INFORMACIJA O VANJSKOM I UNUTARNJEM DUGU ...fmf.gov.ba/publikacije/2011/INF_za WEB.pdfU upravljanju dugovima u Federaciji BiH, Federacija i kantoni, u skladu sa članom 4. Zakona o

1

BOSNA I HERCEGOVINA FEDERACIJA BOSNE I HERCEGOVINE

FEDERALNO MINISTARSTVO FINANSIJA FEDERALNO MINISTARSTVO FINANCIJA

BOSNIA AND HERZEGOVINA FEDERATION OF BOSNIA AND

HERZEGOVINA FEDERAL MINISTRY OF FINANCE

INFORMACIJA O VANJSKOM I UNUTARNJEM DUGU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

na dan 31.12.2010. godine

Sarajevo, juni 2011

2

S A D R Ž A J

1 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR .............................................................................................. 3 2 KRETANJE DUGA PO GODINAMA .................................................................................................. 5 3 VANJSKI DUG FEDERACIJE BIH......................................................................................................

7

4 UNUTARNJI DUG FEDERACIJE BIH ............................................................................................ 15

4

4.1 Neisplaćene naknade dobavljačima bivšeg Federalnog ministarstva odbrane za robe, materijale i usluge ............................................................................................................................................. 17

4.2 Obaveze po osnovu neisplaćenih plaća i dodataka bivšeg Federalnog ministarstva odbrane i

Vojske Federacije BiH ................................................................................................................... 18

4.3 Stara devizna štednja ................................................................................................................... 19

9

4.4 Potraživanja nastala u ratu ili tokom neposredne ratne opasnosti ................................................. 21 5 DUG U FEDERACIJI .......................................................................................................................... 23

5.1 Dug kantona ................................................................................................................................. 25

5

5.2 Dug općina i gradova ................................................................................................................... 27

7

5.3 Dug javnih preduzeća i ostalih korisnika ....................................................................................... 29 6 MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE ............................................................................................ 29

9

PRILOZI...................................................................................................................................................33

3

1 PRAVNI I INSTITUCIONALNI OKVIR Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji BiH («Službene novine Federacije

BiH», br: 86/07, 24/09 i 44/10 – u daljem tekstu: Zakon o dugu) i Zakonom o budžetima u Federaciji BiH (u daljem tekstu: Zakon o budžetima) uspostavljen je pravni okvir za upravljanje dugom u Federaciji BiH, čime se definiraju pitanja koja se odnose na upravljanje, nadgledanje postojećih i planiranje novih zaduženja, kao i provođenje procedura zaduživanja i upravljanja dugom, uz poštivanje utvrđenih ograničenja zaduživanja (uključujući i izdavanje garancija).

Dugom se, prema definiciji iz Zakona o Budžetima u Federaciji BiH («Službene novine Federacije BiH» br: 19/06, 76/08, 5/09, 32/09, 51/09, 9/10, 36/10 i 45/10), smatraju finansijske obaveze preuzete u ime i za račun Federacije Bosne i Hercegovine u skladu sa zakonom i drugim propisima, a može biti u obliku zajma, izdavanja vrijednosnih papira ili evidentiranja u knjizi računa.

Vanjski dug je nastao zaduživanjem Bosne i Herzegovine, odnosno Federacije Bosne i Hercegovine kod različitih bilaterlanih i multilateralnih ino-kreditora.

Unutarnji dug Federacije BiH predstavljaju obaveze Federacije BiH prema fizičkim i pravnim licima, utvrđene zakonom i obaveze nastale zaduživanjem u zemlji.

O visini zaduživanja Federacije BiH, na prijedlog Vlade, odlučuje Parlament Federacije BiH donošenjem zakona o izvršenju budžeta, koji se, uz budžet, donosi svake godine.

Ograničenja utvrđena Zakonom o dugu vezuju se za godišnje iznose servisiranja dugoročnog i kratkoročnog duga. Servisiranje duga Federacije limitirano je na 18% konsolidiranih prihoda Federacije i kantona ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini, dok su obaveze servisiranja duga za kantone, gradove i općine ograničene na 10% njihovih prihoda iz prethodne fiskalne godine.

U upravljanju dugovima u Federaciji BiH, Federacija i kantoni, u skladu sa članom 4. Zakona o dugu, zajedno dogovaraju i određuju gornji nivo konsolidiranog duga Federacije.

Zaduživanje Federacije može nastati radi finansiranje budžetskog deficita, za finansiranje kapitalnih investicija, za otplatu duga Federacije, za izmirenje dospjelih obaveza u vezi sa garancijama Federacije, u potpunosti ili djelimično, u slučaju da zajmoprimac ne ispuni svoje finansijske obaveze.

Nivo duga u Federaciji BiH direktno je povezan sa početnim nivoom duga, nastalim alokacijom tzv. starog duga, odnosno preuzimanjem dijela duga bivše Jugoslavije, kao i preuzimanjem obaveza nastalih po osnovu stare devizne štednje i ratnih potraživanja, kao i obaveza nastalih na osnovu neisplaćenih invalidnina i penzija, neisplaćenih naknada prema dobavljačima za robe, materijale i usluge, te obaveza nastalih na osnovu neisplaćenih plaća i dodataka.

U skladu sa zakonskim odredbama koje se odnose na izvještavanja, u Informaciji je prikazana zaduženost Federacije Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2010. godine, a na osnovu podataka kojima raspolaže Federalno ministarstvo finansija- financija. Iako nominalni iznos ukupnog duga u Federaciji Bosne i Hercegovine na dan 31.12.2010. godine nije previsok, trend rasta, pogoršana ročna struktura uzrokovana povlačenjem sredstava od MMF-a i namjena zaduživanja u posljednje dvije godine koja se prije svega odnosila na finansiranje budžetskog deficita, upućuje na posebnu pažnju. Osim podataka o stanju zaduženosti Federacije BiH, ovom informacijom se pokušava skrenuti pažnja na projekciju duga u periodu 2011-2014. godina, te plan servisiranja obaveza u istom periodu.

Podaci o ukupnom dugu Federacije BiH razlikuju se ovisno o tome da li se unutanji dug

posmatra u odnosu na Zakonom utvrđene obaveze ili u odnosu na verifikovane obaveze. Ukupan dug u Federaciji BiH, utvrđen Zakonom, sa stanjem na dan 31.12.2010. godine iznosi 5.325,40 mil. KM, od čega se na vanjski dug odnosi 3.865,84 mil KM i na unutrašnji dug (procijenjeni) 1.459,56 mil. KM, što je za 483,63 mil. KM više nego 2009. godine i odraz je povećanja vanjskog duga za 557,34 mil. KM uz istovremeno smanjenje unutrašnjeg duga za 73,71 mil. KM.

4

Table Stanje duga Federacije BiH na dan 31.12.2010. godine u mil. KM

Učešće vanjskog u ukupnom dugu se konstantno povećava, tako da je od 31.12.2006. godine

kada je iznosilo 55,69%, tokom godina rastao, da bi na kraju ovog izvještajnog perioda iznosi 72,59% ukupnog duga u Federaciji.

Obzirom da se značajan dio vanjskog duga supsidijarno prenosi na krajnje korisnike, vanjski dug Federacije BiH iznosi 2.848,97 mil. KM, te je ukupan dug Federacije 4.308,53 mil. KM (uzimajući u obzir visinu unutarnjeg duga utvrđenog Zakonom).

Ukupan dug Federacije BiH, posmatrano u odnosu na verifikovane obaveze, iznosi 4.607,60

mil. KM, od čega se na unutarnji dug odnosi 741,76 mil. KM. Kako određene kategorije unutarnjeg duga podliježu verifikaciji, kao posljedica nove verifikacije stare devizne štednje, stanje verificiranog unutarnjeg duga je, u odnosu na stanje u prethodnom izvještajnom periodu (30.06.2010. godine), veće za 15,02 mil. KM i iznosi 741,76 mil. KM, dok je u odnosu na 31.12.2009. godine veće za 166,80 mil. KM .

Tako posmatrano, učešće vanjskog u ukupnom dugu na dan 31.12.2010. godine iznosi 83,90%.

Sve obaveze po vanjskom i unutarnjem dugu Federacije BiH i u 2010. godini redovno se servisiraju i po tom osnovu ukupno je plaćeno 287,80 miliona KM. Od navedenog iznosa na servis vanjskog duga odnosi se 195,74 miliona KM (glavnica 134,08 mil. KM i kamata 61,66 mil. KM), a na servis unutrašnjeg duga 92,06 miliona KM1

(glavnica 73,71 mil. KM i kamata 18,35 mil. KM).

Kretanje učešća vanjskog duga u ukupnom dugu FBiH po godinama

72,59%68,33%64,61%59,97%

55,69%

2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

Kretanje učešća vanjskog duga u ukupnom dugu FBiH po godinama

(u odnosu na verificirane obaveze)

83,90%

77,13%

85,19%

2008. 2009. 2010.

1 u okviru 92,06 mil. KM sadržana su plaćanja glavnice i kamate i to po osnovu obaveza prema: dobavljačima (0,030 mil. KM), uposlenicima bivšeg FMO i Vojske FBiH za plaće i naknade (0,952 mil. KM) i obaveze po osnovu stare devizne štednje (87,043 mil KM). U plaćene obaveze po osnovu računa stare devizne štednje uključene su gotovinske isplate do 1.000 KM, plaćanje po osnovu emitiranih obveznica i potraživanja preostala nakon I i II emisije obveznica u iznosu manjem od 100 KM.

Dužnik Vanjski dug Unutarnji dug

(Zakonom utvrđen)

Unutarnji dug (verificirani)

Iznos zaduženja (po

zakonu)

Iznos zaduženja (po

verifikaciji) 1 2 3 4 5 (2+3) 6 (2+4)

Federacija BiH (nosilac obaveze) 2.848,97 1.459,56 741,76 4.308,53 3.590,73 Dug prenesen na krajnje korisnike (iz osnova vanjskog duga) 1.016,87 1.016,87 1.016,87 UKUPNO 3.865,84 1.459,56 741,76 5.325,40 4.607,60

5

2 KRETANJE DUGA PO GODINAMA

Nakon smanjenja unutarnjeg duga Federacije u 2009. godini, uzrokovanog izmjenama Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obveza FBiH, i njegovog pozitivnog utjecaja na ukupnu zaduženost, nastavljen je trend rasta vanjskog duga (na kraju 2010. godine iznosio je 3.865,84 mil KM) i u značajnoj mjeri povećva ukupnu zaduženost (na 5.325,40 mil KM)2

.

Povećanje vanjskog duga u odnosu na 2009. godinu, prije svega, uzrokovano je povlačenjem tranši po III Stand-by aranžamanu sa MMF-om, u iznosu od 236,75 mil. KM, te kredita Svjetske banke za budžetsku podršku u iznosu od 94,53 mil. KM i kredita EBRD-a i EIB-a u iznosu od 130,71 mil. KM.

Obzirom da neke kategorije unutarnjeg duga (stara devizna štednja i ratne tražbine) podliježu procesu verifikacije, stanje duga, posmatrano s aspekta verifikovanih obaveza, je nešto manje. Tako posmatrano, stanje duga 31.12.2010. godine iznosilo je 4.607,61 mil. KM.

Table Stanje duga na dan 31.12.2010. godine (u mil. KM)

Godina BDP

Stanje duga (prema Zakonu) Stanje duga (u odnosu na verifikovane obaveze)

Vanjski dug

Unutarnji dug Ukupno

Učešće vanjskog

u ukupnom

dugu

Odnos duga prema BDP Unutarnji dug) Ukupno

Učešće vanjskog u

ukupnom dugu Ukupno Vanjski dug

Unutarnji dug

31.12.2010 17.760 3.865,84 1.459,56 5.325,40 72,59% 29,99% 21,77% 8,22% 741,76 4.607,60 83,90% 31.12.2009 17.479 3.308,50 1.533,27 4.841,77 68,33% 27,70% 18,93% 8,77% 584,90 3.893,40 84,98% 30.06.2008 16.569 2.901,64 1.589,41 4.491,05 64,61% 27,11% 17,51% 9,59% 722,68 3.624,32 80,06% 30.06.2007 14.885 2.456,71 1.639,58 4.096,29 59,97% 27,52% 16,50% 11,01%

I pored povećanja ukupne zaduženosti Federacije BiH, odnos duga prema (projiciranom) BDP

nema tendenciju rasta i sa 28,48%, nešto je niži nego u isto vrijeme 2009. godine.3

Ograničenje zaduživanja u Federaciji BiH, u skladu sa Zakonom o dugu, vezuje se za odnos iznosa potrebnog za servisiranje duga i ostvarenih prihoda u prethodnoj godini. Federacija se može dugoročno zadužiti ukoliko iznos servisiranja koji dospijeva u svakoj narednoj godini (uključujući i servisiranje za sve predložene nove zajmove i garancije) zajedno sa ograničenjima iznosa duga kantona ne prelazi 18% konsolidiranih prihoda Federacije i kantona ostvarenih u prethodnoj godini (servisiranje duga kantona ograničeno je na 10% prihoda kantona ostvarenih u prethodnoj fiskalnoj godini). Po tom osnovu, uzimajući u obzir ostvareni prihod Federacije i kantona u 2010. godini (konsolidirani prihod je iznosio 3.397,23 mil KM), i dozvoljeni limit za servisiranje duga kantona (187,54 mil KM, odnosno 10% od prihoda kantona), maksimalan servis duga Federacije bi mogao iznositi 423,96 mil KM. Kako se obaveze koje dospijevaju u 2011. godini iz Budžeta Federacije izmiruju u iznosu od 290,29 mil. KM , servis duga Federacije je u okviru ograničenja iz člana 7. Zakona o dugu. Međutim, ukoliko izostane planirani rast budžetskih prihoda u naredne dvije godine, obzirom na ročnost povučenih sredstava od MMF-a, već 2013. godine servisiranje duga moglo bi premašiti navedeni limit:

Table Projekcija otplate vanjskog i unutarnjeg duga u periodu 2011.-2014.godine (u mil. KM)

2011. 2013. 2012. 2014. Glavnica Kamata Ukupno Glavnica Kamata Ukupno Glavnica Kamata Ukupno Glavnica Kamata Ukupno

VANJSKI DUG 168,91 82,89 251,80 206,17 89,03 295,20 413,61 87,83 501,44 493,54 91,40 584,94 UNUTARNJI DUG 102,50 18,72 121,22 126,28 20,68 146,96 117,75 18,10 135,85 111,90 15,93 127,83 UKUPNO 271,41 101,61 373,02 332,45 109,71 442,16 531,36 105,93 637,29 605,44 107,33 712,77 Dug Budžeta FBiH 210,56 79,73 290,29 255,55 82,72 338,27 386,87 79,50 466,37 446,95 82,51 529,46

2 Obzirom da su obaveze po nekim ino kreditima supsidijarno prenesene na krajnje korisnike, realno stanje duga Federacije je manje od prikazanog za ukupan dug krajnjih korisnika po tako prenesenim kreditima. Stanje duga krajnjih korisnika po supsidaijarno prenesenim kreditima na dan 31.12.2010. godine iznosi 942.494.100 KM 3 31.12.2009. godine ovaj odnos duga prema (projiciranom) GDP iznosio je 30,29%.

6

Table Amortizacija po vrstama duga 2011. 2012. 2013. 2014. OTPLATE: Glavnica Kamata Ukupno Glavnica Kamata Ukupno Glavnica Kamata Ukupno Glavnica Kamata Ukupno Vanjski dug-UKUPNO 168,91 82,89 251,80 206,17 89,03 295,20 413,61 87,83 501,44 493,54 91,40 584,94

VD-postojeći 168,91 82,18 251,09 206,17 88,70 294,87 413,61 87,39 501,00 493,54 90,96 584,50 VD novi 0 0,71 0,71 0 0,33 0,33 0 0,44 0,44 0 0,45 0,45

u okviru vanjskog duga

Relevantni dug 165,45 68,64 234,09 169,28 75,61 244,89 208,29 75,86 284,15 232,63 82,86 315,49 Direktni dug 3,46 3,03 6,49 3,20 2,83 6,03 3,20 2,75 5,95 3,20 2,68 5,88

MMF - 11,22 11,22 33,69 10,59 44,28 202,12 9,22 211,34 257,71 5,86 263,57 2. Od toga: obaveza iz Budžeta FBiH 108,06 61,01 169,07 129,27 62,04 191,31 269,12 61,40 330,52 335,05 66,58 401,63 Krajnji korisnici 60,85 21,88 82,73 76,90 26,99 103,89 144,49 26,43 170,92 158,49 24,82 183,31 Unutarnji dug-UKUPNO 102,50 18,72 121,22 126,28 20,68 146,96 117,75 18,10 135,85 111,90 15,93 127,83

Opće obaveze 3,00 0,95 3,95 0,50 0,15 0,65 0,00 0,00 0,00 -Vojničke plaće 1,50 0,37 1,87 0,50 0,15 0,65

-Dobavljači FMO 1,50 0,45 1,95

Stara devizna štednja 94,50 11,40 105,90 115,78 12,02 127,80 107,75 9,60 117,35 96,90 5,90 102,80

Ratna potraživanja 5,00 6,50 11,50 10,00 8,50 18,50 10,00 8,500 18,50 15,00 10,03 25,03 UKUPNO, od čega: 271,41 101,61 373,02 332,45 109,71 442,16 531,36 105,93 637,29 605,44 107,33 712,77 Dug Budžeta FBiH 210,56 79,73 290,29 255,55 82,72 338,27 386,87 79,50 466,37 446,95 82,51 529,46

Zavisno od toga da li se stanje duga posmatra u odnosu na Zakonom utvrđene ili verifikovane obaveze valutna struktura je sljedeća:

U valutnoj strukturi ukupnog duga, sa aspekta Zakonom utvrđenih obaveza Federacije BiH,

prevladava dug u KM sa 35,05% (1.866,56 mil. KM),u SDR sa 29,31% (u protuvrijednosti 1.560,87 mil. KM), te u EUR sa 20,80% (u protuvrijednosti 1.107,85 mil. KM).

Zastupljenost ostalih valuta (USD, JPY, CPU, CHF, KD, SR, KRW, CAD, GBP, SEK i DKK) je 14,83%.

Table Valutna struktura ukupnog duga, Zakonom utvrđene obaveze Federacije BiH

Valuta zaduženja Procenat u odnosu na ukupano zaduženje Protuvrijednost zaduženja u KM

KM 35,05% 1.866.560.000 SDR (specijalna prava vučenja)4 29,31% 1.560.870.887

EUR 20,80% 1.107.846.163 ostale valute 14,83% 790.000

U valutnoj strukturi ukupnog duga Federacije BiH, posmatrano prema verificiranim obavezama,

najznačajnije je učešće duga ugovorenog u SDR sa 33,88% (protuvrijednost 1.560,87 mil. KM), u KM sa 24,94% (1.149,00 mil. KM), te u EUR sa 24,05% (protuvrijednost 1.107,85 mil. KM).

Table Valutna struktura verifikovanih obaveza Federacije BiH

Valuta zaduženja Procenat u odnosu na ukupano zaduženje Protuvrijednost zaduženja u KM

SDR 33,88% 1.560.870.887,00 KM 24,94% 1.149.000.000,00

EUR 24,05% 1.107.846.163,00 USD 9,55% 439.963.045 CPU 3,04% 139.987.540 JPY 1,24% 57.091.589,00

ostale valute 3,31% 152.638.105

4 SDR- Specijalna prava vučenja, obračunska jedinica koju koristi IMF, Svjetska banka i nekoliko drugih međunarodnih finansijskih institucija. Sastoji se od košare valuta koju sačinjavaju (Dolar 41,9 %, Euro 37,4 %, japanski Yen 9,4 % i britanska Funta 11,3 %)

7

U valutnoj strukturi vanjskog duga najznačajnije učešće ima SDR (40,38%), EUR (28,66%),

USD (11,38%) i DEM odnosno KM (10,54%)5

.

Table Valutna struktura vanjskog duga Federacije BiH

Valuta zaduženja Procenat u odnosu na ukupno zaduženje Protuvrijednost zaduženja u KM

SDR 40,38% 1.560.870.887 EUR 28,66% 1.107.846.163 USD 11,38% 439.963.045 KM 10,54% 407.446.503

CPU 3,62% 139.987.540 JPY 1,48% 57.091.589

ostale valute 3,95% 152.638.105 U ročnoj strukturi vanjskog duga Federacije BiH, prevladava dug sa rokom otplate od 30-39

godina 35,77% (44 kredita), od 20-29 godina 32,52% (40 kredita), od 10-19 godina 22,76 % (28 kredita), od 40 godina 8,14% (10 kredita), te sa rokom otplate od 5 godina 0,81% (1 kredit).

Table Ročna struktura vanjskog duga Federacije BiH

Rok otplate kredita Broj kredita % od ukupnog broja kredita

od 30-39 godina 44 35,77% od 20-29 godina 40 32,52% od 10-19 godina 28 22,76%

40 godina 10 8,13% 5 godina 1 0,81%

Prema kamatnoj strukturi vanjskog duga Federacije BiH, najveći broj kredita je sa kamatnom stopom od 0,10-0,75%, 68 kredita (55,29% od ukupnog broja kredita), kamatnu stopu 6-mjesečni Euribor od +0,412 do + 1%, ima 17 kredita (13,82%), kamatnu stopu od 0,75-2%, ima 12 kredita (9,75%), dok je bez kamate 10 kredita (8,13%). Zastupljenost ostalih kamatnih stopa (Usd Libor, Eur Libor, 2-3%, 3-4%, 4-5% i preko 5%) je kod 16 kredita (13,01% od ukupnog broja kredita). Table Kamatna struktura vanjskog duga Federacije BiH

Kamatna stopa Broj kredita % od ukupnog broja kredita

0,10-0,75% 68 55,29 Euribor 17 13,81 0,75-2% 12 9,75

bez kamate 10 8,14 Eur Libor 4 3,25 Usd Libor 3 2,44

2-3% 3 2,44 3-4% 2 1,63 4-5% 3 2,44

preko 5% 1 0,81

3 VANJSKI DUG FEDERACIJE BIH

Vanjski dug Federacije BiH nastao je zaduživanjem Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije BiH kod različitih bilateralnih i multilateralnih ino-kreditora, te preuzimanjem dijela duga bivše Jugoslavije ( Prilog 1.). Vanjski dug Federacije, uključujući dugove krajnjih korisnika na koje su

5 Odnos valuta u kojima su nominirani krediti prema KM: USD = 1,511227 KM; SDR = 2,221021 KM; CPU = 22530,115 KM; EUR =1,95583 KM; GBP = 2,110988 KM; CHF = 1,276068 KM; KD = 5,2661 KM; SAR = 0,404662 KM; KRW = 0,0010 KM

8

supsidijarno prenesene obaveze izmirenja kredirnog zaduženja, na dan 31.12.2010.godine iznosi 3.865,84 mil. KM

Vanjski dug se po strukturi nastanka dijeli na stari dug i novi dug. Prema stanju duga na dan

31.12.2010. godine stari dug (1.237.149.366 KM) u ukupnom dugu učestvuje sa 32%, dok je učešće novog duga 68%, odnosno 2.848.975.617 KM.

Vanjski dug Federacije BiH

1.930,032.231,18

2.429,922.848,98

0,00

500,00

1.000,00

1.500,00

2.000,00

2.500,00

3.000,00

2007. 2008. 2009. 2010.

Mill

ions

Stari dug je dug Federacije nastao prije 02.04.1992.godine i na dan 31.12.2010. godine čine ga krediti Svjetske banke (IBRD) (275,72 mil. KM), Eurofime (5,23 mil. KM), Pariškog (565,28 mil. KM) i Londonskog kluba (390,92 mil. KM).

Učešće starog duga u ukupnom vanjskom dugu opada (sa 38,15% na kraju 2009. godine na

32,00%), a najveće učešće u starom dugu i dalje ima Pariški klub sa blagim rastom učešća u starom dugu u odnosu na 31.12.2009. godine (sa 44,18% 2009. godine, na 46,69% 2010. godine). Iako je učešće Svjetske banke u starom dugu u odnosu na prethodni izvještajni period smanjeno (kada je bilo 23,04%) u odnosu na 31.12.2009. godine (21,46%), na kraju 2010. godine iznosi 22,29%, dok se učeće ostalih kreditora u starom dugu smanjuje (Londonski klub sa 33,67% na 31,60% i Eurofima sa 0,69% na 0,42%).

Novi dug Federacije BiH dug nastao je nakon 14.12.1995. godine i na dan 31.12.2010. godine iznosi 2.848,97 mil. KM i, veći je nego u isto vrijeme 2009. godine za 557.348.785 KM i, najvećim dijelom posljedica je povlačenja II i III tranše Stand-by aranžamana, kredita Svjetske banke za budžetsku podršku, te kredita EBRD-a i EIB-a.

Krediti Svjetske banke, MMF-a, EBRD-a i EIB-a čine 82,12% novih kredita, dok je učešće svih ostalih kreditora 17,88%.

9

Stanje duga po osnovu kredita Svjetske banke u ukupnom iznosu od 1.183.132.477 KM čini

45,53% duga po osnovu novih kredita, od čega sa na kredite pod IDA uvjetima odnosi 1.141.406.653 KM ili 43,42% i na kredite pod IBRD uvjetima 41.725.824 KM ili 1,59%. Učešće kredita Međunarodnog monetarnog fonda u novom zaduženju je 19,58%, EBRD-a (9,06%) i EIB-a (8,47%). Pojedinačno učešće Vlade Portugala, Vlade Španije, Vlade Japana i Evropske Komisije je oko 2%, IFAD-a, Kuvajtskog Fonda i Vlade Koreje oko 1%, i svih ostalih kreditora ispod 1%.

Učešće kredita svih kreditora, izuzev MMF-a, u novom dugu se smanuje u odnosu na 30.06.2009. godine. Kao posljedica povlačenja tranši Stand-by aranžmana dug Federacije BiH prema MMFu je za 255.767.958 KM veći nego 31.12.2009. godine, čime je njegovo učešće u ukupnom novom dugu poraslo za 6,93% (sa 12,65% na19,58%). Istovremeno učešće Svjetske banke manje je za 3,44%, EBRDa za 0,47%, EIBa za 0,43% i ostalih za 2,58%. , dok je učešće MMF-a poraslo za 6,78% (sa 12,65%).

Vanjski dug Federacije, uključujući dugove krajnjih korisnika na koje su supsidijarno prenesene

obaveze izmirenja kredirnog zaduženja, na dan 31.12.2010.godine iznosi 3.865,84 mil. KM i odnosi se na relevantni i direktni dug. Relevantni dug Federacije BiH, nastao zaduživanjem Bosne i Hercegovine i supsidijarnim prenosom obaveza po osnovu ugovorenih kredita na Federaciju BiH, iznosi 3.761,76 mil KM. Direktni dug Federacije iznosi 104,08 mil. KM, a nastao je po osnovu kredita koje je direktno sa kreditorom ugovorila Federacija BiH prije stupanja na snagu Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama.

Stanje vanjskog duga rezultat je angažovanih (povučenih) kreditnih sredstava u iznosu 4.840,68 mil. KM, umanjenih za ukupno otplaćene glavnice u iznosu 974,84 mil. KM.

Table Stanje vanjskog duga na dan 31.12.2010. godine (u KM)

Ugovoreni vanjski dug

Povučena sredstva

Nepovučena Sredstva

Otplaćene glavnice

Stanje duga 31.12.2010.

Relevantni dug 6.173.308.670 4.701.489.586 1.471.819.084 939.724.679 3.761.764.907 Direktni dug 139.210.083 139.194.436 15.647 35.115.511 104.078.925 U k u p n o: 6.312.518.753 4.840.684.022 1.471.834.731 974.840.190 3.865.843.832

Izuzmu li se krediti po kojima je obaveza vraćanja duga sa Federacije BiH prenesena na krajnje korisnike, vanjski dug Federacije na dan 31.12.2010. godine iznosi 2.848,97 mil. KM. Plan otplate obaveza po vanjskom dugu Federacije BiH za 2010.godinu, izrađen je na bazi obaveza proisteklih iz zaključenih međunarodnih sporazuma (ugovora) sa kreditorima, koje je zaključila Bosna i Hercegovina za relevantni i Federacija Bosne i Hercegovine za direktni dug. Otplata obaveza Federacije BiH po vanjskom dugu u 2010.godini, planirana je u iznosu od 239,27 mil.KM, a odnosi se na plaćanje rate kredita (glavnice) prema utvrđenom otplatnom planu iz ugovora i kamate na kredite čija visina zavisi od kamatnih uslova koje određuje svaki pojedini kreditor.

10

Table Otplata vanjskog duga u 2010. godini (u KM) Glavnica Kamata Ukupno Relevanti dug 140,93 80,84 221,77 Korektivni faktor 5% 7,04 4,04 11,08 Ukupni relevantni dug 147,97 84,88 232,85 Direktni dug 3,10 3,01 6,11 Korektivni faktor 5% 0,16 0,15 0,31 Ukupni direktni dug 3,26 3,16 6,42 UKUPNO6 151,23 88,04 239,27

Način izmirenja obaveza po osnovu vanjskog duga Bosne i Hercegovine kao i način osiguranja

prihoda za servisiranje vanjskog duga propisan je Zakonom o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i Zakonom o finansiranju institucija Bosne i Hercegovine.

Sredstva za izmirenje obaveza po osnovu vanjskog duga osigurava Federacija Bosne i

Hercegovine. Sredstva se osiguravaju rasporedom prihoda (na podračun za servisiranje vanjskog duga Federacije BiH u korist Budžeta BiH) iz pripadajućeg dijela bruto prihoda od indirektnih poreza za Federaciju BiH ili, za direktne obaveze Federacije BiH po vanjskom dugu, uplatom sa Jedinstvenog računa Trezora, iz Budžeta Federacije BiH.

Obaveze Federacije BiH za otplatu vanjskog duga u 2010. godini planirane su u iznosu 227,88

mil. KM od čega se 144,03 mil. KM odnosi na glavnicu i 83,85 mil. KM na kamatu. U istom periodu realizirano je 195,74 mil. KM ili 85,90% planiranih obaveza7

Plan za izmirenje glavnice je realiziran sa 93,09%, dok je plan po osnovu kamata.

8

Neispunjenje plana posljedica je činjenice da se plan izmirenja obaveza po osnovu vanjskog duga bazira na pretpostavljenom povlačenju, odnosno realizaciji projekata koji se finansiraju iz ino-kredita. Usporenom implementacijom projekata na koje se krediti odnose ne stvaraju se obaveze po ugovorenoj dinamici, tako da su npr. po kreditu EBRD 35418 (Željeznice II) plaćene obaveze u iznosu od 1.227.252 KM umjesto planiranih 7.593.285 KM, po kreditu EBRD 38716 (Koridor Vc) plaćeno je 1.864.632 KM umjesto planiranih 5.426.770 KM.

realiziran sa 73,54%.

6 Korektivni faktor: Za pokrivanje neplaniranih troškova do kojih može doći usljed novih zaduženja, nepovoljnog kretanja kursa valuta, porasta kamatnih stopa i drugih troškova u konačnu procjenu uključena je rezerva-korektivni faktor od 5% na ukupno planirana sredstva za otplatu duga 7 Kamatne stope: U procjeni kretanja kamatnih stopa u 2010.godini, uzeta je procjena EURIBOR-a i LIBOR-a, referentnih kamatnih stopa na međubankarskom tržištu kapitala. U 2010.godini došlo je do značajnog pada kamatnih stopa u odnosu na period iz prethodnih godina. Procijenjeni iznos EURIBOR-a u planu za 2010.godinu iznosi 2,569% za šestomjesećni period, a LIBOR iznosi 1,955% za šestomjesećni period. U izradi plana otplate korištena je kursna lista Centralne banke BiH, od 18.03.2009.godine, koja je najpribližnija očekivanom kretanju kurseva valuta u 2010.godini i usaglašena je sa Ministarstvom finansija i trezora BiH 8 u okviru iznosa od 61.655.906 KM na ime realiziranih kamata , osim redovne kamate od 58.831.611 KM, sadržana je i taksa na nepovučena sredstva u iznosu od 2.980.953 KM, kao i ostali troškovi

11

Zbog pada kamatne stope manja je i realizacija kod IBRD konsolidiranog zajma B u odnosu na planirane obaveze za 4.990.421 KM (realizacija u iznosu od 13.211.733 KM u odnosu na planiranih 18.202.154 KM), kao i kod obaveza po Londonskom klubu za 9.605.359 KM (plaćeno 41.544.654 KM, a planirano 51.150.013 KM).

Ostale uštede nastale su zbog nižeg kursa valuta u odnosu na planirani. Istovremeno, za neke kredite, zavisno od kreditora9, obračunava se taksa na nepovučena sredstva

(sredstva na raspolaganju, a nisu implementirana). Na visinu ovih troškova, koji se obračunavaju po stopi od 0,05% do 0,50% godišnje, direktno utječe dinamika implementacije projekta na koji se kredit odnosi. Troškovi nastali po tom osnovu, plaćeni u periodu od 01.01. do 31.12.2010. godine, iznose 2.980.953 KM, od čega se 1.756.984 KM odnosi na obavezu koja se izmiruje na teret Budžeta Federacije BiH (za projekat Koridor Vc po kreditu EBRD-a 3871610

), a 1.223.969 KM predstavlja obavezu krajnjih korisnika:

Krediti po kreditorima, prihvaćeni u 2010.godini, prikazani grafički:

U periodu od 01.01. do 31.12.2010. godine Parlament FBiH odobrio je ino-kredite u iznosu od

634.380.484 od čega najviše kredita Svjetske banke (32,88%, odnosno 208.574.406 KM) za projekte: Prvi programski kredit za razvojne politike za javnu potrošnju, Podrška mrežama socijalne sigurnosti i zapošljavanja, Projekat za otpadne vode u Sarajevu i Projekat finansiranja malih i srednjih preduzeća. Od ukupnog iznosa kredita Svjetske banke odobrenih u 2010. godini dio kredita je odobren pod IDA

9 EBRD, Vlada Kraljevine Španije, KfW, Raiffeisen Bank Austrija, UniCredit Bank Austrija 10 Ukupan kredit za Federaciju iznosi 180.000.000 EURa. Iz kredita je povučeno 4% sredstava (50,70 mil. EUR) od čega 1% na ime jednokratne provizije, koju banka naplaćuje za odobravanje kredita .

12

uvjetima (10,97%), a dio (21,91%) pod IBRD uvjetima. Odobreni kredit KfW-a u iznosu od 138.863.930 KM učestvuje sa 21,89% i odnosi se na Projekat Izgradnja vjetroparka Mesihovina. Učešće Evropske investicione banke u odobrenim kreditima iznosi 23,12% i odnosi se na kredit za Projekat Koridor Vc - prva faza sjever u iznosu od 146.687.250 KM. Kredit EBRDa za Projekat gasifikacije Srednjebosanskog kantona u iznosu od 33.249.110 KM učesvuje sa 5,24%, kredit Kuvajtskog fonda za Projekat izgradnje autoputa Kakanj-Donja Gračanica u iznosu od 54.213.600 KM sa 8,55%, kredit Saudijskog fonda za Projekat dovršenja i opremanje četiri bolnice u iznosu od 36.984.375 KM sa 5,83%, te krediti IFADa i OPEC fonda za Projekat poboljšanje životnih uslova na selu u iznosu od 15.807.813 KM sa 1,13%, odnosno 1,36%.

U navedenom periodu, posmatrano po valutama, najviše kredita ugovoreno je u valuti EUR

72,16%, (protuvrijednost od 457,78 mil. KM), zatim SDR 12,10% (76,78 mil. KM), KD 8,55% (54,21 mil. KM), SR 5,83% (36,98 mil. KM) i USD 1,36% (8,62 mil. KM). Table Pregled odobrenih projekata u 2010. godini

Kreditor Projekat U originalnoj valuti u KM Efektivan Svjetska banka-IDA Zajam za razvoj javne potrošnje 25.320.000 SDR 56.860.212 DA Svjetska banka-IBRD Zajam za razvoj javne potrošnje 18.780.000 EUR 36.730.487 DA Svjetska banka-IBRD Projekat za otpadne vode u Sarajevu 23.600.000 EUR 46.157.588

DA Svjetska banka-IBRD Finansiranje malih i srednjih preduzeća 28.680.000 EUR 56.093.204 DA

Svjetska banka IDA SSNESP-Projekat podrške mrežama socijalne sigurnosti i zapošljavanja 5.670.000 SDR 12.732.915

DA

EBRD Projekat gasifikacije Srednjebosanskog kantona 17.000.000 EUR 33.249.110 DA EIB Koridor Vc – Prva faza-Sjever 75.000.000 EUR 146.687.250 DA Saudijski fond Dovršenje i opremanje četiri bolnica 93.750.000 SR 36.984.375 DA Kuvajtski fond Izgradnja autoputa Kakanj-Donja Gračanica 10.500.000 KD 54.213.600 NE IFAD Poboljšanje životnih uslova na selu 3.200.000 SDR 7.186.125 DA KfW Njemačka Vjetropark Mesihovina 71.000.000 EUR 138.863.930 DA OFID-Opec fond za

Unaprijeđenje uvjeta života na selu 6.000.000 USD 8.621.688 NE

UKUPNO

634.380.484

Vanjski dug krajnjih korisnika kredita sastavni je dio ukupnog vanjskog duga Federacije BiH

i odnosi se na one kredite čije je korištenje, potpisivanjem supsidijarnih sporazuma, Federacija BiH odobrila krajnjim korisnicima, i za koje su krajnji korisnici preuzeli obavezu vraćanja.

Stanje vanjskog duga krajnjih korisnika na dan 31.12.2010. godine iznosi 1.016.868.215 KM što je za 260.089.534 KM više nego u isto vrijeme prethodne godine.

Od ukupno angažovanih (povučenih) kreditnih sredstava u iznosu 1.186.295.048 KM do 31.12.2010. godine otplaćena je glavnica u iznosu od 169.426.833 KM. Nepovučena sredstva iznose 708.147.860 KM. STAND-BY ARANŽMAN III (MMF)

Bosna i Hercegovina i Međunarodni monetarni fond (MMF) zaključili su Stand-by aranžman III

u iznosu od 676.400.000 SDR, za podršku budžetima na svim nivoima u Bosni i Hercegovini, od čega se na Federaciju BiH odnosi 2/3 od ovog iznosa.

Dana 26.03.2010.godine, odobreno je povlačenje druge i treće tranše Stand-by aranžmana III u iznosu 81.166.667 SDR (185.284.589 KM), a 19.10.2010. godine povučena je i četvrta tranša u iznosu od 22.546.666,67 SDR (51.468.787 KM). Ukupno zaduženje Federacije po ovom osnovu iznosi 225.466.667 SDR (514.687.866 KM).

Table Zaduženje Federacije po Stand by aranžmanu III

Datum BiH Federacija BiH FBiH u KM I tranša 10.07.2009. 182.630.000 SDR 121.753.333 SDR 277.934.490 KM II i III tranša 26.03.2010. 121.750.000 SDR 81.166.667 SDR 185.284.589 KM IV tranša 19.10.2010. 33.820.000 SDR 22.546.667 SDR 51.468.787 KM

UKUPNO: 338.200.000 SDR 225.466.667 SDR 514.687.866 KM

13

Odlukom Vlade Federacije BiH o kreditnom zaduženju kantona u FBiH po Stand-by aranžmanu III («Sl.novine FBiH», broj: 67/09), dio iznosa prve i druge tranše za Federaciju BiH od 126.000.000 KM preneseno je kantonima u Federaciji BiH, uz uslov da skupštine kantona donesu rebalanse budžeta za tekuću godinu čime bi ostvarili ciljeve koje je postavio MMF.

Nakon što su ispunjeni svi preduslovi koji su im bili postavljeni, Kantonima su prenesena sredstva u iznosu od 126.000.000 KM.

Table Prenesena sredstva po kantonima

Naziv kantona Dodijeljena sredstva Kanton Sarajevo 49.900.000 KM Tuzlanski Kanton 17.600.000 KM Zeničko-dobojski 15.000.000 KM Srednjobosanski 6.000.000 KM Posavski 4.500.000 KM Zapadnohercegovački 2.700.000 KM Hercegovačko-neretvanski 5.100.000 KM Kanton 10 4.000.000 KM Unsko-sanski 12.500.000 KM Bosansko-podrinjski 8.700.000 KM

UKUPNO: 126.000.000 KM Na osnovu zaključenih ugovora između Federalnog ministarstva finansija i deset kantona u

Federaciji BiH, sačinjeni su obračuni pripadajućih troškova po prispjelim kamatama. Kantoni na koje se ovi troškovi odnose su izmirili svoje obaveze u visini pripadajućih troškova, osim Bosansko-podrinjskog kantona, koji je u više navrata tokom 2010.godine, ukazivao na nemogućnost otplate svojih obaveza.

S tim u vezi, Vlada Federacije BiH je na 158. sjednici održanoj 02.12.2010.godine, donijela Zaključke V broj: 896/2010, kojim se zadužuju kantoni da sve obaveze po osnovu ugovora o prijenosu kreditnih sredstava po III stand-by aranžmanu MMF-a, izmiruju u skladu sa odredbama predmetnih ugovora.

Federalno ministarstvo finansija zaključilo je ugovore sa deset kantona u Federaciji BiH, na osnovu kojih su sačinjeni obračuni pripadajućih troškova. SREDSTVA U REVOLVINGU

Kreditni zavod za obnovu (KfW) za finansiranje projekta Rehabilitacija vodoopskrbe grada Kaknja osigurao je 7.500.000 KM kao nepovratni doprinos za Federaciju, ali korisnik ima obavezu vraćanja sredstava. Sredstva koja se vraćaju od krajnjeg korisnika JP „Vodovod i kanalizacija“ Kakanj, prema uslovima supsidijarnog sporazuma, Federacija BiH može koristiti isključivo za finansiranje drugih rehabilitacijskih projekata u sektoru vodovoda Zeničko-dobojskog kantona ili područja bazena rijeke Bosne.

U julu 2007.godine potpisan je Dodatak na glavni sporazum po navedenom kreditu između KfW - Bosne i Hercegovine - Federalnog ministarstva finansija- financija i Općine Kakanj, prema kome se iznos od 801.828,63 EUR-a od navedenog kredita (kontribucija za sprovođenje konsultantskih usluga), kao nepovratni grant, proslijedio Agenciji za izvođenje projekta (Općina Kakanj), a prema Zasebnom finansijskom sporazumu. Ukupno zaduženje po ovom kreditu iznosi 5.931.759,51 KM. Kako krajnji korisnik JP „Vodovod i kanalizacija“ Kakanj ne izmiruje obaveze po ovom sporazumu od marta 2008.godine (ukupne dospjele neizmirene obaveze iznose 1.608.517,39 KM), Općina Kakanj, kao sudužnik po ovom kreditu, bila je u obavezi osigurati sredstva za izmirenje neplaćenih obaveza i o tome izvijestiti Federalno ministarstvo finansija.

Općinsko vijeće Kaknja je, na osnovu donesenih zaključaka, usvojilo prijedlog Plana otplate obaveza po ovom kreditu u periodu od 2010. do 2042.godine, koji, zbog dugog roka za izmirenje, nije prihvaćen.

Općina Kakanj je u periodu 01.01.-31.12.2010.godine, izvršila uplatu iznosa od 48.000 KM na ime izmirenja duga.

Stanje sredstava na podračunu (revolving sredstva) na dan 31.12.2010.godine iznosi 1.081.607,48 KM koja će se investirati u skladu sa zaključkom Vlade Federacije BiH (Zaključak Vlade Federacije BiH V broj: 769/2009 sa 120.sjednice održane 21.10.2009. godine), za finansiranje rehabilitacijskih projekata u sektoru vodovoda Zeničko-dobojskog kantona ili područja bazena rijeke

14

Bosne. S tim u vezi 24.02.2010.godine potpisan je Ugovor sa o investiranju prikupljenih sredstava Revolving fonda od 1.000.000 KM u vodozahvatne projekte u Općini Visoko.

15

4 UNUTARNJI DUG FEDERACIJE BIH

Unutarnji dug Federacije BiH, osim Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama u FBiH („Službene novine Federacije BiH“, br: 86/07, 24/09 i 44/10), reguliran je i Zakonom o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obveza Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“, br: 66/04, 49/05, 35/06, 31/08, 32/09 i 65/09), Zakonom o izmirenju obveza po osnovu stare devizne štednje („Službeni glasnik BiH“, br: 28/06, 76/06 i 72/07), Zakonom o izmirenju obveza po osnovu stare devizne štednje u Federaciji BiH („Službene novine Federacije BiH“, broj 62/09) i Zakonom o utvrđivanju i ostvarivanju potraživanja nastalih za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti („Službene novine Federacije BiH“, broj 43/01)

Zakonom o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obveza Federacije BiH procijenjen je unutarnji dug Federacije prema pravnim i fizičkim osobama u iznosu od 1465,1 mil. KM, i to kao: • opće obaveze (954,1 mil. KM)

o obaveze po osnovu neisplaćenih invalidnina, o obaveze na osnovu neisplaćenih mirovina, o obaveze po osnovu neisplaćenih naknada dobavljačima za robe, materijale i usluge (25 mil.

KM), o obaveze na osnovu neisplaćenih plaća i dodataka Federalnog ministarstva odbrane i Vojske

Federacije BiH (37,5 mil. KM) i o ostale obaveze

uzajamne obaveze fondova penzionog osiguranja i fondova zdravstvenog osiguranja potraživanja Federalnog zavoda za PIO na osnovu umanjenja stope doprinosa za

rudarska poduzeća, a na osnovu odluka Vlade obaveze budžetskih korisnika koje nije prihvatio Ured za reviziju Budžeta FBiH

• obaveze na osnovu kredita komercijalnih banaka (9 mil. KM), • obaveze za tražbine nastale u ratu ili tokom neposredne ratne opasnosti (500 mil. KM).

U odnosu na navedeno u cjelosti su izmirene opće obaveze po osnovu neisplaćenih invalidnina (28 miliona KM) i obaveze na osnovu neisplaćenih mirovina (129 miliona KM), kao i obaveze po osnovu kredita komercijalnih banaka (9 miliona KM).

Tokom 2010. godine izmirivane su sljedeće obaveze: • po osnovu neisplaćenih naknada dobavljačima za robe, materijale, (31.492 KM – na ime glavnice) • iz osnova neisplaćenih plaća i dodataka Federalnog ministarstva odbrane i Vojske FBiH (688.592

mil. KM-na ime glavnice) • gotovinske isplate po osnovu verificirane stare devizne štednje (15,19 mil. KM), kao i isplate za

vlasnike računa stare devizne štednje čija su potraživanja manja od 100 KM. (0,003 mil. KM na ime glavnice)

• isplate po osnovu dospjelih obveznica BiH vlasnicima računa stare devizne štednje 57,78 mil. KM- na ime glavnice)

Do kraja 2010. godine izmirene su obaveze u ukupnom iznosu od 252,96 miliona KM (isključujući već ranije izmirene obaveze po osnovu neisplaćenih invalidnina -28 miliona KM, obaveze na osnovu neisplaćenih mirovina -129 miliona KM, kao i obaveze po osnovu kredita komercijalnih banaka -9 miliona KM), i to: • obaveze po osnovu neisplaćenih naknada dobavljačima za robe, materijale i usluge (17,62 mil.

KM) • obaveze na osnovu neisplaćenih plaća i dodataka Federalnog ministarstva odbrane i Vojske

Federacije BiH (31,73 miliona KM) • obaveze po osnovu stare devizne štednje (203,61 mil KM)

Procijenjene obveze po osnovu potraživanja za staru deviznu štednju u Federaciji iznose oko 1.150 mil. KM, dok se konačan iznos potraživanja utvrđuje u postupku verifikacije za svakog pojedinačnog vlasnika računa stare devizne štednje. Obzirom da potraživanja po osnovu računa stare devizne štednje i ratna potraživanja podliježu procesu verifikacije, do 31.12.2010. godine verificirano je 922,27 mil KM, od čega 715,34 mil. KM stare devizne štednje i 216,87 mil. KM ratnih potraživanja.

16

Obaveze po osnovu ratnih tražbina se, po završetku postupka verifikacije, registriraju na osnovu izvršnih sudskih odluka radi namirenja u skladu sa Zakonom.

Najveće učešće u ukupnom unutarnjem dugu (zakonom utvrđenom) ima potraživanje po

osnovu računa stare devizne štednje (1.150 mil. KM ili 67,15%) i po osnovu ratnih tražbina (500 mil. KM ili 29,20%). Stanje unutarnjeg duga, bazirano na zakonom utvrđenim obavezama, na dan 31.12.2010. godine iznosi 1.459,56 mil. KM.

Do 31.12.2010. godine izmireno je 252,94 mil KM, od čega u 2010. godini 73,71 mil. KM.

Odnos zakonom utvrđenih (1.712,50 mil. KM) i neizmirenih obaveza (1.459,56 mil. KM), grafički prikazan po kategorijama unutarnjeg duga.

Sa aspekta verificiranih potraživanja (932,21 mil. KM), neizmirene obaveze na dan 31.12.2010.

godine iznose 741,76 mil. KM, od čega se na staru deviznu štednju odnosi 511,73 mil. KM, na verificirana ratna potraživanja 216,87 mil. KM, dok su neizmirene obaveze po osnovu neisplaćenih plaća i naknada uposlenicima bivšeg FMO i VFBiH 5,77 mil. KM i po osnovu dobavljača bivšeg FMO i VFBiH 7,39 mil. KM.

25,00

7,38

37,50

5,77

1.150

,00

930,1

9

500,0

0

500,0

0

Dobavljači Plaće inaknade

Stara deviznaštednja

Ratnapotraživanja

Stanje unutarnjeg duga (utvrđeno Zakonom) na dan 31.12.2010. godine (u mil. KM)

Ukupne obaveze Neizmirene obaveze

17

Table Početno stanje unutarnjeg duga Federacije na dan 31.12.2010.godine (u mil. KM)

Obaveze po osnovu unutarnjeg duga

Ukupne obveze po

zakonu

Potraživanja potvrđena u postupku verifikacije/sudske

presude

Ukupno izmireno

Neizmirene verificirane

obveze11

Neizmirene obaveze (zakon)

Opće obveze , od čega 62,5 62,50 49,33 13,16 13,16 Dobavljači 25 17,61 7,39 7,39

Plaće i naknade pripadnika bivšeg FMO i VF 37,5 31,72 5,77 5,77

Stara devizna štednja 1.150,00 715,34 203,61 511,73 946,39 Ratna potraživanja 500 216,87 216,87 500 Ukupno 1712,50 994,71 252,94 741,76 1.459,54

4.1 Neisplaćene naknade dobavljačima bivšeg Federalnog ministarstva odbrane za robe, materijale i usluge

Do 2007. godine obveze prema dobavljačima izmirivane su samo na temelju rješenja o

izvršenju i po tom osnovu je isplaćeno 4,54 mil. KM. Nakon izvršene verifikacije od strane Komisije12

, Federalno ministarstvo finansija je, u skladu sa Odlukom o utvrđivanju prioriteta izmirenja općih obaveza unutarnjeg duga iz temelja neisplaćenih plaća i naknada i neisplaćenih obaveza prema dobavljačima za robe, materijale i usluge u 2007. godini („Službene novine Federacije BiH“, br: 37/07 i 80/07), počelo sa isplatama ovih obaveza temeljem javnog poziva, s ciljem smanjenja troškova (kamata i sudskih troškova), te je, do 31.12.2008. godine izmireno ukupno 17,43 mil. KM.

U skladu sa Zakonom, obaveze po ovom osnovu mogle su se izmiriti do 31.12.2008. godine, a

nakon navedenog datuma izmiruju se isključivo po izvršnim sudskim odlukama. Na teret Budžeta za 2009. godinu izmirena je glavnica u iznosu od 154.537 KM, a 246.697 KM je plaćeno na ime kamate. U 2010. godini plaćena je glavnica u iznosu od 24.073 KM i kamata u iznosu od 5.895 KM.

11 Postupku verificiranja podliježe stara devizna štednja i ratna potraživanja 12 Komisija za pojedinačno i konačno verificiranje obveza prema dobavljačima prijašnjeg Fedralnog ministarstva obrane, stvorenih u periodu od 01.04.1996. godine do 31.12.2002. godine (imenovana 28.12.2006. godine od strane Vlade FBiH sa zadatkom konačnog utvrđivanja i verificiranja neizmirenih obveza prema dobavljačima, prijavljenih na OBK obrascima) i Komisija za verifikaciju neisplaćenih obveza prema dobavljačima za robe, materijale i usluge bivšeg Federalnog ministarstva obrane i drugih federalnih organa nastalih u periodu od 01.04.1996. godine do 31.12.2005. godine (imenovana 27.08.2008. godine od strane Vlade FBiH), verificirali su obveze prema dobavljačima u iznosu od 14,80 mil. KM.

18

Table Plaćene obaveze po osnovu naknada dobavljačima za robe, materijale i usluge do 31.12.2010. godine (u KM)

Ukupan dug Način

plaćanja

Plaćeno po godinama Plaćeno ukupno

Nerealizirano (do 31.12.2010) do 2006 2007 2008

2009 2010

25.000.000 presude 4.536.446 561.486 524.338 154.537 8.048 5.784.855 po pozivu 0 7.964.423 3.843.049 16.025 11.823.497 UKUPNO 4.536.446 8.525.909 4.367.387 154.537 24.073 17.608.352 7.391.648

Od ukupno izmirenih 17,61 mil. KM obaveza prema dobavljačima do 31.12.2010. godine, po javnom pozivu izmireno je 11,82 mil. KM, odnosno 67,15%, dok se na izmirenje obaveza po osnovu izvršnih sudskih presuda odnosi 32,85%.

U Budžetu FBiH za 2010. godinu predviđeno je 2,00 mil. KM na ime obaveza prema

dobavljačima i one se izmiruju u skladu sa dinamikom dostavljanja izvršnih sudskih odluka. Međutim, u 2010. godini je po ovom osnovu plaćeno samo 8.048 KM. Zakonski rok za izmirenje obaveza prema dobavljačima bivšeg Federalnog ministarstva odbrane je bio 31.12.2008. godine. Obzirom da, usprkos nastojanjima13, navedene obaveze nije bilo moguće izmiriti do isteka zakonskog roka bez aktivne uloge tražilaca, Izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obaveza Federacije BiH („Službene novine Federacije BiH“,broj: 32/09), propisano je da se kamate na izvršne sudske odluke po ovom osnovu obračunavaju kao i do 31.12.2008. godine14

, čime se troškovi po tom osnovu (kamate) ne povećavaju po isteku navedenog perioda.

4.2 Obaveze po osnovu neisplaćenih plaća i dodataka bivšeg Federalnog ministarstva odbrane i Vojske Federacije BiH

Odlukom o utvrđivanju prioriteta izmirenja općih obaveza unutarnjeg duga iz temelja

neisplaćenih neto plaća i naknada i neisplaćenih obaveza prema dobavljačima za robe, materijale i usluge u 2008. godini („Službene novine Federacije BiH“, broj: 41/08 ) utvrđeni su dinamika i kriteriji prioriteta isplate dijela obaveza unutarnjeg duga koji se odnose na neisplaćene neto plaće i naknade uposlenika prijašnjeg Federalnog ministarstva odbrane i Vojske Federacije BiH, a sredstva za isplatu obaveza po tom osnovu planirana su godišnjim Budžetom Federacije BiH.

Od 2007. godine, do kada su obaveze prema uposlenicima bivšeg Federalnog ministarstva

odbrane/ odbrane i pripadnicima Vojske Federacije FBiH izmirivane samo na temelju rješenja o izvršenju, počelo se i sa isplatama ovih obaveza temeljem javnog poziva, s ciljem smanjenja troškova (kamata i sudskih troškova). Iako je do 2007. godine temeljem sudskih presuda isplaćeno 9,50 mil. KM za 7.000 osoba, izmirenje obaveza na osnovu javnog poziva u ukupno plaćenim obavezama učestvuje sa 46,54%.

Plaćanjem obaveza uposlenicima bivšeg FMO i Vojske FBiH po javnom pozivu tokom 2007. godine i u 2008. godini, ispunjen je osnovni cilj javnog poziva - smanjenje kamata i sudskih troškova. Zahvaljujući velikom odzivu na javni poziv, u 2007. godini na taj način je izmireno preko 50% ukupno izmirenih obaveza po osnovu potraživanja za plaće i naknade.

Do 31.12.2010. godine izmirene su obaveze u ukupnom iznosu od 31,73 mil KM (prema 25.980 osoba), od čega do 31.12.2009. godine 31,05 mil. KM (prema 25.314 osoba), a u periodu od 01.01. do 31.12.2010. godine 0,68 mil. KM (prema 666 osoba).

13 plaćanje po dostavljenim izvršnim sudskim rješenjima, poziv potražiocima da dostave odgovarajuću dokumentaciju u cilju izmirenja obaveza bez sudskih troškova i kamata), 14 otpisuje se od dana stupanja na snagu ovog zakona-28.11.2004.-do konačne isplate, izuzetno od dana izvršnosti odluke do konačne isplate se plaća po stopi od 2,5%

19

Table Plaćene obaveze po osnovu neisplaćenih plaća i dodataka Federalnog ministarstva odbrane i Vojske FBiH do 31.12.2010. godine (u KM):

Ukupan dug

Broj

vojnika Način

plaćanja Plaćeno po godinama Ukupno Nerealizirano

2006 2007 2008 2009 2010

37.500.000 29.668 presude 9.500.000 3.655.332 2.107.957 1.041.952 654.408 16.959.649 javni poziv 12.978.288 1.761.817 24.455 14.764.560 UKUPNO 9.500.000 16.633.620 3.869.774 1.041.952 678.863 31.724.209 5.775.791

Table Broj tražilaca prema kojima su izmirene obveze po osnovu neisplaćenih plaća i dodataka Federalnog ministarstva odbrane i Vojske FBiH do 31.12.2010. godine

Ukupan dug Broj vojnika Način plaćanja Plaćeno po godinama

Ukupno Nerealizirano 2006 2007 2008 2009 2010

37.500.000 29.668 presude 7.000 2.870 2.125 889 646 13.530

javni poziv 10.888 1.542 20 12.450

UKUPNO 7.000 13.758 3.667 889 666 25.980 3.688

U Budžetu Federacije BiH za 2010. godinu planirano je 3,00 mil. KM za izmirenje obveza

prema uposlenicima bivšeg FMO i Vojske FBiH po osnovu izvršnih sudskih odluka. Na teret Budžeta za 2010. godinu (do 31.12.), izmireno je potraživanje u iznosu od 678.863 KM

(za 666 vojnika). Kamate na izvršne sudske odluke po osnovu potraživanja za neisplaćene neto plaće i

naknade, sukladno Izmjenama i dopunama Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obaveza Federacije BiH, obračunavaju se kao i kod dobavljača15

4.3 Stara devizna štednja

i u 2010. godini je po tom osnovu za kamate plaćeno 273.411 KM.

Za izmirenje obaveza po osnovu računa stare devizne štednje, temeljem Zakona o izmirenju

obaveza po osnovu računa stare devizne štednje („Službeni glasnik BiH“, br: 28/06, 76/06 i 72/07) odgovorna je Bosna i Hercegovina, dok sredstva za izmirenje obaveza za štednju deponiranu u bankama na teritoriji Federacije osigurava Federacija BiH.

Obaveze Federacije Bosne i Hercegovine po osnovu računa stare devizne štednje, procijenjene navedenim zakonom, iznose 1.150.000.000 KM, dok će se tačan iznos utvrditi nakon završetka postupka verifikacije potraživanja. Postupak verifikacije predstavlja preduvjet za izmirenje obaveza po ovom osnovu i neophodan je postupak za identificiranje tražilaca, provjeru iznosa računa stare devizne štednje svakog tražioca i registraciju svih potraživanja po osnovu računa stare devizne štednje.

Postupak, način i rokovi verificiranja tražbina, kao i postupak i rokovi gotovinskih isplata u Federaciji Bosne i Hercegovine uređuju se Uredbom o postupku verificiranja tražbina i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje (“Službene novine Federacije BiH”, br: 33/06, 66/06, 5/07, 65/07, 7/09 i 4/10), koja je donesena na osnovu navedenog zakona. Do 31.12.2010. godine ukupno je verificirano 715,34 mil. KM, od čega u redovnom postupku verifikacije 624,86 mil. KM (za 70.824 vlasnika računa stare devizne štednje) i pozitivno riješenim žalbama u drugostepenom postupku 90.48 mil. KM (8.809 pozitivno riješenih žalbi od ukupno 12.615 riješenih).

Kako bi se omogućilo ostvarivanje prava po osnovu računa stare devizne štednje i spriječile negativne posljedice po Federaciju BiH, Vlada FBiH je donijela Uredbu o izmjenama Uredbe o postupku verificiranja tražbina i gotovinskih isplata po osnovu računa stare devizne štednje u FBiH (4/10), kojom je, u skladu sa presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Suljagić protiv Bosne i Hercegovine, utvrđen rok za verifikaciju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje u 2010. godini u trajanju od 6 mjeseci (od 03.02. do 03.08.2010. godine).

15 otpisuju se od dana stupanja na snagu ovog zakona-28.11.2004.-do konačne isplate, izuzetno od dana izvršnosti odluke do konačne isplate se plaća po stopi od 2,5%

20

U navedenom roku za verifikaciju, do 03.08.2010. godine verificirano je 213,64 mil. KM za

14.544 vlasnika računa, dok je u drugostepenom postupku u periodu od 01.01.2010. godine do 31.12.2010. godine pozitivno riješeno 1.540 žalbi u iznosu od 16,93 mil. KM (od ukupno 2,133 riješenih u navedenom periodu).

Obzirom da, i pored činjenice što je Zakonom o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje („Službeni glasnik BiH“, br. 28/06, 76/06 i 72/07) i odlukama16 jasno preciziran rok za emisiju obveznica po osnovu računa stare devizne štednje (31.03.2008. godine), Bosna i Hercegovina nije emitirala obveznice za Federaciju BiH i Brčko Distrikt BiH17

, Federacija je donijela Zakon o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje u Federaciji Bosne i Hercegovine („Službene novine Federacije BiH“, broj: 62/09) s ciljem da se devizne štediše, koje su verificirale staru deviznu štednju na teritoriji Federacije BiH, ne dovode u nepovoljniji položaj u odnosu na štediše u Republici Srpskoj.

Izmirenje dijela obaveza po osnovu verificiranih računa stare devizne štednje do 31.12.2010. godine vršeno je gotovinskim isplatama i emisijom obveznica. Osim isplate maksimalnog iznosa od 1.000,00 KM ili ukupnog iznosa do 1.000,00 KM po jednom vlasniku računa, do 31.12.2010. godine, gotovinski su plaćene i obaveze prema onim vlasnicima računa stare devizne štednje (3.706) čija su ukupna potraživanja prilikom emisija obveznica bila manja od 100 KM (prema njima su obaveze izmirene u cjelosti), te obaveze po osnovu neemitiranih obveznica u 2008. godini u iznosu od 30,20 mil. KM (kamata i glavnica) za 32.673 vlasnika računa stare devizne štednje. Do 31.12.2010. godine gotovinski (do 1.000 KM i do 100 KM) plaćeno je 65,39 mil. KM.

Nakon donošenja Zakona o izmirenju obaveza po osnovu računa stare devizne štednje u

Federaciji Bosne i Hercegovine Federacija je, u cilju izmirenja obaveza prema štedišama, emitirala obveznice. U skladu sa odlukama o emisiji obveznica Federacije za izmirenje obaveza po ovom osnovu do 31.12.2010. godine izvršene su dvije emisije. Iznos I emisije je 346,52 mil. KM, sa rokom dospijeća do 30.09.2014. godine, godišnjom isplatom glavnice (30.09. svake godine izuzev 2009. godine, kada je glavnica dospjela 31.12.2009. godine) i polugodišnjim dospijećem kamate. Iznos druge emisije obveznica je 42,07 mil. KM sa rokom dospijeća do 30.09.2015. godine, godišnjom isplatom glavnice (30.09. svake godine) i polugodišnjim dospijećem kamate (30.03. i 30.09).

Prvom emisijom obveznica obuhvaćeno je 27.310 vlasnika računa stare devizne štednje. Prvim dospijećem glavnice (31.12.2009. godine) svakom vlasniku obveznica isplaćeno je 2.247,00 KM (uvećano za obračunate kamate na ostatak duga) ili manje zavisno od toga da li su ukupna potraživanja bila manja od 2.247,00 KM. Time su prema 9.388 vlasnika obveznica (ili 34,38%) u potpunosti izmirena sva potraživanja iz osnova stare devizne štednje. Po drugom dospijeću (30.09.2010. godine) i isplati glavnice u potpunosti će se izmiriti obaveze prema još 6.624 vlasnika, čime će biti izmireno 58,63 vlasnika obveznica po prvoj emisiji.

Drugom emisijom obveznica obuhvaćeno je 4.428 vlasnika računa stare devizne štednje. Prvim dospijećem glavnice (30.09.2010. godine) svakom vlasniku obveznica isplaćeno je do 1.673,00 KM (uvećano za obračunate kamate na ostatak duga). Time su prema 1.668 vlasnika obveznica (ili 37,90%) sva potraživanja iz osnova stare devizne štednje u potpunosti izmirena.

Do 31.12.2010. godine, od ukupno verificiranih 715,34 mil KM, izmirene su obaveze (glavnica)

u ukupnom iznosu od 203,61 mil KM, od čega u 2006. godini 6,17 mil. KM ili 3,03%, u 2007. godini 35,98 mil. KM ili 17,67%, u 2008.godni 32,04 mil. KM ili 15,74%, u 2009. godini 56,41 mil. KM ili 27,71% i u 2010.godini 73,01 mil. KM ili 35,86%.

16 Odluka o postupku izdavanja i načinu postupanja s obveznicama Bosne i Hercegovine koje se izdaju radi izmirenja obveza po osnovu računa stare devizne štednje /„Službeni glasnik BiH“, broj 28/08/ i Odluka o rasporedu po godinama dospijeća obveznica Bosne i Hercegovine koje se izdaju radi izmirenja obveza po osnovi računa stare devizne štednje za Federaciju Bosne i Hercegovine i Brčko Distrikt Bosne i Hercegovine, na koju je Vlada Federacije BiH dala suglasnost na svojoj 48. sjednici održanoj 12.03.2008. godine /„Službene novine Federacije BiH“, broj 59/08 17Republika Srpska ranije donijela Zakon o uslovima i načinu izmirenja obaveza po osnovu računa stare devizne štednje emisijom obveznica u Republici Srpskoj („Službeni glasnik Republike Srpske“, broj 1/08.

21

Ukupno plaćene obaveze po osnovu stare devizne štednje do 31.12.2010. godine, prikazane

tabelarno i grafički po godinama:

Table Isplata stare devizne štednje Isplate po godinama isplata do 1.000 KM Po odluci Vlade isplata po osnovu obveznica isplata do 100 KM Izvršne sudske odluke Ukupno-

glavnica Sveukupno

Broj

štedisa Iznos (u

KM) glavnica kamata Broj štedisa glavnica kamata Broj

štedisa Iznos (u KM)

Broj štedisa

glavnica kamata Iznos (u

KM)

2006 6.973 6.168.813 6.168.813 6.168.813

2007 41.934 35.980.495 35.980.495 35.980.495

2008* 1.867 1.662.152 32.673 30.198.206* 2.880 177.658 32.038.016 32.038.016

2009** 6.923 6.132.416 27.294 50.224.612 2.165.658 826 55.035 56.412.063 58.577.721

2010 15.194.663 12.232 3.602 57.777.547 14.028.633 3.138 1 21.761 1.619 73.009.341 87.043.195

UKUPNO 65.138.539 12.232 3.602 138.200.365 16.194.291 3.706 235.831 21.761 1.619 203.608.72

8 219.808.24

0 *Odnosi se na isplatu po osnovu neemitiranih obveznica 2008. godine

Na teret Budžeta za 2010. godinu (do 31.12.) izvršena su sljedeća plaćanja:

- gotovinska isplata do 1.000 KM u iznosu od 15.194.663 KM i 3.138 KM na ime iznosa preostalih nakon gotovinske isplate u iznosu manjem od 100 KM, - dospjele glavnice i kamate po I i II emisiji obveznica (glavnica u iznosu od 57.777.547 KM i kamata u

iznosu od 14.028.633 KM). Plaćenim kamatama obuhvaćene su kamate za 2009. godinu po osnovu neemitiranih obveznica 2008. godine u iznosu od 7.973.616 KM, čiju isplatu je nalozio Evropski sud za ljudska prava,

- po izvršnim sudskim odlukama u iznosu od 21.761 KM, te - po Odluci Vlade Federacije BiH u iznosu od 12.232 KM.

U skladu za odredbama Zakona, za izmirenje potraživanja verificiranih do 31.12.2010. godine, preostalih nakon gotovinske isplate od 1.000,00 KM, izvršiće se nova emisija obveznica do 31.03.2011. godine.

Table Amortizacija obveznica emitovanih za staru deviznu štednju, za period 2011.- 2016. godine

2011. 2012. 2013. 2014. 2015. 2016.

Stara devizna štednja -

obveznice Glav

nica

Kama

ta

Ukup

no

Glav

nica

Kama

ta

Ukup

no

Glav

nica

Kama

ta

Ukup

no

Glav

nica

Kama

ta

Ukup

no

Glav

nica

Kama

ta

Ukup

no

Glav

nica

Kama

ta

Ukup

no

I emisija 65,82 6,11 71,93 65,83 4,46 70,29 51,97 2,82 54,79 60,69 1,52 62,21 259,22

IIemisija 8,83 0,90 9,74 5,05 0,68 5,73 5,05 0,56 5,60 5,05 0,43 5,48 12,20 0,31 12,51 39,06

III emisija 0 2,84 2,84 24,90 5,37 30,27 30,73 4,67 35,40 31,10 3,90 35,00 50,74 2,88 53,62 89,65 1,12 90,77

74,65 9,85 84,51 95,78 10,51 106,29 87,75 8,05 95,79 96,84 5,85 102,69 62,94 3,19 66,13 89,65 1,12 223,02

4.4 Potraživanja nastala u ratu ili tokom neposredne ratne opasnosti Potraživanja pravnih i fizičkih lica nastala temeljem mobiliziranih ili ustupljenih materijalno

tehničkih sredstava i opreme, isporuke materijala, proizvoda, roba i izvršenih usluga za potrebe odbrane, te ustupljenih novčanih sredstava, nastalih u razdoblju od 08.04.1992. godine do 23.12.1996. godine registrirale su se i verifikovale u skladu sa odredbama Zakona o utvrđivanju i ostvarivanju potraživanja nastalih za vrijeme ratnog stanja i neposredne ratne opasnosti ("Službene novine Federacije BiH”, broj:43/01), te Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obaveza Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br: 66/04, 49/05, 35/06, 31/08, 32/09 i 65/09).

22

Zakonom je predviđeno da se izmirenje ovog duga vrši emisijom vrijednosnih papira, koji će se

amortizirati do 2027. godine (umjesto ranije utvrđenog roka do 2047. godine). S tim u vezi Federacija je u 2009. godini, za izmirenje verifikovanih obaveza izvršila emisiju obveznica18

Obzirom da prvom emisijom nisu bila obuhvaćena sva potraživanja (emisijom su obuhvaćena potraživanja u iznosu od 190,67 mil. KM, koliko je bilo podobno zbog postojanja podataka potrebnih za emisiju obveznica), za ostatak verificiranih poraživanja kao i sva izvršna sudska rješenja (uključujući i ona dostavljena nakon prestanka rada Komisije) propisano je da izmirenje emisijom obveznica kroz više tranši.

.

Međutim, presudom Evropskog suda za ljudska prava u predmetu Čolić protiv BiH, osim obaveze Republike Srpske da izmiri materijalnu i nematerijalnu štetu po osnovu ratnih potraživanja prema podnosiocima, i Federaciji Bosne i Hercegovine nameće obavezu da izvrši navedenu presudu u dijelu koji se odnosi na primjenu generalnih mjera, a koja se odnosi na izvršne sudske odluke.

Pronalazeći pravni osnov u presudi Evropskog suda za ljudska prava u navedenom predmetu, i Ustavni sud BiH je usvojio apelacije zbog neizvršavanja pravosnažnih sudskih odluka od strane Vlade Federacije BiH i donio odluke (AP-1307/08 od 09.07.2010. godine i broj: AP-1537/08 od 14.09.2010. godine) iz osnova ratnih potraživanja. Navedenim presudama Ustavnog suda BiH Vladi Federacije Bosne i Hercegovine naloženo je da izvrši svoje ustavne obaveze i osigura poštivanje ljudskih prava tako što će preduzeti odgovarajuće zakonske mjere s ciljem da svi povjerioci koji posjeduju izvršne sudske odluke na teret budžetskih sredstava Federacije Bosne i Hercegovine naplate svoja potraživanja u što kraćem roku. U cilju implementacije navedene presude Evropskog suda za ljudska prava, prema kojoj je 28.12.2010. godine istekao rok za dostavljanje Akcionog plana izvršenja presude Komitetu ministara, Federalno ministarstvo finansija je sačinilo preliminarnu analizu obaveza iz osnova ratnih potraživanja, nastalih temeljem izvršnih sudskih presuda, koja predstavlja osnov Vlada FBiH za donošenje Odluke o usvajanju Akcionog plana za izmirenje pravosnažnih sudskih presuda po osnovu ratnih potraživanja („Službene novine Federacije BiH”, broj 2/11).

Prema raspoloživim podacima, ukupan iznos do sada registrovanih izvršnih sudskih presuda po osnovu ratnih potraživanja je 17,51 mil. KM (za 265 tražilaca izvršenja).

Na osnovu Odluke o emisiji obveznica Federacije Bosne i Hercegovine po osnovu ratnih potraživanja fizičkih i pravnih lica („Službene novine Federacije BiH“, broj 47/09), u emisiju obveznica uključeno 11,82 mil. KM (za 127 tražilaca izvršenja) od čega se na fizička lica odnosi 2,16 mil. KM (za 115 tražilaca) i na pravna lica 9,20 mil. KM (za 12 tražilaca).

Kako bi se implementirala presuda Evropskog suda za ljudska prava potrebno je sagledati stvarno stanje, dodatno utvrditi ukupan broj i iznos pravosnažnih sudskih presuda za koje sudovi još nisu donijeli izvršna rješenja, utvrditi prijedlog dinamičkog plana izmirenja izvršnih sudskih odluka po osnovu ratnih potraživanja, što je predmet Akcionog plana, te u Budžetu Federacije Bosne i Hercegovine planirati odgovarajuća sredstva za njihovo izvršenje u skladu sa Akcionim planom.

18 Osnov za emisiju obveznica je bio iznos ratnih potraživanja, koji je utvrdila Komisija za konačnu verifikaciju ratnih potraživanja. Navedenu Komisiju je osnovala Vlada FBiH.

23

Za izmirenje ratnih potraživanja po osnovu izvršnih sudskih presuda u Budžetu Federacije za 2011. godinu planirano je 5 mil. KM.

U međuvremenu, do izmirenja izvršnih sudskih odluka Federalno ministarstvo finansija će u skladu sa Odlukom o emisiji obveznica vršiti plaćanje dospjelih kamata u skladu sa otplatnim planom.19

5 DUG U FEDERACIJI

U skladu sa odredbama Zakona o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji BiH, a u cilju

upravljanja dugom u Federaciji BiH, u Federalnom ministastvu finansija/ financija, uspostavljena je evidencija o dugu i izdanim garancijama. Shodno odredbama Zakona i odgovarajućih podzakonskih akata (Pravilnik o evidenciji vanjskog duga u Federaciji BiH, Pravilnik o evidenciji unutarnjeg duga u Federaciji BiH i Pravilnik o evidenciji garancija u Federaciji BiH - Službene novine Federacije BiH, broj:14/08), kantoni, gradovi i općine su također dužni uspostaviti i voditi odgovarajuću evidenciju duga i garancija.

Evidencija u Federalnom ministarstvu finansija/financija je uspostavljena na osnovu podataka kojima raspolaže Federalno ministarstvo finansija, kao i dokumentacije i podataka dostavljenih od drugih nadležnih federalnih institucija, kao i od kantona, gradova i općina. Da bi odražavala aktuelno stanje uspostavljena evidencija se ažurira kvartalno na osnovu dostavljenih podataka. Međutim, niži nivoi vlasti, bez obzira na obavezu da kvartalne podatke dostavljaju 20 dana po isteku kvartala, navedene podatke ne dostavljaju redovno.

Konsolidovani dug u Federaciji BiH na dan 31.12.2010. godine iznosi 4.862,10 mil. KM od čega se na konsolidirani unutarnji dug odnosi 996,26 mil. KM a na konsolidirani vanjski dug 3.865,84 mil. KM.

Konsolidirani dug u Federaciji BiH

2.908,02 3.727,32

4.008,66 4.862,10

0,00

1.000,00

2.000,00

3.000,00

4.000,00

5.000,00

6.000,00

2007. 2008. 2009. 2010.

Mill

ions

Unutarnji dug u Federaciji BiH iznosi 857,64 mil. KM od čega dug Federacije BiH 741,76 mil.

KM, kantona 80,44 mil. KM, gradova i općina 35,44 mil. KM. Vanjski dug u FBiH iznosi 3.865,84 mil. KM od čega dug Federacije BiH 2.848,98 mil. KM,

kantona 154,90 mil. KM, gradova i općina 36,24 mil. KM i dug javnih preduzeća i ostalih korisnika 825,27 mil. KM. Garancije u FBiH iznose 138,62 mil. KM.

19 Zakonom utvrđeni grace period za emitirane obveznice je 9 godina od datuma emisije (uračunat u rok otplate).

Dospijeće prve emitirane tranše (190,67 mil KM) će biti 14 godina, uz kamatu na ostatak duga od 2,5% godišnje. Planirano dospijeće glavnice (počev od 2019. do 2023. godine) po godinama je: 45,75 mil. KM, 39,81 mil. KM, 34,99

mil. KM, 34,99 mil. KM i 35,14 mil. KM. Obveznice emitirane u skladu sa Zakonom uvrštene su na službeno berzansko tržište SASE, s tim da Federacija može otkupiti obveznice, pod uvjetom da javna ponuda bude jednako dostupna svim vlasnicima obveznica. Kamata po osnovu emitiranih obveznica dospijeva na plaćanje 30.06. svake godine do izmirenja ukupne obaveze.

24

Struktura vanjskog duga u FBiH 31.12.2010.

1%6%

69%

24%

Vanjski dug Federacije BiH

Vanjski dug kantona

Vanjski dug općina i gradovaVanjski dug javnih preduzeća i ostalih korisnika

Table Konsolidovani dug u Federaciji Bosne i Hercegovine

JAVNI DUG U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE na kraju razdoblja, u KM 2007. 2008. 2009. 2010.

1. Unutarnji dug u Federaciji BiH 412.026.381,20 780.479.033,31 646.260.383,03 857.639.531,00 1.1. Unutarnji dug Federacije BiH 358.963.322,00 722.680.953,00 584.902.589,00 741.759.531,00 a) Obveznice 0,00 0,00 486.956.307,00 471.164.517,00 Obveznice-stara devizne štednja 296.290.659,00 280.498.869 Obveznice-ratna potraživanja 190.665.648,00 190.665.648,00 b) Krediti banaka 0,00 153.980.000,00 0,00 0,00 c) Obaveze bivšeg FMO 23.304.025,00 15.066.864,00 13.870.375,00 13.157.710,00 d) Verifikovani unutarnji dug za koji nisu emitovane obveznice 335.659.297,00 553.634.089,00 84.075.907,00 257.437.304,00 d-1)stara devizna štednja 335.659.297,00 346.704.089,00 57.871.555,00 231.232.952,00 d-2)ratna potraživanja 206.930.000,00 26.204.352,00 24.658.701,00 d-3)ratna potraživanja sudske presude 1.545.651,00 1.2. Unutarnji dug vanbudžetskih fondova 0,00 0,00 0,00 0,00 Krediti 0,00 0,00 0,00 0,00 Ostalo 0,00 0,00 0,00 0,00 1.3. Unutarnji dug kantona 41.415.997,22 36.607.454,62 40.566.977,34 80.440.000,00 Obveznice Krediti 41.415.997,22 36.607.454,62 40.566.977,34 80.440.000,00 Ostalo 1.4. Unutarnji dug općina i gradova 11.647.061,98 21.190.625,69 20.790.816,69 35.440.000,00

Struktura vanjskog duga u FBiH, po godinama

0,00

500,00

1.000,00

1.500,00

2.000,00

2.500,00

3.000,00

2007. 2008. 2009. 2010.

Millio

ns

Vanjski dug Federacije BiH Vanjski dug kantona

Vanjski dug općina i gradova Vanjski dug javnih preduzeća i ostalih korisnika

25

Obveznice Krediti banaka 11.647.061,98 21.190.625,69 20.790.816,69 35.440.000,00 Ostalo Vanjski dug u Federaciji BiH 2.456.712.077,00 2.901.636.737,00 3.308.495.047,00 3.865.843.832,00 Vanjski dug Federacije BiH 1.930.027.561,57 2.231.183.586,43 2.429.922.625,59 2.848.975.617,00 Prijeratni dug-naslijeđen od SFRJ 1.359.539.918,00 1.337.231.618,00 1.262.078.515,00 1.237.149.366,00 Novi krediti (bez krajnjih korisnika) 570.487.643,57 893.951.968,43 1.167.844.110,59 1.611.826.251,00 Vanjski dug kantona 9.630.493,00 30.317.356,00 154.643.142,00 154.896.647,00 Krediti 9.630.493,00 30.317.356,00 154.643.142,00 154.896.647,00 Ostalo Vanjski dug općina i gradova 17.313.111,00 23.263.898,00 35.428.564,00 36.244.689,00 Krediti 17.313.111,00 23.263.898,00 35.428.564,00 36.244.689,00 Ostalo Vanjski dug javnih preduzeća i ostalih korisnika 499.740.911,43 616.871.896,57 688.500.715,41 825.726.879,00 Javnih preduzeća u vlasništvu Federacije 374.410.841,00 493.212.994,00 572.637.661,00 683.354.714,00 Javnih preduzeća u vlasništvu kantona 11.469.964,00 11.362.194,00 11.133.493,00 11.742.260,00 Javnih preduzeća u vlasništvu općina i gradova 15.566.542,00 20.365.376,00 25.697.277,00 34.582.203,00 Ostalih korisnika 98.293.564,43 91.931.332,57 79.032.284,41 96.047.702,00 UKUPAN UNUT. I VANJSKI DUG U FBiH 2.868.738.458,20 3.682.115.770,31 3.954.755.430,03 4.723.483.363,00

Struktura konsolidiranog duga u Federaciji BiH 31.12.2010.

Konsolidirani vanjski dug

80%

Konsolidirani unutarnji dug

20%

Ukupan dug kantona, gradova i općina u Federaciji BiH, nastao na osnovu kreditnog

zaduženja, iznosi 317,11 mil. KM, od čega se na unutarnji dug odnosi 115,88 mil. KM i na vanjski 191,23 mil. KM. Dug kantona u iznosu od 235,34 mil. KM sastoji se od 80,44 mil. KM unutarnjeg i 154,99 mil. KM vanjskog duga. Zaduženost općina I gradova iznosi 71,68 mil. KM od čega je po osnovu unutarnjeg duga 35,44 mil. KM i vanjskog duga 36,24 mil. KM20

5.1 Dug kantona

, dok se dug Grada Mostara /14,14 mil. KM/ u cjelosti odnosi na vanjsko zaduženje i u ukupnom dugu nižih nivoa vlasti učestvuje sa 3,33%.

Stanje duga kantona21

20Dug Grada Mostara u iznosu od 14,14 mil. KM u cjelosti se odnosi na vanjsko zaduženje s tim da, obzirom da Grad Mostar nije dostavio podatke o dugu koji ima po osnovu kredita Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj broj 535, taj dug nije uključen u Informaciju. Stanje duga po Kuvajtskom kreditu na dan 31.12.2010. godine iznosi 1.950.000 KWD (10.189.335 KM).

u Federaciji BiH po osnovu kreditnog zaduženja iznosi 235,37 mil. KM, od čega se na unutanji dug odnosi 80,44 mil. KM, a na vanjski dug 154,90mil. KM. Potencijalne obaveze po osnovu izdanih garancija 30,57 mil. KM i uglavnom se odnose na unutarnji dug. Garancije su izdali: Tuzlanski kanton (na iznos od 12,71 mil. KM za unutarnje zaduženje), Zapadno-hercegovacki (na iznos od 21,27 mil. KM za unutarnje zaduženje), Srednjebosanski kanton (na iznos od 9,77 KM za unutarnje zaduženje) i Kanton 10 (na iznos od 1,28 mil. KM, od čega je po osnovu unutarnjeg duga 1,23 mil. KM).

21 Stanje duga kantona odnosi se na dug po osnovu povučenih kredita.

26

Imajući u vidu ugovorene kredite najveće učešće u kreditnom zaduženju kantona imaju Kanton Sarajevo (53,36%) sa 169,69 mil. KM, Tuzlanski kanton (14,56%) sa 46,30 mil. KM, Hercegovačko-neretvanski kanton (10,20%) sa 32,42 mil. KM, Unsko-sanski kanton (5,41 %) sa 17,23 mil. KM, Zenicko-dobojski kanton (5,89%) sa 18,72 mil. KM, Zapadno-hercegovački kanton (4,45%) sa 14,11 mil. KM, dok najmanje učešće imaju Srednjebosanski kanton (1,88%) sa 6,00 mil. KM, Posavski kanton (1,59 %) sa 5,05 mil. KM, Kanton 10 (1,54%) sa 4,90 mil. KM i Bosansko-podrinjski kanton 1,11% (sa 3,54 mil. KM), U strukturi duga, po osnovu unutarnjeg duga najveće učešće imaju Kanton Sarajevo (42,03%), Hercegovačko-neretvanski kanton (33,96%) i Zapadno-hercegovački kanton (14,18%), dok su po osnovu vanjskog duga najzaduženiji Kanton Sarajevo (57,21%) i Tuzlanski kanton (19,49 %). Table Dug po kantonima u FBiH, u odnosu na ugovorene kredite, na dan 31.12.2010. godine (u mil. KM):

Redbroj Kanton -dužnik

Stanje duga po kreditima, od čega po osnovu Potencijalne obaveze po garancijama, od čega po osnovu

Sveukupno Datum izvješavanja Ukupno po

kreditima unutarnjeg

duga vanjskog

duga Ukupno po

garancijama unutarnjeg

duga vanjskog

duga 1 2 3 4 5 6 7 8 9 (3+6) 10 1 Unsko-sanski 17,23 0,00 17,23 0,00 0,00 0,00 17,23 30.06.2010 2 Posavski 5,05 0,00 5,05 0,00 0,00 0,00 5,05 31.12.2010 3 Tuzlanski 46,30 0,00 46,30 12,71 12,71 0,00 59,01 30.06.2010 4 Zenicko-dobojski 18,72 1,17 17,55 0,00 0,00 0,00 18,72 30.09.2009 5 Bosansko-podrinjski 3,54 0,33 3,21 0,00 0,00 0,00 3,54 30.09.2009 6 Srednjebosanski 6,00 6,00 0,00 9,77 0,00 9,77 15,77 30.09.2010 7 Hercegovacko-neretvanski 32,42 27,32 5,10 0,00 0,00 0,00 32,42 30.06.2010 8 Zapadno-hercegovacki 14,11 11,41 2,70 21,27 21,27 0,00 35,38 30.09.2010 9 Sarajevo 169,69 33,81 135,88 0,00 0,00 0,00 169,69 30.09.2010 10 Kanton 10 4,90 0,40 4,50 1,28 1,23 0,05 6,18 31.12.2010 UKUPNO 317,96 80,44 237,52 45,03 35,21 9,82 362,99

Na osnovu raspoloživih podataka, a u skladu sa Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji BiH, Komisija za dug, koju čine federalni i kantonalni ministri finansija, donijela je Odluku o visini novih zaduženja i servisiranja duga u FBiH za 2010. godinu (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 2/10). U skladu sa navedenom odlukom, utvrđen je ukupan mogući dug Federacije BiH i kantona po osnovu zaduženja u 2010. godini u iznosu od 785,2 mil KM, od čega se na novo zaduženje Federacije BiH odnosi 335,00 mil KM, i 450,21 mil. KM na novo zaduženje kantona. Ukupan iznos servisiranja duga Federacije BiH i kantona po osnovu novog zaduženja i starog duga je 262,57 mil. KM, od čega se 239,23 mil. KM odnosi na Federaciju i 23,34 mil. KM na kantone.

Vanjski dug kantona

9,6330,32

154,64 154,90

0,0020,0040,0060,0080,00

100,00120,00140,00160,00180,00

2007. 2008. 2009. 2010.

Milli

ons

27

Table Servis duga po kantonima u 2010 . godini , utvrđen Odlukom Komisije za dug, u KM

Kanton Novo zaduženje u 2010. Servisiranje duga u 2010. 1 Unsko-sanski 39.500.000 620.000 2 Posavski 8.500.000 79.000 3 Tuzlanski 42.000.000 3.205.967 4 Zenicko-dobojski 50.000.000 266.000 5 Srednjebosanski 15.769.662 0 6 Bosansko-podrinjski 8.700.000 445.000 7 Hercegovacko-neretvanski 15.000.000 274.658 8 Zapadno-hercegovacki 15.000.000 3.190.000 9 Sarajevo 249.675.573 14.816.561

10 Kanton 10 6.066.543 443.480 UKUPNO 450.211.778 23.340.666

5.2 Dug općina i gradova Stanje duga općina i gradova u Federaciji BiH po osnovu povučenih kreditnih sredstava iznosi 71,68 mil. KM, od čega se na unutanji dug odnosi 35,44 mil. KM, a na vanjski dug 36,24 mil. KM. Potencijalne obaveze po osnovu izdanih garancija 35,74 mil. KM.

Učešće u kreditnom zaduženju po kantonima

Posavski; 1,59%

Unsko-sanski; 5,41%

Kanton 10; 1,54%

Tuzlanski; 14,56%

Bosansko-podrinjski; 1,11%

Zeničko-dobojski; 5,89%

Srednjebosanski; 1,88%

Hercegovačko-neretvanski;

10,20%

Zapadno-hercegovački;

4,45%

Sarajevo; 53,36%

28

Vanjski dug općina i gradova

17,31

23,26

35,43 36,24

0,00

5,00

10,00

15,00

20,00

25,00

30,00

35,00

40,00

2007. 2008. 2009. 2010.

Mill

ions

Dug i potencijalne obaveze po općinama u Federaciji BiH na dan 31.12.2010. godine

uključujući ugovorena a nepovučena kreditna sredstva (prema posljednjim dostavljenim podacima)22

iznosi 128,19 mil. KM, od čega se na dug po osnovu kredita odnosi 92,44 mil. KM ili 72,10%, a na potencijalne obaveze po osnovu izdanih garancija 35,75 mil. KM ili 27,90%. Na kredite po osnovu vanjskog zaduženja odnosi se 56,99 mil. KM ili 61,65%, dok je 68,48% garancija dato za unutarnje zaduženje. Ino garancije iznose 11,26 mil. KM. U ukupnom zaduženju općina u Federaciji BiH 8 općina (Posušje, Cazin, Grude, Bihać, Kakanj, Livno, Tuzla i Srebrenik) učestvuju sa 67,43 mil KM odnosno 62,60%. Stanje duga navedenih općina po osnovu kredita je 36,32 mil. KM (39,30% u odnosu na stanje duga svih općina u Federaciji BiH po osnovu kredita), dok potencijalne obaveze po osnovu garancija pet općina (Cazin, Kakanj, Tuzla, Posušje i Zenica) iznose 32,29 mil KM, odnosno 90,30%.

92,4435,75

krediti garancije

Zaduženost općina (u mil. KM)

Prema raspoloživim podacima, uključujući ugovorena a nepovučena kreditna sredstva, dug i potencijalne obaveze gradova u Federaciji BiH iznose 20,54 mil. KM i u cjelosti se odnosi na dug Grada Mostara. Na vanjsko kreditno zaduženje odnosi se 14,14 mil. KM i na ino garanciju 6,40 mil. KM (prilog 4.)23

.

22 Prilog 2 23 U iznos nije uračunat dug koji grad Mostar ima po osnovu kredita Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj broj 535. Stanje duga po Kuvajtskom kreditu na dan 31.12.2010. godine iznosu 1.950.000 KWD (10.189.335 KM).

29

5.3 Dug javnih preduzeća i ostalih korisnika Vanjski dug javnih preduzeća i ostalih korisnika u FBiH na dan 31.12.2010. godine iznosi 825,73 mil. KM, od čega se na dug javnih preduzeća u većinskom vlasništvu Vlade Federacije BiH (Prilog 5.) odnosi 683,35 mil. KM, na dug javnih preduzeća u vlasništvu kantona 11,74 mil. KM, na dug javnih preduzeća u vlasništvu općina i gradova 34,58 mil. KM, dok dug ostalih korisnika iznosi 90,05 mil. KM. Najzaduženiji su JP Željeznice FBiH sa 218,23 mil. KM, JP Direkcija cesta FBiH sa 171,57 mil. KM, JP Elektroprivreda BiH sa 135,23 mil. KM, JP Elektroprivreda HZHB sa 110,92 mil. KM, dok dug svih ostalih poduzeća iznosi 47,39 mil. KM i odnosi se na RU Kreka, RMU Kakanj, RMU Breza, RMU Banovići, JP BH Telecom, JP Aerodrom Sarajevo, HT Mostar i RMU Đurđevik.

Vanjski dug javnih preduzeća i ostalih korisnika

499,74

616,87 688,50

825,73

0,00

100,00

200,00 300,00

400,00

500,00

600,00 700,00

800,00

900,00

2007. 2008. 2009. 2010.

Mill

ions

6 MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE U skladu sa tendencijom rasta vanjskog i unutarnjeg duga, i odnos duga prema BDP je u

laganom porastu. Prema stanju vanjskog (3,86 milijardi KM) i unutarnjeg (1,46 milijarde KM) duga, posmatrano s

aspekta Zakonom utvrđenih unutarnjih obaveza, ukupan dug Federacije BiH na dan 31.12.2010. godine (5,32 milijardi KM) u odnosu na projicirani BDP iznosi 29,99 %. Odnos duga prema BDP-u je prethodnih godina imao tendenciju pada te je sa 48,09% (2005. godine), opadao do 27,52% (2007. godine), da bi na kraju 2008. godine imao blagi pad (na 27,11%), te ponovni rast 31.12.2009. godine (na 27,70%) i 31.12.2010. godine na 29,99%.

Table Stanje duga Federacije BiH na dan 31.12.2010. godine (u mil. KM):

Godina BDP

Stanje duga (prema Zakonu) Odnos duga prema BDP Stanje duga (po verifikaciji)

Vanjski dug

Unutarnji dug

(Zakon) Ukupno Ukupno Vanjski

dug Unutarnji

dug

Unutarnji dug

(verificirane obaveze)

Ukupno

1 2 3 4 (2+3) 5 (4:1) 6 (2:1) 7 (3:1) 8 9 (2+8)

31.12.2010. 17.760 3.865,84 1.459,56 5.325,40 29,99% 21,77% 8,22% 741,76 4.607,60

31.12.2009. 17.479 3.308,50 1.533,27 4.841,77 27,70% 18,93% 8,77% 584,90 3.893,40

30.06.2008. 16.569 2.901,64 1.589,41 4.491,05 27,11% 17,51% 9,59% 722,68 3.624,32

30.06.2007. 14.885 2.456,71 1.639,58 4.096,29 27,52% 16,50% 11,01%

30

Ovakvo stanje duga Federacije uključuje i dug koji je supsidijarno prenesen na krajnje korisnike. Izuzme li se dug krajnjih korisnika, koji imaju obavezu plaćanja po osnovu kreditnog zaduženja, stanje duga Federacije BiH na dan 31.12.2010. godine (u mil. KM) je :

Table Stanje duga Federacije BiH, umanjeno za obaveze prenesene krajnjim korisnicima, na dan 31.12.2010. godine (u mil. KM):

Godina BDP

Stanje duga Odnos duga prema BDP

Vanjski dug FBiH (bez duga krajnjih

korisnika) Unutarnji dug

(Zakon) Ukupno Ukupno Vanjski dug Unutarnji dug

1 2 3 4 (2+3) 5 (4:1) 6 (2:1) 7 (3:1)

31.12.2010. 17.760 2.848,97 1.459,56 4.308,53 24,26% 16,04% 8,22% 31.12.2009. 17.479 2.551,72 1.533,27 4.084,99 23,37% 14,60% 8,77% 30.06.2008 16.569 2.344,50 1639,58 3.984,08 24,05% 14,15% 9,90%

Međutim, obzirom da neke od kategorija unutarnjeg duga podliježu procesu verifikacije, i da je

realno očekivati da će unutanji dug biti manji od zakonom utvrđenog, i odnos duga prema BDP-u bi mogao biti povoljniji. Prema verificiranim obavezama do 31.12.2010. godine, bez duga krajnjih korisnika stanje duga Federacije BiH prikazano je u tabeli:

Table Stanje verificiranog duga Federacije BiH, umanjeno za obaveze prenesene krajnjim korisnicima, na dan 31.12.2010. godine (u mil. KM):

Godina BDP

Stanje duga (po verifikaciji i bez duga prenesenog krajnjim korisnicima) Odnos duga prema BDP

Vanjski dug FBiH (bez duga KK)

Unutarnji dug (verificirane obaveze)

Ukupno Ukupno Vanjski dug Unutarnji dug

1 8 9 10 (8+9) 5 (10:1) 6 (8:1) 7 (9:1) 31.12.2010. 17.760 2.848,97 741,76 3.590,74 20,22% 16,04% 4,18% 31.12.2009. 17.479 2.551,72 584,90 3.711,58 20,90% 14,60% 3,29% 30.06.2008 16.569 2.344,50 722,68 3.927,48 22,47% 14,15% 4,13%

Iako ograničenja propisana Zkonom o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji BiH

trenutno daju mogućnost novih zaduženja, a da, pri tom, servis duga Federacije BiH u 2011. godini i 2012. godini bude u okviru, Zakonom o dugu, utvrđenih ograničenja, već sa postojećim kreditima i garancijama, servis duga Federacije u 2013. i 2014. godini probija zakonska ograničenja.

Prema projekcijama, servis duga u 2013. godini je iznad zakonskog ograničenja za 42,41 mil. KM, odnosno 10%, a u 2014. godini za 105,50 mil. KM, ili 24,88%. Obzirom da neki krajnji korisnici, na koje je supsidijarno prenesena obaveza servisiranja duga, ne izmiruju svoje obveze u rokovima dospijeća ili ih ne izmiruju nikako (Željeznice FBiH), realno je očekivati da procenat prekoračenja ograničenja u servisiranju duga u 2013. i 2014 godini, za koji se sredstva osiguravaju u budžetu Federcije BiH, bude i veći.

Istovremeno, servis duga Federacije u odnosu na prihod Budžeta FBiH iz 2010. godine po godinama bi iznosio: 2011. godine - 19,07%, 2012. godine - 22,23%, 2013. godine - 30,64% i 2013. godine - 34,79%.

Table Projekcija otplate vanjskog i unutarnjeg duga u periodu 2011.-2014.godine (u mil. KM)

2011. 2012. 2013. 2014.

OTPLATE: Glavnica Kamata Ukupno Glavnica Kamata Ukupno Glavnica Kamata Ukupno Glavnica Kamata Ukupno

Vanjski dug-UKUPNO 168,91 82,89 251,80 206,17 89,03 295,20 413,61 87,83 501,44 493,54 91,40 584,94

Unutarnji dug-UKUPNO 102,50 18,72 121,22 126,28 20,68 146,96 117,75 18,10 135,85 111,90 15,93 127,83 UKUPNO unutarnji i vanjski dug Federacije, 271,41 101,61 373,02 332,45 109,71 442,16 531,36 105,93 637,29 605,44 107,33 712,77 Od toga:Dug budžeta FBiH 210,56 79,73 290,29 255,55 82,72 338,27 386,87 79,50 466,37 446,95 82,51 529,46

31

Table Servisiranje duga u FBiH (u mil. KM) 2008. 2009. 2010.

ver. SDŠ u 2011

(procjena) 2011. 2012. 2013. 2014.

BDP (mil KM) 16.569 17.479 17.760 18.648 19.580 20.559 21.587

Vanjski dug24 2.902 3.308 3.866 3.697 3.491 3.077 2.584

Unutarnji dug 693 858 742 250 889 763 645 533

Ukupan dug FBiH (verifikovane obaveze) 3.594 4.167 4.608 23.234 23.834 24.282 24.704

Ukupan dug/BDP 21,69% 23,84% 25,94% 124,59% 121,72% 118,11% 114,44% Vanjski dug/BDP 17,51% 18,93% 21,77% 19,82% 17,83% 14,97% 11,97% Unutarnji dug/BDP 4,18% 4,91% 4,18% 4,77% 3,90% 3,14% 2,47% Prihodi FBiH (u mil KM) 1.170 1.126 1.284 1.300 1.388 1.521 1.631 Servis vanjskog duga FBIH 252 295 501 585 Servis unutarnjeg dug FBiH 121 147 136 128 Servis ukupnog duga FBiH 373 442 637 713 Servis ukupnog duga/Prihodi 28,68% 31,85% 41,89% 43,70% Servis vanjskog duga/BDP 1,35% 1,51% 2,44% 2,71% Servis ukupnog duga/BDP 2,00% 2,26% 3,10% 3,30%

Akumulirani deficit budžeta FBiH iz 2008., 2009., i 2010. godine25

dijelom je finansiran kreditnim zaduženjem. Navedeno upučuje na zaključak da je rast javnog duga u proteklim godinama rezultat deficita ostvarenog u tom periodu.

Ugovoreni aranžmani sa MMF-om i Svjetskom bankom počivali su na uštedama koje su trebale biti ostvarene provedbom strukturalnih reformi. Imajući u vidu ročnost kreditnih sredstava MMF-a, rizik održivosti duga u periodu otplate kredita prema MMF-u u direktnoj je ovisnosti od stepena uspješnosti provedbe ugovorenih reformi. Zastoj u provedbi reformi onemogućio je planiranu stabilizaciju javnih finansija i pogoršao ročnu strukturu vanjskog duga zbog čega će obaveze po osnovu servisiranja vanjskog duga u periodu 2011-2014. značajno porasti. Pored navedenog, teret servisiranja duga u narednom periodu dodatno se može pogoršati usljed nemogućnosti značajnog smanjenja javne potrošnje i s tim povezanog nivoa budžetskog deficita, rasta kamatnih stopa, usporenog rasta BDP-a, kao i visine potencijalnih obaveza po osnovu neizmirenih obaveza prema uposlenima i korisnicima boračko invalidske zaštite i dr. Zabrinjavajuće može djelovati i pogoršanje finansijske discipline kod otplate vanjskog duga od strane krajnih korisnika, odnosno javnih preduzeća, kao i Razvojne banke FBiH čija je obaveza da prikupljena sredstva po osnovu komisionih poslova uplaćuje u budžet. Ipak, najveću opasnost za dalji rast i održivost javnog duga u Federaciji BiH u narednom periodu predstavlja visina budžetskog deficita koji je zbog odgađanja reformi sve izgledniji i u narednom periodu.

Ipak, dugoročno posmatrano dug Federacije BiH se čini održivim uz ispunjenje određenih pretpostavki kao što su povećanje neto prihoda, efikasnije ubiranje poreza, privatizacijom kompanija u državnom vlasništvu, te provedba adekvatnih fiskalnih mjera dogovorenih u aranžmanu sa MMF-om, Evropskom komisijom i Svjetskom bankom. Kako bi se osigurala održivost duga strategija novog zaduživanja treba biti zasnovana na koncesionim uvjetima novih kredita, finansiranju prioritetnih investicija, prenošenju zaduživanja na krajnje korisnike uz obavezu vraćanja kredita iz vlastitih prihoda. Pri donošenju odluka o novom zaduživanju, osim o namjeni novih kredita, potrebno voditi računa i o njihovoj ročnosti, te valutnoj i kamatnoj strukturi uz redovnu analizu i praćenje postojećeg vanjskog duga. U budućim politikama zaduživanja od izuzetnog je značaja osigurati ravnomjeran teret otplate duga, posebno u periodu 2011-2014 godine, što se može postići orijentacijom zaduživanja na domaćem tržištu kapitala putem izdavanja kratkoročnih i dugoročnih vrijednosnih papira. Pored toga što su takva sredstva za budžet izvjesnija u odnosu na ona koja se ugovaraju sa međunarodnim 24 Moguće novo vanjsko zaduženje bi bilo kod međunarodnih finansijskih institucija pod koncesionim uslovima (niska kamatna stopa, duži rok otplate i grace period od 4-6 godina) što znači da se servisiranje duga do 2014. godine ne bi povećavalo. 25 Prema godišnjim izještajima o izvršenju budžeta deficit po godinama je iznosio: 2008.-337,77 mil. KM; 2009.-123,82 MIL. KM i 2010. godine 56,32 mil. KM.

32

finansijskim institucija, ujedno bi se smanjila i ovisnost o pomoći međunarodnih finansijskih institucija i s tim povezano učešće vanjskog duga u ukupnom javnom dugu. Buduće potrebe za zaduživanjem ovisit će, u prvom redu o usješnosti provođenja započetih strukturalnih reformi odnosno o budućim kretanjima primarnog fiskalnog salda (suficit ili deficit)i, od visine zaduživanja za kapitale projekte, visine postojećeg duga koji dospijeva na otplatu, procesu privatizacije budući da se prihodi od privatizacije mogu koristiti za finansiranje deficita ili bi isti umanjili potrebu za zaduživanje u svrhu realizacije kapitalnih projekata, realizaciji prioritetnih projekata putem javno privatnog partnerstva i koncesija.

33

Prilog 1. Pregled stanja vanjskog duga FBiH na dan 31.12.2010. godine

Kreditor Stanje duga 31.12.2009.

% od ukupnog

duga Stanje duga 31.12.2010.

% od ukupnog

duga

STARI DUG 1. IBRD - Svjetska banka 270.818.707 8,19 % 275.723.254 7,13 % 2. Pariški klub 557.588.634 16,85 % 565.277.561 14,62 % 3. Londonski klub 424.906.541 12,84 % 390.921.629 10,11 % 4. Eurofima 8.764.633 0,26 % 5.226.922 0,13 %

Ukupno stari dug 1.262.078.515 38,14% 1.237.149.366 32,00%

NOVI DUG 5. IDA - Svjetska banka 991.528.266 29,97 % 1.141.406.653 29,53 % IBRD-Svjetska banka - - 41.725.824 1,08%

6. EBRD 195.111.977 5,90 % 238.191.061 6,16 % 7. EIB 182.232.926 5,51 % 222.649.376 5,76 % 8. CEB 17.071.368 0,51 % 19.044.008 0,49 % 9. MMF 258.919.907 7,83 % 514.687.865 13,31 % 10. IFAD 33.049.530 0,99 % 36.297.126 0,94 % 11. Evropska komisija 48.895.750 1,48 % 46.939.920 1,21 % 12. Saudi fond 20.822.717 0,63 % 24.395.701 0,63 % 13. Opec fond 20.559.267 0,62 % 23.718.761 0,61 % 14. Kuvajtski fond 29.381.450 0,89 % 30.462.880 0,79 % 15. KfW Njemačka 2.521.579 0,07 % 3.911.576 0,10 % 16. Vlada Španije 50.960.506 1,54 % 57.730.236 1,49 % 17. Vlada Portugala 62.570.913 1,89 % 62.570.913 1,62 % 18. Vlada Belgije 1.162.483 0,04 % 1.097.900 0,03 % 19. Vlada Japana 48.357.546 1,46 % 57.091.589 1,47 % 20. Vlada Republike Koreje 12.855.329 0,39 % 32.602.325 0,84 % 21. Fortis Bank 25.996.846 0,78 % 22.938.394 0,59 % 22. UniCredit Bank Austria 16.790.847 0,51 % 18.237.094 0,47 % 23. Raiffeisen Zentralbank 10.417.253 0,31 % 15.455.073 0,40 % 24. BAWAG P.S.K. Bank 17.210.070 0,52 % 17.540.187 0,45 %

Ukupno novi dug 2.046.416.530 61,86% 2.628.694.462 68,00%

Ukupan dug FBiH 3.308.495.047 100% 3.865.843.832 100%

34

Prilog 2.

Stanje duga po općinama u Federaciji BiH na dan 31.12.2010.godine (u mil. KM)

OPĆINA Dug po kreditima

Vanjski krediti

Unutarnji krediti

Dug po izdatim

garancijama Vanjske garancije

Unutarnje garancije UKUPNO Datum izvještavanja

1 Banovići 1,07 1,07 0,00 0,00 0,00 0,00 1,07 31.12.2010 2 Bihać 10,59 0,00 10,59 0,00 0,00 0,00 10,59 31.12.2010 3 Bosanska Krupa 0,31 0,00 0,31 0,00 0,00 0,00 0,31 31.12.2010 4 Bosanski Petrovac 0,00 0,00 0,00 0,04 0,00 0,04 0,04 30.09.2008 5 Bosansko Grahovo 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 31.03.2010 6 Breza 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 ne dostavlja dokumentaciju 7 Bugojno 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 8 Busovača 0,17 0,17 0,00 0,00 0,00 0,00 0,17 31.03.2010 9 Bužim 0,47 0,47 0,00 0,00 0,00 0,00 0,47 31.12.2010

10 Centar Sarajevo 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.09.2008. 11 Cazin 4,39 4,39 0,00 3,65 3,65 0,00 8,04 30.09.2010 12 Čapljina 0,08 0,08 0,00 0,00 0,00 0,00 0,08 31.03.2010 13 Čelić 0,04 0,00 0,04 0,59 0,00 0,59 0,63 31.12.2010 14 Čitluk 4,10 0,79 3,31 0,00 0,00 0,00 4,10 31.12.2010 15 Doboj Istok 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 16 Doboj Jug 0,01 0,01 0,00 0,00 0,00 0,00 0,01 31.03.2010 17 Dobretići 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 18 Domaljevac-Šamac 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 19 Donji Vakuf 0,80 0,80 0,00 0,00 0,00 0,00 0,80 30.06.2010 20 Drvar 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 21 Foča-Ustikolina 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 27.10.2008 22 Fojnica 2,47 2,47 0,00 0,00 0,00 0,00 2,47 30.06.2010 23 Glamoč 0,16 0,16 0,00 0,00 0,00 0,00 0,16 31.03.2010 24 Goražde 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 31.03.2010 25 Gornji Vakuf-Uskoplje 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 31.03.2010 26 Gračanica 1,31 0,00 1,31 0,60 0,60 0,00 1,91 31.12.2010 27 Gradačac 1,52 0,00 1,52 0,00 0,00 0,00 1,52 31.12.2010 28 Grude 5,49 4,49 1,00 0,00 0,00 0,00 5,49 31.12.2010 29 Hadžići 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 30 Ilidža 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 31 Ilijaš 0,20 0,00 0,20 0,00 0,00 0,00 0,20 31.12.2010 32 Jablanica 1,98 0,21 1,76 0,22 0,00 0,22 2,20 31.03.2010 33 Jajce 0,97 0,00 0,97 0,00 0,00 0,00 0,97 31.12.2010 34 Kakanj 0,00 0,00 0,00 6,84 0,00 6,84 6,84 31.12.2010 35 Kalesija 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 31.09.2008 36 Kiseljak 10,21 10,10 0,11 0,00 0,00 0,00 10,21 30.06.2010 37 Kladanj 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 38 Ključ 0,50 0,27 0,23 0,00 0,00 0,00 0,50 30.06.2010 39 Konjic 3,84 1,98 1,86 0,00 0,00 0,00 3,84 30.06.2010 40 Kreševo 0,78 0,78 0,00 0,00 0,00 0,00 0,78 31.03.2010 41 Kupres 0,33 0,33 0,00 0,00 0,00 0,00 0,33 30.09.2010 42 Livno 6,08 6,08 0,00 0,00 0,00 0,00 6,08 31.12.2010 43 Lukavac 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 09.12.2010 44 Ljubuški 2,42 1,06 1,36 0,00 0,00 0,00 2,42 31.03.2010 45 Maglaj 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 46 Neum 0,31 0,27 0,04 0,00 0,00 0,00 0,31 31.12.2010 47 Novi Travnik 0,18 0,00 0,18 0,00 0,00 0,00 0,18 31.12.2010 48 Novi Grad Sarajevo 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 31.12.2010. 49 Novo Sarajevo 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 31.12.2010 50 Odžak 0,63 0,49 0,14 0,00 0,00 0,00 0,63 31.03.2010 51 Olovo 4,20 4,20 0,00 0,00 0,00 0,00 4,20 31.12.2010 52 Orašje 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 53 Pale-Prača 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 31.03.2010 54 Posušje 5,64 4,89 0,75 5,20 0,00 5,20 10,84 31.12.2010 55 Prozor-Rama 0,25 0,25 0,00 0,00 0,00 0,00 0,25 31.12.2009 56 Ravno 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 ne dostavlja dokumentaciju 57 Sanski Most 1,81 1,81 0,00 0,00 0,00 0,00 1,81 31.03.2010 58 Sapna 0,16 0,00 0,16 0,50 0,50 0,00 0,66 30.06.2010

35

59 Srebrenik 3,41 3,41 0,00 0,23 0,00 0,23 3,64 31.12.2010 60 Stari Grad Sarajevo 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 27.10.2008.

OPĆINA Dug po kreditima

Vanjski krediti

Unutarnji krediti

Dug po izdatim

garancijama Vanjske garancije

Unutarnje garancije UKUPNO Datum izvještavanja

61 Stolac 0,10 0,10 0,00 0,50 0,00 0,50 0,60 31.12.2010 62 Široki Brijeg 2,25 2,25 0,00 0,00 0,00 0,00 2,25 31.12.2010 63 Teočak 0,01 0,00 0,01 0,18 0,18 0,00 0,19 30.06.2010 64 Tešanj 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 65 Tomislavgrad 0,68 0,68 0,00 0,00 0,00 0,00 0,68 31.12.2010 66 Travnik 4,83 0,00 4,83 0,00 0,00 0,00 4,83 30.06.2010 67 Trnovo (FBiH) 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 68 Tuzla 0,51 0,00 0,51 15,40 6,33 9,07 15,91 31.12.2010 69 Usora 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 70 Vareš 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 ne dostavlja dokumentaciju 71 Velika Kladuša 2,48 0,00 2,48 0,00 0,00 0,00 2,48 31.12.2010 72 Visoko 0,23 0,23 0,00 0,00 0,00 0,00 0,23 30.06.2010 73 Vitez 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 74 Vogošća 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 30.06.2010 75 Zavidovići 0,27 0,00 0,27 0,00 0,00 0,00 0,27 30.06.2010 76 Zenica 1,50 0,00 1,50 1,20 0,00 1,20 2,70 31.12.2010 77 Žepče 2,70 2,70 0,00 0,00 0,00 0,00 2,70 31.12.2009 78 Živinice 0,00 0,00 0,00 0,60 0,00 0,60 0,60 30.06.2010

UKUPNO 92,44 56,99 35,44 35,75 11,26 24,49 128,19

36

Prilog 4.

Stanje duga gradova u Federaciji BiH na dan 31.12.2010. godine (u mil. KM).

Redni broj Grad Dug po

kreditima Vanjski krediti

Unutarnji krediti

Dug po izdatima

garancijama Vanjske garancije

Unutarnje garancije UKUPNO Datum

izvještavanja

1 2 3(4+5) 4 5 6(7+8) 7 8 9(3+6) 10 1 Sarajevo 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 0,00 2 Mostar 14,14* 14,14 0,00 6,40 6,40 0,00 20,54 31.12.2010

UKUPNO: 14,14 14,14 0,00 6,40 6,40 0,00 20,54

* U iznos nije uračunat dug koji grad Mostar ima po osnovu kredita Kuvajtskog fonda za arapski ekonomski razvoj broj 535. Stanje duga po Kuvajtskom kreditu na dan 31.12.2010. godine iznosu 1.950.000 KWD (10.189.335 KM).

37

Prilog 5. Stanje vanjskog duga javnih preduzeća u većinskom vlasništvu

Vlade Federacije BiH na dan 31.12.2010. godine

NAZIV KREDITORA NAZIV KREDITA BROJ

KREDITA VALUTA

ZADUŽENJA UGOVORENI

IZNOS ANGAŽOVANI

IZNOS STANJE DUGA*

31.12.2010.

STANJE DUGA NA DAN

31.12.2010 U KM

JP Elektroprivreda BiH EBRD Struja 1 599 KM 12.342.859 12.342.859 1.851.429 1.851.429 EBRD Struja 3 891 EUR 28.971.619 18.019.249 4.862.559 9.510.339

EBRD Obnova

elektrodistribucija 35806 EUR 19.000.000 13.800.795 12.344.443 24.143.631 EIB Struja 3 20785 EUR 15.516.433 15.516.433 10.344.289 20.231.671 EIB Obnova el.energ.II 23871 EUR 32.900.000 0 0 0

Svjetska banka-IDA Grijanje 38970 USD 3.768.772 3.768.772 1.381.883 2.035.188

Svjetska banka-IDA Struja 1 29030 SDR 18.562.476 18.562.476 6.806.241 15.537.063

Svjetska banka-IDA Struja 2 30710 SDR 8.302.223 8.302.223 7.679.559 17.530.643

Svjetska banka-IDA Struja 3 35340 SDR 8.833.331 8.833.331 8.833.331 20.164.435

Svjetska banka-IDA Struja 4 41970 SDR 11.180.000 2.548.247 2.548.247 5.817.053

Vlada Japana Podrška rudarstvu BH-P1 JPY 1.110.183.667 1.110.183.667 1.019.184.992 18.415.654 UKUPNO ELEKTROPRIVREDA BiH 135.237.106

JP Elektroprivreda HZ HB EBRD Struja 1 599 KM 6.348.462 6.348.462 952.269 952.269 EBRD Struja 3 891 EUR 12.582.563 5.417.596 635.136 1.242.217

EBRD Obnova

elektrodistribucija 35806 EUR 19.000.000 18.997.877 16.623.143 32.512.041 EIB Struja 3 20785 EUR 18.000.000 18.000.000 12.000.000 23.469.960 EIB Obnova el.energ.II 23871 EUR 19.900.000 16.919.000 13.744.000 26.880.928

Svjetska banka-IDA Struja 2 30710 SDR 4.581.573 4.581.573 4.237.955 9.674.265

Svjetska banka-IDA Struja 3 35340 SDR 6.763.574 6.763.574 6.763.574 15.439.664

Svjetska banka-IDA Struja 4 41970 SDR 600.000 326.260 326.260 744.776

KfW Njemačka Obnova

Hidrelektrane Rama - EUR 10.000.000 0 0 0

KfW Njemačka Proj.Vjetroelektrane Mesihovina - EUR 71.000.000 0 0 0

UKUPNO ELEKTROPRIVREDA HZHB 110.916.120

JP Željeznice FBiH*

Vlada Španije Projekat nagibnih vozova TALGO - EUR 67.627.058 25.989.087 25.989.087 50.830.236

EBRD* Željeznice I 944 EUR 12.542.358 12.542.358 12.542.358 24.530.720 EBRD Željeznice II 35418 EUR 42.000.000 9.259.215 9.259.215 18.109.451 EIB* Željeznice I 21127 EUR 24.000.000 24.000.000 24.000.000 46.939.920

EIB Željeznice II 23.376 (BA) EUR 50.000.000 7.800.000 7.800.000 15.255.474

Vlada Portugala Projekat modern. željezn. transporta - EUR 32.000.000 31.992.000 31.992.000 62.570.913

UKUPNO ŽELJEZNICE FBiH 218.236.714

JP BH Telecom EBRD Telekomunikacije 676 KM 14.363.652 14.363.652 2.154.548 2.154.548

UKUPNO BHTELECOM 2.154.548

HT Mostar EBRD Telekomunikacije 676 KM 6.771.169 6.771.169 1.015.675 1.015.675

UKUPNO HT MOSTAR 1.015.675

38

JP Aerodrom Sarajevo EBRD Transport 474 USD 9.339.941 9.339.941 768.481 1.131.791

UKUPNO AERODROM 1.131.791

JP Direkcija cesta FBiH EBRD Razvoj puteva 31788 EUR 38.592.100 25.526.964 25.526.964 49.926.402

EBRD Rehabilitacija

puteva 37543 EUR 45.000.000 25.881.909 25.881.909 50.620.614

EIB Sanacija puteva u

Federaciji BiH 23.924 (BA) EUR 50.000.000 29.500.000 29.500.000 57.696.985

Svjetska banka-IDA

Cestovna infrastrukt. i sigurn. 43710 SDR 8.200.000 5.838.610 5.838.610 13.328.187

UKUPNO DIREKCIJA CESTA 171.572.188

RMU "Banovići" Svjetska banka-

IDA Struja 1 29030 SDR 903.049 903.049 331.118 755.866 Vlada Japana Podrška rudarstvu BH-P1 JPY 318.280.594 318.280.594 292.192.040 5.279.618

UKUPNO RMU "BANOVIĆI" 6.035.484

RU "Kreka" Svjetska banka-

IDA Struja 1 29030 SDR 2.203.219 2.203.219 896.681 2.046.914

Vlada Japana Podrška rudarstvu BH-P1 JPY 762.697.684 762.697.684 724.799.982 13.096.411

UKUPNO RU "KREKA" 15.143.325

RMU "Đurđevik"

Svjetska banka-IDA Struja 1 29030 SDR 535.060 535.060 196.189 447.853

UKUPNO RMU "ĐURĐEVIK" 447.853

RMU "Breza" Vlada Japana Podrška rudarstvu BH-P1 JPY 478.962.787 478.962.787 466.855.359 8.435.609

UKUPNO RMU "BREZA" 8.435.609

RMU "Kakanj" Vlada Japana Podrška rudarstvu BH-P1 JPY 771.692.218 771.692.218 721.030.563 13.028.301

UKUPNO RMU "KAKANJ" 13.028.301

UKUPAN VANJSKI DUG JAVNIH PREDUZEĆA 683.354.714