UVOD U IMUNOLOGIJU Izv. prof.dr.sc. Lidija Šver Imunologija je biomedicinska disciplina koja proučava imunosni sustav svih organizama, prvenstveno njegovu fiziološku funkciju u zdravlju i bolesti Proučava stanične i humoralne mehanizme kojima se zaštićujemo od: infekcije bakterijama virusima gljivicama protozoama vlastitih stanica zaraženim bakterijama i virusima vlastitih tumorskih stanica tuđeg tkiva POVIJEST OVIJEST IMUNOLOGIJE IMUNOLOGIJE 1798. 1798. E. JENNER E. JENNER –vakcinacija vakcinacija –zaštita od velikih boginja zaštita od velikih boginja James James Phipps Phipps Sarah Sarah Nelmes Nelmes POVIJEST OVIJEST IMUNOLOGIJE IMUNOLOGIJE 1879. 1879. L. PASTEUR L. PASTEUR –cjepivo protiv kokošje kolere, bjesnoće, antraksa cjepivo protiv kokošje kolere, bjesnoće, antraksa –teorija o uzročnicima zaraznih bolesti teorija o uzročnicima zaraznih bolesti 1883. 1883. I. MEČNIKOV I. MEČNIKOV –stanična teorija; fagocitoza u obrani protiv stanična teorija; fagocitoza u obrani protiv mikroorganizama mikroorganizama 1904. 1904. P. EHRLICH P. EHRLICH –specifičnost protutijela za određeni antigen, humoralna specifičnost protutijela za određeni antigen, humoralna obrana protiv mikroorganizama obrana protiv mikroorganizama 1914. 1914. E. E. von von BEHRING BEHRING S. KITASATO S. KITASATO –pasivna imunizacija protiv difterije i tetanusa pasivna imunizacija protiv difterije i tetanusa 1920. 1920. J. BORDET J. BORDET –otkriće komplementa otkriće komplementa 1958. 1958. M. BURNET M. BURNET –teorija klonske selekcije (određeni antigen potiče teorija klonske selekcije (određeni antigen potiče specifičan način imunosnog odgovora) specifičan način imunosnog odgovora) 1970. 1970. N. JERNE N. JERNE –teorija klonske selekcije (specifičan antigen potiče teorija klonske selekcije (specifičan antigen potiče stvaranje specifičnog protutijela, monolonska protutijela) stvaranje specifičnog protutijela, monolonska protutijela)
11
Embed
infekcije bakterijama virusima gljivicama UVOD U …
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
UVOD U IMUNOLOGIJUIzv. prof.dr.sc. Lidija Šver
� Imunologija je biomedicinska disciplina koja proučava imunosni sustav svih organizama, prvenstveno njegovu fiziološku funkciju u zdravlju i bolesti
� Proučava stanične i humoralne mehanizme kojima se zaštićujemo od:� infekcije
� bakterijama� virusima� gljivicama� protozoama
� vlastitih stanica zaraženim bakterijama i virusima� vlastitih tumorskih stanica� tuđeg tkiva
PPOVIJESTOVIJEST IMUNOLOGIJEIMUNOLOGIJE
1798.1798. E. JENNERE. JENNER––vakcinacijavakcinacija––zaštita od velikih boginjazaštita od velikih boginja
James James PhippsPhipps
SarahSarah NelmesNelmes
PPOVIJESTOVIJEST IMUNOLOGIJEIMUNOLOGIJE
1879.1879. L. PASTEURL. PASTEUR ––cjepivo protiv kokošje kolere, bjesnoće, antraksacjepivo protiv kokošje kolere, bjesnoće, antraksa––teorija o uzročnicima zaraznih bolestiteorija o uzročnicima zaraznih bolesti
1883.1883. I. MEČNIKOVI. MEČNIKOV ––stanična teorija; fagocitoza u obrani protiv stanična teorija; fagocitoza u obrani protiv mikroorganizamamikroorganizama
1904.1904. P. EHRLICHP. EHRLICH ––specifičnost protutijela za određeni antigen, humoralna specifičnost protutijela za određeni antigen, humoralna obrana protiv mikroorganizamaobrana protiv mikroorganizama
1914.1914. E. E. vonvon BEHRINGBEHRINGS. KITASATOS. KITASATO
––pasivna imunizacija protiv difterije i tetanusapasivna imunizacija protiv difterije i tetanusa
1920.1920. J. BORDETJ. BORDET ––otkriće komplementaotkriće komplementa
1958.1958. M. BURNETM. BURNET ––teorija klonske selekcije (određeni antigen potiče teorija klonske selekcije (određeni antigen potiče specifičan način imunosnog odgovora)specifičan način imunosnog odgovora)
1970.1970. N. JERNEN. JERNE ––teorija klonske selekcije (specifičan antigen potiče teorija klonske selekcije (specifičan antigen potiče stvaranje specifičnog protutijela, monolonska protutijela)stvaranje specifičnog protutijela, monolonska protutijela)
1908. Paul EHRLICHE. METCHNIKOFF
–Fagocitoza/ hipoteza o staničnoj i humoralnoj imunosti
1960. Macfarlane BURNETPeter MEDAWAR
–Otkriće stečene imunološke tolerancije
1972. Rodney PORTERGerard EDELMAN
–Kemijska struktura imunoglobulinske molekule
1984. Niels JERNECesar MILSTEINGeorges KÖHLER
––Teorija Teorija klonskeklonske selekcije (specifičan antigen potiče stvaranje selekcije (specifičan antigen potiče stvaranje specifičnog protutijela)specifičnog protutijela)–Monoklonska protutijela
1987. Susuni TONEGAWA –Genski mehanizmi sinteze različitih imunoglobulina
ImunosniImunosni sustav mora prepoznati i djelovati protiv različitih sustav mora prepoznati i djelovati protiv različitih mikroorganizama na različitim dijelovima tijelamikroorganizama na različitim dijelovima tijela
Krvna žila
Sluznica Šuplji organ
crvi
Tkivo
bakterije
unutarstaničniparaziti
fagocitirane bakterije
bakterije na površini gljivice
virusi
ANATOMSKE ZAPREKE� koža� sluznica
FIZIOLOŠKE ZAPREKE� tjelesna temperatura� sadržaj kisika� pH tkiva� kemijske tvari
MEHANIZMI ZA ELIMINACIJU MIKROORGANIZAMA� nespecifična imunost� upala� specifična imunost
� Limfociti T i B imaju specifične receptore� imaju različite tipove receptora
� svaki stanični receptor prepoznaje samo jednu vrstu antigena
� limfociti mogu prepoznati tisuće antigena, ali jedan klon limfocita prepoznaje samo jednu vrstu antigena� tisuće klonova u krvotoku i limfnim čvorovima
IIMUNOLOŠKAMUNOLOŠKA OSOBNOSTOSOBNOST
Stanični i humoralni mehanizmi odgovorni za održavanje biokemijske i genetske integralnosti (neponovljivosti) svake biološke jedinke
MHC MHC PROTEINIPROTEINI� Uloga imunosnog sustava je da
razlikuje “svoje” i “tuđe”. Između mnogih proteina na površini stanica nalaze se i proteini glavnog sustava tkivne podudarnosti (engl. major histocompatibility complex; MHC) prema kojima se razlikuju jedinke unutar iste vrste te različite vrste. Postoji oko 40-50 gena koji kodiraju ove proteine i u dvije jedinke što su ti geni različitiji, bit će različitiji i njihovi MHC proteini.
� MHC proteini skupine I nalaze se na svim stanicama koje imaju jezgru. Proteini MHC proteini skupine II nalaze se na površini makrofaga, B stanica i dendritičkih stanica.
MHCMHC I molekuleI molekule(stanice s jezgrom)(stanice s jezgrom) EritroEritro--
citicitiMHCMHC II II
molekule molekule ((APCAPC
stanice)stanice)
Bakterija Makrofag ili druga stanica koja prikazuju
antigen
Molekule MHC skupine II
T stanični receptor
(TCR)
Fragment antigena
Citotoksični limfocit T (Tc) Pomoćnički limfocit T (TH)
T stanični receptor (TCR)
Molekule MHC skupine I
Fragment antigena
Inficirana ili promjenjena stanica
LLIMFOCITIIMFOCITI TT
� HUMORALNA IMUNOST� posredovana protutijelima
� STANIČNA IMUNOST� posredovana stanicama
� AKTIVNA IMUNOST� Stečena prirodnim putem
(preboljenjem bolesti)� Stečena umjetnim putem
(cijepljenjem)
� PASIVNA IMUNOST� Stečena prirodnim putem
(putem placente)� Stečena umjetnim putem
(prijenosom seruma)
� ADOPTIVNA IMUNOST� Stečena prijenosom limfocita
HHUMORALUMORALNANA IMUNOSTIMUNOST
21
3
Limfocit B
Bakterija
Peptidniantigen
TCR CD4
Klon memorijskih limfocita B
Citokini(IL-2)
Klon plazma stanica
Izlučene molekule
protutijela
Endoplazmatska mrežica plazma stanice
Makrofag
Molekula MHC
skupine II
Pomoćnički limfocit T
Limfocit B
Aktivirani pomoćnički
limfocit T
Specifični citotoksični limfocit T veže se na kompleks molekula MHC skupine I i predočenog antigena pomoću svojeg T staničnog receptora (TCR) i molekulskog biljega CD8. Zbog tog povezivanja i citokina koje luči pomoćnički limfocitT, dolazi do aktivacije citotoksičnoglimfocita T.
1 Aktivirani limfocit T oslobađa perforinske molekule (stvoriti će pore na membrani ciljne stanice) i proteolitičke enzime (granzime) koji endocitozom ulaze u ciljnu stanicu.
2 Granzimi potiču apoptozu unutar ciljne stanice i dolazi raspadanjajezgre i oslobađanja malih apoptotičnih tjelešaca te do smrti stanice. Otpušteni citotoksični T limfocit T tada napada drugu ciljnu stanicu.
3
Citotoksični limfocit T Perforin
Granzimi
CD8TCR
MolekulaMHC
skupine I
Ciljna stanica
Peptidniantigen
Pora
Otpušteni citotoksičnilimfocit T
Apoptotičnaciljna stanica
Tumorskastanica
Citotoksičnilimfocit T
1
23
SSTANIČNATANIČNA IMUNOSTIMUNOST
� Prikaz humoralne i stanične specifične imunološke reakcije.� Humoralna imunost
nastaje nakon podražaja limfocita B antigenom, uz pomoć pomoćničkih limfocita T. Diferencijacijom nastaju plazma stanice koje izlučuju protutijela, a koja zatim pomažu odstranjivanju antigena.
� U staničnoj imunosti različiti limfociti T prepoznaju tuđi antigen u sklopu vlastitih antigena na površini stanica. Zatim proizvode citokine, a nastaju i citotoksični limfociti T koji ubijaju vlastite promijenjene stanice.
INTERAKCIJA SUSTAVA UROĐENE INTERAKCIJA SUSTAVA UROĐENE I SUSTAVA STEČENE IMUNOSTII SUSTAVA STEČENE IMUNOSTI
� Prehrana je kritična odrednica imunosnog odgovora i neishranjenost je najčešći uzrok imunodeficijencija u svijetu.
� Protein-energetska pothranjenost povezana je sa značajnim oštećenjem imunosti posredovane stanicama, smanjenjem funkcija fagocita, sustava komplementa, sekretornog imunoglobulina A, koncentracije protutijela i citokina.
� Nedostatak pojedinih hranjivih tvari također dovodi do promijenjenog imunosnog odgovora, čak i kod njihova relativno blagog nedostatka
� Od mikronutrijenata, cink, selen, željezo, bakar, vitamini A, C, E i B-6, folna kiselina i snažno utječu na imunosni odgovor.
� Pretjerano hranjenje i pretilost također smanjuju imunitet.