Inf o Troskovima Kao Podloga Za Planiranje Cijena i Proizvodnje

INFORMACIJE O TROŠKOVIMA KAO PODLOGA ZA PLANIRANJE CIJENA I

PROIZVODNJE

Talović Mersida, 246-64276-RiR/08 Tvrtković Emina, 245-64337-RiR/08

Sadržaj- Problem High Performance Springs- Uloga proizvodnih troškova u odlučivanju o cijenama i

proizvodnom miksu- Cijene na kratki i dugi rok- Odluke o proizvodnom miksu u kratkom roku – price takers

- Uticaj oportunitetnih troškova- Kratkoročno odlučivanje o cijeni – price setters- Dugoročno odlučivanje o cijenama – price setters

- Uticaj elastičnosti tražnje na odluku o prodajnoj cijeni- Dugoročno odlučivanje o proizvodnom miksu – price takers- Zaključak

2

Problem High Performance Springs Kako možemo ostvariti dobit ako prodajemo po cijeni nižoj od troškova?

Proizvod: 0,5-inčna čelična opruga Ukupni troškovi po jedinici: 2,79 nj/kom

direktni materijal 1,68 nj/kom direktni rad 0,76 nj/kom OTP 0,65 nj/kom

RuC: 30% 0,84 nj/kom Prodajna cijena 3,63 nj/kom

Ponuda kupca, Lawson kompanije: 120.000 kom 0,5-inčnih čeličnih opruga

Cijena po kojoj želi kupiti: 2,48 nj/kom Da li se isplati prodati 120.000 kom po cijeni od 2,70 nj/kom?

3

Podaci HPS Lawson HPS 1Prodajna vrijednost 435.600

(120.000×3,63)297.600

(120.000×2,48)324.000

(120.000×2,70)

Direktni materijal 165.6001,38×120.000

165.6001,38×120.000

Direktni rad 91.2000,76×120.000

91.2000,76×120.000

OVTP 31.2000,26×120.000

31.2000,26×120.000

Varijabilni troškovi prodaje

27.6000,23×120.000

27.6000,23×120.000

Σ VT 315.6002,63×120.000

315.600 315.600

Kontribuciona marža 120.000 8.400Kontribuciona marža po jedinici

1 0,074

Uloga proizvodnih troškova u odlučivanju o cijenama i proizvodnom miksu

Menadžeri trebaju odrediti : da li nuditi popuste za veće narudžbe ili raditi ocjenu kupacaZa odlučivanje o prodajnoj cijeni važno je kako analizirati cijenu koštanja proizvoda

Čak i ako su cijene uspostavljene na tržištu odnosom ponude i potražnje, menadžment ipak treba donijeti odluku:

Koji je najbolji proizvodni miks za proizvodnju i prodaju? Prilikom odlučivanja o proizvodnom miksu, menadžment mora uzeti u obzir:

tržišne cijene proizvoda troškove proizvoda korištenje kapaciteta

5

Cijene na kratki i dugi rok

Fiksni troškovi nisu relevantni za odlučivanje o

cijenama u kratkom roku U kratkom roku raspoloživi kapacitet se ne

može lahko promijeniti Ako je ograničen kapacitet, menadžeri trebaju

razmotriti korištenje: prekovremene proizvodnje ili vanjskih resursa

6

U dugom roku je više fleksibilnosti u prilagođavanju kapaciteta

Odluka o uvođenju novih ili ukidanju postojećih proizvoda

Klasifikacija odluka na bazi uticaja preduzeća na cijene svojih proizvoda: cijena preuzeta sa tržišta (preduzeće price taker) cijena uspostavljena od strane vodećih u grani

(preduzeće price setter)

7

TIP ODLUKE PRICE-TAKER PRICE-SETTER

Kratkoročne 1 2

Dugoročne 4 3

• PRICE TAKER – Malo preduzeće ili preduzeće sa beznačajnim tržišnim učešćem u svojoj grani, koje uzima cijene grane za svoje proizvode kao date i onda odlučuje koliko jedinica svakog proizvoda bi trebalo proizvesti i prodati• PRICE SETTER – Preduzeće u grani sa relativno malom konkurencijom koje ima veliko tržišno učešće, i koje odlučuje o cijeni svojih proizvoda

8

Odluke o proizvodnom miksu u kratkom roku – price takers

Masovna proizvodnja (industrija čelika, proizvodnja robe široke potrošnje, itd.)

Cijene na ovim tržištima su određene: odlukama o ukupnoj proizvodnji svih preduzeća, odlukama nekoliko dominirajućih preduzeća

Malo preduzeće je price taker cijena zadata, određuje količinu proizvodnje

9

Ako price taker zahtijeva veću cijenu za svoj proizvod - rizikuje da izgubi kupce

Ako price taker zahtijeva nižu cijenu - rizikuje da izazove rat cijena

Proizvoditi i prodavati sve proizvode čiji su troškovi manji od prodajnih cijena?

Relevantni troškovi za odluku o proizvodnom miksu u kratkom roku

Ograničenost promjene kapaciteta u kratkom roku

10

TIP ODJEĆE PLANIRANA PROIZVODNJA

MIN. PRODAJA

MAX. PRODAJA

Bluze 15.000 5.000 15.000Pantalone 8.000 4.000 9.000Haljine 5.000 2.000 8.000Suknje 10.000 6.000 16.000Majice 12.000 6.000 14.000

Ukupno jedinica 50.000 23.000 62.000HKTex Company - Planirana količina proizvodnje u trećem tromjesečju 2000. godine

HKTex Company – proizvodnja pet odjevnih predmetaZa period juli-septembar 2000., minimalna prodaja od 23.000 kom kao dio dugoročnih ugovora sa maloprodajnim trgovcima

11

Majice Haljine Suknje Bluze Pantalone

Direktni materijal

-tkanine 1,80 6,00 4,00 2,00 4,50

-pomoćni m. 0,20 0,90 0,60 0,40 0,60

Ukupno 2,00 6,90 4,60 2,40 5,10

Direktni rad

-rezanje 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00

-šivenje 0,80 1,80 1,00 0,80 1,00

-kontrola 0,15 0,15 0,15 0,15 0,15

-pakovanje 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05

Ukupno 2,00 3,50 2,20 2,00 2,20

HKTex Company - Proizvodni troškovi po jedinici (nj/kom)  

12

Majice Haljine Suknje Bluze Pantalone

Opšti troškovi proizvodnje -vanjske usluge

0,03 0,03 0,03 0,03 0,03

-troškovi administr.

0,04 0,04 0,04 0,04 0,04

-održavanje mašina

0,02 0,02 0,02 0,02 0,02

-amortizacija mašina

0,04 0,04 0,04 0,04 0,04

-održavanje objekata

0,04 0,04 0,04 0,04 0,04

-amortizacija objekata

0,03 0,03 0,03 0,03 0,03

Ukupno 0,20 0,20 0,20 0,20 0,20

Ukupni jed.troškovi

4,204,20 10,6010,60 7,007,00 4,604,60 7,507,50

13

Tip odjeće Maš. sati po jedinici

Proizvodnja u jed.

Ukupno potrebni m.s.

Bluze 0,4 15.000 6.000

Pantalone 0,5 8.000 4.000

Haljine 0,8 5.000 4.000

Suknje 0,5 10.000 5.000

Majice 0,4 12.000 4.800

Ukupno 50.00 23.800HKTex Company – Potrebni mašinski sati

Ukupni OTP iznose 10.000 nj, odnosno za 50.000 kom 0,2 nj/kom

Kapacitet je ograničen sa 23.800 m.s.

14

Koji troškovi će se mijenjati sa promjenom nivoa proizvodnje u datom periodu:

troškovi direktnog rada troškovi direktnog materijala troškovi rada kontrole

Koji troškovi će ostati fiksni kad nastupi promjena u proizvodnom miksu:

troškovi administracije troškovi održavanja troškovi amortizacije

15

Tip odjeće Majice Haljine Suknje Bluze Pantalone

Prodajna cijena po jed.

5,00 15,20 9,00 8,00 11,00

VT po jed.

-tkanine 1,80 6,00 4,00 2,00 4,50

-pomoćni m. 0,20 0,90 0,60 0,40 0,60

-rezanje 1,00 1,50 1,00 1,00 1,00

-šivenje 0,80 1,80 1,00 0,80 1,00

-kontrola 0,15 0,15 0,15 0,15 0,15

-pakovanje 0,05 0,05 0,05 0,05 0,05

Σ vt 4,00 10,40 6,80 4,40 7,30

km po jedinici 1,00 4,80 2,20 3,60 3,70

m.s. po jedinici

0,40 0,80 0,5 0,40 0,5

km po m.s. 2,50 6,00 4,40 9,00 7,40

Planirana proizv.

12.000 5.000 10.000 15.000 8.000

Ukupno pl. KM (141.600)

12.000 24.000 22.000 54.000 29.600

HKTex Company – Kontribucione marže

16

Kontribuciona marža po jediniciKontribuciona marža po m.s. =

Broj mašinskih sati

km = Kontribuciona marža po jedinici = pc - vt

Planirana kontribuciona marža = Planirana proizvodnja km

Planirani profit = Planirana KM - Fiksni troškovi

17

Proizvodnja je ograničena raspoloživim kapacitetom mašina

Planirati proizvodnju da se maksimizira kontribuciona marža zarađena za svaki raspoloživi sat rada mašina

Rangirati proizvode po kontribucionoj marži po mašinskom satu

18

TIP ODJEĆE PLANIRANA PROIZVODNJA

MIN. PRODAJA MAX. PRODAJA

Bluze 15.000 5.000 15.000Pantalone 8.000 4.000 9.000Haljine 5.000 2.000 8.000Suknje 10.000 6.000 16.000Majice 12.000 6.000 14.000Ukupno jedinica 50.000 23.000 62.000

HKTex Company – Količine proizvodnje potrebne za maksimiziranje profita  

Tip odjeće Min. količina m.s/jed

km/m.s.

Potrebni m.s. za min. količinu

Dodatna kol.

Potrebno m.s.

Bluze 5.000 0,4 9,00 2.000 5.000×0,4 10.000 4.000

Pantalone 4.000 0,5 7,40 2.000 4,000×0,5 5.000 2.500

Haljine 2.000 0,8 0,80 1.600 2,000×0,8 6.000 4.800

Suknje 6.000 0,5 0,50 3.000 6.000×0,5 3.000 1.500

Majice 6.000 0,4 0,40 2.400 6.000×0,4 0 0

Ukupno 23.000 11.000 12.800

19

Tip odjeće Količina proizv.

Ukupni m.s. Ukupna KM

Bluze 15.000 6.000 15.000×0,4 54.000 15.000×3,60

Pantalone 9.000 4.500 9.000×0,5 33.300 9.000×3,70

Haljine 8.000 6.400 8.000×0,8 38.400 8.000×4,80

Suknje 9.000 4.500 9.000×0,5 19.800 9.000×2,20

Majice 6.000 2.400 6.000×0,4 6.000 6.000×1,00

Ukupno 47.000 23.800 151.500

- FT (10.000)

Dobit 141.500

HKTEx Company – Finalni plan proizvodnje

Veća KM u odnosu na prvobitni plan (141.600 nj)

20

Kad je cijena predodređena, jedina kratkoročna odluka sa kojom se suočava proizvođač je koliko bi svakog od mogućih proizvoda trebao proizvesti.

Kontribuciona marža po jedinici ograničenog resursa, što je m.s. u ovom primjeru, je kriterij koji se koristi za odlučivanje koji proizvodi su najprofitabilniji za proizvodnju i prodaju po cijenama koje dominiraju na tržištu.

21

Ponovimo osnovne karakteristike odlučivanja o proizvodnom miksu u uslovima ograničenog kapaciteta:

1. Menadžer proizvodnje je napravio plan proizvodnje, uzimajući u obzir minimalne količine koje se moraju isporučiti po osnovu dugoročnih ugovora

2. Poznati su jedinični proizvodni troškovi, FT, prodajne cijene svih proizvoda3. Znamo da je kapacitet ograničen sa određenim brojem sati rada mašina,

poznato nam je koliko treba m.s. za jedinicu svakog proizvoda i koliko za planirane količine proizvodnje datih proizvoda

4. Odrediti koji troškovi su promjenjivi, a koji ne, pri promjeni obima proizvodnje

5. Izračunamo kontribucionu maržu za svaki proizvod, kao razliku pc i vt6. Izračunamo ukupnu kontribucionu maržu za svaki proizvod i saberemo ih.

Od KM oduzmemo FT i dobit ćemo dobit za dati plan proizvodnje.

Na ovaj način smo izračunali koliko dati plan proizvodnje daje dobiti preduzeću. Međutim, odabrani proizvodni miks treba da maksimizira dobit preduzeća, pa će zbog ograničenog proizvodnog kapaciteta biti potrebno izračunati kontribucionu maržu po jedinici ograničenog resursa za svaki proizvod, te proizvode u proizvodnom miksu rangirati u skladu sa njihovim kontribucionim maržama po jedinici ograničenog resursa. 22

23

Zato je način za određivanje proizvodnog miksa koji maksimizira dobit preduzeća, sljedeći:

1. Izračunati kontribucionu maržu po mašinskom satu za svaki proizvod, tako što podijelimo jediničnu kontribucionu maržu sa brojem mašinskih sati potrebnih za proizvodnju jednog proizvoda

2. Rangirati proizvode po kontribucionoj marži po mašinskom satu, od najviše ka najmanjoj

3. Od ukupnog raspoloživog kapaciteta oduzmemo kapacitet koji je potreban za proizvodnju minimalnih (ugovorenih) količina. Dio kapaciteta koji nam preostaje raspoređujemo za proizvodnju proizvoda rangiranih po km/m.s. Određujemo količinu proizvoda sa najvećom km/m.s. onoliko koliko možemo najviše prodati (ali da je tu količinu moguće proizvesti u okviru preostalog kapaciteta) ili dok ne iskoristimo preostali kapacitet. Ako nam je ostalo još raspoloživog kapaciteta, onda određujemo količinu sljedećeg rangiranog proizvoda na isti način, i sve tako dok se ne iscrpi sav raspoloživi kapacitet.

4. Za količine koje smo odredili u prethodnom koraku (zajedno sa onim koje su unaprijed ugovorene), izračunamo ukupnu kontribucionu maržu. Kada od KM za cijeli proizvodni miks oduzmemo fiksne troškove dobit ćemo dobit, koja je veća od one koju bismo dobili da smo proizvodii u skladu sa prvobitnim planom.

Uticaj oportunitetnih troškova Novi kupac želi naručiti 2.000 majica

Spreman je platiti više od 5 nj za svaku majicu Po kojoj cijeni HKTex može prihvatiti ponudu? Ograničenost kapaciteta mora se sniziti

proizvodnja nekog drugog proizvoda Izgubljeni profit zbog odustajanja od

proizvodnje nekog proizvoda = Oportunitetni trošak = trošak relevantan za odluku o prihvatanju specijalne narudžbe

Žrtvovati proizvod sa najnižom km po m.s. 24

Potreban kapacitet(m.s.)

Majice 800 0,4 × 2.000Suknje 800 0,5 × 1.600 2,2× 1.600 = 4,4× 800 = 3.520

Oportunitetni trošak

Trošak po jedinici ukupni VT 4,00 8.000Oport. tr. 1,76 3.520

Ukupno 5,76 11.520 

25

Ako HKTex ne postavi cijenu od najmanje 5,76 nj po majici inkrementalni troškovi, uključujući oportunitetne troškove, će preći inkrementalni prihod od specijalne narudžbe

Nanjiža cijena koja bi trebala biti prihvatljiva za HKTex je 11.520 nj za specijalnu narudžbu, ili 5,76 nj po majici.

Oportunitetni trošak – Kontribucija koja je propuštena zbog nekorištenja ograničenih resursa na najbolji alternativni načinInkrementalni trošak (prihod) po jedinici – Iznos za koji se ukupni troškovi proizvodnje i prodaje (prihod) povećaju kad je jedna dodatna jedinica proizvoda proizvedena i prodata.

26

Kratkoročno odlučivanje o cijeni – price setters

Veza između troškova i cijena ponude od dobavljača za specijalne narudžbe, koje ne uključuju dugoročne veze sa kupcem

Pristup “Troškovi plus”

Razmotriti nivo raspoloživog kapaciteta

27

Direktni materijal-čelik 8.400Direktni rad-lathe 2.600-brušenje 3.200-mašinska obrada 4.100 9.900OTP-kontrola 3.400-troškovi pridruženi seriji proizvoda 3.700-troškovi za osiguranje uslova za proizvodnju 3.100 10.200Ukupni troškovi 28.500Marža 40% 11.400Cijena narudžbe 39.900

TRT&D Co - Procjena troškova narudžbe 

28

Specijalna narudžba od novog kupca -Raspoloživ višak kapaciteta

• Direktni materijal 8.400• Direktni rad 9.900• Tr. pridruženi seriji 3.700

• Ukupni inkrementalni troškovi 22.000 Najniža prihvatljiva cijena mora barem pokriti

inkrementalne troškove koji će se pojaviti da kopmanija proizvede i isporuči narudžbu

29

Specijalna narudžba od novog kupca –Nije raspoloživ višak kapaciteta

Ako višak kapaciteta mašina nije raspoloživ, TR će morati podnijeti dodatne troškove da dobije neophodni kapacitet.

TR je obično ovakvu kratkoročnu potrebu za kapacitetom rješavao radom njegove fabrike prekovremeno, plaćanjem prekovremenih naknada kontrolorima i podnijeti dodatna trošenja na grijanje, osvjetljenje, čišćenje i sigurnost.

30

Više održavanja mašina i postrojenja će biti potrebno, kao što je prošlo iskustvo pokazalo da se povećava broj kvarova mašina tokom prekovremenog rada.

Za ugovore o lizingu mašina TR takođe trpi dodatne troškove zakupnine za dodatno korištenje mašina u prekovremenoj smjeni.

31

Dugoročno odlučivanje o cijenama – price setters

Postoji ekonomska opravdanost za korištenje ukupnih troškova za donošenje odluka o cijenama: kad preduzeće uđe u dugoročnu ugovorenu vezu

sa kupcem da isporuči proizvod, velika je fleksibilnost u prilagođavanju nivoa obaveza za sve resurse

cijene u regulisanim tržištima su zasnovane na ukupnim troškovima

prilagođavanje prodajne cijene proizvoda u zavisnosti od tržišne tražnje i raspoloživog kapaciteta 32

Umjesto strogog određenja fiksnih cijena baziranih na ukupnim troškovima, kad je potražnja za njihovim proizvodima niska, preduzeća reorganizuju višak kapaciteta u kratkom roku

Kad je potražnja za njihovim proizvodima visoka, prilagođavaju cijene naviše na bazi inkrementalnih troškova koje trpe kad je kapacitet u potpunosti iskorišten

Promjena potražnje tokom vremena izaziva promjene u cijeni (smještaj u hotelima, zabavni parkovi, avio prevoz, razgovor telefonom, itd.)

33

Iako je fluktuiranje kratkoročnih cijena bazirano na adekvatnim inkrementalnim troškovima, tokom dugog perioda njihov prosjek teži da se izjednači sa cijenom zasnovanom na ukupnim troškovima, koji će biti pokriveni u dugom roku

Marže zavise od: jačine potražnje elastičnosti potražnje

potražnja elastičnija – marže manje potražnja manje elastična – marža veća

intenziteta konkurencijeTeško je održati cijenu višom od inkrementalnih

troškovima, ako je konkurencija intenzivna* Tražnja je elastična kad su kupci osjetljivi na promjene cijene, što znači da mali porast cijene izaziva veliki pad tražnje

34

Uticaj povećanja cijena na profit:

1. Efekat dohotka (povećava kontribuciju prodatih jedinica)

1. Efekat supstitucije (smanjuje broj prodatih jedinica)

Uticaj elastičnosti tražnje na odluku o prodajnoj cijeni

35

Efekat dohotka = promjena kontribucije prodata količina

Efekat supstitucije = stara kontribucija promjena količine

- Povećanje cijena sladoleda sa 2,40 nj na 2,50 nj po galonu- Očekuje se da će tražnja pasti sa 80.000 na 75.000 galona- Inkrementalni troškovi su 1,60 nj po galonu

1. Efekat dohotka (0,90-0,80)×75.000 = 7.5002. Ef. supstitucije (80.000-75.000) ×0,80 = 4.000

Neto uticaj povećanja cijena na profit je 3.500 nj

Ako je potražnja relativno neelastična, obično se profit poveća kad se cijene povećaju

36

Razmotrimo sada slučaj kada je tražnja elastična:PRIMJER: Promjena potražnje za luksuznim automobilima u

slučaju promjene (povećanja) cijene

- Povećanje cijene luksuznog automobila sa 25.000,00 KM na 35.000,00 KM

- Očekuje se da će tražnja pasti sa 20.000 na 8.000 automobila- Inkrementalni troškovi su 17.000,00 KM po autommobilu

1. Efekat dohotka (18.000 – 8.000)×8.000 = 80.000.0002. Ef. supstitucije (20.000-8.000) ×8.000 =-96.000.000

Neto uticaj povećanja cijena na profit je -16.000.000KM

Ako je potražnja elastična, prodate količine i profit će se smanjiti kad se cijene povećaju

Zašto preduzeće odabire nisku maržu za novi proizvod? da penetrira tržište i osvoji tržišno učešće

postojećeg konkurentskog proizvoda = penetraciona strategija određivanja cijena

Ponekad preduzeća odrede početno veću cijenu za kupce koji žele platiti više za privilegiju posjedovanja posljednjih inovacija = strategija skidanja kajmaka

Cjenovne strategije prilikom uvođenja novog proizvoda

38

Dugoročno odlučivanje o proizvodnom miksu – price takers

Da li proizvoditi novi ili izbaciti postojeći proizvod iz prodajnog miksa – dugoročne posljedice na strukturu troškova

Reinžinjering ili redizajn neprofitabilnih proizvoda Diferenciranje proizvoda Količinski popusti

Reinžinjering – ponovni proces razmišljanja i dizajniranja proizvodnje proizvoda sa ciljem poboljšanja kvaliteta, povećanja zadovoljstva kupca, smanjenja troškova, itd.

39

Napuštanje proizvoda će pomoći povećanju profitabilnosti jedino ako menadžeri:

1. Eliminišu resurse koji više nisu potrebni da podrže proizvod koji se napušta;

2. Ponovo uposle resurse eliminisanih proizvoda da proizvedu više profitabilnih proizvoda koje preduzeće nastavlja nuditi.

• Troškovi izbačenog proizvoda ne nestaju automatski sa izbacivanjem neprofitabilnih proizvoda. Samo kada preduzeće eliminiše ili realocira resurse u profitabilnije proizvode, ti troškovi će se stvarno smanjiti.

40

Problem High Performance Springs Kako možemo ostvariti dobit ako prodajemo po cijeni nižoj od troškova?

Proizvod: 0,5-inčna čelična opruga Ukupni troškovi po jedinici: 2,79 nj/kom

direktni materijal 1,68 nj/kom direktni rad 0,76 nj/kom OTP 0,65 nj/kom

RuC: 30% 0,84 nj/kom Prodajna cijena 3,63 nj/kom

Ponuda kupca, Lawson kompanije: 120.000 kom 0,5-inčnih čeličnih opruga

Cijena po kojoj želi kupiti: 2,48 nj/kom

Da li se isplati prodati 120.000 kom po cijeni od 2,70 nj/kom? 41

Fiksni troškovi se mogu ignorisati, i samo varijabilni troškovi su jedini relevantni za analiziranje kod donošenja kratkoročne odluke o cijeni za period koji je prekratak za prilagođavanje resursa preduzeća.

Za dugoročno odlučivanje o cijenama, troškovi mnogo više resursa su relevantni jer preduzeća mogu prilagoditi nabavku mnogih resursa tokom dugog perioda. Ako preduzeća odrede cijene koje pokrivaju samo kratkoročne varijabilne troškove, ne mogu preživjeti u dugom roku jer postojanje troškova povezanih sa iskorištenim resursima vodi izgubljenom profitu tokom dugog vremena.

42

• Slučaj niže cijene za Lawson bi mogao biti napravljen kao dio penetracione strategije.

• Ali, HPS mora razmotriti i reakcije postojećih kupaca, kao i reakcije konkurencije na njegovo smanjenje cijene.

43

Zaključak

TIP ODLUKE PRICE-TAKER PRICE-SETTER

Kratkoročne

- uzima cijenu sa tržišta- prilagođava proizvodni miks cijeni sa tržišta

- utiče na određivanje pc- odluka o cijeni je bazirana na inkrementalnim troškovima (koji ovise o raspoloživom kapacitetu)- km po jedinici ograničenog resursa – kriterij za rangiranje proizvoda u planu proizvodnje

44

TIP ODLUKE PRICE-TAKER PRICE-SETTER

Dugoročne - Za odlučivanje o cijenama i proizvodnom miksu relevantni ukupni troškovi

- Za odlučivanje o cijenama i proizvodnom miksu relevantni ukupni

troškovi

45

Literatura

• Management Accounting; Atkinson, Banker, Kaplan, Young; 3rd ed.

• Osnove troškovnog računovodstva-upravljački aspekt; Charles T. Horngren, George Foster, Srikant M. Datar; Udruženje računovođa i revizora F BiH, Udruga računovođa i financijskih djelatnika Herceg Bosne; Sarajevo 2002. godine,

• Marketing; Boris Tihi, Muris Čičić, Nenad Brkić; Ekonomski fakultet u Sarajevu; Sarajevo 2006. godine

46

Najvažniji pojmovi

• INKREMENTALNI TROŠAK/PRIHOD -INCREMENTAL COST/REVENUE = Iznos za koji se ukupni troškovi proizvodnje i prodaje/prihodi povećaju kad se poduzme neka akcija ili sprovede odluka

• INKREMENTALNI JEDINIČNI TROŠKOVI – INCREMENTAL COST PER UNIT = Iznos za koji se ukupni troškovi proizvodnje i prodaje nekog proizvoda povećaju kad se jedna dodatna jedinica tog proizvoda proizvede i proda

• OPORTUNITETNI TROŠKOVI – OPORTUNITY COSTS = Kontribucija koja je propuštena zbog nekorištenja ograničenih resursa na najbolji alternativni način

47

• UKUPNA KONTRIBUCIONA MARŽA – CONTRIBUTION MARGIN = Prihod – VT

• KONTRIBUCIONA MARŽA PO JEDINICI – CONTRIBUTION MARGIN PER UNIT = pc – vt

• KONTRIBUCIONA MARŽA PO JEDINICI OGRANIČENOG RESURSA – CONTRIBUTION PER UNIT OF THE CONSTRAINED RESOURCE = km/broj jedinica ograničenog resursa potreban za proizvodnju jednog proizvoda

• RASPOLOŽIV VIŠAK KAPACITETA – AVALIABLE SURPLUS CAPACITY

• NERASPOLOŽIV VIŠAK KAPACITETA – NO AVALIABLE SURPLUS CAPACITY

48

• PROIZVODI PRILAGOĐENI POTREBAMA KUPACA – CUSTOMIZED PRODUCTS

• DIFERENCIRANI PROIZVODI – DIFFERENTIATED PRODUCTS = Proizvodi koji se razlikuju od sličnih po dodatnim karakteristikama i uslugama

• STRATEGIJA PENETRACIJE – PENETRATION PRICING STRATEGY = Strategija određivanja niske cijene za novi proizvod da se osvoji tržište i preuzme tržišno učešće proizvoda konkurencije

• STRATEGIJA SKIDANJA KAJMAKA – SKIMMING PRICE STRATEGY = Početno postavljanje većih cijena za kupce koji žele platiti za privilegiju posjedovanja proizvoda

• ELASTIČNA POTRAŽNJA - ELASTIC DEMAND = malo povećanje cijene proizvoda izaziva veliko smanjenje potražnje za tim proizvodom

49

• TROŠKOVI PRIDRUŽENI SERIJI PROIZVODA - BATCH-RELATED COSTS = Ovi troškovi se ne mijenjaju povećanjem pojedinačnih proizvoda, već samo ako se poveća broj serija proizvoda, kao što su troškovi podešavanja mašina

• TROŠKOVI PRIDRUŽENI VRSTI PROIZVODA - PRODUCT SUSTAINIG COSTS = Troškovi koji se povećavaju samo povećanjem vrsta proizvoda, kao što su troškovi dizajniranja

• TROŠKOVI NASTALI ZA OSIGURANJE USLOVA ZA PROIZVODNJU -BUSINESS SUSTAINIG COSTS = Troškovi koji su neophodni za obavljanje proizvodnje, kao što su administrativni troškovi

50

• PRICE TAKER – Malo preduzeće ili preduzeće sa beznačajnim tržišnim učešćem u svojoj grani, koje uzima cijene grane za svoje proizvode kao date i onda odlučuje koliko jedinica svakog proizvoda bi trebalo proizvesti i prodati

• PRICE SETTER – Preduzeće u grani sa relativno malom konkurencijom koje ima veliko tržišno učešće, i koje odlučuje o cijeni svojih proizvoda

51