INCIJALNI materijali FOKUS SKUPINA – ODGOJ, OBRAZOVANJE, SOCIJALNA SKRB, rehabilitacija i njega (veljača – travanj 2017.) Radna mjesta Zakonodavni okvir Kontekst i standardi profesije Izbor poteškoća 1. edukacijski rehabilitator u predškolskom odgoju - stručni suradnik - odgajatelj Rani i predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine br.: 10/1997, 107/2007, 94/2013) i pripadajućim podzakonskim aktima te obuhvaća odgoj, obrazovanje i skrb o djeci predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu Djecom s teškoćama, sukladno Državnom pedagoškom standardu predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine br.: 63/08 i 90/2010), smatraju se: (Prilog 1.) Ukupan broj radnika: U predškolskim ustanovama zaposleno je 17.895 djelatnika. Od toga je 11.036 odgojitelja, 912 stručnih suradnika, 289 viših medicinskih sestara i 5.658 osoba na radnome mjestu administrativnog i pomoćno- tehničkog osoblja Stručnjaci edukacijsko- rehabilitacijskog profila rade na - Krajnji rok za primjenu pedagoškog standarda bila je 2013. godina, standard se rijetko primjenjuje i poštuje. - Stručni suradnici edukacijsko- rehabilitacijskog profila pedagoškim standardom nisu precizno definirani – zadatak profesije - profil stručnog suradnika ovisi o ukupnom broju djece, a ne broju djece s teškoćama – načiniti provjeru /analizu - Stvaran broj djece s odstupanjima/teškoćama u razvoju mnogo veći od broja kojeg priznaje Ministarstvo pri sufinanciranju programa – planirati analizu / provjera s nadležnim službama; pitanje usklađivanja podataka MZO i
36
Embed
INCIJALNI materijali FOKUS SKUPINA ODGOJ, OBRAZOVANJE ... skupine obrazovanje memo2.pdfobuhvaća odgoj, obrazovanje i skrb o djeci predškolske dobi, a ... prehrane i socijalne skrbi
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
INCIJALNI materijali FOKUS SKUPINA – ODGOJ, OBRAZOVANJE, SOCIJALNA SKRB, rehabilitacija i njega (veljača – travanj
2017.)
Radna mjesta Zakonodavni okvir Kontekst i
standardi
profesije
Izbor poteškoća
1. edukacijski
rehabilitator u
predškolskom
odgoju
- stručni suradnik
- odgajatelj
Rani i predškolski odgoj u Republici Hrvatskoj uređen je Zakonom o predškolskom odgoju i obrazovanju (Narodne novine br.: 10/1997, 107/2007, 94/2013) i pripadajućim podzakonskim aktima te obuhvaća odgoj, obrazovanje i skrb o djeci predškolske dobi, a ostvaruje se programima odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi za djecu od šest mjeseci do polaska u osnovnu školu
Djecom s teškoćama, sukladno Državnom pedagoškom standardu
predškolskog odgoja i naobrazbe (Narodne novine br.: 63/08 i
90/2010), smatraju se:
(Prilog 1.)
Ukupan broj radnika: U predškolskim ustanovama zaposleno je 17.895 djelatnika. Od toga je 11.036 odgojitelja, 912 stručnih suradnika, 289 viših medicinskih sestara i 5.658 osoba na radnome mjestu administrativnog i pomoćno-tehničkog osoblja Stručnjaci edukacijsko-rehabilitacijskog profila rade na
- Krajnji rok za primjenu
pedagoškog standarda bila je
2013. godina, standard se rijetko
primjenjuje i poštuje.
- Stručni suradnici edukacijsko-
rehabilitacijskog profila
pedagoškim standardom nisu
precizno definirani – zadatak
profesije
- profil stručnog suradnika ovisi o
ukupnom broju djece, a ne broju
djece s teškoćama – načiniti
provjeru /analizu
- Stvaran broj djece s
odstupanjima/teškoćama u
razvoju mnogo veći od broja kojeg
priznaje Ministarstvo pri
sufinanciranju programa –
planirati analizu / provjera s
nadležnim službama; pitanje
usklađivanja podataka MZO i
prepoznavanju, ublažavanju i otklanjanju teškoća djece. Utvrđuju specifične potrebe djece s teškoćama i o njima informiraju odgojitelje, ostale suradnike i roditelje. Stvaraju uvjete za uključivanje djece u posebne i redovite programe dječjeg vrtića. U suradnji s odgojiteljima, stručnim timom (i roditeljima) utvrđuju najprimjerenije metode rada za svako pojedino dijete te ih primjenjuju u svome radu. Surađuju sa zdravstvenim ustanovama i ustanovama socijalne skrbi te drugim
lokalnih ureda – sukladno Tablica
5.*
- Zapošljavanje nestručnog kadra
na radno mjesto stručnjaka
edukacijsko-rehabilitacijskog
profila, naročito u Slavoniji,
Dalmaciji,.. gdje postoji kronični
deficit edukacijskih rehabilitatora.
- planirati zajedničku analizu
osnivača i MZO s Agencijama i
HKER
- Pritisak osnivača (mahom
lokalnih jedinica samouprave) za
upisom što većeg broja djece
(pozitivno) što rezultira
nepoštivanjem
pedagoških standarda (-) ,
prvenstveno o ukupnom broju
djece u odgojnim skupinama te o
broju djece u odgojnim skupinama
u koje su integrirana djeca s
teškoćama (primjer mješovita
odgojna skupina 3-7 godina,
integrirano dijete s autizmom,
ukupno 32 djece).
- Definicije vrsta teškoća na lakše
i teže iz kojih proizlaze mjerila za
broj djece u skupini, dok u praksi
imamo mali broj djece s
teškoćama u razvoju s utvrđenim
stupnjem i vrstom teškoće, a
mnogo veći broj djece „samo“ s
čimbenicima u prevenciji razvojnih poremećaja u djece. Prate, proučavaju i provjeravaju u praksi znanstvene i teorijske spoznaje s područja edukacijsko-rehabilitacijskih znanosti. Unapređuju vlastiti rad i cjelokupan proces uključivanja djece s teškoćama u zajednicu
medicinskom dokumentacijom o
odstupanju/teškoći u razvoju;
- zajednička analiza osnivača i
MZO s Agencijama i HKER
- Nejasno definirani specifični
uvjeta za integraciju/uključivanje
djece s težim teškoćama –
suradnja
zajednička analiza osnivača i
MZO s Agencijama i HKER
- Populariziranje podrške
pomoćnika djece s težim
teškoćama o kojima nema ni
spomena u pedagoškom
standardu – prijedlog izmjena
- Uvođenje pomoćnika, edukacija
osoblja, njihovo financiranje,
utvrđivanje zadaća i poslova
pomoćnika van kontrole sustava
(-)
- Pritisak roditelja djece s težim i
višestrukim teškoćama za
integraciju djeteta u redovnu
odgojnu skupinu i ostvarivanje
djetetovog prava na terapiju
tijekom boravka u vrtiću . Vrtić u
očima roditelja postaje zamjena
za rehabilitacijski centar van
mjesta stanovanja: analiza nove
uloge eduk. reh.- povjerenstvo za
stručna usavršavanja i razvoj
struke
- Vanjske ustanove, npr.
Poliklinika SUVAG piše preporuke
u kojima stoji „Uključiti dijete u
tretman defektologa/rehabilitatora
i logopeda dva puta tjedno“ i
slično, postavljaju se kao
nalogodavci u odnosu na stručne
suradnike u dječjim vrtićima –
suradnja – inicijativa
- Kako bi ostvarili određena prava,
kao što je npr. prednost pri upisu
u dječji vrtić, roditelji dostavljaju
različitu medicinsku i drugu
dokumentaciju o teškoći, no isto
tako je nisu obvezni dostaviti
ukoliko ne žele – S druge strane,
MZO sufinancira provođenje
programa za djecu s teškoćama u
razvoju isključivo za djecu s
utvrđenim stupnjem i vrstom
teškoća (Jedinstveno tijelo
vještačenja)? i zahtijeva od vrtića
dostavljanje te iste dokumentacije
kako bi ostvarili pravo na novčana
sredstva - provjera moli se
(informiranost djelatnika)
- Sporost sustava, predugačak
vremenski period od uočavanja
odstupanja/teškoće u razvoju do
dijagnostičke obrade i utvrđivanja
stupnja i vrste teškoće -
- Roditelji se često ne snalaze u
razumijevanju potrebe za
dijagnostičkom obradom djeteta -
edukacija / komunikacija s
roditeljima
- Populariziranje selektivnih
terpijskih postupaka
stigmatiziranje“ defektoloških“
intervencija - edukacija /
komunikacija s roditeljima
- Uloga, zadaće i poslovi stručnog
suradnika rehabilitatora razlikuju
se od vrtića do vrtića, ovise o
unutarnjem ustrojstvu, profilu
drugih stručnih suradnika u
pojedinoj ustanovi, ukupnom broju
djece, broju integrirane djece s
teškoćama,… - analiza i provjera
(Povjerenstvo za stručno
usavršavanje , nadležna AZOO)
- Nepostojanje standardiziranih
obrazaca. Jedini standardizirani
obrazac, propisan kao obavezan
je INDIVIDUALNI DOSJE
DJETETA! Sve ostale obrasce,
osmišljavamo sami;
- suradnja i razvoj podrške (HKER
i nadležna Agencija=
- Vrlo mali broj standardiziranih
testova, skala procjene, upitnika i
slično koje možemo primjenjivati
kao rehabilitatori u vrtićima;
- suradnja znanstveno-nastavne
baze, Povjerenstva za stručno
usavršavanje i dr.
- Pritisak za uključivanjem djece s
težim i višestrukim teškoćama u
razvoju za čiji boravak nismo u
mogućnosti osigurati
odgovarajuće specifične uvjete.
Prijetnje obraćanju medijima zbog
kršenja prava djeteta. – suradnja /
edukacija / komunikacija
- Kolektivni ugovori sklapaju se s
osnivačima tj. jedinicama lokalne
samouprave, prava zaposlenih u
predškolskim ustanovama
razlikuju se od grada do grada;
- informiranost / komunikacija –
posredovanje HKER i nadležni
uredi / stakeholderi
- Obvezno stručno usavršavanje –
gotovo nema seminara u
organizaciji AZZOO za stručne
suradnike rehabilitatore - provjera
/ informiranost
2.
• Obzirom da je svaki dječji vrtić obvezan početkom pedagoške godine dostaviti Ministarstvu obrasce (npr. Tablica 5.2.), za pretpostaviti je kako oni raspolažu sa detaljnijim informacijama kao što su broj djece s teškoćama u razvoju, vrsta teškoće, broj stručnih suradnika rehabilitatora te broj odgojitelja-rehabilitatora.
Tablica 5.2. DJECA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU UKLJUČENA U REDOVITE SKUPINE (integracija/inkluzija)
Re
dn
i bro
j
Dob
djeteta
* Vrsta
teškoće
Ima nalaz i mišljenje: Dnevno trajanje
programa u satima Dijete je uključeno u tretman izvan i/ili u dječjem vrtiću
- Ljestvica za procjenu dječjeg autizma (CARS, Schopler, Reichler i Renner, 1986)
Obrazovanje i
osposobljavanje
IT
- Psiho-edukacijski test za adolescente i odrasle (AAPEP, Mesibov, Schopler, Schafferand i Landurs, 1988)
- Procjena osnovnog jezika i vještina učenja - POJVU (Abbls, Parington & Sundberg, 1998)
- Vineland ljestvice adaptivnog ponašanja II (Sparrow, Balla, & Cicchetti, 2005), prijevod Sladić-Kljajić. I., 2011.
- SRPD - Skala za razvojnu psihijatrijsku dijagnostiku kod osoba s mentalnom retardacijom (Došen, 1997, 2002)
- SER - Shema procjene emocionalnog razvoja (Došen, 1997, 2005)
- Reiss-ova skala za djecu s dualnom dijagnozom (Reiss/Valenti Hein, 1990), prijevod i adaptacija Mamić D. i Fulgosi-
Masnjak R., 2011.
- ABC tablica funkcionalne analize ponašanja
- FAST (Functional Analysis Screening Tool)
- Komunikacijska sredstva i funkcije (tablica)
- Test za procjenu disfunkcije senzorne integracije (Viola, 2002), prijevod i adaptacija Fulgosi-Masnjak, Osmančević,
Lang, 2004. i dr.
3. USTROJBENA JEDINICA: ODJEL OSNOVNOG ŠKOLOVANJA I OSPOSOBLJAVANJA DJECE I
MLADEŽI S INTELEKTUALNIM TEŠKOĆAMA
Unutar Centra za autizam u Zagrebu djeluje Odjel osnovnog školovanja djece i mladeži s intelektualnim teškoćama u
razvoju, koji je sljednik OŠ „ Zlatan Sremec“. Odjel djeluje u prostorima škole na lokaciji Ljevakovićeva 30 a. Školska zgrada je
primjereno građena, ali za manji broj učenika, tako da se dio nastave odvija u prostorima koji ne odgovaraju osnovnim pedagoškim
standardima. Izgradnjom nove škole za učenike s autističnim poremećajem mogla bi se organizirati kvalitetnija nastava s dodatnim
kabinetima i radionicama.
Nastava se odvija u prizemlju i prvom katu škole na lokaciji Ljevakovićeva 30 a. U prizemlju su dva razreda i četiri odgojno-
obrazovne skupine, a na katu dva razreda i sedam skupina, kabinet logopeda, nastavnice glazbene kulture i nastavnice likovne
kulture. Na katu su dvije učionice koje imaju neadekvatan prostor, jer su prvenstveno bile namijenjene kabinetskoj nastavi, a u
prostoru bivše zbornice sada je jedna odgojno-obrazovna skupina. Učitelji nemaju zbornicu, jer je i taj prostor iskorišten kao razred,
tako da učitelji nemaju odgovarajući prostor za održavanje sjednica, stručnih predavanja ili rada na dokumentaciji u prostorima škole. Namještaj u učionicama je većinom obnovljen, ali još uvijek ima učionica koje imaju stariji namještaj i potrebu da se zamijeni novim. Učionice su uglavnom opremljene osnovnim audiovizualnim sredstvima i računalima, koje dobivamo iz donacija, tako da je većina
te opreme zastarjela. Svi razredi od prošle šk.god. imaju mogućnost pristupa internetu.
Učiteljica likovne i učiteljica glazbene kulture nemaju odgovarajući prostor za održavanje zbora ili rada u grupi, a slobodne
aktivnosti odvijaju se po učionicama, iako bi za neke aktivnosti bio nužan posebno opremljen prostor (npr. informatika, domaćinstvo,
sekcije učeničke zadruge-keramika i sl.). Nastava tjelesno zdravstvene kulture odvija se u sportskoj dvorani koja prostorno
udovoljava uvjetima izvođenja nastave, a neki sadržaji tjelesno zdravstvene kulture održavaju se na vanjskim sportskim igralištima.
Kabinet kineziterapije dobro je opremljen spravama za vježbanje.
Centar se nalazi uz otvorene sportske terene koji se koriste za razne odgojno-obrazovne aktivnosti, a u neposrednoj blizini
su i parkovi s dječjim igralištima koji se koriste za organizirano provođenje slobodnog vremena i šetnje, kao i za provođenje dijela
terenske nastave promatranjem promjena u prirodi tijekom godišnjih doba. Radne skupine i eko-sekcija uređuju prostor ulaza i
okoliša škole sadnicama cvijeća.
Nastava se odvija po nastavnom Planu i programu odgoja i školovanja učenika s teškoćama u razvoju (Glasnik
Ministarstva prosvjete i športa Republike Hrvatske posebno izdanje, br. 4, Zagreb, rujan 1996.) i to u :
- razrednim odjeljenjima, prema čl. 8. st. 3. i st. 4. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednjoškolskom odgoju i obrazovanju učenika s
teškoćama u razvoju, skupina teškoća 5, podskupina 5.1 Orijentacijske liste (NN 152/2014.)
- u osnovnoškolskim odgojno-obrazovnim skupinama od 7 do 21 godine po Nastavnom planu odgoja i osnovnog školovanja učenika
na stupnju umjerene i teže mentalne retardacije, prema čl. 9. st. l. i st. 2. Pravilnika o osnovnoškolskom i srednješkolskom odgoju i
obrazovanju učenika s teškoćama u razvoju, skupina teškoća 5, podskupina 5.2 i 5.3 Orijentacijske liste (NN 152/2014.).
Problemi:
1. izgradnja objekta Centra za autizam na Oporovcu- obećanje gradonačelnika grada Zagreba o gradnji novog Centra za autizam u Oporovcu
seže u daleku 2008. godinu. Osnivač Grad Zagreb osigurao je financije za projektnu dokumentaciju (novog objekta u Oporovcu i osnovnu školu)
koja je u fazi izrade. Izgradnjom nove ustanove u Oporovcu u Zagrebu riješio bi se problem prostorne deficitarnosti, osigurali veći i bolji prostorno-
materijalni uvjeti za predškolski odgoj i školovanje učenika sa PSA, ali i učenika s intelektualnim teškoćama.
2. promjena strukture učenika- zbog inkluzije u redovite vrtiće i redovite škole u ustanovama s posebnim uvjetima odgoja i obrazovanja
uključuje se veći broj učenika s većim teškoćama u razvoju (posebno naglašeno u Odjelu za osnovno školovanje učenika s IT). To od edukacijskih
rehabilitatora zahtjeva dodatni angažman na primjerenoj programskoj, didaktičko-metodičkoj potpori kao i prilagođenim prostornim uvjetima za
navedene učenike. Iz toga proizlazi i potreba izmjene postojećih Nastavnih planova i programa za učenike s teškoćama u razvoju koji su zastarjeli,
a s druge strane učenici s teškoćama koji se školuju u inkluzivnim uvjetima trebaju intenzivnu potporu kao i nastavnici/profesori koji s njima rade
kojima je potrebna kontinuirana podrška MST.
3. izmjene i dopune programa- Centar za autizam će zbog razloga gore navedenih, ali i zbog potrebe osuvremenjavanja Nastavnih planova i
programa novim metodama i sredstvima rada kao i boljim definiranjem odgojno-obrazovnih i „radnih“ ishoda poučavanja i učenja učenika sa
PSA (što je planirano u Godišnjem planu i programu rada Centra) raditi na izmjenama i dopunama osnovnoškolskog programa za učenike s
autizmom (suradnja s Agencijom za odgoj i obrazovanje, Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta i Edukacijsko- rehabilitacijskim
fakultetom). Svaka ustanova za djecu/učenike/korisnike sa PSA trebala bi osigurati kvalitetu odgoja, obrazovanja i osposobljavanja te u najvećoj
mogućoj mjeri u skladu sa sposobnostima osobe sa PSA omogućiti joj uvjete za njoj prilagođen život i rad u lokalnom okruženju . U skladu s
navedenim ciljevima, Centar će oformiti radnu skupinu koja će Izraditi Program za školovanje učenika iz spektra autizma od I do VIII razreda u
suradnji s AZOO što se pokazala kao prijeka potreba.
4. rana intervencija i procjena za djecu s autizmom- koja spada u resor socijale, a nije usustavljeno organizirana i vrlo je važna što je Centar
prepoznao i radna skupina je izradila Program ranog poticanja razvoja djece s poremećajem iz autističnog spektra i pružanja podrške unutar obitelji
(izmjene i ponovno traženje verifikacije Programa). Odjel predškolskog odgoja za djecu iz spektra autizma provodi Program pedagoške
opservacije i procjene i podrške u izradi Individualiziranog odgojno-obrazovnog programa za djecu s autističnim poremećajem koja nisu polaznici
Centra za autizam. Isto to povremeno provodi i Odjel osnovnog školovanja za djecu i mlade s autističnim poremećajem.
5. bolja didaktička opremljenost učionica i škole- rukovodstvo Centra sistemski radi na što boljoj opremljenosti učionica (didaktičkim
materijalima i namještajem). Posebno je to vidljivo u Odjelu predškolskog odgoja za učenike s autizmom. Nedostaju dobro opremljeni kabineti
(domaćinstvo, radno osposobljavanje, informatika...) posebno za učenike s IT i učenike sa PSA starije osnovnoškolske dobi od 15 do 21 godine.
Također, iako su preko Rotary kluba i donacijom žena vojnih atašea nabavljena tablet računala za svaku skupinu osnovnoškolskog program
učenika sa PSA i većinu skupina učenika s IT, uvijek je potrebno novo računalo i moderna tehnologija (pametne ploče...) koja je itetkako
dobrodošla za poučavanje učenika sa PSA koji su „vizualni mislioci“.
6. uvođenje novih metoda rada i terapijskih postupaka- ravnateljica je izuzetno otvorena i podržava stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih
i drugih djelatnika te ih kontinuirano šalje na edukacije, a onda djelatnici koji su prošli edukacije moraju to prenijeti ostalima i implementirati
kroz školske kurikulume u rad. Velik broj djelatnika i sam plaća edukacije (Senzorna integracija, ABBA, Floortime...). Sve to podiže kvalitetu
nastave i omogućava primjenu novih i suvremenih terapijskih pristupa u radu s u djecom i učenicima sa PSA i IT, naravno individualno
prilagođeno svakom učeniku.
7. članstvo edukacijskih rehabilitatora Centra u Komori- velik broj edukacijskih rehabilitatora radi u tri opisana Odjela Centra (nisu svi
edukacijski rehabilitatori, već i logopedi, socijalni pedagozi...), a samo nekolicina iz Centra Zagreb su članovi komore (za Rijeku i Split nemam
podatke). Razlozi tako poražavajućeg broja članova komore leži u činjenici da se oni „ne žele upisati dok to ne budu morali“ iako im je rečeno da
je odavno na snazi Zakon o edukacijsko-rehabilitacijskoj djelatnosti. Velik broj edukacijskih rehabilitatora su aktivni članovi Udruge edukacijskih
rehabilitatora grada Zagreba i Zagrebačke županije. Unazad nekoliko godina u sva tri Odjela zagrebačkog Centra za autizam zaposleno je nekoliko
novih i mladih edukacijskih rehabilitatora (pripravnika) što unosi svježinu kroz pomlađivanje kadra i donosi dobru kombinaciju iskustva i
mladosti.
8. promjena tjednih zaduženja edukacijskih rehabilitatora- posebno onih edukacijskih rehabilitatora koji su članovi Mobilnog stručnog tima
(predškolski i školski program autizma) kao i oni koji su nositelji dva europska projekta koji se provode u Centru (jedan usmjeren prema
osnaživanju roditelja djece/učenika s autizmom, a drugi ka osnaživanju nastavnika iz Centra). Ovi djelatnici zahtjevne poslove podrške i rada na
projektu rade uz svakodnevne poslove u skupini.... Ponekad, ravnateljica „izvlači“ djelatnike iz neposrednog rada s učenicima Potrebno je
donošenje Pravilnika o radu MST-a, Centara Potpore ili izmjenama i dopunama Pravilnika o tjednim zaduženjima učitelja definirati koji dio
satnice rade u neposrednom radu a koji na drugim poslovima. Također, potrebno je dovršavanje procesa verifikacije Programa rada mobilnog
stručnog tima za podršku učenicima s poremećajem iz autističnog spektra u redovnim školama i njegova implementacija u praksi na čemu Centar
Zagreb radi. Odjel osnovnog školovanja učenika s IT radi na edukaciji i formiranju mobilnih stručnih timova kao podršku redovnom sustavu. U
organizaciji UNDP-a i Učilišta za obrazovanje odraslih- IDEM, osamnaest djelatnika završilo je edukaciju za djelovanje mobilnih stručnih timova. Razvojni cilj Centra za autizam (Centra) je profiliranje ustanove kao Centra potpore redovitom sustavu od predškolskog, osnovnoškolskog i
srednjoškolskog odgoja i obrazovanja učenika s autizmom.
9. nabava novih mjernih instrumenata- PEP-R 3 testa i ADOS 2.
I na kraju, Centar za autizam Zagreb trenutno je u procesu transformacije i osnivanja novih ustanova u Rijeci i Splitu u skladu s potpisanim
Sporazumom iz 2015. godine. S nadom da će svako dijete, učenik i odrasla osoba s poremećajem iz spektra autizma ispuniti svoj život kao
ravnopravni član lokalne zajednice i društva kroz prihvaćanje njihovih vrlina i mana kao i svih nas ostalih te pronaći svoje mjesto pod suncem.
Ka tome cilju mi stručnjaci imamo najveću i presudnu ulogu u ostvarenju njihovih snova, mogućnosti i dobrobiti. To je naša misija i vizija za
budućnost
Radna mjesta Zakonodavni okvir Kontekst i
standardi
profesije
Izbor poteškoća
stručni suradnici
redovnih OŠ
uvod
Edukacijsko uključivanje djece s teškoćama u razvoju u redovne osnovne škole započinje krajem sedamdesetih i početkom osamdesetih godina dvadesetog stoljeća , osim pedagoga u škole se
uključuju i drugi profili stručnjaka koji se bave psihofizičkim zdravljem djece. To su stručnjaci Edukacijsko- rehabilitacijskog fakulteta (edukacijski rehabilitator, logoped, socijalni pedagog) i psiholozi.
Njihova zadaća je pružanje podrške djetetu, roditelju i učitelju u cilju što uspješnije integracije.
Zbog specifičnosti struke i neposrednog rada s djetetom stavljam naglasak na zakonske odredbe i stvarne mogućnosti koje stručni suradnik edukacijski rehabilitator može obnašati u školi.
Pregled zakonskih odredbi:
Na temelju članka 104. Zakona o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i
srednjoj školi(NN,br.
87/08,86/09,92/10,105/10,90/11,5/12,16/12,86/12,126/12,94/13 i
152/14), čl.9.stavka 6.Pravilnika o tjednim radnim obvezama učitelja
i stručnih suradnika u osnovnoj školi (NN,br. 34/14 i 40/14) i
Kolektivnog ugovora za zaposlenike u osnovnoškolskim ustanovama
(NN,br.. 63/14), Na temelju članka 10. Zakona o osnovnom školstvu
Pojedini edukacijski rehabilitatori rade pola radnog vremena kao učitelji u posebnim razrednim odjelima, a preostalu
polovicu kao stručni suradnici. Posljedično, učenici nemaju nastavu s kolegicama svaki dan, a događa se i da pojedini
dan u tjednu uopće nemaju nastavu pa zato drugi dan imaju nastavu kroz jutro i popodne. Često imaju i sat pauze
između satova kultura. „Kako da učenici uopće funkcioniraju popodne ?“ - pitaju se kolegice. Teško im je napraviti
raspored da se učenicima olakša pohađanje nastave, prije svega u fizičkom smislu.
Dodatna poteškoća je što su kolegice istovremeno i stručni suradnici škole, što im telefon zvoni i za vrijeme nastave, što
ih trebaju i učitelji i roditelji i ravnatelji... To su škole s velikim brojem Rješenja, primjerice 6 učenika u PRO + 40 Rješenja
za PP ili IP. Broj učenika u PRO i POOS u našoj županiji je neujednačen i trebalo bi djelovati i po tom pitanju.
Nadalje, učitelji rehabilitatori u posebnim razrednim odjelima pri redovnim školama iznose kako su na rubu između
redovnog i posebnog sustava i misle da se najveći dio poteškoća „lomi“ preko njihovih leđa. Budući da dobivaju sve
zahtjevniju djecu (i to je trend koji se po svemu sudeći neće promijeniti), smatraju da se treba raditi diversifikacija
posebnih odjela u redovnim školama, odnosno da se na nivou grada ili županije mreža posebnih odjela specificira prema
vrsti i stupnju poteškoće. Sada imamo situaciju da „svi primaju sve“, pa tako svaki posebni odjel prima učenika iz
autističnog spektra, onda jednog s umjerenom intelektualnom poteškoćom, dva s lakom od kojih jedan ima ADHD i
slično.
- jako je teško organizirati učinkovit rad, edukacijskim rehabilitatorima je preteško, a djeca ne dobivaju optimum.
Potrebno je odrediti koji posebni odjel na nivou grada ili županije prihvaća učenike s poteškoćom iz autističnog spektra, koji prihvaća učenike s poremećajima ponašanju, koji prihvaća umjerene intelektualne poteškoće itd. Problem bi se mogao riješiti preraspodjelom postojećih odjela.
Trebalo bi raditi i na programima odgoja i obrazovanja za učenike s teškoćama jer neki su još izvorno iz 80-ih prošlog stoljeća. U obzir treba uzeti udžbeničko izdavačku djelatnost. Zadnjih godina imamo sve više prilagođenih udžbenika i priručnika te vježbanica.....vidjeti u kojoj mjeri pokrivaju potrebe posebnog programa i to pitanje onda usmjeriti prema autorima i izdavačima. Važno je reći da se često nalazimo pred zidom kada se suočimo s nekom nedoumicom. Često za isti upit postavljen resornom Ministarstvu dobijemo kontradiktorne odgovore. Tako još uvijek nije jasno može li učenik koji se školuje po čl. 8 Pravilnika imati engleski, kemiju, fiziku i dr. Želim da znate da se i kolege iz južnog dijela domovine žele educirati i napredovati, ali često im je to otežano zbog financijskih
zahtjeva, a i nemogućnosti izlaska s posla jer svi ravnatelji navode kako im je najteže kad edukacijski rehabilitator izostane s
Isto tako, oni svoj rad obavljaju u vrijeme kad se održava nastava, budući da se nastava održava od 8.00. do 16.00 sati s pauzom za
ručak i školskim odmorima, te nije moguće organizirati psihosocijalnu rehabilitaciju prije ili nakon nastave jer bi to predstavljalo
preopterećenost za učenike. Tako intenzivna nastava organizirana je iz razloga što učenici svaki drugi tjedan odlaze kući kako bi
obavljali praksu u svojoj domicilnoj sredini što je važno za njihovu povezanost s obitelji i pripadnost lokalnoj zajednici te olakšava
zaposlenje u domicilnoj sredini nakon školovanja. Ne treba zanemariti da učenici s teškoćama u razvoju imaju zakonski utemeljeno
pravo osim na individualizirane postupke u nastavi i prilagodbu nastavnih sadržaja (u čemu sudjeluje i edukacijski rehabilitator) i
na dodatne edukacijsko-rehabilitacijske postupke te na produženi stručni postupak, a ne samo na rehabilitacijske postupke (npr.
vježbe slušanja, govorno-jezične komunikcije, usvajanje znakovnog jezika …), pa prema tome svaka škola, pa tako i škola unutar
ustanova socijalne skrbi morala bi imati određen broj stručnih suradnika, školskih edukacijskih rehabilitatora s obzirom na broj
učenika s teškoćama u razvoju.
Prethodno navedene socijalne usluge za učenike srednje strukovne škole obuhvaćaju slijedeće aktivnosti:
Odgoj i edukcijsko-rehabilitaciju podršku u Centru (najviše pomoć u učenju) te u integraciji, rehabilitaciju slušanja, usvajanje znakovnog jezika, logopedsku terapiju, socijalno-pedagošku podršku, psihološku podršku, sportsko-rekreacijske, glazbene i likovne aktivnosti.
Stručni suradnici u srednjoj školi:
U srednjoj školi s 180 učenika radi 1 edukacijski rehabilitator, 1 logoped i 1 audiorehabilitator (logoped) te 1 psiholog, 1 pedagog
i 1 socijalni radnik
Svi naši učenici imaju teškoće u razvoju koje u velikoj većini slučajeva zahtijevaju kontinuiranu pomoć u učenju te logopedske vježbe ili vježbe slušanja pa prosječno svaki stručnjak edukacijsko-rehabilitacijskog profila radi s 60-ak učenika što je izuzetno veliki broj za kvalitetno obavljanje posla s obzirom na obim poslova. Budući da gotovo svi učenici trebaju pomoć u učenju, ovu aktivnost provode uz edukacijskog rehabilitatora i audiorehabilitator te logoped.
Poslovi edukcijskog rehabilitatora u srednjoj školi:
Individualni i grupni edukacijsko-rehabilitacijski rad s učenicima (uglavnom pomoć i podrška u učenju te pripreme za razlikovne, razredne, popravne i završne ispite), poslovi procjene, praćenja i evaluacije svakog učenika, izrada godišnjeg plana i programa edukacijskog rehabilitatora te individualnih edukacijsko-rehabilitacijskog programa za svakog učenika, izdavanje nalaza i mišljenja jednom godišnje za svakog učenika, savjetodavni rad s roditeljima i sudjelovanje na roditeljskim sastancima, rad u stručnom timu, podrška i pomoć nastavnicima u prilagodbi nastavnih programa, metoda i nastavnih sredstava (individualizacija), sudjelovanje u radu razrednih i nastavničkih vijeća, suradnja s zdravstvenim ustanovama (npr. kod učenika s oštećenjima mentalnog zdravlja ili s oštećenjem sluha), podrška u integraciji učenika u redovnu školu (pomoć nastavnicima i učenicima), izvannastavna aktivnosti (jednom tjedno), dežurstva (pod školskim odmorom, tijekom ručka i prema potrebi tijekom vikenda), vođenje dokumentacije, stručno usavršavanje…
Problemi:
Jedan od najvećih problema za edukacijske rehabilitatore koji rade u Centrima za odgoj i obrazovanje predstavlja neusklađenost propisa kojima se regulira djelatnost socijalne skrbi s propisima koji se odnose na odgoj i obrazovanje. Ova neusklađenost ogleda se u nejednakim pravima i obvezama edukacijskih rehabilitatora koji rade u sustavu socijalne skrbi, odnosno u obrazovnom sustavu, što donosi brojne nedoumice i probleme u praksi u ustanovama socijalne skrbi koje obavljaju i djelatnost obrazovanja.
Primjeri:
-Razlika je u normi neposrednog rada (za edukacijske rehabilitatore u redovnim školama propisano je 25 sati (po 60 minuta) neposrednog rada, od čega dok u ustanovama socijalne skrbi norma neposrednog rada je čak 32,5 sata???!!! (iako učenici s kojima rade imaju najčešće veće teškoće nego učenici s teškoćama u razvoju u redovnim srednjim školama, a također češće dolaze iz nefunkcionalnih obitelji te im je potrebna veća briga i razumijevanje). Stariji djelatnici, pred mirovinom također su zakinuti za pravo
umanjene norme neposrednog rada.
- Edukacijski rehabilitatori koji rade u školama u ustanovama socijalne skrbi iako rade iste poslove kao edukacijski rehabilitatori u
redovnim školama nemaju mogućnost napredovanja u struci (u zvanje mentora i savjetnika).
- Propisi koji se tiču djelatnosti socijalne skrbi nedovoljno precizno definiraju djelokrug poslova edukacijskog rehabilitatora pa su oni često „Katice za sve“ čime se srozava dignitet struke.
- Radna preopterećenost edukacijskih rehabilitatora u posebnim školama gdje je apsolutno svim učenicima potrebna pomoć i podrška edukacijskog rehabilitatora (većini učenika redovita, a manjem broju učenika barem povremena kada npr. izostanu s nastave zbog bolesti i obiteljskih problema ili im je potrebna pomoć u savladavanju određenog nastavnog gradiva ili za pripremu razlikovnih, razrednih i završnih ispita)
- Zbog preopterećenosti edukacijskih rehabilitatora neki važni poslovi se ne stignu obavljati kao npr. praćenje i podrška našim učenicima nakon završetka obrazovanja kao npr. podrška pri zapošljavanju i uključivanju u zajednicu, suradnja s lokalnom zajednicom s ciljem većeg uključivanja učenika u razne aktivnosti zajednice i stvaranja društvenih veza, organiziranje međuvršnjačke pomoći, a također je i premalen broj učenika koji odlaze iz naše škole u integraciju u redovne srednje strukovne školu jer nedostaju edukacijski rehabilitatori koji imaju iskustvo u radu s ovom dobnom skupinom i koji bi pružali podršku ne samo nastavnicima već i samim učenicima…
- Nedostatak supervizije i grupa podrške s ciljem prevencije profesionalnog izgaranja djelatnika u ustanovama socijalne skrbi (uz preopterećenost gotovo da nema dana kada se ne dogodi neki incident: samoozljeđivanje učenika, međuvršnjačko nasilje, verbalno a ponekad i fizičko nasilje učenika prema nastavnicima, epi napadi učenika, napadaji kod učenika s oštećenjima mentalnog zdravlja, incidenti s roditeljima sklonim nasilju (obitelji s socijalnim problemima kao što su ovisnosti, nasilje, zanemarivanje djeteta, psih. bolesti roditelja, itd.)…
- nastavnici strukovnih predmeta često ne posjeduju dovoljne pedagoške kompetencije osobito za rad s učenicima s teškoćama u razvoju što iziskuje dodatne napore edukacijskih rehabilitatora u pružanju podrške. Ovaj problem bi se trebalo rješavati kroz obrazovanje nastavnika strukovnih predmeta.
- u razredima je 15 učenika s različitim teškoćama u razvoju koji zahtijevaju individualizirani pristup, što je izuzetno zahtjevno za nastavnike koji moraju pratiti propisani program za određeno zanimanje
Pitanje za pravnika:
- Koji propisi i norme neposrednog rada bi se trebali primjenjivati za edukacijske rehabilitatore u Centrima za odgoj i obrazovanje (ustanovama socijalne skrbi) koji u praksi obavljaju poslove stručnog suradnika edukacijskog rehabilitatora u školi Centra?
ZAKON O SOCIJALNOJ SKRBI – implementacija u ustanovi primjer 4
Članak 3.
Socijalna skrb je organizirana djelatnost od javnog interesa za Republiku Hrvatsku čiji je cilj pružanje pomoći socijalno ugroženim osobama, kao i osobama u nepovoljnim osobnim ili obiteljskim okolnostima, koja uključuje prevenciju, promicanje promjena, pomoć u zadovoljavanju osnovnih životnih potreba i podršku pojedincu, obitelji i skupinama, u svrhu unapređenja kvalitete života i osnaživanja korisnika u samostalnom zadovoljavanju osnovnih životnih potreba te njihovog aktivnog uključivanja u društvo. – SAMO MALI BROJ UČENIKA NA SMJEŠTAJU U COO DUBRAVA SU U SOCIJALNOJ POTREBI. OSTALI SU KOD NAS ISKLJUČIVO ZBOG ŠKOLOVANJA.
1.2.7. Programi odgoja i obrazovanja u domu socijalne skrbi
Članak 163.
(1) U domovima socijalne skrbi kojima je osnivač Republika Hrvatska može se provoditi program osnovnog i srednjoškolskog obrazovanja pod uvjetima koje propisuje ministar nadležan za obrazovanje.
(2) Ministarstvo u suradnji s ministarstvom nadležnim za obrazovanje pravilnikom propisuje obavljanje djelatnosti obrazovanja u domovima socijalne skrbi. – MDOMSP U ZAKONU O SOCIJALNOJ SKRBI I PRAVILNIKU O MINIMALNIM UVJETIMA RAZDJELJUJE ODGOJ OD OBRAZOVANJA, ŠTO JE POTPUNO NERACIONALNO I DOVODI U DISKRIMINIRAJUĆI POLOŽAJ UČENIKE S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU U ODNOSU NA UČENIKE BEZ TEŠKOĆA.
DRŽAVNI PEDAGOŠKI STANDARD
Članak 13.
(1) Optimalno je da škola provodi rad u jednoj smjeni s mogućnošću cjelodnevnoga odgojno-obrazovnog rada u školi u sklopu dodatne i dopunske nastave i izvannastavnih aktivnosti za učenike te organiziranja aktivnosti cjeloživotnog obrazovanja za cjelokupnu lokalnu zajednicu. – NEISKORIŠTENA MOGUĆNOST ZA LJUDE S KASNIJIM NASTANKOM INVALIDITETOM (2) Škola ne smije raditi u više od dvije smjene.
Članak 14.
(2) S ciljem racionalizacije prijevoza učenika škola može imati vlastito vozilo za prijevoz učenika pod uvjetom da sredstva za osiguranje vozila osigurava osnivač, lokalna zajednica ili donator. – ZAŠTO GRAD ZAGREB NE BI PREUZEO BAREM ONAJ DIO PRIJEVOZA UČENIKA KOJI ZBOG NEDOVOLJNIH KAPACITETA COO DUBRAVA NE MOŽE PREVOZITI
Članak 17.
(1) Oblici i način ostvarivanja zdravstvene zaštite učenika srednje škole provode se sukladno propisima iz djelatnosti zdravstva.
Članak 63.
(1) Zdravstvena zaštita učenika u učeničkom domu osigurava se na temelju provedbenog propisa koji donosi ministar. (2) Preventivnu i kurativnu zdravstvenu zaštitu učenika u učeničkom domu provode nadležni školski liječnici koje imenuje
ministar za poslove zdravstva na prijedlog nadležnoga stručnog tima. (3) Za provođenje zdravstvene zaštite osigurava se prostor sa sanitarnim čvorom.
(4) Svaki učenički dom dužan je osigurati prehranu za svoje korisnike prema posebnom propisu koji donosi ministar. (5) Prehrana za učenike sastoji se od najmanje tri obroka koji pokrivaju ukupne dnevne energetske potrebe.
(6) Tročlano domsko Povjerenstvo, u čijem je sastavu i nadležni školski liječnik ili medicinska sestra, odlučuje o sastavu i vrsti obroka na temelju stručno usuglašenih stajališta o prehrani školske djece i posebnih zakona i drugih propisa.
U AKTIMA MDOMSP-A TO NIJE NAVEDENO PA NAM SE I NE PRIZNAJE KAO DJELATNOST IAKO MI TO RADIMO KAKO DJECA NE BI BILA ZAKINUTA ZA ZDRAVSTVENU ZAŠTITU NA KOJU IMAJU PRAVO (CIJEPLJENJA, SISTEMATSKI PREGLEDI…)
Članak 47.
(4) Srednja škola s pet i više učenika s motoričkim oštećenjima (bez mogućnosti samostalnog kretanja) može imati jednog radnika srednje stručne spreme za pomoć, prijenos i prijevoz. – PREMA PRAVILNIKU O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA PREDVIĐEN JE „1 PRATITELJ-NOSAČ NA 50 KORISNIKA KOJIMA JE POTREBNA POMOĆ U KRETANJU“ Članak 49.
(1) Učenički su domovi srednjoškolske odgojno-obrazovne ustanove u kojima se u sklopu odgojno-obrazovnog programa za učenike osigurava i primjeren boravak, smještaj i prehrana tijekom pohađanja srednjoškolskog obrazovanja. On nije jednak školi i ima posebnu organizaciju i tehnologiju rada koja se ostvaruje različitim programima rada – temeljnim, posebnim i interesnim (izbornim). U programiranju rada polazi se od humanističko-razvojne paradigme i individualnih potreba i interesa učenika. Programi rada rezultat su suradničkih odnosa, uzajamnog poštovanja i podržavanja, otvorene humanističke komunikacije i poštovanja osobnosti. (2) Odgojno-obrazovni program u učeničkome domu potpora je i pomoć učeniku i roditelju u postizanju što kvalitetnijega ukupnog razvoja i obrazovanja učenika, mladog čovjeka. Program ostvaruju nastavnici-odgajatelji te različiti stručnjaci kao što su pedagozi, psiholozi, zdravstveni radnici i drugi, koje po potrebi u svoj rad s učenicima uključuje učenički dom.
TO SVE MI PRUŽAMO NAŠIM SREDNJOŠKOLCIMA UZ DODATAK POTREBNIH REHABILITACIJSKIH POSTUPAKA. MEĐUTIM MDOMSP TO NE TRETIRA KAO SMJEŠTAJ U SVRHU OBRAZOVANJA.
Članak 50.
(1) Ovim Standardom utvrđuju se mjerila za postizanje zadovoljavajuće razine uređenosti srednjeg školstva i učeničkih domova utemeljene na znanstveno-spoznajnim postignućima i u okviru mogućnosti Republike Hrvatske. (2) Osobitosti učeničkih domova proistječu iz mjerila za: a) broj odgojno-obrazovnih skupina u učeničkom domu, kao samostalnoj ustanovi, b) broj učenika u odgojno-obrazovnoj skupini, c) broj odgajatelja, stručnih suradnika i ostalih radnika potrebnih za provedbu odgojno-obrazovnog plana i programa i drugih sadržaja i aktivnosti propisanih zakonom i drugim propisima, d) odgojno-obrazovni plan i program, e) prostor i opremu u učeničkome domu, f) posebnih potreba u učeničkim domovima uvjetovanih specifičnim okolnostima (školovanje na otocima, školovanje darovitih učenika i učenika s teškoćama), g) učenički standard (smještaj, prehrana, zdravstvena zaštita).
Članak 52.
Odgojno-obrazovna skupina ima najmanje 15, a najviše 20 učenika. Odgojno-obrazovna skupina u kojoj su integrirani učenici s teškoćama ima najviše 15 učenika. - PREMA PRAVILNIKU O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA PREDVIĐEN JE „1 EDUKACIJSKI REHABILITATOR NA 12 KORISNIKA NA SMJEŠTAJU, ODNOSNO 15 KORISNIKA NA BORAVKU“. STVARNO STANJE JE DA IH U SVIM ODGOJNIM SKUPINAMA IMA I DO 20, A KAD JE NETKO NA BOLOVANJU, SKUPINE SE SPAJAJU.
ZAMJENE ZA BOLOVANJE MOGU SE TRAŽITI TEK KAD PROĐU 42 DANA, A NE ODMAH KAO U SUSTAVU OBRAZOVANJA?. Članak 54.
(5) Svaki učenički dom ima zdravstvenog voditelja s najmanje višom stručnom spremom. – KAKO U NAŠOJ USTANOVI DNEVNO PROCIRKULIRA PREKO 200 DJECE I ODRASLIH S TEŠKOĆAMA/INVALIDITETOM, IZNENAĐUJE DA PREMA PRAVILNIKU O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA NIJE PREDVIĐEN ZDRAVSTVENI VODITELJ S VIŠOM ILI VISOKOM STRUČNOM SPREMOM – GLAVNA MEDICINSKA SESTRA.
Članak 56.
(1) Odgojno-obrazovni plan i program donosi domski odbor na prijedlog ravnatelja. –IMALI SMO VIJEĆE PRODUŽENOG STRUČNOG POSTUPKA, KOJE JE UKINUTO 2003. GODINE, A ČIJE OVLASTI SU NEOPHODNO POTREBNE U POSTUPNOSTI DONOŠENJA PEDAGOŠKOIH MJERA.
Članak 58.
(1) Prostori stanovanja, boravka, učenja i provođenja slobodnog vremena u učeničkom domu jesu: – soba učenika sa sanitarnim prostorom,
– soba za dnevni boravak i učenje, – soba za odgajatelje (za individualni rad),
– soba zdravstvenog voditelja, – čajna kuhinja za učenike,
– prostor za pranje i glačanje za učenike. Članak 59.
(1) Sanitarni prostor, s tuš-kabinom, WC-om i umivaonikom dimenzionira se posebno, a povezan je sa sobom učenika. - PREMA PRAVILNIKU O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA PREDVIĐEN JE JEDAN SANITARNI
ČVOR NA SVAKIH 10 KORISNIKA TE „U PROSTORIJI ZA ODRŽAVANJE OSOBNE HIGIJENE NA SVAKIH 10 KORISNIKA POTREBNO JE OSIGURATI NAJMANJE 1 UMIVAONIK I JEDAN TUŠ“ IZRAZITA DISKRIMINACIJA SREDNJOŠKOLACA S
TEŠKOĆAMA U ODNOSU NA NJIHOVE VRŠNJAKE BEZ TEŠKOĆA. MDOMSP NE PRIZNAJE RAZLIKU IZMEĐU STVARNIH KORISNIKA SOCIJALNE SKRBI (KOJIMA JE TO NUŽNO POTREBNO) I SREDNJOŠKOLACA KOJIMA JE TO POTREBNO SAMO
TIJEKOM TRAJANJA PRIMJERENOG OBLIKA ŠKOLOVANJA. Članak 65.
Sredstva za postizanje uvjeta propisanih ovim Standardom osiguravaju se iz državnog proračuna, proračuna osnivača, proračuna lokalnih zajednica te donatora. – IAKO JE VELIK BROJ NAŠIH UČENIKA IZ ZAGREBA I ZAGREBAČKE ŽUPANIJE, MI OD LOKALNE ZAJEDNICE DOBIVAMO SREDSTVA TEK PO UPITU I SAMO SPORADIČNO.
PRAVILNIK O OSNOVNOŠKOLSKOM I SREDNJOŠKOLSKOM ODGOJU I OBRAZOVANJU UČENIKA S TEŠKOĆAMA U RAZVOJU
Članak 10.
(1) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka sastoji se od posebnih edukacijsko-rehabilitacijskih sadržaja koji se različitim postupcima provode u svrhu uspješnijeg usvajanja nastavnih sadržaja.
(2) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka osigurava se svim učenicima koji svladavaju poseban program uz individualizirane postupke i potrebna im je dodatna pomoć edukacijskoga rehabilitatora tijekom odgojno-obrazovnoga procesa.
(3) Program edukacijsko-rehabilitacijskih postupaka provodi edukacijski rehabilitator radom u manjim skupinama u školi prema
potrebama učenika, ako nije moguće osigurati produženi stručni postupak.
(4) Program se ostvaruje sukladno školskom kurikulumu, a plan je određen nastavnim planovima i programima/kurikulumima
odgoja i obrazovanja.
Program produženoga stručnog postupka
Članak 11.
(1) Program produženoga stručnog postupka sastoji se od pomoći u učenju, edukacijsko-rehabilitacijskih programa, strukturiranih slobodnih aktivnosti, kreativnih radionica i izvannastavnih aktivnosti.
(3) Program produženoga stručnog postupka određuje se školskim kurikulumom, a plan je određen nastavnim planovima i programima/kurikulumima odgoja i obrazovanja.
Rehabilitacijski program
Članak 12.
(1) Rehabilitacijski programi obuhvaćaju one postupke i aktivnosti koje uspostavljaju, obnavljaju, održavaju i/ili modificiraju učenikove osjetilne, motoričke, jezično-govorno-glasovne, komunikacijske, kognitivne, psihološke, emocionalne i interakcijske sposobnosti te vještine izvedbe aktivnosti svakodnevnoga života, a koje značajno utječu na rezultate učenja te time i na odgojno-obrazovni proces.
PRIJE 2003. GODINE MI SMO TAKOĐER IMALI PRODUŽENI STRUČNI POSTUPAK, A KADA JE ON UKINUT, PREDLAGALI SMO DA SE NAŠ RAD IMENUJE KAO EDUKACIJSKO-REHABILITACIJSKI POSTUPCI, ŠTO JE OD MDOMSP ODBIJENO. SREDNJOŠKOLCIMA JE NEOPHODNO POTREBNA UPRAVO OVAKO OPISANA PODRŠKA, A NE SOCIJALNE USLUGE KOJE PREDVIĐA PRAVILNIK O MINIMALNIM UVJETIMA ZA PRUŽANJE SOCIJALNIH USLUGA.
ZAKLJUČAK – OKRUGLI STOL – 1. SUSRET ZAGREB, 15. SVIBNJA UOČI ERFCON;
NASTAVAK STRUČNO-EDUKACIJSKI SKUPOVI U RADNIM SKUPINAMA S PREDSTAVNICIMA MINISTARSTAVA