-
UNIJA UDRUŢENJA MEDICINSKIH SESTARA I ZDRAVSTVENIH TEHNIĈARA
REPUBLIKE SRBIJE
III NACIONALNI KONGRES SA MEĐUNARODNIM
UĈEŠĆEM
R a d u p l e n u m u
Primeri struĉne prakse Veĉeri svetkovina
AKREDITACIJA:
Broj odluke: 153 – 02 - 01685/2019- 01, doneta
19.08.2019.godine
Broj akreditacije: D – 1 - 662/19
TARA HOTEL „OMORIKA“ - 2019.
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
2
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
III KONGRES UNIJE UDRUŢENJA MEDICINSKIH SESTARA I ZDRAVSTVENIH
TEHNIĈARA REPUBLIKE SRBIJE PRIPREMILI SU:
Struĉni odbor Kongresa:
Predsednik struĉnog odbora:
01.Ivana Stevanović, pedagoški savetnik, nastavnik zdravstvene
nege, MŠ ”Zvezdara”
Beograd
Ĉlanovi struĉnog odbora:
02. Radmila Jazić, struk.med.sestra, KBC Beţanijska kosa,
Beograd
03. MasterOliveraĐurović, dipl.med.sestra, Specijalnabolnica
”SvetiSava” Beograd
04. Doc.dr sci.zdravstvenih nauka Hadţan Konjo, direktor KMS
Sarajevo
05. Dr.Nenad ĐorĊević, OB „Sveti Luka“ Smederevo
06. Zlatko Vujin, struk.med.tehniĉar,speecijalista, Institut za
mentalno zdravnje Beograd
07. Marija Mijajlović, struk.med.sestra, OB „Studenica“
Kraljevo
08. Biljana Kovaĉević, speci.struk. med. sestra KCS, Klinika za
neurologiju
09. Elvedin Dervišević, dipl.med.tehniĉar. OB „Prim.Dr Abdulah
Nakaš“ Sarajevo
10. Spec.farmacije, Zvonko Dimoski , VZŠSS, Beograd
11. Dragica Stojanović, dipl. med. sestra,specijalista, VZŠSS,
Beograd
Organizaciono- tehniĉki odbor Kongresa
Predsednik organizacionog odbora:
01.Ţivka Mirĉić,vms, generalni sekretar Unije udruţenja
Ĉlanovi organizacionog odbora
02. Milunka Mladenović,vms, Specijalna bolnica „Sveti Sava“
Beograd
03. Zoran Lukić, vmt, OB Ćuprija
04. SrĊan Radaković vmt, Specijalna bolnica „Sveti Sava“
Beograd
STRUĈNO METODOLOŠKA UPUTSTVA SLEDILI SMO OD CENJENIH SARADNIKA –
ĈLANOVA
NAUĈNOG ODBORA:
PredsednikNauĉnog odbora:
01.Master Olivera Đurović, dipl. med.sestra, Specijalna bolnica
„Sveti Sava“ Beograd
Ĉlanovi Nauĉnog odbora:
02. Prof. dr sci.med.Bratislav Stanković, VZŠSS, Beograd
03. Prof. dr sci.GoraMiljanović, VMŠSS, Beograd
04. Prof. dr sci Jadranka Urošević, profesor strukovnih studija,
VMŠSS,Ćuprija
05. Dragica Stojanović, dipl. med.sestra, specijalista, VMŠSS,
Beograd
06. Zlatko Vujin, str.med.tehniĉar, specijalista, Institut za
mentalno zdravlje Beograd
07. Ajsela Batilović, str. med. sestra, gl.sestra OB U Novom
Pazaru
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
3
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
U susret III Kongresu Unije udruţenja………
“U nizu dana koji protiĉu i odlaze, mi postojimo….. i
obeleţavamo našim
reĉima i našim pesmama jedno vreme ….. koje jeste i zauvek će
ostati naše”
Iz uvoda knjige - “Kako se kaţe ljubav”, (knjiţevnik - NeĊo
Ćićo
Stojanović).
Unija udruţenja medicinskih sestara i zdravstvenih tehniĉara
Republike Srbije,
radom na organizaciji III Kongresa obeleţava jedno vreme koje
jeste i zauvek će
ostati naše.
Vreme u kome smo zbog vas i zajedno sa vama, poštovane
koleginice i
kolege, cenjeni saradnici nastojali da rasvetlimo najznaĉajnije
aspekte iz osnova
sestrinske profesije.
Da tragom – zapisano u vremenu – ostavimo generacijama koje
dolaze
temelje na kojima će graditi svetliju budućnost naše
profesije.
Poĉetak novembra, Tara odevena u ruho jeseni i Hotel “Omorika”
upotpuniće
svoju lepotu našim radnim druţenjem.
Srdaĉno, vaša
Rada Jazić
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
4
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
SREDA:
06.11.2019.
09:00 – 15:00
12:00 – 17:00
Regitracija uĉesnika, Podela kotizacionog materijala
Predavanje sa pismenim rešavanjem testa
Sreda
06.11.2019..
18:00
19:30
S V E Ĉ A N O O T V A R A NJ E KONGRESA
Predsednica Unije udruţenja - Radmila Jazić
Predsednica struĉnog odbora - Ivana Stevanović
Direktor Komore medicinskih sestara – tehniĉara Kantona
Sarajevo
KMSZTS
Ministarstvo zdravlja
Sindikat med.sestara i tehniĉara Srbije
Obrazovne institucije
KOKTEL DOBRODOŠLICE
ZAJEDNIĈKA VEĈERA
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
5
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Kongresna sala, Hotel “Omorika” Tara
Ĉetvrtak:
06.11.2019.
9:00
P L E N A R N A S E S I J A - O K R U G L I S T O
Moderator: Radmila Jazić - Osnovi sestrinske profesije -
Dokumentacija zdravstvene nege bolesnika - standard sestrinse
prakse
P R E D A V A Ĉ I
01 Master Olivera Đurović,dipl.med.sestra, Specijalna bolnica
„Sveti Sava“ Beograd - Zakonska regulativa za dokumentovanje
zdravstvene nege u R.Srbiji
02 Doc.dr sci.zdravstvenih nauka Hadţan Konjo, direktor KMS
Sarajevo, Amer Ovĉina2,
Ernela Eminović2,1 - 1Univerzitet u Sarajevu, Fakultet
zdravstvenih studija, 2Kliniĉki centar Univerziteta u Sarajevu, -
Standardizacija,primena i monitoring dokumentovanja zdravstvene
nege u FBIH
03 Dr.Nenad ĐorĊević, OB „Sveti Luka“ Smederevo - Vaţnost
sestrinske dokumentacije kao sastavnog dela medicinske
dokumentacije
04 Zlatko Vujin, specijalista, struk.med.teh. - Institut za
mentalno zdravlje Beograd
Prikaz dokumentacije zdravstvene nege sa IMZ
05 Marija Mijajlović, struk.med.sestra - OB „Studenica“ Kraljevo
- Prikaz dokumentacije zdravstvene nege u OB „Kraljevo
06 Biljana Kovaĉević, speci.struk. med. sestra KCS, Klinika za
neurologiju - Prikaz dokumentacije zdravstvene nege KCS
07 Elvedin Dervišević, dipl.med.tehniĉar. OB „Prim.Dr Abdulah
Nakaš“ Sarajevo - Prikaz dokumentacije zdravstvene nege u OB
„Prim.dr Abdulah Nakaš“ u Sarajevu
08 Spec. farmacije Zvonko Dimoski , VZŠSS, Beograd - Prikaz
dokumentacije zdravstvene nege na nivou primarne zdravstvene
zaštite
09 Dragica Stojanović, dipl. med. sestra - VZŠSS, Beograd -
Minimalni set podataka za dokumentovanje zdravstvene nege
bolesnika
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
6
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Kongresna sala, Hotel “Omorika” Tara
ĈETVRTAK,
07.11.2019
15:00 –17:00
R A D I O N I C E
UVODNA PREZENTACIJA
Аристидова Светлана Николаевна, ФГБОУ ВО СЗГМУ им. И.И.
Мечникова, Санкт-
Петербург, Россия - Доклад «Долговременный уход за людьми
пожилого и старческого
возраста. Документальное сопровождение» (в соавторстве с
Подопригора Г.М. ФГБОУ
ВО СЗГМУ им. И.И. Мечникова).
Planirani interviju sa Аристидова Светлана Николаевна,
diskusija, uvod u radionice
I Radionica PRIMENA DOKUMENTACIJE ZDRAVSTVENE NEGE U KLINIĈKOJ
NEZI
Radioniĉari: Radmila Jazić, Hadţan Konjo, Nenad ĐorĊević,Vesna
Jovanović, Biljana Kovaĉević
II Radionica
PRIMENA DOKUMENTACIJE ZDRAVSTVENE NEGE U PSIHIJATRIJI
Radioniĉari: Dragica Stojanović, Zlatko Vujin , Marija
Mijajlović
III Radionica
PRIMENA DOKUMENTACIJE ZDRAVSTVENE NEGE U PRIMARNOJ
ZDRAVSTVENOJ ZAŠTITI
Radioniĉari: Zvonko Dimoski,Olivera Đurović
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
7
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Banket sala, Hotel ”Omorika” Tara
V E Ĉ E R I S V E T K O V I N A
ĈETVRTAK
07.11.2019.
VEĈE SVETKOVINA – ZAPISANO U VREMENU
17:30 – 18:30
PROMOCIJA KNJIGE
Istorijat sestrinstva u Srbiji – od manastirskih bolnica do
kraja drugog svetskog rata Autor: Stanka Koprivica Kovaĉević
Intervju sa autorom, reĉ izdavaĉa UMST KCS “Sestrinstvo”
Iz ugla: NeĊo Ćićo Stojanović – knjiţevnik
Iz predgovora i recenzije - Ivana Stevanović
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
8
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
V E Ĉ E R I S V E T K O V I N A Banket sala, Hotel ”Omorika”
Tara
ĈETVRTAK,
07.11.2019.
20:30 – 22:00 KNJIŢEVNO VEĈE UZ ZVUKE GITARE I UKUS VINA
Potpisivanje sporazuma o saradnji
Proglašenje poĉasnih ĉlanova
Predstavljanje novih ĉlanica Unije
PETAK
08.11.2019
VEĈE KOMUNIKATIVNIH VEŠTINA
20:30 – 21:30 K E F A L I C A
Pismo sestri - Ivana Rašković, struk.med.sestra, OB “Studenica”
Kraljevo
Sa nama u veĉeri komunikativnih veština:
Radmila Jazić, predsednica Unije udruţenja, Mr Nikola Mirĉić,
internacionalni trener, Hansen Beck, Minhen, Nemaĉka ,Training
& Development, Beograd
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
9
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Kongresna sala, Hotel “Omorika” Tara
PRIMERI IZ STRUĈNE PRAKSE
(Sesije usmenih i poster prezentacija)
R a d n o p r e d s e d n i š t v o
01.Mila Pantovi', KC Srbije,klinika za endokrinologiju i bolesti
metabolizma
02.Tanja Ljubojević, OB “Sveti Luka” Smederevo
03.Jasna Dragojlović, DZ Kraljevo
01.SESTRINSKA DIJAGNOZA – IMPERATIV SVAKODNEVNOG RADA - dr spec.
Sava Mitić , VZS VISAN Beograd 02.SESTRINSKA DIJAGNOZA – PLAN
SESTRINSKE NJEGE - Amela Tihić, JU Dom zdravlja Kantona Sarajevo,
stari grad 03.PRIKAZ DOKUMENTACIJE PROCESA ZDRAVSTVENE NEGE U RADU
SA
STUDENTIMA ZDRAVSTVENIH STRUKOVNIH STUDIJA - Vesna R. Jovanović,
Visoka zdravstvena škola strukovnih studija u Beogradu 04.ZNAĈAJ
VODJENJA SESTRINSKE DOKUMENTACIJE KOD SUZBIJANJA NASILJA U
PORODICI - Đondović Danilo, KBC Beţanijska Kosa, Beograd
05.МЕДИЦИНСКАТА СЕСТРА КАКО РЕАЛИЗАТОР НА ЗДРАВСТВЕНАТА ЗАШТИТА
И
ПРОМОТОР НА ЗДРАВЈЕТО - Александра Закев, ЈЗУ Универзитетска
клиника по хируршке болести Св. Наум Охридски, Скопје, Македонија
06.SINDROM IZGARANJA I LEĈENJE - dr Mirjana Stojković-Ivković,
ZZZZradnika“Ţeleznice Srbije , Beograd 07.PERCEPCIJA ZANIMANJA
MEDICINSKE SESTRE U JAVNOSTI - Fikreta JusufoviĆ, Boţica Pantelić,
JZU „ Zdravstveni centar Brĉko“DZ Brĉko distrikt BiH 08.ODNOS
ZDRAVSTVENIH RADNIKA I OBOLJELIH U BOLNIĈKIM USLOVIMA – Amira
Hasanović, JU Opća bolnica ”Prim.Drabdulah Nakaš” Sarajevo
BiH
09.UTJECAJ METODA KONTAKTNE IZOLACIJE NA SIGURNOST BOLESNIKA
Amila Šabeta dipl.med.sestra, JU Opća bolnica”Prim.dr abdulah
Nakaš” Sarajevo BiH 10. ALKOHOLIZAM ŢENA – SPECIFIĈOSTI I
KARAKTERISTIKE - Suzana Gajović, OB “Studenica” Kraljevo 11.MOBING
U ZDRAVSTVU - Ivana Rašković, Opšta bolnica “Studenica”
Kraljevo
PETAK, 08.11.2019.
09:00 – 11:00
USMENA PREZENTACIJA STRUĈNIH RADOVA
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
10
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
12.AKTIVNO I ZDRAVO STARIMO - Marija Rakić, OB “Studenica”
Kraljevo 13.SUNCE, ZDRAVLJE I MI ……. - Gordana Vukadinović, CVMU
Beograd, VMC Novi Beograd 14. UĈEŠĆE MEDICINSKE SESTRE U
SPREĈAVANJU OŠTEĆENJA SLUHA KOD
MLADIH USLED POJAĈANE BUKE - SlaĊana Rašić – Moskić, OB ”Sveti
Luka” Smederevo
PETAK, 08.11.2019.
11:30 – 13:00
USMENA PREZENTACIJA STRUĈNIH RADOVA
R a d n o p r e d s e d n i š t v o
01.Olivera Đurović, Specijalna bolnica “Sveti Sava” Beograd
02.Damir Peliĉić, KC CG Podgorica
03.Vesna R. Jovanović,Visoka zdravstvena škola strukovnih
studija u Beogradu
LEUKOARAJOZA I LAKUNARNI INFARKTI MOZGAU PREDIKCIJI
VASKULARNOG
KOGNITIVNOG OŠTEĆENJA - Prof.dr.Sneţana Filipović Danić,
Medicinski fakultet Univerziteta Ppiština-Kosovska Mitrovica
02.POSTOPERATIVNA NEGA BOLESNIKA OPERISANIH OD MOŢDANIH ANEURIZMI -
Ljiljana Nešović, KCS, Klinika za neurohirurgiju, Beograd
03.SPECIFIĈNOSTI LEĈENJA I ZDRAVSTVENE NEGE BOLESNIKA SA
CAVERNOMIMA
MOŢDANOG STABLA - Jelena Marković, KCS, Klinika za
neurohirurgiju, Beograd 04.ULOGA MEDICINSKE SESTRE U PRIMARNOJ I
SEKUNDARNOJ PREVENCIJI AKUTNOG
MOŢDANOG UDARA - Katica Drobnjak, OB “Studenica” Kraljevo
05.MOŢDANI UDAR - Enisa Glušac Ustanova socijalne zaštite "DOM
VITALIS" Sarajevo BIH 06.ULOGA MEDICINSKE SESTRE KOD MEHANIĈKE
EKSTRAKCIJE TROMBA USLED AKUTNOG
MOŢDANOG UDARA - Jovana Dimitrijević, Specijalna bolnica “Sveti
Sava” Beograd 07. MULTIPLI MIJELOM – PODRŠKA PORODICE - Vesna
Ćebedţija, OB “Studenica” Kraljevo 08.SPECIFIĈNOSTI U DIJAGNOSTICI
I LEĈENJU PROLAKTINOMA - Mila Pantović,odeljenje za
neuroendokrinologiju, Klinika za endokrinologiju, dijabetes i
bolest metabolizma, KCS, Beograd 09. NAJĈEŠĆI RIZIKO-FAKTORI ZA
OBOLJENJA KARDIOVASKULARNOG SISTEMA - Hasnija Ĉajić , JU “Opća
bolnica prim. Dr Abdulah Nakaš” Sarajevo 10. HIPERTENZIJA KOD
MLADIH LJUDI - Alma Memić, JU Opća bolnica”Prim.dr abdulah Nakaš”
Sarajevo BiH 11. KVALITET ŢIVOTA PACIJENATA OBOLELIH OD REUMATSKIH
BOLESTI - Jelica Mišić, Institut za reumatologiju, Beograd 12.
SESTRINSKE INTERVENCIJE U TERAPIJI PLAZME OBOGAĆENE (PRP)
TROMBOCITIMA
KOD OSTEOARTROZE KOLENA - Marija Šegrt, Institut za
reumatologiju Beograd 13. OSTEOPOROZA U MENOPAUZI, Vesna
Stoiljković, Institut za reumatologiju
14.ZNAĈAJISHRANEOBOLELIHODOSTEOPOROZE - MarinaPreljić,
Institutzareumatologiju, Beograd 15.HEPATITIS C, Nešović Vesna - OB
“Studenica Kraljevo
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
11
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
PETAK,
08.11.2019
PREDSTAVLJAMO VAM:
15:00 – 17:00
OBRAZOVNE INSTITUCIJE MEDICINSKIH SESTARA I
ZDRAVSTVENIH TEHNIĈARA – Obrazovanjem do znanja i zvanja
SATELITSKI SIMPOZIJUM - Novine primenjive u struĉnoj praksi
INTERAKTIVNA RADIONICA:
TEMA: Prevencija nastajanja i savremeni tretman akutnih i
hroniĉnih rana - UVODNIĈAR: dr. Tatjana Savić,
Lohmann&Rauscher, Beograd
PETAK, 08.11.2019.
17:30 – 18:30
USMENA PREZENTACIJA STRUĈNIH RADOVA
R a d n o p r e d s e d n i š t v o
01.Ivana Rašković, OB “Studenica” Kraljevo
02.SrĊan Radaković, Specijalna bolnica “Sveti Sava” Beograd
03.Biljana Arsin, Institut za reumatologiju, Beograd
01. OĈUVANJE I UNAPREĐENJE REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA - Danijela
Kojić, O.B.,,Sveti Luka” Smederevo 02. PRIMENA, KOMPLIKACIJE I
ZADOVOLJSTVO KORISNIKA EPIDURALNE ANALGEZIJE U
AKUŠERSTVU - Vesna Simić, Kliniĉko bolniĉki centar Zemun,
Beograd 03. PERINATALNA MENTALNA BOLEST – ULOGA PATRONAŢNE SESTRE -
Jasna Dragojlović, DZ Kraljevo, sluţba patronaţe 04. PSIHIĈKI
POREMEĆAJ U POSTPARTALNOM RAZDOBLJU - Rada Radojĉić, Fikreta
Jusufović, JZU „ Zdravstveni centar Brĉko“Dom zdravlja Patronaţna
sluţba, Brĉko distrikt Bosne i Hercegovine 05. POROĐAJNEPOVREDE –
Tanja Miljković Kliniĉko bolniĉki centarZemun, Beograd 06.
INFEKCIJE POLNIH ORGANA - Kristina Simović, OB”Studenica” Kraljevo
07. ULOGA MEDICINSKE SESTRE U DIJAGNOSTICI I LEĈENJU URINARNIH
OBOLJENJA KOD
ŢENA - Klaudija Ilić, OB “Studenica” Kraljevo 08. BRONHIJALNA
ASTMA - Dţevahira Muharemović, Dom zdravlja Sarajevo, BIH 09.
PRIMJENA INHALACIONE TERAPIJE - Suljić Begzada dipl.med.ses. JU
“Opća bolnica prim. Dr Abdulah Nakaš” Sarajevo 10. DIJAGNOSTIKA I
INTERVENCIJE KOD BOLESNIKA S AKUTNIM APENDICITISOM - Armin Hadţić
dipl.med.teh., JU “Opća bolnica prim. Dr Abdulah Nakaš” Sarajevo
11. KVALITET ŢIVOTA NAKON UGRADNJE ENDOPROTEZE KUKA Sajma Dacić
dipl.med.ses., JU “Opća bolnica prim. Dr Abdulah Nakaš” Sarajevo
12. ULOGA INSTRUMENTARKE KOD UGRADNJE ENDOPROTEZE KUKA
Kristina Savić, Ortopedska operaciona sala ” Dr. M.Zotović”
Banja Luka, BiH 13. INSTRUMENTARKA U ORTOPEDSKO TRAUMATOLOŠKOJ
SALI
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
12
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Tamara Marjanović Ortopedska operaciona sala ” Dr. M.Zotović”
Banja Luka, BiH 14. SAVREMENE METODE LAVAŢE KOSTI I CEMENTIRANJE -
Danica Materić, Ortopedska operaciona sala ” Dr. M.Zotović” Banja
Luka, BiH 15.MEDICINSKA DOKUMENTACIJA U OP. SALI - Maja
Stokić,Ortopedska operaciona sala ” Dr. M.Zotović” Banja Luka, BiH
16. ENDOPROTEZA KUKA – PRIKAZ SLUĈAJA - Dragana Vukajlović, OB
“Studenica” Kraljevo 17. SPREĈAVANJE POSLEDICA INAKTIVITETA KOD
STATRIH OSOBA
Mitrović Ivana, Gradski zavod za gerontologiju i palijativno
zbrinjavanje, Beograd 18. FAKTORI RIZIKA ZA NASTANAK PADOVA KOD
STARIH - Biljana Vagić i Katerina Jovanović Gradski zavod za
gerontologija i palijativno zbinjavanje, Beograd 19. ISHRANA STARIH
OSOBA - Olivera Miletić, Opšta bolnica Ćuprija 20. ZDRAVSTVENA NEGA
STARIH U KUĆNIM USLOVIMA - Jovanović Sunĉica, Marijana Stevović,
Gradski Zavod za gerontologiju i palijativno zbrinjavanje, Beograd
21.ISHRANA PACIJENATA SA JEJUNOSTOMOM, Nevena Tešić, OB “Studenica
Kraljevo.
PETAK, 08.11.2019.
17:30 – 18:30
POSTER PREZENTACIJA STRUĈNIH RADOVA
Hol I Sprat Hotel “Omorika” Tara
K o m i s i j a z a p o s t e r e:
01.Ivica Madţarović, KC SG Podgorica, Crna Gora
02. Zoran Lukić, OB Ćuprija
03.Stanimirka Vasić, OB “Studenica” Kraljevo
01.HIPERTENZIJA I HRONIĈNA BUBREŢNA BOLEST - Damir Peliĉić1,2,
Dragica Dobrović3,2, Mitar Saveljić4,2 1 Centar za Nuku, Kliniĉki
centar Crne Gore, Podgorica, Crna Gora 2
Medicinski fakultet Univerzitet Crne Gore, Podgorica Visoka
medicinska škola Berane, Univerzitet Crne Gore, Podgorica, Crna
Gora 3,Menadzment, Kliniĉki centar Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
4Urgentni Centar, Kliniĉki centar Crne Gore, Podgorica, Crna Gora
02. ISHRANA ONKOLOŠKIH PACIJENATA - Jelena Brajković, KC SG,
Podgorica
03. ULOGA MEDICINSKOG TEHNIĈARA U PRIMJENI SUPSTICIONE
TERAPIJE
BUPRENORFINOM Igor Madţarović, KC Crne Gore, Podgorica
04.STRES - Selma Hasanović, J. U. Psihijatrijska Bolnica Kantona
Sarajevo Jagomir 05. ESTETSKO PRODUŢENJE KLINIĈKE KRUNICE ZUBA - dr
Tatjana Savić, CVMU Beograd, VMC Slavija 06. ULOGA FIZIOTERAPEUTA U
LEĈENJU I PREVENCIJI PARKINSONOVE BOLESTI - Ljiljana Petrović,
Opšta bolnica Ćuprija 07. ULOGA SESTRE U PRIMENI FOTOTERAPIJE U
DERMATOLOGIJI - SneţanaVasić, OB Ćuprija 08.GESTACIJSKI DIJABETES -
Biljana Jevtić, OB Ćuprija 09.ULOGA FIZIOTERAPEUTA U LEĈENJU I
PREVENCIJI OBOLELIH OD OSTEOPOROZE - Maria Saloustrou Marković, OB
Ćuprija
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
13
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
10. MEDICINSKA SESTRA U TIMU – NADZOR BOLNIĈKIH INFEKCIJA -
Danijela Simović, OB “Studenica” Kraljevo 11. KOMPARACIJA URINA
RAĐENIH NA AUTOMATSKOM URIN ANALIZATORU
SA KLASIĈNOM METODOM RADA - Maja Dimitrijević, OB “Studenica”
Kraljevo 12. PARTICIPACIJA MEDICINSKE SESTRE – TEHNIĈARA U PRVOJ
POMOĆI KOD METODA
PRIVREMENE HEMOSTAZE I TRAUMATSKE AMPUTACIJE - Marija Petrović,
Medicinska škola
Ćuprija 13. KVALITET ŢIVOTA I HIGIJENSKO – DIJETETSKI REŢIM KOD
PACIJENATA OBOLELIH OD
KRONOVE BOLESTI - Radovac Suzana, OB “Studenica” Kraljevo
14.UĈESTALOST HRONIĈNIH TJELESNIH OBOLJENJA KOD OSOBA KOJE BOLUJU
OD OD
HRONIĈNIH MENTALNIH OBOLJENJA U J.U PSIHIJATRIJSKOJ BOLNICI
KANTONA SARAJEVO
- Mr. Zdravstvene njege : Ajla Kurtović,Med. Sestra -tehniĉar :
Alma Kaljaĉa Med. Sestra - tehniĉar: Jasmina Preljević – Biĉakĉić.
J.U Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo
15.TERAPIJARELAPSAMULTIPLESKLEROZE - OlgaPlanić, OB
“StudenicaKraljevo 16.TERAPIJSKAKOMUNIKACIJAUEDUKACIJIBOLESNIKA -
Jelena Tasić, Institut za reumatologiju Beograd 17. KAKO PREPOZNATI
GIHT - Ivana Veselinović, Institut za reumatologiju, Beograd 18.
PRAVILNA ISHRANA PACIJENATA SA GIHTOM - Sanja Vesović, Institut za
reumatologiju Beograd 19.KOMPLIKACIJE MOŢDANOG UDARA - Biljana
Gavrilović, Jelena Marković, Specijalna bolnica ”Sveti Sava”,
Beograd 20. TENZIONE GLAVOBOLJE KOD NEUROLOŠKIH PACIJENATA - Dejan
Micić, Specijalna
bolnica “Sveti Sava” Beograd
22.. BURNOUT SINDROM MEDICINSKIH SESTARA NA ODELJENJIMA
NEUROLOGIJE - IvanaZlatić, Bojana Munćan, SrĊan Radaković,
Specijalnabolnica ”SvetiSava”, Beograd 23. PROCENA BOLA KOD
NEUROLOŠKIH PACIJENATA - Danijela Bojiĉić, Specijalna bolnica
“Sveti Sava” Beograd 24.SESTRINSKE INTERVENCIJE KOD PACIJENTA NAKON
PRIMENE TROMBOLITIĈKE TERAPIJE -Verica Doderović, Jelena Marković,
Specijalna bolnica ”Sveti Sava”, Beograd 25. IZAZOVI U PRIMENI
TROMBOLITIĈKOG TRETMANA U LEĈENJU AKUTNOG MOŢDANOG
UDARA - Jelena Davidović, Specijalna bolnica „Sveti Sava”
Beograd
26.CEREBRALNE ANEURIZME – ULOGA I ZNAĈAJ MEDICINSKE SESTRE NAKON
ZAVRŠETKA
ENDOVASKULARNE PROCEDURE - Maja Kovaĉević, Specijalna bolnica
„Sveti Sava” Beograd
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
14
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Kongresna sala, Hotel “Omorika” Tara
SUBOTA,
09.11.2019.
09:00-11:00
USMENA PREZENTACIJA STRUĈNIH RADOVA
R a d n o p r e d s e d n i š t v o: 01.Ivana Spasić, OB “Sveti
Luka” Smederevo
02.Jelica Mišić, Institut za reumatologiju, Beograd
03. Olga Planić, OB “Studenica” Kraljevo
01.PRISTUP EDUKACIJI O REŢIMU ISHRANE PACIJENATA NA
INTENZIVIRANOJ
INSULINSKOJ TERAPIJI - Mirjana Lazić, Klinika za
endokrinologiju, dijabetes i bolesti metabolizma, KCS-Beograd 02.
TJELOVJEŢBA I PREHRANA DIJABETIĈKIH BOLESNIKA - Elma Mahmutović
med.sestra, JU “Opća bolnica prim. Dr Abdulah Nakaš” Sarajevo 03.
DIJABETIĈNO STOPALO, - Azra Đozo dipl.med.ses. JU “Opća bolnica
prim. Dr Abdulah Nakaš” Sarajevo 04. ULOGA MEDICINSKE SESTRE KOD
DIJABETIĈNOG STOPALA, - Kosovac Katarina, OB “Studenica” Kraljevo
05.DIJABETES MELLITUS I TRUDNOĆA - Milena Jovanović, KCS, Klinika
za endokrinologiju, dijabetes i bolest metabolizma, Beograd 06.
ZDRAVSTVENA NEGA PACIJENATA SA AKUTNIM PANKREATITISOM - Ana Vujić,
OB “Studenica” Kraljevo 07. SAMOKONTROLA SECERA U KRVI – Jelena
Jovanović OB „SvetiLuka“Smederevo 08.ZNAĈAJ LABORATORIJSKE
DIJAGNOSTIKE U DOKAZIVANJU SOMATSKOG
KOMORBIDITETA KOD HOSPITALIZOVANIH SHIZOFRENIH PACIJENATA -
Tarik Hasibović, JU Psihijatrijska bolnica Kantona Sarajevo 09UlOGA
MEDICINSKE SESTRE KOD OBOLELIH OD EPILEPSIJE, - Gorica Ţivojinović,
Opšta bolnica,,Sveti Luka,,Smederevo 10.KOMUNIKACIJA NA RELACIJI
MEDICINSKA SESTRA/TEHNIĈAR - ONKOLOŠKIPACIJENT -
Nikola Vulić, OB ”Sveti Luka”Smederevo 11.ŠTETNOST UVZ I
NASTANAK MELANOMA, - Jasmina Miljković, OB Ćuprija 12.LIJEĈENJE
PACIJENTA SA KARCINOMOM PLUĆA – PRIKAZ SLUĈAJA - Ivica Madţarović i
Jelena Brajković, KC Crne Gore, Podgorica 13. KARCINOM / RAK /
PLUĆA, - Alma Dţaka –Ĉagalj, Dom zdravlja Sarajevo, BIH
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
15
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
14. PARTICIPACIJA MEDICINSKE SESTRE U DIJAGNOSTICI I LEĈENJU
PACIJENTKINJA SA
MALIGNIM TUMORIMA POLNIH ORGANA, - Nevena Drobnjaković, OB
“Studenica” Kraljevo 15. ALGORITAM RADIOGRAFIJE - Dušica Jovanov,
CVMU Beograd, VMC Novi Beograd 16.OSNOVE PATOHISTOLOŠKE
DIJAGNOSTIKE, - Nataša Rakić, KCS, Sluţba za patohistologiju,
Beograd 17. PROBLEMI U PROTOKOLU DAVANJA LEKOVA KOJI MODIFIKUJU TOK
BOLESTI - Biljana
Arsin, Institut za reumatologiju Beograd
SUBOTA
09.11.2019.
12:00-13:00
ZAVRŠNICA
R a d n o p r e d s e d n i š t v o:
01. Radmila Jazić, predsednica Unije udruţenja
02.Doc.drsci.zdravstvenih nauka Hadţan Konjo,
direktorKMSSarajevo
03.Marija Mijajlović, OB „Studenica“ Kraljevo, zamenik
predsednika Unije udruţenja
Evaluacija Kongresa
Proglašenje zapaţenih prezentacija
Zakljuĉci Kongresa
Zatvaranje Kongresa
SUBOTA,
09.11.2019.
12:30 -
FAKULTATIVNI IZLET
INDIVIDUALNE AKTIVNOSTI
GALA VEĈE – MUZIĈKO ZABAVNI PROGRAM
20:00 GALA VEĈE – MUZIĈKO ZABAVNI PROGRAM
Nedelja 10.11.2019.
11:00
ODJAVLJIVANJE SA RECEPCIJE
POVRATAK U POLAZNE DESTINACIJE
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
16
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
V A Ţ N E I N F O R M A C I J E
Cene smeštajnog paketa: cena po osobi na bazi 4 puna pansiona sa
uraĉunatom boravišnom taksom ,
sveĉanom veĉerom sa bonom za piće i koktelom dobrodošlice:.Hotel
„Omorika“
1/2, 1/3 soba 14. 850,00
1/1 soba 14. 850.00 + doplata 700.00 po danu
Apartman 14.850.00 + doplata 1.300.00 po danu
Prijava uĉešća na Simpozijumu dostavlja se Uniji Udruţenja putem
mejla:
[email protected]
Smeštaj: Rezervacija smeštaja i uplata troškova smeštaja nakon
dobijanja profakture od Unije
udruţenja, na ţiro raĉun broj:
205-0000000246383-79, sa pozivom na broj PIB: 110074417 do
30.10.2019.godine kako bi Unija
ispunila obaveze prema Hotelu „Omorika“po osnovu potpisanog
ugovora.
Osobe za kontakt za rezervaciju i uplatu smeštaja, prevoza i
kotizacije: Ţivka Mirĉić: 063 318 947
Kotizacija: Kotizacija za uĉešće na II Kongresu iznosi 4,000.00
dinara po uĉesniku i uplaćuje se
nakon dobijanja profakture od Unije udruţenja, na ţiro raĉun
broj:
205-0000000246383-79, sa pozivom na broj PIB: 110074417
Prevoz:
Polazak: Organizovan prevoz: Beograd – Tara – Beograd po ceni :
2.000.00 dinara i uplaćuje se na
raĉun Unije: 205-0000246383-79, sa pozivom na broj PIB:
110074417
nakon dobijene profakture.
Polazak: iz Beograda polazak je 06.11.2019.godine. u 07:30 sa
parkinga na Sajmu / preko puta Home
centra/
Povratak: Sa Tare , 10.11.2019.godine ( nedelja) u 11:00 ispred
Hotela „Omorika“
Osobe za kontakt: Ţivka Mirĉić, 063 318947, 064 3506721, Milunka
Mladenović, 011/2066 845 i
064/136 6541
mailto:[email protected]
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
17
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Z B O R N I K
prezentovani stuĉni radovi
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
18
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
PLENARNA TEMATIKA
STANDARDI ZDRAVSTVENE NEGE - PREDUSLOV ZA DOKUMENTOVANJE I
DOKUMENTACIJU ZDRAVSTVENE NEGE - Radmila Jazić, KBC Beţanijska
kosa, Beograd
Kljuĉne reĉi: standardi u sestrinstvu, standardi zdravstvene
nege, dokumentacija.
Standardi su pravila ili definicije koje predstavljaju bazu za
sprovoĎenje kvalitetne zdravstvene nege
(ANA, 2004.). Oni deluju kao smernice ili ciljevi prema kojima
se odreĎuje da li sestrinske aktivnosti
dostiţu prethodno odreĎen nivo kvaliteta.
Ciljevi rada:
UnapreĎenje i sticanje znanja za primenu standardizovane
dokumentacije zdravstvene nege.
UnapreĎenje provere kvaliteta stručne prakse.
UnapreĎenje sestrinskih istraţivanja na osnovu prakse zasnovane
na dokazima – evidenciji.
Standardi u sestrinskoj profesiji pojavljuju se početkom
šezdesetih godina XX veka. Američka
sestrinska asocijacija (American Nurses Asotiation - ANA) je
izdala prve pisane standarde
1973.godine.
Za sestrinsku profesiju znaĉajne su tri grupe standarda:
1.Standardi zdravstvene nege (utvrĎivanje potreba bolesnika,
planiranje i realizacija nege i
evaluacija pruţene nege).
2.Standardi profesionalnog delovanja (standard kvaliteta prakse,
kvaliteta edukacije,
organizacije i voĎenje sluţbe zdravstvene nege, standard
istraţivanja i etike, kao i standard
evaluacije izvoĎenja veština i korišćenje resursa za zdravstvenu
negu).
3.Standardi vodiĉa, kliniĉkih puteva, protokola, procedura za
specifično polje rada
medicinskih sestara.
Predmet ovog rada su Standardi zdravstvene nege i njihovo
dokumentovanje. Set
dokumenata koji prati sve faze procesa negovanja čini
dokumentaciju zdravstvene nege. Za
dokumentovanje se koriste standardizovana terminologija koja se
odnosi na svaku fazu procesa
negovanja.Dokumentacija zdravstvene nege obuhvata sledeće
termine: dijagnoze nege, sestrinske
intervencije, ishodi zdravstvene nege. Ova terminologija daje
mogućnost za profesionalnu
komunikaciju meĎu sestrama na nacionalnom i internacionalnom
nivou.
U sadašnjoj sestrinskoj praksi, na našim prostorima, mogu se
opservirati različiti modeli
dokumentovanja zdravstvene nege. Dokumentacija zdravstvene nege
nema pravnu regulativu,
bez obzira što je jedan od pokazatelja kvaliteta zdravstvene
zaštite – broj bolesnika voĎen po
procesu zdravstvene nege (kao osnovnom standardu zdravstvene
nege).
U radu će biti prikazani rezultati istraţivanja koji se odnose
na prepreke (probleme u praksi) za
voĎenje dokumentacije zdravstvene nege.
Zakljuĉak
Medicinske sestre su odgovorne za stručni rad i profesionalno
delovanje. Standardi su preduslov,
za kvalitetnu, etičnu i bezbednu zdravstvenu negu, baziranu na
stručnim kompetencijama.
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
19
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
ZAKONSKA REGULATIVA ZA DOKUMENTOVANJE ZDRAVSTVENE NEGE U
REPUBLICI
RBIJI - Olivera Đurović, Specijalna bolnica ”Sveti Sava”
Dokumentacija u sistemu zdravstvene zaštite igra jednu od
ključnih uloga i delom je regulisana
Zakonom o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama u oblasti
zdravstva. Dakle u praksi
postoji dokumentacija koja se obavezno vodi prema zakonu, ali i
dokumentacija koju su
zdravstvene ustanove oformile radi svojih evidencija. U
sestrinstvu vaţi pravilo da sve što je
uraĎeno ako nije zapisano kao da nije ni uraĎeno .
Značaj medicinske dokumentacije koliko je opisan u arhivima i
izveštajima, moţda je više
prikazan u svim naučnim istraţivanjima. Dakle medicinska
dokumentacija je osnov svakog
istraţivanja. Izveštavanje zdravstvenih ustanova se upravo
zasniva na medicinskoj dokumentaciji
i ona predstavlja sudsko-medicinski dokument .
Cilj predavanja je kritički osvrt na prednosti i nedostatke
postojeće medicinske dokumentacije i
moguća rešenja za regulisanje dokumentacije zdravstvene nege
zakonskim aktima, koja bi
umnogome doprinela unapreĎenju izveštavanja i kvalitetu
negovanja pacijenata, a samim tim i
većoj bezbednosti pacijenata u sistemu zdravstvene zaštite.
Izrazi medicinska i zdravstvena dokumentacija se u praksi često
poistovećuju. Iako imaju velike
sličnosti suštinski se razlikuju. Medicinska dokumentacija je
prema definiciji dokument koji
sadrţi sve nalaze dobijene prilikom procene stanja pacijenta,
kao i laboratorijsih i dijagnostičkih
pregleda. Medicinska dokumentacija hronološki vodi evidenciju o
pacijentu od roĎenja pa do
kraja ţivota, o njegovim posetama lekaru bilo za preventivne ili
kurativne preglede. Ova
dokumentacija čini skup dokumenata koji su od sudsko-medicinskog
značaja i zato mora biti
dobro popunjena i evidentirana ali i dostupna. Za razliku od
medicinske dokumentacije,
zdravstvena dokumentacija je izvorni ili reproduktivni dokument,
primljen u rad ili stvoren u
radu u zdravstvenim ustanovama, ili privatnoj praksi. Obe vrste
dokumentacije mogu da se vode
u pisanoj ili elektronskoj formi .
U obe definicije se spominju dokumenti, koji se definišu kao
svaki zapis bez obzira na njegov
oblik. Mogu biti u obliku štampe, slike, šeme, crteţa, radnog
materijala, kao zvučni, magnetni,
elektronski, optički ili video snimci.
Zakon je najviši pravni akt, posle ustava, a svi ostali prani
akti u drţavi moraju biti u skladu sa
zakonom. Ovi pravni akti imaju manju pravnu snagu u odnosu na
zakon. Zakon donosi norme
koje zdravstvena ustanova mora poštovati, u ovom slučaju donosi
normative za dokumentaciju i
evidencije . Normativi se odnose na vrstu i sadrţinu zdravstvene
dokumentacije i evidencije, daju
načine voĎenja, regulišu kopetencije osoblja i lica koja su
ovlašćena za voĎenje dokumentacije i
upisivanje podataka. Regulisan je i način zaštite podataka i
podaci o pacijentu koji se mogu
obraĎivati, kao i način čuvanja dokumentaije. Sve napred
navedeno je osnov za funkcionisanje
integrisanog zdravstvenog informacionog sistema.
Uloga medicinske dokumentacije je mnogo šira od razmišljanja o
dokumentaciji kada se govori
o njoj na prvi pogled i koja se većinom shvata kao birokratski
nametnut teret. Svi nivoi
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
20
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
zdravstvene zaštite od primarnog preko sekundarnog i
tercijarnog, duţni su da vode medicinsku
dokumentaciji i evidencije, bez obzira na to da li su ustanove u
privatnoj ili drţavnoj svojini.
Osim zdravstvenih ustanova i prosvetne ustanove koje se bave
stručnim obrazovanjem i
usavršavanjem poseduju dokumentaciju i evidencije po kojima
izveštavaju .
Prema članu 12 Zakona o voĎenju zdravstvene dokumentacije i
evidencija, medicinska
dokumentacija se deli na osnovnu i pomoćnu medicinsku
dokumentaciju. Osnovnma medicinska
dokumentacija predstavlja sudsko-medicinski document .
U osnovnu medicinsku dokumentaciju se ubrajaju:
1) Zdravstveni karton: vodi se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti,
moţe se voditi i u sekundarnoj i
tercijarnoj zdravstvenoj zaštiti. .
2) Stomatološki karton: vodi se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti
i u stomatološkim ustanovama.
3) Кarton obavezne imunizacije: nalazi se u primarnoj
zdravstvenoj zaštiti.
4) Protokol: vodi se u zdravstvenim ustanovama kada se pacijentu
ne otvara zdravstveni karton i
koristi za: prolazne pacijente, za intervencije, za
specijalističko-konsultativne sluţbe, za
dijagnostičke sluţbe, u stacionarnoj ustanovi prilikom prijema
pacijenta na lečenje, za operisane
pacijente, za obavljanje zdravstveno-vaspitnog rada, za
transfuziološku delatnost, za roĎene, za
umrle, za registrovanje neţeljenih reakcija na lek, za obdukciju
i sl. Protokoli su sastavni deo
delokruga rada medicinskih sestara i one su i odgovorne za
voĎenje protokola. Svaki protokol
sadrţi i dijagnozu i potpis ovlašćenog lekara tako da se i to
mora poštovati. Naţalost u praksi
lekar često i ne pogleda šta potpisuje u protokolu već to
predstavlja samo formalnost potpisa i
faksimila.
5) Istorija bolničkog lečenja i zbrinjavanja: sadrţi podatke o
pacijentu: prezime i ime, ime
jednog roditelja ili staratelja, datum roĎenja, bračno stanje,
mesto prebivališta, telefon, adresa,
jedinstven matični broj graĎana, podaci o osiguranju, lični broj
osiguranika (LBO), lična
anamneza, sadašnja bolest, porodična anamneza, podaci o
navikama, objektivni nalaz na prijemu.
Dalja dokumentacja istorije bolesti se dopunjuje zavisno od
pretraga i pregleda. Obavezan
document istorije je i pristanak pacijenta na lečenje i tretman.
Istoriju bolesti otvaraju medicinske
sestre i unose osnovne podatke o pacijentu, lekar dalje vodi
istoriju bolesti do kraja
hospitalizacije, da bi na kraju prilikom izdavanja otpusne liste
ponovo medicinska sestra na
fakturi obavila kompletan obračun troškova zdravstvene zaštite i
zatvorila istoriju bolesti. Dalja
faktura ide ka fakturnoj sluţbi koja elektronskim putem
prosleĎuje fakturu ka fondu zdravtvenog
osiguranja.
6) Matična knjiga lica smeštenih u stacionarnu zdravstvenu
ustanovu: Svako stacionarno
odeljenje poseduje ovu knjigu i vode je medicinske sestre.
7) Temperaturno-terapijsko-dijetetska lista: Vodi se u svakoj
stacionarnoj ustanovi za svakog
pacijenta. Odgovornost o tačnosti podataka snose lekar i
medicinske sestre. Dokument nije
obezbeĎen potpisom zdravstvenog radnika koji je uneo podatke. U
zaglavlju stoji samo ime
ordinirajućeg lekara koji nije odgovoran za sve podatke iz ove
liste.
8) List anestezije: vodi se za pacijente kojima se ordinira
anestezija.
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
21
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
9) Otpusna lista sa epikrizom: document je koju sačinjava lekar
na otpustu pacijenta;
10) List za novoroĎenče;
11) Кnjiga evidencije: zavisno od potreba sluţbe. U većini
ustanova se vodi knjiga evidencije
narkotika, neţeljenih dogaĎaja, intrahospitalnih infekcija,
kontrole sterilizacije, primena mera
sputavanja, lista čekanja, zlostavljanja i dr.
Pomoćna sredstva za voĎenje evidencije su sledeća:
1) Registar kartoteke: za primarnu zdravstvenu zaštitu;
2) Dnevna evidencija o posetama i radu: za vanbolničke
pacijente;
3) Tekuća evidencija o utvrĎenim oboljenjima i stanjima;
4) Dnevna evidencija o kretanju pacijenata u bolnici –
stacionaru.
5) Evidencija zakazivanja pregleda dijagnostičkih procedura i
drugih medicinskih mera i
postupaka.
Pored ove medicinske dokumentacije koja je obavezna medicinske
sestre vode dokumentaciju
procesa zdravstvene nege koja se u zakonu ne prepoznaje, a
pokazatelj je kvaliteta rada ustanove
i odnosi se na broj pacijenata koji se prate po procesu
zdravstvene nege. Interesantno bi bilo da
se objasni kako nešto što nije obavezno treba da se prikazuje
ili kako nešto prikazati kada se ne
vodi. TakoĎe i sestrinsko otpusno pismo je jedan od pokazatelja
kvaliteta rada u ustanovi, a nije
sadrţan u zakonu.
Pravilnicima se razraĎuju pojedine odredbe zakona ili propisa
Vlade. Primeri pravilnika koji se
donose za medicinsku dokumentaciju su sledeći: Pravilnici o INO
osiguranju; Pravilnici o
zdravstvenim ispravama; Pravilnici o uključivanju u obavezno
zdravsteno osiguranje; Pravilnici o
lekovima; Pravilnici o kontroli; Pravilnici o listi čekanja;
Pravilnici o zaštiti prava osiguranika;
Pravilnik o produţenoj rehabilitaciji; Pravilnik koji donosi
Ministarsvo zdravlja: Zdravstveni
informacioni sistemi (integrisani zdravstveni sistem, o
zapisniku savetnika za prava pacijenata, o
sluţbenoj legitimaciji), Zaštita stanovništva (zabrana pušenja,
imunizacija, način zaţtite
lekovima), Pravilnik o pokazateljima kvaliteta rada,
Transplantacija (obrasci, saglasnosti,
donatorske kartice, informisanost), Transfuziološka delatnost
(dokumentacija, označavanje,
davaoci krvi, kadar, oprema, prostor, standardi, čuvanje,
upoteba, distribucija, evidencija,
donori). Pravilnicima je bliţe odreĎeno voĎenje pojedinih
evidencija i mišljenja sam da bez njih
ne bi bilo ni bezbedne zdravstvene zaštite. Zamislite samo jednu
proceduru transfuzije krvi, šta bi
se dogodilo da ne postoji pravilnik i Zakon o transfuziološkoj
delatnosti.
Ono što još zaboravljaju kolege jeste prevashodno bitno. To je
zaštita nas samih pred zakonom. U
tome i jeste prevelika benefit dokumentacije zdravstvene nege i
one pravila da medicinska sestra
sve što nije zapisala nije ni uradila. Svedoci smo da je
dokumentacja koja je odlično voĎena uvek
našla zaštitu medicinskih sestara kod neosnovanih tuţbi porodica
pacijenata.
Medicinske sestre vode zdrasvtvenu dokumentaciju dvojako: u
pisanoj i u elektronskoj formi. U
elektronskoj formi medicinska dokumentacija je potkrepljena sa
medicinskim informacionim
sistemom. Ovim sistemom se vodi celokupna istorija bolesti za
pacijenta, otpusna lista, sestrinsko
otpusno pismo, uputno pismo patronaţnoj sluţbi, prelazna lista,
pristanak na proceduru.
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
22
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Dokumentacija zdravstvene nege se ne vodi informacionim
sistemom, mada su postojali pokušaji
kolega koji nisu zaţiveli u praksi.
Prema Zakonu o zdravstvenoj dokumentaciji, zdravstvena ustanova
je duţna da čuva medicinsku
dokumenatciju i u elektronskoj i u papirnoj formi. Zanimljivo je
da zdravstveni karton i istorija
bolesti se čuvaju 10 godina nakon smtri pacijenta ili 90 godina
nakon otvaranja, odnosno 40
godina po prestanku izloţenosti azbestu, kancerogenim ili
mutagenim materijama, biološkim
agensima ili hemijskim sredstvima. Matična knjiga, registri i
stomatološki karton se čuvaju
trajno. Ostala osnovna dokumentacija se čuva još 15 godina nakon
poslednjeg upisa podataka.
Tekuća i dnevna evidencija se čuvaju godinu dana, a zbirni i
individualni izveštaji dve godine.
Podaci koji se vode u elektronskom obliku treba da se čuvaju
trajno. Prema Zakonu ukoliko
zdravstvena ustanova prestane sa radom , medicinsku
dokumentaciju treba da preda arhivu na
čuvanje.
Svaka ustanova treba da obezbedi poverljivost podataka i da
utvrdi sistem prioriteta za upotrebu
podataka u toku obavljanja svoje profesionalne delatnosti.
Zakonom su predviĎene i kaznene
mere ukoliko se medicinska dokumentacija ne vodi prema propisima
i ukoliko se ne izveštava
prema utvrĎenim zakonskim aktima.
Iz dosadašnjeg pregleda literature i zapaţanja iz prakse moţe se
zaključiti da medicinska
dokumentacija ima ogroman značaj u sistemu zdravstvene zaštite.
Ni jedna zdravstvena ustanova
niti bilo koja privatna praksa se ne mogu zamisliti bez
medicinske dokumentacije. Subjekti koji
su učesnici zdravstvenog sistema bilo u ulozi pruţaoca
zdrasvtvenih usluga ili primaoca
zdravstvenih usluga moraju poznavati propise o medicinskoj
dokumentaciji i postupati prema
njima.
Zakon je regulisao brojne stavke o medicinskoj dokumenatciji,
ali postoje i dalje izvesne
nejasnoće. Iz ovih nejasnoća proističe potreba da se zakonom
uredi medicinska dokumentacija iz
oblasti zdravstvene nege. Poruka za profesionalce u sistemu
zdravstvene zaštite je da ne beţe od
administracije jer jedino je vidljiv posao koji je evidentiran i
jedino dokumentovani postupci su
validni sudsko-medicinski dokazi.
LITERATURA
1. Zakon o zdravstvenoj dokumentaciji i evidencijama. Sl.
Glasnik 123. 2014. 2. Ustav Republike Srbije. Dostupno na:
http://www.documents/ustav_republike_srbije_latsllistbeograd.rs.pdf
3. Zakoni u zdravstvenoj zaštiti. Dostupno na:
http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_zdravstvenoj_zastiti.html
4. Health System Performance Comparison An agenda for policy,
information and research. Dostupno na:
http://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0009/244836/Health-System-Performance-Comparison.pdf
5. Tijanić M, Rudić R, Đuranović D, Milović Lj. i saradnici.
Zdravstvena nega i savremeno sestrinstvo. Naučna KMD. Beograd.
2008.
6. Zakoni i instrukcije za njihovu primenu. Dostupno na:
http://www.zdravlje.gov.rs/showpage.php?id=136 7. Zakon o
zdravstvenoj zaštiti. Sl.Glasnik RS. 107/2005, 72/2009 - dr. zakon,
88/2010, 99/2010, 57/2011,
119/2012, 45/2013 - dr. zakon, 93/2014.
8. Republički fond za zdravstveno osiguranje. Uredbe. Dostupno
na: https://www.rfzo.rs/index.php/uredbe.
http://www.paragraf.rs/propisi/zakon_o_zdravstvenoj_zastiti.htmlhttp://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0009/244836/Health-System-Performance-Comparison.pdfhttp://www.zdravlje.gov.rs/showpage.php?id=136https://www.rfzo.rs/index.php/uredbe
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
23
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
STANDARDIZACIJA, PRIMJENA I MONITORING DOKUMENTIRANJA
ZDRAVSTVENE
NJEGE U FBIH - Hadţan Konjo1, Amer Ovĉina
2,1, Ernela Eminović
2,1 1Univerzitet u Sarajevu,
Fakultet zdravstvenih studija 2Kliniĉki centar Univerziteta u
Sarajevu
Uporedo sa razvojem medicine, kontinuirano se razvijala i
zdravstvena njega, zasnovana na
naučnim dokazima, dokazima iz sestrinske prakse i različitim
potrebama i zahtjevima populacije.
Proces zdravstvene njege predstavlja sistematičan i planski
orijentirani pristup na klijenta sa
ciljem detekcije problema, iznalaţenja najboljeg modela
tretmana, te kontinuiranog praćenja
ishoda. U okviru procesa zdravstvene njege medicinske sestre
–tehničari obavezne su da
evidentiraju sve provedene intervencije, a sve u svrhu
sistemskog praćenja stanja, planiranja i
vrednovanja kvaliteta zdravstvene njege. Dokumentiranje procesa
zdravstvene njege je
regulisano Zakonom o evidencijama u zdravstvu FBiH.
Dokumentacija zdravstvene njege sadrţi
sveobuhvatne podatke o procjeni pacijenta, zapaţanjima pri
prijemu pacijenta, ţeljama pacijenta,
planu i realizaciji zdravstvene njege, sestrinskim zapaţanjima
tokom hospitalizacije, apliciranoj
terapiji i datim uputama i izvršenim edukacijama pacijenta. Ona
ima višestruki značaj u
cjelokupnom tretmanu pacijenta, osim za planiranje zdravstvene
njege, značajna je i za ljekare u
procesu planiranja i izvoĎenja terapijskih i dijagnostičkih
intervencija. Preduslov za
dokumentiranje zdravstvene njege je uspostavljanje standarda u
zdravstvenoj njezi i definisanje
svrhe dokumentiranja.
U našoj zemlji uspostavljen je Zakon o sistemu poboljšanja
kvaliteta i akreditaciji u zdravstvu,
kojim se nalaţe svim zdravstvenim ustanovama uspostavljanje
kvaliteta i sigurnosti zdravstvenih
usluga. U okviru toga kreirani su akreditacijski standardi
kojima je obuhvaćen značaj
standardizacije, primjene i monitoriranja procesa zdravstvene
njege. U radu će biti prikazana
iskustva o uspostavi, značaju i nadzoru nad primjenom
dokumentacije zdravstvene njege u
zdravstvenim ustanovama u FBiH.
Kljuĉne rijeĉi: dokumentacija, zdravstvena njega, sestrinstvo,
evidencije, monitoring.
VAŢNOST SESTRINSKE DOKUMENTACIJE KAO SASTAVNOG DELA
MEDICINSKE
DOKUMENTACIJE – dr. Nenad ĐorĊević, OB „Sveti Luka“
Smederevo
Sestrinska dokumentacija je proces kompletnog evidentiranja o
toku i zbrinjavanja
pacijenta Vaţan je alat za komunikaciju izmeĎu članova
kompletnog zdravstvenog tima
uključenog u lečenje i negu pacijenta. Sestrinska dokumentacija
obuhvata niz dokumenata-
obrazaca u koje medicinske sestre beleţe podatke vezane za
pacijente koje zbrinjavaju. Tačna i
detaljna dokumentacija pokazuje obim i kvalitet nege koju
medicinska sestra pruţa, ishode nege i
lečenja, a isto tako i obim zdravstveno-vaspitnog rada koji
medicinske sestre primenjuju tokom
komunikacije sa pacijentom i njegovom porodicom. Ovako temeljno
i tačno pripremljena
dokumentacija smanjuje mogućnost za greške i pogrešno
komuniciranje meĎu članovima tima
koji se brinu za lečenje i negu bolesnika.
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
24
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Medicinske sestre su uključene u mnoge ako ne i u sve aktivnosti
u bolnici od prijema
pacijenta do otpusta. Rad medicinskih sestara omogućava
kontinuiranu negu pacijenta tokom
svih 24 sata koji je podeljen u nekoliko smena (1).
Briga medicinske setsre o pacijentu uključuje obavljanje procene
stanja pacijenta pri
prijemu i tokom hospitalizacije, sestrinsku dijagnozu, izradu
planova intervencija, sprovoĎenje
nege i ponovno procenjivanje za procenu potrebe modifikacije ili
prestanka nege (2).
Sestrinske intervencije uključuju planiranje i edukaciju vezanu
za kontinuirano
nadgledanje opšteg stanja pacijenta, pruţanje emocionalne
podrške, obavljanje opšte i oralne
higijene, bilans tečnosti, asistiranje tokom kolaborativnih
intervencija, obezbeĎivanje ishrane (3).
Osnovna tendencija pruţanja zdravstvene nege mora aktivno da
uključi pacijenta.
Medicinska sestra treba s poštovanjem da komunicira sa
pacijentom i informiše ga o potrebi za
preduzimanjem različitih intervencija, uz sveobuhvatno i
kontinuirano analiziranje njegovog
fizičkog i emocionalnog stanja (4).
Njena obaveza je da koristi različite strategije i veštine
uspostavljanja dobrog odnosa sa
pacijentom razvijaući svoju sposobnost da razume stanje
pacijenta i na taj način ga motiviše da
aktivno učestvuje u svakoj sestrinskoj aktivnosti (5).
Sestrinska dokumentacija, kao sastavni deo kompletne medicinske
dokumentacije, je
dragocena metoda za dokazivanje da je medicinska sestra
primenjivala stečeno znanje, veštine i
odlučivanje u skladu sa profesionalnim sestrinskim standardima.
Ona osigurava celovite podatke
o pacijentovih potreba, ciljevima zdravstvene nege,
intervencijama, postignutom napretku i
rezultatima nege. Sadrţi hronološki pregled zdravstvene nege i
postignutih rezultata. Olakšava
komunikaciju unutar tima. Sluţi u obrazovne svrhe medicinskih
sestara-pripravnika i
novoprimljenih sestara. Pruţa pouzdane podatke za
medicinsko-pravne analize. Podaci iz
sestrinske dokumentacije koriste se za izveštaje prema
poslodavcu, nadleţnom Ministarstvu i
koriste se za planiranje potreba medicinskih sestara u narednom
periodu. Kao sastavni deo
dokumentaciji o zbrinjavanju i lečenju moţe posluţiti kao dokaz
na sudu o pruţanju nege
pacijentu. Agencija za akreditaciju koristi sestrinsku
dokumentaciju za procenu kvaliteta nege
koju pacijent dobija. Osiguravajuće kompanije takoĎe su korisnik
sestrinske dokumentacije gde
procenjuju koliki je zaista trošak nege koju su sestre sprovele
tokom lečenja bolesnika.
Dokumentacija sestara moţe se koristiti za istraţivanja kao i za
programe unapreĎenja kvaliteta
sestrinskog rada. Jednom rečju postojanje sestrinske
dokumentacije povećava profesionalnu
odgovornost, predstavlja pravnu zaštitu za medicinske sestre pa
i za ceo tim, podstiče korišćenje
standard i procedura sestrinske prakse, obrazlaţe troškove u
radu medicinskih sestara itd.
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
25
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Jedan od mnogobrojnih zadataka koje medicinska sestra mora
ispuniti tokom svog rada je
kompletiranje dokumentacije o nezi pacijenta. Mnoge medicinske
sestre, naţalost, kompletiranje
ove dokumentacije smatraju kao novu nametnutu obavezu u sklopu
rastuće kontrole zbrinjavanja
pacijenata. Pored ovog problema svedoci smo povećanja obaveza
koje medicinskim sestrama
nameće i aktivnosti koje nemaju direktnog uticaja na negu
bolesnika, čime se sa jedne strane
smanjuje vreme direktne komunikacije medicinskih sestara sa
pacijentom, a samim tim i vreme
koje joj je na raspolaganju da kompletira sestrinsku
dokumentaciju.
Danas nam je na raspolaganju sačinjavanje medicinske
dokumentacije od tradicionalnog
pisanja rukom do kompleksnih informacionih sistema ali nikada se
ne smeju zaboraviti nastojanja
da ta dokumentacija mora biti pouzdana, odgovorna i
precizna.
Ključni kvalitet sestrinske dokumentacije je objektivnost.
Subjektivno mišljenje
nepoţeljno je u sestrinskoj dokumentaciji i sastavni deo
dokumentacije obuhvata samo one
podatke koje je medicinska sestra čula, videla ili osetila čime
se izbegava pristrasnost i
subjektivnost. Pacijent sam ima parvo da odluči o sprovoĎenju
svih postupaka koje sprovodi
medicinska sestra i drugi članovitima ali je jako bitno u
dokumentaciji evidentirati odbijanje
pacijenta za sve postupke koje sprovodi medicinska sestra kao i
razloge odbijanja. Nekada
pacijent ne ţeli da potpiše da odbija procedure te tada treba
imati i potpis svedoka koji je
prisustvovao odbijanju. Pacijent u svakom trenutku ima pravo da
promeni mišljenje. Zato je
potrebno evidentirati svaku promenu njegove odluke, pa čak i ako
ne promeni odluku potrebno je
više puta zahtevati od njega da potpiše odbijanje predloţenog
postupka.
Još jedan element je od značaja za kvalitet sestrinske
dokumentacije. Vreme je sve u svetu
sestrinstva. Stavljanje vremena kao prioriteta medicinskim
sestrama daje mogućnost da mogu da
kontrolišu šta se moţe dogoditi. Ovo zahtvea da medicinska
sestra dokumentuje postupak odmah
nakon što ga je obavila. Naţalost ovo je često teško sprovesti
naročito ako je veći broj pacijenata,
ali treba insistirati da što više podataka beleţiti odmah nakon
obavljene procedure.
Ţelja nekih medicinskih sestara je da sve evidentiraju, meĎutim
treba izbegavati opširne
zapise koji se ponavljaju. Vrednost kvalitetno vodjene
dokumentacije je u preciznosti. Kratka
dokumentacija omogućava sledećoj medicinskoj sestri da brzo
shvati šta je uraĎeno pre nje i da
to shvati u razumno kratkom vremenu. Podaci koji se evidentiraju
moraju biti jasno, saţeto I
nedvosmisleno napisani. Zapisi moraju biti čitljivi i precizni,
bazirani na činjenicama sa opisom
objektivnih podataka. Podaci se moraju upisati neposredno nakon
što su prikupljeni.
Svi neţeljeni dogaĎaji i reakcije koji su se dogodili treba da
budu dokumentovani. Koliko
god promovisali sigurnost naših pacijenata još uvek postoje
incidenti kada pacijent razvije recimo
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
26
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
alergiju na hranu, lekove ili doĎe do pada pacijenta. Sve
neţeljene dogaĎaje treba evidentirati i
postupati u skladu sa dokumentacijom ustanove o postupanju nakon
nastalih neţeljenih dogaĎaja.
Obzirom da veći deo sestrinske dokumentacije još uvek nije
Zakonom regulisan, većina
zdravstvenih ustanova ima svoju internu dokumentaciju. U OB
”Sveti Luka” u Smederevu koristi
se:
-obrazac za sestrinsku anamnezu,
-saţetak praćenja stanja pacijenta tokom hospitalizacije,
-saţetak trajnog praćenja postupaka,
-skale i obrasci procene stanja pacijenta,
-plan zdravstvene nege,
-terapijska sveska,
-primopredaja sluţbe - sestrinska opaţanja,
-izveštaji o neţeljenim dogaĎajima,
-sestrinsko otpusno pismo i
-pismo patronaţnoj sluţbi ili kućnom lečenju.
Precizna sestrinska dokumentacija odraţava kvalitet zdravstvene
nege i pokazuje veliki
doprinos medicinskih sestara u zdravstvenom timu. Sestrinska
dokumentacija opisuje kontinuitet
u zdravstvenoj nezi pacijenata od inicijalne procene stanja
pacijenta, evidentiranje promena
stanja, evidentiranje sestrinskih dijagnoza, primenjenih
intervencija kao i ishod zdravstvene nege.
Praćenjem i evidentiranjem svih navedenih parametara obezbeĎuje
se visokokvalitetna
zdravstvena nega naših pacijenata. Cilj voĎenja sestrinske
dokumentacije je pre svega da se
osigura stručnost, kontinuitet, racionalnost i kvalitet
zdravstvene nege uz poštovanje pacijenta
kao osobe i pomaganje u aktivnostima koje doprinose očuvanju i
unapreĎenju zdravla ili
oporavku od bolesti.
LITERATURA
1, Needleman J, Hassmiller S. The role of nurses in improving
hospital quality and effiesncy: real world result.
Health Aff. 2009;4(4)
2. Moon M, Moorhead S. Relationship of nursing diagnoses,
nursing outcomes, and nursing interventions for
patient care in intensive care units [Internet]. University of
Lowa; 2011.
3. Blackman I, Henderson J, Willis E, Hamilton P, Toffoli L,
Verrall C, Abery E, Harvey C. Factors influencing
why nursing care is missed. J Clin Nurs. 2014;1–10.
4. Kitson A, Marshall A, Bassett K, Zeitz K. What are the core
elements of patient-centredcare ? A narrative
review and synthesis of the. J. Adv. Nurs., no. May, pp. 3–15,
2012.
5. Larsson IE, Sahlsten MJM, Segesten K, Plos KAE. “Patients ‟
Perceptions of Nurses ‟ behaviour that influence
patient participation in nursing care : a critical incident
study,” Nurs. Res. Pract., vol. 2011, 2011.
MINIMALNI SKUP PODATAKA ZA DOKUMENTOVANJE ZDRAVSTVENE NEGE
BOLESNIKA - Dragica Stojanović, Zvonko Dimoski, Visoka
zdravstvena škola strukovnoh
studija u Beogradu
Pruţajući zdravstvenu negu, medicinske sestre su u kontinuiranom
kontaktu sa
bolesnikom i zbog toga su najveći izvor podataka, što zahteva da
o tome vode dokumentaciju
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
27
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
kako bi obezbedile da svi članovi tima budu obavešteni o
promenama u njegovom zdravstvenom
stanju.
Stručna literatura navodi vaţnost dokumentacije zdravstvene nege
i posebno naglašava da
oomogućava komunikaciju i saradnju u timu, olakšava donošenje
odluka o brizi i bezbednosti
bolesnika, zahteva primenu standarda prakse i sluţi kao pravni
dokument kada mogu biti
dovedeni u pitanje proces negovanja i ishod inege.1
Cil j rada je da se ukaţe na vaţnost primene minimalnog seta
podataka o zdravstvenoj
nezi -NursingHomeMinimumDataSet (NMDS) koji uključuje
sveobuhvatnu i standardizovanu
procenu funkcionalnih sposobnosti i zdravstvenih potreba
bolesnika, planiranje i realizaciju
sestrinskih intervencija, kao i procenu rezultata pruţene
nege.
Ključne reči: dokumentcija zdravstvene nege, minimali set
podataka o zdravstvenoj nezi
U R.Srbiji je akreditacija zdravstvenih ustanova svakodnevni
posao. To je proces ocenjivanja
kvaliteta rada zdravstvene ustanove na osnovu primene utvrĎenih
standarda u odreĎenoj oblasti
zdravstvene zaštite , odnosno grani medicine.2
Akreditacioni standardi za zdravstvenu negu (zn) uglavnom se
odnose na standarde procedura i
postupaka. Izostaje standard dokumentacije sestrinskog procesa
rada sa bolesnikom, odnosno –
utvrĊivanje potreba za negom, planiranje i realizacija nege, kao
i merenjekvaliteta nege. Bez
obzira, što Svetska zdravstvena organizacija ističe da skoro 70%
zdravstvenih usluga u svakom
zdravstvenom sistemu obavljaju sestre, neprimenjivanje „osnovnih
podataka “u
dokumentovanju zdravstvene nege doprinosi da sestrinski rad bude
nevidljiv. PoreĎenje
podataka o zdravstvenoj nezi na nacionalnom nivou i šire nije
moguć, pa ostaje otvoreno pitanje
merenja kvaliteta zn.
“Ako ne možete imenovati bolničku negu, ne možete je ni:
primenjivati, kontrolisati,
podučavati, istraživati, finansirati ili uvrstiti u zvaničnu
politiku“ (N.Lang)3
Medicinske sestre često nemogu da imenuju ono što rade -
probleme bolesnika koje
tretiraju kao ni ishode sestrinskih intervencija (Clark
1999).4
Nisu u mogućnosti da učine
očiglednim ono što je (Benner 1984) 5nazvala „znanje ugnjeţdeno
u bolničku praksu“
Nedostatak podataka o količini i sloţenosti sestrinskih usluga i
njihov doprinos u zdravstvenim
ishodima bolesnika ima direktan uticaj na gubitak specifičnih,
osnovnih aspekata nege, kao
naučne discipline. Rad sestara je postao nevidljiv i potcenjen
jer se onjemu otvoreno ne govori,
slabo se razume (Clark 1999),4i njihovo osnovno znanje nije
priznato kao sestrinski stručni
kapital. Nevidljivost sestrinstva u našem zdravstvenom sistemu
povezana je sa nedostatkom
terminologije zdravstvenene nege koja bi ukazala na sloţenost
sestrinske prakse i intelektualne
procese na kojima se temelji (ClarkiLang, 1992).6
Izostavljanje terminologija zdravstvene nege usvakodnevnoj
praksi dokumentovanja
nege, dovodi do nejasnoća u evidenciji i narativnog opisa, koji
je često deficitaran za planiranje i
realizaciju nege. Dokumentacija zdravstvenenege je zato na listi
prioriteta u sprovoĊenju
kvalitetne nege. Opisivanje elemenata nege je prvi, najvaţniji
korak u razvoju zn kao naučne
discipline (Clarkidr. 2000).7
Upotreba standardizovane terminologije za dokumentovanje je
od
vitalnog značaja, kako za sestrinsku profesiju tako i za
direktnu negu koja se pruţa bolesniku.
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
28
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Dokumentacija zdravstvene nege je evidencija planirane i
pruţenene nege korisniku od
strane kompetentne medicinske sestre, koja sadrţii nformacije
svih faza procesa nege.
Standardizovana dzn ima vitalnu ulogu u pruţanju kvalitetnih
usluga nege jer omogućava
komunikaciju izmeĎu različitih članova tima i odrţava
kontinuitet nege i bezbednosti bolesnika.
Terminologija zdravstvene nege - Keenan, G. (1999)8 daje jasnu
definiciju
standardizovanog jezika za zdravstvenu negu. „To je zajedniĉki
jezik, lako razumljiv od strane
svih medicinskih sestara koji sluţi za opisivanje procesa nege
". Asocijacija medicinskih sestara
periodičnu za evidenciju Associatio nof Perioperative Registered
Nurses (AORN)9
je proširila
ovu definiciju objašnjavajući da standardizovani jezik
„medicinskim sestrama pruţa uobičajena
sredstva komunikacije“. Obe definicije šalju poruku da bi
medicinske sestre trebalo da se
dogovore oko zajedničke terminologije koja će opisati procene,
intervencije i rezultate koji se
odnose na dokumentaciju nege. Na ovaj način će medicinske sestre
iz različitih odeljenja,
bolnica, geografskih područja ili zemalja biti u mogućnosti da
koriste opšteprihvaćenu
terminologiju za identifikovanje konkretnog problema ili
intervencije a koje utiču na očekivane
ishode. Standardizacija jezika omogućava razvijanje taksonomije
sa opšte prihvaćenim
definicijama pojmova i omogućava da se koristi sistem
elektronske dokumentacije.
Prednost iprimene standardizovane terminologije za
dokumentovanje zdravstvene nege su:
UnapreĎuje komunikaciju medicinskih sestara i drugih pruţaoca
zdravstvenih usluga Utiče na većuvidljivos tsestrinskih
intervencija; UnapreĎuje kvalitet zdravstvene nege kroz analizu
ishoda nege; Usmerava pruţaoce nege na primenu osnovnih standarda
sestrinske prakse; Omogućava procenu kompetencija medicinske
sestre; Utiče na kvalitet obrazovanja, istraţivanja i donošenje
odluka vezanih za sestrinstvo;
Kljuĉna prednost korišćenja standardizovane terminologije je
jasna i efikasna komunikacija sa
drugim medicinskim sestrama, zdravstvenim radnicima i
administracijom ustanova u kojima
medicinske sestre rade. Da bi komunicirale o zdravstvenoj nezi,
medicinskim sestrama
nedostajala je standardizovana terminologija sve do osnivanja
Severnoameričke asocijacije za
sestrinske dijagnoze (NANDA) 1973. Od tada je uraĎeno više
klasifikacija, sa ciljem da se
usaglasi terminolološka komunikacija:
Minimalni skup podataka o zdravstvenojnezi - (Nursing Minimum
Data Set) je sistem koji
omogućava standardizovano prikupljanje osnovnih podataka za
negu. Prikupljeni podaci treba da
pruţe taĉan opis procesa nege koji je primenjen prilikom
pruţanja zdravstvene nege.
Minimalni set podataka je definisan kao minimalni skup
informacija sa unifornim definicijama
i kategorijama koje se odnose na specifične dimenzije
nege.10
Sistem zadovoljava potrebu za
informisanje svih učesnika koji se bave negom i lečenjem
bolesnika, kao i celokupnom
zdravstvenom sistemu i čitavom društvu, posebno profesionalcima
u istraţivanju.
NMDS predstavlja prvi pokušaj da se standardizuje prikupljanje
osnovnih podataka o
zdravstvenoj nezi. Ovi minimalni, osnovni podaci, koje redovno
koristi većina medicinskih
sestara pri pruţanju nege u zdravstvenim ustanovama mogu pruţiti
tačan opis sestrinskih
dijagnoza (problema bolesnika koje sestre rešavaju nezavisnim
intervencijama) kao i korišćenih
sredstava za negu.
http://ojin.nursingworld.org/MainMenuCategories/ThePracticeofProfessionalNursing/Health-IT/StandardizedNursingLanguage.html#APRNhttps://en.wikipedia.org/wiki/Nursing_processhttps://en.wikipedia.org/wiki/Nursing_care
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
29
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Prikupljeni podaci omogućavaju da se standardizuje baza podataka
o zdravstvenoj nezi, što će se
sestrinstvu kao profesijio mogućiti poreĎenje podataka, na
nacionalnom i internacionalnom
nivou. Medicinske sestre će moći da procene i uporede
usluge.
Prvi korak u prikupljanju podataka je sestrinska procena -
prikupljanje podataka radi
utvrĎivanja potreba za negom. U našim uslovima, primenjuju se
različiti obrasci za prikupljanje
podataka. Neophodno je da obrazac sadrţi odgovore bolesnika na
mogućnost zadovoljenja 14
osnovnih ljudskih potreba (Henderson).
Slika 2 – Standardizovani obrazac za prikupljanje podataka za
utvrĎivanje potreba za negom
- po Modelu V.Henderson (14 osnovnih ljudskih potreba)
Опис за сваки одговор "НЕ"
1. Дисање - нормално, без особености да не
1.1 Одсуство чујних звукова да не
1.1 Одсуство кашља да не
2. Говорна комуникација се лако успоставља да не
3. Унос хране и течности - нормалан, без особености да не
3.1 Апетит добар да не
3.2 Одсуство мучнине и повраћања да не
3.3 Телесна тежина у границама нормалне ухрањености да не
4. Елиминација - нормална, без особености да не
4.1 Контрола мокрење да не
4.2 Контрола столице да не
4.3 Одсуство знојења тела да не
5. Кретање - без туђе помоћи да не
1.4 Промена положај у постељи да не
6. Облачење и свлачење - без туђе помоћи да не
7. Лична хигијена - без туђе помоћи да не
7.1 Умивање да не
7.2 Купање да не
8. Одржавање телесне температуре у границама нормале да не
8.1 Избор адекватне одеће и постељног рубља да не
8.2 Регулација микроклиматских услова у просторији да не
9. Сан - задовољавајућег квалитета да не
10.Безбедан за себе и друге да не
10.1 Безбедан од пада да не
10.2 Безбедан од других опасности (навести којих) да не
10.3 Безбедан од угрожавања других да не
11. Рад, обављање активности самозбрињавања да не
12. Вежбе и рекреативне активности да не
13. Доношење одлука на основу религијских уверења да не
14. Изражавање жеље за учење вештина и знања у вези здравља да
не
14.1 Информисан о болести
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
30
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Slika 2 – standard za prikupljanje podataka za procenu
inicijalne nege
Obrazac je sačinjen 2007. godine u Zdravstvenom centru
„SvetiLuka“ Smederevo, kao jedan od
seta dokumenata Dosijea korisnika zdravstvene nege. Ovaj obrazac
je proširen Listom podataka
koji sluţe za procenu inicijaalne nege - TakoĎe sačinjen je
vodič koji precizira primenu ovog
dokumenta.
Primena standardizovanog obrasca omogućava da se sistematično
prikupe podaci o bolesniku
kako bi se sledeće faze procesa odvijale kvalitetno.
U ovom radu neće biti opisani standardi narednih faza
procesa.
Naglašavamo da pored minimalnog seta podataka sačinjene su i
sledeće klasifikacije:
Klasifikacije kliniĉke nege – Clinical CareClassification (CCC)
System - prikazuje
dokumentaciju o brizi za bolesnika od strane medicinskih sestara
i drugih zdravstvenih radnika u
bilo kojoj zdravstvenoj ustanovi kao interaktivni, meĎusobno
povezani i kontinuirani proces
povratnihin formacija . Ova klasifikacija prikazuje povezanos
tsestrinskih dijagnoza, ishoda i
sestrinskih intervencija i akcija.
II Психофизичке и физиолошке функције организма
2.1 Свест је очувана, без особености да не
2.2 Телесна температура је нормална, без особености да не
2.3 Крвни притисак је нормалан, без особености да не
2. 4 Пулс је нормалан, без особености да не
2.5 Добро види да не
2.6 Добро чује да не
2.7 Одсуство бола да не
2.8 Одсуство крварења да не
2.9 Одсуство промена на слузници да не
2.10 Одсуство промена боје коже, квалитета ноктију, количине
косе да не
2.11 Одсуство декубита да не
Датум и време Одговорна сестра
III Подаци - отпуст болесника
3.Услови за лечење у кући - задовољавајући да не
4. Способан за самозбрињавање да не
5. Послато сестринско отпусно писмо да не
Датум и време Одговорна сестра
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
31
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
Klasifikacija sestrinskihi ntervencije - Nursing Interventions
Classification (NIC) - opisuje
aktivnosti koje medicinske sestre obavljaju kao deo faze
planiranja u procesu sestrinske
povezan sa planiranjem i dokumentovanjem plana nege.
Klasifikacija ishoda zdravstvene nege – Nursing
OutcomesClassification (NOC) - sistem za
procenu efekata sestrinske nege kao sastavnog dela sestrinskog
procesa.
MeĊunarodna klasifikacija sestrinske prakse – The International
Classification for Nursing
Practice (ICNP) - klasifikacij koja sadrţi referentnu
terminologiju za sve elemente nege,
procedure za negu i rezultatate nege koju je sačinio razvio
MeĎunarodni savet za
sestrinstvo (ICN). Razvijene su i druge klasifikacije:
Klasifikacija za negu u kućnim uslovim.
Zakljuĉak
Nemoguće je da medicina, sestrinstvo ili bilo koja disciplina u
zdravstvenom sistemu
primeni elektronsku dokumentaciju bez standardizovanog jezika
ili vokabulara za opisivanje
ključnih komponenti procesa nege. Minimalni set podataka u bilo
kom vidu dokumentovanja
zdravstvene nege mora da obuhvati sestrinsku procenu
(standardizovanu), probleme bolesnika,
plan i realizaciju nege i analizu ishoda nege.
Dokumentovanje na ovaj način zahteva kontinuiranu edukaciju radi
sticanja
kompetentnosti za ovaj aspekt rada. Problem dokumentacije
zdravstvene nege trebalo bi da se
naĎe na listi prioriteta svih asocijacija u našoj drţavi.
Литература:
1. C. Blake-Mowatt, J. Lindo, J. Bennett,
Evaluationofregisterednurses'
knowledgeandpracticeofdocumentationataJamaicanhospitalInternationalNursingReview,
60 (3) , 2013, pp
328 . 334
2. Pravilnikoakreditacijizdravstvenihustanova ("Sl. glasnikRS",
br. 112/2009)
3. Clark, J., &Lang, N. (1992). Nursing'snextadvance:
Aninternalclassificationfornursingpractice.
InternationalNursingReview, 39(4), 109-111, 128
4. ClarkJ. (1999) Alanguagefornursing. NursingStandard 13 (31),
42–47
5. PatriciaBenner, FromNovicetoExpert:
ExcellenceandPowerinClinicalPark, Calif. : Addison-Wesley Pub.Co.,
NursingDivision, (1984)
6. ClarkJ. &LangN. (1992) Nursing‟snextadvance:
aninternationalclassificationfornursingpractice.
InternationalNursingReview 39(4), 109–122, 128.
7. ClarkJ., Craft-RosenbergM. &Delaney C. (2000)
Aninternationalmethodology todescribeclinicalnursingphenomena:
ateamapproach. InternationalJournalofNursingStudies 37(6), 541–
553
8. Keenan, G. (1999). Useofstandardizednursinglanguage
willmakenursingvisible. MichiganNurse, 72(2), 12-13. Kennedy, R.
(2003). Thenursingshortageandtheroleoftechnology. NursingOutlook,
51(3), S33-34.
9. AssociationofPerioperativeRegisteredNurses (n.d.).
Perioperativenursingdataset. RetrievedSeptember 30, 2004, from
www.aorn.org/research/
10. Werley HH, LangNM: Theconsensually
derivedNursingMinimumDataSet: Elementsanddefinitions. In: Werley
HH, LangNM (eds): IdentificationoftheNursingMinimumDataSet. New
York: SpringerPublishing,
1988; 402-411
https://en.wikipedia.org/wiki/Nursehttps://en.wikipedia.org/wiki/Nursing_processhttps://en.wikipedia.org/wiki/Nursing_carehttps://www.aorn.org/Clinical_Practice/Nursing_Research/Nursing_Research.aspx
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
32
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
SESTRINSKA DOKUMENTACIJA
Elvedin Dervišević dipl.med.teh., GMT bolnice, JU “Opća bolnica
prim. Dr Abdulah Nakaš”
Sarajevo
[email protected],
Sestrinska dokumentacija je: pravno valjan dokumentpovezuje
tačke u zdravstvenom
sistemu,odrţava proceszdrastvene njege ,izbjegava ponavljanje
podataka, sadrţi sve provedene
intervencije u radu medicinske sestre, štiti rad i djelo
medicinske sestre, primjenjuje se na svim
odjeljenjima odsjecima zdravstvenog sektora bolnice,
sadrţi opšte podatke o pacijentu, zapaţanjapri prijemu, podatke
koje se dobiju u razgovoru sa
pacijentom ili osobom koja brine o pacijentu.
Svako odjeljenje, u zavisnosti od svojih potreba, moţe sadrţaj i
format pojedinih dijelova
sestrinske dokumentacije prilagoditi svojim potrebama
(specifičnosti za to odjeljenje) ili uraditi
dokument koji je upotrebljiv za to odjeljenje.
Svi dijelovi sestrinske dokumentacije moraju biti čitko i na
vrijeme popunjeni i potpisani od
strane uposlenika koji je izvršio upis.
Ljekar takoĎer moţe da izvrši upis i svoje sugestije vezano za
plan zdravstvene njege. Prilikom
izrade plana zdravstvene njege pacijentu se obavezno daju
pojašnjenja u vezi sa planom.
Proces zdravstvene njege predstavlja sistem meĎusobno povezanih
koraka u rješavanju
zdravstvenih problema bolesnika, a baziran je na timskom radu i
praćenju kvaliteta njege. Kroz
proces zdravstvene njege ostvaruje se pozitivna interreakcija
izmeĎu medicinske sestre i
pacijenta.
Vaţnost planiranja zdravstvene njege predstavlja niz kreativnih,
organiziranih aktivnosti koje će
se provesti u cilju poboljšanja zdravstvenog stanja
pacijenta.
Sestrinska dokumentacija je sastavni dio medicinske
dokumentacije.
Medicinski tehničari i sestre moraju da vrše nadzor nad
sestrinskom dokumentacijom i da njen
sadrţaj bude uvijek tačan i dokumentovan na ispravan način.
U dokumentovanju i pisanju sestrinske dokumentacije učestvuju
sve medicinske sestre svih
profila bez obzira stepen završenog školovanja.
Na osnovu medicinske dijagnoze i sestrinske dijagnoze gradimo
našu sestrinsku dokumentaciju.
Primjenom sestrinske dokumentacije štiti se rad i intervencija
medicinske sestre, dok usput se
vrši unapreĎenje pacijentovog zdravlja.
Sestrinska dokumentacija je obavezna, ali neka nam pruţena ruka
prema pacijentu uvijek bude na
prvom mjestu prije svakog obrasca, plusa, i papira.......!
mailto:[email protected]
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
33
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
PRIKAZ DOKUMENTACIJE ZDRAVSTVENE NEGE U OB “STUDENICA” U
KRALJEVU
Marija Mijajlović,sms OB „Studenica“ Kraljevo
[email protected]
Uvod: Zdravstvena nega kao naučna disciplina i polje rada
medicinskih sestara/tehničara i
babica, ima prepoznatljiv program delovanja, nezavisna je od
drugih disciplina i ima razvijenu
dokumentaciju prilagoĎenu potrebama korisnika usluga
Prema definiciji „sestrinska dokumentacija označava skup
dokumenata koje medicinska sestra
ispunjava ili u koje upisuje podatke o svojim postupcima tokom
celokupnog procesa zdravstvene
nege za pojedinca sa ciljem sveobuhvatnog praćenja stanja,
planiranja, vrednovanja i kontrole
učinjenoga“.
Iz same definicije se vidi da je proces zdravstvene nege
kompleksna metoda koja ima svoju
strukturu, faze,procenu uzroka i posledica i upotrebu kritičkog
mišljenja.
U OB“Studenica“ poštujući svih pet faza procesa zdravstvene
nege:
1. UtvrĎivanje potreba za negom i definisanje prioriteta,
2. Postavljanje sestrinske dijagnoze i definisanja
kolabotrativnih problema,
3. Postavljanje ishoda nege ,
4. Donošenje Plana nege i sprovoĎenje istog,
5. Evaluacija- zdravstvene nege,
uveli smo liste zdravstvene nege.
UvoĎenjem lista zdravstvene nege i razvijanjem pomoćne
sestrinske dokumentacije, unapredili
smo kvalitet pruţenih usluga,merljivosti sestrinskog rada.
Sestrama pomaţe u istraţivačkom
radu.
Kako su u OB“Studenica“Kraljevo sprovedene zadnje dve studije
prevalence bolničkih infekcija i
u tom segmentu smo unapredili dokumentaciju.
Razvoj informacionog sistema nam omogućava lakše voĎenje iste i
unarednom periodu
unapredićemo ovaj segment.
Cilj: Definisanje sestrinske dokumentacije, ukazati na njen
značaj,prednosti, nedostatke,
prepreke izvoĎenja i nove izazove za sestre u eri
informatizacije.
Metodologija: Analiza dokumentacije
Kljuĉne reĉi: zdravstvena nega, dokumentacija zdravstvene
nege
Pred sestrama u oblasti psihijatrije postavljaju se kompleksni
zahtevi kako u samostalnom tako i
u timskom radu na zaštiti i unapreĎenju mentalnog zdravlja. Tako
da je u osnovi zdravstvene
nege psihijatrijskih bolesnika neophodno da postoje odreĎena
opšta pravila, načela koja
obuhvataju sve sestrinske intervencije u tretmanu i nezi ovih
bolesnika. Vaţan segment ovih
pravila jeste i uvoĎenje evidencije i obavezne
dokumentacije.
Predlog je da se vodi List zdravstvene nege za pacijenta tokom
perioda lečenja. Na prijemu se
popunjava List koji sadrţi nekoliko odeljaka. Prvi odeljak se
odnosi na opšta pitanja, napr datum
roĎenja, u čijoj pratnji je pacijent došao, zanimanje i dr,
druga grupa pitanja se odnosi na reakciju
mailto:[email protected]
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
34
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
bolesnika na hospitalizaciju što je vaţno pitanje za proces
zdravstvene nege. Naredni odeljak se
odnosi na samostalnost pacijenta, odnosno procenu stepena
samostalnosti što je bitno radi
obezbeĎivanja ortopedskih pomagala. Zatim List ima odeljak koji
se odnosi na ishranu i
eventualna ograničenja koja pacijent ima. Vaţna su pitanja koja
se odnose na čula – vid, sluh.
Poseban deo se odnosi na fizikalni pregled.
Na osnovu prikupljenih podataka , vaţno je izdvojiti prioritete
i odrediti dijagnozu nege, odnosno
odrediti stepen nege (posebna nega, spec.intenzivna, intenzivna,
poluintenzivna, opšta nega).
Na kraju lečenja se piše otpusno pismo zdravstvene nege i
preporuke.
Predloţeni List zdravstvene nege je samo predlog koji je
podloţan korekciji i pilotiranju, kako
unutar sestrinskog tima tako i na fokus grupama koji bi
uključili druge profesije (psihijatar,
socijalni radnikk, psiholog), a imajući u vidu da se sa
pacijentom radi u okviru
multidisciplinarnog tima.
PROCES ZDRAVSTVENE NEGE U PSIHIJATRIJI
Zlatko Vujin, Institut za mentalno zdravlje Beograd
Pred sestrama u oblasti psihijatrije postavljaju se kompleksni
zahtevi kako u samostalnom tako i
u timskom radu na zaštiti i unapreĎenju mentalnog zdravlja. Tako
da je u osnovi zdravstvene
nege psihijatrijskih bolesnika neophodno da postoje odreĎena
opšta pravila, načela koja
obuhvataju sve sestrinske intervencije u tretmanu i nezi ovih
bolesnika. Vaţan segment ovih
pravila jeste i uvoĎenje evidencije i obavezne
dokumentacije.
Predlog je da se vodi List zdravstvene nege za pacijenta tokom
perioda lečenja. Na prijemu se
popunjava List koji sadrţi nekoliko odeljaka. Prvi odeljak se
odnosi na opšta pitanja, napr datum
roĎenja, u čijoj pratnji je pacijent došao, zanimanje i dr,
druga grupa pitanja se odnosi na reakciju
bolesnika na hospitalizaciju što je vaţno pitanje za proces
zdravstvene nege. Naredni odeljak se
odnosi na samostalnost pacijenta, odnosno procenu stepena
samostalnosti što je bitno radi
obezbeĎivanja ortopedskih pomagala. Zatim List ima odeljak koji
se odnosi na ishranu i
eventualna ograničenja koja pacijent ima. Vaţna su pitanja koja
se odnose na čula – vid, sluh.
Poseban deo se odnosi na fizikalni pregled.
Na osnovu prikupljenih podataka , vaţno je izdvojiti prioritete
i odrediti dijagnozu nege, odnosno
odrediti stepen nege (posebna nega, spec.intenzivna, intenzivna,
poluintenzivna, opšta nega).
Na kraju lečenja se piše otpusno pismo zdravstvene nege i
preporuke.
Predloţeni List zdravstvene nege je samo predlog koji je
podloţan korekciji i pilotiranju, kako
unutar sestrinskog tima tako i na fokus grupama koji bi
uključili druge profesije
-
III Kongres Tara, Hotel “Omorika” 06-10.11.2019.
35
„SESTRINSTVO BEZ GRANICA - PODELIMO ZNANJE I ISKUSTVO“
(psihijatar,socijalni radnikk, psiholog),aimajući u vidu da se
sa pacijentom radi u okviru
multidisciplinarnog tima.
OTPUSNO PISMO ZDRAVSTVENE NEGE
Pacijent Datum rodjenja Adresa - telefon
Grad – gradsko područje
Zakonsk