(Narodne novine broj 148. od 20.12.2011. proieni tekst)
ODBOR ZA ZAKONODAVSTVO HRVATSKOGA SABORA Na temelju svoje
nadlenosti utvrene lankom 59. Poslovnika Hrvatskoga sabora (Narodne
novine br. 71/00., 129/00., 117/01., 6/02. proieni tekst, 41/02.,
91/03., 58/04., 69/07. Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske od
5. lipnja 2007., 39/08. i 86/08.) Odbor za zakonodavstvo Hrvatskoga
sabora na 137. sjednici odranoj 11. listopada 2011. utvrdio je
proieni tekst Zakona o parninom postupku. Proieni tekst Zakona o
parninom postupku obuhvaa Zakon o parninom postupku, objavljen u SL
SFRJ, br. 4/77. i 36/77. (ispr.) te njegove izmjene i dopune
objavljene u SL SFRJ, br. 6/80., 36/80., 43/82., 69/82., 58/84.,
74/87., 57/89., 20/90., 27/90. i 35/91., Zakon o preuzimanju Zakona
o parninom postupku, objavljen u NN, br. 53/91. (stupio na snagu 8.
listopada 1991.), Zakon o izmjenama Zakona o parninom postupku,
objavljen u NN, br. 91/92. (stupio na snagu 8. sijenja 1993.),
Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku, objavljen
u NN, br. 112/99. (stupio na snagu 6. studenoga 1999.), lanak 50.
Zakona o arbitrai, objavljen u NN, br. 88/01. (stupio na snagu 19.
listopada 2001.), Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom
postupku, objavljen NN, br. 117/03. (stupio na snagu 1. prosinca
2003.), lanak 129. Zakona o izmjenama i dopunama Ovrnog zakona,
objavljen u NN, br. 88/05. (stupio na snagu 28. srpnja 2005.),
Odluku USRH, br. U-I-1569/04. i dr., objavljena u NN, br. 2/07. i
96/08., Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku,
objavljen u NN, br. 84/08. (stupio na snagu 1. listopada 2008.,
osim odredbe l. 49. koja stupa na snagu na dan prijama Republike
Hrvatske u Europsku uniju), ispravak Zakona o izmjenama i dopunama
Zakona o parninom postupku, objavljen u NN, br. 123/08., te Zakon o
izmjenama i dopunama Zakona o parninom postupku, objavljen u NN,
br. 57/11. (stupio na snagu 2. lipnja 2011., osim odredbi l. 14.,
l. 29. u dijelu koji se odnosi na Europski sud i l. 49. koje
stupaju na snagu na dan prijama Republike Hrvatske u Europsku
uniju). Klasa: 021-17/08-02/137 Zagreb, 11. listopada 2011.
Predsjednik Odbora za zakonodavstvo Hrvatskoga sabora Emil
Tomljanovi, dipl. pravnik, v. r.
ZAKON O PARNINOM POSTUPKU (proieni tekst)
Dio prvi OPE ODREDBE Glava prva OSNOVNE ODREDBE lanak 1. Ovim se
Zakonom ureuju pravila postupka na temelju kojih sud raspravlja i
odluuje u sporovima o osnovnim pravima i obvezama ovjeka i
graanina, o osobnim i obiteljskim odnosima graana te u radnim,
trgovakim, imovinskim i drugim graanskopravnim sporovima, ako
zakonom nije za neke od tih sporova odreeno da u njima sud rjeava
po pravilima kojega drugog postupka.lankom 1. ZIDZPP-a (NN 117/03.
stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 1. izmijenjen.
lanak 2. (1) U parninom postupku sud odluuje u granicama
zahtjeva koji su stavljeni u postupku. (2) Sud ne moe odbiti da
odluuje o zahtjevu za koji je nadlean.
lanak 3. (1) Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje
su stavile u tijeku postupka. (2) One se mogu odrei svog zahtjeva,
priznati zahtjev protivnika i nagoditi se. (3) Sud nee uvaiti
raspolaganja stranaka koja su u suprotnosti s prisilnim propisima i
pravilima javnog morala. lanak 4. Sud odluuje o tubenom zahtjevu, u
pravilu, na temelju usmene, neposredne i javne rasprave. lanak 5.
(1) Sud e svakoj stranci dati mogunost da se izjasni o zahtjevima i
navodima protivne stranke. (2) Samo kad je to ovim Zakonom odreeno,
sud je ovlaten da odlui o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije
bila dana mogunost da se izjasni. lanak 6. Parnini postupak vodi se
na hrvatskom jeziku i uz uporabu latininog pisma ako za uporabu u
pojedinim sudovima nije zakonom uveden koji drugi jezik ili koje
drugo pismo. lanak 7. (1) Stranke su dune iznijeti injenice na
kojima temelje svoje zahtjeve i predloiti dokaze kojima se utvruju
te injenice. (2) Sud je ovlaten utvrditi injenice koje stranke nisu
iznijele i izvesti dokaze koje stranke nisu predloile samo ako
posumnja da stranke idu za tim da raspolau zahtjevima kojima ne
mogu raspolagati (lanak 3. stavak 3.), ako zakonom nije drugaije
odreeno. (3) Sud ne moe svoju odluku utemeljiti na injenicama i
dokazima o kojima strankama nije dana mogunost da se izjasne.lankom
2. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 7.
izmijenjen.
lanak 8. Koje e injenice uzeti kao dokazane, odluuje sud prema
svom uvjerenju na temelju savjesne i briljive ocjene svakog dokaza
zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog
postupka. lanak 9. Stranke i umjeai su duni pred sudom govoriti
istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim
zakonom.lankom 3. ZIDPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca
2003.) u lanku 9. iza rijei: Stranke dodane su rijei: i umjeai a
rije: dune zamijenjena rijeju: duni.
lanak 10.lankom 4. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) lanak 10. izmijenjen.
(1) Sud je duan postupak provesti bez odugovlaenja, u razumnom
roku, i sa to manje trokova te onemoguiti svaku zlouporabu prava u
postupku. (2) Sud e kazniti novanom kaznom od 500,00 do 10.000,00
kuna fiziku osobu, odnosno od 2.500,00 do 50.000,00 kuna pravnu
osobu koja tee zlouporabi prava koja joj pripadaju u postupku, ako
ovim Zakonom nije drugaije odreeno. (3) Novana kazna iz stavka 2.
ovoga lanka moe se izrei stranci i umjeau, a njihovom zastupniku
ako je on odgovoran za zlouporabu prava. (4) Novanu kaznu izrie
prvostupanjski sud. Izvan roita za glavnu raspravu kaznu izrie
sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea. (5) Ako sud koji
odluuje o pravnom lijeku posumnja da je koja od osoba koje
sudjeluju u postupku tee zlouporabila prava koja joj pripadaju u
postupku, naloit e prvostupanjskom sudu da provjeri je li takva
zlouporaba poinjena. (6) U sluaju iz stavka 5. ovoga lanka sudac
pojedinac, odnosno predsjednik vijea prvostupanjskoga suda izrei e
novanu kaznu ili e rjeenjem utvrditi da nije poinjena tea
zlouporaba prava. Prijepis svoje odluke prvostupanjski e sud uvijek
dostaviti sudu iz stavka 5. ovoga lanka. (7) Ako kanjena osoba ne
plati izreenu novanu kaznu u ostavljenom roku, sud e u daljnjem
roku
od petnaest dana dostavom rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka o
neplaenoj novanoj kazni obavijestiti ispostavu Podrunog ureda
Porezne uprave Ministarstva financija na ijem je podruju
prebivalite, odnosno sjedite kanjene osobe, radi naplate novane
kazne prisilnim putem, uz naznaku u iju korist i na koji raun treba
naplatiti izreenu novanu kaznu, sve uz dostavu obavijesti o
neplaenoj novanoj kazni kanjenoj osobi.lankom 1. ZIDZPP-a (NN
84/08. stupio na snagu 1. listopada 2008.) stavak 7. izmijenjen, te
su dodani stavci 8. 12.
(8) Kada kanjena osoba nema prebivalite, odnosno sjedite u
Republici Hrvatskoj, sud koji je izrekao kaznu e obavijest iz
stavka 7. ovoga lanka uz rjeenje iz stavka 2. ovoga lanka dostaviti
ispostavi Podrunog ureda Porezne uprave Ministarstva financija na
ijem se podruju nalazi taj sud ili imovina kanjene osobe. (9) Nakon
to primi obavijest i rjeenje, nadlena ispostava iz stavka 7. ovoga
lanka donijet e rjeenje kojim e kanjenoj osobi narediti da u roku
od osam dana od dana prijama rjeenja plati izreenu novanu kaznu, a
ako kanjena osoba u tom roku ne plati novanu kaznu, pristupit e se
prisilnoj naplati izreene novane kazne prema propisima o prisilnoj
naplati poreza. (10) Naplaena novana kazna uplauje se na raun
prihoda dravnog prorauna Republike Hrvatske, dok e se o izvrenoj
naplati obavijestiti sud. (11) alba izjavljena protiv rjeenja o
novanoj kazni, ne odgaa provedbu tog rjeenja. (12) Ako u roku od
godine dana od prijama obavijesti iz stavka 7. ovoga lanka i
rjeenja iz stavka 2. ovoga lanka ne uspije naplatiti novanu kaznu,
nadlena ispostava Podrunog ureda Porezne uprave Ministarstva
financija e o nenaplaenoj novanoj kazni za fiziku osobu
obavijestiti sud koji joj je dostavio obavijest iz stavka 7. ovoga
lanka, nakon ega e se izreena novana kazna zamijeniti kaznom
zatvora po pravilima kaznenog prava o zamjeni novane kazne kaznom
zatvora, o emu e odluku donijeti sud koji je izrekao novanu kaznu.
Ako se od kanjene pravne osoba ne naplati izreena novana kazna u
roku od godine dana od prijama obavijesti iz stavka 7. ovoga lanka,
ta e se kazna prisilno naplatiti po pravilima kaznenog prava. lanak
11. Stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima to joj pripadaju
prema ovom zakonu sud e upozoriti koje parnine radnje moe poduzeti.
lanak 12. (1) Kad odluka suda ovisi o prethodnom rjeenju pitanja
postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jo nije
donio odluku sud ili drugi nadleni organ (prethodno pitanje), sud
moe sam rijeiti to pitanje ako posebnim propisima nije drugaije
odreeno. (2) Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni uinak samo
u parnici u kojoj je to pitanje rijeeno. (3) U parninom postupku
sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti
uinioca vezan za pravomonu presudu kaznenog suda kojom se optuenik
oglaava krivim. lanak 13.lankom 5. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na
snagu 1. prosinca 2003.) lanak 13. izmijenjen.
(1) Sudski savjetnici ovlateni su u prvom stupnju provoditi
parnini postupak, ocjenjivati dokaze i utvrivati injenice. Na
temelju tako provedenog postupka sudski savjetnik podnosi sucu
kojeg na to ovlasti predsjednik suda, pisani prijedlog na temelju
kojeg sudac donosi odluku. U uvodu odluke navest e se da je odluka
donesena na temelju prijedloga sudskog savjetnika. (2) Ako ne
prihvati prijedlog kojeg mu je dao sudski savjetnik, nadleni sudac
e sam provesti postupak. (3) Sudski savjetnici u parninom postupku
su ovlateni provoditi postupak i predlagati sucu odluku u sporovima
za isplatu novane trabine, ako vrijednost predmeta spora ne prelazi
50.000,00 kuna, odnosno u trgovakim sporovima ako vrijednost
predmeta spora ne prelazi 500.000,00 kuna. (4) U drugostupanjskom
postupku i postupku povodom izvanrednih pravnih lijekova sudski
savjetnici referiraju o stanju spisa i pripremaju nacrte odluka.
lanak 14. Ako za pojedine radnje nije zakonom odreen oblik u kome
se mogu poduzeti, stranke poduzimaju
parnine radnje u pisanom obliku izvan roita ili usmeno na roitu.
Glava druga NADLENOST I SASTAV SUDA 1. Zajednike odredbe lanak 15.
(1) Sud ocjenjuje, po slubenoj dunosti, odmah poslije primitka
tube, je li nadlean i u kojem je sastavu nadlean.lankom 6. ZIDZPP-a
(NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. rije:
prema zamijenjena rijeju: po.
(2) To ocjenjivanje nadlenosti obavlja se na temelju navoda u
tubi i na temelju injenica koje su sudu poznate. Ako se tijekom
postupka promijene okolnosti na kojima je utemeljena nadlenost
suda, sud koji je bio nadlean u vrijeme podnoenja tube ostaje i
dalje nadlean i ako bi zbog tih promjena bio nadlean drugi sud iste
vrste ili sud druge vrste, ako zakonom nije izrijekom drugaije
odreeno.lankom 6. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca
2003.) stavak 3. izmijenjen.
lanak 16. (1) Sud do pravomonosti odluke, po slubenoj dunosti,
pazi ide li rjeavanje spora u sudsku nadlenost.lankom 7. ZIDZPP-a
(NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. rijei: u
tijeku cijelog postupka zamijenjene rijeima: do pravomonosti
odluke.
(2) Kad sud u tijeku postupka, do pravomonosti odluke, utvrdi da
za rjeavanje spora nije nadlean sud nego kakav drugi domai organ,
oglasit e se nenadlenim, ukinut e provedene radnje u postupku i
odbaciti tubu. (3) Kad sud u tijeku postupka, do pravomonosti
odluke, utvrdi da za rjeavanje spora nije nadlean sud u Republici
Hrvatskoj, po slubenoj dunosti proglasit e se nenadlenim, ukinut e
provedene radnje u postupku i odbaciti tubu, osim u sluajevima u
kojima nadlenost suda u Republici Hrvatskoj ovisi i pristanku
tuenika, a tuenik je dao svoj pristanak.lankom 7. ZIDZPP-a (NN
117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 2. i 3. iza
rijei: postupka dodane rijei: do pravomonosti odluke.
lanak 17. (1) Sud se moe po slubenoj dunosti oglasiti stvarno
nenadlenim najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano,
do uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu
za glavnu raspravu.lankom 8. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu
1. prosinca 2003.) stavak 1. izmijenjen.
(2) U povodu prigovora tuenika o stvarnoj nenadlenosti sud se
moe oglasiti stvarno nenadlenim samo ako je tuenik taj prigovor
podnio najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, na
prvom roitu za glavnu raspravu do uputanja u raspravljanje o
glavnoj stvari.lankom 8. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) stavak 2. izmijenjen.
(3) Protiv rjeenja vieg suda prvog stupnja kojim se oglasio
stvarno nadlenim te protiv rjeenja kojim se taj sud oglasio stvarno
nenadlenim i predmet ustupio niem sudu prvog stupnja iste vrste
nije doputena alba. (4) Ako je ve odrano pripremno roite, ili, ako
ono nije odrano, nakon to se tuenik na prvom roitu za glavnu
raspravu upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, sud jedne vrste
moe se po slubenoj dunosti ili u povodu prigovora tuenika
podnesenog nakon pripremnog roita ili, ako ono nije odrano, nakon
uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari, oglasiti stvarno
nenadlenim za predmete iz nadlenosti suda druge vrste samo kada je
to zakonom izrijekom odreeno.lankom 8. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio
na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 4.
lanak 18. (1) Kad sudsko vijee u tijeku postupka ili predsjednik
vijea na pripremnom roitu, po slubenoj dunosti ili u povodu
prigovora stranaka, utvrdi da je rije o sporu koji treba da sudi
sudac pojedinac istog suda, postupak e se nakon pravomonosti tog
rjeenja nastaviti pred sucem pojedincem, i to po mogunosti pred
predsjednikom tog vijea kao sucem pojedincem. Sudac pojedinac vezan
je za pravomonu odluku
kojom mu se predmet ustupa u nadlenost. (2) U sluaju iz stavka
1. ovog lanka vijee moe, prema stanju postupka, odluiti da predmet
ne ustupi sucu pojedincu, ve da ono samo provede postupak. Protiv
te odluke vijea nije doputena alba. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog
lanka primjenjivat e se i kad se u tijeku postupka pred vijeem
promijene okolnosti ili tuitelj smanji tubeni zahtjev, tako da bi
spor trebalo da sudi sudac pojedinac. (4) Ako je vijee donijelo
odluku o sporu koji je trebalo da sudi sudac pojedinac, ta se
odluka ne moe pobijati zbog toga to odluku o sporu nije donio sudac
pojedinac. (5) Kad sudac pojedinac u tijek u postupka, po slubenoj
dunosti ili u povodu prigovora stranaka, nae da je za suenje
nadleno vijee istog suda, postupak e se nastaviti pred vijeem.
Protiv tog rjeenja suca pojedinca nije doputena alba.lankom 9.
ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 5.
rije: dunost zamijenjena rijeju: dunosti.
lanak 19. (1) Do donoenja odluke o glavnoj stvari sud e rjeenjem
obustaviti parnini postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo
provesti po pravilima izvanparninog postupka. Postupak e se nakon
pravomonosti rjeenja nastaviti po pravilima izvanparninog postupka
pred nadlenim sudom. (2) Radnje to ih je proveo parnini sud (uviaj,
vjetaenje, sasluavanje svjedoka i dr.) te odluke koje je donio taj
sud nisu bez vanosti samo zato to su poduzete u parninom postupku.
lanak 20. (1) Sud se moe, u povodu prigovora tuenika, proglasiti
mjesno nenadlenim, ako je prigovor podnesen najkasnije na
pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do uputanja tuenika u
raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za glavnu raspravu.
(2) Sud se moe proglasiti, po slubenoj dunosti, mjesno nenadlenim
samo kad postoji iskljuiva mjesna nadlenost nekoga drugog suda
najkasnije na pripremnom roitu ili, ako ono nije odrano, do
uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom roitu za
glavnu raspravu.lankom 10. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) u stavku 1. i 2. rije: privremenom zamijenjena
rijeju: pripremnom.
lanak 21. (1) Nakon pravomonosti rjeenja kojim se oglasio
nenadlenim (lanak 17. i 20.) sud e ustupiti predmet nadlenom sudu
ili jednom od vie izberivo nadlenih sudova.lankom 11. ZIDZPP-a (NN
117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 1.
izmijenjen.
(2) Sud kome je predmet ustupljen kao nadlenom nastavit e
postupak kao da je kod njega bio pokrenut. (3) Ako je odluka o
nenadlenosti bila donesena na glavnoj raspravi, sud kome je predmet
ustupljen zakazat e glavnu raspravu i postupiti kao da se rasprava
dri pred sudom u izmijenjenom sastavu (lanak 315. stavak 3). Ako je
odluka o nenadlenosti bila donesena na pripremnom roitu, nee se
zakazati novo pripremno roite ako predsjednik vijea smatra da ono
nije potrebno s obzirom na radnje poduzete na prijanjem pripremnom
roitu.lankom 11. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca
2003.) u stavku 3. rijei: izmijenjenom vijeu zamijenjene su
rijeima: sudom u izmijenjenom sastavu.
(4) Parnine radnje nenadlenog suda (uviaj, vjetaenje,
sasluavanje svjedoka i dr.) nisu bez vanosti samo zato to ih je
poduzeo nenadleni sud. lanak 22. (1) Ako sud kome je predmet
ustupljen kao nadlenom smatra da je nadlean sud koji mu je predmet
ustupio ili koji drugi sud, dostavit e predmet sudu koji treba da
rijei taj sukob nadlenosti, osim ako nae da mu je predmet ustupljen
zbog oite pogreke, a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom
sudu, u kom e sluaju predmet ustupiti drugom sudu i o tome
obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio. (2) Sud iz stavka 1.
ovoga lanka kome je predmet ustupljen kao nadlenom moe, po slubenoj
dunosti ili na prijedlog koje od stranaka, postupiti u skladu s tom
odredbom najkasnije na prvom roitu koje je odrao nakon to mu je
predmet ustupljen.lankom 12. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu
1. prosinca 2003.) dodan novi stavak 2., a dosadanji stavci 2. i 3.
postali stavci 3. i 4.
(3) Kad je u povodu albe protiv odluke prvostupanjskog suda
kojom se on oglasio mjesno
nenadlenim odluku donio drugostupanjski sud, za tu je odluku
vezan u vezi s nadlenou i sud kome je predmet ustupljen, ako je
drugostupanjski sud koji je odluku donio nadlean za rjeavanje
sukoba nadlenosti izmeu tih sudova. (4) Odluka drugostupanjskog
suda o stvarnoj nenadlenosti prvostupanjskog suda vezuje svaki sud
kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostupanjski sud
nadlean za rjeavanje sukoba nadlenosti izmeu tih sudova. lanak 23.
(1) Sukob nadlenosti izmeu sudova iste vrste rjeava zajedniki
neposredno vii sud. (2) Sukob nadlenosti izmeu sudova razne vrste
rjeava Vrhovni sud Republike Hrvatske. (3) Sukob nadlenosti iz
stavka 1. i 2. ovoga lanka rjeava sudac pojedinac nadlenog
suda.lankom 13. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca
2003.) dodan stavak 3.
lanak 24. (1) O sukobu nadlenosti moe se odluiti i kad se
stranke prije toga ne izjasne o nadlenosti. (2) Dok se ne rijei
sukob nadlenosti, sud kome je predmet ustupljen duan je poduzimati
one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode. (3)
Protiv rjeenja kojim se odluuje o sukobu nadlenosti nije doputena
alba. lanak 25. Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom
podruju, ali iznimno, iz opravdanih razloga, sud moe poduzeti
pojedine radnje i na podruju drugog suda. O tome e se obavijestiti
sud na ijem je podruju poduzeta radnja.lankom 14. ZIDZPP-a (NN
117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u lanku 25. izmijenjena
prva reenica.
lanak 26. (1) U pogledu nadlenosti sudova u Republici Hrvatskoj
za suenje strancima koji uivaju pravo imuniteta u Republici
Hrvatskoj i za suenje stranim dravama i meunarodnim organizacijama
vae pravila meunarodnog prava. (2) U sluaju sumnje o postojanju i
opsegu prava imuniteta objanjenje daje ministarstvo nadleno za
poslove pravosua.lankom 8. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8.
listopada 1991.) pojedini pojmovi u lanku 26. stavku 1. i 2. su
izmijenjeni. lankom 15. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) pojedini pojmovi u lanku 26. su izmijenjeni.
2. Nadlenost sudova u sporovima s meunarodnim elementom lanak
27. Sud u Republici Hrvatskoj nadlean je za suenje kad je njegova
nadlenost u sporu s meunarodnim elementom izriito odreena zakonom
ili meunarodnim ugovorom. Ako u zakonu ili meunarodnom ugovoru nema
izriite odredbe o nadlenosti suda u Republici Hrvatskoj za odreenu
vrstu sporova, sud u Republici Hrvatskoj nadlean je za suenje u toj
vrsti sporova i kad njegova nadlenost proizlazi iz odredaba zakona
o mjesnoj nadlenosti suda u Republici Hrvatskoj.lankom 9. ZPZPP-a
(NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) pojedini pojmovi u
lanku 27. su izmijenjeni.
lanci 28. do 32. prestali vaiti.lanci 28. do 32. prestali su
vaiti 1. sijenja 1983. na temelju odredbi l. 108. Zakona o
rjeavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odreenim
odnosima (SL SFRJ, br. 43/82.)
3. Stvarna nadlenost lanak 33. U parninom postupku sudovi u
Republici Hrvatskoj sude u granicama svoje stvarne nadlenosti
odreene zakonom. lanak 34.lankom 11. Zakona o preuzimanju Zakona o
parninom postupku (NN br. 53/91 stupio na snagu 8. listopada
1991.)
lanak 34. brisan. lankom 16. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na
snagu 1. prosinca 2003.) dodan lanak 34.
(1) Opinski sudovi u parninom postupku uvijek sude u prvom
stupnju u sporovima: 1. o uzdravanju, 2. o postojanju ili
nepostojanju braka, o ponitenju i rastavi braka, 3. o utvrivanju
ili osporavanju oinstva ili materinstva, 4. o tome s kojim e
roditeljem dijete ivjeti i o roditeljskoj skrbi, ako se istodobno
odluuje o rastavi braka, postojanju ili nepostojanju braka i
ponitenju braka, 5. o stvarnim i osobnim slunostima, 6. zbog
smetanja posjeda, 7. iz najamnih, zakupnih i stambenih odnosa (osim
sporova iz lanka 34.b toke 1.), 8. za ispravak informacije i za
naknadu tete nastale objavom informacije, 9. za zatitu od
nezakonite radnje, 10. iz radnih odnosa.lankom 1. ZIDZPP-a (NN
57/11. stupio na snagu 2. lipnja 2011.) toka 10. izmijenjena.
(2) Opinski sudovi sude u prvom stupnju i u svim drugim
sporovima iz lanka 1. ovoga Zakona koji nisu u prvostupanjskoj
nadlenosti trgovakih ili kojih drugih sudova. (3) Na podruju
upanijskog suda u kojemu je ustanovljeno vie opinskih sudova
zakonom se moe odrediti da u odreenoj vrsti sporova iz djelokruga
opinskog suda na podruju istog upanijskog suda sude samo neki od
opinskih sudova. (4) Opinski sudovi obavljaju poslove pravne pomoi,
ako zakonom nije drugaije odreeno. lanak 34.alankom 16. ZIDZPP-a
(NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan lanak
34.a.
upanijski sudovi u parninom postupku: 1. sude u prvom stupnju u
sporovima predvienim zakonom, 2. rjeavaju o sukobu nadlenosti izmeu
opinskih sudova kojima su neposredno vii sudovi, 3. odluuju o
albama protiv odluka opinskih sudova donesenih u prvom stupnju, 4.
obavljaju druge poslove predviene zakonom. lanak 34.blankom 16.
ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan lanak
34.b.
Trgovaki sudovi u parninom postupku u prvom stupnju sude: 1. u
sporovima izmeu pravnih osoba, u sporovima izmeu pravnih osoba i
obrtnika, ukljuujui i trgovce pojedince; u sporovima izmeu obrtnika
ukljuujui i sporove izmeu trgovaca pojedinaca, ako se radi o sporu
u vezi s njihovom djelatnou, osim ako nije rije o sporovima u
kojima prema ovom Zakonu uvijek sude opinski sudovi (lanak 34.
stavak 1.), odnosno ako nije rije o sporovima za koje je zakonom
utvrena nadlenost nekoga drugog suda,lankom 2. ZIDZPP-a (NN 84/08.
stupio na snagu 1. listopada 2008.) koji se ne primjenjuje na
postupke pokrenute prije stupanja na snagu ovog Zakona, toka 1.
izmijenjena.
2. sporove u povodu osnivanja, rada i prestanka trgovakoga
drutva kao i o raspolaganju lanstvom i lanskim pravima u trgovakom
drutvu, 3. sporove izmeu lanova trgovakoga drutva meusobno te izmeu
lanova drutva i drutva koji se tiu upravljanja drutvom i voenja
poslova drutva kao i prava i obveza lanova drutva koji proizlaze iz
njihova poloaja u drutvu, sporove izmeu predsjednika i lanova
uprave ili nadzornog odbora drutva i drutva ili njegovih lanova
koji nastanu u svezi s njihovim radom u drutvu ili za drutvo, 4.
sporove o odgovornosti lana trgovakog drutva, lana uprave ili
nadzornog odbora trgovakog drutva za obveze trgovakog drutva, 5.
sporove u kojima je stranka osoba nad kojom je otvoren steajni
postupak bez obzira na svojstvo druge stranke te sve sporove u
povodu steaja, osim ako nije rije o sporovima u kojima prema ovom
Zakonu uvijek sudi opinski sud (lanak 34. stavak 1.), odnosno ako
nije rije o sporovima za koje je zakonom utvrena nadlenost nekog
drugog suda. Sporovi koji su pokrenuti prije nastupanja pravnih
posljedica otvaranja steaja dovrit e se pred sudovima pred kojima
su pokrenuti,lankom 2. ZIDZPP-a (NN 57/11. stupio na snagu 2.
lipnja 2011.) toka 5. izmijenjena.
6. u sporovima koji se odnose na brodove i plovidbu na moru i
unutarnjim vodama te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno
pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova o prijevozu putnika, 7. u
sporovima koji se odnose na zrakoplove i na sporove na koje se
primjenjuje zrano plovidbeno
pravo, osim sporova o prijevozu putnika, 8. u sporovima koji se
odnose na zatitu i uporabu industrijskog vlasnitva, autorskog prava
i srodnih prava i drugih prava intelektualnog vlasnitva, na zatitu
i uporabu izuma i tehnikih unaprjeenja te tvrtke, ako posebnim
zakonom nije drugaije odreeno, 9. u sporovima u povodu djela
nelojalne trine utakmice, monopolistikih sporazuma i naruavanja
ravnopravnosti na jedinstvenom tritu Republike Hrvatske, 10. u
sporovima izmeu osoba iz toke 1. ovoga lanka u kojima kao
suparniari iz lanka 196. stavka 1. toke 1. ovoga Zakona sudjeluju i
druge fizike ili pravne osobe. lanak 34.clankom 16. ZIDZPP-a (NN
117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan lanak 34.
Visoki trgovaki sud Republike Hrvatske u parninom postupku: 1.
sudi u prvom stupnju u sluajevima predvienim zakonom, 2. odluuje o
albama protiv odluka trgovakih sudova donesenih u prvom stupnju, 3.
odluuje o sukobu mjesne nadlenosti izmeu trgovakih sudova, 4.
obavlja druge poslove odreene zakonom. lanak 34.dlankom 16.
ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan lanak
34.d.
Vrhovni sud Republike Hrvatske u parninom postupku: 1. odluuje o
albama protiv prvostupanjskih odluka upanijskih sudova i Visokoga
trgovakog suda Republike Hrvatske i protiv vlastitih
prvostupanjskih odluka, ako zakonom nije drugaije odreeno, 2.
odluuje o reviziji, 3. rjeava sukob o nadlenosti izmeu sudova na
podruju Republike Hrvatske ako im je zajedniki neposredno vii sud,
4. obavlja druge poslove odreene zakonom. Utvrivanje vrijednosti
predmeta spora lanak 35. (1) Kad je za utvrivanje stvarne
nadlenosti, sastav suda, prava na izjavljivanje revizije i u drugim
sluajevima predvienim u ovom Zakonu mjerodavna vrijednost predmeta
spora, kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo
vrijednost glavnog zahtjeva. (2) Kamate, parnini trokovi, ugovorna
kazna i ostala sporedna traenja ne uzimaju se u obzir ako ne ine
glavni zahtjev. lanak 36. Ako se zahtjev odnosi na budua davanja
koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora rauna se po njihovu
zbroju, ali najvie do iznosa koji odgovara zbroju davanja za
vrijeme od pet godina. lanak 37.lankom 17. ZIDZPP-a (NN 117/03.
stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 37. izmijenjen.
(1) Ako jedna tuba protiv istog tuenika obuhvaa vie zahtjeva
koji se temelje na istoj injeninoj i pravnoj osnovi, vrijednost
predmeta spora se odreuje prema zbroju vrijednosti svih zahtjeva.
(2) Ako zahtjevi u tubi proizlaze iz raznih osnova, ili pojedine
zahtjeve istiu razliiti tuitelji ili su pojedini zahtjevi istaknuti
protiv razliitih tuenika, vrijednost predmeta spora se odreuje
prema vrijednosti svakoga pojedinog zahtjeva. lanak 38.
brisan.lankom 18. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca
2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je nakon
stupanja na snagu ovoga Zakona podnesena tuba, prijedlog za
izdavanje platnog naloga ili prijedlog za ovrhu na temelju
vjerodostojne isprave, lanak 38. brie se.
lanak 39. Ako se tubom zahtijeva samo davanje osiguranja za
stanovito potraivanje ili ustanovljenje zalonog prava, vrijednost
predmeta spora odreuje se prema iznosu potraivanja koje treba
osigurati. Ali ako predmet zaloga ima manju vrijednost od
potraivanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta spora
uzet e se vrijednost predmeta zaloga. lanak 40. (1) Ako se
tubeni zahtjev ne odnosi na novanu svotu, ali tuitelj u tubi navede
da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odreenu
novanu svotu, kao vrijednost predmeta spora uzet e se ta svota. (2)
U drugim sluajevima, kad se tubeni zahtjev ne odnosi na novanu
svotu, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tuitelj u
tubi naznaio. (3) Ako je u sluaju iz stavka 2. ovoga lanka tuitelj
vrijednost predmeta spora oito suvie visoko ili suvie nisko
naznaio, tako da se postavlja pitanje stvarne nadlenosti, sastava
suda, vrste postupka, prava na izjavljivanje revizije, ovlatenja na
zastupanje ili prava na naknadu trokova postupka, sud e, po
slubenoj dunosti ili na prigovor tuenika, najkasnije na pripremnom
roitu, ili ako ono nije odrano, onda na prvom roitu za glavnu
raspravu prije nego to se tuenik upustio u raspravljanje o glavnoj
stvari, brzo i na prikladan nain provjeriti tonost naznaene
vrijednosti te rjeenjem protiv kojega nije doputena posebna alba
odrediti vrijednost predmeta spora.lankom 19. ZIDZPP-a (NN 117/03.
stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 3. izmijenjen.
(4) Ako se nakon uputanja tuenika u raspravljanje o glavnoj
stvari utvrdi da je tuitelj propustio odrediti vrijednost predmeta
spora, sud prvoga stupnja e brzo i na prikladan nain, nakon to
strankama omogui da se o tome izjasne, odrediti vrijednost predmeta
spora rjeenjem protiv kojega nije doputena posebna alba.lankom 19.
ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan
stavak 4.
(5) Ako prvostupanjski sud u sluaju iz stavka 4. ovoga lanka ne
utvrdi vrijednost predmeta spora na nain odreen u tom stavku
najkasnije do zakljuenja glavne rasprave, smatrat e se da je
vrijednost predmeta spora 50.000,00 kn.lankom 19. ZIDZPP-a (NN
117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 5. lankom
3. ZIDZPP-a (NN 84/08. stupio na snagu 1. listopada 2008.) dodani
stavak 5. izmijenjen.
4. Sastav suda lanak 41. (1) U parninom postupku u prvom stupnju
sporove sudi sudac pojedinac, ako zakonom nije odreeno da sudi
vijee.lankom 20. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca
2003.) stavak 1. izmijenjen.
(2) U drugom stupnju sudovi sude u vijeu, ako zakonom nije
drugaije odreeno.lankom 20. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) stavak 2. izmijenjen.
(3) U povodu revizije sudovi odluuju u vijeu, ako zakonom nije
drugaije odreeno.lankom 20. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) dodan novi stavak 3.
(4) Predsjednik vijea moe poduzimati samo one radnje u postupku
i donositi samo one odluke za ije je poduzimanje odnosno donoenje
ovlaten ovim Zakonom.lankom 20. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na
snagu 1. prosinca 2003.) dosadanji stavak 3. postaje stavak 4., a
dosadanji stavak 5. brie se.
lanak 42.lankom 21. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1.
prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je
nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnesena tuba, prijedlog za
izdavanje platnog naloga ili prijedlog za ovrhu na temelju
vjerodostojne isprave, lanak 42. izmijenjen.
Kad u prvom stupnju sudi vijee, ono je sastavljeno od trojice
sudaca, ako zakonom nije drugaije odreeno. lanak 43. brisan.lankom
22. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji
se primjenjuje samo na postupke u kojima je nakon stupanja na snagu
ovoga Zakona podnesena tuba, prijedlog za izdavanje platnog naloga
ili prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, lanak 43.
brie se.
lanak 44.lankom 23. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1.
prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na pravne lijekove koji
su u drugostupanjskom, odnosno revizijskom sudu primljeni nakon
stupanja na snagu ovoga Zakona, lanak 44. izmijenjen.
(1) Kad odluuje u drugom stupnju u sjednici vijea, sud odluuje u
vijeu sastavljenom od trojice sudaca, ako zakonom nije drugaije
odreeno. U tom sastavu vii sud odluuje i u svim drugim sluajevima,
ako zakonom nije drugaije odreeno. (2) O albi protiv rjeenja
odluuje sudac pojedinac vieg suda, ako zakonom nije drugaije
odreeno. (3) Kad odluuje o reviziji protiv drugostupanjskih odluka,
Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u vijeu sastavljenom od pet
sudaca, ako ovim Zakonom nije drugaije odreeno. (4) Kad odluuje o
reviziji protiv drugostupanjskih rjeenja koje je donio sudac
pojedinac suda nieg stupnja, Vrhovni sud Republike Hrvatske sudi u
vijeu sastavljenom od trojice sudaca. lanak 45. brisan.lankom 14.
Zakona o preuzimanju Zakona o parninom postupku (NN 53/91. stupio
na snagu 8. listopada 1991.) lanak 45. brie se.
5. Mjesna nadlenost a) Opemjesna nadlenost lanak 46. (1) Ako
zakonom nije odreena iskljuiva mjesna nadlenost kojega drugog suda,
za suenje je nadlean sud koji je opemjesno nadlean za tuenika. (2)
U sluajevima predvienim u ovom Zakonu za suenje je osim suda
opemjesne nadlenosti nadlean i drugi odreeni sud. lanak 47. (1) Za
suenje je opemjesno nadlean sud na ijem podruju tuenik ima
prebivalite. (2) Ako tuenik nema prebivalite u Republici Hrvatskoj,
opemjesno nadlean je sud na ijem podruju tuenik ima boravite.lankom
15. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) stavak
2. je izmijenjen.
(3) Ako tuenik pored prebivalita ima i boravite u kojem drugom
mjestu, a prema okolnostima moe se pretpostaviti da e tu dulje
vrijeme boraviti, opemjesno je nadlean i sud boravita tuenika.
lanak 48.lankom 24. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) lanak 48. je izmijenjen.
(1) Za suenje u sporovima protiv pravnih osoba opemjesno je
nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo registrirano sjedite.
(2) Za suenje u sporovima protiv upanija, Grada Zagreba, gradova i
opina opemjesno je nadlean sud na ijem se podruju nalazi njihovo
predstavniko tijelo. (3) Za suenje u sporovima protiv Republike
Hrvatske opemjesno je nadlean sud na ijem podruju tuitelj ima
prebivalite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj. Ako tuitelj
nema prebivalite, odnosno sjedite u Republici Hrvatskoj, za suenje
u sporovima protiv Republike Hrvatske opemjesno je nadlean sud na
ijem se podruju nalazi Hrvatski sabor. lanak 49. Za suenje u
sporovima protiv dravljanina Republike Hrvatske koji stalno ivi u
inozemstvu, kamo je upuen na slubu ili na rad od dravnog organa ili
pravne osobe, opemjesno je nadlean sud njegova posljednjeg
prebivalita u Republici Hrvatskoj.lankom 57. ZPZPP-a (NN 53/91.
stupio na snagu 8. listopada 1991.) u lanku 49. rije: SFRJ.
zamijenjena rijeima: Republika Hrvatska u odgovarajuem padeu.
b) Posebna mjesna nadlenost Nadlenost za suparniare lanak 50.
Ako je jednom tubom tueno vie osoba (lanak 196. stavak 1. toka 1.),
a za njih ne postoji mjesna nadlenost istog suda, nadlean je sud
koji je mjesno nadlean za jednog od tuenika, a ako meu njima
ima
glavnih i sporednih obveznika, sud koji je mjesno nadlean za
koga od glavnih obveznika. Nadlenost u sporovima za zakonsko
uzdravanje lanak 51. (1) Za suenje u sporovima za zakonsko
uzdravanje, ako je tuitelj osoba koja trai uzdravanje, nadlean je
pored suda opemjesne nadlenosti i sud na ijem podruju tuitelj ima
prebivalite odnosno boravite. (2) Ako je u sporovima za zakonsko
uzdravanje s meunarodnim elementom sud u Republici Hrvatskoj
nadlean zato to tuitelj ima prebivalite u Republici Hrvatskoj,
mjesno je nadlean sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite. (3)
Ako nadlenost suda u Republici Hrvatskoj u sporovima o zakonskom
uzdravanju postoji zato to tuenik ima imovinu u Republici Hrvatskoj
iz koje se moe naplatiti uzdravanje, mjesno je nadlean sud na ijem
se podruju nalazi ta imovina. Nadlenost u sporovima za naknadu tete
lanak 52. (1) Za suenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti
za tetu, osim suda opemjesne nadlenosti, nadlean je i sud na ijem
je podruju tetna radnja poinjena ili sud na ijem je podruju tetna
posljedica nastupila.lankom 25. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na
snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. rijei: ili sud na ijem je
podruju tetna radnja uinjena brisane su, u stavku 2. rije: teke
brisana je.
(2) Ako je teta nastala zbog smrti ili tjelesne ozljede, nadlean
je pored suda iz stavka 1. ovog lanka i sud na ijem podruju tuitelj
ima prebivalite odnosno boravite. (3) Odredbe st. 1. i 2. ovog
lanka primjenjivat e se i u sporovima protiv drutva osiguranja radi
naknade tete treim osobama na temelju propisa o neposrednoj
odgovornosti drutva osiguranja, a odredba stavka 1. ovog lanka i u
sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade tete protiv
regresnih dunika.lankom 2. ZIZPP-a (NN 91/92. stupio na snagu 8.
sijenja 1993.) u stavku 3. rije: Zajednice zamijenjena rijeju:
drutva u odgovarajuim padeima.
Nadlenost u sporovima radi zatite prava na temelju jamstva
proizvoaa lanak 53. Za suenje u sporovima za zatitu prava na
temelju pisanog jamstva protiv proizvoaa koji je jamstvo dao
nadlean je, osim suda opemjesne nadlenosti za tuenika, i sud
opemjesne nadlenosti za prodavaa koji je pri prodaji stvari uruio
kupcu pisano jamstvo proizvoaa. Nadlenost u branim sporovima lanak
54. (1) Za suenje u sporovima radi utvrivanja postojanja ili
nepostojanja braka, ponitaja braka ili rastave braka (brani
sporovi) nadlean je pored suda opemjesne nadlenosti i sud na ijem
su podruju brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite.
(2) Ako je u branim sporovima sud u Republici Hrvatskoj nadlean
zato to su brani drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite u
Republici Hrvatskoj odnosno zato to tuitelj ima prebivalite u
Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem su podruju brani
drugovi imali posljednje zajedniko prebivalite odnosno sud na ijem
podruju tuitelj ima prebivalite. lanak 54.alankom 14. ZIDZPP-a (SL
SFRJ, br. 27/90. stupio na snagu 1. srpnja 1990.) dodan lanak
54.a.
Ako je u sporovima o imovinskim odnosima branih drugova sud u
Republici Hrvatskoj nadlean zato to se imovina branih drugova
nalazi u Republici Hrvatskoj ili zato to tuitelj u vrijeme
podnoenja tube ima prebivalite ili boravite u Republici Hrvatskoj,
mjesno je nadlean sud na ijem podruju tuitelj ima prebivalite ili
boravite u vrijeme podnoenja tube.lankom 17. Zakona (NN 53/91.
stupio na snagu 8. listopada 1991.) u lanku 54.a rijei:
jugoslavenski sud
zamijenjene rijeima: sud u Republici Hrvatskoj, a rijei:
Socijalistikoj Federativnoj Republici Jugoslaviji zamijenjene
rijeima: Republici Hrvatskoj.
Nadlenost u sporovima o utvrivanju ili osporavanju oinstva ili
materinstva lanak 55. (1) U sporovima radi utvrivanja ili
osporavanja oinstva ili materinstva dijete moe podii tubu bilo pred
sudom opemjesne nadlenosti bilo pred sudom na ijem podruju ima
prebivalite odnosno boravite. (2) Ako je u sporovima radi
utvrivanja ili osporavanja oinstva ili materinstva sud u Republici
Hrvatskoj nadlean zato to tuitelj ima prebivalite u Republici
Hrvatskoj, mjesno je nadlean sud na ijem podruju tuitelj ima
prebivalite. Nadlenost u sporovima o nekretninama i zbog smetanja
posjeda lanak 56. (1) Za suenje u sporovima o pravu vlasnitva i
drugim stvarnim pravima na nekretnini, u sporovima zbog smetanja
posjeda na nekretnini te u sporovima iz zakupnih ili najamnih
odnosa na nekretnini iskljuivo je nadlean sud na ijem se podruju
nalazi nekretnina.lankom 26. ZIDZPP-a (NN 17/03. stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) stavak 1. izmijenjen.
(2) Ako nekretnina lei na podruju vie sudova, nadlean je svaki
od tih sudova. (3) Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim
stvarima nadlean je pored suda opemjesne nadlenosti i sud na ijem
se podruju dogodilo smetanje. Nadlenost u sporovima o zrakoplovu i
brodu lanak 57. (1) Kad je za suenje u sporovima o pravu vlasnitva
i drugim stvarnim pravima na brodu i zrakoplovu te u sporovima iz
zakupnih odnosa na brodu i zrakoplovu nadlean sud u Republici
Hrvatskoj, iskljuivo je mjesno nadlean sud na ijem se podruju vodi
upisnik u kojem je brod, odnosno zrakoplov upisan.lankom 3. ZIZPP-a
(NN 91/92. stupio na snagu 8. sijenja 1993.) u stavku 1. rije:
graanskih brisana je. lankom 27. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na
snagu 1. prosinca 2003.) stavak 1. izmijenjen.
(2) Kad je za suenje u sporovima zbog smetanja posjeda na
brodovima odnosno zrakoplovima iz stavka 1. ovog lanka nadlean sud
u Republici Hrvatskoj, mjesno je nadlean pored suda na ijem se
podruju vodi upisnik u koji je brod odnosno zrakoplov upisan i sud
na ijem se podruju dogodilo smetanje.lankom 18. ZPZPP-a (NN 53/91.
stupio na snagu 8. listopada 1991.) u stavku 1. i 2. pojedini
pojmovi su izmijenjeni.
Nadlenost za osobe koje nemaju opemjesnu nadlenost u Republici
Hrvatskoj lanak 58. (1) Tuba o imovinskopravnim zahtjevima protiv
osobe koja nema opemjesnu nadlenost u Republici Hrvatskoj moe se
podnijeti svakome sudu u Republici Hrvatskoj na ijem se podruju
nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tubom trai. (2)
Ako nadlenost suda u Republici Hrvatskoj postoji zato to je obveza
nastala za vrijeme boravka tuenika u Republici Hrvatskoj, mjesno je
nadlean sud na ijem je podruju obveza nastala. (3) U sporovima
protiv osobe koja u Republici Hrvatskoj nema opemjesnu nadlenost,
za obveze koje treba ispuniti u Republici Hrvatskoj, tuba se moe
podnijeti sudu na ijem podruju tu obvezu treba ispuniti.lankom 19.
ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) meunaslov
iznad lanka 58. je izmijenjen, a u stavku 1., 2. i 3. pojedini
pojmovi su izmijenjeni.
Nadlenost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravne
osobe lanak 59. Za suenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima
poslovnu jedinicu izvan svog sjedita, ako
spor nastane u povodu djelatnosti te jedinice, pored suda
opemjesne nadlenosti nadlean je i sud na ijem se podruju ta
poslovna jedinica nalazi.lankom 28. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na
snagu 1. prosinca 2003.) lanak 59. djelomino je izmijenjen.
Nadlenost po mjestu gdje se nalazi zastupnitvo strane osobe u
Republici Hrvatskoj lanak 60. U sporovima protiv fizike ili pravne
osobe koja ima sjedite u inozemstvu u pogledu obveza koje su
zasnovane u Republici Hrvatskoj ili im se u njoj ima udovoljiti,
tuba se moe podnijeti sudu u Republici Hrvatskoj na ijem se podruju
nalazi njezino stalno zastupnitvo za Republiku Hrvatsku ili sjedite
tijela kome je povjereno da obavlja njezine poslove.lankom 20.
ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) u lanku 60.
pojedini pojmovi su izmijenjeni.
Nadlenost za sporove iz odnosa s ustrojstvenim jedinicama
Oruanih snaga Republike Hrvatske lanak 61. U sporovima iz odnosa s
ustrojstvenim jedinicama Oruanih snaga Republike Hrvatske iskljuivo
je nadlean sud na ijem podruju se nalazi sjedite zapovjednitva
ustrojstvene jedinice Oruanih snaga Republike Hrvatske.lankom 4.
ZIDZPP-a (NN 84/08. stupio na snagu 1. listopada 2008.) lanak 61. i
naslov iznad njega izmijenjeni.
Nadlenost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa lanak 62. Dok
ostavinski postupak nije pravomono zavren, za suenje u sporovima iz
nasljednopravnih odnosa te u sporovima o potraivanjima vjerovnika
prema ostaviocu, pored suda opemjesne nadlenosti mjesno je nadlean
i sud na ijem se podruju nalazi sud koji provodi ostavinski
postupak. Nadlenost za sporove u ovrnom i steajnom postupkulankom
29. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u
naslovu lanka 63. rije: izvrnom zamijenjena rijeju: ovrnom.
lanak 63. Za suenje u sporovima koji nastaju u tijeku i u povodu
sudskog ili upravnoga ovrnog postupka odnosno u tijeku i u povodu
steajnog postupka mjesno je iskljuivo nadlean sud na ijem se
podruju nalazi sud koji provodi ovrni ili steajni postupak. odnosno
sud na ijem se podruju provodi upravna ovrha.lankom 29. ZIDZPP-a
(NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u lanku 63. pojedini
pojmovi su izmijenjeni.
lanak 63.alankom 30. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1.
prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u kojima je
nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnesena tuba, prijedlog za
izdavanje platnog naloga ili prijedlog za ovrhu na temelju
vjerodostojne isprave, dodan lanak 63.a.
(1) U sporovima u kojima je nad objema strankama otvoren steajni
postupak, mjesno je nadlean sud pred kojim je protiv jedne od
stranaka prije otvoren steajni postupak. (2) Iznimno od odredbe
stavka 1. ovoga lanka, u sporovima iz te odredbe o izlunim i
razlunim pravima, o postojanju ili nepostojanju trabina prema
steajnom duniku, o postojanju obveza steajne mase te o pobijanju
pravnih radnji steajnoga dunika, mjesno je nadlean sud na ijem se
podruju nalazi sjedite steajnoga dunika. Nadlenost po mjestu
plaanja lanak 64. Za suenje u sporovima imaoca mjenice ili eka
protiv potpisnika nadlean je, pored suda opemjesne nadlenosti, i
sud mjesta plaanja. Nadlenost u sporovima iz radnih odnosa
lanak 65. Ako je u sporu iz radnog odnosa tuitelj radnik, za
suenje je nadlean, pored suda koji je opemjesno nadlean za tuenika,
i sud na ijem se podruju rad obavlja ili se obavljao odnosno sud na
ijem bi se podruju rad morao obavljati te sud na ijem je podruju
zasnovan radni odnos. Uzajamna nadlenost za tube protiv stranih
dravljana lanak 66. Ako u stranoj dravi dravljanin Republike
Hrvatske moe biti tuen pred sudom koji, prema odredbama ovog
Zakona, ne bi bio mjesno nadlean za suenje u toj graanskopravnoj
stvari, ista e nadlenost vaiti i za suenje dravljaninu te strane
drave pred sudom u Republici Hrvatskoj.lankom 22. ZPZPP-a (NN
53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) u lanku 66. pojedini
pojmovi su izmijenjeni.
c) Odreivanje mjesne nadlenosti od vieg suda lanak 67.lankom 31.
ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 67.
djelomino je dopunjen.
Ako nadleni sud zbog izuzea suca ili iz drugih razloga ne moe
postupati, obavijestit e o tome neposredno vii sud, koji e odrediti
da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadleni sud s njegova
podruja. lanak 68.lankom 23. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu
1991.) u lanku 68. pojedini pojmovi su izmijenjeni. lankom 32.
ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 68.
izmijenjen.
(1) Nadleni sud prvog stupnja moe sam ili na prijedlog stranke
zatraiti od najvieg suda odreene vrste da odredi da u pojedinom
predmetu postupa drugi stvarno nadleni sud s njegova podruja ako je
oito da e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje
drugi vani razlozi. (2) O prijedlogu stranke iz stavka 1. ovoga
lanka odluuje prvostupanjski sud rjeenjem protiv kojeg alba nije
doputena. (3) O zahtjevu prvostupanjskog suda iz stavka 1. ovoga
lanka odluuje sudac pojedinac najvieg suda odreene vrste. (4)
Nadleni drugostupanjski sud moe sam ili u povodu prijedloga stranke
zatraiti od Vrhovnog suda Republike Hrvatske da odredi da u
pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlean sud ako je oito da
e se tako lake provesti postupak ili ako za to postoje drugi vani
razlozi. U tom se sluaju stavci 2. i 3. ovoga lanka primjenjuju na
odgovarajui nain.lankom 3. ZIDZPP-a (NN 57/11. stupio na snagu 2.
lipnja 2011.) dodan stavak 4.
lanak 69.lankom 24. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8.
listopada 1991.) lanak 69. je izmijenjen.
Ako je za suenje nadlean sud u Republici Hrvatskoj, ali se prema
odredbama ovoga Zakona ne moe utvrditi koji je sud mjesno nadlean,
Vrhovni sud Republike Hrvatske, na prijedlog stranke odredit e koji
e stvarno nadleni sud biti mjesno nadlean. d) Sporazum o mjesnoj
nadlenosti lanak 70. (1) Ako zakonom nije odreena iskljuiva mjesna
nadlenost suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju
sudi sud koji nije mjesno nadlean, uz uvjet da je taj sud stvarno
nadlean. (2) Ako je zakonom odreeno da su za suenje u odreenom
sporu mjesno nadlena dva suda ili vie sudova, stranke se mogu
sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi jedan od tih sudova ili
drugi stvarno nadleni sud. (3) Taj sporazum vai samo ako je
sastavljen u pisanom obliku i ako se tie odreenog spora ili vie
sporova koji svi proistjeu iz odreenog pravnog odnosa. (4) Sporazum
o mjesnoj nadlenosti sklopljen je u pisanom obliku i ako je
sklopljen razmjenom pisama, brzojava, teleksa ili drugih
telekomunikacijskih sredstava koja omoguavaju pisani dokaz o
sklopljenom ugovoru.
lankom 25. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada
1991.) u lanku 70. pojedini pojmovi su izmijenjeni. lankom 33.
ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan novi
stavak 4., a dosadanji stavak 4. postao stavak 5.
(5) Ispravu o sporazumu tuitelj mora priloiti uz tubu. Glava
trea IZUZEE lanak 71. Sudac ne moe obavljati sudaku dunost: 1. ako
je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomonik stranke, ako je sa
strankom u odnosu suovlatenika, suobveznika ili regresnog obveznika
ili ako je u istom predmetu sasluan kao svjedok ili vjetak; 2. ako
stalno ili privremeno radi u pravnoj osobi koja je stranka u
postupku;lankom 4. ZIZPP-a (NN 91/92. stupio na snagu 8. sijenja
1993.) u toki 2. pojedine rijei su brisane.
3. ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomonik
stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stupnja, a u
pobonoj liniji do etvrtog stupnja ili mu je brani drug, izvanbrani
drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je
li brak prestao ili nije; 4. ako je skrbnik, usvojitelj ili
usvojenik stranke, njezina zakonskog zastupnika ili punomonika; 5.
ako je u istom predmetu sudjelovao u postupku pred niim sudom ili
pred kojim drugim tijelom; 6. ako je u steajnom postupku u povodu
kojega je dolo do spora sudjelovao ili sudjeluje kao steajni sudac
ili lan steajnog vijea, 7. ako postoje druge okolnosti koje dovode
u sumnju njegovu nepristranost.lankom 34. ZIDZPP-a (NN 117/03.
stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u lanku 71. u uvodnoj reenici
brisane rijei: ili sudac porotnik, u toki 3. dodane rijei:
izvanbrani drug, toka 5. izmijenjena te dodana nova toka 6.
lanak 72. (1) Sudac, im sazna da postoji koji od razloga za
izuzee iz lanka 71. to. 1. do 6. ovog Zakona, duan je prekinuti
svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda,
koji e mu odrediti zamjenika. Ako je rije o izuzeu predsjednika
suda, on e odrediti sebi zamjenika iz reda sudaca tog suda, a ako
to nije mogue, postupit e prema lanku 67. ovog Zakona. (2) Ako
sudac smatra da postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju
njegovu nepristranost (lanak. 71. toka 7.), obavijestit e o tome
predsjednika suda, koji e odluiti o izuzeu. Do donoenja rjeenja
predsjednika suda sudac moe poduzimati samo one radnje za koje
postoji opasnost od odgode.lankom 35. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio
na snagu 1. prosinca 2003.) u lanku 72. brisane rijei: ili sudac
porotnik.
lanak 73.lankom 36. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) lanak 73. izmijenjen.
(1) Stranke mogu traiti izuzee samo suca koji sudjeluje u
odreenom postupku, odnosno predsjednika suda koji o zahtjevu za
izuzee treba odluiti. (2) Nije doputen zahtjev za izuzee: 1. kojim
se uopeno trai izuzee svih sudaca nekoga suda ili svih sudaca koji
bi mogli suditi u nekom predmetu, 2. o kojem je ve odlueno, 3. u
kojem nije naveden obrazloeni razlog zbog kojeg se trai izuzee. (3)
Zahtjeve iz stavka 2. ovoga lanka odbacit e sudac pojedinac ili
predsjednik vijea pred kojim tee postupak u povodu kojeg je izuzee
zatraeno. (4) Protiv rjeenja iz stavka 3. ovoga lanka posebna alba
nije doputena. (5) Ako je zahtjev za izuzee iz stavka 2. ovoga
lanka istaknut u pravnom lijeku, odbacit e ga predsjednik
prvostupanjskog suda. (6) Stranka je duna podnijeti zahtjev za
izuzee suca im sazna da postoji razlog za izuzee, a najkasnije do
zavretka rasprave pred prvostupanjskim sudom; a ako nije bilo
rasprave, do donoenja odluke. (7) Zahtjev za izuzee suca vieg suda
stranka moe staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek.
lanak 74.
(1) O zahtjevu stranke za izuzee odluuje predsjednik suda, ako
zakonom nije drugaije odreeno.lankom 37. ZIDZPP-a (NN 117/03.
stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. dodane rijei: ako
zakonom nije drugaije odreeno.
(2) Ako stranka trai izuzee predsjednika suda, odluku o izuzeu
donosi predsjednik neposredno vieg suda. (3) O zahtjevu stranaka za
izuzee predsjednika Vrhovnog suda Republike Hrvatske odluuje vijee
sastavljeno od pet sudaca toga suda.lankom 26. ZPZPP-a (NN 53/91.
stupio na snagu 8. listopada 1991.) stavak 3. je izmijenjen. lankom
37. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u
stavku 3. rijei: opa sjednica zamijenjene rijeima: vijee
sastavljeno od pet sudaca.
(4) Prije donoenja rjeenja o izuzeu uzet e se izjava od suca ije
se izuzee trai, a prema potrebi obavit e se i drugi izviaji.lankom
37. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u
stavku 4. brisane rijei: ili suca porotnika. lankom 37. ZIDZPP-a
(NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan novi stavak 5.
lankom 4. ZIDZPP-a (NN 57/11. stupio na snagu 2. lipnja 2011.) brie
se dodani stavak 5.
(5) Protiv rjeenja kojim se zahtjev za izuzee prihvaa nije
doputena alba, a protiv rjeenja kojim se zahtjev odbacuje ili
odbija nije doputena posebna alba.lankom 37. ZIDZPP-a (NN 117/03.
stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 5. (tada stavak 6.)
dodane rijei: odbacuje ili.
lanak 75.lankom 38. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) lanak 75. izmijenjen.
(1) Kad sudac pojedinac, predsjednik vijea, lan vijea ili
predsjednik suda sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzee,
duan je obustaviti svaki rad na tom predmetu, a ako je izuzee
zatraeno zbog razloga iz lanka 71. toke 7. ovoga Zakona, moe do
donoenja rjeenja o zahtjevu poduzimati samo one radnje za koje
postoji opasnost od odgode. (2) Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga
lanka sudac pojedinac ili predsjednik vijea moe rjeenjem protiv
kojega nije doputena alba odluiti nastaviti s radom ako ocijeni da
je zahtjev za izuzee oito neosnovan i da je postavljen radi
sprjeavanja ili ometanja suda u poduzimanju odreenih radnji,
odnosno radi odugovlaenja postupka. (3) U sluaju iz stavka 2. ovoga
lanka sudac pojedinac ili predsjednik vijea e odrediti da se spis
predmeta umnoi te da se prijepis spisa zajedno sa zahtjevom za
izuzee proslijedi na odluivanje. (4) Ako zahtjev za izuzee bude
prihvaen, radnje koje su poduzete i odluke koje su donesene u
smislu stavka 2. i 3. ovoga lanka ukinut e sudac pojedinac ili
predsjednik vijea koji e preuzeti voenje postupka. (5) Sud e novano
kazniti, uz odgovarajuu primjenu odredaba lanka 10. ovoga Zakona,
stranku i umjeaa, odnosno njihova zastupnika ako se utvrdi da je
zahtjev za izuzee oito neosnovan i da je podnesen samo zato da bi
se omelo ili sprijeilo sud u poduzimanju nekih radnji ili radi
odugovlaenja postupka. (6) Na zahtjev protivne stranke sud e bez
odgode rjeenjem odluiti o naknadi trokova postupka koji su toj
stranci uzrokovani postavljanjem neosnovanoga zahtjeva za izuzee.
Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a na temelju njega
ovrha se moe traiti i prije njegove pravomonosti. lanak 76. (1)
Odredbe o izuzeu sudaca primjenjivat e se na odgovarajui nain i na
sudske savjetnike i zapisniare.lankom 39. ZIDZPP-a (NN 117/03.
stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 1. izmijenjen.
(2) O izuzeu sudskih savjetnika i zapisniara odluuje sudac
pojedinac ili predsjednik vijea.lankom 39. ZIDZPP-a (NN 117/03.
stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 2. izmijenjen.
Glava etvrta STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI lanak 77. (1)
Stranka u postupku moe biti svaka fizika i pravna osoba. (2)
Posebnim propisima odreuje se tko moe biti stranka u postupku osim
fizikih i pravnih osoba.
(3) Parnini sud moe, iznimno, s pravnim uinkom u odreenoj
parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruivanja koji
nemaju stranaku sposobnost prema odredbama st. 1. i 2. ovog lanka
ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u sutini udovoljavaju
bitnim uvjetima za stjecanje stranake sposobnosti, a osobito ako
raspolau imovinom na kojoj se moe provesti ovrha. (4) Protiv
rjeenja iz stavka 3. ovog lanka kojim se priznaje svojstvo stranke
u parnici nije doputena posebna alba.lankom 40. ZIDZPP-a (NN
117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 3. rijei:
drutvenim sredstvima su brisane, a rije: izvrenje zamijenjena
rijeju: ovrhom.
lanak 78.lankom 27. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8.
listopada 1991.) lanak 78. je izmijenjen. lankom 41. ZIDZPP-a (NN
117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 78. je
izmijenjen.
Kad su dravni odvjetnik ili koje drugo dravno tijelo zakonom
ovlateni pokrenuti parnini postupak oni mogu poduzimati radnje u
postupku potrebne za ostvarivanje svojih ovlasti. lanak 79. (1)
Stranka koja je potpuno poslovno sposobna moe sama obavljati radnje
u postupku (parnina sposobnost). (2) Punoljetna osoba kojoj je
djelomino ograniena poslovna sposobnost parnino je sposobna u
granicama svoje poslovne sposobnosti. (3) Maloljetnik koji nije
stekao potpunu poslovnu sposobnost parnino je sposoban u granicama
u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost. lanak 80. (1) Stranku
koja nema parninu sposobnost zastupa njezin zakonski zastupnik. (2)
Zakonski zastupnik odreuje se zakonom ili aktom nadlenoga dravnog
organa donesenim na temelju zakona. lanak 81. (1) Zakonski
zastupnik moe u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku, ali
ako je za podnoenje ili povlaenje tube, za priznanje odnosno za
odricanje od tubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe ili za
poduzimanje drugih radnji u postupku u posebnim propisima odreeno
da zastupnik mora imati posebno ovlatenje, on moe te radnje
poduzimati samo ako ima takvo ovlatenje. (2) Osoba koja se
pojavljuje kao zakonski zastupnik duna je na zahtjev suda dokazati
da je zakonski zastupnik. Kad je za poduzimanje odreenih radnji u
postupku potrebno posebno ovlatenje, zakonski zastupnik duan je
dokazati da ima takvo ovlatenje. (3) Kad sud ustanovi da zakonski
zastupnik osobe pod skrbnitvom ne pokazuje potrebnu panju u
zastupanju, obavijestit e o tome centar za socijalnu skrb. Ako bi
zbog proputanja zastupnika mogla nastati teta za osobu pod
skrbnitvom, sud e zastati s postupkom i predloiti da se odredi
drugi zakonski zastupnik. lanak 82. U tijeku cijelog postupka sud
e, po slubenoj dunosti, paziti moe li osoba koja se pojavljuje kao
stranka biti stranka u postupku i je li parnino sposobna, zastupa
li parnino nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li
zakonski zastupnik posebno ovlatenje kad je ono potrebno. lanak 83.
(1) Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne moe
biti stranka u postupku, a taj se nedostatak moe otkloniti, pozvat
e tuitelja da izvri potrebne ispravke u tubi ili e poduzeti druge
mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja moe biti
stranka u postupku. (2) Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema
zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebno
ovlatenje kad je ono potrebno, zatrait e da nadleni centar za
socijalnu skrb postavi skrbnika parnino nesposobnoj osobi odnosno
pozvat e zakonskog zastupnika da pribavi posebno ovlatenje ili e
poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnino nesposobna
stranka bila pravilno zastupana. (3) Sud moe odrediti stranci rok
za otklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog lana. (4) Dok se ne
otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje
zbog ije bi
odgode mogle nastati tetne posljedice za stranku. (5) Ako se
navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili ako odreeni rok bezuspjeno
protekne, sud e rjeenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su
zahvaene tim nedostacima i odbaciti tubu ako su nedostaci takve
prirode da spreavaju daljnje voenje parnice. (6) Protiv rjeenja
kojim se nareuju mjere za otklanjanje nedostataka nije doputena
alba. lanak 84. (1) Ako se u tijeku postupka pred prvostupanjskim
sudom pokae da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog
zastupnika tueniku trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili
obje stranke mogle nastati tetne posljedice, sud e tueniku
postaviti privremenog zastupnika. (2) Uz uvjet iz stavka 1. ovog
lanka sud e postaviti tueniku privremenog zastupnika osobito u ovim
sluajevima: 1. ako tuenik nije parnino sposoban, a nema zakonskog
zastupnika; 2. ako postoje suprotni interesi tuenika i njegova
zakonskog zastupnika; 3. ako obje stranke imaju istoga zakonskog
zastupnika; 4. ako je boravite tuenika nepoznato, a tuenik nema
punomonika; 5. ako se tuenik ili njegov zakonski zastupnik, koji
nemaju punomonika u Republici Hrvatskoj, nalaze u inozemstvu, a
dostava se nije mogla obaviti. (3) O postavljanju privremenog
zastupnika sud e bez odgode obavijestiti centar za socijalnu skrb,
a i stranke kad je to mogue. (4) Sud moe privremenoga zastupnika
postaviti i pravnoj osobi, primjenjujui na odgovarajui nain odredbe
prethodnih stavaka ovoga lanka.lankom 42. ZIDZPP-a (NN 117/03.
stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 4.
(5) Ako se tijekom postupka nakon podnoenja tube i u odnosu na
tuitelja ostvare razlozi zbog kojih je prema prethodnim odredbama
ovoga lanka mogue tueniku postaviti privremenoga zastupnika, sud e
privremenoga zastupnika postaviti i tuitelju.lankom 42. ZIDZPP-a
(NN 117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 5.
lanak 85. (1) Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je
postavljen sva prava i dunosti zakonskog zastupnika. (2) Ta prava i
dunosti privremeni zastupnik vri sve dok se stranka ili njezin
punomonik ne pojavi pred sudom odnosno dok centar za socijalnu skrb
ne obavijesti sud da je postavio skrbnika.lankom 43. ZIDZPP-a (NN
117/03. stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 2. rije: tuenik
zamijenjena rijeju: stranka, a rije: njegov zamijenjena rijeju:
njezin.
lanak 86. (1) Ako je privremeni zastupnik postavljen stranci iz
razloga navedenih u lanku 84. stavku 2. to. 4. i 5. ovog Zakona,
sud e izdati oglas koji e objaviti u Narodnim novinama i na
oglasnoj ploi suda, a prema potrebi i na drugi prikladan
nain.lankom 28. ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada
1991.) u stavku 1. rijei: odnosno pokrajinskom brisane su.
(2) Oglas treba da sadri: naznaku suda koji je postavio
privremenog zastupnika, zakonsku osnovu, ime stranke kojoj se
postavlja zastupnik, predmet spora, ime zastupnika i njegovo
zanimanje i boravite te upozorenje da e zastupnik zastupati stranku
u postupku sve dok se stranka ili njezin punomonik ne pojavi pred
sudom odnosno dok centar za socijalnu skrb ne obavijesti sud da je
postavio skrbnika.lankom 44. ZIDZPP-a (NN 117/03. stupio na snagu
1. prosinca 2003.) u lanku 86. pojedini pojmovi su izmijenjeni.
lanak 87. brisan.lankom 29. Zakona o preuzimanju Zakona o
parninom postupku (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.)
lanak 87. brie se.
lanak 88. Strani dravljanin koji nije parnino sposoban prema
zakonu drave iji je dravljanin, a parnino je sposoban prema zakonu
Republike Hrvatske, moe sam poduzimati radnje u postupku. Zakonski
zastupnik moe poduzimati radnje u postupku samo dok strani
dravljanin ne izjavi da sam preuzima voenje parnice.lankom 30.
ZPZPP-a (NN 53/91. stupio na snagu 8. listopada 1991.) u lanku 88.
pojedini pojmovi su izmijenjeni.
Glava peta PUNOMONICI lanak 89. (1) Stranke mogu poduzimati
radnje u postupku osobno ili preko punomonika, ali sud moe pozvati
stranku koja ima punomonika da se pred sudom osobno izjasni o
injenicama koje treba utvrditi u parnici. (2) Stranka koju zastupa
punomonik moe uvijek doi pred sud i davati izjave pored svog
punomonika. lanak 89.alankom 45. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na
snagu 1. prosinca 2003.), koji se primjenjuje samo na postupke u
kojima je nakon stupanja na snagu ovoga Zakona podnesena tuba,
prijedlog za izdavanje platnog naloga ili prijedlog za ovrhu na
temelju vjerodostojne isprave, dodan lanak 89.a.
(1) Stranku kao punomonik moe zastupati samo odvjetnik, ako
zakonom nije drugaije odreeno. (2) Stranku moe kao punomonik
zastupati osoba koja je s njome u radnom odnosu, ako je potpuno
poslovno sposobna. (3) Stranku kao punomonik moe zastupati srodnik
po krvi u pravoj liniji, brat, sestra ili brani drug ako je potpuno
poslovno sposoban i ako se ne bavi nadripisarstvom. lanak 90.lankom
46. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.), koji se
primjenjuje samo na postupke u kojima je nakon stupanja na snagu
ovoga Zakona podnesena tuba, prijedlog za izdavanje platnog naloga
ili prijedlog za ovrhu na temelju vjerodostojne isprave, lanak 90.
izmijenjen.
(1) Ako se kao punomonik pojavi osoba koja ne moe biti
punomonikom prema odredbama lanka 89.a ovoga Zakona, sud e takvoj
osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome obavijestiti stranku.
(2) alba protiv rjeenja o uskrati zastupanja ne zadrava provedbu
rjeenja. (3) Ako utvrdi da punomonik koji nije odvjetnik nije
sposoban obavljati tu dunost, sud e upozoriti stranku na tetne
posljedice koje mogu nastati zbog nepravilnog zastupanja. lanak 91.
Ako u parnicama o imovinskopravnim zahtjevima vrijednost predmeta
spora prelazi 50.000,00 kuna, punomonici pravnih osoba mogu biti
samo osobe koje imaju poloen pravosudni ispit.lankom 5. ZIZPP-a (NN
91/92 stupio na snagu 8. sijenja 1993.) u lanku 91. rijei: 25.000
dinara zamijenjene su rijeima: 200.000 hrvatskih dinara. lankom 2.
ZIDZPP-a (NN 112/99 stupio na snagu 7. studenoga 1999.) u lanku 91.
rijei: 800.000 hrvatskih dinara zamijenjene rijeima: 50.000,00
kuna.
lanak 91.alankom 5. ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na snagu 1.
listopada 2008.) dodan lanak 91.a.
(1) Stranka moe podnijeti reviziju preko opunomoenika koji je
odvjetnik. (2) Iznimno od stavka 1. ovoga lanka, stranka moe sama
podnijeti reviziju ako ima poloeni pravosudni ispit, odnosno za nju
moe reviziju podnijeti kao opunomoenik osoba koja ju je prema
odredbama ovoga ili kojega drugog zakona ovlatena zastupati u tom
svojstvu iako nije odvjetnik ako ima poloen pravosudni ispit. (3)
Stranka, odnosno njezin opunomoenik iz stavka 2. ovoga lanka, duni
su uz reviziju priloiti izvornik ili presliku potvrde o poloenom
pravosudnom ispitu, ako takva potvrda u izvorniku ili preslici ve
prije nije podnesena sudu u istom postupku. lanak 92. Radnje u
postupku to ih punomonik poduzima u granicama punomoi imaju isti
pravni uinak kao da ih je poduzela sama stranka. lanak 93. (1)
Stranka moe izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomonika na roitu
na kome je ta izjava dana. (2) Ako je punomonik priznao koju
injenicu na roitu kome stranka nije prisustvovala ili je koju
injenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije
izmijeni ili opozove, sud e cijeniti obje izjave prema lanku 221.
stavku 2. ovog Zakona. lanak 94. (1) Opseg punomoi odreuje stranka.
(2) Stranka moe ovlastiti punomonika da poduzima samo odreene
radnje ili da poduzima sve radnje u postupku. lanak 95. (1) Ako je
stranka izdala odvjetniku punomo za voenje parnice, a nije poblie
odredila ovlatenja u punomoi, odvjetnik je ovlaten na temelju takve
punomoi: 1. obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti
tubu, povui je, priznati tubeni zahtjev ili se odrei tubenog
zahtjeva, zakljuiti nagodbu, podnijeti pravni lijek i odrei se ili
odustati od njega te zahtijevati izdavanje privremenih mjera
osiguranja; 2. stavljati zahtjev za ovrhu ili osiguranje i
poduzimati potrebne radnje u postupku u povodu takva
zahtjeva;lankom 47. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca
2003.) u stavku 1. toki 2. rije: izvrenje zamijenjena rijeju:
ovrha.
3. od protivne stranke primiti dosuene trokove; 4. punomo
prenijeti na drugog odvjetnika ili ovlastiti drugog odvjetnika na
poduzimanje samo pojedinih radnji u postupku. (2) Za podnoenje
prijedloga za ponavljanje postupka odvjetniku je potrebna posebna
punomo, ako je od pravomonosti odluke proteklo vie od est mjeseci.
(3) Odvjetniki vjebenik bez poloenoga pravosudnog ispita moe
zamjenjivati odvjetnika kod kojeg je zaposlen samo pred sudom
prvoga stupnja, u postupcima ija vrijednost predmeta spora nije vea
od 50.000,00 kuna.lankom 47. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) stavak 3. izmijenjen.
(4) Odvjetniki vjebenik s poloenim pravosudnim ispitom moe
zamjenjivati odvjetnika bez ikakvih ogranienja.lankom 47. ZIDZPP-a
(NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) dodan stavak 4.
lanak 95.alankom 6. ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na snagu 1.
listopada 2008.) dodan lanak 95.a.
(1) Ako je odvjetniku privremeno obustavljeno pravo na
obavljanje odvjetnitva, tada ga zamjenjuje privremeni zamjenik
kojem pripadaju sva prava koja ima odvjetnik kojeg zamjenjuje i bez
punomoi stranaka. (2) Privremeni zamjenik je duan sudu podnijeti
rjeenje o postavljanju za privremenog zamjenika prigodom obavljanja
prve radnje u postupku. (3) Ako odvjetnik prestane obavljati
odvjetnitvo, tada je preuzimatelj njegova ureda duan bez posebne
punomoi zastupati stranku najdulje est mjeseci od dana kada je
odvjetnik prestao obavljati odvjetnitvo. (4) Preuzimatelj ureda
duan je o tome, bez odgode, obavijestiti sud i stranku koju
zastupa. lanak 96. Ako stranka u punomoi nije poblie odredila
ovlatenja punomonika, punomonik koji nije odvjetnik moe, na temelju
takve punomoi, obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek
potrebno izriito ovlatenje za povlaenje tube, za priznanje ili za
odricanje od tubenog zahtjeva, za zakljuenje nagodbe, za odricanje
ili odustanak od pravnog lijeka i za prenoenje punomoi na drugu
osobu te za podnoenje izvanrednih pravnih lijekova. lanak 97. (1)
Stranka izdaje punomo u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik kod
suda. (2) Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se
stavit e na pismenu punomo umjesto potpisa otisak kaiprsta. Ako se
u tom sluaju punomo izdaje osobi koja nije odvjetnik, potrebna je
prisutnost dvojice svjedoka koji e se potpisati na punomoi. (3) Ako
posumnja u istinitost pisane punomoi, sud moe rjeenjem odrediti da
se podnese ovjerena
punomo. Protiv tog rjeenja nije doputena alba. lanak 98. (1)
Punomonik je duan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomo. (2)
Sud moe dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi
osoba koja nije podnijela punomo, ali e istovremeno narediti toj
osobi da naknadno u odreenom roku podnese punomo ili odobrenje
stranke za obavljanje parnine radnje. (3) Dok ne protekne rok za
podnoenje punomoi, sud e odgoditi donoenje odluke. Ako taj rok
bezuspjeno protekne, sud e nastaviti postupak, ne uzimajui u obzir
radnje to ih je obavila osoba bez punomoi. (4) Sud je duan u tijeku
cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao
punomonik ovlatena za zastupanje. Ako sud utvrdi da osoba koja se
pojavljuje kao punomonik nije ovlatena za zastupanje, ukinut e
parnine radnje to ih je ta osoba poduzela ako te radnje nije
stranka naknadno odobrila. lanak 99. (1) Stranka moe punomo u svako
vrijeme opozvati, a punomonik je moe u svako vrijeme otkazati. (2)
Opozivanje odnosno otkaz punomoi mora se saopiti sudu pred kojim se
vodi postupak u pisanom obliku ili usmeno na zapisnik. (3)
Opozivanje odnosno otkaz punomoi vai za protivnu stranku od asa kad
joj je saopen. (4) Poslije otkaza punomoi punomonik je duan jo
mjesec dana obavljati radnje za osobu koja mu je izdala punomo ako
je potrebno da od nje otkloni kakvu tetu koja bi u to vrijeme mogla
nastati. lanak 100. (1) Ako je punomoniku dano ovlatenje da moe
obavljati sve radnje u postupku, a stranka izgubi parninu
sposobnost, odnosno njezin zakonski zastupnik umre ili izgubi
poslovnu sposobnost, ili ako zakonski zastupnik bude razrijeen
dunosti, punomonik je ovlaten i nadalje poduzimati radnje u
postupku, ali novi zakonski zastupnik moe opozvati punomo.lankom
48. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak
1. izmijenjen.
(2) U sluajevima navedenim u stavku 1. ovog lanka punomoniku
koji nije odvjetnik uvijek prestaju ovlatenja koja se u punomoi
moraju izriito navesti (lanak 96). lanak 101. (1) Smru fizike
osobe, odnosno prestankom pravne osobe prestaje i punomo koju je
ona izdala.lankom 49. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) stavak 1. izmijenjen.
(2) U sluaju steaja punomo koju je izdao steajni dunik prestaje
kad prema vaeim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja
steajnog postupka, ako zakonom nije drugaije odreeno.lankom 49.
ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 2.
dodane rijei: ako zakonom nije drugaije propisano.
(3) Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovog lanka, punomonik je
duan jo mjesec dana obavljati radnje u postupku ako je potrebno da
od stranke otkloni tetu. Glava esta JEZIK U POSTUPKU lanak 102. (1)
Stranke i drugi sudionici u postupku imaju pravo pri sudjelovanju
na roitima i pri usmenom poduzimanju drugih procesnih radnji pred
sudom upotrebljavati svoj jezik. Ako se postupak ne vodi na jeziku
stranke odnosno drugih sudionika u postupku, osigurat e im se
usmeno prevoenje na njihov jezik onoga to se na roitu iznosi te
usmeno prevoenje isprava koje se na roitu koriste radi dokazivanja.
(2) Stranke i drugi sudionici u postupku pouit e se o pravu da
usmeni postupak pred sudom prate na svom jeziku uz pomo tumaa. Oni
se mogu odrei prava na prevoenje ako izjave da znaju jezik na kojem
se vodi postupak. U zapisniku e se zabiljeiti da im je dana pouka
te izjave stranaka odnosno sudionika. (3) Prevoenje obavljaju
tumai.
(4) Trokovi prevoenja padaju na teret stranke ili sudionika
kojega se tiu.lankom 50. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) dodan stavak 4.
lanak 103.lankom 31. ZPZPP-a (NN 53/91 stupio na snagu 8.
listopada 1991.) lanak 103. je izmijenjen.
Pozivi, odluke i druga pismena upuuju se strankama i drugim
sudionicima u postupku na hrvatskom jeziku i latininom pismu.lankom
51. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak
2. brisan je.
lanak 104. Stranke i drugi sudionici u postupku upuuju sudu
svoje tube, albe i druge podneske na hrvatskom jeziku i latininom
pismu.lankom 32. ZPZPP-a (NN 53/91 stupio na snagu 8. listopada
1991.) lanak 104. je izmijenjen. lankom 52. ZIDZPP-a (NN 117/03
stupio na snagu 1. prosinca 2003.) rijei: jeziku koji je u slubenoj
uporabi u sudu zamijenjene su rijeima: hrvatskom jeziku i latininom
pismu.
lanak 105.lankom 33. ZPZPP-a (NN 53/91 stupio na snagu 8.
listopada 1991.) lanak 105. je izmijenjen. lankom 53. ZIDZPP-a (NN
117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) lanak 105. je
izmijenjen.
(1) Uporaba jezika i pisma nacionalnih manjina u parninom
postupku ureuje se posebnim zakonom. (2) Trokovi prevoenja na jezik
nacionalne manjine koji nastanu primjenom odredaba Ustava Republike
Hrvatske, ovoga Zakona te drugih zakona o pravu pripadnika
nacionalnih manjina na uporabu svoga jezika padaju na teret
sredstava suda. Glava sedma PODNESCI lanak 106. (1) Tuba, odgovor
na tubu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopenja koji
se daju izvan rasprave podnose se u pisanom obliku (podnesci). (2)
Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadrati sve ono to je
potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti. Oni osobito treba
da sadre: oznaku suda, ime, zanimanje i prebivalite odnosno
boravite stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomonika, ako
ih imaju, predmet spora, sadraj izjave i potpis podnosioca. (3)
Stranka, odnosno njezin zastupnik potpisuju podnesak na njegovu
kraju.lankom 54. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca
2003.), koji se primjenjuje samo na podneske predane sudu nakon
stupanja na snagu ovoga Zakona, dodan novi stavak 3., a dosadanji
stavci 3. i 4. postali stavci 4. i 5.
(4) Ako izjava sadri kakav zahtjev, stranka treba da u podnesku
navede injenice na kojima temelji zahtjev i dokaze kad je to
potrebno. (5) Izjava koja se daje podneskom moe se, umjesto
podneskom, dati usmeno na zapisnik kod parninog suda. lanak 107.
(1) Podnesci koje treba dostaviti protivnoj stranci predaju se sudu
u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Tako treba
postupiti i kad se uz podnesak podnose prilozi. (2) Ako je na
protivnoj strani vie osoba koje imaju zajednikoga zakonskog
zastupnika ili punomonika mogu se za sve te osobe podnesci i
prilozi predavati u jednom primjerku. lanak 108. (1) Isprave koje
se prilau podnesku podnose se u izvorniku ili u prijepisu. (2) Ako
stranka priloi ispravu u izvorniku, sud e takvu ispravu zadrati, a
protivnoj stranci dopustiti da je, razgleda. Kad prestane potreba
da se takva isprava dri u sudu, vratit e se podnosiocu na njegov
zahtjev, ali sud moe traiti od podnosioca da spisima priloi
prijepis isprave. (3) Ako je isprava priloena u prijepisu, sud e na
zahtjev protivne stranke pozvati podnosioca da podnese sudu ispravu
u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda. Kad je
to potrebno, sud e
odrediti rok u kojem se isprava ima predati odnosno pregledati.
(4) Protiv tih rjeenja nije doputena alba. lanak 109. (1) Ako
podnesak nije razumljiv ili ne sadrava sve to je potrebno da bi se
po njemu moglo postupiti, sud e podnositelju naloiti da podnesak
ispravi odnosno dopuni u skladu s danom uputom i u tu svrhu mu
vratiti podnesak radi ispravka ili dopune.lankom 7. ZIDZPP-a (NN
84/08 stupio na snagu 1. listopada 2008.) stavak 1. izmijenjen.
(2) U sluaju iz stavka 1. ovoga lanka, sud e odrediti rok za
ponovno podnoenje podneska.lankom 7. ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na
snagu 1. listopada 2008.) stavak 2. izmijenjen.
(3) Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i
predan sudu u roku odreenom za dopunu ili ispravak, smatrat e se da
je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen. (4)
Smatrat e se da je podnesak povuen ako ne bude vraen sudu u
odreenom roku i ispravljen u skladu s dobivenom uputom suda a ako
bude vraen bez ispravka odnosno dopune, odbacit e se.lankom 7.
ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na snagu 1. listopada 2008.) u stavku 4.
iza rijei: roku dodane rijei: i ispravljen u skladu s dobivenom
uputom suda..
(5) Ako podnesci ili prilozi nisu podneseni u dovoljnom broju
primjeraka, sud e odrediti da se oni prepiu na troak stranke, uz
odgovarajuu primjenu propisa o sudskim pristojbama.lankom 55.
ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) stavak 5.
izmijenjen.
lanak 110.lankom 56. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) lanak 110. izmijenjen.
(1) Sud prvog stupnja kaznit e novanom kaznom od 500,00 do
5.000,00 kuna fiziku osobu, odnosno od 2.000,00 do 20.000,00 kuna
pravnu osobu koja u podnesku vrijea sud, stranku ili drugoga
sudionika u postupku. Novana kazna moe se izrei i zastupniku
stranke i umjeaa ako je on odgovoran za vrijeanje suda.lankom 6.
ZIZPP-a (NN 91/92 stupio na snagu 8. sijenja 1993.) u lanku 1.
rijei: 500 dinara zamjenjuju se rijeima: 200.000 hrvatskih
dinara.
(2) Odredbe lanka 10. ovoga Zakona na odgovarajui se nain
primjenjuju u sluajevima iz stavka 1. ovoga lanka. (3) Odredbe
prethodnih stavaka ovoga lanka primjenjuju se u svim sluajevima kad
sud izrie novanu kaznu po odredbama ovoga Zakona, osim ako to drugo
nije izriito predvieno za pojedine sluajeve. Glava osma ROKOVI I
ROITA Rokovi lanak 111. (1) Ako rokovi nisu odreeni zakonom,
odreuje ih sud s obzirom na okolnosti sluaja. (2) Rok koji sud
odredi moe se produljiti na prijedlog zainteresirane osobe ako za
to postoje opravdani razlozi. (3) Prijedlog se mora podnijeti prije
proteka roka ije se produljenje trai. (4) Protiv rjeenja o
produljenju roka nije doputena alba. lanak 112. (1) Rokovi se
raunaju na dane, mjesece i godine. Ako je rok odreen na dane, u rok
se ne uraunava dan kad je dostava ili saopenje obavljeno odnosno
dan u koji pada dogaaj otkad treba raunati trajanje roka, ve se za
poetak roka uzima prvi idui dan. (2) Rokovi odreeni na mjesece
odnosno na godine zavravaju se protekom onog dana posljednjeg
mjeseca odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok
otpoeo. Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrava
posljednjeg dana tog mjeseca. (3) Ako posljednji dan roka pada na
dravni blagdan, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne
radi, rok istjee protekom prvoga idueg radnog dana.lankom 57.
ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 4.
rije: praznik zamijenjena rijeju: blagdan.
lanak 113. (1) Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je dan
u roku ako je prije nego to rok protekne predan nadlenom sudu. (2)
Ako je podnesak upuen preko pote preporuenom poiljkom ili
telegrafski, dan predaje poti smatra se danom predaje sudu kojemu
je upuen. (3) Ako je podnesak upuen telegrafski, a ne sadri sve to
je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, smatrat e se da je
dan u roku ako uredan podnesak naknadno bude predan sudu ili bude
upuen sudu preporuenom poiljkom u roku od tri dana od dana predaje
brzojava poti. (4) Za osobe koje se nalaze na slubi u Oruanim
snagama Republike Hrvatske dan predaje podneska ustrojstvenoj
jedinici Oruanih snaga Republike Hrvatske smatra se danom predaje
sudu.lankom 34. ZPZPP-a (NN 53/91 stupio na snagu 8. listopada
1991.) u stavku 4. i 5. odreene rijei su brisane. lankom 8.
ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na snagu 1. listopada 2008.) stavak 4.
izmijenjen.
(5) Odredba stavka 4. ovoga lanka odnosi se i na ostale osobe
koje se nalaze u slubi u ustrojstvenim jedinicama Oruanih snaga
Republike Hrvatske u mjestima u kojima ne postoji redovita
pota.lankom 8. ZIDZPP-a (NN 84/08 stupio na snagu 1. listopada
2008.) stavak 5. izmijenjen.
(6) Za osobe liene slobode dan predaje podneska upravi zatvora,
kazneno-popravne ustanove ili odgojno-popravnog doma smatra se
danom predaje sudu. (7) Ako je podnesak koji je vezan za rok predan
ili upuen nenadlenom sudu prije proteka roka, a stigne nadlenom
sudu nakon proteka roka, smatrat e se da je na vrijeme podnesen ako
se njegovo podnoenje nenadlenom sudu moe pripisati neznanju ili
oitoj pogreci podnosioca. (8) Odredbe st. 1. do 7. ovog lanka
primjenjuju se i na rok u kojem se prema posebnim propisima mora
podii tuba a i na rok zastare potraivanja ili kakva drugog prava.
Roita lanak 114. (1) Roite odreuje sud kad je to zakonom propisano
ili kad to zahtijevaju potrebe postupka. Protiv rjeenja o
odreivanju roita nije doputena alba. (2) Sud e na roite pravodobno
pozvati stranke i ostale osobe ija se prisutnost smatra potrebnom.
Uz poziv e se stranci dostaviti podnesak koji je dao povod za
odreivanje roita; a u pozivu e se naznaiti mjesto, prostorija i
vrijeme odravanja roita. (3) Ako se uz poziv ne dostavlja podnesak,
u pozivu e se navesti stranke, predmet spora te radnja koja e se na
roitu obaviti. (4) Sud e u pozivu osobito upozoriti na zakonske
posljedice izostanka s roita. lanak 115. Roite se, u pravilu,
odrava u sudskoj zgradi. Sud moe odluiti da se roite odri izvan
sudske zgrade kad ustanovi da je to nuno ili da e se na taj nain
utedjeti u vremenu ili u trokovima postupka. Protiv takva rjeenja
nije doputena alba. lanak 116. (1) Sud moe roite odgoditi kad je to
potrebno radi izvoenja dokaza ili kad za to postoje drugi opravdani
razlozi. (2) Kad se roite odgodi, sud e u pravilu prisutnima odmah
priopiti mjesto i vrijeme novog roita.lankom 9. ZIDZPP-a (NN 84/08
stupio na snagu 1. listopada 2008.) u stavku 2. rijei: po mogunosti
zamijenjene rijeima: u pravilu, a rije. saopiti rijeju:
priopiti.
(3) Protiv rjeenja o odgodi roita nije doputena alba. Povrat u
prijanje stanje lanak 117. (1) Ako stranka propusti roite ili rok
za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na
poduzimanje te radnje, sud e toj stranci na njezin prijedlog
dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijanje stanje)
ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za proputanje.
(2) Povrat u prijanje stanje nije doputen ako se proputanje
stranke moe pripisati bitnoj povredi postupka zbog koje se moe
izjaviti pravni lijek.lankom 58. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na
snagu 1. prosinca 2003.) dodan novi stavak 2., a dosadanji stavak
2. postao stavak 3.
(3) Kad se dopusti povrat u prijanje stanje, parnica se vraa u
ono stanje u kojem se nalazila prije proputanja i ukidaju se sve
odluke koje je sud zbog proputanja donio. lanak 118. (1) Prijedlog
za povrat u prijanje stanje podnosi se sudu kod kojega je trebalo
obaviti proputenu radnju. (2) Prijedlog se mora podnijeti u roku od
petnaest dana, raunajui od dana kad je prestao razlog koji je
uzrokovao proputanje; a ako je stranka tek kasnije saznala za
proputanje od dana kad je za to saznala. (3) Ako je stranka u
pozivu za poduzimanje neke parnine radnje ili u pozivu za roite
bila upozorena na posljedice proputanja, smatrat e se da je saznala
za proputanje onoga dana kojega je istekao rok u kojemu je radnju
trebala poduzeti, odnosno onoga dana kojega je odrano roite na koje
je pozvana.lankom 59. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1.
prosinca 2003.), koji se primjenjuje ako je poziv stranci
dostavljan nakon stupanja na snagu ovoga Zakona, dodan novi stavak
3., a dosadanji stavi 3. i 4. postali stavci 4. i 5.
(4) Nakon proteka tri mjeseca od dana proputanja ne moe se
traiti povrat u prijanje stanje. (5) Ako se povrat u prijanje
stanje predlae zbog proputanja roka, predlaga je duan istovremeno s
podnoenjem prijedloga obaviti i proputenu radnju. lanak 119. Nee se
dopustiti povrat u prijanje stanje ako je proputen rok za
stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijanje stanje ili
ako je proputeno roite odreeno u povodu prijedloga za povrat u
prijanje stanje. lanak 120. (1) Prijedlog za povrat u prijanje
stanje, u pravilu, ne utjee na tijek parnice, ali sud moe odluiti
da se postupak prekine do pravomonosti rjeenja o prijedlogu. (2)
Ako je sud donio odluku da se postupak prekine, a pred viim je
sudom u tijeku postupak u povodu albe, obavijestit e se vii sud o
toj odluci. lanak 121. (1) Nepravodobne i nedoputene prijedloge za
povrat u prijanje stanje odbacit e sudac pojedinac, odnosno
predsjednik vijea rjeenjem.lankom 60. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na
snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. iza rijei: e dodane rijei:
sudac pojedinac, odnosno.
(2) U vezi s prijedlogom za povrat u prijanje stanje sud e
zakazati roite, osim ako su injenice na kojima se prijedlog temelji
opepoznate. lanak 122. Protiv rjeenja kojim se prihvaa prijedlog za
povrat u prijanje stanje nije doputena alba, osim ako je prijedlog
prihvaen protivno lanku 117. stavku 2. i lanku 119. ovog Zakona ili
prijedlog koji je nepravodobno podnesen.lankom 61. ZIDZPP-a (NN
117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u lanku 122. iza rijei:
protivno dodane su rijei: lanku 117. stavku 2. i.
lanak 122.alankom 62. ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1.
prosinca 2003.) dodan lanak 122.a.
Stranka koja trai povrat u prijanje stanje duna je protivnoj
stranci naknaditi trokove postupka izazvane proputanjem i
odluivanjem o prijedlogu za povrat u prijanje stanje neovisno o
ishodu spora. O zahtjevu protivne stranke za naknadu trokova
postupka sud je duan odluiti rjeenjem bez odgode, neovisno o odluci
o glavnoj stvari. Protiv toga rjeenja posebna alba nije doputena, a
ovrha se na temelju njega moe traiti prije njegove pravomonosti.
Glava deveta ZAPISNICI
lanak 123. (1) Zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na
roitu. (2) Zapisnik se sastavlja i o vanijim izjavama ili
saopenjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan roita. O
manje vanim izjavama ili saopenjima nee se sastavljati zapisnik,
nego e se samo staviti slubena biljeka na spisu. (3) Zapisnik pie
zapisniar. lanak 124. (1) U zapisnik se unosi: naziv i sastav suda,
mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja,
naznaka predmeta spora i imena prisutnih stranaka odnosno treih
osoba i njihovih zakonskih zastupnika odnosno punomonika.lankom 63.
ZIDZPP-a (NN 117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1.
rije: as zamijenjena je rijeju: sat.
(2) Zapisnik treba sadravati bitne podatke o sadraju poduzete
radnje. U zapisnik o glavnoj raspravi osobito e se unijeti: je li
rasprava bila javna ili je javnost bila iskljuena, sadraj izjava
stranaka, njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji
su izvedeni, uz navoenje sadraja iskaza svjedoka i vjetaka te
odluke suda donesene na roitu. lanak 125. Zapisnik se mora voditi
uredno, u njemu se ne smije nita brisati, dodati ili mijenjati.
Prekriena mjesta moraju ostati itljiva. lanak 126. (1) Zapisnik se
sastavlja tako da sudac pojedinac, odnosno predsjednik vijea kazuje
glasno zapisniaru to e unijeti u zapisnik.lankom 64. ZIDZPP-a (NN
117/03 stupio na snagu 1. prosinca 2003.) u stavku 1. iza rijei: da
dodane rijei: sudac pojedinac, odnosno.
(2) Stranke imaju pravo proitati zapisnik ili zahtijevati da im
se proita te staviti svoje prigovore na sadraj zapisnika. (3) To
pravo imaju i druge osobe ija je izjava unesena u zapisnik ali samo
u vezi s onim dijelom zapisnika koji sadri njihovu izjavu. (4)
Ispravci ili dodaci u pogledu sadraja zapisnika koje treba provesti
u povodu prigovora stranaka ili drugih osoba ili po slubenoj
dunosti unijet e se na kraju zapisnika. Na zahtjev tih osoba unijet
e se i prigovori koji nisu prihvaeni. lanak 126.alankom 5. ZIDZPP-a
(NN 57/11 stupio na snagu 2. lipnja 2011.) dodan lanak 126.a.
(1) Roita pred sudom mogu se tonski snimati. (2) O tonskom
snimanju rjeenjem odluuje sud sam ili na prijedlog stranaka. Protiv
tog rjeenja alba nije doputena. (3) Tonska snimka roita dostavlja
se strankama. lanak 126.blankom 5. ZIDZPP-a (NN 57/11 stupio na
snagu 2. lipnja 2011.) dodan lanak 126.b.
(1) Tonska snimka roita dio je spisa sudskog predmeta. (2) Nain
pohrane i prijenosa tonske snimke, tehniki uvjeti i nain snimanja
ureuju se Sudskim poslovnikom. lanak 126.clankom 5. ZIDZPP-a (NN
57/11 stupio na snagu 2. lipnja 2011.) dodan lanak 126.c.