-
REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
SKUPŠTINA
Materijal za sjednicu
INFORMACIJA O ORGANIZIRANOSTI I STANJU
LOVSTVA I RIBOLOVA NA PODRUČJU
OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
Osijek, listopada 2008.
Materijal pripremljen u
Upravnom odjelu za poljoprivredu i
gospodarstvo Osječko-baranjske županije
-
INFORMACIJA O ORGANIZIRANOSTI I STANJU
LOVSTVA I RIBOLOVA NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
1. PROBLEMATIKA I STANJE LOVSTVA NA PODRUČJU
OSJEČKO-BARANJSKE
ŽUPANIJE 1.1. UVOD
U Republici Hrvatskoj su Zakonom o lovstvu ("Narodne novine"
broj 140/05.) razvrstana lovišta na dvije vrste lovišta: - vlastita
lovišta (ustanovljena na vlastitom zemljištu) i - zajednička
lovišta (ustanovljena na ostalom zemljištu).
Gospodarenje lovištima temelji se na donesenim lovnogospodarskim
osnovama, koje se donose nakon ustanovljenja lovišta.
Lovnogospodarska osnova utvrđuje gospodarenje lovištem u razdoblju
od deset godina, odnosno od 01. travnja tekuće godine do 31. ožujka
desete godine, a u skladu s mogućnosti biotopa te brojnosti i
stanjem populacije divljači koja se uzgaja. Za zajedničko lovište
lovnogospodarsku osnovu donosi i odobrava Ministarstvo
poljoprivrede, šumarstva i vodnoga gospodarstva što je propisano
člankom 43. stavak 3. Zakona o lovstvu.
Što se tiče rada Lovačkog saveza Osječko-baranjske županije u
protekloj godini, dakle od održavanja Skupštine pa do danas bilo je
cijeli niz aktivnosti koje su se odvijale putem Izvršnog odbora i
njegovih Povjerenstava te putem sjednica Lovnih ureda.
U ovaj Savez učlanjeno je 115 članica s 3157 lovaca, te s 141
pripravnikom.
Na području Osječko-baranjske županije broj lovaca učlanjenih u
lovačke udruge po lovnim uredima je:
Tablica 1. Struktura lovačkih društava (izvor: Lovački savez
Osječko-baranjske županije)
Rbr. Lovni ured Broj društva Broj lovaca Napomena
1. Beli Manastir 24 652+ 10 21 lovozakupnik
2. Donji Miholjac 12 329+8 5 lovozakupnika 3. Đakovo 24 745+27
19 lovozakupnika 4. Osijek 25 572+15 18 lovozakupnika
5. Valpovo 9 285+8 8 lovozakupnika 6. Našice 20 558+15 12
lovozakupnika
U K U P N O 114 3224 3141 lovac 83 pripravnika 1.2. ZAKUP
LOVIŠTA
Sa 31. ožujkom 2007. godine za ukupno 12 zajedničkih lovišta sa
područja bivše Općine Našice je istekao desetogodišnji zakup
zajedničkih lovišta na područja Osječko-baranjske županije.
1
-
Lovačkim društvima je temeljem članka 30. Zakona o lovstvu,
nakon pribavljene prethodne suglasnosti Ministarstva poljoprivrede,
šumarstva i vodnoga gospodarstva za produženje ugovora o zakupu
lovišta, Skupština Osječko – baranjske županije na svojoj 14.
sjednici održanoj 9. ožujka 2007. godine produžila ugovor o zakupu
lovišta na rok od deset godina ("Županijski glasnik" broj
3/07.).
Nakon predloženog teksta ugovora o produženju ugovora o zakupu
lovišta Državno odvjetništvo je izdalo pozitivno mišljenje na tekst
predloženog ugovora.
Nakon dobivenog mišljenja, Župan je s Lovačkim društvima
potpisao ugovore o produljenju zakupa lovišta pod uvjetima iz
isteklih ugovora na rok od deset godina.
U tablici 2. prikazana su lovišta sa njihovim površinama,
godišnjom lovozakupninom, kao i podaci o lovozakupniku pojedinog
lovišta. Tablica 2. Pregled zakupljenih zajedničkih lovišta na
području Osječko-baranjske županije
Lovište broj Površina (ha) Godišnja
lovozakupnina (kn) Lovozakupnik
XIV/101 - "Levanjska Varoš" 2200 4.397,00 LD "Kuna" Levanjska
Varoš
XIV/102 - "Lapovci" 984 2.297,00 LD "Vepar" Trnava XIV/103 -
"Trnava" 2480 3.109,00 LD "Vepar" Trnava XIV/104 - "Selci
Đakovački" 2956 6.222,00 LD "Srndać" Selci Đakovački
XIV/105 - "Đakovo" 2845 8.922,00 LD "Jelen" Đakovo XIV/106 -
"Satnica Đakovačka" 1771 3.477,00 LD "Fazan" Đakovačka Satnica
XIV/107 - "Gorjani" 4152 6.201,00 LD "Lisica" Gorjani XIV/108 -
"Potnjani" 1346 3.512,00 LD "Fazan" Potnjani XIV/109 - "Drenje"
4351 9.440,00 LD "Sokol" Drenje XIV/110 - "Bračevci" 3289 9.759,00
LD "Jelen" Bračevci XIV/111 - "Punitovci" 2618 5.591,00 LD "Lisica"
Punitovci XIV/112 - "Tomašanci - Ivanovci" 2480 3.673,00
LD "Garov Dol" Tomašanci, Ivanovci
XIV/113 - "Viškovci" 4300 8.328,00 LD "Jarebica" Viškovci
XIV/114 - "Semeljci" 5559 9.754,00 LD "Zec" Semeljci XIV/115 -
"Kešinci" 2168 5.819,00 LD "Srndać" Kešinci XIV/116 - "Vrbica" 3972
8.195,00 LD "Orao" Vrbica XIV/117 - "Budrovci" 2830 9.759,00 LD
"Fazan" Budrovci XIV/118 - "Piškorevci" 2631 6.096,00 LD "Jastreb"
Piškorevci XIV/119 - "Strizivojna" 2233 7.742,00 LD "Fazan"
Strizivojna XIV/120 - "Višnjevac" 1169 2.594,00 LD "Sokol"
Višnjevac XIV/121 - "Josipovac" 1887 3.013,00 LD "Jastreb"
Josipovac XIV/122 - "Čepin" 4062 6.157,00 LD "Čepin" Čepin XIV/123
- "Čepinski Martinci" 2702 8.184,00 LD "Jastreb" Čepinski
Martinci
XIV/124 - "Beketinci" 1414 2.293,00 LD "Zec" Beketinci XIV/125 -
"Vuka" 1959 8.021,00 LD "Kuna" Vuka XIV/126 - "Vladislavci" 3132
7.674,00 LD "Kobac" Vladislavci XIV/127 - "Livana" 2832 8.549,00 LD
"Prepelica" Osijek XIV/128 - "Antunovac" 3682 6.162,00 LD
"Jarebica" Antunovac XIV/129 - "Ernestinovo" 2602 14.100,00 LD
"Tomin hrast" Osijek XIV/130 - "Laslovo" 2650 21.655,12 LD "Fazan"
Laslovo XIV/131 - "Silaš" 1385 5.800,00 LD "Orao" Silaš XIV/132 -
"Osijek" 1885 5.341,00 LD "Mursa" Osijek
2
-
XIV/133 - "Tenja" 5087 8.970,00 LD Sokol Tenja XIV/134 -
"Sarvaš" 3747 3.219,25 LD "Jelen" Sarvaš XIV/135 - "Aljmaš" 1050
2.883,50 LD "Vepar" Aljmaš XIV/136 - "Dalj" 4950 18.347,75 LD
"Fazan" Dalj XIV/137 - "Erdut" 2043 9.312,12 LD "Srnjak" Erdut
XIV/138 -"Koška" 7518 21.050,00 LD "Sokol" Koška XIV/139 -
"Podravska Moslavina" 6798 15.242,00 LD "Šljuka" Podravska
Moslavina
XIV/140 - "Donji Miholjac" 6073 10.383,00 LD "Vidra" Donji
Miholjac
XIV/141 - "Golinci" 4172 8.687,00 LD "Kobac" Golinci XIV/142 -
"Magadenovac" 6084 17.100,00 LD "Sokol" Magadenovac
XIV/143 - "Podgajci Podravski" 4368 7.914,00 LD "Fazan" Podgajci
Podravski
XIV/144 - "Belišće" 5939 13.764,00 LD "Vepar" Belišće XIV/145 -
"Zelčin" 5014 14.841,00 LD "Jelen" Zelčin XIV/146 - "Valpovo" 2778
8.183,00 LD "Šljuka" Valpovo XIV/147 - "Ladimirevci" 1655 6.328,00
LD "Srnjak" Ladimirevci XIV/148 - "Bizovac" 2668 7.249,00 LD
"Fazan" Bizovac XIV/149 - "Habjanovci" 3583 7.268,00 LD "Lug"
Habjanovci XIV/150 - "Šag-Nard" 2158 6.474,00 LD "Prepelica"
Šag-Nard XIV/151 - "Petrijevci" 5578 13.546,00 LD "Jastreb"
Petrijevci XIV/152 - "B.P. Selo" 2196 12.748,62 LD "Fazan" B.P.
Selo XIV/153 - "Bolman" 2761 9.993,50 LD "Jelen" Bolman XIV/154 -
"Jagodnjak" 4346 13.667,00 LD "Jelen" Jagodnjak XIV/155 - "Darda"
4831 18.308,25 LD "Fazan" Darda XIV/156 - "Bilje" 705 8.450,00 LD
"Srnjak" Bilje XIV/157 - "Lug" 3110 14.842,12 LD "Fazan" Lug
XIV/158 - "Kneževi Vinogradi" 5741 21.527,50 LD "Srndać" K.
Vinogradi
XIV/159 - "Zmajevac" 3193 16.700,00 LD "Trčka" Zmajevac XIV/160
- "Karanac" 2706 4.137,62 LD "Srndać" Karanac XIV/161 - "Čeminac"
2588 8.196,25 LD "Jarebica" Čeminac XIV/162 - "Beli Manastir" 2756
9.736,75 LD "Srndać" Beli Manastir
XIV/163 - "Luč" 1889 8.038,25 LD "Vidra" Luč XIV/164 - "Branjin
Vrh" 2228 9.448,40 LD "Sokol" Branjin Vrh XIV/165 - "Popovac" 2389
12.264,75 LD "Jastreb" Popovac XIV/166 - "Branjina" 2356 12.600,00
LD "Zec" Branjina XIV/167 - "Duboševica" 3229 19.453,75 LD "Belje"
Duboševica XIV/168 - "Batina" 1290 4.453,62 LD "Fazan" Batina
XIV/169 - "Topolje" 5011 24.865,25 LD "Sokol" Topolje XIV/170 -
"Grabovac" 2844 4.957,25 LD "Sokol" Grabovac XIV/172 - "Šaptinovci"
2758 4.147,00 LD "Jazavac" Šaptinovci XIV/173 - "Feričanci" 2116
3.204,00 LD "Vidra" Beljevina XIV/174 - "Đurđenovac" 3014 4.937,00
LD "Kuna" Đurđenovac XIV/175 - "Donja Motičina" 1296 1.881,00 LD
"Zec" Donja Motičina
XIV/176 - "Ribnjak" 3269 5.306,00 LD "Galeb" Našice XIV/177 -
"Jelisavac" 1483 2.443,00 LD "Sokol" Jelisavac XIV/178 -
"Vukojevci" 1141 2.088,00 LD "Srndać" Mark. Našički XIV/179 -
"Podgorač" 3538 5.792,00 LD "Vepar 1946" Podgorač
3
-
XIV/180 - "Budimci" 4663 6.102,00 LD "Fazan" Budimci XIV/181 -
"Našice" 1320 1.701,00 LD "Jelen" Našice XIV/182 - "Valenovac" 2366
3.942,00 LD "Jelen" Našice XIV/183 - "Granice" 1959 3.900,00 LD
"Jastreb" Ostrošinci XIV/184 - "Kopačevo" 1348 8.354,00 LD "Jelen"
Kopačevo XIV/185 - "Vardarac" 1890 8.354,00 LD "Vepar" Vardarac
XIV/186 - "Marijanci" 3027 10.000,00 LD "Jelen" Marijanci
1.3. STANJE U LOVSTVU
Problematika u zajedničkim lovištima
Problematika miniranosti zajedničkih lovišta je i dalje prisutna
s obzirom koje probleme donose obrasle nepristupačne poljoprivredne
površine. Kao posljedica toga javlja se povećanje populacije
divljači koja se zadržava i razmnožava na tim područjima. Na
navedenim područjima lov nije moguć te sa tih područja divljač
izlazi na proizvodne poljoprivredne površine, tu se hrani i čini
velike štete poljoprivrednim kulturama. Radi toga lovačka društva
imaju izuzetno velike probleme da bi isplatila štete oštećenicima.
Radi naknade štete oštećenicima tijekom 2007. godine Upravni odjel
za poljoprivredu i gospodarstvo izdao je 19 rješenja lovačkim
društvima za odstrjel divljači. Navedenim rješenjima dozvoljen je
odstrjel 3 grla jelenske divljači i 115 grla divljih svinja iz čega
je vidljivo da divljač nanosi znatne štete na poljoprivrednim
kulturama.
Ukupna šteta od divljači na području Osječko-baranjske županije
u 2003. godini iznosila je 335.780 kune, u 2004. godini ukupna
šteta je 350.080 kune, u 2005. godini ukupna šteta je 529.970,00
kuna, u 2006. godini ukupna šteta iznosila 220.620 kuna, dok je
ukupna šteta u 2007. godini iznosila 96.185,00 kuna. Zbog
nepristupačnosti terena za lov populacija čaglja se povećava što
lovačkim društvima predstavlja problem u lovištima jer se isti
teško lovi, pravi štete na divljači kojom se hrani.
Program za unaprjeđenje lovstva na području Osječko-baranjske
županije
Skupština Osječko-baranjske županije donijela je na 8. sjednici
održanoj 20. prosinca 2004. godine Program unaprjeđenja lovstva na
području Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj
14/04.), a na svojoj sjednici održanoj 9. ožujka 2007. godine
donijela je Izmjene programa unaprjeđenja lovstva na području
Osječko-baranjske županije ("Županijski glasnik" broj 3/07.).
Program unaprjeđenja lovstva je planski dokument i provodio bi
se u razdoblju od 2005.-2010. godine.
Program obuhvaća sljedeće projekte: 1. Opremanje hladnjača za
prihvat mesa, 2. Zaštita usjeva od divljači, 3. Kupovina zemljišta
za osnivanje remiza za divljač, 4. Kupovina uređaja za otkrivanje
divljači prilikom skidanja usjeva s poljoprivrednih površina, 5.
Izrada digitalnog kataloga lovišta, 6. Projekti razvoja lovnog
turizma.
Zakonom o veterinarstvu ("Narodne novine" broj 41/07.) propisano
je da divljač nakon odstrela podliježe (njihovi trupovi i dijelovi
trupa i meso) veterinarsko - zdravstvenom pregledu i kontroli.
4
-
Ovlaštenik prava lova obvezan je odstrijeljenu divljač prijaviti
nadležnoj ovlaštenoj organizaciji u roku 12 sati nakon odstrjela
radi obavljanja pregleda i kontrole. Veterinarsko-zdravstvenim
pregledom i kontrolom utvrđuje se zdravstvena ispravnost proizvoda
životinjskog podrijetla namijenjenih prehrani ljudi, koji se potom
obilježavaju na propisani način. Objekti za rasijecanje, obradu
mesa divljači i hlađenje moraju udovoljavati propisanim
veterinarsko - zdravstvenim uvjetima.
Pregled i kontrola uključuje: - laboratorijske pretrage na
rezidue te ostale onečišćivače biološkog i kemijskog
podrijetla,
škodljive za ljudsko zdravlje, - kakvoću i tehničke normative i
druge propise ukoliko je to posebnim zakonom propisano.
Za rasijecanje i obradu mesa, hlađenje i skladištenje mesa, dok
se ne završe potrebne pretrage i kontrole, lovačka društva bi bila
dužna osigurati financijska sredstva koja će vlasnik objekta
potraživati za navedenu uslugu.
Lovačka društva koja su lovozakupnici zajedničkih lovišta na
području Osječko-baranjske županije ne mogu postupati sukladno
zakonskim odredbama zbog nedostatka financijskih sredstava.
Da bi lovačka društva mogla postupati prema navedenom morala bi
imati svoje prostorije za hlađenje, rasijecanje i skladištenje
mesa, u kojima bi se meso nalazilo dok se ne naprave kontrole. Za
to bi bilo potrebno investirati u objekte, međutim za te
investicije društva nemaju potrebna financijska sredstva.
Osječko-baranjska županija u projektu Opremanja hladanjača za
prihvat mesa sufinancira 50.000,00 po zahtjevu.
Svake godine divljač koja se nalazi unutar zajedničkih lovišta
počini velike štete na poljoprivrednim usjevima, kao i na
voćnjacima.
Kako je naša Županija najvećim dijelom pokrivena poljoprivrednim
obradivim površinama tako su i lovišta prekrivena obradivim
poljoprivrednim površinama. Budući da se poljoprivredne površine
obrađuju, time je divljači sužen životni prostor u kojem bi imala
sve potrebno za zadržavanje u lovištima. Radi navedenog lovačka
društva bi trebala kupovati zemljišta koja se ne bi obrađivala, već
bi se ostavljala kao prirodna staništa.
Osječko-baranjska županija u projektu kupovine zemljišta i
kupovine uređeje za otkrivanje divljači sufinancira 50% od ukupnog
iznosa za koji se podnosi zahtjev za ostvarivanje prava na
sufinanciranje, maksimalno 10.000,00 kuna po zahtjevu.
U Glasu Slavonije od 6. i 7. lipnja 2007. godine su objavljeni
Javni pozivi za podnošenje zahtjeva za ostvarivanje prava na
sufinanciranje Projekata za razvoj lovstva i to za kupovinu
zemljišta za osnivanje remiza za divljač, opremanje hladnjača za
prihvat mesa i kupovinu uređeja za otkrivanje divljači prilikom
skidanja usjeva s poljoprivrednih površina.
Na objavljeni poziv se za opremanje hladnjača javilo se Lovačko
društvo "Sokol" Tenja i odobreno im je po 50. 000,00 kuna za
kupovinu opreme.
Za kupovinu zemljišta za osnivanje remiza za divljač zahtjeve su
podnijeli Lovačko društvo "Fazan" Bizovac (odobreno im je po 8.000
kuna), Lovačko društvo "Jastreb" Piškorevci (odobreno im je po
10.000 kuna, "Fazan" Potnjani (odobreno 10.000,00 kuna), Lovačko
društvo"Srndać" Đakovački Selci (odobreno 14.000 kuna), Lovačko
društvo "Fazan" Laslovo (odobreno 10.000 kuna), Lovačko društvo
"Srndać" Kešinci (odobreno 8.125 kuna), Lovačko društvo "Fazan"
Laslovo (odobreno 10.000 kuna), Lovačko društvo "Jelen" Bračevci
(odobreno 10.000 kuna), Lovačko društvo "Jelen" Našice (odobreno
2.500 kuna), Lovačko društvo "Jarebica" Antunovac (odobreno 6.600
kuna) i Lovačko društvo "Garav-dol" Tomašanci - Ivanovci (odobreno
6.000 kuna).
Osim navedenih projekata, koji su predviđeni Programom za
unaprjeđenje lovstva, Osječko-baranjska županija sudjeluje u: -
liječenju jelena običnog koji je zaražen velikim američkim
metiljom, - postavljanje znakova divljač na cesti.
5
-
Postavljanje znakova divljač na cesti
Svake godine u prometu strada znatan broj divljači.
Postavljanjem znakova na kritičnim prelazima divljači preko
prometnica upozorit će se vozače motornih vozila da na tom mjestu
moraju prilagoditi brzinu kretanja vozila zbog opasnosti prelaska
divljači.
Postavljanjem ovih znakova smanjit će se broj srtadale divljači
na prometnicama, a samim time i manje šteta na motornim
vozilima.
Odstrjel divljači
Povjerenstvo za ocjenjivanje trofeja divljači stečenih u
zajedničkim lovištima obavilo je u svih 6 Lovnih ureda ocjenjivanje
trofeja divljači. U 11 radnih dana 12 ocjenjivača trofeja ukupno su
ocijenili 278 trofej razne divljači.
S odstrjelom divljači po starosnoj strukturi Povjerenstvo nije
zadovoljno.
Tabelarni pregled ocijenjene divljači po Lovnim uredima Red
br.
Lovni ured
jelen
srnjak
vepar
ostalo Ukupno
1. Baranja 9 71 2 82 2. Miholjac 1 23 1 25 3. Đakovo 43 43 4.
Osijek 39 39 5. Valpovo 59 59 6. Našice 29 1 jazavac 30
7.
Ukupno
10
264
3
1
278
U tablicama je dat prikaz najboljih trofeja srneće divljači,
divljih svinja i jelenske divljači odstrijeljenih u lovnoj godini
2007/08.:
Tablica 3. srneća divljač - rogovi
Rbr Broj točaka Medalja Odstrelitelj Lovište broj Lovačko
društvo
1. 131,03 zlato Danijek Novački XIV/184- "Kopačevo" "Jelen"
Kopačevo
2. 123,33 srebro Robert Šćetar XIV/173 - "Feričanci" "Srndać"
Kneževi Vinogradi
3. 119,05 srebro Marijan Borković XIV/156 - "Bilje" "Srnjak"
Bilje
4. 118,23 srebro Jugoslav Barković XIV/185 - "Vardarac" "Vepar"
Vardarac
5. 116,95 srebro Dario Babić XIV/141 - "Golinci" "Kobac"
Golinci
6. 115,88 srebro Mario Gudelj XIV/148 - "Bizovac" "Fazan"
Bizovac
7. 115,50 srebro Danijel Antoljak XIV/127 - "Livana" "Prepelica"
Osijek
8. 112,73 bronca Marko Maleševac XIV/114 - "Semeljci" "Zec"
Semeljci
6
-
Tablica 4. divlja svinja - kljove
Rbr Broj točaka Medalja Odstrelitelj Lovište broj Lovačko
društvo
1. 121,40 zlato Vlatko Nikolić XIV/21 -
"Budigošće" (DL)
"Sokol" Koška
2. 119,30 srebro Ivan Balog XIV/138 - "Koška" "Sokol" Koška
3. 114,60 bronca Josip Milković XIV/21 -
"Budigošće" (DL)
"Sokol" Koška
4. 114,50 bronca Marko Maleševac XIV/114 - "Semeljci" "Zec"
Semeljci
5. 113,75 bronca Zvonko Ladnjak XIV/21 -
"Budigošće" (DL)
"Sokol" Koška
6. 113,10 bronca Ivo Blažeković XIV/113 - "Viškovci" "Jarebica"
Viškovci
7. 113,10 bronca Damir Damjanov XIV/167 - "Duboševica" "Belje"
Duboševica
8. 112,80 bronca Oskar Molnar XIV/169 - "Topolje" "Sokol"
Topolje
9. 111,25 bronca Stjepan Bučanac XIV/140 - "D. Miholjac" "Vidra"
D. Miholjac
Tablica 5. jelenska divljač - rogovi
Rbr Broj točaka Medalja Odstrelitelj Lovište broj Lovačko
društvo
1. 216,95 zlato Ivan Mtijačić XIV/167 - "Duboševica" "Belje"
Duboševica
2. 211,42 zlato Željko Ronta XIV/143 - Pod. Podgajci "Fazan"
Podravski Podgajci
3. 210,49 zlato Ivan Šandorka XIV/184 - "Kopačevo" "Jelen"
Kopačevo
4. 200,66 srebro Zoltan Varga XIV/184 - "Kopačevo" "Jelen"
Kopačevo
5. 196,97 srebro Franjo Kokić XIV/169 - "Topolje" "Sokol"
Topolje
6. 185,04 bronca Ali Iljazi XIV/167 - "Duboševica" "Belje"
Duboševica
7. 175,40 bronca Kruno Kovačević XIV/140 - "D. Miholjac" "Vidra"
D. Miholjac
8. 171,04 bronca Željko Ronta XIV/143 - Pod. Podgajci "Fazan"
Podravski Podgajci
9. 170,46 bronca Milan Strišković XIV/143 - Pod. Podgajci
"Fazan" Podravski Podgajci
7
-
Ostala događanja u lovstvu
Suradnja i sajmovi
Na sajamskom prostoru Pampas u Osijeku od 29. ožujka - 1.
travnja 2007. godine održao se 4. Sajam lova i ribolova "SALORI".
Sajam se održavao na 2 000 m2 zatvorenog i 5 000 m2 otvorenog
izložbenog prostora.
Imao je bogati stručni program, razne atrakcije vezane uz lov i
ribolov, smotru i reviju lovačkih pasa, razna natjecanja iz
područja lova i ribolova, a posjetilo ga je oko 20 000
posjetitelja.
Shodno potpisanoj suradnji s Lovačkim savezom Županije Baranja i
u prošlom razdoblju održalo se nekoliko sastanaka s lovcima iz
Baranje (Mađarska). Izaslanstvo našeg Saveza sudjelovalo je na
Manifestaciji "Dani lova županije Baranja" koja je održana u mjestu
Hetvehely 27. svibnja.
Rogisti LS OBŽ sudjelovali su 19. svibnja 2007. godine u mjestu
Varapalota na VI Međunarodnom festivalu rogista , kao i 11 susretu
lovačkih rogista 29. rujna na Jankovcu.
Vezano uz rogiste i napomena da je na našoj županiji osnovana
udruga "Đurđenovački rogisti Lovačkog saveza OBŽ". Cilj osnivanja
je njegovanje lovačke etike, te promicanje odgoja i izobrazbe
lovaca, podižući razinu lovačke etike i glazbene kulture.
Uveličavanje svečanih slavljeničkih trenutaka nije potpuno ako nije
prisutna i lovačka glazba. Za prvog predsjednika izabran je Denis
Matijević član LD "Trčka" Donji Miholjac.
U Našicama smo od 6. - 9. rujna održani su "Dani slavonske
šume", a Festival "Dani hobija" u Našicama koncem mjeseca
svibnja.
Prošle godine održani su Sajmovima koji su održavani na području
RH i to u listopadu u Bizovcu - 13 sajam "Agro zemlja" od 11. -
14., u Rijeci od 17. - 21. listopada, te Varaždinu od 4. - 7.
U organizaciji LD "Sokol" Topolje obilježena desetogodišnjica
organiziranog povratka lovaca u Baranju.
Na području OBŽ Lovački save provodi 4 projekta i to: -
proizvodnja zeca običnog, - uzgoj čiste linije divlje svinje, -
istraživanje populacije čaglja u Istočnoj Slavoniji, - akcija
djelatnika Katedre za lovstvo, ribarstvo i pčelarstvo
Poljoprivrednog fakulteta u
Osijeku, kao i Odjela lovstva i zaštite prirode Veleučilišta u
Karlovcu vezano uz utvrđivanje realnog prirasta zeca običnog
temeljem udjela mladih zečeva u odstrelu. Dobiveni podaci između
ostalog mogu poslužiti stručnim osobama u lovištima za planiranje
korištenja zečjih populacija odnosno pri izradu LGO.
Početkom ove godine evidentirana su uginuća srneće divljači, ali
i sitne fazanske i zečeva u
svim uredima osim na području Baranje. Pretpostavlja se da je
zbog trovanja uginulo do 200 grla srneće divljači. Shodno
obavljenom laboratorijskim pretragama uginule divljači iz lovišta
Petrijevci, Tomin hrast, Tomašanci-Ivanovcu po Hrvatskom
veterinarskom institutu Zagreb, Veterinarskom zavodu Vinkovci
potvrđeno je da su grla uginula shodno posljedicama trovanja
antikoagulantnim otrovima.
Prošle godine krajem mjeseca studenog u prostorijama HNK u
Osijeku na svečan način je promovirana knjiga Lovstvo i Lovački
savez Osječko-baranjske županije - Povijesni pregled lovstva i
organizacije autora dr Stjepana Sršana.
8
-
Lovački savez OBŽ surađuje s MC "Glas Slavonije" vezano uz
izdavanje mjesečnika "Glas lova i ribolova". Prošle godine je
obilježeno izlaženje 50. broj lista odnosno petu godina izlaženja
(prvi je broj izašao u lipnju 2003. godine).
Prošle godine uvedena je lovačka iskaznica. Lovačka iskaznica je
isprava kojim lovac dokazuje da je položio lovački ispit i bez nje
nije dozvoljen lov.
Od prošle godine, točnije 1. rujna stupio je snagu Zakon o
oružju koji je donio Hrvatski sabor na sjednici od 1. lipnja 2007.
godine. Novim zakonom se uređuje nabava, držanje, nošenje
skupljanje, proizvodnja, prepravljanje, promet, prijevoz oružja
civilna strelišta te ispitivanje i obilježavanje žigom vatrenog
oružja. Postrožene su kazne, a osim novčanih, predviđene su kazne
zatvora i do 60 dana.
Vezano uz provedbu ZOL s naglaskom na nezakoniti lov održan je u
šumi Sijerkovina (zajedničko lovište XIV/122 - "Čepin") sastanak s
predstavnicima PU OBŽ vezano uz spomenutu tematiku - potreba
jačanja sigurnosti u lovu, ukazivanje na probleme s kojima se
susreću lovačke organizacije - sudar divljači s motornim vozilima,
nomadska ispaša ovaca, otuđivanje divljači iz lovišta).
Istraživanje Velikog metilja na populaciji jelena običnog u
Osječko-baranjskoj županiji
Fasciloidoza je invazijska bolest uzrokovana Velikim (američkim)
jetrenim metiljem Fascioloides magna. Izvorno je bolest jelenske
divljači na sjeverno američkom kontinentu, gdje su najčešći
domaćini: bjelorepi jelen, crnorepi jelen, obični jelen i sob.
Ipak, bolest je prvi puta dijagnosticirana u Europi, u Italiji
1875. godine, gdje su desetak godina prije uvezeni američki vapiti
jeleni. Iako su izvorni i prirodni domaćini uglavnom jeleni na
američkom kontinentu.
Prema dosadašnjim istraživanjima fascioloidoza je široko
rasprostranjena u Sjevernoj Americi, dok je na europskom kontinentu
prijavljena u Italiji, Njemečkij, Poljskoj, Austriji, Češkoj,
Slovačkoj i Mađarskoj, gdje se pojavila i proširila kao posljedica
nekontroliranog i vremenski nepoznatog uvoza alohtonih vrsta
jelena. Invazija ovim parazitom potencijalna je opasnost i za
domaću stoku, koja predstavlja konačnog domaćina za ovog
nametnika.
Slijedeći migracijske putove divljači, posebice jelena običnog,
za očekivati je bilo da će se rasprostranjenost ove parazitoze,
prije ili kasnije, proširiti na područje Republike Hrvatske. U
siječnju 2000. godine odstrijeljen je prvi jelen slabije
konstitucije na području šumarije Tikveš u Baranji, kojem su pri
patološko-anatomskoj pretrazi jetre izolirani i prvi puta u
Hrvatskoj identificirani metilji Fascioloides magna.
Osječko-baranjska županija je prepoznala opasnost ovoga
nametnika te je 2004. godine sufinancirala projekt Epizootiološka
istraživanja metiljavosti - fascioloidoza jelena običnog u
Osječko-baranjskoj županiji (projekt je radio Poljoprivredni
fakultet u Osijeku).
Bolest je u Hrvatskoj prisutna već niz godina i još se nije
pristupilo njenom sustavnom suzbijanju, a u međuvremenu se
proširila iz Baranje i na Slavoniju (Našice, Đakovo), kao i na
Vukovarsko-Srijemsku, Brodsko-posavsku i Virovitičko-podravsku
županiju. Ovom bolešću ozbiljno je narušen zdravstveni i uzgojni
status jelenske divljači, koja osim što našim krajevima daje
mondeni izgled, predstavlja i važan gospodarski resurs, pa ga je
neophodno sačuvati. To je nemoguće bez sustavnog nadzora i
liječenja, što implicira i zanačajnim financijskim sredstvima, koja
nadilaze mogućnosti Proračuna, s toga je sredstva potrebno tražiti
na državnoj razini ili iz predpristupnih fondova Europske
unije.
Lovački ispiti i predavanja
Tijekom prošle godine održno je na 2 mjesta stručno predavanje
za lovne pripravnike upisani za obavljanje lovnog pripravništva i
to u Bilju i Našicama. Po održanim predavanjima održano je i
gađanje na glinene golubove.
U Našicama suodržana predavanja i ispiti vezano uz stjecanje
Uvjerenja o osposobljenosti za obavljanje lovočuvarske službe,
odnosno Uvjerenja o osposobljenosti za lovce.
9
-
Lovna kinologija
Lovački savez Osječko-baranjske županije je organizaciono
pomogao ispit shodno novom Pravilniku o radu terijera koji je
održan na terenima LD "Garav dol" Tomašanci Ivanovci koji je
organizirao KNLTH iz Zagreba 29. rujnu prošle godine.
U suradnji s Kinološkim društvom "Osijek" na terenima Lovačkog
društva "Mursa" Osijek održano je izlučno županijsko natjecanja u
Lovno-kinološkom Kupu Sv Huberta 2. rujna prošle godine.
Predstavnici saveza su sudjelovali su na Državnom prvenstvu u
Zeledvoru od 14. - 17. rujna. U Donjem Miholjcu je održan dana 28.
10. 2007. godine IPO tipa C.
Lovno streljaštvo Lovački savez OBŽ je organizirao izlučno
takmičenje za utvrđivanje ekipe LS OBŽ za Državno prvenstvo u
lovnom streljaštvu HLS po sistemu "trap" u 3 navrata 30. lipnja u
Koritni te 7. i 14. srpnja u na strelištu Pampas.
Savez je sa svojim predstavnicima sudjelovao na Državnom
prvenstvu HLS u trapu i skeetu koje je održano u mjestu Bzenica od
22. - 23. rujna kao i na "Parkuru" u Varaždinu 6. listopada.
Predstavnici su nastupili na Kupu HLS koji je održan u Dubravici
pokraj Zaprešiča 21. listopada.
Održana takmičenja u gađanju pokretnih i nepokretnih meta: - na
metu srnjaku u Širokom polju, - tradicionalno sedmo po redu gađanja
nepokretne mete s likom srnjaka 29 travnja za područje
cijele Županije u Belom Manastiru (prva ekipa Trofej, a
pojedinačno Vlado Jumič), - ostali turniri kao u Širokom polju
(najbolja EZU Trofej Osijek), Vuki, Osijeku-Brijestu,
Josipovcu Punitovačkom, (svuda prvaci ekipa iz Koritne).
Otvorene su i tri nova mjesta za gađanje i to revitalizirano
strelište u Bokšiću, u Čepinu za stajaće mete i u Piškorevcima za
leteće mete. 1.4. DRŽAVNA LOVIŠTA
Na području Osječko-baranjske županije ustanovljena su sljedeća
državna lovišta koja se potpuno ili djelomično nalaze na području
Osječko-baranjske županije.
Tablica 6. Pregled državnih lovišta na području
Osječko-baranjske županije
Red.br. Lovište Površina (ha) Korištenje prava lova
1. XIV/1 "Breznica" 7 906 Povjeravanje prava lova Hrv. šumama
Odluka VRH (94/94)
2. XIV/2 "Lacić - Gložđe" 6 005 Pov. prava lova Hrvatskim šumama
Odluka VRH (94/94) 3. XIV/3 "Haljevo" 1 766 Agria-Invest 4. XIV/4
"Karaš" 1 754 LD "Vidra" Donji Miholjac 5. XIV/5 "Koha-Kozarac" 1
549 Auto kuća "Lozić" Široko polje
6. XIV/6 "Kujnjak" 749 Povjeravanje prava lova Hrvatskim šumama
Odluka VRH (94/94)
9. XIV/9 "Podunavlje- Podravlje" 26 108 Odluka MPŠ-Pov. prava
lova u vl. drž. Hrvatskim šumama
10
-
10. XIV/10 Munjoroš 2 624 LD "Fazan" Darda 12. XIV/11 "Šarkanj"
Vrblje 1 830 LO "Troga" 13. XIV/12 "Tomin hrast" 1 669 GIU "Tomin
hrast" Kešinci 14. XIV/14 "Miholjac" 876 Ribnjak d.o.o. 15. XIV/15
"Đurđenica" 3 626 Martin Ištoković, Šaptinovci 16. XIV/16
"Kapelački lug" 5 738 Gavran d.o.o. Čepin 17. XIV/17 "Jelas - Đol"
3 443 LD "Veteran" Zagreb 18. XIV/18 "Milinac" 2 955 "Spektar"
Garčin 19. XIV/19 "Popovac - Krstovi" 3 987 Auto kuća "Lozić"
Široko polje 20. XIV/20 "Podravlje" 9 197 "Fermopromet" d.o.o
Zagreb 20. XIV/21 "Budigošće" 4 327 LD "Sokol" Koška
21. XIV/22 "Krndija I" 4 643 Provođenje mjera uzgoja i zaštite
divljači HLS 22. XIV/23 "Krndija II" 6 850 "Nenado-trade" Našice
23. XIV/24 "Krndija III" 6 231 Boro Bahnik
24. XIV/25 "Našička Breznica" -uzgajalište divljači 1 411
Trgovačko društvo MIAGRO d.o.o.
25. XIV/26 "Bratiljevci - sjeverni Dilj" 8 433 LD "Vidra"
Levanjska Varoš 26. X/13 "Grudnjak" 1 220 PPK Orahovica 27. X/14
"Čađavački lug - Sastavci" 1 936 Mirko Rogić 28. XI/13 Lijeskovica
1 989 LD Krndija Našice
2. PROBLEMATIKA I STANJE RIBOLOVA NA PODRUČJU
OSJEČKO-BARANJSKE
ŽUPANIJE 2.1. UVOD
Slatkovodni ribolov, odnosno gospodarenje ribolovnim područjima
obavlja se na temeljeu Zakona o slatkovodnom ribarstvu ("Narodne
novine" broj 106/01., 7/03., 174/04., 10/05. - ispravak i 49/05. -
pročišćeni tekst).
Zakonom o slatkovodnom ribarstvu obuhvećene su temeljne
definicije i pojmovnik koji se koristi u tekstu Zakona, definirana
je podjela ribolovnih voda, poslovi koje će obavljati ustanove
registrirane za obavljanje poslova iz područja slatkovodnog
ribarstva i ekologije kopnenih voda, kao i podjela ribolova.
Ribarstvo kao posebna grana poljoprivrede, obuhvaća sve
aktivnosti u ribolovu, akvakulturi, prometu, preradi riba te drugih
akvatičnih organizama. Hrvatska za svoje potrebe ima dovoljno
slatkovodnih resursa, kako za proizvodnju ribe (akvakultura), tako
i za gospodarski te športsko-rekreacijski ribolov, ali se oni ne
koriste na ekonomski i ekološki prihvatljiv način. Tranzicijske
promjene, a uz to i Domovinski rat, najviše su podigle
ciprinikulturu, o čemu su, tijekom posljednjih nekoliko godina,
raspravljali brojni naši autori. Posljedice su trostruko smanjenje
proizvodnje ribe, od prijeratnih 16.000 t na današnjih 5.000 -
6.000 t, i brojni, još uvijek neriješeni problemi u slatkovodnoj
akvakulturi. Nedostatnost proizvodnje ribe za domaće potrebe,
sezonski karakter, nedostatak markentiške koncepcije, siromaštvo
asortimana, neuređeno tržište te relativno visoke proizvodne
cijene, uzrokovane niskom proizvodnjom i visokim fiksnim
troškovima, indikatori su stanja u ovoj grani poljoprivrede, koji
upozoravaju da ona nije tržišno konkurentna. Hrvatska je zbog
brojnih problema koji prate slatkovodnu akvakulturu, do danas,
izgubila cca 600 ha proizvodnih površina šaranskih ribnjaka, od
ukupno 12.500 ha koliko ih katastarski posjeduje. Tako je
ribnjačarstvo od nekadašnje najnaprednije, postalo jedna od
najsiromašnijih i jako zanemarenih djelatnosti poljoprivrede u
Hrvatskoj.
11
-
Gospodarski ribari i ribiči godišnje na slatkim vodama ulove 567
tona ribe. Država je pored nekoliko vrlo obvezujućih naknada kojima
je opteretila proizvođače (vodne i veterinarske naknade,
koncesije), istodobno, osigurala i potpore slatkovodnom ribarstvu,
koje su propisane Zakonom o državnoj potpori u poljoprivredi,
ribarstvu i šumarstvu ("Narodne novine" broj 87/02., 117/03.,
82/04. i 12/05.) te Pravilnikom o izmjenama i dopunama pravilnika o
načinu i uvjetima provedbe modela poticanja proizvodnje ("Narodne
novine" broj 105/05.). Novčani poticaji i plavi dizel (trenutna
subvencija je 0,65 kuna po litri) su jedini oblik državne potpore
koje proizvođači i prerađivači, s velikim zakašnjenjem, mogu
izravno koristiti. Uvjeti za korištenje ostalih modela potpore su
vrlo zahtjevni, s obzirom na loše stanje u akvakulturi, pa ih je
gotovo nemoguće iskoristiti. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva
i ruralnog razvoja potiče i uzgojno selekcijski radu akvakulturi,
te strukturama potpore u opremi za akvakulturu. Slatkovodna
akvakultura i ribolov imaju višeznačnu ulogu u našem ukupnom
gospodarstvu, osobito u održivom razvoju ruralnih prostora, koji
imaju i određenu prednost u potporama koje se očekuju u trenutku
stjecanja članstva u EU. 2.2. OPIS STANJA U AKVAKULTURI
Površine ribnjaka istočne Hrvatske: Tvrtka Uk. Površine (ha)
Proizvodnja t/ha Belje d.d. 525 - Ribnjak Našice Miagro d.o.o. 1251
200 Ribnjak d.o.o. Donji Miholjac 975 650 Popovac Makler 20
Osilovac d.o.o. Feričanci 20
Ribnjaci "Belje" nisu u funkciji proizvodnje već nekoliko
godina. Novi vlasnik "Agrokor" nije našao poslovnog interesa za ovu
ribnjačarsku proizvodnju. Veliki problem na ovim površinama je
nedostatak vode, tako da su nastali novi problemi održavanja tih
površina, nasipa i hidro-tehničkih objekata koji propadaju. Zbog
nedostatka vode ribnjačarske površine "Belja" se pretvaraju u
šikare i trstike mijenjajuću tako svoj bonitet što bi moglo
trajnije promijeniti stanište, naročito pticama močvaricama. Ovako
stanje će svakako utjecati i na bioraznolikost Parka prirode
Kopački rit. Nadležna Minisarstva RH bi morala naći rješenje za
osposobljavanje ovih površina za akvakulturu kako ne bi došlo do
još većih problema.
Ribnjak d.o.o. Donji Miholjac gospodari s ukupnim površinama 975
ha ribnjaka i trenutno zapošljava 54 djelatnika s ukupnom godišnjom
proizvodnjom ribe cca 650 tona, od čega je korisnih površina za
proizvodnju 650 ha.
Bivše Ribnjačarstvo Našice - "Ribnjak 1905" nakon provedenog
stečaja je kupljen od tvrtke Miagro d.o.o. iz Našica koja trenutno
uspostavlja proizvodnju, s tim da je ipak održana neka minimalna
proizvodnja ribe. Od ukupno 1251 ha u eksploataciji je oko 400 ha.
Osilovac d.o.o. Feričanci: zaposleno dva djelatnika s proizvodnjom
šaranske mlađi od 15 tona godišnje. 2.3. GOSPODARSKI RIBOLOV
Gospodarski ribolov na Dunavu
U Osječko-baranjskoj županiji gospodarski ribolov se obavlja
samo na Dunavu reguliran je odredbama Zakona o slatkovodnom
ribarstvu, posebnim podzakonskim propisima koji se odnose na
gospodarski ribolov, kao i ostalim podzakonskim propisima koji se
odnose na najmanje dozvoljene veličine riba, lovostaje i procjene
šteta nanesenih ribljem fondu.
12
-
Gospodarenje ribolovnim resursima rijeke Dunav, koja kroz
Republiku Hrvatsku protječe u ukupnoj dužini od 138 km, odvija se
putem gospodarskog i športskog ribolova. Treba napomenuti kako osim
gospodarenja športsko ribolovnih saveza Osječko-baranjske i
Vukovarsko-srijemske županije znatnim dijelom rijeke Dunav upravlja
javna ustanova Park prirode Kopački rit koja prodaje ribolovne
dozvole ribičima, što je važna činjenica u ukupnom ribolovnom
gospodarenju Dunavom.
Fizičke i pravne osobe smiju obavljati djelatnost gospodarskog
ribolova ako imaju povlasticu za gospodarski ribolov, ako je
fizička osoba ili fizička osoba u pravnoj osobi stručno
osposobljena za gospodarski ribolov ili ima djelatnike stručno
osposobljene za gospodarski ribolov, te ako ribolovni alati i
oprema za gospodarski ribolov upisani u povlasticu odgovaraju
namjeni, vrsti i količini propisanoj odredbama Zakona i propisa
donesenih na temelju njega.
Povlastica za gospodarski ribolov daje se na temelju javnog
natječaja. Propisane su vrsta i količina ribolovnih alata i opreme
po povlastici, broj povlastice za gospodarski ribolov te količine i
vrste ulova po povlastici (godišnje kvote ulova) kao i visina
iznosa godišnje naknade za obavljanje gospodarskog ribolova.
Završno, propisana je obveza dostavljanja podataka o ulovu u
gospodarskom ribolovu.
Trenutno na Dunavu lovi 22 gospodarska ribara od 30 dopuštenih
od strane MPRR i to 9 u D3 zoni, 11 u D2 zoni, te 8 u D3 zoni, uz
napomenu kako neki ribari imaju rješenje za ribolov u dvije zone.
Prema istraživanjima u zadnje dvije godine godišnji troškovi jednog
ribara iznosi oko 80 000 kuna. Za pokriće osnovnih troškova
njegovog poslovanja potrebno mu je izloviti toliku vrijednost ribe
kako bi bio na poslovnoj nuli.
Ako se uzme u obzir da danas na Dunavu egzistira 22 ribara i to
iznosi 1 760 000 kuna troškova, odnosno toliko im je potrebno
izloviti i prodati ribe. Postavlja se pitanje koju strukturu ribe
ribar može izloviti i u kojim ribolovnim zonama, te koja je ukupna
kvota s obzirom na strukturu i količinu pojedine vrste. To iz
razloga jer i ribiči i ribari preferiraju ulov crne ribe, dok
bijelu zanemaruju.
Slijedom navedenog bilo bi potrebno na razini Uprave za
ribarstvo osnovati Povjerenstvo za gospodarenje ribolovnim
resursima, koje bi svake godine donosilo plan izlova za ribare i
ribiče poštujući rezultate izlova u prethodnom razdoblju, te
rezultate istraživanja ovlaštenih institucija tj. znanstveno
istraživačkog rada koji se provode putem monitoringa.
Osim prihoda od ribolova znatan dio prihoda bi se mogao
ostvariti razvojem turističke i ugostiteljske ponude.
Objavom Pravilnika o gospodarskom ribolovu u slatkovodnom
ribarstvu ("Narodne novine" broj 82/05.) u ribolovnom području
Drava-Dunav radi zaštite, razmnožavanja i migracije riba uvedene su
dodatne zaštitne mjere, odnosno zabranjeno je obavljanje
gospodarskog ribolova (kao i obavljanje športskog ribolova sukladno
odredbama Pravilnika o športskom ribolovu u slatkovodnom ribarstvu
("Narodne novine" broj 82/05.) u razdoblju od 1. veljače do 31.
svibnja u Šarkanjskom, Zmajevačkom i Monjoroškom Dunavcu (ribolovna
zona D1), Porićkom i Erdutskom Dunavcu (ribolovna zona D2) te
Iločkom Dunavcu (ribolovna zona D3), a u preostalom dijelu godine
gospodarski ribolov na navedenim Dunavcima smije se obavljati samo
vršama-vrškama i vršama-senkerima. 2.4. RIBOLOV I ZAŠTITA PRIRODE U
razvijenim zemljama Europe već odavno se došlo do spoznaje da se
među najugroženijim svojtama životinja nalaze i pojedine
ihtiosvojte. Rezultati te spoznaje, brojne su aktivnosti s ciljem
restauracije i sprječavanja izumiranja ugroženih
ihtiopopulacija.
13
-
Među njima je svakako i mjera proglašavanja pojedinih
ihtiosvojti zaštićenima i strogo zaštićenima, jer u Hrvatskoj
obitava čak 146 ihtiosvojti, što je iza Turske najviše u Europi. U
nas, na žalost, situacija nije niti približno slična. Senzibilnost
prema ugroženim ihtiosvojtama mjerodavne institucije gotovo da i
nisu pokazivale, unatoč čestim upozorenjima struke. Tako je zakon o
slatkovodnom ribarstvu sada i vodene površine u zaštićenim
područjima tretira kao ribolovne vode. Međutim on istodobno
propisuje da se ribolov na njima obavlja sukladno Zakonu o zaštiti
prirode (čl. 3 st. 2.) koji pak ne prepoznaje ključne termine:
riba, ribolov, ribolovni alati, ribolovni ulov, ribič, ribar. Ova
neusklađenost Zakona o zaštiti prirode i Zakona o slatkovodnom
ribarstvu, sucus je problematike koja je obrađena u ovom radu.
Zaštita slatkovodne ihtiofaune i problem neusklađenosti zakona
Početkom 2006. godine, Ministarstvo kulture i Državni zavod za
zaštitu prirode poduzeli su određene mjere u pogledu donošenja
brojnih podzakonskih propisa Zakona o zaštiti prirode ("Narodne
novine" broj 70/05.), među kojima je bio i Pravilnik o
proglašavanju divljih svojti zaštićenim i strogo zaštićenim
("Narodne novine" broj 7/06.). Njime su konačno i pojedine
ihtiosvojte proglašene "strogo zaštićenima", odnosno "zaštićenima".
Neusklađenost ova dva zakona razvidna je i u sljedećem slučaju.
Naime, Zakon o slatkovodnom ribarstvu propisuje da se ribolovne
aktivnosti u zaštićenim područjima obavljaju sukladno Zakonu o
zaštiti prirode. To pak znači da se ribolov u zaštićenim područjima
obavlja bez obveze stjecanja ribolovnog prava i bez obveze izrade
ribolovno - gospodarske osnove, jer zakon o zaštiti prirode to ne
propisuje. Na taj se način ribolovna pravila određuju pravilnicima
o unutarnjem redu za pojedina zaštićena područja kategorije parka
prirode i nacionalnog parka, čija je kvaliteta više nego li upitna
i ovisi o senzibilnosti autora svakog od tih pravilnika prema
ihtiofauni. Još veći problem predstavljaju zaštićena područja niže
razine zaštite (npr. značajni krajobrazi), koja su pod ingerencijom
županija i koje npr. u Slavoniji, još nisu niti ustrojile javne
ustanove za upravljanje takovim zaštićenim područjima. Razvidan
primjer nekvalitetnog određivanja ribolovnih pravila Pravilnikom o
unutarnjem redu je Park prirode Kopački rit, gdje se ovim
Pravilnikom ("Narodne novine" broj 77/00.) ribiču odredila
maksimalna dnevna količina ulova od 3 kg ribe, dok ribari
istovremeno nisu imali nikakvih ulovnih ograničenja. Još jedan
primjer neusklađenosti Zakona o zaštiti prirode i Zakona o
slatkovodnom ribarstvu predstavlja i Naredba o zaštiti riba u
slatkovodnom ribarstvu ("Narodne novine" broj 82/05.). Naime, ova
Naredba određuje: "Visinu naknade štete koju fizička ili pravna
osoba nanese ovlašteniku ribolovnog prava na ribolovnom području
ili ribolovnoj zoni za koju je dobio ribolovno pravo povredom
odredbi Zakona o slatkovodnom ribarstvu i podzakonskih propisa
donesenih na temelju njega" (čl. 1. t. 3.). Ovo odredbom
izostavljena su zaštićena područja, jer njihovim vodama ne
gospodare ovlaštenici ribolovnih prava, na koje se citira odredba
Naredbe odnosi, već ribolovnim zonama u zaštićenim područjima
upravljaju javne ustanove, od kojih neke još nisu niti zaživjele i
koje ne moraju postati ovlaštenik ribolovnog prava u smislu zakona
o slatkovodnom ribarstvu i koje na svoje ribolovne zone ne moraju
dobiti ribolovno pravo. Kako u parku prirode nema niti ovlaštenika,
niti ribolovnog prava, nije moguće odrediti niti štetu, niti
odštetu, jer se one prema citiranom članku Naredbe mogu odnositi
isključivo na ovlaštenika s ribolovnim pravom.
14
-
Gornji primjeri gospodarenja i zaštite ihtioresursa u zaštićenim
područjima, doveli su zapravo do paradoksalne situacije, da su ribe
nezaštićenije u zaštićenim područjima (od kojih neka predstavljaju
najveća prirodna plodišta slatkovodne ihtiofaune ovog dijela
Europe), nego li izvan njih, gdje su ovlaštenici ribolovnih prava
pod obvezom izrade ribolovno-gospodarske osnove i ustroja
ribočuvarske službe.
Perspektive razvoja
Globalni trendovi u ovoj grani predviđeni su u bangkoškoj
Deklaraciji i Strategiji. Strateški nacionalni cilj je očuvati i
razviti samoodrživo hrvatsko slatkovodno ribarstvo, poštujući pri
tome tržišne i ekološke zakonitosti. Slatkovodni resursi, ribnjaci
riblji fond u ribolovnim vodama u vlasništvu su Republike Hrvatske.
Preko državne administracije i u skladu s hrvatskim zakonima dani
su u ruke proizvođačima te ovlaštenicima ribolovnog prava i
vlasnicima povlastica za ribolov. Elementarno je pravilo da se na
tim resursima ostvari dobit, što je sada rijetkost. Zato je
potrebno znatno više poduzetničkog duha od korisnika, ali i
promjena državne politike prema slatkovodnom ribarstvu.
Tržišna načela i konkurentna sposobnost, nužnost je našeg
slatkovodnog ribarstva. Vlada RH je u srpnju 2003. godine usvojila
i nacionalni program proizvodnje i potrošnje ribe od kojeg se
očekuje udvostručenje proizvodnje i potrošnje. To znači godišnju
proizvodnju i potrošnju (?) od najmanje 12.000 t. Proizvesti je još
i moguće (potrošiti na domaćem tržištu je vrlo upitno), ali nužno
je otkloniti prijetnje i stvoriti preduvjete za otklanjanje
slabosti.
Ukoliko Hrvatska želi pratiti ostali svijet i ekonomski
napredovati, mora znatno i neprekidno povećavati raznovrsnost i
kvalitetu proizvoda akvakulture, ali i ukupnu proizvodnju i njenu
održivost (Fijan 2002.). Posebno je velika važnost u marketinškoj
koncepciji proizvodnje i tržnoj prezentaciji ponude našeg
slatkovodnog ribarstva. Potrebni su nam i prepoznatljivi brandovi
("dunavska riba", "fiš paprikaš", "hrvatski šaran", "pastrva iz
Gacke" itd.), ali i velike priredbe, poput svjetskog prvenstva u
ribolovu, koje je 2006. godine održano u Osijeku. U perspektivama
razvoja slatkovodnog ribarstva u našoj zemlji, potrebno je
koristiti sve mogućnosti međudržavnih mehanizama suradnje,
različite partnere, organizacije i udruge proizvođača ribe,
razvojne agencije, nevladine organizacije, donatore i sl., koji su
zainteresirani za razvoj. Za potpuni angažman svih domaćih
proizvodnih, turističkih i rekreacijskih potencijala, kako bi se
iskoristile prilike, potreban je programski konsenzus predstavnika
države, poduzetnika-gospodarstvenika, znanstvenika i stručnjaka
praktičara. 2.5. ŠPORTSKO-REKREACIJSKI RIBOLOV
Prema Naredbi o granicama ribolovnog područja i ribolovnih zona
za športski i gospodarski ribolov ("Narodne novine" broj 82/05.) na
području pet županija u istočnoj Hrvatskoj, nalaze se dva ribolovna
područja i to: Drava-Dunav i Sava. U njima gospodari 13 ovlaštenika
ribolovnog prava kojima je Država putem Rješenja i Ugovora dala
ribolovne vode na gospodarenje. Danas je u ovoj istočnoj regiji
Republike Hrvatske ukupno registrirano 15.039 ribiča u 194
športsko-ribolovnih udruga i klubova, što čini 42,97% ukupnog broja
ribiča u Republici Hrvatskoj koji se kreće oko 35.000 na godinu s
kupljenom državnom dozvolom.
Ovo cjelokupno područje koje obuhvaća cca 17.ooo ha ribolovnih
voda, pruža jedinstveni životni prostor brojnim biljnim i
životinjskim zajednicama pa tako i ribama, što je značajno utjecalo
na stoljetnu tradiciju razvoja gospodarskog ribolova na Dunavu i
Savi te rekreacijskog, odnosno sportskog ribolova na svim
ribolovnim vodama. Ribolov je stoga uobičajeno, ukorijenjeno i
očekivano ponašanje lokalnog stanovništva svih generacija, a
osobito muške populacije, s ciljem druženja s prijateljima i
znancima uz ribolovne vode. Mnogima je ribolov aktivnost koja
pomaže u svakodnevnoj prehrani i kao dodatni izvor prihoda, odnosno
uštede.
15
-
Športsko ribolovni savez Osječko-baranjske županije obilježio je
od 2004. - 2007. godine bitnim smanjenjem članstva. Razlog toga se
pronalazi u odredbama novog Zakona o slatkovodnom ribarstvu, koji
je u svojim podzakonskim aktima odredio previsoku cijenu državne
ribolovne dozvole u iznosu od 400,00 kuna za seniorske kategorije i
invalide Domovinskog rata koji i čine 98% članstva. Uključujući
članarinu udruge od 50,00 kuna, kod većine ovlaštenika ribolovnog
prava cijena ribolovne dozvole iznosi najmanje 450,00 kuna pa do
800,00 kuna.
Županijski savez čini 70 ribolovnih udruga od kojih su 6
ovlaštenici ribolovnog prava, koji u novim uvjetima jedva
financiraju svoje programe i zadatke iz gospodarske osnove i
godišnjeg plana gospodarenja. Naime, iz cijene dozvole od 400,00
kn. izdvaja se 10% za Proračun RH, 10% za Hrvatski športsko
ribolovni savez, 22% za PDV, te po 10,00 kn članskog doprinosa za
HŠRS i ŠRSOBŽ, što u konačnici iznosi oko 157,00 kn. Od ostatka
sredstava financiraju se udruge i ovlaštenici ribolovnog prava,
odnosno programi poribljavanja (30 - 40 tona godišnje), čuvanja
(Ribočuvarska služba) i revitalizacije ribolovnih voda (izgradnja
nasipa, strojno produbljivanje, čišćenje, kosidba i dr.), izrade
ribolovno gospodarskih osnova i godišnjih planova gospodarenja,
revizija istih, režije, promidžba, te sve športsko ribolovne
aktivnosti državnih, županijskih, međudruštvenih i društvenih
natjecanja u športskom ribolovu.
Preostali ribiči su i dalje nezadovoljni zbog suženog i
rascjepkanog ribolovnog prostora (državna dozvola vrijedi samo za
ribolovne vode pojedinog ovlaštenika ribolovnog prava), a pojedini
ovlaštenici teško ili nikako sklapaju ugovore o reciprocitetu. Osim
tog problema, ribiči često negoduju na nedorečenost propisa kojima
se regulira sportski ribolov te raširen krivolov u sprezi s
ugostiteljima koje slabo kontrolira gospodarska i ribarska
inspekcija.
Pored tradicionalnih ribolovnih voda kojima gospodare
ovlaštenici ribolovnog prava, u istočnoj Hrvatskoj se u posljednjih
15-stak godina ustalio trend športskog ribolova na malim
obiteljskim ribnjacima. Na njima se uglavnom riba prodaje "preko
udice", uz plaćanje dnevne dozvole i ulovljene ribe po cjeniku
vlasnika te "Catch & Release", odnosno "uhvati i pusti" uz
fotografiranje s ulovljenom ribom, osobito kapitalnim primjercima.
Mnogi od tih malih ribnjaka su uređenog krajobraza i infrastrukture
koji sve više privlače pored ribiča i brojne izletnike i ljubitelje
prirode što im daje osobiti značaj u razvoju ruralnog turizma.
Dokazano je da je športski ribolov u svijetu put k većoj
socio-ekonomskoj dobiti za društvo, povećanje dohotka i put za
razvoj turizma. 3. ZAKLJUČAK
Lovstvo
Informacija o organiziranosti i stanju lovstva i ribolova na
području Osječko-baranjske županije iscrpan je prikaz stanja ovog
izuzetno značajnog segmenta slavonsko-baranjskog gospodarstva. Iz
podataka sadržanih u informaciji vidljivi su značajni pomaci koji
su učinjeni kvalitetnom suradnjom Županije i lovačkih društava u
mnogim područjima lovstva. Jedan od temelja ove uspješne suradnje
nesumnjivo je Program unaprjeđenja lovstva (u daljnjem tekstu
Program) koji je donijela Skupština Osječko-baranjske županije 20.
prosinca 2004. godine. Temeljna intencija ovog planskog dokumenta,
čiji je rok provedbe pet godina, (2005.-2010.) jest različitim
projektima, stvoriti preduvjete za održivi razvoj lovstva na
području Županije te omogućiti lovačkim društvima da lakše
zadovolje izuzetno visoke standarde koje pred njih postavlja
najnovija zakonska regulativa (Zakon o lovstvu i Zakon o
veterinarstvu). Ozbiljnost kojom je Županija pristupila realizaciji
ovoga Programa vidljiva je i iz sljedećeg: - za projekt Opremanje
hladnjača za prihvat mesa, osigurano je u razdoblju provedbe
Programa,
700.000,00 kuna iz Proračuna Županije
- za projekt Kupovina uređaja za otkrivanje divljači prilikom
skidanja usjeva s poljoprivrednih površina, osigurano je u
razdoblju provedbe Programa, 300.000,00 kn iz Proračuna
Županije
- za projekt Kupovina zemljišta za osnivanje remiza za divljač,
osigurano je u razdoblju provedbe Programa, 500.000,00 knuna iz
Proračuna Županije.
16
-
U svjetlu gore navedenog važno je naglasiti da je Županija u
2007. godini, kroz projekte obuhvaćene Programom, izdvojila
značajna sredstva kako bi podigla lovstvo našega područja na višu
razinu. U tom kontekstu važno je istaknuti da je zainteresiranim
lovačkim društvima za opremanje hladnjača za prihvat mesa isplaćeno
ukupno 50.000,00 kuna, a za kupovinu zemljišta za osnivanje remiza
za divljač 95.225,00 kuna.
U segmentu zaštite divljači, najznačajniji je projekt liječenja
jelena običnog, zaraženog velikim američkim metiljom. U provedbu
ovog projekta, značajnog kako za zaštitu ove životinjske vrste tako
i za očuvanje čitavog ekosustava našeg područja, Županija je do
sada uložila 500.000,00 kn. O složenosti ovog projekta najbolje
govori podatak da će potpuni uvid u uspjeh terapije, koja je plod
suradnje Hrvatskog veterinarskog instituta i Veterinarskog
fakulteta u Beču, biti moguć tek za dvije do tri godine.
Jedan od najvećih problema koji u mnogome koči razvoj lovstva na
području naše Županije jesu i velike štete od divljači na
poljoprivrednim usjevima i u voćnjacima. Uzrok tome jest činjenica
da su velika područja Županije još uvijek nerazminirana te se
divljač na njima, zbog nemogućnosti lova, nesmetano razmnožava i u
potrazi za hranom čini velike štete na poljoprivrednim
kulturama.
Ova pojava osobito je vidljiva na južnom dijelu ograde uz Park
prirode Kopački rit, u kojem su zabranjene lovne aktivnosti, što
omogućuje divljači da se nesmetano kreće i pravi štete na
poljoprivrednim površinama.
Potrebno je također pokušati utjecati na Sabor Republike
Hrvatske, kako bi se u Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, učinile
izmjene koje bi omogućile da se pri izradi programa raspolaganja
poljoprivrednim zemljištem, osigura površina zemljišta koja bi
služila za remize divljači.
Osječko-baranjska županija ima velike mogućnosti u razvoju
lovnog turizma kao jednog od najznačajnijih segmenata ukupne
turističke ponude Slavonije i Baranje. Temelj ovoj tvrdnji jest
činjenica, da upravo lovišta naše Županije, po broju, vrstama i
količini divljači, pripadaju krugu najbogatijih na području
Republike Hrvatske. Bogatstvo naših lovišta dobro je poznato i
lovcima izvan granica naše zemlje, o čemu svjedoči njihov sve veći
interes za organiziranim dolaskom na ove prostore.
U tom kontekstu potrebno je proširiti kapacitete za smještaj
gostiju kroz uređenje lovačkih kuća te osnovati specijaliziranu
agenciju koja bi organizirano dovodila zainteresirane skupine
lovaca iz zemlje i inozemstva te im na sveobuhvatan način
prezentirala svu raznovrsnost, bogatstvo i ljepotu
slavonsko-baranjskih lovišta.
Treba također istaknuti da je Županijski lovački savez, putem
svojih članica i uz potporu Osječko-baranjske županije, ostvario u
protekloj godini, niz uspješnih nastupa na izložbama i sajmovima,
kako u Republici Hrvatskoj tako i u inozemstvu ("SALORI", "Dani
slavonske šume", "Dani lova županije Baranja", V. "Međunarodni
festival rogista", itd.).
Ribarstvo
Slatkovodna akvakultura suočena je s brojnim problemima već dugi
niz godina. Današnja proizvodnja ribe iznosi 5 000 - 6000 tona, u
odnosu na prijeratnu proizvodnju od 16 000 tona. Na području
Republike Hrvatske jedino je ostvareno višestruko povećanje
proizvodnje pastrve, koja danas iznosi cca 1 3000 t.
Kao na području Države tako su površine ribnjaka na području
Osječko-baranjske županije smanjene sa cca 2 000 ha na 1 000 ha što
ne zadovoljava potrebe tržišta. Osječko-baranjska županija se
uključila konkretnom financijskom potporom u 2008. godini s iznosom
oko 200 000 kuna ribnjacima za riblju mlađ i održavanje kanala.
17
-
Tu su brojni, još uvijek neriješeni problemi u slatkovodnoj
akvakulturi. Nedostatnost proizvodnje ribe za domaće potrebe,
sezonski karakter, nedostatak markentiške koncepcije, siromaštvo
asortimana, neuređeno tržište te relativno visoke proizvodne
cijene, uzrokovane niskom proizvodnjom i visokim fiksnim
troškovima, indikatori su stanja u ovoj grani poljoprivrede, koji
upozoravaju da ona nije tržišno konkurentna.
Strateški nacionalni cilj je očuvati i razvijati samoodrživo
slatkovodno ribarstvo, poštujući pri tome tržišne i ekološke
zakonitosti. Tržišna načela i konkurentna sposobnost nužnost je
hrvatskog slatkovodnog ribarstva u uvjetima deficita slatkovodne
ribe na tržištu. Vlada Republike Hrvatske je u svom novom mandatu
2008.-2012. usvojila niz mjera za poboljšanje stanja u ovom sektoru
s ciljem postizanja samodostatnosti proizvodnje ribe i mogućnosti
izvoza.
Slatkovodni resursi, ribnjaci (zemljište) i riblji fond u
otvorenim vodama je u vlasništvu Republike Hrvatske koja mora,
različitim mjerama, još više stimulirati proizvođače, ovlaštenike
ribololovnog prava i nositelje povlastica za gospodarski ribolov za
racionalniji i bolji način gospodarenja i očuvanja okoliša,
krajobrazne raznolikosti, nacionalnog blaga i kulturne baštine te
bioraznolikosti ekosustava. Sve pozitivniji su trendovi u razvoju
lovnog i ribolovnog turizma, športskih natjecanja te kulinarskih
priredbi u sklopu turističkih zajednica u čemu prednjače
slavonsko-baranjski brendovi poput "Ribarskih dana", "fiš
paprikaša", "šarana u rašljama", "pečene dunavske ribe" i sl.
Diverzifikacijom primarne proizvodnje i prerade ribe otvaraju se
nove perspektive razvoja i dodavanje nove vrijednosti ribi kao
zdravoj namirnici u ljudskoj prehrani. Ne treba zanemariti ni
mogućnost proizvodnje ukrasnih vrsta riba i vodenog bilja za
akvaristiku i poribljavanje ukrasnih ribnjaka, te drugih akvatičnih
organizama poput rakova, žaba i sl.
18
1.1. UVODLovozakupnikKorištenje prava lova
TvrtkaUk. Površine (ha)Proizvodnja t/haBelje d.d.525-Ribnjak
Našice Miagro d.o.o.1251200Ribnjak d.o.o. Donji
Miholjac975650Popovac Makler20Osilovac d.o.o. Feričanci20