Industrijska ekonomika i politika –P4 file• indeks stupnja sofisticiranosti izvoznih proizvoda temeljen na dohotku po stanovniku (BDP po stanovniku) zemalja koje ih proizvode začetnik

Industrijska ekonomika i politika, prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar, Ekonomski fakultet u Osijeku

2016./2017.

Industrijska ekonomika i

politika – P4

Industrijska ekonomika i

politika – P4Prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar,

Katedra za nacionalnu i međunarodnu ekonomiju, Ekonomski fakultet u Osijeku,

Sveučilište J. J. Strssmayera u Osijeku, ak. 2016./2017. godina

2016./2017.prof.dr.sc. Vladimir Cini i doc.dr.sc. Nataša Drvenkar,

Industrijska ekonomika i politika


2016./2017.

Proizvodnost?• Proizvodnost rada predstavlja prosječni radni učinak � Produktivnost razumljivu

mjeru učinkovitosti angažiranog rada na izlazne aktivnosti (proizvodnja roba ili usluga) ili mjeru stvarne dodane vrijednosti po satu rada.

• Sunajko (2010:754) produktivnost rada definira kao odnos između količine proizvedenih dobara ili usluga i radnog vremena utrošenog za njihovo provođenje, odnosno količine radne snage koja je uz normalno naprezanje sudjelovala u toj proizvodnji.

• Mjerenje produktivnosti rada nije jednostavno zbog samog metodološkog pristupa mjerenju (makroekonomska razina, sektorska razina ili mikroekonomska razina), kao i ovisnosti o brojnim faktorima koji izravno ili neizravno utječu na produktivnost rada i u njihovoj su međuovisnosti.

• Rast produktivnosti rada ključna je dimenzija ekonomske performanse i bitan pokretač promjena u životnom standardu stanovništva (OECD, 2013a, 2013b; Gomez-Salvador et al., 2006).

• Na makroekonomskoj razini, za mjeru ukupne proizvodnosti neke zemlje uzima se, najčešće, BDP po stanovniku.


2016./2017.

• Među ostalim mjerama produktivnosti (multi-faktorska mjera ili produktivnost kapitala), produktivnost rada dinamična je mjera gospodarskog rasta, konkurentnosti i životnog standarda i često može dodatno objasniti ekonomske temelje koji determiniraju gospodarski rast, ali i razvoj (OECD, 2008; Freeman, 2008; Pilat, 1996).

• Stoga, na mikroekonomskoj razini, kada se promatra samo rad kao faktor proizvodnje, riječ je o jednofaktorskoj mjeri produktivnosti koja označava produktivnost uloženog rada.

• Produktivnost rada, u tom slučaju, predstavlja ključni pokazatelj uspješnosti poslovanja budući da o razini produktivnosti rada ovise troškovi proizvodnje, a oni određuju razinu ekonomičnosti i profitabilnosti (Holjevac, Vrtodušić Hrgović, 2012.).

• Stručna sprema radnika; pravilan razmještaj radnika i organizacija poslovanja/proizvodnje; uvjeti rada; kvaliteta sirovina; lokacija…

�� = ��č��

�� š��

Revealed Comparative Advantage (RCA)(Balassa, 1965.)U prijevodu: izražena komparativna prednost

• Sposobnost zemlje da konkurira homogenim proizvodima s drugim zemljama u međunarodnoj trgovini;

• Omjer izvoza proizvoda „i” zemlje „j” i izvoza svih proizvoda zemlje „j” prema istom omjeru svjetskog izvoza u promatranoj godini „t”;

• Što je RCA koeficijent veći, to je veća komparativna prednost određenog sektora zemlje „j” veća;

• svako povećanje cijena u domaćoj ekonomiji direktno utječe na povećanje ukupnih troškova proizvodnje � aprecijacija domaće valute utječe na smanjenje komparativnih prednosti zemlje čija je valuta aprecirala;


2016./2017.

Regional industrial specialization(Gini-Hirschman coefficient)U prijevodu: Stupanj geografske koncentracije izvoza / koeficijent regionalne specijalizacije (i koncentracije) gospodarske (industrijske aktivnosti) homogeno raspoređene/koncentrirane u nekom prostoru (regiji, subregiji)

• Varira između 100 (u slučaju potpune koncentracije);

� Korijen iz sume kvadrata udjela izvoza nekog proizvoda „i” zemlje „j” u ukupnom izvozu zemlje „j”; x 100 (indeks)

� Ili, ukupna vrijednost VT razmjene zemlje „j” sa zemljom „i”

Gruber-Lloyd Indeks (GL)(Gruber i Lloyd, 1975.)

• Inter-industrijska razmjena i intra-industrijska razmjena;

• GL indeks poprima vrijednost od 0 do 1 –što je vrijednost bliža nuli, to je razmjena više inter-industrijska;


2016./2017.

Industry, value added (% GDP)Manufacturing value aded (% GDP)

• Dodana vrijednost predstavlja razliku između vrijednosti dobara i troškova resursa koji su se upotrijebili za određenu vrstu proizvoda; vrijednost proizvedenih proizvoda – vrijednost intermedijarnihproizvoda koji su upotrebljeni u procesu proizvodnje tih proizvoda.

• Indeks količina – relativna vrijednost iskazana kao postotak/omjer koja uspoređuje tekuće promatrano razdoblje s nekim baznim razdobljem; izražava količinu

Industrial Production Index - IPI

PRODY

• indeks stupnja sofisticiranosti izvoznih proizvoda temeljen na dohotku po stanovniku (BDP po stanovniku) zemalja koje ih proizvode �začetnik je Rodrik (2006.) s kolegama.

• Tako je moguće izračunati komparativnu prednost svake zemlje u nekom proizvodu. PRODY indeks je visok kod zemalja koje ostvaruju komparativnu prednost na svjetskom tržištu izvozom svojih proizvoda.

EXPY(Hausmann, Hwang & Rodrik, 2005)EXPY je ponderirani zbroj PRODY vrijednosti robe koja se izvozi


2016./2017.

The Herfindahl-Hirschman Indeks (HHI)

• Zbroj kvadrata tržišnih udjela najvećih poduzeća u nekoj industriji �što je HHI veći, to je stupanj koncentracije veći; raspon mu je od 0 do 10.000 (0-1,0)

• Primjerice: 4 najveća poduzeća imaju tržišne udjele 5%, 20%, 30%, 40%, a preostalih 5% ravnomjerno dijeli 10 poduzeća, HHI iznosi= 5²+20²+30²+40+1²

Timski zadatak – rad na satuEurope’s re-industrialisation, dostupno na:

https://www.dbresearch.com/PROD/DBR_INTERNET_EN-PROD/PROD0000000000323902.pdf


2016./2017.

ZemljaPočetna faza

industrijalizacijeGodine najbržeg

razvoja

Velika Britanija 1783.-1802. 1815.-1850.

SAD 1843.-1860. 1868.-1893.

Švedska 1868.-1890. 1890.-1920.

Japan 1878.-1900. 1800.-1920.

SSSR 1890.-1914. 1928.-1940.

Kanada 1896.-1914. 1940.-1970.

Jugoslavija 1910.-1940. 1952.-1972.

Izvor: Institut za ekonomiku industrije (1975) Ekonomika industrije. Beograd: Savremena administracija, str. 36.

Razdoblje industrijalizacije izabranih zemalja


2016./2017.

1990.644.000 zaposlenih u industriji






I. 2015.234.565 zaposlenih u industriji

I. 2015.234.565 zaposlenih u industriji68%


2016./2017.

Ukupan broj aktivnih pravnih osoba u RH u 2013.g.: 155.705 �

17.527 � 11% industrija

Ukupan broj zaposlenih osoba u RH

u 2013.g.: 1.364.298� 275.961 � 20% industrija

Ukupan broj zaposlenih osoba u RH

u 2013.g.: 1.364.298� 275.961 � 20% industrija

Uslužne djelatnosti �

934.293 � 68% ali... Javna uprava+

obrazovanje + zdravstvo + umjetnost:

346.901 � 25% (37%); trgovina: 207.153 � 15%

(22%);

Uslužne djelatnosti �

934.293 � 68% ali... Javna uprava+

obrazovanje + zdravstvo + umjetnost:

346.901 � 25% (37%); trgovina: 207.153 � 15%

(22%);

Ukupan broj zaposlenih osoba u RH u

I. 2015.g.: 1.086.421� 234.565�

21% industrija

Ukupan broj zaposlenih osoba u RH u

I. 2015.g.: 1.086.421� 234.565�

21% industrija

Izvori sredstava za R&D: 2.482.157.000 kn (2012.): Ino naručitelj: 14%

Privatna i javna poduzeća: 8%Državna i lokalna uprava: 44%

Izvori sredstava za R&D: 2.482.157.000 kn (2012.): Ino naručitelj: 14%

Privatna i javna poduzeća: 8%Državna i lokalna uprava: 44%

??

-15

-10

-5

0

5

10

15

2000. 2001. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007. 2008. 2009. 2010.

fizički obujam industrijskeproizvodnje (%)

proizvodnost rada uindustriji (%)

ukupan broj zaposlenih uindustriji


2016./2017.

Nasljeđe...

Razdoblje Karakteristike dinamičkihgospodarstava

Karakteristike hrvatske gospodarske politike

1913.-1948. Uvozno supstitutivneindustrije;

Povećanje carina; proktecionizam;

Uvozno supstitutivne industrije;

1948.-1980. Izvozno propulzivne djelatnosti;

Planska ekonomija, bez tržišta;

1980.-1989. Liberalizam, smanjenje carina;

Postupno otvaranje domaćeg tržišta + protekcionizam;

1990.-1997. Liberalizam, smanjenje carina;

Liberalizam, smanjenje carina;

Izvor: Družić, I. (ur.), 2003.

1.

1965.

1950.

1980.

Opredjeljenje za plansku (ne tržišnu)

ekonomiju

Prva privredna reforma � ubrzo

propala

Stabilizacijski programi �inflacija, pad proizvodnje nezaposlenost (350.000

radnika odlazi u inozemstvo)

Unutrašnje tržište?

Austro-Ugarska – prije Prvog svjetskog rata: cca. 55 milijuna stanovnika

Jugoslavija – cca. 20 milijuna stanovnika

Republika Hrvatska – cca. 4,2 milijuna stanovnika

Izvoz � visoki postotak

izvoza prema domaćem BDP-u

omogućava visoke stope rasta i

otpornost na krizu (načelno)

Izvoz � visoki postotak

izvoza prema domaćem BDP-u

omogućava visoke stope rasta i

otpornost na krizu (načelno)

EFOS, prof.dr.sc. V. Cini, doc.dr.sc. N.Drvenkar, 2015.


2016./2017.

Indikatori 2002. 2005. 2007. 2009. 2011.

Ukupan broj zaposlenih u industriji (000)

% u ukupnoj zaposlenosti Hrvatske

319

23

322

22,7

335

22

319

21

294

20,8

Prosječne neto mjesečne plaće (kn)

+/- odstupanje od prosjeka Hrvatske (kn)

3.832

+112

4.607

-231

5.142

+301

8.498

+3.187

5.955

+514

Aktivne pravne osobe

% svih aktivnih pravnih osoba Hrvatske-

11.514

12

13.612

11

14.178

10,7

14.633

11

Izvoz

(mil.$ 2002.-2007.; mil.eura 2009.-2011.)

% ukupnog izvoza Hrvatske

4.748

96,8

8.625

97,9

11.976

96,9

7.168

95

9.164

96

Uvoz

(mil.$ 2002.-2007.; mil.eura 2009.-2011.)

% ukupnog uvoza Hrvatske

10.390

96,9

17.990

96,9

20.898

80,9

14.716

97

15.730

97

Ključni indikatori hrvatske industrije

Izvor:Cini, Drvenkar i Wentzel, 2011., autori prilagodili podatke prema raspoloživim dokumentima DZS (odabrane godine)

� osnovica hrvatskog izvoza je mala.

• Izvoz robe čini samo 21,6 % BDPa, za razliku od 50 % u izvozno orijentiranimgospodarstvima 10 država članica EU-a, ali i znatno manje nego u EU-u (iznad 30 %)

• relativno visoke troškove rada, znatnu slabost necjenovne konkurentnosti i nepovoljno poslovnookruženje;

• upitno je bi li smanjenje plaća samo po sebi bilo dovoljno za znatnije poboljšanje izvoznih rezultata (IMF, 2012);

• Međuindustrijska trgovina znatno je niža od one usporedivih gospodarstava u regiji, o čemu svjedoči nizak udio trgovine intermedijarnim proizvodima i kapitalnim dobrima (posebno potonjom kategorijom, koja uključuje opremu i njezine dijelove i pribor).


2016./2017.

• Hrvatsku karakterizira znatno viši udio izvoza niske dodane vrijednosti u sektorima radno intenzivnih ili sirovinski intenzivnih proizvoda kao što su drvo i pluto, građevinski materijal, proizvodi od kože i obuća te životinjski proizvodi

• S iznosom od otprilike 44 %, stopa prodora uvoza u Hrvatskoj znatno je manja od prosječnog iznosa u usporedivim 35 gospodarstvima u regiji (62,5 %) i daleko je ispod prosjeka od 78 % u malim i otvorenim gospodarstvima baltičkih zemalja (23).

• Međutim ta je stopa u biti odraz relativno zatvorene prirode hrvatskoga gospodarstva i činjenice da hrvatska poduzeća proizvode uglavnom za domaće tržište, a ne da se specijaliziraju u sektorima usmjerenima na izvoz iskorištavanjem komparativnih prednosti specifičnih za zemlju.


2016./2017.

• Investicijske aktivnosti zadržale su se na nezadovoljavajuće niskoj razini zbog:

a) Nesređenog financijskog, pravosudnog i administrativnog sustava

b) Problema u privatizaciji

c) Visokih troškova rada u odnosu na druga gospodarstva (precjenjena je valuta)

• Nedovoljno brzo razvijanje institucionalne potpore izvozu (HABOR).

• Nepostojanje izvozne orjentiranosti kao društvenog opredeljenja koje nema alternative u gospodarskoj politici.

Glavni naglasci...• Skroman pozitivan rast gospodarstva pretežito zbog nižih cijena nafte, dobre turističke sezone i

poboljšanja potražnje u eurozoni; � investicije i dalje ne rastu ukazujući na dugogodišnje strukturneslabosti;

• Rizici: visoke vanjske obaveze, pad izvoznih rezultata, visoka zaduženost poduzeća i brz rast duga opće države �niski rast i slaba sposobnost prilagodbe...

• Zakon o strateškim investicijama; ipak, potreba poboljšanja konkurentnosti i uklanjanje prepreka zaposlovanje;

• Smanjiti fiskalni deficit (5,7% BDP-a u 2014.g.); smanjiti javni dug (85% BDP-a); javni rashodi morajubiti smanjeni, ali ne kroz povećanje poreze, već kroz veće napore u korištenju sredstava EU fondova;

• Reforme poslovnog okruženja; korporativno restrukturiranje; administrativna rascjepkanost i slabostiu upravljanju javnim sektorom;

• Rješavanje problema visoke nezaposlenosti, posebice nezaposlenosti mladih; slojevit sustav socijalnihnaknada i vrlo povoljne mogućnosti prijevremenog umirovljenja; usklađivanje dinamike plaća s makroekonomskim uvjetima je otežano;

• Konkurentnost RH i poslovno okruženje i dalje su niski u odnosu na zemlje usporednih značajki; strogaregulativa i visoko administrativno i parafiskalno opterećenje; neučinkovitost pravosudnog sustava;

�NEUČINKOVITOST NA TRŽIŠTU RADA I ROBA, NEDOSTATAK INOVATIVNOSTI, NESTABILNO MAKROEKONOMSKO OKRUŽENJE I SLABE INSTITUCIJE!

Izvor: kombinirano iz: EBRD Transition Report 2015-16 “Rebalancing finance”, 2015; Izvješće za Hrvatsku 2015.s detaljnimpreispitivanjem o sprječavanju i ipsravljanju makroekonomskih neravnoteža, Europska komisija, 2015.

Industrijska ekonomika i politika –P4 file• indeks stupnja sofisticiranosti izvoznih proizvoda temeljen na dohotku po stanovniku (BDP po stanovniku) zemalja koje ih proizvode začetnik

Documents