REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA SKUPŠTINA Materijal za sjednicu INFORMACIJA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE U 2010. GODINI Osijek, svibnja 2011. Materijal pripremljen u Upravnom odjelu za javne financije Osječko-baranjske županije
44
Embed
Informacija o financijskom poslovanju jedinica lokalne ... o financijskom poslovanju jedinica lokalne... · 1 INFORMACIJA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NA
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
REPUBLIKA HRVATSKA OSJEČKO-BARANJSKA ŽUPANIJA
SKUPŠTINA
Materijal za sjednicu
INFORMACIJA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU
JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NA PODRUČJU
OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE U 2010. GODINI
Osijek, svibnja 2011.
Materijal pripremljen u
Upravnom odjelu za javne financije Osječko-baranjske županije
1
INFORMACIJA O FINANCIJSKOM POSLOVANJU
JEDINICA LOKALNE SAMOUPRAVE NA PODRUČJU OSJEČKO-BARANJSKE
ŽUPANIJE U 2010. GODINI Ustavno pravo građana Republike Hrvatske je pravo na lokalnu samoupravu, što znači i pravo sudjelovanja u odlučivanju o lokalnim potrebama i pitanjima. Ono se ostvaruje preko jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave koje u svom samoupravnom djelokrugu obavljaju poslove lokalnog značenja te neposredno ostvaruju potrebe građana. Za obavljanje zadaća prihode stječu iz vlastitih izvora, od zajedničkih poreza i pomoći iz proračuna drugih razina vlasti. Prihode mogu ostvarivati i iz drugih izvora i prema posebnim propisima, kao što su naknade, doprinosi i pristojbe. Procesi proširenja javnih funkcija, te procesi prenošenja javnih ovlasti sa središnje na niže razine vlasti u prvi plan stavlja probleme fiskalnog kapaciteta i probleme financijske samostalnosti lokalnih jedinica. Kada govorimo o fiskalnom kapacitetu jedinica lokalne samouprave, potrebno je imati na umu veliku rascjepkanost teritorijalne podjele lokalnog javnog sektora u Hrvatskoj. U Hrvatskoj ima 570 jedinica samouprave i to 20 županija, 123 grada, 426 općina i Grad Zagreb koji ima poseban administrativni status. Takva podjela rezultirala je velikim razlikama i nejednakostima među pojedinim teritorijalnim jedinicama. Županije, gradove i općine karakteriziraju ogromne razlike u veličini, broju stanovnika, gospodarskom razvoju, razini obrazovanja, stopi nezaposlenosti i slično. Takve razlike nužno vode i do značajnih razlika u fiskalnoj sposobnosti.
Velika rascjepkanost i raznolikost jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave stvara probleme i u financijskom smislu i u organizacijskom smislu. To pridonosi gomilanju administracije na svim razinama vlasti te neodgovarajućoj raspodjeli funkcija i odgovornosti. Svako mjesto koje ispunjava formalni kriterij od 10.000 stanovnika može postati gradom. Stoga postoje gradovi koji ne mogu opravdati taj naziv ni razinom prihoda ni funkcijama koje su im zakonski propisane. Slično je i s općinama. Ako gledamo razlike u teritorijalnom smislu, najmanja jedinica je površine 6 km², a najveća 966 km². Najmanja gustoća naseljenosti iznosi 2 stanovnika po km², a najveća 3.286 stanovnika po km². Najmanja jedinica ima 137 stanovnika, a najveća (Grad Zagreb) 779.145 stanovnika.
Lokalne jedinice se razlikuju po stupnju gospodarskog razvoja i mogućnosti prikupljanja prihoda na svom području. Za ublažavanje nejednakosti nastalih zbog različitih mogućnosti prikupljanja prihoda na nižim razinama državne vlasti se koriste mehanizmom fiskalnog izravnanja. Primarni cilj fiskalnog izravnanja je pomoći jedinicama samouprave da osiguraju minimalni financijski standard javnih usluga. Postoje dvije vrste fiskalnog izravnanja i to: okomito i vodoravno fiskalno izravnanje. Okomitim fiskalnim izravnanjem središnja država osigurava dodatna sredstva za financiranje osnovnih ili dodatnih (decentraliziranih) funkcija jedinica samouprave. Vodoravnim fiskalnim izravnanjem ublažava se fiskalna nejednakost nastala usljed neujednačenog gospodarskog razvoja pojedinih područja kako bi se osigurao minimum potrebne razine javnih usluga u svim jedinicama samouprave. Cilj Informacije o financijskom poslovanju jedinica lokalne samouprave je dobiti sliku o sposobnosti i mogućnostima lokalnih jedinica da prikupljaju prihode iz vlastitih izvora, te s druge strane sposobnost da se iz prikupljenih prihoda financiraju javne usluge, tj. na objektivan način ocijeniti njihov fiskalni kapacitet.
Do 2000. godine veliki se dio javnih funkcija financirao iz Državnog proračuna što je dovelo do centralizacije upravljanja i odlučivanja o javnim funkcijama na razini države. Sredinom 2001. godine započeo je proces decentralizacije, što je rezultiralo izmjenama posebnih zakona i smanjenjem funkcija koje se financiraju iz državnog proračuna, a koje su prenesene na županije i gradove odnosno općine. Ono što se sa sigurnošću može utvrditi je da funkcionalnu decentralizaciju treba pratiti i fiskalna decentralizacija.
2
Prema Zakonu o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi osnovna zadaća proračuna jedinica lokalne samouprave je osigurati uvjete za ispunjenje osnovnih potreba građana, osobito poslove koji se odnose na uređenje naselja i stanovanja, prostorno i urbanističko planiranje, komunalne djelatnosti, brigu o djeci, socijalnu skrb, primarnu zdravstvenu zaštitu, odgoj i osnovno obrazovanje, kulturu, šport, zaštitu okoliša i organiziranje protupožarne i civilne zaštite. Županija u svom djelokrugu obavlja poslove područnog (regionalnog) značenja te usklađuje interese ravnomjernog razvoja općina i gradova u svom sastavu, te županije u cjelini, a osobito poslove koji se odnose na školstvo, zdravstvo, prostorno i urbanističko planiranje, gospodarski razvoj, promet i prometnu infrastrukturu, kao i planiranje i razvoj mreže obrazovnih, zdravstvenih, socijalnih i kulturnih ustanova. Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđeni su izvori sredstava i načini financiranja poslova općina, gradova i županija, vrste poreza, njihova raspodjela među razinama vlasti, osnovice, obveznici i stope te obračun i način plaćanja. Kako bi lokalne jedinice mogle pružati javne usluge na učinkovit način, moraju imati i ovlasti raspolaganja vlastitim poreznim prihodima i odlučivanja o visini poreznih stopa za te prihode, odnosno biti u mogućnosti to ostvariti na zakonit način. Nepostojanje fiskalne samostalnosti dovodi do rizika u poslovanju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, što je nedavno bio slučaj u srpnju 2010. godine kada je su se izmjenama Zakona o porezu na dohodak znatno smanjili proračunski prihodi na lokalnoj razini. Ta je neočekivana situacija stvorila velike probleme u funkcioniranju lokalnih jedinica.
Ova informacija izrađena je na vjerodostojnim podacima koje su jedinice lokalne samouprave iskazale u svojim financijskim izvješćima. Za sve podatke u materijalu korišten je istovjetan pristup, a način obrade podataka jednak je za sve jedinice lokalne samouprave, kako bi podaci bili usporedivi. U prvom dijelu Informacija daje analitičke podatke o godišnjem ostvarenju prihoda i primitaka u 42 jedinice lokalne samouprave, a u drugom dijelu daje se pregled trošenja ostvarenih proračunskih sredstava po osnovnim skupinama rashoda i izdataka.
U uvodnom dijelu u Tablici 1. daje se pregled ostvarenog financijskog rezultata u 2010. godini pojedinačno po jedinicama lokalne samouprave. Ukupno 24 jedinice završilo je godinu s pozitivnim financijskim rezultatom - s ukupno 34.902.937 kuna, a njih 18 s iskazanim manjkom - s ukupno 40.700.852 kuna. Od 24 jedinice koje su 2010. godinu završile s pozitivnim financijskim rezultatom njih 17 ostvarilo je tekuću godinu "u plusu" dok je ostalih 7 jedinica ostvareni "minus" tekuće godine pokrio viškovima iz prethodnih razdoblja.
Zanimljivo je pogledati usporedne podatke o broju jedinica lokalne samouprave i njihovim financijskim rezultatima koji u razdoblju od 2007. do 2010. godine izgledaju ovako:
2007. 2008. 2009. 2010. broj j.l.s. s iskazanim viškom prihoda 31 30 20 24 broj j.l.s. s iskazanim manjkom prihoda 11 12 22 18 ukupni višak prihoda u j.l.s. 82.434.025 62.969.960 21.026.858 34.902.937ukupni manjak prihoda u j.l.s. 8.480.732 13.795.750 53.589.017 40.700.852
Gotovo sve jedinice s iskazanim manjkom prihoda i primitaka 2010. godine, isti imaju evidentiran i u prethodnim razdobljima. Ukoliko se podaci iz ove tabele usporede s Tablicom 2. vidi se da su sve jedinice lokalne samouprave s iskazanim manjkom ostvarenje prihoda i primitaka planirale u većoj svoti, nego što su realno mogle ostvariti, pa su stoga i preuzele više obveza nego što su ostvarenjem prihoda mogle pokriti, što je za posljedicu imalo negativan financijski rezultat.
UKUPNO PODRUČJE ŽUPANIJE 935.596.197 908.143.533 27.452.664 -33.250.579 34.902.937 -40.700.852
4
5
PRIHODI I PRIMICI
Zakonom o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave propisane su vrste i izvori prihoda za financiranje javnih rashoda iz samoupravnog djelokruga općina, gradova i županija te instrumenti za njihovo planiranje i izvršavanje sukladno Zakonu o proračunu. Jedinice lokalne samouprave stječu prihode od zajedničkih poreza, iz vlastitih izvora, od pomoći iz državnog i županijskog proračuna i iz drugih izvora.
Izvršno tijelo jedinice lokalne samouprave, sukladno članku 13. Zakona o proračunu, odgovorno je za pravilno planiranje i izvršavanje proračuna. Lokalne jedinice trebale bi planiranje svojih proračuna temeljiti prvenstveno na vlastitim pokazateljima - socijalnim, ekonomskim, gospodarskim okvirima i mogućnostima, uvažavajući Upute za izradu proračuna koje svake godine daje Ministarstvo financija. U Tablici 2. dan je pregled ostvarenja proračuna u odnosu na plan pojedinačno za svaku jedinicu. Postotak ostvarenja proračuna u odnosu na plan iznosi prosječno 90,97% (raspon od 58,40 u Gradu Belom Manastiru do 242,89 u Općini Gorjani), devetnaest jedinica planiralo je veće ostvarenje prihoda, a dvadeset tri jedinice ostvarile su proračunske prihode u svoti većoj od planirane. U 2010. godini veći broj jedinica dobio je pomoći iz Državnog proračuna kao naknadu šteta od elementarnih nepogoda, međutim, primijećeno je da nakon toga nisu usklađivale proračune izmjenama i dopunama pa je stoga i ostvarenje proračuna veće od planiranog.
U Tablici 3. dan je usporedni pregled ostvarenih prihoda u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu i to na način da su prihodi promatrani u ukupnoj svoti i bez pomoći. Prihodi bez pomoći bilježe pad - 5,85%, a s pomoćima rast od 3,74%. Rast prihoda bez pomoći ostvaren je u osamnaest jedinica a rast prihoda s pomoćima u trideset jedinica (opet vezano uz pomoći za štete od elementarnih nepogoda).
U Tablici 4. uspoređene su pomoći uplaćene u proračune jedinica lokalne samouprave u 2010. i 2009. godini. One su u 2010. godini bile veće za prosječno 70,22% (7 jedinica ostvarilo je u 2010. godini manje pomoći, a njih 35 veće u odnosu na prethodnu godinu). U 2010. godini jedinice lokalne samouprave ostvarile su pomoći u ukupnoj svoti od 193.512.069 kuna dok je ostvarenje istih u 2009. godini iznosilo 113.684.154 kuna. Iz ove se tablice može uočiti i neusklađenost planiranih i ostvarenih pomoći - indeks u rasponu od 27,19 do 1.426,80.
U Tablici 5. prikazani su izvorni prihodi (prihodi bez pomoći i primitaka od financijske imovine i zaduživanja) koji su odnosu na 2009. godinu prosječno su manji za 9,57% (u 25 jedinica su manji).
Kao važan pokazatelj fiskalnog kapaciteta, godinama se prati ostvareni prihod po stanovniku u svim jedinicama lokalne samouprave na području naše Županije. U 2008. godini on je iznosio 3.364,25 kuna, a u 2009. godini nakon velikog broja godina po prvi je puta smanjen za 2,78% pa je iznosio 3.183,16 kuna. U 2010. godini nastavljen je trend pada i on iznosi 2.998,03 kuna, što znači dodatni pad od 9,10% (Tablica 6.). Prošle je godine prihod po stanovniku iznad županijskog prosjeka imao samo Grad Osijek, a u 2010. godini to se odnosi na Općinu Magadenovac (3.807,44 kuna) i Grad Osijek (3.439,11 kuna). Ostale su jedinice s prihodom po stanovniku ispod županijskog prosjeka i to u rasponu od 481,23 do 2.282,63 kuna kao što je to prikazano u Tablici 7. Devet jedinica lokalne samouprave ima prihod po stanovniku ispod 1.000,00 kuna (u 2009. godini bilo ih je petnaest, a u 2008. godini devet).
Prema Pravilniku o proračunskom računovodstvu i računskom planu prihodi i primici proračuna evidentiraju se u tri osnovne skupine: prihodi poslovanja, prihodi od prodaje nefinancijske imovine i primici od financijske imovine i zaduživanja.
6
Svote i vrste prihoda po ovoj klasifikaciji dane su u Tablici 8., a strukturna zastupljenost istih u Tablici 9. i Grafikonu 1.
Najveći udio u ukupnim prihodima i primicima imaju prihodi od poreza (43,34%), slijede: pomoći (20,68%), prihodi od administrativnih pristojbi i po posebnim propisima (15,56%), prihodi od imovine (11,55%), primici od zaduživanja (4,37%), prihodi od prodaje nefinancijske imovine (3,10%), prihodi od prodaje proizvedene dugotrajne imovine (0,90%), ostali prihodi (0,32%) te primljene otplate (povrati) glavnice danih zajmova (0,18%). Porezni prihodi jedinica lokalne samouprave koji su se dijelili u 2010. godini između države, općine, gradova i županija su: porez na dohodak, porezi na imovinu, porezi na robu i usluge i ostali prihodi od poreza.
U ukupnim prihodima sudjeluju s najvećim udjelom (prosječno 43,34%), a u odnosu na 2009. godinu manji su za oko 10%. U Tablici 10. dani su podaci o naplaćenim prihodima od poreza u 2010. godini, u Grafikonu 2. njihova prosječna strukturna zastupljenost, a u Tablici 12. usporedni prikaz prihoda od poreza u razdoblju od 2006. godine do 2010. godine. U promatranom petogodišnjem razdoblju oni su u od 2006. do 2008. godine rasli prosječno od 10 do 20%, u 2009. su zabilježili pad od 2,75%, a u 2010. još dodatno pad od 10%. U Tablici 11. dan je pregled uplaćenog poreza i prireza na dohodak po jedinicama lokalne samouprave u 2010. i 2009. godini. Naplata ove vrste prihoda manja je prosječno za 11,24% u odnosu na prethodnu godinu. Rast uplaćenog poreza i prireza na dohodak u 2008. godini zabilježen je u svim jedinicama, u 2009. godini pozitivan trend ostvaren je kod 17 jedinica, a u 2010. godini samo kod njih 5, dok je 37 jedinica ostvarilo manje prihode po ovoj osnovi u odnosu na prethodnu godinu.
Prihodi koje jedinice lokalne samouprave stječu od imovine su sljedeći: prihodi od kamata, prihodi od dividendi i od dobiti poduzeća, banaka i ostalih financijskih institucija po
posebnim propisima, naknade za koncesije, prihodi od zakupa i iznajmljivanja imovine, ostali prihodi od nefinancijske imovine.
U ukupnim prihodima sudjeluju s 11,54%, a kako su ostvareni u 2010. godini po jedinicama lokalne samouprave prikazano je u Tablici 13.
U Tablici 14. dano je ostvarenje prihoda po posebnim propisima (administrativne i upravne pristojbe, komunalni doprinosi i naknade, doprinosi za šume i ostali neporezni prihodi). U 2010. godini primici od zaduživanja ostvareni su u ukupnoj svoti od 40.929.644 kuna a odnose se na 6 jedinica lokalne samouprave: - Općina Čeminac 570.187 kuna, - Općina Marijanci 300.000 kuna, - Grad Đakovo 22.950.000 kuna, - Općina Đurđenovac 3.644.474 kuna, - Grad Osijek 10.000.000 kuna i - Grad Valpovo 3.464.983 kuna.
7
Uspoređujući s ostvarenim primicima od zaduživanja u 2009. godini, koje je iznosilo 10.730.007 kuna u 2 jedinice lokalne samouprave, u 2010. godini, primici od zaduživanja znatno su povećani (za gotovo četiri puta).
OSTVARENJE PRORAČUNA U ODNOSU NA PLAN U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVEOSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE U 2010. GODINI
Tablica 2.
Jedinica lokalne samouprave Plan 2010. godina Ostvarenje % ostvarenja
UKUPNO PODRUČJE ŽUPANIJE 9.617.966 114.126.638 3.797.675 18.064.933 145.607.212
PREGLED PRIHODA PO POSEBNIM PROPISIMA U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE U 2010. GODINI
26
27
RASHODI I IZDACI
Ostvareni prihodi i primici u jedinicama lokalne samouprave raspoređivali su se za financiranje određenih rashoda i izdataka koji su u odnosu na 2009. godinu manji za 8% kako je prikazano u Tablici 15. Korišteni su za financiranje rashoda poslovanja, rashoda za nabavu nefinancijske imovine i izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova (Tablica 16.).
U Grafikonu 3. dana je struktura rashoda i izdataka: najveći udio imaju rashodi poslovanja - prosječno 84,06%, što se ocjenjuje vrlo visokim, slijede rashodi za nabavu nefinancijske imovine (prosječno 10,44%), te izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova (5,50%). Rashodi poslovanja odnose se na financiranje rashoda za zaposlene, materijalnih rashoda, financijskih rashoda, subvencija, pomoći unutar opće države, naknada građanima i kućanstvima i ostalih materijalnih rashoda. Način i svote na koji su korišteni u jedinicama lokalne samouprave dani su u Tablici 17. U odnosu na 2009. godinu rashodi poslovanja povećani su za 6,65% (Tablica 18.).
Kod analize ove vrste izdataka uvijek se posebno osvrnemo na izdatke za zaposlene, posebno na podatke o neto plaćama (Tablica 19.) Oni u 2010. godini bilježe nominalno veću svotu od prethodne godine (51.488.569 u odnosu na 50.147.856 kuna). Broj zaposlenih u 2010. godini u svim jedinicama je 808 (u 2009. bilo ih je 782 a u 2008. godini 724), a prosječno isplaćena neto plaća u 2010. godini iznosila je 5.458,92 kuna u odnosu na 5.343,97 kuna 2009. godine što je povećanje od 2,15%.
Sukladno odredbama članka 7. Zakona o socijalnoj skrbi jedinice lokalne samouprave u obvezi su iz proračuna izdvajati sredstva za pomoć za podmirenje troškova stanovanja socijalno ugroženim obiteljima. Udio izdvajanja za naknade građanima i kućanstvima iznosio je prosječno 6,47% a pojedinačno po jedinicama podaci su dani u Tablici 20. Kod nekih općina u tim sredstvima uključene su i naknade šteta pravnim i fizičkim osobama zbog elementarnih nepogoda pa je udio ove vrste rashoda kod tih jedinica vrlo visok. Prema Računskom planu proračunskog računovodstva naknade šteta pravnim i fizičkim osobama ne evidentiraju se u ovoj skupini rashoda (skupina 37) nego u skupini 38 (Ostali rashodi).
Sljedeća skupina rashoda popularno: "kapitalna ulaganja" odnose se na nabavu neproizvedene imovine: nefinancijske imovine, proizvedene dugotrajne imovine i za dodatna ulaganja na nefinancijskoj imovini. U ukupnim rashodima i izdacima sudjeluju prosječno s 10,44%, (Tablica 21.), - u 2010. godini ona su nominalno iznosila 94.824.279 kuna, u 2009. godini kapitalna ulaganja iznosila su 224.712.464 kuna, a 2008. godine 250.776.521 kuna, što znači smanjenje od 10,40% (2009./2008.), a smanjenje kapitalnih ulaganja u 2010. godini u odnosu na 2009. godinu veće je od 100% (Tablica 22.).
U Grafikonu 4. izdvojeni su gradovi Osječko-baranjske županije na način da je prikazan odnos njihovih kapitalnih ulaganja i ukupno izvršenih rashoda i izdataka. Udio kapitalnih ulaganja u ukupno izvršenom proračunu iznosi kako slijedi usporedno za 2010. i 2009. godinu: GRAD 2010. god. 2009. god. Indeks 2010./2009.
(nominalni) Grad Beli Manastir 12,33% 37,92% 21,39 Grad Donji Miholjac 5,43% 15,99% 36,08 Grad Đakovo 8,97% 27,04% 31,97 Grad Našice 9,19% 21,20% 37,03 Grad Osijek 8,24% 19,18% 35,40 Grad Valpovo 18,71% 17,93% 103,28 Grad Belišće 13,00% 11,94% 99,63.
28
U Grafikonu 5. dani su podaci o visini kapitalnih ulaganja u gradovima Osječko-baranjske županije usporedno za 2010. i 2009. godinu.
Izdaci za financijsku imovinu i otplate zajmova podrazumijevaju sljedeće vrste izdataka: za dane zajmove, za dionice i udjele u glavnici te za otplatu glavnice primljenih zajmova. U ukupnim rashodima i izdacima sudjeluju s prosječno 5,50% a dani su u Tablici 23.
U prethodnim godinama zadužilo se 13 jedinica lokalne samouprave koje su u 2010. godini na ime otplate glavnice primljenih zajmova vratile 15.192.744 kuna - od toga Grad Đakovo 5.022.000 i Grad Osijek 4.281.818 kuna.
USPOREDNI PREGLED UKUPNO IZVRŠENIH RASHODA I IZDATAKA UJEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE
UKUPNO 419.487.506 430.485.307 97,45Valpovo 19.778.353 20.223.383 97,80Belišće 17.333.583 19.176.530 90,39Bizovac 8.264.261 6.298.499 131,21Koška 8.212.969 5.709.995 143,83Petrijevci 3.482.034 4.932.479 70,59UKUPNO 57.071.200 56.340.886 101,30SVEUKUPNO PODRUČJE ŽUPANIJE 763.392.417 715.764.071 106,65
34
PREGLED VISINE ISPLAĆENIH NETO PLAĆA I PROSJEČNA MJESEČNA NETO PLAĆAPO ZAPOSLENIKU U JEDINICAMA LOKALNE SAMOUPRAVE OSJEČKO-BARANJSKE ŽUPANIJE U 2010. I 2009. GODINI
Prema podacima iznesenim u Informaciji o financijskom poslovanju jedinica lokalne samouprave uspoređujući s prethodnom godinom mogu se donijeti neki zaključci: - ukupno ostvareni prihodi (zajedno s pomoćima) iznose 935.596.197 kuna u odnosu na
901.892.921 kuna - rast 3,74%, - ako se promatraju ostvareni prihodi (ali bez pomoći) ostvarenje u 2010. godini iznosi
742.084.128 kuna u odnosu na 788.208.767 kuna u 2009. godini, što je pad ostvarenja od 6,22%,
- višak prihoda zabilježen kod 24 jedinice u odnosu na 20 prethodne godine, - manjak prihoda zabilježen kod 18 jedinice u odnosu na 22 prethodne godine, - planiranje u odnosu na prethodnu godinu: indeks ostvarenih prihoda prema planiranom
proračunu je 90,97 u odnosu na 85,24, - realizirane pomoći su veće: u 2010. godini 193.512.069 kuna a u 2009. godini 113.684.154
kuna - rast 70,22% - najvećim dijelom zbog isplaćenih pomoći za štete od elementarnih nepogoda,
- izvorni prihodi ostvareni u 2010. godini 699.507.813 kuna, a u 2009. godini 773.514.357 kuna, što znači pad od oko 10%,
- prihod po stanovniku u 2010. godini 2.998,03 kuna u odnosu na 3.271,02 kuna: pad 9,10%, - prihod po stanovniku ispod 1.000 kuna imalo je 9 jedinica, u 2009. godini 15, - udio poreznih prihoda je 43,34 u odnosu 49,65 prethodne godine, - indeks ostvarenog poreza i prireza na dohodak je 89,21 u odnosu na 98,96, - prihodi od imovine naplaćeni su u većoj svoti nego prethodne godine: 107.984.247 kuna u
odnosu na 96.169.288 kuna - rast od 11,22%, - prihodi po posebnim propisima (administrativne i upravne pristojbe, komunalni doprinosi,
doprinosi za šume, mjesni samodoprinosi i slično) naplaćeni su u manjoj svoti nego prethodne godine: 145.607.212 kuna u odnosu na 190.354.822 kuna,
- ukupno izvršeni rashodi i izdaci manji za 8%, - udio rashoda poslovanja osjetno je veći: 84,06% u odnosu na 72,49%, prosječan rast od 6,65%
u odnosu na prethodnu godinu, - prosječna neto plaća u jedinicama: 5.458,92 kuna, a u 2009. godini iznosila je 5.343,97 kuna -
povećanje od 2,15%, ukupan broj zaposlenika je 808, u 2009. godini 786, a u 2008. godini 704,
- kapitalna ulaganja nominalno manja: 94.824.279 kuna prema 224.712.464 kuna, njihov udio u ukupno izvršenim rashodima i izdacima: 10,44% u odnosu na 22,76% prethodne godine,samo u 9 jedinica kapitalna su ulaganja veća, a u 33 jedinice manja nego u 2009. godini,
- udio zaduženosti iznosi 5,50% u odnosu na 4,76% prethodne godine, zaduženo je 13 jedinica lokalne samouprave.
Polazeći od činjenice da je stupanj razvijenosti lokalnih i područnih jedinica uglavnom različit, potrebno je pronalaziti modele financiranja kojima bi se zadovoljile potrebe lokalnog stanovništva i postiglo što veće ujednačavanje standarda. Za daljnje mogućnosti razvoja jedinica lokalne samouprave, uz racionalno i odgovorno korištenje proračunskih sredstava, rješenje se može vidjeti jedino u daljnjem razvoju decentralizacije u smislu prenošenja ovlasti s viših na niže razine. One jedinice koje individualno nemaju dovoljnu financijsku snagu, trebale bi potražiti mogućnost povezivanja te zajedničkog realiziranja i financiranja projekata, za koje postoji globalni interes susjednih jedinica. Cilj promjena u sustavu financiranja jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave u obliku decentralizacije trebao bi biti prijenos ovlasti, povećanje stupnja odgovornosti i kvalitetnije pružanje javnih usluga lokalnom stanovništvu.
43
Naravno, prijenos ovlasti na lokalnu i regionalnu (područnu) samoupravu trebao bi pratiti i prijenos financijskih sredstava, čime bi se ojačao fiskalni kapacitet i samostalnost jedinica. To bi u konačnici trebalo omogućiti ispunjenje osnovne zadaće lokalnih jedinica a to je poboljšanje životnog standarda svih njezinih stanovnika.
Evidentno je da postojeći sustav lokalne i područne (regionalne) samouprave, promatran sa stajališta fiskalnog kapaciteta, nije dovoljno učinkovit. Međutim, uvijek je otvoreno pitanje bi li ukidanje samostalnosti ili bilo koja druga promjena kojom se zadire u postojeće teritorijalno ustrojstvo, čime bi se sigurno postigla racionalizacija određenih vrsta rashoda, dobilo potporu. Mišljenja smo, da bi se, prije takvih radikalnih promjena, započeti proces decentralizacije trebao nastaviti, pratiti i analizirati ostvarenje i ispunjavanje zadaća lokalnih proračuna, te kontinuirano predlagati i prilagođavati mjere, koje bi polučile pozitivne efekte na lokalne proračune.