SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA TUZLA Imunizacija Uloga medicinske sestre / tehničara Anela Salković 17. mart 2015. godine UNICEF podsjeća roditelje da su bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama veoma ozbiljne i još uvijek neiskorjenjene u svijetu, ugrožavajući i odnoseći živote miliona djece. Imunizacija stoga predstavlja najuspješniji i najjeftiniji način očuvanja javnog zdravlja. Zdravstveni eksperti procjenjuju da je zahvaljujući vakcinama spašeno oko 20 miliona života u proteklih dvadeset godina.
Imunizacija je preventivna mjera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti. Njen osnovni cilj je sprječavanje, suzbijanje i iskorjenjavanje zaraznih bolesti. Iako imunizacija ima dugu istoriju, ona svoj procvat doživljava tek početkom 20. veka. Najopasnije bolesti koje se štite imunizacijom su dječija paraliza, difterija, tetanus, tuberkuloza, veliki kašalj. Prije pronalaska vakcina te bolesti su bile smrtonosne. Iako postoje djeca koja su preživela neke od ovih bolesti, njihov organizam nije bio dovoljno jak za odbranu i često se dešavalo da se djeca ponovo razbole. Zahvaljujući imunizaciji, bolesti koje su bile aktuelne u prvoj polovini 20. veka danas su vrlo rijetke, mada se mogu ponovo pojaviti što znači da nisu potpuno iskorenjene. Zato je obavezno vakcinisanje. Svaka zemlja ima svoj program obaveznih vakcina i veoma je bitno pridržavati ga se.
Welcome message from author
This document is posted to help you gain knowledge. Please leave a comment to let me know what you think about it! Share it to your friends and learn new things together.
Transcript
SREDNJA MEDICINSKA ŠKOLA TUZLA
Imunizacija
Uloga medicinske sestre / tehničara
Anela Salković
17. mart 2015. godine
UNICEF podsjeća roditelje da su bolesti koje se mogu spriječiti vakcinama veoma ozbiljne i još uvijek neiskorjenjene u svijetu, ugrožavajući i odnoseći živote miliona djece. Imunizacija stoga
predstavlja najuspješniji i najjeftiniji način očuvanja javnog zdravlja. Zdravstveni eksperti procjenjuju da je zahvaljujući vakcinama spašeno oko 20 miliona života u proteklih dvadeset
godina.
UVOD
Imunizacija je preventivna mjera za zaštitu stanovništva od zaraznih bolesti. Njen
osnovni cilj je sprječavanje, suzbijanje i iskorjenjavanje zaraznih bolesti. Iako imunizacija
ima dugu istoriju, ona svoj procvat doživljava tek početkom 20. veka. Najopasnije bolesti
koje se štite imunizacijom su dječija paraliza, difterija, tetanus, tuberkuloza, veliki kašalj.
Prije pronalaska vakcina te bolesti su bile smrtonosne. Iako postoje djeca koja su preživela
neke od ovih bolesti, njihov organizam nije bio dovoljno jak za odbranu i često se dešavalo da
se djeca ponovo razbole. Zahvaljujući imunizaciji, bolesti koje su bile aktuelne u prvoj
polovini 20. veka danas su vrlo rijetke, mada se mogu ponovo pojaviti što znači da nisu
potpuno iskorenjene. Zato je obavezno vakcinisanje. Svaka zemlja ima svoj program
obaveznih vakcina i veoma je bitno pridržavati ga se. U našoj zemlji sprovođenje vakcinacije
je regulisano zakonom. Vakcinacija se može izvršiti oralnim putem tako sto se kapi daju
kašičicom, zatim ubrizgavanjem vakcine u zadnjicu ili u nadlakticu što zavisi od tipa vakcine.
Postoje vakcine koje se daju samo jednom za cijeli život, a postoje i one koje je potrebno dati
više puta u toku prve godine bebinog života, i one za koje je potrebna revakcinacija do 18.
godine. Ono što je veoma bitno je da dijete primi cijeli ciklus potrebnih vakcina i to u
propisano vreme, jer ako se propusti jedna vakcina ili revakcinacija ili prođe određeno
vrijeme, cjelokupna vakcinacija gubi značaj te je u tom slučaju potrebno obnoviti cijelio
ciklus. Roditelji strahuju za imuni sistem svog djeteta nakon vakcinacije, Naime, mnogi
roditelji imaju neopravdan strah da bi preveliki broj vakcina mogao da ugrozi imunitet djeteta.
Vakcine djeluju tako što jačaju djetetovu odbranu od bolesti, pa zato nema razloga za strah.
Međutim, ako se dijete razboli pre nego što je vakcinisano za imunizaciju je tada kasno.
Savjet roditeljima bi bio da obavezno prilikom vakcinacije provere da li je data vakcina
zavedena u kartom (datum i tip vakcine), i da pitaju medicinsku sestru kada je sljedeća
vakcinacija djeteta.
CILJNE BOLESTI
Pertusis: (veliki kašalj) je teško oboljenje od koga najčešće boluju djeca. Prije uvođenja
vakcinacije od pertusisa je obolijevalo 157 / 100 000 stanovnika, a nakon vakcinacije je
taj broj smnajen na 1/100 000. (CDC). U BiH se pertusis rijetko javlja, ispod 1/100 000
stanovnika.
Difterija: Teško zarazno oboljenje koje se karakteriše debelim naslagama u ždrijelu i teškim
ošećenjem nerava i srca. Zahvaljujući imunizaciji difterija se ne javlja u velikom broju
zemalja svijeta kao ni u BiH. Oboljenje se registruje u zemljama koje su prekinule
imunizaciju, ili je nekorektno provode (zemlje bivšeg SSSR-a, neke zemlje Subsaharske
Afrike i Južne Amerike, Indija).
Influenza (grip): Influenca je veoma važno oboljenje zbog lakog širenja i obolijevanja
velikog broja ljudi (u Španskoj gripi oboljelo oko 100 miliona ljudi). Influenca dovodi i do
pogoršanja osnovnog hroničnog oboljenja (šećerna bolest, bolesti srca i krvnih sudova,
bolesti pluća). Zbog toga je vakcinacija posebno važna za osobe starije od 65 godina , ali i
sve osobe sa hroničnim oboljenjima bez obzira na starosnu dob. Vakcinacija je smanjila
obolijevanje za 31% do 68%, a broj hospitaliziranih za 31% do 70%.
Hepatitis B: Ovo je jedno od trenutno najraširenijih oboljenja u svijetu. Broj oboljelih se
procjenjuje na više od 350 miliona, a broj umrlih preko 600 000 godišnje. Bolest je
hronične prirode, a često dovodi i do nastanka karcinoma jetre. Zbog toga vakcinacija
sprječava nastanak dva oboljenja: virusnog hepatitisa i karcinoma jetre.
Haemophilus influenzae tip B: Ovaj uzročnik dovodi do više oboljenja čije se javljanje
sprječava vakcinacijom: meningitis, otistis, sinuzitis, pneumonija, a što su prije uvođenja
vakcinacije bila česta oboljenja u dječijem uzrastu. Vakcina protiv Haemophilusa
influenzae tip B novijeg je datuma, ali je njome već vakcinisano preko 92% populacije u
razvijenim zemljama.
Poliomijelitis (dječija paraliza): Epidemiološka situacija vezana za dječiju paralizu
najbolje govori o značaju vakcinacije. Zahvaljujući vakcinaciji koja je uvedena šezdesetih
godina prošlog vijeka ovo oboljenje je iskorijenjeno u velikom broju zemalja svijeta pa i u
BiH. 2002 godine je SZO proglasila eliminaciju divljih virusa dječije paralize u Evropskom
regionu.
Morbili (male boginje, krzamak): Morbili su najznačajnija osipna groznica sa preko 45
miliona oboljelih u 2000. godini i preko 800 000 smrtnih ishoda. Globalni cilj je smanjenje
smrtnosti za 95% u odnosu na 2000. godinu do 2015 godine, a što se može postići
sveobuhvatnom vakcinacijom.
Rubella: Rubeola je blago oboljenje, izuzev u situacijama kada u toku trudnoće oboli majka
i oboljenje se prenese na plod („kongenitalna rubeola“). Oboljenje dovode do smrti ploda
ili do rođenja djeteta sa teškim malformacija različitih oblika. Prevencija kongenitalne
rubeole je jedan od globalnih ciljeva SZO, a provodi se vakcinacijom.
Tetanus (zli grč): Vakcinacija protiv tetanusa ima za cilj spriječiti pojavu ovog teškog
oboljenja nakon povrjeđivanja predmetima koji su bili u kontaktu sa zemljom i, što je posebno
važno, spriječiti nastanak tetanusa novorođenčadi, što je jedan od globalnih svjetskih
ciljeva. Tetanus novorođenčadi se javlja kad se nevakcinisana trudnica porađa u
nehigijenskijm uslovima što je čest slučaj u nerazvijenim zemljama. Prema procjenama u
2008. godini je od ovog oboljenja umrlo 59 000 novorođenčadi u svijetu.
ULOGA MEDICINSKE SESTRE / TEHNIČARA U ORGANIZACIJI I SPROVOĐENJU IMUNIZACIJE