava se poduzeću JKP „VIK“ d.o.o. Dobretići. Sakupljanje i odvoz kućnog smeća na užem području općine vrši se jednom sedmično , a po potrebi i češće. Plan odvoza smeća utvrđuje komunalno poduzeće i u obavezi su na primjeren način obavijestiti korisnike usluga.

4.1.3 Zeničko-dobojski kanton

Zeničko-dobojski kanton prvi je donio Plan upravljanja otpadom, u skladu sa Akcionim planom mjera

iz Federalne strategije zaštite okoliša i on je među kantonima koji imaju izgrađenu sanitarnu

deponiju. Na nivou općina u ZDK usvojene su odluke o komunalnom redu koje reguliraju prava,

dužnosti i obaveze poduzeća kojima su povjereni poslovi održavanja i čišćenja javnih gradskih

površina, drugih poduzeća, ustanova i samostalnih privrednika u vezi sa održavanjem komunalne

higijene, zelenila i komunalnih objekata i uređaja i propisuje način i uslove održavanja komunalnog

reda.

Tabela 8:Pregled općinskih propisa – Zeničko-Dobojski kanton


OPIS

Odluka o komunalnom redu općine Breza

3/10 Odlukom se propisuje obavezno korištenje komunalne usluge

prikupljanja i odvoza komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih

objekata i poslovnih prostora na deponiju za cijelo područje općine

Breza. Komunalnu djelatnost prikupljanja i odvoza komunalnog

otpada na području Općine Breza obavlja Javno poduzeće

„KOMUNALNO“ d.o.o. Odluka propisuje obavezu selektiranja

otpada u posude koje postavi komunalno poduzeće. Lokacije

određuje poduzeće u dogovoru sa vlasnicima objekta, a ako nije

moguć dogovor, lokaciju određuje Služba za prostorno uređenje.

Nabavku, čišćenje i održavanje posuda vrši komunalno poduzeće.

Doboj Jug Nje dostupan.

Odluka o komunalnom redu općine Kakanj

5/15 Javno komunalno poduzeće organizira odvoz sljedećeg krupnog

otpada, pored miješanog komunalnog otpada: kućanski aparati,

pokućstvo, sanitarni uređaji, kartonska ambalaža u većim

količinama i većih dimenzija, olupine vozila i njihovih dijelova,


40


OPIS

podrumski, dvorišni i tavanski otpad, kao i drugi krupni otpaci koji

nastaju u procesu industrijske, zanatske, građevinske,

poljoprivredne ili druge proizvodnje i drugi sličan otpad. Pravna i

fizička lica, trebaju posjedovati poseban kontejner ili posudu za

odlaganje ovoga otpada, te zaključiti ugovor sa Javnim

komunalnim poduzećem o njegovom odvozu. Na isti način se

uređuje postupanje sa otpadom iz individualnih ložišta i

kotlovnica.

Maglaj nacrt Na području općine Maglaj komunalno poduzeće KJD d.o.o vrši organiziran odvoz kućnog smeća i krupnog otpada. Uslugu se treba osigurati svim pravnim i fizičkim licima koja proizvode komunalni otpad na području općine Maglaj. Sakupljanje i odvoz kućnog otpada na gradskom području vrši se najmanje dva puta sedmično, a po potrebi i češće. Sakupljanje i odvoz kućnog otpada u vangradskom području vrši se jednom sedmično. Plan odvoza otpada na gradskom području utvrđuje KJD. Lokacije za postavljanje kontejnera, odgovarajućih posuda za smeće, utvrđuje Služba za urbanizam na prijedlog KJD. Kontejneri se postavljaju u prostore za smeće ili na za to posebno pripremljene površine. Obaveza KJD je da, čim se stvore uslovi prikupljanje otpada, vrši na način da odvaja korisni materijali (papir, staklo, plastika i sl.), a ostatak odvozi na predviđenu deponiju komunalnog otpada.

Odluka o komunalnom redu općine Olovo

2/05 Posude za smeće nabavlja i održava nadležno poduzeće. Veći

poslovni prostori moraju biti snabdjeveni posudama za smeće, čiji

tip određuje nadležno poduzeće. Mjesto za posude za kućno

smeće određuje nadležna Služba na prijedlog komunalnog

poduzeća, vodeći računa da se pri tome ne ugrožava zdravlje

građana, pristup stambenim i poslovnim prostorima, saobraćajni

promet, kao ni izgled naselja. Mjesto na kome se drže posude za

smeće nadležno poduzeće mora svakodnevno održavati u čistom i

urednom stanju. Nadležno poduzeće dužno je da na području

općine na kojem se vrši organizirano prikupljanje kućnog otpada,

osigura efikasno i ekonomično prikupljanje na način koji

zadovoljava higijensko-zdravstvene propise.

Odluka o komunalnom redu i sanitarnom minimumu općine Tešanj

3/10 Na području općine Tešanj za odvoz kućnog smeća odgovorno je

komunalno poduzeće. Svi vlasnici, odnosno korisnici stambenih i

poslovnih prostora, kao i privremeno zauzetih javnih površina,

dužni su učestvovati u organiziranom odvozu smeća i plaćati

mjesečno naknadu na ime prikupljanja i odvoza smeća nadležnom

poduzeću. Kućno smeće se obavezno odlaže u tipske posude za

privremeno odlaganje otpada. Kućno smeće, po pravilu, razvrstava

se na smeće koje se sastoji od otpadaka koji se mogu dalje korisno

upotrebljavati (papir, staklo, željezo i slično) i ostalo kućno smeće.

Otpaci koji se mogu korisno upotrebljavati odlažu se po pravilu u

posebne spremnike ili direktno na mjesta namijenjena za reciklažu

istog. Nadležno poduzeće osigurati će uvjete za selekcionirano

prikupljanje korisnog otpada i smeća. Mjesta za postavljanje

spremnika određuje nadležna općinska Služba, na prijedlog


41


OPIS

nadležnog poduzeća.

Odluka o načinu obavljanja komunalnih djelatnosti općine Usora

02/10 Na području općine Usora organizira se odvoz kućnog i krupnog

otpada od strane komunalnog poduzeća. Mjesta za postavljanje

spremnika određuje mjerodavna općinska Služba, na prijedlog

poduzeća – davatelja usluga. Spremnici za posebne vrste otpada se

posebno označavaju sa jasno vidljivom oznakom za koju vrstu

korisnog otpada su namijenjeni. Mjerodavno osigurati će uvjete za

selekcionirano prikupljanje korisnog otpada i smeća, od vremena

kad se ostvare minimalni uvjeti za prodaju sekundarnih sirovina.

Odluka o komunalnom redu općine Vareš

01- 100 /10

Odvoz kućnog smeća i krupnog otpada sa područja svih mjesnih

zajednica i podružnica mjesnih zajednica vrši Javno komunalno

poduzeće d.o.o. Vareš . Odluku za odvoz smeća i krupnog otpada

sa područja pojedinih mjesnih zajednica i podružnica mjesnih

zajednica donosi Nadzorni odbor Javnog komunalnog poduzeća

d.o.o. Vareš, uz suglasnost Općinskog načelnika. Kućno smeće se

odlaže u kontejnere, kante ili u kese za smeće koje će osiguravati

Javno komunalno poduzeće d.o.o. Vareš, a koje će se u tačno

određene dane voziti iz određenih ulica. Na isti način će se

odvoziti smeće iz mjesnih zajednica iz kojih bude organiziran odvoz

smeća. Broj potrebnih kontejnera, kanti ili kesa za smeće utvrđuje

Javno komunalno d.o.o. Vareš. Mjesto za kontejnere za kućno

smeće određuje Služba za prostorno uređenje na prijedlog Javnog

komunalnog poduzeća d.o.o. Vareš. Kontejnere za smeće nabavlja,

brine se o čistoći i održava ih u ispravnom stanju Javno komunalno

poduzeće d.o.o. Vareš. Odlukom se propisuje i dinamika odvoza

smeća.

Odluka o komunalnom redu općine Visoko

05/15 Prikupljanje komunalnog otpada vrši se putem adekvatnih posuda

ili PVC kesa sa nazivom i logotipom nadležnog javnog komunalnog

poduzeća, a prema planu i dinamici istog. Nadležno JKP i Općinska

služba za poslove privrede obavezni su da uspostave međusobnu

saradnju i evidenciju prijavljenih i odjavljenih pravnih i fizičkih lica

koji obavljaju privrednu djelatnost, a u cilju realizacije obaveza

utvrđenih u prethodnom stavu. JKP ”Visočica” ima usvojen

Pravilnik o zaštiti na radu kojim su obuhvaćene preventivne, opće i

posebne mjere i aktivnosti usmjerene na stvaranju uslova koji

osiguravaju sigurnost na radu, na sprečavanju i otklanjanju

opasnosti i štetnosti koje mogu prouzrokovati povrede na radu,

profesionalna i druga oboljenja i oštećenja zdravlja radnika na radu

ili u vezi sa radom.

Odluka o komunalnom redu na području općine Zavidovići

4/2004 Poduzeće JKP "Radnik" d.o.o. Zavidovići, obavlja djelatnost

sakupljanja, transporta i deponiranja otpada. Odlukom se

utvrđuje obaveza organiziranog prikupljanja i odvoza otpada na

svim područjima općine Zavidovići. Mjesne zajednice su u obavezi

da na primjeren način utiču na stanovništvo na svom području da

se uključe u organiziran odvoz kućnog otpada. Plan odvoza otpada

http://www.usora.com/images/PDF_dokumenti/odluka%20o%20nainu%20obavljanja%20komunalnih%20djelatnosti%202_10.pdf




42


OPIS

na ruralnom području utvrđuje komunalno poduzeće i MZ-e i u

obavezi su na odgovarajući način obavijestiti korisnike usluga.

Odlukom se propisuje obaveza ostavljanja posebnog prostora za

novoizgrađene ili otvorene poslovne i stambene objekte. Lokacije

za postavljanje kontejnera utvrđuje Služba za urbanizam, na

prijedlog komunalnog poduzeća.

Odluka o komunalnom

redu na području općine

Zenica

07/99 Na području općine Zenica organizira se odvoz kućnog smeća i

krupnog otpada, a poduzeće odgovorno za odvoz smeća i reciklažu

je «ALBA ZENICA» d.o.o. Zenica. Svi vlasnici, odnosno korisnici

stambenih i poslovnih prostora, kao i privremeno zauzetih javnih

površina dužni su plaćati mjesečnu naknadu na ime prikupljanja i

odvoza smeća nadležnom poduzeću. Za troškove prikupljanja,

odvoza i deponiranja kućnog otpada plaća se odgovarajuća

naknada. Naknadu za deponiranje otpada na prijedlog Službe za

prostorno uređenje određuje Načelnik općine. Otpaci koji se

mogu korisno upotrijebiti odlažu se po pravilu u posebne

spremnike. Mjesta za postavljanje spremnika određuje JP za

izgradnju i uređenje grada. Posude za smeće nabavlja i održava

nadležno poduzeće. Veći poslovni prostori moraju biti snabdjeveni

posudama za smeće čiji tip određuje nadležno poduzeće. Za

novosagrađene objekte i novootvorene poslovne prostore, posude

za smeće nabavlja investitor, odnosno korisnik poslovnog prostora.

Odluka o komunalnom redu općine Žepče

01-02-640/01 Korisnik usluga - Općina Žepče, je povjerila prikupljanje, selektivni

tretman i transport neopasnog čvrstog komunalnog otpada sa

svog područja javnom komunalnom poduzeću „Komunalac“.

Prema Odluci, kućno smeće drži se do iznošenja u sudovima za

kućno smeće, prema uputama koje donosi komunalno poduzeće.

U zgradama gdje imaju posebno izgrađene uređaje za kućno

smeće, u skladu sa građevinsko-tehničkim propisima, kućno smeće

se drži u sudovima koji su prilagođeni tim uređajima. Za

novoizgrađene objekte i novootvorene poslovne prostore, posude

i kontejnere za smeće nabavlja investitor, odnosno korisnik

poslovnog prostora. Korisnici posuda za smeće dužni su iste prati,

dezinficirati najmanje dva puta godišnje, te ih održavati u

ispravnom stanju, a dotrajale posude zamijeniti novim. Sudovi za

kućno smeće su tipizirani. Tipove ovih sudova određuje komunalno

poduzeće . U ulicama i naseljima na području Općine Žepče koji

nemaju pristupni put za odvoz smeća, odnosno gdje se ne vrši

odvoz smeća, građani su dužni sami prikupljati smeće, donositi ga i

deponirati u kontejnere koje komunalno poduzeće postavlja na

određeno mjesto. Posebnih odredbi u odnosu na reciklažu nema.


43

4.2 Planiranje upravljanja otpadom na nivou općina

Trenutno na području ZDK 7 od 12 općina ima izrađen općinski plan upravljanja otpadom,u SBK/KBS

7 od 12, a na području KS 3 od 9 općina izradilo je planove upravljanja otpadom kojima se definiraju

lokalne obaveze u odnosu na primjenu koncepta regionalnog deponiranja definiranog Regionalnim

planom. Planovi općina Visoko, Zavidovići , Zenica, Busovača, Vitez i Žepče, Travnik i Novi Travnik

nisu više važeći. (Tabela 9)

Tabela 9: Općinski planovi upravljanja otpadom u ZDK, SBK/KSB i KS

ZDK SBK/KSB KS Općina Period važenja

plana Općina Period važenja

plana Općina Period važenja

plana

Breza 2014-2019 Bugojno Nema Centar Sarajevo 2013-2018

Doboj-Jug 2013-2018 Busovača 2011-2016 Hadžići Nema

Kakanj Nema Dobretići Nema Ilidža Nema

Maglaj Nema Donji Vakuf Nema Ilijaš 2014-2019

Olovo Nema Fojnica 2014-2019 Novi Grad Sarajevo

Nema

Tešanj Nema Gornji Vakuf-Uskoplje

Nema Novo Sarajevo 2016-2021

Usora Nema Jajce Nema Stari Grad Sarajevo

Nema

Vareš 2014-2019 Kiseljak 2014-2019 Vogošća Nema

Visoko 2011-2016 Kreševo 2014-2018

Zavidovići 2011-2016 Novi Travnik 2011-2016

Zenica 2011-2016 Travnik 2011-2016

Žepče 2011-2016 Vitez 2011-2016

Na osnovu dostupnih općinskih planova i putem anketiranja općina i komunalnih poduzeća

ustanovljena je realizacija ciljeva postavljenih unutar općinskih planova (Tabela 10).

Tabela 10: Realizacija postavljenih ciljeva unutar općina ZDK

Općina Ciljevi općine u vezi sa upravljanjem otpadom

Realizacija ciljeva

Breza - Unaprijediti infrastrukturu za prikupljanje i odvoz

- Ukloniti nelegalna odlagališta - Stvoriti uvjete za odvojeno

prikupljanje otpada - Jačati svijest građana - Uvođenje reciklaže izgradnjom zelenih

otoka - Izgradnja reciklažnog dvorišta

- Infrastruktura nije unaprijeđena - Identificirani su plavi kontejneri za PET

ambalažu, ali se ne može reći da postoje reciklažna dvorišta

- Kontejneri su postavljeni bez ikakvog plana - Ne postoje centri za prikupljanje kabastog

otpada - Nastajanje „divljih“ deponija na mjestima na

kojima je usluga prikupljanja loša - Nedovoljno angažiranje inspekcijskih organa - Nedovoljan broj posuda za prikupljanje

otpada - Zastarjela mehanizacija - Ne utječe se na razvijanje svijesti građana

Doboj-Jug - Plan upravljanja otpadom nije dostupan

-

Vareš - Edukacija stanovništva o selektivnom prikupljanju otpada

- Nastavak aktivnosti na selektivnom

- Postavljena ulazna kapija na gradskoj deponiji smeća

- Postavljeno 19 niša za kontejnere na


44


Realizacija ciljeva

prikupljanju otpada - Ograditi glavno odlagalište otpada - Postavljanje niše za kontejnere - Nastavak postavljanja kontejnera radi

uspostavljanja organiziranog odvoza smeća na prostoru cijele općine

gradskom području te 20 u seoskim zajednicama

- Nabavljeno i stavljeno u upotrebu 40 toplocinčanih kontejnera za smeće zapremine 1,1 m

3

Visoko - Povećati pokrivenost teritorije općine Visoko uslugama organiziranog prikupljanja otpadom

- Uspostaviti integralni sistem upravljanja otpadom i postupno uvoditi sistem razdvajanja otpada na izvoru i reciklaže

- Efikasan i ekonomski isplativ transport otpada na Regionalnu deponiju „Mošćanica“

- Ukloniti nelegalna odlagališta otpada i izvršiti sanaciju zemljišta

- Povećana pokrivenost uslugama sa 30% na 60%

- Odvoz na regionalnu sanitarnu deponiji - Općinska deponija sanirana i zatvorena - Stepen naplate povećan sa 60% na 80% - Ne vrši se reciklaža

Zavidovići - Povećanje broja domaćinstava koja su u sistemu organiziranog prikupljanja i odlaganja otpada,

- Potpuno zatvorena i sanirana Gradska deponija Ekonomija

- Uklonjene i sanirane divlje deponije

- Izrađen plan prilagođavanja upravljanja otpadom (preliminarna faza investiciono-tehničke dokumentacije za sanaciju i zatvaranje općinskih deponija)

- Do sada je uklonjeno i očišćeno 36 nelegalnih deponija

Zenica - Proširenje sistema pokrivenosti odvozom otpada

- Postupno uvođenje selektivnog prikupljanja i reciklaža otpada

- Uklanjanje i sanacija divljih deponija na području općine

- Podizanje javne svijesti

- Odlaganje na regionalnu deponiju - Općinska deponija zatvorena i sanirana - Postepeno uklanjanje divljih deponija - Postojanje zelenih otoka

Žepče - Postepeno povećati pokrivenost teritorije uključivanjem prigradskih područja općine u organizirani sistem prikupljanja otpada

- Postepeno povećati procent prikupljenog otpada koji se transportira i odlaže na regionalnu deponiju

- Sanirati i ukloniti divlje deponije u prigradskom području općine Žepče

- Potpuno sanirati i zatvoriti općinsko odlagalište

- Nije sanirana općinska deponija - Postepeno uklanjanje divljih deponija - Odvoz otpada na regionalnu sanitarnu

deponiju

Tabela 11: Realizacija postavljenih ciljeva unutar općina SBK/KSB


Realizacija ciljeva

Busovača - Povećati pokrivenost teritorije općine Busovača uslugama organiziranog

- Pokrivenost uslugama povećana sa 20% na 50%


45


Realizacija ciljeva

prikupljanja otpadom. - Stvoriti uslove za efikasan i ekonomski

isplativ transport otpada na Regionalnu deponiju „Mošćanica“.

- Ukloniti nelegalna odlagališta otpada i sanirati područja na kojima se nalaze.

- Pokrenuti pilot projekte reciklaže ambalažnog otpada i kompostiranja bio otpada.

- Urediti sistem izdavanja računa za usluge upravljanja otpadom i povećati stepen naplate.

- Općinska deponija je zatvorena i sanirana - Odvoz otpada se vrši na regionalnu

deponiju - Stepen naplate je povećan sa 10% na 80% - Stepen reciklaže povećan sa 0% na 5%

Fojnica - Uspostaviti sistem odvojenog prikupljanja otpada

- Ukloniti nelegalna odlagališta i sanirati područje na kojem su se nalazila

- Povećati broj stanovnika obuhvaćen organiziranim prikupljanjem otpada

- Odvojeno prikupljanje biootpada iz vrtova i parkova

- Podići nivo javne svijesti

- Općina ne posjeduje riješenu infrastrukturu za odvojeno prikupljanje otpada

- Nisu identificirani zeleni otoci niti postojanje centra za kabasti otpad

- Informiranje građana se vrši preko službene web stranice općine Fojnica

- JKP „Šćona“ u cilju podizanja svijesti građana provodi akcije u saradnji sa osnovnim školama na području općine

Kiseljak - Povećati pokrivenost teritorije općine Kiseljak uslugama organiziranog prikupljanja otpadom.

- Odvoz otpada na regionalnu sanitarnu deponiju

- Ukloniti nelegalna odlagališta otpada i sanirati područja na kojima se nalaze

- Urediti sistem izdavanja računa za usluge upravljanja otpadom i povećati stepen naplate

- Povećana pokrivenost uslugama sa 48% na 61%

- Ne vrši se odvoz na regionalnu sanitarnu deponiji

- Općinska deponija nije sanirana i zatvorena - Stepen naplate je smanjen sa 87% na 85% - Stepen reciklaže povećan sa 0% na 2%

Kreševo - Informiranje i edukacija stanovništva o problematici otpada

- Uklanjanje divljih deponija i rekultivacija terena

- Uspostaviti sustav odvojenog prikupljanja otpada i reciklaže

- Odlaganje otpada na općinsku deponiju - Trenutno su u toku radovi na sanaciji

općinske deponije

Novi Travnik

- Povećati broj stanovnika koji je obuhvaćen organiziranim odvozom komunalnog otpada


- Uspostaviti integralni sistem upravljanja otpadom i konačno odlaganje na regionalnu deponiju „Mošćanica“

- Uspostaviti efikasan sistem naplate za izvršene komunalne usluge

- Postepeno uspostaviti sistem selektivnog prikupljanja otpada


- Općinska deponija nije sanirana - Odvoz otpada se vrši na regionalnu

deponiju - Stepen naplate je povećan sa 55% na 70% - Stepen reciklaže povećan sa 3% na 10%

Travnik - Povećati broj stanovnika koji je obuhvaćen organizovanim odvozom komunalnog otpada


- Općinska deponija je zatvorena i sanirana


46


Realizacija ciljeva


- Uspostaviti integralni sistem upravljanja otpadom i konačno odlaganje na regionalnu deponiju „Mošćanica“

- Uspostaviti efikasan sistem naplate za izvršene komunalne usluge

- Postepeno uspostaviti sistem selektivnog prikupljanja otpada

- Odvoz otpada se vrši na regionalnu deponiju

- Stepen naplate je povećan sa 80% na 90% - Stepen reciklaže povećan sa 1% na 2%

Vitez - Povećati pokrivenost teritorije općine Vitez uslugama organiziranog prikupljanja otpadom.

- Povećanje selektivnog prikupljanja otpada i smanjenje ukupnih količina za konačno zbrinjavanje

- Povećati stepen naplate Ukloniti nelegalna odlagališta otpada i i započeti sanaciju općinskog odlagališta

- Općina Vitez vrši odlaganje otpada na regionalnu sanitarnu deponiju

- Veliki broj divljih deponija - Dobivena je okolišna dozvola za sanaciju

općinskog odlagališta, u fazi je izrada glavnog projekta

- Identificirano je postojanje zelenih otoka, ali nema reciklažnih dvorišta Povećana je pokrivenost teritorije uslugama javnog odvoza sa 60% na 75 %, a cilj je ostvariti 95 % prikupljanje

Tabela 12: Realizacija postavljenih ciljeva unutar općina KS

Općina/Grad Ciljevi općine u vezi sa upravljanjem otpadom Realizacija ciljeva

Centar Sarajevo (nije usvojen)

Unaprijediti infrastrukturu za prikupljanje i odvoz otpada sa teritorije općine Centar Ukloniti nelegalna odlagališta i sanirati područja na kojem su se nalazila Smanjiti količinu otpada za finalno odlaganje, uz efikasnije korištenje resursa Projekti za podizanje javne svijesti

Reciklažni kontejneri postavljeni su u nekoliko osnovnih škola i u većem broju poslovnih objekata Ne postoje centri za reciklažu Obavljaju se projekti za podizanje javne svijesti Na području općine evidentirane su 34 divlje deponije čija bi sanacija bila vrlo jednostavna zbog pristupačnosti mjesta

Novo Sarajevo

Smanjenje rizika po okoliš i zdravlje ljudi i unapređenje infrastrukture za integralno upravljanje otpadom na teritoriji Općine Novo Sarajevo Smanjenje količina otpada za finalno odlaganje, uz efikasnije korištenje resursa Jačanje javne svijesti stanovništva i privrednika iz oblasti upravljanja otpadom Osiguranje provedbe sistema kroz institucionalni, pravni i ekonomski okvir

Plan za postavljanje podzemnih posuda zbog malo raspoloživog prostora za prikupljanje otpada Vrši se uklanjanje 40 evidentiranih nelegalnih odlagališta otpada Posljednjih nekoliko godina intenzivno se radi na izgradnji natkrivenih niša Općina ima dobru saradnju sa nevladnim sektorom i razvijena sredstva komunikacije sa građanima Pokrivenost uslugom prikupljanja 99,5 % Općina ima infrastrukturu za selektivno prikupljanje otpada (na 117 lokacija) Komunalna infrastruktura za odlaganje otpada nije ucrtana u prostorno-plansku dokumentaciju Ograničene mogućnosti za smještaj infrastrukture za prikupljanje otpada u jednom dijelu općine zbog uskih i strmih


47

Općina/Grad Ciljevi općine u vezi sa upravljanjem otpadom Realizacija ciljeva ulica

Ilijaš Uklanjanje i saniranje divljih deponija Uspostavljanje sistema redovnog prikupljanja i odvoza čvrstog otpada Urediti sortiranje otpada Proširiti djelatnost JKP „RAD“ –RJ Ilijaš na cijelu teritoriju Općine Uspostava baze podataka privrednih proizvođača otpadnih materija po različitim kategorijama Izrada Strategije upravljanja korisnim otpadom Edukacija stanovnika i javnog sektora o odlaganju i upravljanju otpadom

Kontejneri su postavljeni na neuređenim mjestima, neki su udaljeni i do 1 km od korisnika usluga Problem nepostojanja javnih površina za određivanje novih lokacija za kontejnere Na području Općine ne postoji centar za upravljanje otpadom ni reciklažno dvorište, kao ni lokacije predviđene za tu namjenu Identificirano je nekoliko zelenih otoka Veliki broj devastiranih posuda (69%) ugrožava zdravlje ljudi i nanosi štetu po prirodu i okoliš

Općine Hadžići, Ilidža, Novi Grad Sarajevo i Stari Grad Sarajevo nisu pristupile izradi općinskih

planova.

4.3 Sistem prikupljanja podataka o komunalnom otpadu i izvještavanje

Općine Kantona Sarajevo nemaju praksu utvrđivanja sastava i količina otpada, s obzirom na

kantonalnu nadležnost u komunalnim poslovima. JKP Rad, koje pruža usluge prikupljanja i tretmana

otpada, količine otpada određuje na osnovi mjerenja na vagi kantonalne deponije u Smiljevićima.

Morfološki sastav otpada se ne određuje. JKP Rad izvještava kantonalnu vladu o poslovanju i dijelom

o obimu izvršenih usluga, tj količini prikupljenog otpada, broju divljih deponija, pokrivenosti

uslugama, te o količini prikupljanog reciklažnog materijala.

U svrhu utvrđivanja stanja u općinama sastavljen je upitnik i poslan općinama Srednjobosanskog

kantona/Kantona Središnja Bosna i Zeničko–dobojskog kantona. Općine Srednjobosanskog

kantona/Kantona Središnja Bosna, koje su dostavile odgovore na Upitnik, odgovorile su da ne

utvrđuju morfološki sastav otpada, a da količine procjenjuju na osnovi broja odvoza i zapremine

vozila. Samo Busovača i Travnik količine određuju vaganjem.

Sva komunalna poduzeća izvještavaju općine o pokazateljima uspješnosti svog poslovanja u sferi

pružanja usluga, osim općine Travnik. Izvještava se uglavnom o :

1. Pokrivenost uslugama 2. Pokrivenost uslugama ruralnog područja 3. Stepen reciklaže 4. Broj divljih deponija

Tabela 13: Stanje u općinama KSB/SBK u odnosu na praćenje indikatora i izvještavanje

Busovača Donji Vakuf

Gornji Vakuf-Uskoplje

Travnik Kiseljak Jajce Bugojno Novi Travnik

Na koji način utvrđujete količine otpada koje se deponiraju ?

Vaganje Procjena Procjena Vaganje Procjena Procjena Procjena Vaganje

Da li određujete morfološki sastav

Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne Ne


48

Busovača Donji Vakuf

Gornji Vakuf-Uskoplje

Travnik Kiseljak Jajce Bugojno Novi Travnik

otpada?

Da li komunalno poduzeće izvještava općinu o pokazateljima uspješnosti svog poslovanja u sferi pružanja usluga?

Da Da Da Ne Da Da Da Da

Ostale općine iz SBK/KSB nisu dostavile Upitnike.

Tabela 14: Stanje u općinama ZDK u odnosu na praćenje indikatora i izvještavanje

Tešanj Zavidovići Visoko Usora Vareš

Na koji način utvrđujete količine otpada koje se deponiraju ?

Vaganje (7 dana, 4 x godišnje)

Procjena Vaganjem na regionalnoj deponiji

Procjena Procjena

Da li određujete morfološki sastav otpada?

Ne Ne Ne Ne Ne

Da li komunalno poduzeće izvještava općinu o pokazateljima uspješnosti svog poslovanja u sferi pružanja usluga?

Da Da Da Da Da

Ostale općine iz ZDK nisu dostavile Upitnike. Međutim, Skupština ZDK se redovito izvještava o stanju

prikupljanja na području ZDK i odvozu na regionalnu deponiju Mošćanica. Informacija sadrži i stanje

prikupljanja, deponiranja i uništavanja medicinskog, animalnog, elektroničkog i drugog otpada.

Informaciju dostavlja Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline

ZDK.

Metodologija za procjenu količina otpada koji se odlaže na deponiju i utvrđivanje morfološkog

sastava otpada, kako postojećeg tako i budućeg (novog) otpada, treba biti zasnovana na postojećim

standardima kategorizacije otpada (ASTM standard za određivanje sastava neobrađenog komunalnog

čvrstog otpada (US standard), SWA-tool – europski standard za karakterizaciju komunalnog čvrstog

otpada (The European Commission), „Developing Integrated Solid Waste Management Plan, Training

Manual, Volume 1: Waste Characterization and Quantification with Projections for Future“, UNEP,

2009). Metodologija nalaže određivanje sljedećeg:

tip otpada,

karakteristike različitog otpada u uzorku,

količine različitog otpada u uzorku,

procentualna zastupljenost različitog otpada u uzorku i

procentualna zastupljenost različitog otpada u količini otpada generiranog i odloženog u periodu

od sljedećih 15 godina.

Metodologija kojom se određuje navedeno podrazumijeva:


49

1. Određivanje kategorija otpada koje će biti sortirane (prema legislativi i standardima),

2. Procjenjivanje ekonomskog i društvenog stanja koje će utjecati na sastav otpada i količine,

3. Formiranje protokola za sortiranje materijala (prema tipu uzorkovanja, generatoru otpada i

frekvenciji uzorkovanja),

4. Uzorkovanje i evidentiranje podataka, mjerenja,

5. Statističko modeliranje.

Određivanje kategorija otpada : Kategorije otpada koji će biti selektiran određuju se na osnovu

kategorije otpada prema Pravilniku o kategorijama otpada sa listama („Sl. novine FBiH“, br. 09/05), a

prema potencijalu njihove reciklabilnosti i ponovne upotrebe.

Procjenjivanje ekonomskog i društvenog stanja koje će utjecati na sastav otpada i količine:

Neophodno je procijeniti i istražiti ekonomsku i društvenu situaciju područja sa koga se otpad

sakuplja, čime će se steći bolji uvid u primjenjivost predloženih metoda uzorkovanja, a potom i

statističkog modela.

Formiranje protokola za sortiranje materijala :Ovaj protokol sadrži sve elemente uzorkovanja i

sortiranja materijala. Krucijalni aspekti protokola uključuju zavisnost sastava otpada od vremenske

sezone (godišnjeg doba), generatora otpada (da li je otpad iz domaćinstava ili poslovnih centara i sl.

od čega zavisi i sastav otpada), načina i frekvencije uzimanja uzoraka (određenih tako da postoji

dovoljan broj reprezentativnih uzoraka za dati period promatranja).

Procjena količina otpada koji se odlaže na općinsku deponiju, te utvrđivanje morfološkog sastava

otpada odvija se u dva koraka:

a) Evidentiranje ukupnih količina otpada koji stiže na deponiju u periodu od 5 radnih dana i

b) Utvrđivanje morfološkog sastava komunalnog otpada metodom slučajnog uzorka.

a) Evidentiranje količina otpada koji stiže na deponiju vrši se u periodu od 5 radnih dana (ponedjeljak-

petak). Tokom ovog perioda vrši se evidentiranje svih kamiona i njihovih kapaciteta koji dođu na

deponiju (kamioni punog kapaciteta), uzimajući u obzir da specifična težina otpada u nezbijenom

stanju iznosi 400 kg/m3. Dakle, uslijed nepostojanja kolske vage na deponiji, količine otpada koje se

dovoze na deponiju određuju se na osnovu poznatog kapaciteta kamiona i specifične težine otpada.

b) Prije nego što se pristupi analizi morfološkog sastava, potrebno je osigurati radnu snagu i obratiti

posebno pažnju na njihovu zaštitu tokom rada. Za potrebe sortiranja i analiziranja morfološkog

sastava otpada dovoljna su dva radnika, koji će biti zaduženi za nadzor cijelog procesa, prikupljanje

otpada, njihovo mjerenje i zapisivanje rezultata.

Da bi se mogao realizirati proces sortiranja i utvrđivanja morfološkog sastava otpada potrebna je

sljedeća oprema:

Elektronska vaga (opsega mjerenja 150 kg, širine platforme 400x500 mm, sa LED display-om i

mogućnošću rada na akumulatorsku bateriju),

Kante za otpad (volumena 50 litara i 35 litara, koje su označene i u koje se otpad razvrstava po

kategorijama navedenim u prethodnom poglavlju),

Rešetka na kojoj se sortira otpad (sadrži tri sita od 130 mm, 75 mm i 20 mm),


50

Kolica za prijevoz odabranog uzorka otpada sa deponije na lokaciju gdje se vrši selektiranje i

analiza,

Pomoćno oruđe i alati (lopate, metle, grablje, najlon, škare, noževi za rezanje kesa, itd.).

Statističko modeliranje: Pravilno izvođenje postupka uzorkovanja komunalnog čvrstog otpada je vrlo

zahtjevno. Najčešće greške prilikom uzorkovanja odnose se na dugoročne i periodične pogreške

heterogenosti fluktuacije, temeljne pogreške (odabir veličine uzorka), greške prilikom grupiranja i

segregacije, pogreške tokom pripreme uzorka i sl. Statistički model se razvija u Excelu koji će za

ulazne podatke imati uzorke i rezultate uzorkovanja i sortiranja. Model statistički obrađuje podatke

tako što računa srednje vrijednosti sa 90% pouzdanosti, te standardnu devijaciju individualnih

kategorija otpada.

4.4 Postojeća infrastruktura

4.4.1 Opremljenost za pružanje usluge prikupljanja i odvoza otpada u KSB/SBK

Broj posuda za sakupljanje komunalnog otpada govori o kapacitetu komunalnih poduzeća da zbrinu

svu količinu proizvedenog otpada. Mali broj posuda direktno utječe na slabu pokrivenost i povećanje

transportnih troškova, jer se pojačava dinamika odvoza. Usklađivanje kapaciteta za sakupljanje

otpada i efikasnosti transporta je jedan od prioriteta efikasnog integralnog sistema upravljanja

otpadom. Specifikacija posuda za prikupljanje otpada dana je u narednoj tabeli.

Tabela 15: Vrste i broj posuda za prikupljanje otpada na području SBK/KSB

Općina Vrsta posude Broj posuda

Bugojno Kontejneri 5 m3

Kontejneri 1,1 m3

Kante 50 l-100 l Plastične vreće

72 173

Oko 4.000

Busovača Kontejneri 1,1 m3

Kante 80 l Kante 100 l

60 1.000 1.000

Donji Vakuf Kontejneri 1,1 m3

Kontejneri 7 m3

Plastične vreće

30 7

Dobretići Kontejner 1,1 m3 1

Fojnica Kontejneri 1,1 m3

Kante 140 l Plastične vreće

34 1.608

Gornji Vakuf – Uskoplje Kontejneri 5 m3

Kontejneri 1,1 m3

Kante 140 l Kante 120 l Parkovske korpe Plastične vreće

3 30 10 10 30

Jajce Kontejneri 4 m3

Kontejneri 1,1 m3

Kante Plastične vreće

32 16

Nepoznat broj


51

Općina Vrsta posude Broj posuda Kiseljak Kante 140 l

Kontejneri 1,1 m3

Komunalne vrećice (prepaid)

12 15

Kreševo Kante 120 l Kontejneri 1,1 m

3

Kante 240 l Korpe

30 30 10

2

Novi Travnik Kante 140 l Kontejneri 1,1 m

3

Kontejneri 5 m3

Kontejneri 7 m3

2.740 200

10 1

Travnik Kante 120 l Kontejneri 1,1 m

3

Korpe za papir

1.500 150

20

Vitez Kante 120 l Kontejneri 5 m

3

Kontejneri 7 m3

Kontejneri 1,1 m3

Kontejneri 1,1 m3 za selektivno

prikupljanje otpada

785 7 7

18 2

U općinama Travnik, Kiseljak i Bugojno primjetan je nedostatak posuda za sakupljanje otpada, što

rezultira sakupljanjem otpada u plastične vreće rasute po i oko mjesta sakupljanja ili, u najgorem

slučaju, dolazi do pojave rasutog otpada na mjestima sakupljanja, te raznošenja od strane životinja.

U općinama Bugojno, Donji Vakuf, Jajce, Vitez, Novi Travnik i Kreševo se dešava da stanovništvo u

kontejnere odlaže žar/pepeo što dovodi do požara u kontejnerima. Da bi se ovo spriječilo u općini

Vitez su uz kontejnere na nekoliko mjesta postavili i metalne kante za pepeo. Također je izražena

pojava samovoljnog pomicanja kontejnera od strane pojedinih građana u općinama Bugojno, Donji

Vakuf, Jajce i Novi Travnik. U općini Dobretići je opremljenost za pružanje usluge prikupljanja i

odvoza otpada na najnižoj razini u odnosu na ostale općine.

Starost vozila koja se koriste za prikupljanje i odvoz otpada na području SBK/KSB je i do 40 godina

(Tabela 16). Česti kvarovi na zastarjelim vozilima mogu predstavljati uzrok nefunkcioniranja ili

smanjenog obima rada sistema na određeno vrijeme. Osim toga, raspoloživa vozila velike nosivosti

odgovaraju potrebama komunalnih poduzeća za kvalitetno obavljanje usluge u nižim dijelovima

općina na području SBK/KSB. Problem se javlja u padinskim dijelovima (općine Donji Vakuf, Travnik)

gdje pristup nije omogućen standardnim autosmećarima veće nosivosti, te je potrebno angažirati

manja vozila koja imaju pristup uskim ulicama, a koje većina općina ne posjeduje. Novija vozila iz

2013. godine donirana su općinama Vitez, Travnik , Novi Travnik i Žepče kroz program „Upravljanje

čvrstim otpadom“ , kojeg je podržala švedska agencija za razvoj Sida.

Tabela 16: Specifikacija voznog parka po općinama SBK/KSB

Općina Specifikacija opreme (vozni park) Količina

Bugojno Vozilo „MAN“, nosivost 9.8 t, 2000. god. 1


52

Općina Specifikacija opreme (vozni park) Količina Vozilo „MAN“, nosivost 17.7 t, 1998. god. 1

Podizač kontejnera „MAN“, nosivost 7.4 t, 2000. god. 1

Kamion kiper „MAN“, nosivost 10 t, 1978. god. 1

Specijalni kamioni Unimog „MERCEDES BENZ“, nosivost 4 t, 1988. god. 1

Bager, „NEW HOLAND“, nosivost 4.5 t, 2010. god. 1

Buldožer „TIP TG75C15741 Kruševac“, nosivost 4 t, 1980. god. 1

Mali traktor „Tomo Vinković“, nosivost 1.2 t, 1986. god. 1

Busovača Vozilo „MAN TGM“, nosivost 1,5 t, 2013.god. 1

Vozilo „Mercedes 24/22“, nosivost 13970 kg, 1992.god. 1

Vozilo „IVECO“, kipper, dvoosivinac, 2004.god. 1

Radna mašina „ISB 3CX“ 1

Radna mašina „ZEPPELIN ZM“, rovokopač 1

Dobretići Nema vozila -

Donji Vakuf Vozilo „TAM 130“, nosivost 5.9 t, 1997.god. 1

Vozilo „DAF FA 75 240“, nosivost 7.5 t, 1997.god. 1

Fojnica Vozilo „DAF“, nosivost 7,8 t, 1999.god. 1

Vozilo „DAF“, nosivost 12,7 t, 1999.god. 1

Utovarivač na deponiji, nosivost 2 t, 2000.god. 1

Gornji Vakuf – Uskoplje Vozilo „Mercedes 2222“, nosivost 14 t, 1985.god. 1

Vozilo „MAN 18273 SK“, nosivost 7,5 t, 1998.god. 1

Podizač velikih kontejnera „Mercede 1617“, nosivost 6,5 t, 1986.god. 1

Rovokopač „Liebherr a 310“, nosivost 11 t, 1992.god. 1

Utovarivač „Volvo L 70 D“, 2000.god. 1

Budložer „Kamatsu“, 1995.god. 1

Jajce Vozilo „Mercedes“, za prikupljanje i odvoz otpada, 2001.god. 1

Vozilo „TAM 130“, podizač kontejnera od 4 m3, 1987. i 1990.god. 2

Vozilo „Mazda E2 200“, sakupljanje smeća (sandučar), 1995. i 1998.god. 2

Vozilo „Volvo L70“, razgrtač smeća na deponiji, 2000.god. 1

Kiseljak Vozilo „MAN“ 22m3, nosivost 12 t, 2001.god. 1

Kreševo Vozilo „DAF FA 75.240“, 1997.god. 1

Caterpillar 428 C, mašina za održavanje, 2001.god. 1

Kombi vozilo IVECO 35011 Daily, 2001.god. 1

Novi Travnik Vozilo „Mercedes“ sa kranom, 1988.god. 1

Caterpillar, 1992.god. 1

Vozilo „Gusjeničar“, 1979.god. 1

Traktor „Tomo Vinković“, 1994.god. 1

Bubnjar za prikupljanje otpada, 1980.god. 2

Bubnjar „IVECO“, 2013.god. 1

Furgon za prikupljanje kartonske ambalaže, 1989.god. 1

Travnik Vozilo „Mercedes Econik“, nosivost 11,90 t, 2000.god. 1

Vozilo Štajer, nosivost 5 t, 1990.god. 1

Vozilo „Mazda“, nosivost 1 t, 1995.god. 1

Traktor „Tomo Vinković“, nosivost 1 t 1

Vozilo „IVECO“, nosivost 950 kg, 2013.god. 1

Vozilo „Actros“, nosivost 11 t, 2001.god. 1

Traktor ITO 404, nosivost 800 kg, 2007.god. 1

Vozilo „Actros“, nosivost 6 t , 2002 god. 1

Vitez Autosmećar „MAN 22-192“, star preko 20 god. 1

Nakladač „Mercedes 1619“, star preko 30 god. 1

Caterpillar 428 D 1

Autosmećar, 3,5 t, 2013.god 2


53

Selektiranje i odvajanje otpada u općinama SBK/KSB se uglavnom ne primjenjuje. Samo su u

općinama Vitez i Novi Travnik postavljeni kontejneri za selektivno prikupljanje otpada. Radi se o

ukupno šest zelenih otoka u Vitezu i četiri zelena otoka u Novom Travniku. Ovom infrastrukturom

upravljaju komunalna poduzeća JKP „Vilenica-Čistoća“ d.o.o. u Novom Travniku i JKP „Vitkom“ u

Vitezu. U općinama Vitez, Travnik i Novi Travnik u užem centru, pored običnih kontejnera, komunalna

poduzeća postavljaju mrežaste korpe za odlaganje papirne, kartonske ili PET ambalaže. U Vitezu su,

uz kontejnere, na nekoliko mjesta postavljene i metalne kante za pepeo.

U općinama Bugojno i Donji Vakuf je u toku postupak izgradnje zelenih otoka (po 1 u svakoj općini),

odnosno njihovo postavljanje i ishodovanje potrebnih odobrenja. Također, općina Kiseljak je u fazi

izgradnje i nabavke opreme za 12 zelenih otoka, a općina Novi Travnik za još 9 zelenih otoka. U

općinama Travnik i Novi Travnik se u krugu komunalnog poduzeća vrši presovanje kartona i PET

ambalaže i ostale plastike, te se prodaje poduzećima koja vrše otkup ove vrste otpada. Općina Donji

Vakuf, UNDP i Ekopak d.o.o. Sarajevo potpisali su sporazum o izgradnji i opremanju reciklažnog

dvorišta u općini Donji Vakuf. Na području SBK/KSB postoji 21 operater za upravljanje otpadom koji

imaju svoje lokacije na kojima vrše prikupljanje i sortiranje otpada za koji su dobili dozvolu. Ovi

operateri specijalnih vrsta otpada u krugu svojih objekata imaju sortirnice gdje odvajaju korisnu

sirovinu i plasiraju je dalje na tržište za reciklažu, tako da u suštini njihove lokacije predstavljaju jedan

oblik jednostavnog reciklažnog dvorišta (Kantonalni plan SBK 2015-2025).

Tabela 17: Pregled raspoložive infrastrukture za razdvajanje otpada na području SBK/KSB (Kantonalni plan SBK 2015-2025)

Općina Zeleni otoci Centri za reciklažu/Reciklažna dvorišta

Ovlašteni operateri sa područja SBK/KSB koji imaju dozvole

Aktivni U izgradnji

Bugojno - 1 - 3

Busovača - - - 2

Dobretići - - - -

Donji Vakuf - 1 - 1

Fojnica - - - -

Gornji Vakuf - Uskoplje - - - -

Jajce - - - 3

Kiseljak - 12 - 3

Kreševo - - - 2

Novi Travnik 4 9 - 1

Travnik - - - 1

Vitez 6 - - -

Pored spomenute infrastrukture, od općina koje su odgovorile na dostavljeni Upitnik,

općineBusovača, Donji Vakuf, Gornji Vakuf-Uskoplje, Tešanj, Travnik, Novi Travnik, Zavidovići su

izvijestile da planiraju izgraditi sortirnice na području svojih općina. Busovača, Tešanj i Novi Travnik

planiraju i kompostanu. Nijedna općina još nije dobila građevinsku dozvolu (Tabela 18).


54

Tabela 18: Pregled planirane infrastrukture za razdvajanje otpada na području SBK/KSB

Busovača Donji Vakuf Gornji Vakuf-

Uskoplje Tešanj Travnik Novi Travnik Zavidovići

Vrsta

MBO Sortirnica Kompostana

Sortirnica Sortirnica Sortirnica i kompostana

Sortirnica Sortirnica i kompostana

Sortirnica

Stepen realizacije projekta

Određena lokacija Idejni projekt

Urbanistička dozvola Vodna saglasnost Okolišna dozvola

Glavni projekt Urbanistička dozvola Okolišna dozvola

- - Određena lokacija Idejni projekt Prethodna vodna suglasnost

Glavni projekt Urbanistička dozvola Okolišna dozvola Protupožarna Elektro saglasnost

Procjena iznosa investicije KM

300.000 3. 000.000 2.500.00 Sortirnica: 1.700.000

Kompostana 1,0 do 2,0

miliona

- 1.000.000 5.200.000

Osigurana sredstva za izgradnju

da da ne ne - - ne

Općina Busovača je osigurala vlastito učešće i sredstva iz Fonda za zaštitu okoliša, a Općina Donji

Vakuf iz donacija i kredita.

4.4.2 Opremljenost za pružanje usluge prikupljanja i odvoza otpada u KS

Prema podacima KJKP "Rad", građani odlaganje otpada vrše u:

• plastičnim kesama (centralni dio grada i stara gradska jezgra),

• kućnim kantama (padinski dijelovi grada i uske ulice),

• kontejnerima (veliki broj neispravnih posuda – oštećeni poklopci, izvitopereni limovi, bez

točkova itd. koje je potrebno obnoviti),

• korpama zapremina od 5 i 7 m3 (176 otvorenih i 5 zatvorenih),

• preskontejnerima zapremine 10 - 5 m3 (ukupno 13 kom.) koji se prazne prema pozivima

korisnika usluga i

• komunalni otpad sa javnih površina se prikuplja u uličnim korpicama.

Na području KS evidentirano je 8.990 posuda za prikupljanje miješanog komunalnog otpada

zapremine 1,1 mᶟ i 3 mᶟ . Otpad iz privrednih objekta se prikuplja u korpama i preskontejnerima

zapremina od 5 do 7 mᶟ, i u korpama i preskontejnerima zapremine od 10 do 15 mᶟ. Na području KS

ukupno je postavljeno 146 korpi i 9 preskontejnera (Tabela 16).

Tabela 19: Posude za prikupljanje komunalnog otpada u općinama KS

Općina Posude za mješani otpad

Korpe Kućne kante Preskontejneri Posude za reciklažu

Novi Grad 2217 51 3 0 227

Stari Grad 371 4 21 0 35

Novo Sarajevo 1573 17 0 3 254

Ilidža 1668 20 15 0 26


55

Općina Posude za mješani otpad

Korpe Kućne kante Preskontejneri Posude za reciklažu

Centar 1230 10 8 4 50

Hadžići 617 16 1 1 14

Ilijaš 543 5 8 0 70

Trnovo 142 14 0 1 5

Vogošća 629 9 3 0 26

KANTON SARAJEVO 8990 146 58 9 707

Ukupan broj lokacija na kojima su smještene posude za prikupljanje otpada u KS je 3.988, od toga na

području općine Stari Grad ukupno je evidentirana 141 lokacija, na području općine Novi Grad 986,

na području općine Novo Sarajevo 551, na području općine Ilidža 775, na području općine Vogošća

281, na području općine Hadžići 370, na području općine Ilijaš 409, na području općine Trnovo 94 i na

području općine Centar 381 lokacija.

Veliki broj posuda za prikupljanje otpada na području KS je oštećeno, 76 % od ukupnog broja.

Evidentirana su mnoga oštećenja, od kojih je najčešće oštećeno tijelo posude, oštećen poklopac,

nedostaju poklopac i točkovi i dr.

Od ukupnog broja lokacija na području KS 39 % je problematično tj. na tim lokacijama su evidentirani

neki od problema koji se javljaju prilikom prikupljanja otpada, kao što su parkirana vozila, nedovoljan

broj posuda, loši higijenski uvjeti, problemi u saobraćaju, odlaganje građevinskog otpada, slijepa,

uska i strma ulica i dr. Problematične lokacije su u općini Novi Grad (14%), Ilidža (9%), Hadžići (5%),

Stari Grad (3%), Ilijaš (3%), dok općine Novo Sarajevo, Centar, Trnovo i Vogošća imaju manje

procentualno učešće problematičnih lokacija u KS.

Lokacije na koje su raspoređeni kontejneri su često neadekvatne, jer su kontejneri postavljeni na

trotoare, saobraćajnice, zelene površine itd., što je suprotno zakonu. Jedan dio kontejnera je

postavljen u betoniranim, ograđenim i natkrivenim nišama, a drugi dio u otvorenim nišama sa

asfaltiranom podlogom. Na području Kantona Sarajevo ukupno je izgrađeno 975 niša, od čega je

najviše izgrađenih niša u općinama Ilidža i Novi Grad, dok je najmanje izgrađeno u općinama Hadžići,

Trnovo i Ilijaš (Graf 1). Većina niša (81 %) na području KS je izgrađeno sa nadstrešnicom, bez vrata sa

prednje strane, 8 % niša ima vrata sa prednje strane, 4% niša je u izgradnji, do je 5 % niša koje su

neadekvatno izgrađene i od materijala koji se ne uklapaju u ambijent.


56

Graf 1 Izgrađene niše po općinama u odnosu na ukupan broj (%)

Sa selektivnim prikupljanjem otpada, KJKP „Rad“ počeo je kroz pilot projekte postavljanjem

kontejnera za odvojeno prikupljanje papira i plastike uz kontejnere za miješani otpad. Postavljanjem

kontejnera za selektivno prikupljanje u nišama uz kontejnere za miješani otpad napravljen je prvi

korak u formiranju zelenih otoka. Svojim izgledom i oblikom posude ne daju dojam da služe za

odvojeno prikupljanje komponenti komunalnog otpada, osim poklopaca koji imaju plavu ili žutu boju.

Ovako postavljeni kontejneri za selektivno prikupljanje brzo postaju posude za miješani komunalni

otpad. Razlog tome je i nedostatak panoa i vidljivih oznaka o vrsti i načinu odvajanja komponenti

komunalnog otpada, niti tekstualni, niti slikoviti.

U općinama KS raspoređeno je 318 posuda za prikupljanje papira (plave posude), 324 posude za

prikupljanje plastike (žute posude) i 65 posuda za prikupljanje stakla (zelene posude). U broj posuda

uračunate su kante, kontejneri 1,1 mᶟ i podzemni kontejneri 3 mᶟ za selektivno prikupljanje otpada.

Tabela 20: Prikaz broja posuda za reciklažu na području KS

Općina Plave posude Žute posude Zelene posude

Novi Grad 100 112 16

Stari Grad 16 16 7

Novo Sarajevo 128 128 4

Ilidža 11 11 4

Centar 17 26 7

Hadžići 7 6 1

Ilijaš 27 23 20

Trnovo 3 2 0

Vogošća 9 10 7

KANTON SARAJEVO 318 324 65

Međutim, posude za selektivno prikupljanje otpada, bez obzira na razlog (nedovoljna edukacija,

neodgovorno ponašanje stanovništva, neadekvatne posude itd.), više ne služe svojoj svrsi i stanovnici

u njih uglavnom odlažu sav miješani komunalni otpad.

Novi Grad 23%

Stari Grad 4%

Novo Sarajevo 17%

Ilidža 34%

Centar 6%

Hadžići 1%

Ilijaš 2%

Trnovo 2%

Vogošća 11%


57

Stanje oštećenosti posuda za selektivno prikupljanje otpada jednako je loše kao i sa posudama za

miješani otpad. Najviše je oštećenih žutih posuda, a najmanje zelenih. Najveći broj oštećenih posuda

je u općinama Novi Grad i Novo Sarajevo.

U toku je pilot projekt izgradnje pet zelenih otoka sa 20 podzemnih kontejnera na području općina

Centar, Stari Grad i Novo Sarajevo. U općini Novo Sarajevo izgrađeni su podzemni kontejneri na dvije

lokacije u ul. Trg heroja i ul. Džemala Bijedića, dok u općini Stari Grad i Centar još traje postupak

dobivanja suglasnosti i dozvola za izgradnju.

Općina Novi Grad je samostalno započela izgradnju tri polupodzemna kontejnera zapremine 3 m³

(papir, pet i miješani otpad), tako da su postavljena četiri polupodzemna zelena otoka u ulicama

Olimpijska, Teheranski trg, Trg Grada Prato i Nerkeza Smailagića.

Na području općine Vogošća postavljene su posude za prikupljanje reciklažnog otpada od strane

privatnog operatera sistema za upravljanje ambalažnim otpadom „Ekopak“ na sedam lokacija koje su

opremljene sa tri kontejnera ( papir, plastika i staklo) i solarnom rasvjetom.

Reciklažnih dvorišta kao samostalnih građevina koje služe kao poveznica između građana, ovlaštenih

sakupljača i ovlaštenih obrađivača otpada i/ili RCUO, na području Kantona Sarajevo nema. U toku je

dobivanje urbanističke suglasnosti za jedno reciklažno dvorište u Ilijašu veličine 600 m², čiji bi

upravitelj bilo KJKP „Rad“.

KJKP „Rad“ posjeduje 44 specijalna vozila - autosmećare za prikupljanje i transport komunalnog

otpada, stoga se može zaključiti da je KJKP „Rad“ dobro opskrbljen mehanizacijom za prikupljanje i

transport komunalnog otpada na području KS. Prosječna starost vozila iznosi cca 10 godina.

4.4.3 Opremljenost za pružanje usluge prikupljanja i odvoza otpada u ZDK

Prema prikupljenim podacima, građani odlaganje otpada na području ZDK vrše u:

82,2 %

63,0 %

95,0 %

35,3 %

Sive posude Plave posude Žute posude Zelene posude


58

• plastičnim kesama, • kućnim kantama 50, 80 , 110, 120, 240l, • kontejnerima 1.1, 5 i 7 m3.

Tabela 21: Vrste i broj posuda za prikupljanje otpada na području ZDK39

Općina Vrsta posude Broj posuda

Breza Metalni kontejneri 1100 litara Kante za PET ambalažu 120 l i 240 l

120 60

Doboj-Jug Kontejneri 1100 Kante 140 l Kante 80 l

50 1100

150

Kakanj Metalni kontejneri 5500 litara Metalni kontejneri 1100 litara

58 171

Maglaj Metalni kontejneri 5500 l Metalni kontejneri 1100 l Kante 120 l

24 245

1220

Olovo Kontejneri 1100 l 80

Tešanj Metalni kontejneri 1100 Kante 110 l

145 4041

Usora Kontejneri Posude u vlasništvu generatora otpada

8

Vareš Metalni kontejneri 1100 PVC kante 110 l

315 80

Visoko Metalni kontejneri 5500 litara Metalni kontejneri 1100 litara PVC kante 140 litara

25 220

1500

Zavidovići Metalni kontejneri 1100 l 343

Zenica Kante 140 l Kante 240 l Kontejneri 1,1 m

3

Kontejneri 5,5 m3

Skip kontejner 5 m3

1200 6200

950 10 20

Žepče Metalni kontejneri 5500 l Metalni kontejneri 1100 PVC kante 240 l i 140 l

6 150

1540

Postojeći vozni park po općinskim komunalnim poduzećima upućuje na prosječno loše stanje kada je

riječ o efikasnosti transporta komunalnog otpada. Prvi problem se javlja zbog nedovoljnog broja

vozila za transport. U 7 općina (Breza, Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Olovo, Zavidovići i Žepče), od njih

ukupno 12, prisutan je ovaj problem , što utječe na slabiju efikasnost odvoza sakupljanog otpada, a

što najčešće dovodi do zagušenja mjesta za prikupljanje ili do slabe pokrivenosti područja odvozom.

Drugi bitan problem se javlja zbog znatne starosti vozila. Kod većine vozila u upotrebi starost se kreće

između 15-25 godina, što sa stanovišta potrošnje goriva i održavanja veoma negativno utječe na

financijsku stranu poslovanja sistema. Također, česti kvarovi na zastarjelim vozilima mogu

predstavljati uzrok nefunkcioniranja ili smanjenog obima rada sistema na određeno vrijeme.

39

Informacija o stanju prikupljanja na području ZDK i odvozu na regionalnu deponiju Mošćanica, 2016.


59

Tabela 22: Specifikacija voznog parka po općinama ZDK40

Općina Specifikacija opreme (vozni park) Količina

Breza Specijalno vozilo za otpad Grajfer Skip Traktor

2 1 1 1

Doboj-Jug Vozilo za presovanje i odvoz otpada 1

Kakanj Autopodizač - SCANIA Specijalno vozilo za transport MAN Teretno vozilo MAN KIPER

2 1 1

Maglaj Smećar Autopodizač Autoutovarivač Kiper

2 2 2 1

Olovo Radno vozilo za odvoz smeća Specijalizirano vozilo „MAN“ Caterpillar Transporter

1 1 1 1

Tešanj Smećar Buldožer Kompaktor Mašina za zemljane radove

4 1 1 2

Usora Vozilo za presanje i odvoz otpada 1

Vareš Specijalno vozilo DAFFAT Specijalno vozilo VOLVO Mercedes Benz D Mercedes Benz Unimag Radna mašina - utovarivač

1 1 1 1 1

Visoko Kamion - smećar Kamion - podizač Traktor sa prikolicom

8 1 1

Zavidovići Vozila za prevoz otpada Kamion Mercedes kiper Radna mašina TG buldožer

3 1 1

Zenica Kamion - smećar Kamion - podizač Kamion - grajfer

10 2 3

Žepče Vozilo Bager za razgrtanje otpada

2 1

Odvojeno sakupljanje otpada na izvoru na području ZDK primjenjuje se u vrlo malom obimu. Prema

podacima Plana upravljanja otpadom Općine Zenica iz 2010. godine na području Zenice postoje četiri

zelena otoka u kojima se odvojeno prikuplja papir, staklo i plastika. Navedene zelene otoke je

postavilo poduzeće ALBA, a ista su kao Pilot projekt postavljena u blizini četiri osnovne škole. ALBA

Zenica godišnje sakupi 2.000 tona starog papira i 100 tona plastike.

40

Informacija o stanju prikupljanja na području ZDK i odvozu na regionalnu deponiju Mošćanica, 2016


60

Tabela 23: Pregled raspoložive infrastrukture za razdvajanje otpada na području ZDK

Općina Zeleni otoci Reciklažna dvorišta

Aktivni U izgradnji

Breza - - -

Doboj Jug - - -

Kakanj - - -

Maglaj - - -

Olovo - - -

Tešanj - - -

Usora - - -

Vareš - - -

Visoko - - -

Zavidovići - - -

Zenica 4 - -

Žepče - -

U ZDK ne postoji sistemski organizirana i planirana selekcija i recikliranje otpada u Kantonu, a gotovo

sav prikupljeni komunalni otpad se i odlaže. Na nivou Kantona odvojeno se prikupi oko 4.200 t/god

reciklažnog otpada, što je oko 0,1% u odnosu na ukupnu količinu generiranog otpada. U 5 od 12

općina identificirani su i neformalni sakupljači frakcija komunalnog otpada.

Osim spomenute infrastrukture, od općina koje su odgovorile na dostavljeni Upitnik, općine Visoko i

Usora su izvijestile da planiraju izgraditi sortirnice na području svojih općina. Općina Visoko je izradila

projektnu dokumentaciju na nivou glavnog projekta, te dobila sve dozvole koje prethode

građevinskoj. Sredstva nije osigurala. Općina Usora je samo odredila lokaciju.

Tabela 24: Pregled planirane infrastrukture za razdvajanje otpada na području ZDK

Visoko Usora

Vrsta postrojenja Sortirnica Sortirnica

Stepen realizacije projekta: Glavni projekt Urbanistička dozvola Vodna saglasnost Okolišna dozvola Protupožarna saglasnost Određena lokacija

Procjena investicije KM 2.500.000 Nije procijenjena vrijednost investicije

Osigurana sredstva za izgradnju postrojenja ne ne

4.5 Infrastruktura za odlaganje otpada

Na području SBK/KSB trenutno ne postoji izgrađena regionalna deponija, te je za ovo područje

planirana izgradnja Regionalne deponije "Gračanica" na granici općina Gornji Vakuf - Uskoplje i

Bugojno, na lokalitetu Rudnika mrkog uglja „Gračanica“ u naselju Humac. Lokalno stanovništvo se

protivi izgradnji regionalne deponije na spomenutoj lokaciji, te je pokrenulo kampanju i upravni

postupak protiv izdatog Rješenja o okolišnoj dozvoli. Tužbu je Kantonalnom sudu u Sarajevu

podnijela nevladina organizacija „Gornjevbaska eko-dolina“. Kantonalni sud je u maju 2017. god.,

postupak izdavanja okolišne dozvole ocijenio nezakonitim.


61

Iz razloga što još uvijek na području Kantona nije izgrađena regionalna deponija, većina općina svoj

otpad odlaže na svoje općinske deponije, dok neke od njih odvoze otpad na RD Mošćanica u Zenici.

Općina Dobretići nema lokalnu deponiju na svom području. Sve općinske deponije na području

SBK/KSB su neuređene i nesanitarne, te su sve u fazi izrade Investiciono - tehničke i okolišne

dokumentacije sanacije (zatvaranja), kao i izgradnje pratećih objekata prilagođenih regionalnom

konceptu odlaganja. Za sve općinske deponije u SBK/KSB urađeni su planovi prilagođavanja

upravljanja otpadom i dobivena su Rješenja od FMOiT o njihovom odobravanju. Također, FMOiT je

donijelo Rješenje o zatvaranju i transformaciji općinskih deponija u općinama Travnik, Novi Travnik,

Vitez i Busovača. Za općinske deponije u Bugojnu, Gornjem Vakufu-Uskoplju, Donjem Vakufu, Jajcu,

Vitezu i Busovači trenutno je u pripremi ili je završena projektno-tehnička i okolišna dokumentacija

koja je uvjet za dobivanje urbanističke saglasnosti, a u postupku njihovih sanacija. Planirano vrijeme

za sanaciju svih općinskih deponija u SBK/KSB, po trenutno raspoloživoj projektno-tehničkoj i

okolišnoj dokumentaciji, je od 2011. do 2018.godine. Općine koje su zatvorile svoje općinske

deponije (prekrile inertnim materijalima) i sav prikupljeni komunalni otpad odvoze na RD Mošćanica

su Busovača, Travnik, Vitez i Novi Travnik.

Tabela 25: Pregled općinskih deponija na području KSB/SBK

Br. Naziv općine Naziv općinske deponije

1. Bugojno Dubočine-Talin gaj i Donji Boganovci

2. Busovača Klokoti

3. Dobretići41

-

4. Donji Vakuf Ornice

5. Fojnica Mut –Plane

6. Gornji Vakuf – Uskoplje Batuški Lug

7. Jajce Kruščica

8. Kiseljak Berberuša”

9. Kreševo Dubrave

10. Novi Travnik Mitale

11. Travnik Ovčarevo42

12. Vitez Paljike – Hum

Na području ZDK trenutno egzistira jedna Regionalna deponija RD „Mošćanica“ prema kojoj su

orijentirane i na koju svoj komunalni otpad odlaže većina općina kantona, pa i neke od općina sa

područja SBK/KSB. Regionalna deponija komunalnog otpada „Mošćanica“ nalazi se na prostoru

površinskog kopa Mošćanica na udaljenosti od oko 16 km od grada Zenica. Građevinska parcela na

kojoj je pozicionirana ima površinu od cca 26 ha ograđenog prostora.

Monitoring otpadnih voda i voda na području deponije Mošćanica se vrši u skladu sa Rješenjem o

okolinskoj dozvoli, izdatim od Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Rješenjem o vodnoj dozvoli

za ispuštanje sanitarno-fekalnih voda, izdatim od Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i

vodoprivredu Zeničko-dobojskog kantona i Rješenjem o vodnoj dozvoli izdatim od Agencije za vodno

područje rijeke Save Sarajevo. Realizacija monitoringa otpadnih voda na Regionalnoj deponiji

„Mošćanica“ d.o.o. Zenica vrši u skladu sa Uredbom o uslovima ispuštanja otpadnih voda u okoliš i

41 Ne postoji službena općinska deponija, a otpad se ne odlaže ni na jednoj drugoj službenoj deponiji u općinama u okruženju 42 Zatvorena deponija koja nije u funkciji odlaganja komunalnog otpada


62

sistem javne kanalizacije (Službene novine FBiH 101/15 od 29.12.2015.g). Monitoring deponijskog

plina na području deponije vrši se u skladu sa Rješenjem o okolinskoj dozvoli, izdatim od strane

Federalnog ministarstva okoliša i turizma.

Zbog velike udaljenosti i troškova, jedan broj općina (Doboj Jug, Usora i Tešanj43) iz ZDK su se

orijentirale prema planiranoj Regionalnoj deponiji Doboj u RS. Trenutno na Regionalnu sanitarnu

deponiju, osim grada Zenica, svoj otpad odlažu sljedeće općine: Visoko, Žepče, Zavidovići iz ZDK, te

Travnik, Novi Travnik, Vitez i Busovača iz SBK/KSB. Prema izvještaju RD „Mošćanica“ iz novembra

2015. godine, odlagališna ploha je zauzeta 100%, a procent zapreminske zapunjenosti deponije je

40% od projektiranog kapaciteta.

U okviru koncepta regionalnog odlaganja, ukupno 9 od 12 općina iz ZDK je orijentirano prema RD

Mošćanica. Preostale 3 općine su orijentirane na RD „Doboj“ u RS. Zbog velikih udaljenosti od preko

60 km od regionalne deponije, općine Maglaj, Olovo i Vareš svoj otpad još uvijek ne odlažu na

regionalnim deponijama. Općina Breza je do 2016. godine svoj otpad odlagala na nesanitarnoj

deponiji „Kota“ u Varešu, a trenutno razmatra priključenje regionalnoj deponiji „Smiljevići“ u

Sarajevu ili „Mošćanica“ u Zenici. Općina Kakanj odlaže na općinsku nesanitarnu deponiju „Bare“.

Općinske deponije, osim stare deponije „Siđe“ u Zenici, nisu sanitarne, ni zatvorene. Sve općine ZDK

koje imaju općinske deponije (9) su započele izradu projektne dokumentacije za zatvaranje i sanaciju

deponija i prelazak na regionalni koncept odlaganja, a samo Zenica je izvršila zatvaranje i sanaciju

tadašnje općinske deponije „Siđe“ 2012./2013. godine. Sanacije ostalih općinskih deponija ne teku

planiranom dinamikom, jer nisu osigurana financijska sredstva i infrastruktura na lokalnom nivou za

prijelaz na regionalnu deponiju.

Tabela 26: Pregled općinskih deponija na području ZDK

Br. Naziv općine/grada

Naziv općinske deponije

1. Breza Koritnik44

2. Doboj Jug nema deponiju –odvoz u općinu Doboj

3. Kakanj Bare

4. Maglaj Nekolj

5. Olovo Gradina

6. Tešanj Bukva

7. Usora Lipac

8. Vareš Kota

9. Visoko Očazi45

10. Zavidovići Ekonomija – Batvice

11. Zenica Regionalna deponija „Mošćanica”

12. Žepče Trebetovići

Komunalni otpad sa područja KS (svih 9 općina) odlaže se na Regionalnu deponiju "Smiljevići" koja se

nalazi na lokalitetu Buća Potok, općina Novi Grad Sarajevo. Regionalna deponija trenutno ne

43Općina Tešanj komunalni otpad trenutno odlaže na općinskoj deponiji "Bukva" 44 Deponija "Koritnik" nije u funkciji i zatvorena (prekrivena) je inertnim materijalima, a općina Breza komunalni otpad odlaže na deponiju "Kota" u općini Vareš 45 Više se ne koristi za odlaganje otpada, a komunalni otpad se sa područja općine Visoko odvozi na Regionalnu deponiju “Mošćanica” u Zenici


63

ispunjava osnovne tehničke uvjete koji garantiraju minimalan negativan utjecaj na okoliš. Sistem za

otplinjavanje deponije zbog oštećenja nije u funkciji, a uređaj za prečišćavanje ne radi. Monitoring

kvalitete otpadnih voda se vrši povremeno, dok se kvaliteta emisija i zrak ne ispituje. Raspoloživa

površina deponije je proširena na 94,5 ha sa zaštitnim pojasom i u postupku je izrada prostornog

plana za ovo područje. U 2016. godini otpočeli su građevinski radovi na izgradnji novih odlagališnih

ploha (15.000 m2), kao i proširenje hale za recikliranje otpada i instalacija nove kamionske vage.

Pored vage na Regionalnoj deponiji „Smiljevići“ izgrađena je sortirnica 2007. godine, koja je prema

tehničkim uvjetima namijenjena za sortiranje prethodno odvojeno prikupljenog otpada iz primarne

reciklaže. Trenutno se na sortirnici izdvajaju sljedeće komponente: papir, karton, staklo i plastične

folije, ali u vrlo malom obimu. Tokom 2008. godine u sortirnici je izvršena analiza strukture miješanog

komunalnog otpada koja se odlagala na deponiju „Smiljevići”. Rezultati analize pokazali su da u

ukupnoj količini prikupljenog miješanog komunalnog otpada 48,50% predstavlja reciklažne

materijale, dok 51,50 % čini otpad koji bi se odložio na deponiju „Smiljevići”.

4.6 Pokrivenost uslugama

Prosječna pokrivenost stanovništva uslugama prikupljanja i odvoza otpada na području SBK/KSB

iznosi 62%. Općine Bugojno i Gornji Vakuf - Uskoplje imaju najveću, a općine Kiseljak i Busovača

najmanju pokrivenost stanovništva uslugom. Općina Dobretići uopće ne pruža ovu uslugu svojim

građanima. Samo se za općinu Bugojno može reći da zadovoljava europske strateške ciljeve, kada je

riječ o stepenu pokrivenosti uslugama odvoza otpada.

Tabela 27: Pokrivenost područja uslugama odvoza otpada na području kantona SBK/KSB

Općina Pokrivenost područja uslugama odvoza otpada (%)

Bugojno 90

Busovača 33

Dobretići 0

Donji Vakuf 70

Fojnica 44

Gornji Vakuf - Uskoplje 80

Jajce 57

Kiseljak 22

Kreševo 60

Novi Travnik 60

Travnik 70

Vitez 50

Prosječna pokrivenost stanovništva uslugama prikupljanja i odvoza otpada na području ZDK iznosi

54 %, što je u usporedbi sa SBK/KSB i KS zabrinjavajuća brojka, s obzirom da manji stepen

pokrivenosti uslugama ukazuje na veće količine odloženog otpada na „divlja“ odlagališta. Općina

Olovo ima najveću pokrivenost područja uslugama javnog odvoza, a najmanju općine Žepče, Usora i

Kakanj.


64

Tabela 28: Pokrivenost područja uslugama odvoza otpada na području kantona ZDK

Općina Pokrivenost područja uslugama

odvoza otpada (%)

Breza 70

Doboj Jug 53

Kakanj 30

Maglaj 50

Olovo 100

Tešanj 30

Usora 27

Vareš 69

Visoko 60

Zavidovići 60

Zenica 75

Žepče 20

Pokrivenost područja Kantona Sarajevo po pitanju pružanja usluga prikupljanja i transporta otpada

iznosi preko 95%.46 Usluge u četiri gradske općine (Centar, Novo Sarajevo, Stari Grad i Trnovo) se

pružaju svim stanovnicima, dok je pokrivenost uslugama u vangradskim općinama nešto manja.

Manja pokrivenost se odnosi samo na pojedine vikend kuće ili stambene kuće koje nemaju tehničke

uvjete za odvoz otpada. Međutim, i ovim stanovnicima je omogućeno da otpad odlažu u kontejnere

na najbližim lokacijama. U pojedinim općinama postoje lokacije koje raspolažu nedovoljnim

kapacitetom posuda, pojedina mjesta nemaju redovan odvoz komunalnog otpada, dok pojedina

područja nemaju adekvatan pristup za kamione koji odvoze komunalni otpad.

Tabela 29: Pokrivenost područja uslugama odvoza otpada na području KS

Općina Procenat pokrivenosti

područja uslugama javnog odvoza (%)

Problem

Centar 100 U padinskim dijelovima zbog nagiba i uskih ulica otežan pristup

Novi Grad 98 Nedovoljan broj posuda

Novo Sarajevo 100 -

Stari Grad 100 Neredovan odvoz i uske ulice

Trnovo 100 -

Hadžići 90 Nije omogućen pristup vozilima za odvoz

Ilidža 90 Nedovoljan broj kontejnera

Ilijaš 80 Planinski dijelovi nisu obuhvaćeni, u navedenim MZ nisu postavljeni kontejneri

Vogošća 95 Brdsko područje (velika udaljenost od glavne saobraćajnice, lokalni putevi uski i loši)

46 Na osnovu podataka od KJKP RAD d.o.o. Sarajevo.


65

4.7 Dinamika odvoza otpada

Utvrđene dinamike odvoza otpada po općinama SBK/KSB su uglavnom odgovarajuće i ne

predstavljaju problem efikasnom radu sistema.

Tabela 30: Dinamika odvoza otpada u SBK/KSB47

Općina Uže gradsko područje Šire gradsko područje

Bugojno Svaki dan 1x sedmično

Busovača 1x sedmično 1x sedmično

Donji Vakuf 6-8x sedmično 1x sedmično

Fojnica 2x sedmično 1x sedmično

Gornji Vakuf - Uskoplje 2x sedmično 1x sedmično

Jajce Svaki dan 1x sedmično

Kiseljak 6xsedmično 1x sedmično

Kreševo Svaki dan 1x sedmično

Novi Travnik Svaki dan 1x sedmično

Travnik Svaki dan 1x sedmično - 2x mjesečno

Vitez 3x sedmično 1x sedmično

Utvrđene dinamike odvoza otpada urbanog dijela općina ZDK su odgovarajuće i ne predstavljaju

problem efikasnom radu sistema. Otpad iz užih gradskih područja Zenice se odvozi češće, dok se šire

gradsko područje obilazi smanjenom dinamikom. Dinamika odvoza izvan urbanih područja Vareša i

Kaknja je vrlo rijetka, što može prouzročiti sanitarne probleme. Općine Doboj jug, Usora i Zavidovići i

Žepče ne pružaju usluge odvoza otpada izvan urbanog područja.

Tabela 31: Dinamika odvoza otpada po općinama ZDK48

Općina Uže urbano područje Šire izvanurbano područje

Breza Svaki dan 1x sedmično

Doboj Jug 1x sedmično ---

Kakanj Svaki dan 2x mjesečno

Maglaj 2x sedmično 1x sedmično

Olovo 12x mjesečno 4x mjesečno

Tešanj 2x sedmično 1x sedmično

Usora 1x sedmično ---

Vareš 20 x mjesečno 2-4x mjesečno

Visoko 4x mjesečno 4x mjesečno

Zavidovići 20 x mjesečno ---

Zenica Svaki dan 3x sedmično

Žepče 1x sedmično ---

47 Plan upravljanja otpadom za područje Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna za period 2015-2025. 48 Plan upravljanja otpadom na području Zeničko-dobojskog kantona 2009-2018


66

Dinamika odvoza otpada na području Kantona Sarajevo je u većini općina na zadovoljavajućem nivou i ne narušava efikasan rad sistema. Najveća učestalost prikupljanja je u općinama Centar i Stari Grad, ali i to varira kako je slučaj sa svim ostalih općinama, u ovisnosti od zone općine. Učestalost je najmanja u najudaljenijim općinama u odnosu na deponiju, Trnovu, Hadžićima i Ilijašu.

Tabela 32: Dinamika odvoza otpada po općinama KS

49

4.8 Ostali operateri upravljanja otpadom

Na području sva tri kantona registriran je veliki broj operatera za upravljanje otpadom koji se bave

izdvajanjem i prodajom korisnih sirovina iz otpada (Tabela 33).

Tabela 33: Ovlašteni operateri za upravljanje korisnim sirovinama iz otpada

Br. Vrsta otpada Operator u ZDK Operator u KSK/KSB Operator u KS

1. Papir i karton - Sirovina EKO d.o.o. Maglaj

- EKO Servis d.o.o. Tešanj

- EKO Praktik d.o.o. Zavidovići

- Alba d.o.o. Zenica

- EKO-industrijski otpad ZIZI d.o.o. Travnik

- Eko-forma d.o.o. Bugojno

- Sirovinametal d.o.o. Bugojno

- INOS - TRADE d.o.o. Sarajevo

- HAREX d.o.o. Sarajevo - CIBOS d.o.o. Sarajevo - PAPIR SERVIS d.o.o.

Sarajevo

2. Plastika - Rudar Company d.o.o. Breza

- Sirovina EKO d.o.o. Maglaj

- EKO Plast d.o.o. Tešanj

- EKO Servis d.o.o. Tešanj

- EKO Praktik d.o.o.

- Pabs Plastiks d.o.o. Vitez

- EKO-industrijski otpad ZIZI d.o.o. Travnik



- - Fecos d.o.o. Jajce


- HAREX d.o.o. Sarajevo - PAPIR SERVIS d.o.o.

Sarajevo - TRGOSIROVINA d.o.o.

Sarajevo - SPOJLER d.o.o. Sarajevo - - BOSNAPLAST d.o.o.

49 Plan upravljanja otpadom na području Kantona Sarajevo 2015-2020

Općina Učestalost prikupljanja

Centar 3 - 6 x sedmično u zavisnosti od zone općine

Novi Grad 2 - 3 x sedmično u zavisnosti od zone općine

Novo Sarajevo

2 - 3 x sedmično u zavisnosti od zone općine

Stari Grad centar - svaki dan, 2 zona - svaki drugi dan; brdski dio - 3 x sedmično

Trnovo 2 x sedmično (kontejneri); po potrebi (ostale posude)

Hadžići 2 - 3 x sedmično u zavisnosti od zone općine

Ilidža centar - svaki dan, 3 x sedmično

Ilijaš centar - svaki dan, 2 - 3 x sedmično u zavisnosti od zone općine

Vogošća 3 x sedmično


67

Br. Vrsta otpada Operator u ZDK Operator u KSK/KSB Operator u KS Zavidovići

- Alba d.o.o. Zenica - -PET Servis d.o.o.

Zenica

Sarajevo

3. Metalni otpad - Sirovina EKO d.o.o. MAglaj

- ILMA d.o.o. Tešanj-Jelah

- Garocompany d.o.o. Visoko

- Đ.S. Komerc d.o.o. Visoko

- Converzion d.o.o. Visoko

- MIKI PROM d.o.o. Visoko

- Sjedić Avdo Visoko - B.M. otpad d.o.o.

Zavidovići - CIBOS d.o.o. Zenica - Dilaver d.o.o. Zenica - Salvis Trans d.o.o.

Zenica - Binela d.o.o. Zenica - -Tola d.o.o. Zenica - Fajem d.o.o. Zenica - Demetra d.o.o. Žepče

- Lucius d.o.o. Vitez - Binela Komerc d.o.o.

Vitez - Ćamil d.o.o. Donji

Vakuf - Bešić d.o.o. Bugojno - Salvis-Trans d.o.o.

Kiseljak - Sirovinametal d.o.o.

Bugojno - EKO-industrijski otpad

ZIZI d.o.o. Travnik - Kim Tec d.o.o. Vitez - CIBOS d.o.o. PJ Novi

Travnik - Glob-Metal d.o.o.

Kiseljak - Plemeniti metali

d.o.o. Kiseljak - Jajce Alloy Wheels

do.o. Jajce


- HAREX d.o.o. Sarajevo - AIDA COMMERCE d.o.o.

Sarajevo - AHSUN sirovinacomerc

d.o.o. Ilijaš - TRGOSIROVINA d.o.o.

Sarajevo - MELTAL d.o.o. Sarajevo - SPOJLERd.o.o. Sarajevo - EKOSIROVINA d.o.o.

Visoko, Podružnica Rajlovac

- SJAJ TPOM d.o.o. Sarajevo

- NEEX d.o.o. Sarajevo, Podružnica Vogošća

4. Gume - SINTEX d.o.o. Doboj Jug

- Ramić d.o.o. Tešanj-Jelah

- TNP Protekt d.o.o. Kreševo


- Manual d.o.o. Bučići, Novi Travnik

- Marino-Commerce d.o.o. Kreševo

- Lucius d.o.o. Vitez - Glob-Metal d.o.o.

Kiseljak - Fecos do.o. Jajce

5. RDF/GIO - CIBOS d.o.o. Zenica - Eko-forma d.o.o. Bugojno


- Pabs Plastics d.o.o. Vitez

6. OEEO - CIBOS d.o.o. Zenica - CIBOS d.o.o. PJ Novi Travnik


- Grioss d.o.o. Jajce

U kontekstu RDF/SRF i opravdanosti ulaganja u postrojenje za proizvodnju RDF, izdvajanje i prodaja

sirovina za proizvodnju RDF (Papir i karton, tekstil, guma, plastika) od strane ovlaštenih operatera se

može promatrati na više načina. Ovlašteni operateri će izdvojenu sirovinu prodati budućem


68

operateru postrojenja za RDF/SRF samo u slučaju najpovoljnije cjenovne ponude. U suprotnom,

sirovina se prodaje najpovoljnijem kupcu. Budući operater postrojenja za RDF/SRF ne može računati

na pouzdano snabdijevanje sirovinom, ukoliko ne ponudi najbolju cijenu.

S druge strane, ovlašteni operateri predstavljaju ujedno i privatni sektor koji može imati interesa za

ulaganja u proizvodnju RDF/SRF po principu javno-privatnih ulaganja. Participacija privatnog sektora

može da zadovolji brojne ciljeve: osiguranje investicionog kapitala, smanjenje potreba za

subvencijama, poboljšanje upravljačke efikasnosti, poboljšanje tehničkih i upravljačkih kapaciteta

lokalne javne organizacije i dr.

Postoje brojni oblici učešća privatnog sektora, a najčešće klasifikacije polaze od kriterija investiranja,

vlasništva i odgovornosti (rizika). U prvu grupu spadaju oblici gdje je učešće privatnog sektora

najniže:

1. Javni sektor ostaje vlasnik sredstava i odgovoran za investicije, a rizici se dijele u nekoj proporciji:

a) Pružanje usluga: privatni sektor se angažira u obavljanju konkretnih aktivnosti. Ugovori

obično podrazumijevaju kraći vremenski period. Interes javnog sektora ogleda se u

uključivanju ekspertize privatnog sektora za izvršenje određenih tehničkih zadataka ili u

uvođenju konkurencije u domeni obavljanja datih aktivnosti.

b) Upravljanje: privatni sektor preuzima odgovornost za proizvodno – tehnološku funkciju i

održavanje poduzeća- ovlaštenog operatera postrojenja za RDF/SRF, koje ostaje u državnom

vlasništvu.

c) Zakup: privatni sektor preuzima odgovornost za upravljanje i održavanje zakupljenih

sredstava i kupuje pravo na buduće novčane prilive poduzeća, te preuzima na sebe većinu

komercijalnog rizika.

2. Javni sektor na privatni sektor prenosi pravo upravljanja ugovorom- koncesija

U slučaju koncesijskog ugovora država , nakon ugovorenog perioda (20-30 godina), preuzima

sredstva koja je financirao privatni sektor u toku perioda trajanja ugovora. Tipični aranžman je: BOT,

koji se uglavnom koristi za nove projekte koji uključuju izgradnju kapaciteta (Built), upravljanje

(Operate) u definiranom periodu i prijenos (Transfer) vlasništva na javni sektor nakon isteka perioda.

Regionalni centar za upravljanje otpadom kao budući potencijalni operater postrojenja za

proizvodnju RDF/SRF može biti predmet ovakvog aranžmana.

5 Spremnost općina za učešće u razvoju projekta obrade otpada za

proizvodnju RDF

S ciljem ocjene spremnosti općina za učešće u razvoju projekta obrade otpada za proizvodnju RDF,

izrađen je upitnik kojim su obuhvaćena pitanja o informiranosti o projektu, te motivima i uvjetima

pod kojim bi općina podržala projekt. Upitnik je upućen svim općinama ZDK i SBK/KBS. Općine

Kantona Sarajevo nisu obuhvaćene anketiranjem s obzirom na da se strateško-planska pitanja ove

naravi rješavaju na nivou Kantona.


69

Općine koje su dostavile dogovore na pitanje o motivima da svoj komunalni otpad daju postrojenju

za proizvodnju RDF su većinom odgovorile da :

Projekt ima opću društvenu korist, zaposlit će se novi radnici na postrojenju, smanjuje se

pritisak na okoliš

Općina očekuje prihod od prodaje sirovina operateru budućeg postrojenja

Općina očekuje smanjenje naknada za deponiranje na regionalnoj deponiji

Svega nekoliko općina je spremno ulagati u kontejnere za izdvajanje sirovina za proizvodnju RDF

(papira, plastike, tekstila itd), a samo jedna je spremna nabaviti vozilo za prijevoz izdvojenih sirovina

za proizvodnju RDF do lokacije budućeg postrojenja.

Podrška općina neće izostati ukoliko bi neko drugi nabavio vozila i kontejnere za sirovinu za

proizvodnju RDF.

Većina anketiranih općina je upoznata sa inicijativom za razvoj projekta obrade otpada za

proizvodnju RDF.

6 Podizanje javne svijesti

Nastanak komunalnog otpada u uskoj je vezi sa potrošnjom stanovništva. Odnos stanovništva prema

potrošnji utječe na sastav i količine otpada. Stanovništvo sa većim standardom više troši, pa su i

količine otpada posljedično veće, u sastavu tog otpada ima najviše ambalažnog otpada. Odnos

stanovništva prema uslugama zbrinjavanja otpada, odnosno redovito plaćanje usluga, razvrstavanje i

odnošenje otpada na predviđeno mjesto, ovisi o kulturi i svijesti stanovništva. Na njihov odnos se

može pozitivno utjecati kroz kampanje razvijanja javne svijesti, i edukativne mjere o negativnim

utjecajima neodgovarajućeg tretmana otpada na zdravlje stanovništva i okoliš.

Integralni sistem upravljanja otpadom nije moguće uspostaviti bez adekvatne edukacije javnosti.

Odgoj i obrazovanje u polju zaštite okoliša nezaobilazan je segment svakog integralnog sistema

upravljanja otpadom. Provedbom ekološke edukacije u pojedincu se razvijaju nova saznanja i

izgrađuju nove vrijednosti koje potiču na promjene u ponašanju. S druge strane, nedostatak

razvijanja javne svijesti u procesu upravljanja otpadom, vodi ka zajednici u kojoj se racionalne i

planirane odluke vezane za upravljanje otpadom zamjenjuju ishitrenim i pogrešnim rešenjima koja

mogu znatno ugroziti napredak lokalne zajednice, okoliš i zdravlje stanovništva. Ovakav nepoželjan

scenarij najčešće vodi ka uspostavljanju sistema koji uopće ne počiva na hijerarhiji upravljanja

otpadom, gdje ne postoji prevencija nastajanja otpada, njegova redukcija na izvoru i promoviranje

koncepta ponovne upotrebe proizvoda. U ovakvom sistemu ne postoji poimanje reciklaže i

višestrukih pozitivnih tehničkih, okolišnih i ekonomskih efekata koje ona nosi. Upravljanje otpadom

bez razvijenog programa javne svijesti se u ovakvom slučaju najčešće shvaća kao odnošenje smeća i

njegovo odlaganje na deponiju, što je najmanje poželjan model.


70

S ciljem stalnog unaprjeđenja javne svijesti i obrazovanja, Federalnom strategijom upravljanja

otpadom 2012-2017 planirana je implementacija Programa sastavljenog od osnovnih komponenti sa

nekoliko tematskih cjelina (Slika 22).50

Slika 22: Osnovne komponente Programa za podizanje javne svijesti i edukacije, Federalni plan upravljanja

otpadom 2012-2017

Provođenje programa podizanja javne svijesti, određene Federalnim planom upravljanja otpadom,

podrazumijeva sljedeće aktivnosti:

Promociju zaštite okoliša i održivog razvoja kroz odgojno-obrazovni sistem;

Cjelovito, tačno i pravovremeno informiranje javnosti o svim aktivnostima u oblasti zaštite

okoliša i upravljanja otpadom;

Uvođenje „otvorenog telefona“ za komunikaciju s građanima;

Objavu osnovnih informacija u svim sredstvima komunikacije (radio, novine, TV, internet), na

oglasnim panoima, u vozilima javnog prijevoza i sl.

Kreiranje informacija, ekoloških poruka i savjeta namijenjenih građanima (ciljnim

skupinama), te poticanje na pravilno upravljanje otpadom;

Izradu edukacijskog i promotivnog materijala;

Provođenje promotivnih kampanja za pojedine programe (odvojeno sakupljanje otpada,

problem divljih odlagališta, poticanje korištenja obnovljivih izvora energije i sl.);

Osnivanje javne baze podataka o otpadu i okolišu u gradskim poduzećima i njihovo

povezivanje (umrežavanje) sa budućom centralnom bazom podataka;

Poticanje kontinuirane promocije zaštite okoliša preko javnih i privatnih poduzeća u

kontekstu njihovih djelatnosti;

50

Federalni plan upravljanja otpadom2012-2017


71

Uspostava partnerskih odnosa za svim zainteresiranim stranama (odgojno-obrazovne

ustanove, organi državne uprave, privredni subjekti, zdravstvene ustanove, nevladine

organizacije, stručne institucije i sl.) i poticanje zajedničkih edukativno-promotivnih

programa;

Osiguranje stručnog osposobljavanja djelatnika svih administrativnih razina (državna,

federalna, kantonalna, općinska);

Kontinuirano, u okviru određenih vremenskih intervala, provođenje ispitivanja javnog

mišljenja o aspektu upravljanja otpadom i zaštiti okoliša u gradovima i općinama.

Kampanje razvijanja javne svijesti potiču individualne potrošače da pomognu dostizanje održivog

upravljanja otpadom, što podrazumijeva smanjenje nastajanja otpada, kupovinu proizvoda

napravljenih od reciklabilnih materijala, razdvajanje otpada za reciklažu i učešće u lokalnim

radionicama o upravljanju otpadom. Na ovaj način se motiviraju stanovnici da prihvate odgovorniji

odnos prema otpadu, a to predstavlja model dobre prakse za promjenu stava, odnosno podršku

javnosti smanjenju nastajanja otpada, ponovnom korištenju i reciklaži. Suštinski je neophodno

pokazati javnosti utjecaj pogrešnog odlaganja otpada na životnu sredinu i, konačno, na njihovo

zdravlje.

U slučaju izostanka kampanje podizanja javne svijesti , tokom uvođenje programa reciklaže, moguće

je očekivati da građani ne postupaju u skladu sa očekivanjima. Takav slučaj je zabilježen više puta na

području Kantona Sarajevo, a tokom uvođenja sistema podzemnih posuda na području općine Novo

Sarajevo. Građani nisu odvajali otpad u domaćinstvima, te su pomiješani otpad samo ostavljali ispred

kontejnera za miješani otpad (Slika 23).

Slika 23: Podzemni zeleni otoci, Naselje Čengić Vila, Sarajevo


72

Cilj razvijanja javne svijesti je stvaranje preporuka za akcije koje će:

• Utjecati na povećanje nivoa svijesti po pitanju budućeg održivog upravljanja otpadom kod

najšireg stanovništva, a prije svega djece i mladih ljudi;

• Osigurati adekvatnu tehničku i profesionalnu kompetentnost i odgovornost za upravljanje

čvrstim otpadom na svim nivoima u institucijama i organizacijama, uključujući i kompanije iz

privatnog sektora

• Povećati nivo svijesti najšireg stanovništva o problemima životne sredine.

Prije pokretanja uspješne kampanje mora se odgovoriti na sljedeća pitanja:

• šta je cilj kampanje

• na koga se odnosi kampanja, odnosno koja je ciljna grupa;

• koji je nivo znanja ciljne grupe (nivo svijesti o problemima otpada, troškovima itd.);

• šta je interes ciljne grupe (smanjenje troškova, zaštita okoliša itd.).

Svaka kampanja razvijanja javne svijesti o upravljanju otpadom obuhvata nekoliko faza:

1. Analiza trenutne situacije – prethodno istraživanje koje obuhvata procjenu o stavu javnosti

prema otpadu i procjenu njihovog predznanja o ovom problemu;

2. Planiranje programa – na osnovu utvrđenog stanja o trenutnoj situaciji, i u skladu s tim, prave

se programi u kojima su konkretizirani ciljevi u okviru programa razvijanja javne svijesti,

utvrđene ciljne grupe kojima je program namijenjen, vremenski period trajanja programa,

metode koje će se koristiti za provedbu programa i sl.;

3. Implementacija programa – intenzivno provođenje kampanje, tj. mjera koje su lokalno

prilagođene i ostvaruju se u saradnji sa lokalnim vlastima, dobrovoljnim grupama,

omladinom, penzionerima, privatnim sektorom itd.;

4. Monitoring programa i revizija programa-istraživanje nakon kampanje razvijanja javne svijesti

procjenjuje odnos i ponašanje prema identificiranim pitanjima prevencije otpada poslije

poduzimanja mjera i ocjenjivanje različitih primijenjenih metoda kampanje.

Program aktivnosti razvijanja javne svijesti građana po pitanju upravljanja otpadom bi trebalo da

obuhvati sljedeći sadržaj: informativni dio, informatičko-edukativnu kampanju i edukaciju.

Informativni dio programa je orijentiran na upoznavanje ciljnih grupa obuhvaćenih ovim planom sa

preduvjetima upravljanja komunalnim otpadom u regiji. Osnovne aktivnosti kod informativnog dijela

programa su priprema informativnih letaka, kao i organizacija javnih tribina informativnog tipa po

općinama i mjesnim zajednicama. S tim u vezi, informativni dio programa treba da se odnosi na:

1. Osnovne pojmove o upravljanju i tokovima otpada;

2. Predočavanje o rizicima i opasnostima po zdravlje ljudi zbog neadekvatnog upravljanja

otpadom

3. Važnost pravilnog sakupljanja i odlaganja otpada;

4. Važnost koncepta minimiziranja količina i štetnosti otpada;

5. Opasan otpad, sa posebnim osvrtom na opasan otpad iz domaćinstava;

6. Ulogu organa vlasti na svim nivoima u upravljanju;

7. Troškove sakupljanja, transportiranja i odlaganja otpada;


73

8. Naznake o značaju programa kako bi građani bili motivirani na učešće.

Informativno-edukativna kampanja kroz koju se informiraju i obrazuju sve strukture društva utječe

na razvijanje javne svijesti primjenom sljedećih metoda i sredstava:

• Saradnja sa lokalnim medijima (kontakt emisije i spotovi na TV i radio-stanicama,

objavljivanje članaka u lokalnim novinama, medijski događaji);

• Izrade i distribucije informativno-promotivnog materijala (naljepnice, posteri, kalendari);

• Predavanja, radionice, izložbe, edukativne ekskurzije (sa posjetom deponiji, itd).

Pored toga što i sama kampanja treba da bude intenzivna, provokativna i efikasna, poruke koje se

njom prenose moraju biti jasne, a metode provedbe prihvatljive u javnosti tj. kampanja treba da

stekne povjerenje stanovništva.

Edukacija u sklopu razvijanja javne svijesti stanovništva se po pravilu usmjerava na sljedeće ciljne

grupe:

• zaposlene u komunalnim poduzećima kojima je povjereno upravljanje čvrstim komunalnim

otpadom na teritoriji općina,

• građane mjesnih zajednica,

• djecu i učenike u predškolskim i školskim ustanovama;

• odgajatelje i obrazovni kadar u predškolskim i školskim ustanovama.

Edukacija zaposlenih u komunalnim poduzećima, kao i edukacija građana može se sprovesti putem

stručnih predavanja, a edukacija djece i vaspitno-obrazovnog kadra putem radionica u vrtićima i

školama.

Neophodno je pokazati javnosti utjecaj pogrešnog odlaganja otpada na životnu sredinu i na njihovo

zdravlje. Također je važno da predložena poboljšanja budu razmotrena uz učešće javnosti, kao i da će

poboljšanja u praksi upravljanja otpadom donijeti povrat sredstava iz poreza kroz princip „zagađivač

plaća“. Provedba zakona koji se odnosi na javnost, kao što je zabrana odlaganja otpada na nelegalne

deponije, je drugi mehanizam za podizanje javne svijesti koji mora biti razvijen51.

Razvijanje javne svijesti je važna funkcija u upravljanju otpadom. Prvi kontakt između organa vlasti i

javnosti je vrlo kompliciran, ukoliko javnost nije upoznata sa problemom. Razgovori se mogu voditi

kroz podizanje svijesti o problemima otpada, posebno u kontekstu zaštite životne sredine i redovno

informiranje javnosti od strane organa vlasti. U većini slučajeva, na početku takve kampanje, javna

svijest se više razvija striktnom primjenom zakona, nego omogućavanjem općih informacija. Tu je

veoma značajna uloga inspektora radi kažnjavanja onih koji krše zakon. Neophodna je jaka

povezanost između nadležnih za provedbu zakona i lica za provedbu kampanje.

Europska komisija u dokumentu „Best Environmental Management Practice in the Waste

Management Sector„ navodi kako najbolje prakse uključuju potrebu širokog raspona komunikacijskih

51 Revizija regionalnog Plana upravljanja otpadom za grad Zrenjanin i opštine Secanj, Titel i Kovacica, 2011.


74

metoda raspoređenih putem odgovarajućih kanala komunikacije koji su istovremeno prilagođeni

ciljnoj publici i poruci koju treba dostaviti (Tabela 34).

Tabela 34: Prikladni kanali komunikacije za razne metode podizanja javne svijesti52

Metoda Kanal komunikacije

Reklamiranje Radio, novine, TV, plakati, pokretne reklame

Odnosi sa javnošću Odnosi sa medijima putem radija, TV, štampe i on-line

Direktno reklamiranje Promocija „od vrata do vrata“, dijeljenje letaka, izložbe, društveni događaji

Učešće zajednice Kroz edukaciju u obrazovnim ustanovama, podrška lokalnim zajednicama, saradnja sa organizacijama trećeg sektora, seminari, kampanje „od vrata do vrata“

On-line učešće Lokalna vlast, organizacije za upravljanje otpadom, javna agencija ili web stranice trećeg sektora, interaktivna djelovanja i video zapisi, aplikacije, npr. za pružanje informacija o najbližim tačkama prikupljanja

Društvene mreže Društvene mreže su efikasan način za izvještavanje javnosti o informacijama u vezi sa upravljanjem otpadom jer predstavljaju fleksibilan i prikladan oblik komunikacije. Društvene mreže uključuju: YouTube, Facebook, Twitter. Primjer jedne bh. Facebook stranice koja izvještava o novostima iz obasti upravljanja otpadom u BiH: https://www.facebook.com/Alternativna-Goriva-u-BiH-1585761161750430/

Efikasnim podizanjem javne svijesti treba da se postignu značajne okolišne koristi kroz smanjenje

upotrebe resursa i finalno odlaganje. Primjer dobre prakse predstavlja udruženje The Ecological

Recycling Society u općini Elefsina, Grčka, koje je u kampanji „od vrata do vrata“ promoviralo

recikliranje ambalažnog otpada, bio-otpada i baterija od 2007. do 2009. godine. Prikupljeni podaci

pokazuju pozitivne rezultate, s obzirom na porast recikliranog ambalažnog otpada za 72% (Slika 24).

Slika 24: Ukupno reciklirani ambalažni otpad u općini Elefsina, Grčka, prije (2006-2007) i tokom provođenja

kampanje 53

Grad Talin organizira kampanju podizanja svijesti o otpadnim tokovima „Waste Wolf“ koja uključuje

događaje, natjecanja, seminare s ciljem dobivanja informacijama, javne ankete i izlete u objekte za

upravljanje otpadom. Važna komponenta ove kampanje je Sustainable Trailer Consumption and

Waste Information, koji je mobilna nastava za djecu koja se odvija pored navedenih aktivnosti.

52 Best Environmental Management Practice in the Waste Management Sector, 2016.

53 European Commission: Waste Management Background Report, 2016.

https://www.facebook.com/Alternativna-Goriva-u-BiH-1585761161750430/


75

Pedagoški materijali, uključujući knjige i bojanke, svake godine proizvodi i ažurira Odjel za zaštitu

okoliša u Talinu. Prezentacije o upravljanju otpadom dešavaju se u proljeće i jesen, a uključuju i

radionice namijenjene za djecu u vrtiću i osnovnoj školi (1. i 2. razred). Obavlja se i posjeta vrtićima i

školama kako bi djeca naučila kako razvrstati otpad, te se ponašati na ekološki odgovoran način

putem igara i dijaloga. U 2013. godini obavljeno je 320 prezentacija i 6.900 djece je sudjelovalo u

kampanji.

Slika 25: Edukacija djece kroz kampanju podizanja svijesti, Talin54

On-line kampanja „Don’t bin it, bring it“ koju vodi Recycle Now (2015) ima za cilj informirati građane

o mogućnostima i načinima izdvajanja otpada za reciklažu. Uključuje web stranicu na kojoj korisnici

mogu pronaći najbliže lokacije svom mjestu stanovanja na koja mogu odložiti elektronski i

elektronički otpad. Stranica sadrži jasne upute za građane za postupanje sa pojedinim kategorijama

otpada sa kojima se građani svakodnevno susreću. Pored uputa o lokacijama, stranica sadrži i savjete

za prevenciju i ponovnu upotrebu otpada.

54 European Commission: Waste Management Background Report, 2016.


76

Slika 26: On-line kampanja za podizanje javne svijesti55

Ministarstvo prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo čvrsto podupire

politiku prevencije i minimizacije otpada. Plan upravljanja otpadom Kantona Sarajevo za period 2015-

2020 je strateški dokument kojim se stvaraju pretpostave za izdvajanje korisnih sirovina iz otpada, te

njihovu ponovnu upotrebu i reciklažu. Planom su predviđene i akcije podizanja svijesti stanovništva,

industrije i drugih proizvođača otpada, kako bi se stvorila podrška primjene ovog koncepta u praksi.

Jedna od tih aktivnosti je i Europska sedmica za smanjenje otpada (EWWR), koju Ministarstvo

prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša Kantona Sarajevo obilježava šest godinu zaredom.

Tokom 6 godina u Kantonu Sarajevo je realizirano oko 50 različitih aktivnosti na promociji smanjenja

otpada. Na nivou Europe samo u 2016. godini registrirano je 12.255 akcija. Kroz akcije su promovirani

različiti načini ponovne upotrebe otpada, kao što su kompostiranje otpada sa zelenih površina i

kompostiranje ostataka hrane, održiva potrošnja, izrada korisnih predmeta iz otpada, potpuno

iskorištavanje hrane u domaćinstvima i mnoge druge.

55

European Commission: Waste Management Background Report, 2016.


77

Slika 27: Europska sedmica za redukciju otpada , zemlje učesnice i logo kampanje


78

7 Zaključci i preporuke Upravljanje otpadom na području KS regulirano je Zakonom o komunalnim djelatnostima i Zakonom

o komunalnoj čistoći. Obavljanje komunalnih djelatnosti na teritoriji svih općina KS na polju

prikupljanja, odvoza komunalnog otpada iz stambenih i poslovnih objekata i njegovog odlaganja na

deponiju povjereno je Kantonalnom javnom komunalnom poduzeću. Samo dvije općine Kantona

Sarajevo (Ilijaš i Novo Sarajevo) imaju izrađen Plan upravljanja otpadom. Općina Centar urađeni plan

nije nikada usvojila. Vlada KS je pokrenula izradu općinskih elaborata o lokacijama reciklažnih

dvorišta, niša i zelenih otoka sa lociranjem u prostorno-planskoj dokumentaciji, kao i investicijskim

planom, što će omogućiti povećanje obima izdvajanja otpada za reciklažu i rješavanje pitanja

infrastrukture za otpad i njezinog upisa u prostorno- plansku dokumentaciju. Veliki broj postojećih

posuda je oštećen i nalazi se na neadekvatnoj lokaciji, a za zbrinjavanje ukupnih količina

proizvedenog otpada potrebno je povećati broj lokacija i broj posuda u gotovo svim općinama KS.

Ovo je zaključak proizašao nakon inventarizacije infrastrukture prikazane u Tehničkim smjernicama za

projektiranje infrastrukture za otpad KS. Sve općine KS imaju problem sa zbrinjavanjem otpada u

padinskim dijelovima, vikend naseljima i izletištima. Pokrivenost infrastrukturom na tim područjima

nije zadovoljavajuća, pa građani trebaju odvesti otpad na udaljena mjesta gdje su postavljeni

kontejneri. Umjesto odlaganja u kontejner, građani često ostave otpad na lokacijama koje oni

smatraju pogodnim, pa se divlje deponije formiraju ponovno na istim mjestima, unatoč izdvajanju

velikih sredstava za njihovu sanaciju. Deponija u Smiljevićima ima ograničen prostorni kapacitet, pa

će produženje njezina vijeka trajanja uvelike ovisiti o povećanju stepena reciklaže. Kapaciteti ključnog

pogona za reciklažu KS, sortirnice na deponiji Smijevići, su neiskorišteni. Općine KS nemaju utvrđenu

količinu niti morfološki sastav otpada mjerenjem, a njegovo određivanje nije utvrđeno zakonskim

propisima. Izvještaji koje priprema komunalno poduzeće za Vladu KS baziraju se na količinama

evidentiranim na deponijskoj vagi, što odgovara količini prikupljenog, a ne generiranog otpada.

Nepostojanje pouzdanih podataka o količinama i morfološkom sastavu onemogućava pouzdano

planiranje.

Za potrebe postizanja ciljeva postavljenih federalnim i Planom upravljanja otpadom KS, potrebno je:

izraditi elaborate o položaju, vrsti i broju zelenih ooka i reciklažnih dvoriša za svaku općinu i

izvršiti upis lokacija u prostorno-plansku dokumentaciju,

pristupiti realizaciji nabavke posuda i uređenja lokacija zelenih otoka i reciklažnih dvorišta u

skladu sa akcionim planom iz općinskih elaborata. Prioritet dati lokacijama koje osiguravaju

100% pokrivenost uslugama,

utvrditi količine i morfološki sastav otpada na području općina KS primjenom SWA-tool –

europskog standarda za karakterizaciju komunalnog čvrstog otpada,

izvršiti obuku zaposlenih u KJKP RAD za primjenom SWA-tool – europskog standarda za

karakterizaciju komunalnog čvrstog otpada,

izraditi studiju izvodivosti za unapređenje postojeće sortirnice u svrhu proizvodnje RDF/SRF

sa institucionalnim aranžmanima, načinu financiranja, modalitetima javno-privatnog

partnerstva,

Izraditi program aktivnosti razvijanja javne svijesti građana koji će pratiti implementaciju

programa razvoja reciklaže koja obuhvata: informativni dio, informatičko-edukativnu


79

kampanju i edukaciju. Nastaviti poticati aktivnosti na obilježavanju Europske sedmice za

redukciju otpada EWWR.

Na području SBK/KSB sve općine imaju odgovarajuće Odluke kojima se uređuje upravljanje otpadom

na nivou općina. Odlukama se poslovi prikupljanja, razdvajanja i deponiranja povjeravaju javnim

komunalnim poduzećima. Prema Odlukama, lokacije za sakupljanje otpada, odnosno za postavljanje

infrastrukture za deponiranje otpada uglavnom određuju i predlažu komunalna poduzeća, a usvajaju

Općinska vijeća. Odluka općine Bugojno obavezuje Odsjek za urbanizam da voditi katastar mjesta za

postavljanje posuda za odlaganje kućnog smeća, što se može smatrati pozitivnom praksom koja

stvara preduvjete da se lokacije kontejnera upišu u prostorno plansku dokumentaciju. Odluka općine

Novi Travnik, također ide u tom pravcu, propisujući obavezu Službe za urbanizam da odredi lokacije

kontejnera. Trenutno na području SBK/KBS 5 od 12 općina ima izrađen Općinski plan upravljanja

otpadom. Planovi općina Busovača i Vitez nisu više važeći. Odluke ne propisuju tehničke uvjete

uređenja i pozicioniranja lokacija.

Prosječna pokrivenost stanovništva uslugama prikupljanja i odvoza otpada na području SBK/KSB

iznosi 62%. Općine Bugojno i Gornji Vakuf - Uskoplje imaju najveću, a općine Kiseljak i Busovača

najmanju pokrivenost stanovništva uslugom. Općina Dobretići uopće ne pruža ovu uslugu svojim

građanima. Sva komunalna poduzeća izvještavaju općine o pokazateljima uspješnosti svog poslovanja

u sferi pružanja usluga, osim općine Travnik. Izvještava se uglavnom o: Pokrivenost uslugama

urbanog i ruralnog područja, pokrivenosti uslugama ruralnog područja, stepenu reciklaže i broj divljih

deponija.

Starost vozila koja se koriste za prikupljanje i odvoz otpada na području SBK/KSB je i do 40 godina.

Raspoloživa vozila velike nosivosti ne odgovaraju potrebama komunalnih poduzeća općina Donji

Vakuf i Travnik, gdje pristup padinskim dijelovima nije omogućen, te je potrebno angažirati manja

vozila koja imaju pristup uskim ulicama.

Napredak ka razvoju infrastrukture za selektiranje otpada postignut je u općinama Vitez, Travnik i

Novi Travnik gdje je postavljen veći broj posuda za reciklažu. Napredak se očekuje i u općinama

Bugojno i Donji Vakuf (po jedan zeleni otok) i Kiseljak (12 zelenih otoka), te Novi Travnik (još 9

zelenih otoka). U općini Donji Vakuf planirana je izgradnja reciklažnog dvorišta. Na području SBK/KSB

postoji 21 operater za upravljanje otpadom koji imaju svoje lokacije na kojima vrše prikupljanje i

sortiranje otpada za koji su dobili dozvolu. Sve općinske deponije na području SBK/KSB su neuređene

i nesanitarne, te su sve u fazi izrade Investiciono - tehničke i okolišne dokumentacije sanacije

(zatvaranja), kao i izgradnje pratećih objekata prilagođenih regionalnom konceptu odlaganja. Općina

Dobretići nema lokalnu deponiju na svom području. Planirano vrijeme za sanaciju svih općinskih

deponija u SBK/KSB, po trenutno raspoloživoj projektno-tehničkoj i okolišnoj dokumentaciji, je do

2018., što nije izvodivo. Većina općina planira graditi sortirnice na području općina, a tri općine i

kompostane.

Za potrebe postizanja ciljeva postavljenih federalnim i Planom upravljanja otpadom SBK/KSB i

općinskim planovima UO, potrebno je:


80

općine trebaju pristupiti izmjenama općinskih Odluka kojima će se odrediti tehnički uvjeti za

uređenje lokacija zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, obaveza vođenja baze podataka o

lokacijama, obaveza upisa lokacija u prostorno-plansku dokumentaciju,

Sve Odluke treba da sadrže odredbe o obavezi prikupljanja otpada sa cijele teritorije i obavezi

razdvajanja otpada za reciklažu,

Uraditi GIS bazu podataka o postojećim lokacijama i stanju infrastrukture, napraviti tehničke

smjernice o uvjetima koje trebaju ispunjavati kontejnerska mjesta, te potom izraditi općinske

elaborate o lokacijama kontejnera, zelenih otoka i reciklažnih dvorišta sa akcionim planom

uređenja postojećih i izgradnje novih. Nakon izrade elaborata o lokacijama pristupiti

izmjenama i dopunama urbanističkih planova općina,

Općine Busovača, Travnik, Novi Travnik i Vitez trebaju pristupiti izradi novog PUO,

Općine Dobretići, Donji Vakuf i Gornji Vakuf-Uskoplje trebaju pristupiti izradi PUO, plan treba

i da predloži izmjene i dopune općinskih Odluka u pravcu osiguranja 100% pokrivenosti ,

Općina Dobretići mora ponuditi uslugu prikupljanja i odvoženja otpada svojim građanima,

Općine Busovača, Fojnica, Jajce, Kiseljak , Kreševo, Novi Travnik, Vizet trebaju povećati

stepen pokrivenosti na najmanje 75%,

Općine kojima je važeći PUO pristupaju izradi općinskog elaborata o lokacijama,

Budući PUO trebaju sadržavati podatke o postojećem stanju infrastrukture utvrđenom

snimanjem na terenu, a ne procjenama, te plan za povećanje obima usluga i reciklaže,

Prije izrade plana utvrđuju se količine i morfološki sastav otpada primjenom SWA-tool –

europskog standarda za karakterizaciju komunalnog čvrstog otpada,

Općinska komunalna poduzeća uključiti u program obuke za primjenu europskog standarda

za karakterizaciju komunalnog čvrstog otpada,

Vlada SBK/KSB treba koordinirati utvrđivanje najpovoljnijeg financijskog aranžmana za

nabavku vozila za prikupljanje i transport otpada za sve općine i nabavku kontejnera. U

postupak uključiti Ministarstvo okoliša i turizma F BiH, Fond za zaštitu okoliša F BiH i sve

općine,

Općine trebaju realizirati planove prilagođavanja i zatvoriti općinske deponije,

Vlada SBK/KSB treba koordinirati najpovoljniji financijski aranžman za zatvaranje općinskih

deponija. U postupak uključiti Ministarstvo okoliša i turizma F BiH, Fond za zaštitu okoliša

F BiH i sve općine,

Preispitati opravdanost izgradnje sortirnica i kompostana u svakoj općini, razmotriti

opravdanost uvođenja dvolinijskog prikupljanja ,

Izraditi kantonalni program aktivnosti razvijanja javne svijesti građana koji će pratiti

implementaciju programa razvoja reciklaže koja obuhvata: informativni dio, informatičko-

edukativnu kampanju i edukaciju. Poptisati pristupnicu za obilježavanje Europske sedmice za

redukciju otpada, kod dodjele grantova za NVO, izdvojii dio sredstava kojima će se financirati

akcije koje udovoljavaju kriterijima EWWR-a.

Općine Zeničko-dobojskog kantona usvojile su odgovarajuće komunalne Odluke kojima uređuju

oblast komunalnog reda i čistoće. Prema Odlukama poslove prikupljanja i transporta otpada obavlja

javno kantonalno poduzeće čiji je zadatak određivanje lokacija za kontejnere, nabavka i održavanje

kontejnera. Samo u slučaju novoizgrađenih objekata posude nabavlja investitor. Samo općina Žepče


81

obavezuje svoje korisnike usluga na održavanje i zamjenu posuda u slučaju oštećenja. Odlukom

općina Zavidovići i Breza se utvrđuje obaveza organiziranog prikupljanja i odvoza otpada na svim

područjima općina. Odluka općine Zavidovići uključuje i Mjesne zajednice u pripremu Plana odvoza

otpada na ruralnom području. Trenutno na području ZDK 7 od 12 općina ima izrađen općinski Plan

upravljanja otpadom, a općinama Visoko, Zavidovići, Zenica i Žepče Plan je prestao važiti. Općine koje

imaju usvojene Planove, nisu uspjele ostvariti ciljeve postavljene Planom. Sva komunalna poduzeća

izvještavaju općine o pokazateljima uspješnosti svog poslovanja u sferi pružanja usluga, ali se njihovi

podaci temelje na procjenama. Općine ne utvrđuju morfološki sastav otpada, a količine procjenjuju

na osnovi broja odvoza i zapremine vozila. Postojeći vozni park po općinskim komunalnim

poduzećima upućuje na prosječno loše stanje kada je riječ o efikasnosti transporta komunalnog

otpada. Prvi problem se javlja kod nedovoljnog broja vozila za transport. U 7 općina (Breza, Doboj

Jug, Kakanj, Maglaj, Olovo, Zavidovići i Žepče) od njih ukupno 12 je prisutan ovaj problem, što utječe

na slabiju efikasnost odvoza sakupljanog otpada, a što najčešće dovodi do zagušenja mjesta za

prikupljanje ili do slabe pokrivenosti područja odvozom. Drugi bitan problem se javlja zbog znatne

starosti vozila. Kod većine vozila u upotrebi starost se kreće između 15-25 godina.

Prosječna pokrivenost stanovništva uslugama prikupljanja i odvoza otpada na području ZDK iznosi

54 %, što je u usporedbi sa SBK/KSB i KS zabrinjavajuća brojka, s obzirom da manji stepen

pokrivenosti uslugama ukazuje na veće količine odloženog otpada na „divlja“ odlagališta. Na teritoriji

ZDK ima cca. 473 divlje deponije na kojima se odlaže uglavnom komunalni, građevinski i kabasti

otpad. Općina Olovo ima najveću pokrivenost područja uslugama javnog odvoza, a najmanju općine

Žepče, Usora i Kakanj. Ne postoji sistemski organizirana i planirana selekcija i recikliranje otpada u

Kantonu, gotovo sav prikupljeni otpad se i odlaže. Općine ne posjeduju adekvatnu infrastrukturu za

prikupljanje i zbrinjavanje otpada.

Tretman komunalnog otpada u ZDK svodi se na finalno odlaganje otpada na deponije, što je prema

načelima upravljanja otpadom najmanje poželjan scenarij zbrinjavanja otpada. U Kantonu postoji

izgrađena RD „Mošćanica“, na kojoj su izgrađeni odgovarajući sistemi za kontrolu negativnih utjecaja

otpada na okoliš. Trenutno, osim Zenice, odlaganje na „Mošćanicu“ vrši samo općina Visoko iz ZDK,

koja odvozi 100% količinu otpada, a usluge odlaganja na ovoj sanitarnoj deponiji koriste još dvije

općine, Žepče i Zavidovići. Općine Usora i Doboj Jug, koje nemaju općinske deponije, svoj otpad

odlažu na regionalnoj deponiji „Doboj“ u RS. Olovo, Vareš, Breza, Kakanj, Tešanj odlažu otpad na

općinskim deponijama. Na regionalnim deponijama se zbrine cca 53,73 % ukupno proizvedenog

otpada u ZDK (na „Mošćanicu“ bude odloženo oko 44.050 t/god, a na deponiju „Doboj“ u RS bude

odloženo oko 700 t/god).

Poboljšanje stanja u selektivnom prikupljanju otpada na području ZDK moguće je ako:

Općine trebaju pristupiti izmjenama općinskih Odluka kojima će se odrediti tehnički uvjeti za

uređenje lokacija zelenih otoka i reciklažnih dvorišta, obaveza vođenja baze podataka o

lokacijama, obaveza upisa lokacija u prostorno-plansku dokumentaciju,

Sve Odluke treba da sadrže odredbe o obavezi prikupljanja otpada sa cijele teritorije i obavezi

razdvajanja otpada za reciklažu,

Uraditi GIS bazu podataka o postojećim lokacijama i stanju infrastrukture, napraviti tehničke

smjernice o uvjetima koje trebaju ispunjavati kontejnerska mjesta, te potom izraditi općinske


82

elaborate o lokacijama kontejnera, zelenih otoka i reciklažnih dvorišta sa akcionim planom

uređenja postojećih i izgradnje novih. Nakon izrade elaborata o lokacijama pristupiti

izmjenama i dopunama urbanističkih planova općina.

Općine Visoko, Zavidovići, Zenica i Žepče trebaju pristupiti izradi novog PUO,

Općine Kakanj, Maglaj, Olovo, Tešanj i Usora trebaju pristupiti izradi PUO; Plan treba i da

predloži izmjene i dopune općinskih Odluka u pravcu osiguranja 100% pokrivenosti,

Općine Doboj Jug, Kakanj, Maglaj, Tešanj, Usora, Visoko , Zavidovići, Žepče trebaju podići

nivo pokrivenosti uslugama na najmanje 75%,

Budući PUO trebaju sadržavati podatke o postojećem stanju infrastrukture utvrđenim

snimanjem na terenu, a ne procjenama, kao i plan za povećanje obima usluga i reciklaže,

Utvrditi količine i morfološki sastav otpada primjenom SWA-tool – europskog standarda za

karakterizaciju komunalnog čvrstog otpada,

Općinska komunalna poduzeća uključiti u program obuke za primjenu europskog standarda

za karakterizaciju komunalnog čvrstog otpada,

Vlada ZDK treba koordinirati utvrđivanje najpovoljnijeg financijskog aranžmana za nabavku

vozila za prikupljanje i transport otpada za sve općine i nabavku kontejnera. U postupak

uključiti Ministarstvo okoliša i turizma F BiH, Fond za zaštitu okoliša F BiH i sve općine,

Općine trebaju realizirati planove prilagođavanja i zatvoriti općinske deponije,

Vlada ZDK treba koordinirati najpovoljniji financijski aranžman za zatvaranje općinskih

deponija. U postupak uključiti Ministarstvo okoliša i turizma F BiH, Fond za zaštitu okoliša

F BiH i sve općine,

Preispitati opravdanost izgradnje sortirnica i kompostana u svakoj općini, razmotriti

opravdanost uvođenja dvolinijskog prikupljanja,

Izraditi kantonalni program aktivnosti razvijanja javne svijesti građana koji će pratiti

implementaciju programa razvoja reciklaže koja obuhvata: informativni dio, informatičko-

edukativnu kampanju i edukaciju. Poptisati pristupnicu za obilježavanje Europske sedmice za

redukciju otpada, kod dodjele grantova za NVO, izdvojii dio sredstava kojima će se financirati

akcije koje udovoljavaju kriterijima EWWR-a.

Situacija na području općina KS, SBK/KSB i ZDK trenutno nije povoljna za proizvodnju RDF/SRF. Sa

niskim stepenom pokrivenosti područja, zastarjelim transportnim sredstvima i nepostojanjem

infrastrukture za selekciju otpada trenutno nije moguće valorizirati sav raspoloživi otpad za

proizvodnju RDF/SRF. Kanton Sarajevo razmišlja o nadgradnji postojeće sortirnice u cilju proizvodnje

RDF. Stoga je trenutno za potencijalnu proizvodnju RDF u postrojenju koje bi bilo situirano na

području ZDK raspoloživ otpad onih općina koje trenutno dovoze na deponiju „Mošćanica“. Interes je

još iskazala i općina Visoko.

Općine smatraju da projekt proizvodnje RDF/SRF ima opću društvenu korist, zaposlit će se novi

radnici na postrojenju, smanjuje se pritisak na okoliš, ali imaju i očekivanja, ili u pogledu prihoda od

prodaje sirovina operateru budućeg postrojenja, ili u pogledu smanjenja naknada za deponiranje na

regionalnoj deponiji. Svega nekoliko općina je spremno ulagati u kontejnere za izdvajanje sirovina za

proizvodnju RDF/SRF (papira, plastike, tekstila itd), a samo jedna je spremna nabaviti vozilo za

prijevoz izdvojenih sirovina za proizvodnju RDF/SRF do lokacije budućeg postrojenja. Prema

odgovorima datim u anketama, podrška općina neće izostati ukoliko bi neko drugi nabavio vozila i

kontejnere za sirovinu za proizvodnju RDF/SRF. Imajući u vidu da općine još planiraju i izgradnju


83

vlastitih sortirnica i kompostana neophodno je preispitati opravdanost izgradnje sortirnica i

kompostana u svakoj općini. Razmotriti opravdanost uvođenja dvolinijskog sistema prikupljanja

otpada, kojim se odvajaju suhe od morkih komponenti. Suhi (anorganski) otpad čini puno različitih

vrsta poput papira, kartona (uključujući pakiranje za povratak u dobavljače), stakla, plastike, tekstila i

sl. „Dvolinijski“ sistem obično je uvezan sa MBO postrojenjem gdje se suha frakcija sortira na

mehaničkom dijelu postrojenja radi izdvajanja komponenti koje idu na reciklažu i komponenti od

kojih će se proizvoditi RDF. Mokra frakcija se obično dovozi na biološki tretman radi stabilizacije ili

proizvodnje komposta. Ovakav sistem pojednostavljuje građanima razdvajanje otpada i umanjuje

broj posuda u domaćinstvima, što cijeli sistem čini prihvatljivijim za građane.

Ovlašteni operateri za tretman korisnih sirovina iz opada će izdvojenu sirovinu prodati budućem

operateru postrojenja za RDF/SRF samo u slučaju najpovoljnije cjenovne ponude. U suprotnom,

sirovina se prodaje najpovoljnijem kupcu. Budući operater postrojenja za RDF/SRF ne može računati

na pouzdano snabdijevanje sirovinom, ukoliko ne ponudi najbolju cijenu. S druge strane, ovlašteni

operateri predstavljaju ujedno i privatni sektor koji može imati interesa za ulaganja u proizvodnju

RDF/SRF po principu javno-privatnih ulaganja. Participacija privatnog sektora može da zadovolji

brojne ciljeve: osiguranje investicionog kapitala, smanjenje potreba za subvencijama, poboljšanje

upravljačke efikasnosti, poboljšanje tehničkih i upravljačkih kapaciteta lokalne javne organizacije i dr.

Stoga se predlaže Izraditi elaborat o javno-privatnom partnerstvu za razvoj koncepta reciklaže i

proizvodnje RDF/SRF na RDM Mošćanica, a u proces izrade uključiti sve privatne operatere za

upravljanje otpadom i druge potencijalne ulagače. Elaboratom obuhvatiti, pored ulaganja u

postrojenje za proizvodnju RDF/SRF i sistem prikupljanja otpada, odnoso definirati mogućnosti

interesa privatnog sektora da ulaže u dvolinijski sistem i trasnport suhe frakcije, kojim bi se se

osigurala sirovina za RDF/SRF.

8 Literatura

1) Elagroudy S., Warith M. i El Zayat M. (2016) Municipal Solid Waste Management and Green

Economy

2) Sarc R., Lorber K.E. (2013) Production, quality and quality assurance of Refuse Derived Fuels

(RDFs), Waste Management 33, str. 1825–1834

3) ERFO: The role of SRF in a Circular Economy

4) Energy-Waste: Report on RDF/SRF utilization applications and technical specifications, 2011.

5) European Commission: Best Environmental Management Practice in the Waste Management Sector, 2016.

6) Utjecaj komunalnog otpada na okoliš na području Zeničko-dobojskog kantona, Srednjobosanskog kantona/Kantona Središnja Bosna i Sarajevskog kantona, 2016.

7) ISWA: Sustainable Solid Waste Management and the Green Economy, 2013.

8) European Commission: The role of waste-to-energy in the circular economy, 2017.


84

9) Madden S,( 2011) Waste to Energy Technology, dostupno na: http://www.scottmadden.com/wp-content/uploads/userFiles/misc/d3e7622ce7883b847500fca105075250.pdf

10) Psomopoulos C. (2014) Residue Derived Fuels as an Alternative Fuel for the Hellenic Power

Generation Sector and their Potential for Emissions Reduction, AIMS Energy Volume 2, Issue

3, 321-341., dostupno na : http://www.aimspress.com/fileOther/PDF/energy/20140307.pdf

11) Elnaas A.M. (2015) Actual Situation and Approach for Municipal Solid Waste Treatment in

the Arab Region, dostupno na:

http://rosdok.unirostock.de/file/rosdok_disshab_0000001580/rosdok_derivate_0000034733

/Dissertation_Elnaas_2016.pdf

12) Christensen T. (2010) Solid Waste Technology and Managment- Chapter 8.7 Incineration:

RDF and SRF- Solid Fuel from Waste, dostupno na: https://books.google.ba/books?id=4gx-

bMOhpxEC&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q=rotter&f=false

13) European Commission: Best Environmental Management Practice in the Waste Management Sector, 2016.

14) Waste Management World, 2014.

15) Source: UNEP, 2011, Towards a Green Economy: Pathways to Sustainable Development and Poverty Eradication.

16) Kara M., Gunay E., Tabak Y., Yildiz S. & Enc V. (2008.) The Usage of RDF from Urban Solid

Waste in Cement Industry as an Alternative Fuel, International Conference on Heat Transfer,

Thermal Engineering and Environment

http://www.aimspress.com/fileOther/PDF/energy/20140307.pdf

https://books.google.ba/books?id=4gx-bMOhpxEC&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q=rotter&f=false

https://books.google.ba/books?id=4gx-bMOhpxEC&printsec=frontcover&hl=hr#v=onepage&q=rotter&f=false

Informacije o dokumentu Refuse Derived Fuel)...Sistem upravljanja otpadom se razvio od otvorenih deponija do naprednih i sofisticiranih tehnologija obrade otpada u svrhu generiranja

Documents