Identification of business opportunities related to the production and ...

VELEUČILIŠTE VERN'Specijalistički diplomski stručni studij

Poduzetnički menadžment

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI RAD

IDENTIFIKACIJA POSLOVNIH PRILIKA VEZANIH ZA PROIZVODNJU I DISTRIBUCIJU HALAL HRANE U

HRVATSKOJ

Dražen Markić

Zagreb, 2014.

VELEUČILIŠTE VERN'Specijalistički diplomski stručni studij

Poduzetnički menadžment

SPECIJALISTIČKI DIPLOMSKI STRUČNI RAD

IDENTIFIKACIJA POSLOVNIH PRILIKA VEZANIH ZA PROIZVODNJU I DISTRIBUCIJU HALAL HRANE U

HRVATSKOJ

Mentor: Mr. sc. Zrinka Gregov Student: Dražen Markić, bacc.oec.

viši predavač

Zagreb, veljača 2014.

PREDGOVOR

Temu sam odabrao zato što mi je halal hrana bila prilika za proučavanje nečeg

novog i korisnog. Proizvodnja i distribucija halal hrane zanimljiva mi je jer ima i

religioznu važnost za pripadnike islamske vjeroispovijesti pa se time daje veća

pažnja proizvodnji i distribucije hrane.

Zahvalio bih svojim roditeljima, koji su mi omogućili da upišem ovaj studij, svojoj

mentorici, mr. sc. Zrinki Gregov, gospodinu Aldinu Dugonjiću te ostalim djelatnicima

iz Agencije za certificiranje halal kvalitete u Zagrebu koji su mi pomogli da dođem do

određenih saznanja i materijala da bih mogao napisati ovaj diplomski rad. Također

zahvaljujem svima koji su mi pomogli u istraživanju te poduzetnicima koji su odvojili

vrijeme za ispunjavanje ankete.

SAŽETAK

Istraživačkim radom analizirano je tržište halal hrane u Hrvatskoj te su identificirani

problemi i poslovne prilike vezane uz implementaciju halal certifikata. Postavljena

istraživačka pitanja su: 1) Što je halal hrana?, 2) Koji su uvjeti za dobivanje halal

certifikata?, 3) Kakva je potražnja za halalom u Hrvatskoj? te 4) Postoje li poslovne

prilike vezane za proizvodnju i distribuciju halal hrane u Hrvatskoj? Pri izradi

teorijskog okvira korišteni su domaći i strani sekundarni izvori. Za potrebe

empirijskog istraživanja provedena je anketa na uzorku studenata zagrebačkog

Veleučilišta VERN' te dubinski intervjui sa šest domaćih proizvođača prehrambenih

proizvoda koji imaju halal certifikat. Anketom je utvrđeno da većina ispitanika nije

dovoljno upoznata s halal hranom te da prevladava nezadovoljstvo ponudom i

dostupnošću halal hrane u trgovačkim lancima. Intervjuom je ustanovljeno da

hrvatski proizvođači halal hrane nalaze potrošače u zemlji, ali se na daljnji razvoj

odlučuju većinom zbog izvoza. Kao glavni problem navode neinformiranost šire

javnosti o važnosti halal certifikata i relativno mali broj dobavljača u Hrvatskoj.

Zaključeno je da postoje prilike za daljnja ulaganja i razvoj proizvodnje halal hrane,

ali se nameće potreba bolje promocije proizvoda i edukacije kupaca o dobrobitima i

važnosti halal standarda.

Ključne riječi: poslovne prilike, halal, halal certifikat, halal tržište

SUMMARY

IDENTIFICATION OF BUSINESS OPPORTUNITIES RELATED TO THE PRODUCTION AND DISTRIBUTION OF HALAL FOOD IN CROATIA

This research analyzes the halal food market in Croatia and identifies problems and

opportunities related to the halal certification in Croatia. Research questions are: 1)

What is halal food?, 2) What are the conditions for obtaining halal certificate?, 3)

What is the demand for halal in Croatia? and 4) Do business opportunities related to

the production and distribution of halal food exist in Croatia? As theoretical base for

this thesis were used domestic and foreign secondary sources. Survey was

conducted on the students of the University of Applied Science VERN ' and in-depth

interviews on a sample of six Croatian food producers whose products are halal

certificated. Results of the survey suggest that most respondents are not as familiar

with halal food and are unsatisfied with the offer and the availability of halal products

in their local stores. Results of in-depth interviews imply that Croatian manufacturers

of halal food are satisfied with demand in Croatia but their development is mainly

due to export. Main problem is lack of information referred to the general public on

the importance of the halal certificate and a relatively small number of suppliers in

Croatia. The conclusion is that there are opportunities for further investments in

development and production of halal food, but there is a need to better promote

products and educate customers about the benefits and importance of halal

certification.

Keywords: business opportunities, halal, halal certification, the halal market

SADRŽAJ

PREDGOVOR.............................................................................................................. ISAŽETAK.................................................................................................................... IISUMMARY................................................................................................................. IIIIDENTIFICATION OF BUSINESS OPPORTUNITIES RELATED TO THE PRODUCTION AND DISTRIBUTION OF HALAL FOOD IN CROATIA.....................IIISADRŽAJ.................................................................................................................. IV1. UVOD...................................................................................................................12. ISTRAŽIVAČKI PROBLEM, PREDMET I CILJEVI ISTRAŽIVANJA...................3

2.1. Problem istraživanja..........................................................................3

2.2. Predmet istraživanja..........................................................................3

2.3. Svrha i ciljevi istraživanja...................................................................3

2.4. Istraživačka pitanja............................................................................4

2.5. Izvori podataka i metode istraživanja.................................................4

3. IDENTIFIKACIJA POSLOVNIH PRILIKA............................................................53.1. Koncepcija novog ulaska...................................................................6

3.2. Polazna strategija..............................................................................8

3.2.1. Okolina i njen utjecaj na novi ulazak................................10

3.2.2. Kupac i njegov utjecaj na novi ulazak..............................11

3.2.3. Utjecaj vremena na novi ulazak.......................................12

4. HALAL...............................................................................................................144.1. Što je halal?.....................................................................................14

4.2. Halal certifikat..................................................................................16

4.3. Dodjela halal certifikata...................................................................20

4.4. Tržište halal hrane u svijetu.............................................................22

4.5. Primjeri dobre prakse......................................................................26

5. HALAL HRANA U HRVATSKOJ.......................................................................295.1. Proizvodnja halal hrane u Republici Hrvatskoj................................29

5.2. Pripadnici muslimanske vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj........30

5.3. Turisti muslimanske vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj..............32

6. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE...........................................................................366.1. Rezultati ankete...............................................................................36

6.2. Rezultati dubinskog intervjua...........................................................45

6.3. Diskusija rezultata...........................................................................53

7. IDENTIFIKACIJA POSLOVNIH PRILIKA S HALAL HRANOM U HRVATSKOJ55

7.1. Tržište..............................................................................................55

7.2. Strategija.........................................................................................55

7.3. Ključni čimbenici uspjeha................................................................56

8. ZAKLJUČAK......................................................................................................58LITERATURA............................................................................................................62POPIS GRAFIKONA I SLIKA....................................................................................66PRILOG 1. Pitanja za anketni upitnik....................................................................67PRILOG 2. Pitanja za dubinski intervju.................................................................70ŽIVOTOPIS................................................................................................................74Lista provjere zadnje verzije SDSR-a.....................................................................76

1. UVOD

Tema diplomskog rada je identifikacija poslovnih prilika vezanih za proizvodnju i

distribuciju halal hrane u Hrvatskoj. Misao vodilja pri izradi rada bila je kako u

današnje krizno vrijeme prepoznati potencijal u zadovoljavanju potreba određenih

društvenih skupina, pritom misleći ne samo na muslimansko stanovništvo u

Hrvatskoj i ono izvan nje već i na sve one koji žele zdravo živjeti. Za podizanje

gospodarstva na noge potrebno je pokrenuti hrvatska poduzeća, njihovu

proizvodnju i izvoz. Većina prehrambenih poduzeća u Hrvatskoj nije spremna za

izvoz i prodor na nova svjetska tržišta, te je stoga, da bi mogli opstati na tržištu u

današnje vrijeme brzoga tehnološkog razvoja u svim sektorima poduzetništva,

potrebno biti u tijeku sa svim nadolazećim standardima i procesima u poslovanju.

Halal hrana je sve više prisutna diljem svijeta, a halal certifikat predstavlja ulaznicu

za svjetsku trgovinu prehrambenih proizvoda. Sam termin halal potječe iz islamske

religije i znači dopušteno ili dozvoljeno. Uvođenje halal certifikata predstavlja

mogućnost ne samo za sigurnost u poslovanju već za ostvarenje dobiti ako hrvatski

poduzetnici prepoznaju potencijal i mogućnost za proizvodnju i distribuciju hrane s

halal certifikatom. Zbog sve veće potrebe za uvođenjem i implementacijom halal

certifikata u poslovanje hrvatskih poduzeća, na zahtjev mešihata Islamske

zajednice u Republici Hrvatskoj, 29. siječnja 2010. osnovan je Centar za

certificiranje halal kvalitete (halal.hr, 2013). Očekivani doprinos je bolje

razumijevanje halal hrane. Pod time se podrazumijeva bolje poznavanje halal

certifikata, ne samo za poduzetnike i pojedince koji se žele baviti proizvodnjom i

distribucijom hrane već cjelokupnog društva koje konzumira prehrambene

proizvode da bi se povećala kvaliteta života konzumacijom zdrave hrane.

Diplomski rad je podijeljen u osam glavnih poglavlja. U uvodnom se dijelu opisuju

problem, cilj i svrha istraživanja, navode se istraživačka pitanja te izvori podataka,

metode prikupljanja i obrade podataka. U trećem se poglavlju predstavlja teorijski

okvir o identifikaciji poslovnih prilika. U četvrtom su poglavlju pojašnjeni ključni

termini vezani uz halal, opisana je dodjela certifikata, predstavljeno je stanje na

halal tržištu u svijetu te su navedeni primjeri poduzeća koja su uvela halal standard. 1

Peto poglavlje obuhvaća sekundarne podatke o tržištu halal hrane u Hrvatskoj. U

šestom se poglavlju iznose rezultati empirijskog istraživanja, a u sedmom

identifikacija poslovnih prilika s halal hranom u Hrvatskoj. U završnom je dijelu

donesen zaključak, preporuke za praksu i preporuke za daljnja istraživanja.

2

2. ISTRAŽIVAČKI PROBLEM, PREDMET I CILJEVI ISTRAŽIVANJA

U sljedećem su dijelu opisani problem i predmet istraživanja, identificirani su svrha

i ciljevi, kao i glavna istraživačka pitanja. Navedeni su izvori podataka korišteni u

istraživanju kao i metode istraživanja.

2.1. Problem istraživanja

Problem istraživanja je nedovoljno poznavanje halal hrane i neiskorištene

poduzetničke prilike vezane uz halal certifikat u Republici Hrvatskoj. Stoga neki

proizvođači kvalitetne hrane, iako im je potrebno vrlo malo ulaganja i promjena, da

bi zadovoljili i pridobili halal certifikat, nisu prisutni na tržištu halala.

2.2. Predmet istraživanja

Predmet istraživanja je tržište halal hrane u Hrvatskoj. Tržište halal hrane u

Hrvatskoj čine domaći proizvođači i uvoznici hrane s halal certifikatom. U toj su

skupini domaći lideri u proizvodnji hrane, ali i manji proizvođači i poduzeća s velikim

potencijalom za daljnji rast proizvodnje i distribuciju halal hrane.

2.3. Svrha i ciljevi istraživanja

Glavni cilj je identificirati poslovne prilike vezane za proizvodnju i distribuciju halal

hrane na hrvatskom tržištu.

Pomoćni ciljevi su:

Saznati što je halal hrana.

Proučiti koji su uvjeti za dobivanje halal certifikata.

Prikupiti najznačajnije informacije o tržištu halal hrane u svijetu.

Istražiti sadašnju ponudu i potražnju za halalom u Hrvatskoj.

Identificirati poslovne prilike vezane za proizvodnju i distribuciju.

3

2.4. Istraživačka pitanja

Slijedom postavljenih ciljeva formulirala su se istraživačka pitanja. To su:

1. Što je halal hrana?

2. Koji su uvjeti za dobivanje halal certifikata?

3. Kakva je potražnja za halalom u Hrvatskoj?

4. Postoje li poslovne prilike vezane za proizvodnju i distribuciju halal hrane u

Hrvatskoj?

2.5. Izvori podataka i metode istraživanja

U diplomskom radu koristit će se sekundarni i primarni izvori podataka. Sekundarni

izvori podataka su: znanstvena i stručna literatura za teorijsko-stručni okvir. To će

uključivati knjige, znanstvene i stručne članke vezane za poduzetništvo, halal hranu

i halal tržište. Dakle, provodit će se izviđajno istraživanje i analiza sadržaja.

Primarni će se podatci prikupljati metodom ispitivanja. Ciljana populacija su kupci i

poduzetnici koju su primijenili halal u svom načinu poslovanja. Metode ispitivanja

koje će se koristiti su anketno ispitivanje i dubinski intervju u kojem će pitanja biti

strukturirana tako da daju odgovore na istraživačka pitanja. Anketiranjem će se

istražiti upoznatost i interes kupaca, a dubinskim će se intervjuom prikupiti

informacije o informiranosti i interesu poduzetnika za uvođenje halal certifikata u

poslovanje. Veličina uzorka je minimalno 30 anketiranih kupaca i intervjui sa šest

sadašnjih ili potencijalnih poduzetnika.

Metode istraživanja:

Metode istraživanja su izviđajna (eksplorativna) istraživanja, metoda ispitivanja

pomoću ankete i dubinskog intervjua te metoda analize i sinteze.

Stoga će se uz sve potrebne resurse istražiti sva potrebna područja, da bi se došlo

do željenih podataka. U idućem poglavlju bit će opisana identifikacija poslovnih

prilika.

4

3. IDENTIFIKACIJA POSLOVNIH PRILIKA

„Poduzetnik mora vjerovati u priliku tako jako da će biti voljan žrtvovati se kako bi je

razvio i upravljao poduzećem tako da prilika postigne željeni rezultat“

(Hisrich, Peters i Shepherd, 2011, str. 12.)

Jedino pravovremenim reagiranjem i prepoznavanjem poslovnih prilika, poduzetnik

može ostvariti uspjeh. U današnjem poduzetničkom okruženju, vrijeme predstavlja

važan faktor uspjeha, zato je potrebno što prije reagirati, jer odgađanjem provedbi

nekih ideja i poslovnih prilika, postoji opasnost od promjene situacije na tržištu i

konkurencija može brže reagirati na poslovne prilike.

Veliki se broj dobrih poslovnih prilika ne pojavi iznenada, nego su većim dijelom

rezultat poduzetnikove opreznosti s obzirom na mogućnosti ili, u nekim slučajevima,

uspostave mehanizama za identifikaciju potencijalnih prilika. Često su potrošači

najbolji izvor ideja za novi pothvat. Članovi distribucijskih sustava mogu prepoznati

potrebe krajnjeg potrošača zbog njihove međusobne suradnje i bliskog kontakta.

Mnogi su poduzetnici prepoznali poslovnu priliku u razgovoru s trgovcem,

veletrgovcem i proizvodnim predstavnikom (Hisrich i sur., 2011). Stoga je važno da

poduzetnik dobro osluškuje potrebe tržišta i krajnjih kupaca. Svi ti izazovi puno

zahtijevaju od poduzetnika. „Poduzetnik je zapravo kreativna osoba koja je u stanju

da u uvjetima ograničenih proizvodnih resursa izvrši njihovu optimalnu i racionalnu

kombinaciju i organizaciju, te da u takvim uvjetima ipak umješno ekonomski

djeluje.“ (Kovačević, 2007, str. 88)

Do potencijalnih poduzetničkih prilika, može se doći iskustvom ili istraživanjem

(Renko, Shrader i Simon, 2012). Tako se zapošljavanjem ili angažiranjem iskusnih i

ovlaštenih osoba s dobrim znanjem o halal certifikatu može procijeniti i prepoznati

niz novih poduzetničkih prilika za poduzeće. Važno je napomenuti da svaka prilika

zaslužuje biti pažljivo razmotrena i vrednovana, bez obzira na koji je način

prepoznata (npr. komentar potrošača, poslovnih savjetnika, pripadnika

distribucijskog osoblja ili tehničkog osoblja). Prema autorima, vrednovanje prilike

možda je najkritičniji element poduzetničkog procesa budući da dopušta

poduzetniku procijeniti donosi li određeni proizvod ili usluga potrebne povrate s 5

obzirom na zahtijevane resurse (Hisrich i sur., 2011). Stoga će se u ovom poglavlju

predstaviti teorijski okvir za identifikaciju poslovnih prilika.

Prvo će se obraditi koncept novog ulaska, zatim polazne strategije kao i utjecaji

ključnih faktora pri uvođenju novog proizvoda na tržište ili ulasku novog

proizvođača.

3.1. Koncepcija novog ulaska

U poslovnom svijetu novi ulazak predstavlja važan čimbenik za poduzeće i

poduzetnika općenito. Poduzetnik novim ulaskom želi ostvariti svoj poslovni cilj i

poduzeće dovesti na višu razinu profita i poslovanja.

„Novi ulazak odnosi se na (1) ponudu novoga proizvoda postojećem ili novom

tržištu, (2) plasiranje poznatog proizvoda na novo tržište ili (3) stvaranje nove

organizacije (bez obzira radi li se o novom proizvodu ili tržištu koje je konkurentima

ili kupcima novo). Bez obzira na to odnosi li se „novitet“ na novi proizvod, novo

tržište i/ili novu organizaciju, novitet često zna biti dvosjekli mač“ (Hisrich i sur.,

2011, str. 464). Novi ulazak može biti stresan, ne samo za vrhovni menadžment

poduzeća već i za ostale djelatnike.

Novitetom se dolazi do rariteta, te se time poduzeće razlikuje na tržištu od ostalih

poduzeća. Zanimljiva činjenica jest da novitet može pojačati nesigurnost u vezi s

vrijednošću novoga proizvoda i dodatno opteretiti potrebne resurse. (Hisrich i sur.,

2011). Time poduzetnici svoj poduzetnički duh dovode u sumnju, izlažu strahu i

predviđanju neuspjeh noviteta. Da bi se to izbjeglo, poduzetnik ili djelatnici

poduzeća, koje se priprema za novi ulazak, moraju imati samopouzdanja i jasnu

viziju, misiju i cilj, tj. što žele ostvariti novim ulaskom na tržište. Prema istim

autorima, „poduzetnička sinergija je skup odluka, aktivnosti i reakcija koje isprva

stvaraju, a zatim tijekom vremena eksploatiraju novi ulazak na način koji

maksimizira prednost noviteta i minimalizira njegove troškove“ (Hisrich i sur., 2011,

str. 465).

Kada poduzeće odiše obiteljskom atmosferom i kada vlasnik ima dobru

komunikaciju sa zaposlenicima, radnici su znatno zadovoljniji, nego kada bi radili u

6

tvrtki koja je u vlasništvu bezličnoga investicijskog fonda, kojemu je jedini cilj izvući

što više novca (Cinotti, 2012). Na slici 3.1. prikazana je poduzetnička strategija s

pripadajućim elementima. Prema autorima, postoje tri elementa ili ključne faze

poduzetničke strategije, a to su: „(1) stvaranje mogućnosti za novi ulazak, (2)

korištenje novog ulaska i (3) petlja povratne veze od kulminacije stvaranja novog

ulaska i korištenja, natrag do prve faze“ (Hisrich i sur., 2011, str. 464).

Slika 3.1. Poduzetnička strategija: Stvaranje i korištenje mogućnosti novog ulaska

Izvor: Hisrich, D. R..,Peters, M. P., Shepherd, D. A. (2011). Poduzetništvo (7. izdanje). Zagreb:

Mate, str. 465

Mišljenje navedenih autora jest da je stvaranje novog ulaska rezultat kombinacije

znanja i ostalih resursa u paket resursa za koji se vjeruje da će biti vrijedni,

odnosno rijetki i teški, te skupi za kopiranje. Ako se donese odluka o isplativosti

novog ulaska, tada poslovanje tvrtke ovisi o strategiji ulaska, strategiji smanjenja

rizika, načinu na koji je tvrtka organizirana te o kompetentnosti poduzetnika, tima

menadžera i tvrtke. Važan faktor za stvaranje prilika jest znanje koje je krucijalno za

stvaranje paketa resursa, te dovodi do stvaranja novoga poslovnog pothvata koji će

poslovati uspješno i sigurno. Znanje bitno za stvaranje prilika za novi ulazak na

tržište jest znanje povezano s tržištem i tehnologijom (Hisrich i sur., 2011).

7

3.2. Polazna strategija

Prvenstvo u svim sektorima poslovanja i poduzetništva može imati niz prednosti.

Također prvenstvo može rezultirati poboljšanjem performansi. Prednosti prvih

pokretača ili poduzeća s prvenstvom su:

Prvi pokretači imaju prednost u upravljanju troškovima. Pod time se

podrazumijeva da prvi pokretač može započeti kretanje niz „krivulju

iskustava“, koja predstavlja zamisao da kako tvrtka proizvodi veće količine

određenog proizvoda, troškovi svakoga pojedinačnog primjerka tog

proizvoda padaju.

Prvi pokretači suočeni su s manje konkurentskog rivalstva. U fazi rasta

tržišta, tvrtke se više brinu oko zadovoljavanja potreba za proizvodom nego

za poduzimanjem mjera poput snižavanja cijena, kojima bi od drugih preuzeli

dio tržišta.

Prvi pokretači mogu osigurati bitne kanale. Prvi pokretači, za razliku od

poslije pridošlih konkurenata, mogu odabrati i razviti bolju komunikaciju s

dobavljačima i distributerima.

Prvi pokretači u boljoj su poziciji za zadovoljavanje kupaca. Prema autorima,

prvi pokretači imaju priliku (1) odabrati i osigurati najatraktivnije segmente

tržišta i (2) pozicionirati se u središtu tržišta, što omogućava povećanu

sposobnost reorganizacije i prilagođavanja promjenama na tržištu. U nekim

slučajevima mogu čak i (3) nametnuti svoje proizvode u industriji.

Prvi pokretači sudjelovanjem povećavaju svoju stručnost. Autori smatraju, da

prvi pokretači imaju priliku (1) učiti iz prve generacije proizvoda i, primjerice,

poboljšati izgled i oblik, proizvodnju ili oglašavanje proizvoda, (2) pratiti

promjene na tržištu koje bi tvrtkama koje ne sudjeluju na tržištu bilo teško ili

nemoguće uočiti i (3) izgraditi svoje mreže suradnika, preko kojih dolaze do

važnih informacija (Hisrich i sur., 2011).

8

Uz sve navedene prednosti prvih pokretača, ne postoji garancija uspjeha. Na slici

3.2. prikazane su sile koje doprinose prednostima prvih pokretača, ali postoje i

uvjeti iz okoline koji prve pokretače mogu gurnuti prema neuspjehu.

Slika 3.2. Čimbenici koji utječu na donošenje odluke treba li odmah ući na tržište ili pričekati s ulaskom

Prednosti u troškovimaNestabilnost okoline

Manja konkurencija

Sigurni bitni kanaliNesigurnost kupaca

Najbolji položaji prema kupcima

Stručnost iz sudjelovanja Kratko vrijeme prvenstva

Izvor: Hisrich, D. R., Peters, M. P., Shepherd, D. A. (2011.). Poduzetništvo (7. izdanje). Zagreb:

Mate, str. 473

Poduzetnici moraju donijeti odluku jesu li prednosti pozicije prvog pokretača jače

od nedostataka. Ta odluka ovisi o (1) stabilnosti okoline koja okružuje ulazak, (2)

sposobnosti poduzetnika da obrazuje kupce i o (3) sposobnosti poduzetnika da

Prednosti prvog

pokretača

Nedostaci prvog

pokretača

9

podigne prepreke za nove ulaske i za oponašanje, da bi tvrtka bila što duže u

prednosti (Hisrich i sur., 2011).

3.2.1. Okolina i njen utjecaj na novi ulazak

Da bi poduzetnik bio uspješan i ostvario dobar uspjeh novim ulaskom u okolinu koja

ga okružuje, mora prepoznati potrebe tržišta. Prilikom ulaska važnu ulogu imaju

ključni čimbenici uspjeha. „Ključni čimbenici uspjeha su zahtjevi koje svaka tvrtka

mora ispuniti kako bi se uspješno natjecala u određenoj industriji“ (Hisrich i sur.,

2011, str. 473).

„Poslovna strategija normalno specificira proizvode i tržišta na kojima tvrtka želi

konkurirati zajedno s indikacijom da li će kompanija koristiti niske troškove,

diferencijaciju, ili tržišne niše. Međunarodna poslovna strategija je komplicirana

zbog činjenice da mora specificirati, kako će se postupati s proizvodima na tržištima

i konkurencijom u različitim zemljama“ (Schroeder, 1999, str. 808). U procesu

ulaska na nova tržišta menadžment poduzeća, koje želi ostvariti izvoz, mora voditi

računa o troškovima i troškovnoj politici tržišta na koje želi plasirati svoje proizvode.

Prilikom distribucije i transporta proizvoda mora se voditi briga da proizvod ne gubi

na kvaliteti, pogotovo ako se radi o prehrambenim proizvodima. Stoga se treba

maksimalno prilagoditi potrebama kupaca i okoline s kojom želimo poslovati. „Za

sve izvoznike iz Hrvatske osobito su važni podaci o važećim standardima odnosno

normama pojedine zemlje, jer tako unaprijed mogu spriječiti neželjene posljedice

vraćanja isporučenih proizvoda inozemnim kupcima, ili čak zatvaranja inozemnog

tržišta za proizvode hrvatskih proizvođača“ (Andrijanić, 2001, str. 249). Prije

prodora u novu poslovnu okolinu, dobro je da poduzetnik sam postavi određene

ciljeve i pitanja, kojima bi eliminirao moguće poteškoće prilikom izvoza.

Prema Andrijaniću, neka od pitanja su: „Što znam o kulturi novog partnera, te kakvi

su poslovni običaji i pravila lijepog ponašanja u njegovoj zemlji?“ (Andrijanić, 2001,

str. 257). Iz slike 3.3. vidljivo je da kulturu obuhvaća niz elemenata, poput religije, 10

političke filozofije, ekonomike i ekonomske filozofije, obrazovanja, pravila ponašanja

i običaja, jezika i socijalne strukture. „Utjecaj religije na poduzetništvo, potrošnju i

poslovanje općenito razlikovat će se ovisno o snazi dominantnih religijskih dogmi i

njihovu utjecaju na vrijednosti i stavove kulture“ (Hisrich i sur., 2011, str. 97).

Slika 3.3. Odrednice kulture

Izvor: Hisrich, D. R., Peters, M. P., Shepherd, D. A. (2011). Poduzetništvo (7. izdanje). Zagreb:

Mate, str. 96.

Osim navedenih pitanja, postoji i niz drugih, no ta su dva pitanja temelj za

ponašanje i daljnju komunikaciju poduzetnika s ostalim sudionicima u poslovnoj

okolini.

3.2.2. Kupac i njegov utjecaj na novi ulazak

„Kupcima može biti iznimno teško točno procijeniti pruža li im novi proizvod ili

usluga vrijednost“ (Hisrich i sur., 2011, str. 476). Zbog toga da bi određeni proizvod 11

bio prihvaćen na tržištu, potrebno je kupca potaknuti i informirati o nadolazećem

proizvodu, pogotovo ako je proizvod ili proizvođač nepoznat tržištu na koje se želi

plasirati. „Sve je izraženija neophodnost poznavanja potreba i očekivanja kupaca

kao temeljnog orijentira u artikuliranju ponude poduzeća, ali i sustavno

unapređivanje efikasnosti poslovanja radi održanja i jačanja konkurentske

sposobnosti poduzeća“ (Ivanković, 2010, str. 160).

Stoga je potrebno prije ulaska na tržište osigurati kupcima traženu kvalitetu, te ih

informirati o svemu vezano za proizvod, da bi se stvorila pozitivna atmosfera

prilikom novog ulaska na tržište. Kada kupac nije dovoljno informiran o nadolazećim

proizvodima na tržištu, osim sumnje, stvara se i negativan stav, zbog neznanja o

proizvodu, te davanja premalo informacija od proizvođača.

Načini na koje bi se promijenilo ponašanje potrošača su promjena pristupa ili

marketinške tehnike kojima bi se poticalo na odabir halal proizvoda u odnosu na

konzumaciju redovnih proizvoda. Komunikacija kvalitete odgovarajućim sloganima i

atraktivnim porukama koje su usmjerene na obitelj i prijatelje koji su važni faktori

utjecaja bio bi dobar način (Lada, Tanakinjal i Amin, 2009).

„Primjerice, edukacija može usmjeriti sklonost kupaca na način kojim će tvrtka

postići prednost i u odnosu na potencijalne kupce (npr. proizvod tvrtke može postati

standard u industriji), može pomoći poduzetniku izgraditi ugled 'osnivača' što potiče

lojalnost kupaca te to može biti prednost za tvrtku kroz podizanje ostalih prepreka

ulascima i oponašanju“ (Hisrich i sur., 2011, str. 476). Zato je potreban uzastopan

rad i usavršavanje, bez obzira na položaj poduzeća na tržištu.

3.2.3. Utjecaj vremena na novi ulazak

Vrijeme u poduzetničkom svijetu ima veliko značenje za sve sudionike. Pojava

prvog ponuđača određenog proizvoda na tržištu, veže i pojavu ostalih ponuđača

istog ili sličnog proizvoda na tržištu. „Kada ste prvi na tržištu, to ima početne

prednosti, no ukoliko poduzetnik ne može zaustaviti ili usporiti ulazak potencijalnih

konkurenata u industriju te ponudu sličnih proizvoda, početna prednost brzo će se

istrošiti i umanjiti uspješnost tvrtke“ (Hisrich i sur., 2011, str. 476).

12

Potrebno je pravovremeno osluškivati potrebe tržišta da bi poduzeće bilo u tijeku s

potrebama kupaca. Jedino na taj način poduzeće može opstati, jer su kupci sve

zahtjevniji. Vremenskom prednošću poduzeće se može pripremiti na nadolazeću

konkurenciju, te produžiti to vrijeme prednosti ako prvo poduzeće podiže prepreke

novoj konkurenciji. Prepreke ulasku konkurencije proizlaze iz odnosa prvog

poduzeća na tržištu s ključnim dionicima, a to se može učiniti:

Izgradnjom lojalnosti kupaca. Time se povećava cijena ulaska konkurencije i

mogućnost otimanja postojećih kupaca poduzeću koje se prvo pojavilo na

tržištu.

Izgradnjom troškova prelaska. Povećava se lojalnost kupaca, kroz nagradne

programe, poput nagradnih bodova. Na taj je način kupac financijski i/ili

emocionalno povezan s poduzećem koje se prvo pojavilo na tržištu, te nema

isplativosti prelaskom konkurenciji.

Zaštitom jedinstvenosti proizvoda. Poduzeće koje se prvo pojavilo na tržištu,

mora očuvati jedinstvenost kroz zaštitu intelektualnog vlasništva, koji može

biti u obliku patenta, autorskih prava, zaštitnih znakova (u ovom slučaju halal

znak) i poslovnih tajni.

Osiguravanjem pristupa bitnim izvorima nabave i distribucije. Potrebno je

razviti poseban odnos s ključnim sudionicima koji će prisiliti potencijalne

konkurente da se koriste manje privlačnim mogućnostima (Hisrich i sur.,

2011).

Stoga poduzeće mora iskoristiti prednost ako se pojavilo prije konkurencije na

tržištu da bi stvorilo i osiguralo čvrstu poziciju.

13

4. HALAL

U sljedećem poglavlju definirat će se termini halal, haram i mešbuh. Objasnit će se

postupak dobivanja halal certifikata u Hrvatskoj, prikazati stanje na tržištu halal

hrane u svijetu kao i primjeri poduzeća koja su iskoristila prednosti posjedovanja

halal certifikata.

4.1. Što je halal?

Termin halal potječe iz arapskog jezika te znači dozvoljeno ili dopušteno. Suprotno

od halal jest arapska riječ haram, što znači zabranjeno ili nedozvoljeno. Te su dvije

riječi kod pripadnika islamske vjeroispovijesti smjernice kako razlikovati dobro od

lošeg, tj. dozvoljeno od nedozvoljenog. Islam, kao jedna od većih monoteističkih

religija, sadrži koncept prehrane koji se trebaju pridržavati svi vjernici muslimanske

vjeroispovijesti.

„Riječ halal u islamu je smjerodavni i smjerokazni naputak, koji ne podrazumijeva

samo hranu, nego označava specifičan odnos u svim aktivnostima ljudskog života,

te je ovaj stil života jasno propisan šerijatom“ (Ljevaković i Jašić, 2010, str. 4). U

Kur'anu, svetoj knjizi za muslimane, u kojoj je zapisana Božja zapovijed, jasno je

opisano sve vezano za halal i haram. Stoga svaki pripadnik islamske vjere mora

voditi računa što konzumira i da hrana ne bude samo materijalno dobro već da ima

i duhovno značenje, tj. da se prema hrani odnosi kao prema Božjem daru.

„O vjernici, jedite lijepa jela od onoga čime smo vas opskrbili, budite Bogu zahvalni,

ako samo Njemu služite (Njega obožavajte). Zaista vam je Allah zabranio (jesti)

lešinu, krv, svinjsko meso i ono što je zaklano u nečije drugo ime osim (imena)

14

Božjeg, a tko bude prisiljen (jesti), ne tražeći i ne prelazeći (granice dozvoljenog),

nema mu grijeha. Bog oprašta i milostiv je. Zaista oni koji skrivaju (dio) Knjige koju

im je Bog poslao i za to uzimaju neznanu korist, takvi trpaju u svoje želuce (i jedu)

samo vatru“ (2:172-174)(Kur'an, 2000).

I u drugim monoteističkim i politeističkim religijama hrana ima veliku važnost.

Pripadnici židovske vjeroispovijesti imaju sličan princip prehrane kao muslimani. I

oni ne jedu strvine i svinjetinu, ali konzumiraju alkohol. Židovi su, poput muslimana,

zadržali svoj način prehrane do danas, te ga nazivaju košer (Ljevaković i Jašić,

2010). Kod islama je važno da svaki vjernik dobro razumije točno što se od njega

traži i što je halal, jer postoje razna tumačenja Božje riječi, stoga je poželjno da se

muslimani pridržavaju izvornog oblika Kur'ana, te da slušaju jedino Božje

zapovijedi. Popis harama po islamskom zakonodavstvu, šer'iatu, vrlo je sužen, dok

je popis halala vrlo opsežan (Topoljak, 2010).

U islamu i danas vlada velika svijest o konzumaciji hrane i pića, posebno u

arapskim zemljama, te se osjeti ozračje spokoja i zahvalnosti prema Bogu, što i u

kojoj mjeri se konzumira. To se posebno osjeti za vrijeme najvećega muslimanskog

blagdana Ramazana, koji je poticaj duhovnom rastu svih vjernika, te uključuje i post

od zore pa sve do zalaska sunca. Za vrijeme Ramazana vjernici zahvaljuju Bogu na

svemu što im je darovao, te se potiču na dobra djela i svemu što je halal.

Prema mr. sc. Faruku Čengiću u islamu vrijedi šerijatsko pravilo da je sve

dopušteno, dok se ne dokaže da je zabranjeno. U šerijatu postoji deset zabrana

vezanih za hranu i piće muslimana:

Zabrana konzumiranja onoga što šteti (tu su: alkohol i narkotici).

Zabrana konzumiranja onoga što je nečisto ili zaprljano nečistoćom (pod

nečistoćom se podrazumijeva svinjsko meso i meso miša, mazge, lešina,

ljudski izmet, krv i slično, dok se u nečistoću ubraja: voda ili neka druga

tekućina, kao i hrana u koju je upala nečistoća i promijenila boju, okus ili

miris).

15

Zabrana konzumiranja životinja koje je zabranjeno ubijati (to su: pčele,

mravi, djetlići ili žabe).

Zabrana konzumiranja životinja koje je dopušteno ubijati (to su: škorpion,

gavran, zmija i pas koji ujeda).

Zabrana konzumiranja životinja koje se hrane nečistoćom – džellale (šerijat

zabranjuje konzumiranje mesa i pijenje mlijeka od životinja koje se hrane

nečistoćom).

Zabrana konzumiranja životinja koje imaju očnjake i ptice koje imaju kandže

(u toj su grupi: lav, vuk, tigar, medvjed, majmun, slon, šakal, jastreb, orao i

slično).

Zabrana konzumiranja onog što je odvratno i neugodno (u toj su kategoriji:

gmazovi i kukci).

Zabrana konzumiranja tzv. „tuđe hrane“ (šerijat zabranjuje konzumiranje

hrane i pića do kojih se došlo: pljačkom, varanjem, manipulacijom, umjetno

izazvanom nestašicom, krivim mjerenjem i vaganjem i onoga što je stečeno

putem kamate).

Zabrana konzumiranja mješanaca (prema šerijatskom pravilu: „Ako se pri

jednoj istoj stvari nađe zabrana i dozvola, daje se prednost zabrani“)

(Čengić, 2010).

Prema tim naputcima, svaki čovjek može zdravije živjeti, te se psihički i fizički bolje

osjećati. Halal je svakako pozitivan princip ishrane i načina života. Prihvaćanjem

halala u svom načinu prehrane i života općenito, čovjek se disciplinira i prihvaća

ono što je uzvišeno i sveto.

4.2. Halal certifikat

U današnjem materijalističkom svijetu, gdje se sve više vrti oko cijene, dostupnosti i

vizualnog izgleda proizvoda, još uvijek postoji dio populacije ili tržišta koji će

neovisno o navedenim elementima izdvojiti određena materijalna sredstva ili napor

da bi došao do proizvoda koji zadovoljava određenu kvalitetu. Zbog sve veće

industrijalizacije i ubrzanog načina proizvodnje, zanemaruje se kvaliteta određenog

proizvoda, te njegov sastav.

16

Tako se, primjerice, u prehrambenoj industriji upotrebljavaju razne kemijske tvari

koje štete čovjekovu zdravlju, a koje su posebno zabranjene za pripadnike

određenih religija, među kojima je i islam. Ljudi danas premalo pažnje daju onome

što jedu, tj. ne obraćaju pažnju kako je pripravljena hrana koju konzumiraju, te gdje

je i na koji način došla do krajnjeg potrošača.

„Religioznost se u većini religija odražava i kroz prehranu, a danas je u svijetu jako

poznat postao halal u islamu, košer u judaizmu, vegetarijanstvo u hinduizmu.

Kršćanstvo kao najbrojnija religija utjecala je na prehrambene običaje najviše u

razvijenim zapadnim zemljama. Danas ljudi često osjećaju potrebu da hrana dobije

duhovni sadržaj, po čemu kao takva biva prepoznata na tržištu“ (Ljevaković i Jašić,

2010, str. 5).

Halal obilježje u proizvodnji i distribuciji hrane, ima veliko značenje za konzumente

takve vrste hrane, te su zagovornici i stručnjaci tog načina prehrane donijeli odluku

o stavljanju obilježja halal certifikata ili kvalitete na određeni proizvod. Kako bi

konzumenti i kupci bili sigurni da je proizvod ili hrana napravljena u skladu prema

halal standardima, halal proizvod je obilježen halal certifikatom.

Slika 4.4. Izgled halal obilježja ili certifikata na proizvodima u Republici Hrvatskoj

17

Izvor: Jurković Majić, O. (2010). Primjena halal i košer certifikata u marketingu hrane. Preporodov

journal, mjesečnik KDBH „Preporod (118), 28-37

Slika 4.1. prikazuje izgled halal certifikata i obilježja na proizvodima na području

Republike Hrvatske. Time i kupci u Hrvatskoj lako mogu prepoznati proizvode s

halal certifikatom. Na području Bosne i Hercegovine proizvodi s halal certifikatom

također su obilježeni kao na slici 4.2. Time su stanovnici osviješteni o halalu i

njegovoj važnosti, jer je islam najzastupljenija religija u Bosni i Hercegovini.

Slika 4.5. Izgled halal obilježja ili certifikata na proizvodima u Bosni i Hercegovini

Izvor: halal.hr. Preuzeto 17. lipnja 2013. sa stranice: www.halal.ba/site/images/stories/logo

%20primjeri.jpg

Slika 4.3. prikazuje izgled poznatih certifikata u ostalim zemljama diljem svijeta.

Tako kupac vizualno prepoznaje halal proizvod na tržištu.

Slika 4.6. Izgled halal obilježja ili certifikata u svijetu I.

18

Izvor: Internetska stranica behalal. Preuzeto 17. lipnja 2013. sa stranice:

http://behalal.org/tag/marketing-2/

Izgled halal certifikata ovisi o zemlju i kontinentu u kojem je proizvod proizveden,

stoga postoji još niz drugih halal obilježja u svijetu s kojima se kupci mogu susresti,

a prikazani su na slici 4.4.

Slika 4.7. Izgled halal obilježja ili certifikata u svijetu II.

Izvor: helyawati.com. Preuzeto 17. lipnja 2013. sa stranice:

http://www.helyawati.com/wp-content/uploads/2013/01/halal-senarai-badan-Islam-yang-diiktiraf.jpg

„Halal certifikat jamči da je životinja, čije se meso i mesne prerađevine nalaze u

trgovinama, obrađena po vjerskim običajima i ritualima i da u njima nema svinjetine.

Potvrdom 'halal' kvalitete, proizvođači će biti dužni dokazati da je proces

proizvodnje onih proizvoda koji se žele certificirati, poštivan prema pravilima iz

Šerijatskog prava. 'Halal standard, certifikat' ima oznaku 47.2006 halal hrana. To je

ujedno prvi standard kvalitete koji su priznali vjerski i državni autoriteti u Europi“

(Jurković, Majić, 2010, str. 18).

Oznaka halal kvalitete na proizvodima razlikuje se po izgledu ovisno o državi u kojoj

je proizvod proizveden, te ga je dodijelila ovlaštena institucija za dodjelu halal

certifikata u matičnoj zemlji.

19

4.3. Dodjela halal certifikata

Halal certifikat u Republici Hrvatskoj dodjeljuje Centar za certificiranje halal kvalitete

na čelu s mešihatom Islamske zajednice. „Halal standard počiva na preventivno-

-proaktivnoj metodi te je kompatibilan s međunarodnim standardima upravljanja

kvalitetom (ISO, HACCP i drugi). Knjiga Halal standarda sadrži: Halal standard,

proceduru certificiranja, pravilnik o halal klanju, pravilnik o auditu i zaštitnom znaku

te priručnik o halal statusu aditiva. Sami proces dobivanja halal certifikata utvrđen je

procedurom certificiranja halal kvalitete koja je sastavni dio halal standarda“1

Da bi određeno poduzeće započelo postupak dobivanja halal certifikata, potrebno

je da nadležna osoba u poduzeću koje zahtijeva halal certifikat, podnese zahtjev za

certificiranje i dostavi dokumentaciju kojom dokazuje da poduzeće posluje u skladu

sa zakonom i da može zadovoljiti zahtjeve halal kvalitete. Nakon toga slijedi

provjera dokumentacije Centra za certificiranje halal kvalitete, poslije provjere

dokumentacije, potpisuje se ugovor o certificiranju, te se educiraju zaposlenici

(interni auditori) koji su zaduženi za implementaciju i održavanje zahtjeva halal

kvalitete (halal.hr, 2013). Stoga poduzeće koje podnosi zahtjev, mora pripremiti

dokumentaciju u kojoj su opisani svi postupci te implementirati zahtjeve halal

kvalitete od nabave sirovina, prijema i skladištenja sirovine, proizvodnje do

skladištenja i transporta gotovih proizvoda. Poslije implementacije zahtjeva Centar

za certificiranje halal kvalitete organizira i provodi certifikacijski audit. Komisija za

verifikaciju provjerava je li certificiranje obavljeno na propisan način, zatim Upravni

odbor donosi odluku o dodjeli certifikata te se poduzeću dodjeljuje certifikat

(halal.hr, 2013).

Nakon toga Centar za certificiranje halal kvalitete najavljenim i nenajavljenim

auditima, analizama gotovih proizvoda na prisutnost harama provjerava poštivanja

zahtjeva i mjera halal standarda (halal.hr, 2013). Na slici 4.5. shematski je

prikazana pojednostavljena procedura dobivanja halal certifikata, cilj je razumjeti

cjelokupan proces certificiranja.

1 Procedura certificiranja, Centar za certificiranje halal kvalitete. Preuzeto 1. lipnja 2013. sa stranice: http://halal.hr/nova/procedura-certificiranja/ .

20

http://halal.hr/nova/procedura-certificiranja/

Izvor: halal.hr. Preuzeto 19. lipnja 2013. sa stranice:

http://halal.hr/images/dokumenti/shema.pdf

Slika 4.8. Shematski prikaz procedure certificiranja halal kvalitete

21

http://halal.hr/images/dokumenti/shema.pdf

4.4. Tržište halal hrane u svijetu

U sljedećem poglavlju promatra se tržište halal hrane u svijetu. Ono nije isključivo

geografski i demografski određeno smještajem islamskog stanovništva već u

suvremenom globaliziranom svijetu vrata mu se otvaraju i u tradicionalno

neislamskim zemljama. „Unutar globalne slike koja se ubrzano mijenja tvrtka mora

promatrati šest osnovnih čimbenika: demografske, gospodarske, društveno-

-kulturne, prirodne, tehnološke i političko pravne“ (Kotler i Keller, 2007, str. 78).

Prema demografskom istraživanju koje je proveo Paw Research Center u 2010.

godini (pewresearch.org, 2013) 23% svjetskog stanovništva su muslimani. Grafikon

4.1. je prikaz udjela svjetskih religija u ukupnoj populaciji. Muslimani čine skupinu

od 1,6 milijardi stanovnika, a 3% od tog broja živi u Europi.

Grafikon 4.1. Prikaz udjela religijskih grupa u svjetskoj populaciji u 2010. godini

Postotak većih religijskih grupa unutar ukupne svjetske populacije u 2010.

Budisti7,10%

Židovi0,20%

Narodna vjerovanja

5,90%

Ostale religije0,80%

Bez religije16,30%

Hindusi15,00%

Muslimani23,20%

Kršćani31,50%

Izvor: Markić, 2013., prema podacima Paw Research Center (2010)

22

Na slici 4.6. koja slijedi, vidi se da je to broj od 43.490.000 stanovnika u 2010.

godini.

Slika 4.9. Regionalna distribucija muslimanskog stanovništva u 2010. godini

Izvor: Markić, 2013., prema podacima Paw Research Center (2010)

Istraživanje također pokazuje da je prosječan musliman star 26 godina, dok je

prosječan katolik star 30 godina. Ta se informacija ne čini bitnom, no u današnje

vrijeme mlađim su generacijama informacije dostupne putem novih tehnologija,

užurban je način života i naglasak je na zdravoj prehrani i izgledu. Olakšana je

mogućnost migriranja stanovništva u potrazi za poslom ili kojim drugim odlučujućim

faktorom kvalitete života te se stoga sa sigurnošću može reći da se certificiranje

hrane kao halal čak i kod nas u Europi, odnosno Hrvatskoj, čini iznimnom

poslovnom prilikom i pametnom marketinškom strategijom kao osiguranje

pouzdanosti i prepoznatljivosti kvalitete.

Prema drugom izvješću Paw Research Centera vezanim za projekcije

demografskih kretanja muslimanskog stanovništva (pewresearch.org, 2013),

populacija muslimanskog stanovništva kao najvećeg potrošača halal proizvoda i

usluga porast će s 1,6 milijardi na 2,2 milijarde do 2030. godine, što je rast od oko

35%. Projekcije pokazuju da ni jedna druga vjerska zajednica neće ostvariti takav 23

rast kao muslimanska. Procjenjuje se da će rast u Europi biti na 58 milijuna

muslimana, te će činiti 10% ukupne europske populacije.

Razmišljamo li, kod otvaranja novog poduzeća ili uvođenja halal standarda

dugoročno, ako izuzmemo ostale utjecajne faktore, može se zaključiti da

poslovanje pod tim pretpostavkama može samo rasti. „Izlazak na međunarodno

tržište i globalno širenje omogućuje kompanijama povećanje profitabilnosti“

(Lazibat, Kolaković, 2004, str. 46). Takvo razmišljanje može nas voditi prema novim

tržištima u susjedstvu, ali i dalje u Europu, kao što su Kosovo, Albanija, Makedonija

ili Bosna i Hercegovina, te u već poznate multikulturalne države poput Francuske,

Nizozemske i Njemačke. Ulaskom u Europsku uniju ta tržišta postaju pristupačnija,

uz kupce veće kupovne moći od one koju imaju muslimani na Balkanu ili još dalje u

pojedinim arapskim i azijskim zemljama.

„Globalno tržište halal proizvoda i usluga je procijenjeno na 2.770 milijardi USD, te

eksponencijalno raste 20 posto na godišnjem nivou. Najmanje 38 milijuna

potrošača koji preferiraju halal proizvode i usluge živi u Europi“.2

Prema Hrvatskoj gospodarskoj komori tržište halala dijelimo na tri skupine:

1. Arapsko-islamsko tržište koje se sastoji od najbogatijih zemalja poput

Kuvajta i Saudijske Arabije do siromašnih poput Tadžikistana (hgk.hr, 2013).

Jedno od potencijalnih tržišta unutar skupine arapsko-islamskih zemalja je

tržište Ujedinjenih Arapskih Emirata koje uvozi više od 90% hrane, ali na

kojem hrvatski proizvođači nisu prisutni sa svojim halal proizvodima

(business.hr, 2012).

2. Halal tržište Europske unije koje se procjenjuje na 66 milijardi američkih

dolara. „Potrošnja halal hrane sve je veća i u europskim zemljama, a osobito

u Francuskoj kao najvećem tržištu. Halal tržište u toj zemlji raste između

sedam i deset posto godišnje, a potrošnja halal mesa po osobi u Francuskoj

je otprilike 150 kilograma, što je 30 posto više od prosjeka“.3

2 Globalno halal tržište raste 20% godišnje, Al jazeera. Preuzeto 1. lipnja 2013. sa stranice: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/globalno-halal-trziste-raste-20-godisnje . 3Halal certifikat otvara tržište od 661 milijarde dolara, Business.hr. Preuzeto 01. lipnja 2013. sa stranice: http://www.business.hr/kompanije/halal-certifikat-otvara-trziste-od-661-milijarde-dolara ,

24

http://www.business.hr/kompanije/halal-certifikat-otvara-trziste-od-661-milijarde-dolara

http://balkans.aljazeera.net/vijesti/globalno-halal-trziste-raste-20-godisnje

3. Regionalno tržište u kojem smo i mi. „Tokom 2006. godine ukupni izvoz

hrvatske ekonomije bio je 8,25 milijardi eura, od toga je u pedesetak

muslimanskih zemalja otpremljena roba u vrijednosti 418,82 milijuna eura što

je tek 5 % od ukupnog izvoza“ (Hodžić, 2010, str. 27).

Prema Hodžiću halal proizvode možemo smatrati diferenciranima jer ne proizvode

svi sudionici na tržištu halal proizvode. U tom su slučaju konkurentske prednosti

halal proizvoda, u odnosu na proizvod koji to nije, nemogućnost supstitucije halal

proizvoda proizvodom koji to nije te je smanjen rizik imitacijama i inovacijama u

proizvodnji korištenjem novih dodataka zbog strogih religijskih propisa.

Također sudionici halal tržišta nikad ne bi mogli ostvarivati velike monopolske

profite zbog same filozofije ishrane koja se ne temelji na materijalnoj dobiti već

udovoljavanju vjerskim zahtjevima. Nešto veće cijene proizvoda opravdane su

dodatnim uloženim sredstvima u marketing da bi se proizvod prepoznao na

globalnom tržištu kao halal (Hodžić, 2010).

Velika multinacionalna poduzeća prilagodila su svoje poslovanje zahtjevima tržišta.

Halal tržište prepoznali su i veliki igrači poput McDonald'sa, PepsiCoa, Wrigley'sa,

Nestlea. Svi su proizvodi Nestle Malaysia deklarirani kao halal proizvodi i čine ga

jednim od najvećih halal proizvođača koji izvozi svoje proizvode u više od 50

zemalja širom svijeta te je u 2011. ostvario neto-dobit u iznosu od 505,3 milijuna

malajskih ringgita što je otprilike 1589,74 milijuna američkih dolara (nestle.com,

2013).

Prema Hasanoviću, McDonald's prije nije odustajao od svojih čvrstih standarda u

proizvodnji i prodaji bez obzira na vjeru ili način života ljudi na pojedinom tržištu.

Nije bilo moguće naručiti alkoholno piće, no danas se u Njemačkoj uz BigMacove

nudi pivo, u Francuskoj vino, a u Hong Kongu kokteli. Također se u Indiji

hamburgeri ne prave od govedine već od janjetine i piletine i zovu se Maharaja

Mac.

25

No u zadnja dva desetljeća pokazalo se koliko su zbilja važni moćni lokalni

brendovi koji zadovoljavaju sve zahtjeve samog okruženja te koliko globalne marke

mogu biti povezane uz negativne asocijacije. Poznati primjeri su Mecca Cola u

Francuskoj koja konkurira Coca Coli i Pepsiju te Quibla Cola jedno je od

najprodavanijih bezalkoholnih pića u Velikoj Britaniji ili Zamzam Cola u Iranu koja

su nastala između ostalog zbog protivljenja sve jačoj amerikanizaciji preko medija,

tzv. kokakolonizaciji (Hasanović, 2010). Takav stav potrošača prema globalnim

brendovima i svemu što se uz njih veže posebno je važan za male proizvođače na

tržištu i moguće ga je iskoristiti u korist svog proizvoda.

Hodžić naglašava da su od europskih zemalja najveća tržišta halal proizvoda i

usluga u Francuskoj i Velikoj Britaniji. Također su u Europi iznimno popularni halal

začini, umaci i mlijeko u prahu (Hodžić, 2010). Uz pomoć konkurentnosti odredit će

se uspješnost ili neuspješnost poslovanja poduzeća. (Porter, 2008) Uzmemo li u

obzir i činjenicu da se radi o rastućem tržište kojem predviđaju rast i do 40%,

svakako je važno i da se hrvatski proizvođači pravovremeno uključe i dobiju dio

halal kolača.

4.5. Primjeri dobre prakse

U Hrvatskoj su u 2013. godini čak 45 poduzeća dobila halal certifikat prema

podacima Centra za certificiranje halal kvalitete. Slika 4.7. popis je svih halal

certificiranih poduzeća u Republici Hrvatskoj s logom poduzeća. Većina poduzeća s

popisa prehrambena su poduzeća koja su i izvoznici hrvatskih proizvoda. Osim

poznatih imena poput Kraša, Vindije, Mlinara, Pika, Belja na popisu su i manja

poduzeća regionalnog karaktera kao što su Mirna Ribolov ili Arbacommerce.

Slika 4.10. Popis proizvođača halal hrane u Hrvatskoj u 2013. godini

26

Izvor: Markić, 2013.

Jedan od dobrih primjera je poduzeće Naše klasje koje svoje halal proizvode

prodaje u domaćim trgovačkim lancima, ali ih i izvozi. U poduzeću također smatraju

da je krajnji cilj halal certificiranja praćenje proizvoda od početka do kraja na 27

precizan, strog i kontroliran način. Čak šest puta godišnje audit tim, koji odabere

Agencija za certificiranje a čine ga stručnjaci svih područja vezanih uz prehrambenu

industriju, kontrolira ispunjavaju li proizvodi, proizvodni procesi, obrada pa čak i

pakiranje i označavanje u trgovinama sve zahtjeve halal standarda. „Tvrtka 'Naše

klasje' je uvođenjem halal certifikata dobila 'ulaznicu' na tržište od čak 44 zemlje

svijeta, s više od 1,3 milijarde ljudi gdje zakonska regulativa nalaže da prehrambeni

artikli moraju imati halal certifikat“ (Dukarić, 2010, str. 51).

Hodžić naglašava da su Podravkina konzervirana gotova jela, dječja hrana, juhe i

Vegeta doživjeli uspjeh na sajmu u Abu Dhabiju gdje su potpisali ugovor o

zastupanju i distribuciji za tržište Emirata s jednim partnerom (Hodžić, 2010).

Halal proizvode prepoznala su i poduzeća u financijskim problemima, a jedan je

primjer Industrija mesa Ivanec. Prezaduženost poduzeća i otpuštanje radnika

dovelo je do okretanja novim tržištima i traženju izlaza iz krize u izvozu. U planu je

izgradnja pogona za proizvodnju halal mesa i izvoz na tržišta Bjelorusije,

Kazahstana, Gruzije, Azerbajdžana, Turske i zemalja Dalekog istoka. Ulaganja su

vrijedna oko 4 i 5 milijuna eura, te se radi na očuvanju radnih mjesta što je jedno od

ključnih pitanja u današnjem hrvatskom gospodarstvu (Risek, 2012).

5. HALAL HRANA U HRVATSKOJ

28

Iduća poglavlja povezana su s halalom u Hrvatskoj. U poglavljima su opisani važni

podatci vezani za proizvodnju halal hrane, prisutnost pripadnika muslimanske

vjeroispovijesti u Hrvatskoj, te turista muslimanske vjeroispovijesti koji posjećuju

Hrvatsku.

5.1. Proizvodnja halal hrane u Republici Hrvatskoj

Republika Hrvatska je poput većine europskih zemalja u velikoj ekonomskoj krizi.

Posljedica je takve situacije velika nezaposlenost, slaba kupovna moć stanovništva,

propadanje industrije i proizvodnje, te neiskorištenost prirodnih dobara, posebno u

poljoprivredi i stočarstvu. Proizvodnja zdrave hrane u današnje vrijeme, trebala bi

biti glavni pokretač razvoja i izlaska zemalja iz ekonomske krize. Zdrava hrana,

unatoč ponekad i višoj cijeni, uvijek će pronaći krajnjeg kupca. U zdravu se hranu

svakako ubraja i halal hrana.

Jedna od glavnih odrednica hrvatske industrije je hrvatska prehrambena industrija u

kojoj još uvijek leži hrvatski kapital. Velik dio ostalih hrvatskih industrija u rukama je

stranih multinacionalnih kompanija i kao takve ne mogu biti pokretačem hrvatskog

gospodarstva. Susjedne zemlje i njihova tržišta osnovni su hrvatski izvozni cilj.

Prema Državnom zavodu za statistiku zemlja u koju ide čak 12,8% hrvatskog

izvoza je Bosna i Hercegovina, u Njemačku ide 10,3%, a u Srbiju 4,3% (dzs.hr,

2013).

Hrvatsko se gospodarstvo prirodno okreće jugoistoku Europe. Ključni su dijelovi u

razvoju regionalnog halal tržišta, kao i na svjetskoj razini,: prehrana, turizam,

ugostiteljstvo, kozmetika, lijekovi, te stvaranje poslovnih i industrijskih zona,

odnosno halal hubova. Osvojiti halal tržište moguće je samo planiranom strategijom

prodora na halal tržišta drugih zemalja te izgradnjom povjerenja i partnera i

potrošača.

Ključne aktivnosti su (halal prehrana – izvozna strategija hrvatskog gospodarstva,

2010):

sudjelovanje na halal forumima u svijetu

predstavljanje proizvoda na halal sajmovima

29

marketinški nastupi na ciljanim tržištima

otvaranje predstavništava i stvaranje poslovnih veza na ciljanim tržištima.

5.2. Pripadnici muslimanske vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku iz 2011. godine, u Republici

Hrvatskoj, zabilježeno je 62.977 stanovnika pripadnika muslimanske

vjeroispovijesti.

Od toga su najzastupljeniji Bošnjaci, zatim Albanci te ostali.

Na grafičkom prikazu, prema mjerenju Državnog zavoda za statistiku iz 2011.

godine, najviše pripadnika muslimanske vjeroispovijesti živi u Gradu Zagrebu,

18.044 stanovnika. Tako Zagreb postaje glavnim centrom za sve muslimane u

Republici Hrvatskoj (dzs.hr, 2013).

30

Grafikon 5.2. Broj pripadnika muslimanske vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj

2.961 200

4.140

2.163 349

280 335

10.667

411 295

266 1.535 1.207

1.625 458

2.619 2.282

9.965

2.927 248

18.044

Broj pripadnika muslimanske vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj

Zagrebačka županija Krapinsko-zagorska županija Sisačko-moslavačka županija

Karlovačka županija Varaždinska županija Koprivničko-križevačka županija

Bjelovarsko-bilogorska županija Primorsko-goranska županija Ličko-senjska županija

Virovitičko-podravska županija Požeško-slavonska županija Brodsko-posavska županija

Zadarska županija Osječko-baranjska županija Šibensko-kninska županija

Vukovarsko-srijemska županija Splitsko-dalmatinska županija Istarska županija

Dubrovačko-neretvanska županija Međimurska županija Grad Zagreb

Izvor: Markić, 2013., prema podacima Državnog zavoda za statistiku (2010)

Godine 1916. islam je priznat kao ravnopravna religija u Republici Hrvatskoj. U

Zagrebu je 1935. godine, u Tomašićevoj ulici 12, Gradsko poglavarstvo ustupilo

prvi molitveni prostor, te se i danas na toj adresi nalazi Islamska zajednica i Centar

za certificiranje halal kvalitete u Republici Hrvatskoj. U ljeto 1944. godine dotadašnji

je Dom likovnih umjetnika preuređen i na istom je prostoru otvorena prva džamija u

Republici Hrvatskoj. Međutim 1948. godine, nakon Drugog svjetskog rata,

31

političko--socijalne promjene zahvatile su i islamsku zajednicu te je džamija prisilno

zatvorena. Godine 1987. u Zagrebu je sagrađena i otvorena nova džamija, koja je

važna poveznica za noviju islamsku dijasporu. (islamska-zajednica.hr, 2013). Uz

džamiju u Zagrebu i Gunji, koja je otvorena 1969. godine, 4. svibnja 2013. godine,

svečano je otvorena i džamija u Rijeci, te je proglašena najljepšom džamijom u

Europi. Time se ujedno širi interes za halal načinom života i prehrane u svim

regijama Hrvatske.

Prema zagrebačkom muftiji Hasanoviću slijedi „da Hrvatska ulazi u Europsku uniju

s jednim bogatstvom, a to bogatstvo je ustvari najbolje riješeno muslimansko

pitanje koje može biti model i rješenje za druge europske zemlje, ali i model i

rješenje za kršćanske manjine tamo gdje su nastanjeni kao takvi“.4

Pripadnici su muslimanske vjeroispovijesti trenutačno zadovoljni svojim statusom u

Republici Hrvatskoj, to potvrđuje i izjava muftije Hasanovića: Lijepo je biti musliman

u Hrvatskoj, povodom održavanja najvećeg islamskog blagdana Kurban Bajrama

2012. godine (tportal.hr, 2012). To samo potvrđuje činjenicu da muslimani

neometano mogu obavljati svoje dužnosti, a time im je sve više dostupan halal

način prehrane, uz pomoć domaćih i stranih proizvođača.

5.3. Turisti muslimanske vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj

Hrvatska je ostvarila mnoge preduvjete za razvijanje halal turizma. Ima ugodnu

klimu, muslimanska zajednica je raširena i priznata u društvu te postoji velik broj

halal certificiranih proizvoda.

„Halal turizam je novi oblik turističke ponude koja je već prisutna u svijetu i obično

se ne razlikuje mnogo od onoga što mi poznajemo kao turizam. Podrazumijeva da

4 Intervju: Uspjeli smo u nastojanjima da u Hrvatskoj ne bude islamofobije, islamska-zajednica.hr, Preuzeto 1. lipnja 2013. sa stranice: http://islamska-zajednica.hr/naslovnica/intervju-uspjeli-smo-u-nastojanjima-da-u-hrvatskoj-ne-bude-islamofobije ,

32

http://islamska-zajednica.hr/naslovnica/intervju-uspjeli-smo-u-nastojanjima-da-u-hrvatskoj-ne-bude-islamofobije


turistima muslimanima budu zadovoljena dva osnovna aspekta, a to su

omogućavanje uvjeta za obavljanje vjerskih obreda i omogućavanje halal hrane“.5

Kao što je već spomenuto, veoma je važno za promicanje Hrvatske kao halal

destinacije promoviranje na sajmovima i forumima halala, ali i korištenje

suvremenim medijima da bi dospjeli do što većeg broja potencijalnih kupaca ili

korisnika usluga. Prema studiji DinarStandarda i Crescentratinga (Global Muslim

Lifestyle Travel Market 2012: Landscape & Consumer Needs Study iz 2012.)

ukupna muslimanska turistička potrošnja u 2011. godini iznosila je 126.1 milijardu

američkih dolara samo emitivnog turizma (ne uzimajući u obzir putovanja religijskog

karaktera) što čini čak 12.3% ukupne svjetske potrošnje. Među 20 zemalja koje

bilježe najveći rast u međunarodnoj turističkoj potrošnji čak 25% su muslimanske

zemlje; na tom su popisu Saudijska Arabija kao najveće emitivno tržište, te Iran,

Nigerija i Ujedinjeni Arapski Emirati (crescentrating.com, 2012).

Grafikon 5.2. prikaz je faktora koji utječu na odabir turističke destinacije iz koje je

vidljivo da najveći broj muslimanskih turista stavlja halal hranu na prvo mjesto

ključnih faktora. Muslimanski su turisti važni jer i prosječno troše više, u prosjeku

troše 1.700 američkih dolara, što je za čak 500 dolara više od Europljana (Dugonjić,

2012). Iz grafikona je također vidljivo da je na drugom mjestu cijena, a Hrvatska još

uvijek spada u relativno jeftinije zemlje na Mediteranu.

5 Halal turizam, hgk.hr. Preuzeto 1. lipnja 2013. sa stranice: http://www.hgk.hr/wp-content/files_mf/Halal%20turizam_25%2004%202012%20%20%203%20.pdf .

Grafikon 5.3. Ključni faktori kod odabira turističke destinacije prema anketi provedenoj s muslimanskim turistima u 2012.

33

http://www.hgk.hr/wp-content/files_mf/Halal%20turizam_25%2004%202012%20%20%203%20.pdf

Izvor: Markić, 2013., prema podacima DinarStandard i Crescentrating (2012)

U Hrvatskoj zasad postoji samo šest hotela s halal certifikatom, to su: Baška, Turist,

Art, Spačva, Aristos, Bonavia i Westin (halal.hr, 2013).

Najbolja je reklama za hrvatske halal proizvode biti dio kvalitetne turističke ponude.

Turist koji dođe prvi put u Hrvatsku i proba hrvatski halal proizvod poželjet će ga

kupiti i u svojoj zemlji. To otvara vrata hrvatskom halal izvozu. Kao što je već

spomenuto, veoma je važno za promicanje Hrvatske kao halal destinacije

promoviranje na sajmovima i forumima halala, ali i korištenje suvremenim medijima

da bismo dospjeli do što većeg broja potencijalnih kupaca ili korisnika usluga.

Osim promocije pokrenute su i neke stvarne mjere koje bi omogućile muslimanskim

turistima dolazak na Jadran. Tako su posljednjih godina za turističke sezone

organizirani direktni letovi Zagreb – Doha, Katar za državljane Jordana, Kuvajta,

Katara, Omana, Ujedinjenih Arapskih Emirata. Omogućen je ulazak u Republiku

27,60%

31,30%

33,00%

34,50%

36,10%

37,20%

45,50%

49,10%

52,90%

66,80%

Prijevoz i smještaj

Restorani

Ostalo

Avanturistički doživljaji

Mogućnosti u destinaciji

Iskustvo u hotelu/smještaju

Relaksacija

Pozitivan stav prema …

Cijena

Halal hrana

Ključni faktori kod odabira turističke destinacije za odmor

34

Hrvatsku s valjanom šengenskom vizom, otvoreno je veleposlanstvo u Kataru i

osnovana je Hrvatsko-katarska udruga (Dugonjić, 2012).

Prednost u odnosu na ostale europske zemlje u privlačenju turista je i ta što smo

ulaskom u Europsku uniju jedina zemlja članica koja ima službeno registriran halal

standard na temelju kojeg se provodi certificiranje te je pokrenuto certificiranje

turističkih agencija koje bi bile most između ponude i potražnje (uhpa.hr, 2013).

35

6. EMPIRIJSKO ISTRAŽIVANJE

Empirijsko istraživanje provedeno je metodom ispitivanja pomoću ankete i

dubinskog intervjua. Prednosti metoda ispitivanja su lakoća i brzina prikupljanja

podataka te relativno niski troškovi, dok je glavni nedostatak utjecaj ljudskog faktora

u ulozi ispitanika, ali i ispitivača (Verčić, 2010).

Anketnim ispitivanjem (Prilog 1.) željelo se doznati koliko su kupci informirani i

zainteresirani za halal hranu. Anketirano je 168 ispitanika, potencijalnih kupaca na

području Grada Zagreba. Ispitivanje je provedeno od 9. studenoga do 4. prosinca

2013. godine.

Dubinskim intervjuom (Prilog 2.) željelo se doznati koliko su poduzetnici informirani i

zainteresirani za proširenje halal asortimana te s kojim su se preprekama susreli pri

njegovu uvođenju. Odabrano je šest hrvatskih poduzeća koja već imaju halal

certifikat. Intervjuirani su u od 25. studenoga do 11. prosinca 2013. godine.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

6.1. Rezultati ankete

Anketa je provedena na Veleučilištu VERN'. U istraživanju je sudjelovalo ukupno

168 studenata. Istraživanje je provedeno online upitnikom. Upitnik se sastojao od

pitanja zatvorenog i otvorenog tipa.

Od ukupno 168 ispitanika, 66 je muškog roda, a 102 ženskog roda. Od svih

ispitanih 82,14% je u dobi od 20 do 30 godina, 13,69% su u dobi od 30 do 40

36

godina, a ostalih 4,17% je starije od 40 godina. Katoličke vjeroispovijesti je 131

ispitanik, odnosno njih 77,98%, samo 2 ispitanika ili 1,19% su islamske

vjeroispovijesti, 33 ispitanika ili njih 19,64% nije se izjasnilo, a 2 ispitanika ili njih

1,19% pripadnici su ostalih vjeroispovijesti.

Grafikon 6.1. prikaz je vjeroispovijesti sudionika ankete koja je jedan od ključnih

faktora kod analize budući da je muslimansko stanovništvo obavezno konzumirati

halal hranu za razliku od katoličkog koje je većinsko stanovništvo u Hrvatskoj.

Grafikon 6.4. Vjeroispovijest ispitanika

78%

1%

20%

1%

Vjeroispovijest ispitanika

Katolik Musliman Ne izjašnjavam seOstale religije


Nakon uvodnih pitanja slijedila su pitanja o informiranosti ispitanika o halal hrani.

Tako 48,21% svih ispitanika pazi na porijeklo namirnica pri kupnji, dok njih 50,60%

ne pazi. Samo 1,19% ispitanika nije se izjasnilo pazi li na porijeklo namirnica pri

37

kupnji. Od svih ispitanika koji paze na porijeklo namirnica pri kupnji, 34,52% su

ženskog roda, a 13,69% su muškog roda. Jedna trećina, to jest 35,71% svih ispitanika je čulo za halal certificiranu hranu, a 64,29% ispitanika nije čulo.

Grafikon 6.2. je prikaz stava ispitanika prema porijeklu namirnica. Iz grafikona su

vidljive razlike stava prema porijeklu namirnica prema spolu ispitanika. Više od 50%

ispitanika ne pridaje pozornost porijeklu namirnica što i nije začuđujuća informacija

ako uzmemo u obzir da su ispitanici studenti koji većinom ne kupuju namirnice za

dom i ne kuhaju, no budući da nas mediji, internet ili institucije sve više informiraju o

važnosti zdrave prehrane postotak je velik i za one koji paze na porijeklo.

Grafikon 6.5. Briga o porijeklu namirnica prema spolu ispitanika

Pazim na porijeklo

Ne pazim na porijeklo

Nema odgovora

Pazim na porijeklo

Ne pazim na porijeklo

Nema odgovora

MŽ

0 10 20 30 40 50 60 70

Briga o porijeklu namirnica prema spolu ispitanika

Broj ispitanika

Brig

a o

porij

eklu

nam

irnice

pre

ma

spol

u


Na pitanje jesu li kušali halal hranu 16,07% ispitanika odgovorilo je potvrdno, a

80,95% odgovorilo je negativno. Ostalih 2,98% nije sigurno u odgovor. Rezultati su

prikazani u grafu 6.3. Odgovori se poklapaju s prethodnim grafom. Budući da velik

broj ispitanika ne pazi na porijeklo namirnica, razumljivo je da nisu ni kušali halal

hranu ili ako su je i probali nisu bili svjesni da se radi upravo o halal hrani.

Za potrebe istraživanja značajan je podatak o broju ispitanika koji nisu kušali halal

hranu. U daljnjim analizama kada su pitanja zahtijevala poznavanje pojma halal 38

hrane korišteni su samo odgovori ispitanika koji su čuli za halal hranu što je

značajno smanjilo uzorak, pa se on sa 168 ispitanika sveo na 60 ispitanika.

Grafikon 6.6. Broj ispitanika prema konzumaciji halal hrane

16%

81%

3%

Broj ispitanika prema konzumaciji halal hrane

Kušao sam Nisam kušao Nema odgovora


Na pitanje kako su saznali za halal hranu, među ponuđenim odgovorima najveći

broj ispitanika koji je čuo za halal hranu kao prvi odgovor odabrao je medije,

odnosno njih 36,11%. Prijatelji su bili odgovora za 12,50% ispitanika, institucije za

11,11%, poznanici za 8,33%, obitelj i vjerske zajednice za 2,78% ispitanika dok je

26,35% ispitanika preko ostalih izvora doznalo za halal hranu.

Od 60 ispitanika koji su čuli za halal hranu njih 23 smatra da je halal hrana zdrava.

Najčešći razlozi koje su naveli zbog kojih je smatraju zdravom hranom su:

Strogi propisi za dobivanje halal certifikata39

Kontrolirano podrijetlo namirnica

Stroge kontrole kvalitete

Tako je 37 ispitanika od njih 60 odgovorilo da halal hranu ne smatra zdravom. Kao

objašnjenje takvom razmišljanju najveći broj ispitanika navodi neinformiranost o

proizvodnji halal hrane. Odabir ispitanika prikazan je na grafikonu 6.4.

Grafikon 6.7. Stav ispitanika o zdravstvenoj koristi halal hrane

62%

38%

Smatrate li da je halal hrana zdrava?

Ne smatram da je zdrava

Smatram da je zdrava


Sljedeće pitanje odnosilo se na kupovinu halal proizvoda. Od 60 ispitanika koji su

čuli za halal proizvode njih 5, odnosno 8,33% kupuje halal proizvode. Njih 55,

odnosno 91,67% ne kupuje halal proizvode iako znaju za njih. Rezultati su

prikazani grafikonom 6.5.

40

Grafikon 6.8. Odluka o kupnji halal proizvoda

8%

92%

Kupujete li halal proizvode?

KupujemNe kupujem


Grafikon 6.6. prikaz je izbora halal certificiranog proizvoda naspram onog

necertificiranog. Od 60 ispitanika koji su čuli za halal hranu njih 32%, odnosno njih

19, dalo bi prednost halal certificiranom proizvodu, dok njih 14, odnosno 23%, ne bi

dalo prednost, dok 45% ispitanika ne smatra halal certifikat ključnim faktorom pri

kupnji.

Grafikon 6.9. Odluka o izboru halal certificiranog proizvoda naspram necertificiranog proizvoda

32%

23%

45%

Izbor halal certificiranog proizvoda naspram necertificiranog

Dao bih prednost halal proizvodu

Ne bih dao prednost halal proizvodu

Svejedno mi je

41


Ključni razlozi zbog kojih bi ispitanici dali prednost izboru halal certificiranom

proizvodu naspram onog necertificiranog su:

Veća kvaliteta proizvoda

Sigurnost kvalitete

Sigurnost pri konzumaciji

Percepcija zdravog proizvoda

Međunarodno priznat certifikat

Na pitanje o plaćanju više cijene za halal proizvod od 60 ispitanika njih 43%,

odnosno 26, platilo bi višu cijenu za halal proizvod dok 50%, odnosno 30, ne bi je

bilo spremno platiti. Ostalih 7%, odnosno 4 ispitanika, nisu se opredijelila ni za

jednu opciju. Grafikon 6.7. prikaz je spremnosti ispitanika da plate višu cijenu za

halal vrijednost.

Grafikon 6.10. Spremnost ispitanika na plaćanje više cijene za halal proizvod

43%

50%

7%

Spremnost na plaćanje više cijene za halal proizvod

Da, spreman sam platiti višu cijenu

Ne, nisam spreman platiti višu cijenu

Ne znam

Izvor: Markić, 2013.42

Istraživanjem se htjelo saznati koliko su halal certificirani proizvodi dostupni

ispitanicima koji su čuli za takve proizvode ili ih već kupovali. Pomoću Likertove

skale ocijenili su dostupnost halal proizvoda u Hrvatskoj. Sljedeći grafikon 6.8.

prikaz je rezultata odgovora na pitanje o dostupnosti halal proizvoda.

Grafikon 6.11. Dostupnost halal proizvoda ispitanicima

0

5

10

15

20

25

Koliko su vam dostupni halal proizvodi?

Broj

ispi

tani

ka


Najveći broj ispitanika odgovorio je da im halal proizvodi nisu ni dostupni ni

nedostupni, vrlo velik broj ispitanika također je rekao da im uopće nisu dostupni. Iz

grafa je vidljivo da je veći broj ispitanika odabrao vrijednosti koje sugeriraju da ne

nalaze halal proizvode na policama trgovačkih lanaca u kojima kupuju, ali ako se

dodatno potrude, mogu do njih doći. To ukazuje na dvije važne mogućnosti: ili

43

postoji još mogućnosti za širu distribuciju i plasman halal proizvoda ili ih je potrebno

istaknuti bolje u trgovinama da bi ih potencijalni kupci uopće prepoznali.

Grafikonom 6.9. prikazani su odgovori ispitanika na pitanje o zadovoljstvu ponudom

halal proizvoda u Hrvatskoj. Rezultati pokazuju da najveći broj ispitanika nije ni

zadovoljan ni nezadovoljan ponudom halal proizvoda u Hrvatskoj. Kao i u slučaju s

dostupnošću proizvoda, veći broj ispitanika je nezadovoljan nego zadovoljan

ponudom proizvoda. Može se zaključiti da su halal proizvodi ispitanicima teže

dostupni i da nisu zadovoljni ponudom u Hrvatskoj.

Grafikon 6.12. Zadovoljstvo ispitanika ponudom halal proizvoda u Hrvatskoj

Uopće nisam zadovoljan

Nezadovoljan sam

Nisam ni zadovoljan, ni nezadovoljan

Zadovoljan sam Jako sam zadovoljan

0

5

10

15

20

25

30

35

Kako ste zadovoljni ponudom halal proizvoda u Hrvatskoj?

Broj

ispi

tani

ka


Završni komentari ispitanika odnosili su se na informiranost o halal hrani. Najčešći

komentari su:

neinformiranost i slaba medijska popraćenost značenja halal certifikata

neprepoznatljivost halal proizvoda na policama trgovačkih lanaca44

Svi navedeni komentari potvrđuju dobivene rezultate koji ukazuju na to da je mali

broj ispitanika upoznat s halal hranom i da je konzumira. Takvo stanje ne sugerira

da na tržištu ne postoji potražnja za takvom hranom već da je stupanj informiranosti

javnosti o značenju certifikata nizak i da globalna kriza zahtijeva jaču marketinšku

kampanju koja bi opravdala veće cijene proizvoda.

1.

2.

3.

4.

5.

6.

6.1.

6.2. Rezultati dubinskog intervjua

Dubinski intervju proveden je na uzorku od šest poduzeća iz svih dijelova Hrvatske,

a bave se proizvodnjom hrane. Postavljeno je 26 pitanja kojima se htjelo doći do

odgovora koje su poslovne prilike i izazovi kod proizvodnje i distribucije halal hrane

u Hrvatskoj (Prilog 2). Odabrana poduzeća razlikuju se po veličini, vrsti proizvoda,

lokaciji, tržišnom udjelu i starosti što je prikazano u tablici 6.1.

Tablica 6.1. Osnovni podaci o poduzećima

Paška sirana d.d.

Sladorana d.d

Naše klasje d.o.o.

Delicia d.o.o.

Kraš d.d. Produkt komerc d.o.o.

45

PITANJE

1. Ispitanik - - Zoran Šimunić

Dražen Horvat - Svjetlana

Hreljak

2. Sjedište poduzeća - - - - - -

3. Broj zaposlenika 76 272 30 7 oko 1600 15

4. Godišnji prihod - - - 3,5 mil.

kuna - -

5.Godina

osnivanja poduzeća

1946. 1947. 2000. 1997. 1911. 1991.

6. Osnovna djelatnost

Proizvodnja sira

Proizvodnja šećera

Proizvodnja svježe

tjestenine i proizvoda

za pekarstvo

Proizvodnja čajnih peciva

Proizvodnja prehrambenih

proizvoda

Klaonica papkara i kopitara

7. Dopunska djelatnost - - - Trgovina na

veliko -

Trgovina na veliko i

malo i vanjska trgovina

8.Godina

uvođenja halal

certifikata2011. 2010. 2008. 2011. 2007. 2012.


Prvi dio pitanja odnosio se na uvodna pitanja o poduzeću koji služi kao osnovna

smjernica kod analize odgovora. Halal certifikat uveo je 2007. godine Kraš d.d., te

je time prvi od poduzeća u uzorku od šest ispitanih koji su ga uveli. Redom su ga

uvodili Naše klasje d.o.o. 2008., Sladorana d.d. 2010., Paška sirana d.d. i Delicia

d.o.o. 2011., te Produkt komerc d.o.o. posljednji u 2012. godini.

Razlozi koje su ispitanici naveli kao ključne za uvođenje halala u svoje poslovanje

razrađeni su prema poduzećima. Iz Paške sirane d.d. navode da prate aktualna

događanja i trendove s ciljem podizanja kvalitete i zadovoljavanja zahtjeva kupaca

te da uvođenjem halal certifikata dobivaju povjerenje i zadovoljstvo potrošača koji

traže halal proizvode. Sladorana d.d. je zbog velikog obujma poslovanja s različitim

46

proizvođačima, kojima je njihov proizvod – šećer, jedna od glavnih sirovina, uvela

halal. Naše klasje d.o.o., Delicia d.d., Kraš d.d. i Produkt komerc d.o.o. okrenuli su

se halal proizvodnji zbog izvoza u zemlje u kojima prevladava stanovništvo

muslimanske vjeroispovijesti, odnosno zbog širenja na nova tržišta.

Sljedeća pitanja odnosila su se na težinu dobivanja halal certifikata te na prepreke i

izazove s kojima su se poduzeća pritom susretala. Pomoću Likertove skale

ispitanici su ocijenili koliko je im je bilo teško dobiti halal certifikat. Troje ispitanika

ocijenilo je da je dobivanje halal certifikata bilo lagano, dvoje je ocijenilo da nije bilo

ni teško, ni lagano dok je jedan ispitanik ocijenio da je bilo teško dobiti halal

certifikat. Nijedan od ispitanika nije se odlučio za vrijednosti jako lagano ili jako

teško. Rezultati po poduzećima prikazani su na grafikonu 6.10.

47

Grafikon 6.13. Stupanj težine dobivanja halal certifikata u Hrvatskoj

Paška sirana d.d.

Sladorana d.d Naše klasje d.o.o.

Delicia d.o.o. Kraš d.d. Produkt komerc d.o.o.

0

1

2

3

4

5

Ni teško ni lagano Lagano Lagano Lagano Ni teško ni lagano Teško

Koliko je bilo teško dobiti halal certifikat?


Ispitanici su i dodatno objasnili svoj stav prema težini dobivanja halal certifikata. Iz

Sladorane d.d. objasnili su da je proizvodnja šećera niskorizična te je i ishođenje

certifikata u tom slučaju bilo jednostavno, dok su iz Produkt komerca d.o.o. objasnili

da je bilo potrebno opsežnije ulaganje u postrojenje, prilagođavanje šerijatskim

propisima te ulaganje u tov. Te razlike u odgovorima jasne su i iz razlika u

djelatnostima pojedinih poduzeća.

Prepreke koje su otežale dobivanje certifikata prema ispitanicima su za veći broj

ispitanika mali broj certificiranih domaćih dobavljača. Među ostalim preprekama

navode se promjene recepture, pronalazak odgovarajuće mehanizacije te edukacija

internih auditora i osoblja. Dio ispitanika nije se susreo s većim preprekama zbog

već prije uvedenog HACCP sustava koji je uveo više standarde u proizvodnji. Na

pitanje koji su faktori najviše pomogli pri dobivanju halal certifikata kao odgovori

pojavili su se već prije navedeni HACCP sustav, ali i ISO 9001. Također se kao

velika pomoć navode susretljivost osoblja iz Centra za certificiranje halal kvalitete te

šire Islamske zajednice koji su educirali osoblje poduzeća, ali i pomagali u izradi

dokumentacije.

48

U tablici 6.2. prikazani su odgovori poduzeća na postavljena pitanja. Pitanjima se

pokušalo doći do odgovora postoji li zapravo potražnja za halal hranom u Hrvatskoj

iz perspektive poduzeća koja proizvode takvu hranu, postoje li mogućnosti izvoza

na strana tržišta i koja bi to tržišta mogla biti. Jednako se tako pokušalo ustanoviti,

uzimajući sve navedeno u obzir, planiraju li u poduzećima povećati svoj asortiman

halal hrane što ukazuje na mogućnosti i prilike koje poduzeća vide u proizvodnji

halal certificirane hrane.

Tablica 6.2. Poslovanje poduzeća na hrvatskom tržištu halal hrane

Paška sirana

d.d.Sladoran

a d.dNaše klasje

d.o.o.Delicia d.o.o. Kraš d.d.

Produkt komerc d.o.o.PITANJE

17.

Za kojim halal certificiranim proizvodom

Vašeg poduzeća

smatrate da je najveća

potražnja?

-

Šećer nam je jedini

proizvod i sav je halal

Tortellini 4 vrste sira ZobeliX

Bajadera, Čokoladne

napolitanke, a zbog velikog

zanimanja za gumene bombone od ljeta su

certificirani i Bananko,

Žele bomboni i Gumelini.

Svježe juneće i goveđe meso

18.

Izvozite li svoje halal

proizvode? Ako da, na koja

tržišta?

- Da

Izvozimo u BiH, Kosovo, Crnu Goru, Sloveniju,

Srbiju

Da, u Sloveniju,

Srbiju, Makedoniju

i Rusiju

SAD, Kanada,

Australija,Saudijska

Arabija i EU

Da. Trenutačno izvozimo u

BiH.

19.Na koja tržišta biste još mogli

izvoziti?- Na sva

Svi koji su zainteresirani

za naše proizvode

UAE, Austrija -

Crna Gora, Makedonija, Albanija i sl.

20.

Planirate li proširiti

asortiman proizvoda s

halal certifikatom? Ako DA kojim proizvodima?

- - -

Da, s posebnim keksima

bez šećera

U razmatranju

su Kiki bomboni koji su

popularni u dječjoj

populaciji.

Ne


49

Pitanjima koja su slijedila pokušalo se odrediti pronalaze li poduzeća kupce za

svoje halal certificirane proizvode i koliko su oni prepoznatljivi na tržištu. Dio

ispitanika smatra da postoji potražnja za halal proizvodima i da ona raste svakim

danom, no dio ispitanika nije zadovoljan trenutačnom potražnjom i nada se da će

se dugoročno isplatiti uvođenje halal certifikata. Dobivanjem halal certifikata njihovi

proizvodi dobili su dodatnu vrijednost, konkurentsku prednost u odnosu na iste

proizvode drugih proizvođača i samim time trebali bi biti prepoznatljivi na tržištu.

Ispitanici su pomoću Likertove skale ocijenili koliko oni smatraju da su njihovi

proizvodi prepoznatljivi kao takvi na tržištu. Ako su ispitanici smatrali da je njihov

proizvod jako prepoznatljiv na tržištu, odabrali su ocjenu 5, a ako su smatrali da kao

halal proizvodi nisu uopće prepoznatljivi na tržištu, odabrali su ocjenu 1. U

grafikonu 6.11. prikazani su odgovori ispitanika. Tri od šest ispitanika smatraju da

su njihovi proizvodi prepoznatljivi na tržištu, dok samo jedan ispitanik smatra da su

veoma prepoznatljivi.

Grafikon 6.14. Prepoznatljivost halal proizvoda ispitanika na hrvatskom tržištu

Paška sirana d.d.

Sladorana d.d Naše klasje d.o.o.

Delicia d.o.o. Kraš d.d. Produkt komerc d.o.o.

0

1

2

3

4

5

Veoma su pre-poznatljivi

Prepoznatljivi su

Prepoznatljivi su

Prepoznatljivi su

Prepoznatljivi su Nisu ni prepoznatljivi,

ni neprepoznatljivi

Smatrate li da su Vaši proizvodi prepoznatljivi na tržištu?


50

Na pitanje koliko u ukupnoj prodaji poduzeća iznosi udio prodaje halal proizvoda

odgovori su bili različiti. Poduzeća Paška sirana d.d., Delicia d.o.o. i Sladorana d.d.

posjeduju halal certifikate za sve svoje proizvode tako da je postotak prodaje halal

proizvoda kod tih poduzeća 100%. Po veličini udjela slijedi ih Naše klasje d.o.o. s

90% te Produkt komerc d.o.o. s otprilike 25%. Iz poduzeća Kraš d.d. nisu u

mogućnosti procijeniti takav udjel budući da je velik dio asortimana pokriven halal

certifikatom za domaće tržište, no osjetno se povećao izvoz proizvoda uvođenjem

halal certifikata za čak 5%.

Na pitanje o proizvodu s najvećom potražnjom iz asortimana poduzeća ispitanici su

izdvojili sljedeće proizvode:

- Naše klasje d.o.o. – Tortelini 4 vrste sira

- Delicia d.o.o. – ZobeliX

- Kraš d.d. – Bajadera i Čokoladne napolitanke

- Produkt komerc d.o.o. – svježe juneće i goveđe meso.

Sva poduzeća u uzorku izvoze svoje proizvode na strana tržišta. Tržišta na koja

izvoze su: Bosna i Hercegovina, Kosovo, Crna Gora, Slovenija, Srbija, Makedonija,

Rusija, Sjedinjene Američke Države, Kanada, Australija, Saudijska Arabija i zemlje

Europske unije. Ispitanici su naglasili da postoji potencijal za izvoz na nova tržišta

zainteresirana za halal proizvode kao što su bogate muslimanske zemlje (Ujedinjeni

Arapski Emirati), ali i susjedne zemlje s muslimanskim stanovništvom poput

Albanije. Sljedećim pitanjem pokušalo se doznati, s obzirom na potencijal izvoza,

planira li se proširenje asortimana proizvoda s halal certifikatom. Dio poduzeća

smatra da ne treba proširivati asortiman, no drugi dio već planira takvo proširenje.

Iz Delicie d.o.o. navode da namjeravaju kreirati posebne kekse bez šećera, dok iz

Kraša d.d. kao opciju navode Kiki bombone koji su jako popularni u dječjoj

populaciji. Svi ispitanici pridaju veliku važnost halal certifikatu u prehrambenoj

industriji što se vidi iz odgovora u tablici 6.3.

51

Tablica 6.3. Mogućnosti poduzeća s halal hranom u Hrvatskoj

Paška sirana d.d.

Sladorana d.d

Naše klasje d.o.o.

Delicia d.o.o. Kraš d.d. Produkt komerc d.o.o.PITANJE

21.

Smatrate li važnim halal certifikat u

prehrambenoj industriji?

Smatramo da uvedeni

HALAL sustav daje

dodatnu težinu i

osigurava vrhunsku sigurnost svakog

proizvoda koji je

proizveden u tom duhu.

Da Da

Da, zbog činjenice da u

halal proizvodima ne smije biti

GMO

Apsolutno. Da.

22.

Pronalazite li u Hrvatskoj

sve potrebne resurse za

halal proizvodnju?

Ako NE, otkuda ih

nabavljate?

-

Naše sirovine su uglavnom iz EU-a

Da

Ne, kupujemo u Belgiji, Austriji i

Španjolskoj

Uglavnom da, a po potrebi iz

zemalja EU-a i šire.

Da.

24.

Na koji način distribuirate

svoje proizvode

sada? Kako biste ih još

mogli distribuirati?

Vlastitim prijevozom-hladnjačama

da bi zadržali režim

hladnog lanca.

Nažalost, distribucija nije naša

Kroz sve trgovačke

lance

Putem trgovačkih

lanaca i putem

ugostiteljskih objekata.

Malo distribuiramo

putem interneta,

ništa putem apoteka, tu su mogućnosti.

Uglavnom preko Službe distribucije

po Prodajnim centrima u svim

većim gradovima Hrvatske kao i

trgovačkim predstavništvima

u Izvozu.

Imamo vlastitu

veleprodaju i vozni park.

25.

Postoje li neiskorištene

prilike za proizvodnju i distribuciju

halal hrane u Hrvatskoj?

Vjerojatno postoje, ali

treba detaljno proučiti tržište i

studiozno obraditi

prikupljene informacije

Da - Da, i to ne samo halal -

Za sada je tržište

premalo pa je stoga

dobro težiti izvozu u susjedne zemlje.


52

Iz Paške sirane d.d. navode da je halal certifikat još jedno jamstvo kvalitete

prehrambenog proizvoda. Dva ispitanika sve potrebne resurse za halal proizvodnju

pronalaze isključivo u Hrvatskoj, dva ispitanika sve potrebne resurse za halal

proizvodnju nabavljaju isključivo u inozemstvu, dok jedan ispitanik dio resursa

pronalazi u Hrvatskoj, no po potrebi se okreće i dobavljačima u inozemstvu. Zemlje

iz kojih nabavljaju svoje resurse su većinom zemlje Europske unije (Belgija,

Austrija, Španjolska,...), ali i šire. Svi ispitanici smatraju da u Hrvatskoj postoji veliki

potencijal za razvoj halal proizvodnje. Kao mogućnost razvoja navode prodaju u

specijaliziranim trgovina jer bi tako bilo mjerljivo značenje halal hrane, odnosno

kupci bi kupovali hranu upravo zbog činjenice što je hrana certificirana, a ne zato

što je brendirana. Kao još jednu mogućnost razvoja navode halal turizam. Većina

ispitanih poduzeća halal hranu distribuira vlastitom distribucijom, dok ostala

poduzeća angažiraju vanjske suradnike. Proizvode plasiraju kroz trgovačke lance i

ugostiteljske objekte, dio plasmana vrši se i putem interneta. Percepcija halal hrane

kao zdrave hrane otvara mogućnost plasmana proizvoda i u ljekarnama. Završni

komentari ispitanih poduzeća dali su dublji uvid u status halal proizvoda u Hrvatskoj

i potrebnom razvoju.

„Svakako bi trebalo učvrstiti spregu Islamske zajednice u Hrvatskoj i proizvođača

HALAL hrane, obraditi tržište, približiti informacije potencijalnim kupcima, educirati

sve kupce, ne samo islamske vjeroispovijesti, o značenju HALAL certifikata i možda

pokušati s trgovačkim lancima dogovoriti da uz redovnu policu s proizvodima,

odrede i poseban, izdvojen prostor gdje bi bili izdvojeni proizvodi s HALAL

statusom.“ Paška sirana d.d.

„Potrebno je općenito stanovništvo više educirati o hrani i što pojedini certifikati

znače.“ Sladorana d.d.

„Previše sirovina se uvozi, domaća proizvodnja je preslaba.“ Delicia d.o.o.

„Potrošači su nedovoljno upoznati s činjenicom da u RH ima mnogo prehrambenih

proizvoda s halal certifikatom. Samo označavanje proizvoda nije dovoljno jasno i

vidljivo.“ Produkt komerc d.o.o.

53

Neiskorištene prilike za proizvodnju i distribuciju halal hrane u Hrvatskoj prema

mišljenju ispitanika svakako postoje, no hrvatsko je tržište malo i potrebno se

okrenuti izvozu.

6.3. Diskusija rezultata

Istraživanje je provedeno s namjerom da se dođe do odgovora na pitanja postoji li

potražnja za halal hranom u Hrvatskoj te koje su poslovne prilike vezane uz

proizvodnju i distribuciju. Provedeno istraživanje dalo nam je odgovore na

postavljena pitanja.

Rezultati ankete pokazali su da je mali broj ispitanih potrošača čuo za halal hranu ili

je konzumirao. Taj su nam podatak s druge strane potvrdili i ispitani proizvođači u

dubinskom intervju koji smatraju da javnost nije dovoljno informirana o halal

certifikatu. Ti navodi potvrđuju navedene informacije iz literature koje sugeriraju da

halal hranu većinom kupuju pripadnici muslimanske vjeroispovijesti i da je ona

većinom plasirana na velikim tržištima, a da je hrvatsko tržište još djelomično

zatvoreno i orijentirano domaćim i tradicionalnim proizvodima.

Dio ispitanika koji je upoznat s halal proizvodima naveo je ipak medije kao osnovni

izvor informacija o halal hrani što je razumljivo budući da su ispitanici većim dijelom

bili katoličke vjeroispovijesti. Ispitanici nisu bili spremni platiti veću cijenu za halal

proizvod i proizvodi su im bili teže dostupni, no kada cijena ne bi bila različita,

prednost bi dali halal certificiranim proizvodima pred onima bez certifikata.

Rezultati ankete sugeriraju da bi potražnja za halal hranom bila i veća kad bi

potrošači bili informirani i upoznati sa zdravstvenim prednostima halal proizvoda.

Napomena ispitanika da im halal proizvodi nisu prepoznatljivi u trgovačkim lancima,

poklapa se s prijedlogom proizvođača da bi bilo dobro izdvojiti halal proizvode te ih

na taj način istaknuti i približiti kupcima. Tu pretpostavku potvrđuju i već navedeni

izvori iz literature, odnosno da bi veće cijene halal proizvoda trebale biti opravdane

uloženim sredstvima u oglašavanje tog proizvoda sve s ciljem informiranja kupca

kojemu je na tržištu prepunom mogućnosti izbora teško procijeniti stvarnu vrijednost

i razlučiti koje su ključne informacije.54

Kao osnovni problem s kojim se susreću proizvođači iz Hrvatske koji su sudjelovali

u istraživanju javlja se ponuda domaćih dobavljača sirovina. Iako, kao što je već

spomenuto, 43 hrvatska poduzeća posjeduju halal certifikat, to nije dovoljno da se

zadovolji potreba hrvatske proizvodnje. Iz te činjenice vidljivo je da ima mjesta

daljnjem širenju i razvijanju halal proizvodnje i ponude u Hrvatskoj. Dio troškova,

koji proizlazi iz nemogućnosti nabave sirovina u Hrvatskoj već u inozemstvu,

mogao bi se smanjiti boljom suradnjom između poduzeća unutar prehrambene

industrije u Hrvatskoj.

Još jedna ključna informacija dobivena tijekom istraživanja je lakoća kojom su

sudionici zadovoljili halal standarde u proizvodnji i ishodili halal certifikat. To također

potvrđuje mogućnost daljnjeg razvoja bez većih poteškoća, posebno za one

potencijalne poduzetnike koji već posjeduju neki od certifikata u proizvodnji kao što

su HAACP i ISO certifikati.

Ponuda halal certificiranih proizvoda zadovoljava potražnju na hrvatskom tržištu,

iako postoje prilike za povećanje proizvodnje. Ispitanici su također naglasili da lako

prodaju svoje proizvode i da na tržištu postoji potražnja, te da namjeravaju proširiti

svoj asortiman halal certificiranih proizvoda. Većinom se na takav potez odlučuju

zbog namjere izvoza svojih proizvoda, a to su redom poznati hrvatski brendovi koji

na domaćem tržištu ostvaruju veliki uspjeh neovisno o samom certifikatu. No na

stranim tržištima, pogotovo onim susjednima na kojima je brojno muslimansko

stanovništvo, kao dodatni poticaj i sigurnost za uspjeh osim poznatog imena je i

sam halal znak.

Obavljeno istraživanje ukazalo je na probleme i potrebe razvoja halal proizvodnje i

tržišta u Hrvatskoj. Dobiveni rezultati poklapaju se s teorijskim okvirom navedenim

u radu, odnosno oni ih potvrđuju i dodatno objašnjavaju. Nije provedeno slično

istraživanje na tržištu koje bi obuhvatilo sve specifične karakteristike domaćeg

tržišta te je ovo istraživanje svojevrsni početak analize poduzetničkih potencijala s

halalom u Hrvatskoj.

55

7. IDENTIFIKACIJA POSLOVNIH PRILIKA S HALAL HRANOM U HRVATSKOJ

U ovom poglavlju bit će obrađene tri ključne cjeline koje se odnose na identifikaciju

poslovnih prilika s halal hranom u Hrvatskoj. Rezultati dobiveni anketom i

intervjuom potkrijepljeni teorijskim okvirom služit će kao smjernica za identifikaciju

poslovnih prilika.

7.1. Tržište

Rezultati ankete pokazuju da u prehrambenoj industriji u Hrvatskoj postoji niz

neiskorištenih prilika vezanih uz proizvodnju i distribuciju halal hrane. Rastuća

muslimanska populacija kako u svijetu tako i u Hrvatskoj, te stabilnost zemlje i

otvoreno tržište ključni su faktori koji mogu doprinijeti uspjehu razvoja halal

proizvodnje hrane.

Dobrosusjedski odnosi sa zemljama u jugoistočnoj regiji Europe, članstvo u

Europskoj uniji kao i relativno bolje stanje na tržištu u odnosu na druge balkanske

zemlje, otvara mogućnost da Hrvatska postane lider u proizvodnji halal hrane. Osim

proizvodnje, otvara se i mogućnost ponude distribucije halal hrane, ali i sirovina za

proizvodnju partnerima i u Hrvatskoj i šire. Kao što i autori navode halal tržište

zasad još uvijek ima potencijala za rast, nije ni zrelo ni zasićeno. Postoje prilike za

stvaranje novih halal proizvoda na svjetskom tržištu, a postojanje online trgovine

također omogućuje pronaći traženi proizvod ili ga ponuditi bez obzira na stvarnu

udaljenost između ponuđača i ponuditelja (Bohari, Hin i Fuad, 2013).

7.2. Strategija

Strategija uvođenja novog halal proizvoda ili promjena postojećeg briga je

menadžmenta poduzeća koje treba prepoznati trenutak ulaska na tržište, ali i

ponuditi vrijednost koja se traži. Vrlo su važne aktivnosti, ne samo vrhovnog

menadžmenta poduzeća koje uvodi i provodi halal certifikat već i ostalih

zaposlenika neovisno o funkciji u poduzeću.

56

Kod halal proizvoda, važno je prije ulaska na tržište, upoznati se s najpouzdanijim

distributerima i prodavačima, koji bi proizvod učinili dostupnim u najkraćem

mogućem roku sa što nižom cijenom i prihvatljivom za okolinu. Ako menadžment

poduzeća ne poznaje poslovnu politiku i običaje zemalja u koje želi izvoziti halal

proizvode, pogotovo kada se radi o arapskim zemljama, dobro je angažirati

stručnjake da bi se lakše prilagodili i upoznali novu okolinu. Sve su to faktori koje

menadžment poduzeća mora analizirati i razmotriti prije negoli se odluči na akciju.

Kao što su rezultati istraživanja naveli, ali i strani i domaći autori potvrdili, poduzeće

mora razraditi marketinški plan kojim će stvoriti pozitivan stav o svom proizvodu te

informirati potencijalne kupce o razlici i vrijednosti koju njihovim proizvodom

dobivaju. U današnje vrijeme važno je osim vrijednosti pružiti i novo iskustvo ili

osjećaj kupcu te osim zadovoljstva ponuditi zdravlje, važnost, brigu za okoliš i

slično.

Potencijal halal industrije je velik, halal standardi mogu se primijeniti ne samo na

halal proizvode već se njegove etičke komponente mogu uključiti u društveno

odgovorno poslovanje poduzeća (Ismaeel i Blaim, 2012).

7.3. Ključni čimbenici uspjeha

U slučaju halal industrije ključni čimbenik jest kvaliteta proizvoda. Cijena ne

predstavlja prepreku, ako je proizvod provjeren i proizveden u skladu s propisanim

normama halal standarda. Razlog tome jest što halal proizvodi uvijek imaju svoje

vjerne kupce i zagovornike takvog načina proizvodnje i certificiranja proizvoda.

Stoga je potrebno prilagoditi poduzeće i cjelokupan proces proizvodnje i tehnologije

da bi okolina prihvatila nadolazeće proizvode na tržište.

Vezano za halal proizvode, kupac mora biti siguran da je proizvod vjerodostojan i

prepoznatljiv kao halal, jer ako nije, kod njega se javlja sumnja. Sumnjivi proizvodi

prema šerijatu, definirani su kao mešbuh.

57

Mešbuhom će se osloviti svaki proizvod koji je sumnjiv te ne postoji potvrda da je

proizveden u skladu s halal normama. „Mešbuh je haram dok se ne dokaže da je

halal“.6

Halal proizvodi zahtijevaju točnost i etičnost prilikom proizvodnje, distribucije i u

odnosu prema kupcima. Lojalnost kupaca je nužno potrebna ako se poduzeće

opredijeli za halal proizvode, jer branša s halal proizvodima je u stalnom porastu, a

time i nadolazeća konkurencija. Poduzeće svoje resurse mora usmjeriti i na kupce

te u edukaciju distributera i prodavača da bi se kupac bez imalo sumnje, unatoč

mogućnosti odabira jeftinijeg i pristupačnijeg proizvoda, odlučio baš za halal

proizvod koji mu se želi ponuditi.

Kod izlaza na nova tržišta veliku pozornost mora se pridati kulturi zemlje na koju se

proizvod plasira. Korporativna kultura može pomoći poduzeću da zadobije

povjerenje kupaca. Poduzeće koje ima već u samu srž svoga poslovanja ugrađene

moralne vrijednosti lakše će privući kupce kojima religijski propisi određuju načine

prehrane i života. Prema tome, korporativna kultura je alat koji može pomoći

poduzeću u stvaranju marketinške i tržišne kampanje, identifikaciji pravih

predstavnika svog proizvoda i ključnih osoba za lakšu distribuciju i promociju kao i

u donošenju novih pravila (Foley, 1999).

Vrijeme donosi promjene u svim sferama poslovnog svijeta, pa tako i u

prehrambenoj industriji. Unatoč sve većoj primjeni novih načina proizvodnje u

prehrambenoj industriji, kod halal hrane ipak je potrebno da se zadrži postupak

proizvodnje i distribucije koji je propisan šerijatom. Jedino se na taj način može

osigurati uspjeh na tržištu halal proizvoda.

6 Halal, Centar za certificiranje halal kvalitete. Preuzeto 1. srpnja 2013. sa stranice: http://www.halal.hr/index.php/hr/halalohalalu .

58

http://www.halal.hr/index.php/hr/halalohalalu

8. ZAKLJUČAK

Ovim specijalističkim diplomskim radom željelo se ukazati i identificirati poslovne

prilike vezane za proizvodnju halal hrane u Hrvatskoj. Kao problem kod istraživanja

javlja se nedovoljno poznavanje halal hrane i neiskorištene poduzetničke prilike u

Hrvatskoj što rezultira slabom prisutnošću hrvatskih poduzeća na tržištu halal

hrane. Tržište halal hrane bilo je predmet istraživanja ovog diplomskog rada, dok je

glavni cilj bila identifikacija poslovnih prilika vezanih za proizvodnju i distribuciju

halal hrane u Hrvatskoj. Pomoćne ciljeve predstavljali su: saznanja o halal hrani,

uvjeti za dobivanje halal certifikata, prikupljanje podataka o tržištu halala u svijetu,

istraživanje ponude i potražnje za halalom u Hrvatskoj te identifikacija poslovnih

prilika vezanih za proizvodnju i distribuciju. Uz pomoć domaće i inozemne literature

te provedenog istraživanja s potrošačima, ali i proizvođačima halal hrane u

Hrvatskoj pokušalo se doći do odgovora na istraživačka pitanja.

Prvo je istraživačko pitanje služilo za bolje razumijevanje i upoznavanje pojma halal

i njegova značenja. Pitanje je glasilo: što je halal hrana? U islamu termin halal

označava ono što je dopušteno i za konzumaciju i u svakodnevnom životu. Prema

tome, halal hrana je ona hrana koja je šerijatskim zakonom dopuštena za

konzumaciju. Hrana koja je zabranjena za konzumaciju označena je terminom

haram, dok je ona za koju nije određeno je li sigurna za konzumaciju ili nije,

označena terminom mešbuh. Halal hrana zahtijeva ne samo sigurnost podrijetla

namirnica nego i cijelih procesa pripreme i rukovanja s namirnicom, ali i sirovinama

od kojih je dobivena. Svi propisi i pravila vezani uz termine halal i haram detaljno su

opisani u Kur'anu, svetoj knjizi muslimana.

Drugim istraživačkim pitanjem pokušalo se saznati što mora zadovoljiti jedan

proizvod da bi se smatrao halal ispravnim proizvodom, a ono je glasilo koji su uvjeti za dobivanje halal certifikata? Halal certifikat je potvrda koju izdaje

nadležna institucija i njime potvrđuje halal ispravnost proizvoda. U Hrvatskoj halal

certifikat izdaje Centar za certificiranje halal kvalitete na čelu s mešihatom Islamske

zajednice. Nakon potpisivanja ugovora o certificiranju, poduzeće koje uvodi halal

standard dužno je prilagoditi svoje procese proizvodnje (postrojenje, sirovine,

skladištenje, rukovanje,…) zahtjevima halala te educirati zaposlenike, ali i tim 59

internih auditora zaduženih za kontrolu kvalitete. Jednom dobiven halal certifikat

vrijedi godinu dana, nakon tog perioda proizvodi poduzeća podvrgnuti su testiranju

prisutnosti haram sastojaka.

Treće istraživačko pitanje odnosilo se na stanje na hrvatskom tržištu, odnosno

glasilo je kakva je potražnja za halalom u Hrvatskoj? Odgovori na to pitanje

dobiveni su iz literature i drugih sekundarnih izvora te empirijskim istraživanjem.

Korištene metode istraživanja su anketa provedena na studentima VERN'a te

dubinski intervju s odgovornim osobama šest poduzeća koja posjeduju halal

certifikat.

Halal tržište u Hrvatskoj u razvoju je zadnjih nekoliko godina, ono obuhvaća

poduzeća iz prehrambene industrije, ugostitelje i hotelijere. Potražnja se javlja za

cjelokupnom halal ponudom, od proizvoda do usluga. Trenutačno u Hrvatskoj 43

poduzeća posjeduju halal certifikat. Važna je i informacija da je muslimanska

populacija najbrže rastuća populacija na svijetu, te je realno očekivati njezin rast i u

Hrvatskoj.

Dugoročna ulaganja u halal proizvodnju i dobivanje halal certifikata jedan je od

načina osiguranja mogućnosti izvoza koji se pokazao kao uspješna strategija

održivosti i izlaska iz financijskih problema. Taj model primjenjiv je kako na jedno

poduzeće tako i na hrvatsko gospodarstvo. Jedna od najznačajnijih grana

hrvatskog gospodarstva jest turizam. Uspostavljanje halal standarda za velik broj

proizvoda i usluga privući će turiste muslimanske vjeroispovijesti koji u prosjeku

troše više na turističkim destinacijama od ostalih.

Analizom dobivenih rezultata, došlo se do zaključka da bi potražnja za halalom bila

veća kad bi kupci bili bolje informirani i o halal hrani i značenju riječi halal. Donesen

je zaključak da je potrebno istaknuti prednost halal hrane u odnosu na druge načine

ishrane, pogotovo u današnje vrijeme globalizacije kada je tržište raznoliko te su

prisutne razne namirnice koje su štetne i sumnjivog porijekla. Ispitanici su naveli da

bi se bolja potražnja i prepoznatljivost za halalom postigla izdvajanjem halal hrane

od ostale (bez halal certifikata) u trgovačkim lancima. Dubinskim se intervjuom

došlo do sličnog zaključka. Mišljenja u poduzećima su da i proizvođače i potrošače

treba educirati i informirati o halal hrani, te da prehrambene proizvode s halal

60

certifikatom treba bolje istaknuti i sortirati na određena mjesta u trgovačkim lancima

koja su lako vidljiva i istaknuta da bi ih prepoznali potencijalni kupci. Moguće je

upotrijebiti već ustaljene načine isticanja kako se to inače radi s određenim

vrstama, npr. mediteranska kuhinja, indijska kuhinja, kineska kuhinja… pa da se na

taj način izdvoji i halal.

Posljednje istraživačko pitanje jest postoje li poslovne prilike vezane za proizvodnju i distribuciju halal hrane u Hrvatskoj? Odgovor na to pitanje dobili

smo dubinskim intervjuom. Kao najčešći problem kod proizvodnje i distribucije halal

hrane u Hrvatskoj javlja se nabava sirovina u zemlji. Dio proizvođača svoje sirovine

nabavlja u inozemstvu, osobito u zemljama Europske unije. Taj dio proizvodnje je

poslovna prilika za domaće proizvođače. Poduzeća halal proizvode distribuiraju

većinom vlastitim distribucijskim kanalima.

Kao što je sugerirano u prethodnim poglavljima, prilika za promociju i plasman halal

proizvoda leži u halal turizmu, odnosno u ponudi halal hrane kroz ponudu domaćih

ugostitelja i hotelijera. Prednost poslovanja na hrvatskom tržištu je i ta što turistička

sezona traje dugo, odnosno dovoljno da turisti upoznaju domaće proizvode.

Specifičnost hrvatskog turizma je i ta što se turisti često vraćaju u Hrvatsku, te se

otvara prostor stvaranja lojalnih kupaca. Izvozom na susjedna tržišta također se

mogu ostvariti novi distributivni kanali koji bi omogućili stvaranje novih domaćih

proizvođača halal hrane. Dobre poslovne prilike vezane za proizvodnju i distribuciju

halal hrane u Hrvatskoj leže u činjenici da Hrvatska ima relativno dobre odnose sa

zemljama u regiji pa i šire.

Provedeno istraživanje ukazalo je na niz još neiskorištenih potencijala u halal branši

kao i na probleme koji sada postoje. Javlja se i potreba za daljnjim istraživanjima i

halal hrane i ostalih halal proizvoda i usluga. Proizvođači ističu potrebu razlikovanja

halal hrane u trgovinama ili prodaju u specijaliziranim trgovina da bi se omogućilo

praćenje prodaje i mjerenje uspješnosti uvođenja halal certifikata. To ukazuje na

potrebu istraživanja mogućih načina mjerenja profitabilnosti uvođenja ne samo halal

certifikata već i svih onih koje zahtijevaju određene industrije. Već spomenuti halal

turizam također je zanimljiv novitet na našim prostorima te je potrebno pratiti njegov

razvoj. Halal usluge i proizvodi koji još nisu razvijeni na našem tržištu, ali jesu na

61

međunarodnom, i od kojih se očekuje procvat su islamsko bankarstvo, halal lijekovi,

kozmetika i moda.

Ograničenja kod istraživanja koja su utjecala na rezultate i zaključak proizlaze iz

činjenice da je Hrvatska većinom katolička zemlja i kao takva nije upoznata s

pojmom halal. Također, ekonomska je situacija uzrok odabira što jeftinijih proizvoda

bez razmišljanja o porijeklu i vrijednosti samog proizvoda. Takvo stanje utječe ne

samo na potrošače već i na proizvođače u Hrvatskoj koji se također brinu o

uštedama. Budući da se radi o proizvodima velikoga izvoznog potencijala sugestija

je da se i kroz zakonodavnu i poreznu regulativu pokuša potaknuti domaće

proizvođače na dobivanje halal certifikata i plasman na strana tržišta.

62

LITERATURA

A) KNJIGE

Andrijanić, I. (2001). Vanjska trgovina (2. izdanje). Zagreb: Mikrorad.

Cinotti, K. (2012). Što poduzetnici moraju znati o financijama? Zagreb: Tile financije d.o.o.

Foley, J. F. (1999). The Global Enterpreneur – Taking Your Business International. USA: Dearborn.

Hisrich, D. R., Peters, M. P., Shepherd, D. A. (2011). Poduzetništvo (7. izdanje). Zagreb: Mate.

Kotler, P., Keller, K. L. (2007). Upravljanje marketingom (12. izdanje). Zagreb: Mate.

Kovačević, B. (2007). Osnove poslovne ekonomije. Zagreb: Mikrorad.

Kur'an časni (2000. preveli Hafiz Muhammed Pandža i Džemaluddin Čaušević). Zagreb: Naklada C.

Lazibat, T., Kolaković, M. (2004). Međunarodno poslovanje u uvjetima globalizacije. Zagreb: Sinergija.

Porter, M. (2008). Konkurentska prednost. Zagreb: Masmedia.

Schroeder, G. Roger (1999). Upravljanje proizvodnjom: odlučivanje u funkciji proizvodnje (4. izdanje). Zagreb: Mate.

Verčić, A. T., Ćorić, D. S., Vokić, N. P. (2011). Priručnik za metodologiju istraživačkog rada u društvenim istraživanjima (2. izdanje). Zagreb: M.E.P.

B) ZNANSTVENI I STRUČNI ČLANCI

Bohari, A. M., Hin, C. W., Fuad, N.,(2013). The competitiveness of halal food industry in Malaysia: A SWOT- ICT analysis Malaysia. Journal of Society and Space, 9 (1), 1-9. Preuzeto 19. svibnja 2013. sa stranice:http://www.ukm.edu.my/geografia/images/upload/1.geografia-jan%202013-manaf-edam%20%281-9%29.pdf

Čengić, F. (2010). Tehnologija halal klanja. Preporodov journal, mjesečnik KDBH „Preporod“, (118), 10-12.

63

http://www.ukm.edu.my/geografia/images/upload/1.geografia-jan%202013-manaf-edam%20(1-9).pdf

http://www.ukm.edu.my/geografia/images/upload/1.geografia-jan%202013-manaf-edam%20(1-9).pdf

Dukarić, M. (2010). Tvrtka “Naše klasje” – primjer uspješnog uvođenja halal kvalitete! Preporodov journal, mjesečnik KDBH „Preporod“, (118), 51-52.

Hasanović, A. (2010). Mogućnosti izvoza kroz halal program. Preporodov journal, mjesečnik KDBH „Preporod“, (118), 38-43.

Hodžić, K. (2010). Uvod: formiranje tržišta i cijena halal proizvoda. Tržište i cijene halal proizvoda. Preporodov journal, mjesečnik KDBH „Preporod“, (118), 24-27.

Ismaeel, M., Blaim, K. (2012). Toward applied Islamic business ethics: responsible halal business. Journal of Managment Development , 31(10), 1090-1100. Preuzeto 19. svibnja 2013. sa stranice:http://www.emeraldinsight.com/journals.htm?issn=02621711&volume=31&issue=10&articleid=17063106&show=html

Jurković Majić, O. (2010). Primjena halal i košer certifikata u marketingu hrane. Preporodov journal, mjesečnik KDBH „Preporod“, (118), 28-37.

Lada, S., Tanakinjal, G. H., Amin, H. (2009). Predicting intention to choose halal products using theory of reasoned action. International Journal of Islamic and Middle Eastern Finance and Management, 2(1), 66-76. Preuzeto 19. svibnja 2013. sa stranice: http://www.emeraldinsight.com/journals.htm?issn=17538394&volume=2&issue=1&articleid=1781088&show=html

Ljevaković, S., Jašić, O. (2010). Religioznost i kultura prehrane. Preporodov journal, mjesečnik KDBH „Preporod“, (118), 4-5.

Renko, M., Shrader, R. C., Simon, M. (2012). Perception of entrepreneurial opportunity: a general framework. Management Decision, (50-7), 1233–1251.

Topoljak, S. (2010). Halal i haram u ishrani. Preporodov journal, mjesečnik KDBH „Preporod“, (118), 6-9.

C) INTERNETSKI IZVORI

Al Jazzera (2013). Globalno halal tržište raste 20% godišnje. Preuzeto 1. lipnja 2013. sa stranice: http://balkans.aljazeera.net/vijesti/globalno-halal-trziste-raste-20-godisnje

Business.hr (2012). Halal certifikat otvara tržište od 661 milijarde dolara. Preuzeto 1. lipnja 2013. sa stranice: http://business.hr/kompanije/halal-certifikat-otvara-trziste-od-661-milijarde-dolara

64

http://business.hr/kompanije/halal-certifikat-otvara-trziste-od-661-milijarde-dolara

http://business.hr/kompanije/halal-certifikat-otvara-trziste-od-661-milijarde-dolara



http://www.emeraldinsight.com/journals.htm?issn=17538394&volume=2&issue=1&articleid=1781088&show=html




Centar za certificiranje halal kvalitiete u Republici Hrvatskoj (2013). Preuzeto 1. lipnja 2013. sa stranice: http://www.halal.hr/index.php/hr/

DinarStandard and Crescentcrating LLC, (2012). Global Muslim Lifestyle Travel Market 2012: Landscape & Consumer Needs Study. (online). Autor. Preuzeto 15. ožujka 2013. sa stranice: http://www.crescentrating.com/halal-friendly-travel-ebooks-presentations-downloads/view_document/9-global-muslim-lifestyle-tourism-market-2012-report.html

Hrvatska gospodarska komora (2010). Certificiranje halal kvalitete. (online) Autor. Preuzeto 16. svibnja 2013. sa stranice:http://www2.hgk.hr/komora/hrv/zupkom/split/hgkcms/images/halal%20bro%C5%A1ura.pdf

Islamska zajednica u Hrvatskoj – Zagreb (2013). Preuzeto 1. lipnja 2013. sa stranice: http://islamska-zajednica.hr/naslovnica/intervju-uspjeli-smo-u-nastojanjima-da-u-hrvatskoj-ne-bude-islamofobije

Nestle Global (2013). Preuzeto 16. svibnja 2013. sa stranice: www.nestle.com,

Pew Research Center, (2011). The Future of the Global Muslim Population: Projections for 2010-2030. (online) Autor. Preuzeto 16. svibnja 2013. sa stranice: http://www.pewforum.org/files/2011/01/FutureGlobalMuslimPopulation-WebPDF-Feb10.pdf

Pew Research Center, (2012). The Global Religious Landscape: A Report on the Size and Distribution of the World’s Major Religious Groups as of 2010. (online). Autor. Preuzeto 16. svibnja 2013. sa stranice: http://www.pewforum.org/files/2012/12/globalReligion-full.pdf

Republika Hrvatska − Državni zavod za statistiku (2013). Preuzeto 16. svibnja 2013. sa stranice: www.dzs.hr

Risek, Lj. (2012). Uvode linije za proizvodnju halal hrane za Bliski i Daleki istok (online). Večernji list. Preuzeto 16. svibnja 2013. sa stranice:http://www.vecernji.hr/sjeverozapadna-hrvatska/uvode-linije-za-proizvodnju-halal-hrane-za-bliski-i-daleki-istok-440280

Tportal (2013). Preuzeto 16. svibnja 2013. sa stranice: www.tportal.hr

65

http://www.tportal.hr/

http://www.dzs.hr/

http://www.nestle.com/



http://www2.hgk.hr/komora/hrv/zupkom/split/hgkcms/images/halal%20bro%C5%A1ura.pdf

http://www2.hgk.hr/komora/hrv/zupkom/split/hgkcms/images/halal%20bro%C5%A1ura.pdf

http://www.halal.hr/index.php/hr/

Udruga hrvatskih putničkih agencija (2013). Preuzeto 16. svibnja 2013. sa stranice: http://www.uhpa.hr/?id=26&vijest_id=31916&agencija_id=&l=&tv=8&sa=62

D) OSTALO

Dugonjić, A. (2012). Halal turizam. Seminar u Hrvatskoj gospodarskoj komori. Zagreb. Preuzeto 19. lipnja 2013. sa stranice: http://www.hgk.hr/wp-content/files_mf/Halal%20turizam_25%2004%202012%20%20%203%20.pdf

Ivanković, J. (2010). Društveno odgovorna strategija marketinga i konkurentnosti poduzeća prehrambene industrije Republike Hrvatske. Doktorska disertacija. Rijeka: Ekonomski fakultet Sveučilišta u Rijeci.

66



http://www.uhpa.hr/?id=26&vijest_id=31916&agencija_id=&l=&tv=8&sa=62

POPIS GRAFIKONA I SLIKASlika 3.1. Poduzetnička strategija: Stvaranje i korištenje mogućnosti novog ulaska.7

Slika 3.2. Čimbenici koji utječu na donošenje odluke treba li odmah ući na tržište ili

pričekati s ulaskom....................................................................................................9

Slika 3.3. Odrednice kulture....................................................................................11

Slika 4.1. Izgled halal obilježja ili certifikata na proizvodima u Republici Hrvatskoj.17

Slika 4.2. Izgled halal obilježja ili certifikata na proizvodima u Bosni i Hercegovini.18

Slika 4.3. Izgled halal obilježja ili certifikata u svijetu I.............................................18

Slika 4.4. Izgled halal obilježja ili certifikata u svijetu II............................................19

Slika 4.5. Shematski prikaz procedure certificiranja halal kvalitete.........................21

Slika 4.6. Regionalna distribucija muslimanskog stanovništva u 2010. godini........23

Slika 4.7. Popis proizvođača halal hrane u Hrvatskoj u 2013. godini......................27

Grafikon 4.1. Prikaz udjela religijskih grupa u svjetskoj populaciji u 2010. godini. . .22

Grafikon 5.1. Broj pripadnika muslimanske vjeroispovijesti u Republici Hrvatskoj. .31

Grafikon 5.2. Ključni faktori kod odabira turističke destinacije prema anketi

provedenoj s muslimanskim turistima u 2012..........................................................34

Grafikon 6.1. Vjeroispovijest ispitanika....................................................................37

Grafikon 6.2. Briga o porijeklu namirnica prema spolu ispitanika............................38

Grafikon 6.3. Broj ispitanika prema konzumaciji halal hrane...................................39

Grafikon 6.4. Stav ispitanika o zdravstvenoj koristi halal hrane...............................40

Grafikon 6.5. Odluka o kupnji halal proizvoda.........................................................40

Grafikon 6.6. Odluka o izboru halal certificiranog proizvoda naspram

necertificiranog proizvoda........................................................................................41

Grafikon 6.7. Spremnost ispitanika na plaćanje više cijene za halal proizvod.........42

Grafikon 6.8. Dostupnost halal proizvoda ispitanicima............................................43

Grafikon 6.9. Zadovoljstvo ispitanika ponudom halal proizvoda u Hrvatskoj...........44

Grafikon 6.10. Stupanj težine dobivanja halal certifikata u Hrvatskoj......................47

Grafikon 6.11. Prepoznatljivost halal proizvoda ispitanika na hrvatskom tržištu.....49

Tablica 6.1. Osnovni podaci o poduzećima.............................................................45

67

Tablica 6.2. Poslovanje poduzeća na hrvatskom tržištu halal hrane.......................48

Tablica 6.3. Mogućnosti poduzeća s halal hranom u Hrvatskoj...............................51

PRILOG 1. Pitanja za anketni upitnikUpitnik o halal hrani u Hrvatskoj

Poštovani,

ova se anketa provodi u svrhu identifikacije poslovnih prilika vezanih za proizvodnju

i distribuciju halal hrane u Hrvatskoj na Specijalističkom diplomskom stručnom

studiju Poduzetnički menadžment na Veleučilištu VERN' u Zagrebu u svrhu izrade

specijalističkoga diplomskog stručnog rada. Trajanje ispunjavanja anketnog upitnika

je 10 minuta. Vaši odgovori pomoći će pri izradi rada koji će biti dostupan u knjižnici

Veleučilišta VERN'.

Unaprijed vam zahvaljujemo na utrošenom vremenu i trudu.

1. Kojeg ste spola?

MŽ

2. Koliko imate godina?

20 - 3030 - 4040 - 50Preko 50

3. Koje ste vjeroispovijesti?

KatolikPravoslavacProtestantŽidovMuslimanOstale religijeNe izjašnjavam se

4. Pazite li na porijeklo namirnica pri kupnji?

DANE

68

5. Jeste li čuli za halal certificiranu hranu?

DANE

6. Jeste li kušali halal hranu?

DANE

7. Kako ste saznali za halal hranu?

ObiteljPrijateljiPoznaniciInstitucijeMedijiVjerske zajedniceOstalo

8. Smatrate li da je halal hrana zdrava? Obrazložite svoj odgovor.

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

9. Kupujete li halal proizvode? Ako da, koje i od kuda potječu?

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

10. Biste li dali prednost halal certificiranom proizvodu naspram necertificiranom? Obrazložite svoj odgovor.

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

11. Jeste li spremni platiti višu cijenu za halal kvalitetu?

DA

69

NE

12. Koliko su vam dostupni halal proizvodi?

1 2 3 4 5

Teško su mi dostupni Lako dolazim do njih

13. Kako ste zadovoljni ponudom halal proizvoda u Hrvatskoj?

1 2 3 4 5

Uopće nisam zadovoljan Jako sam zadovoljan

14. Imate li još neki komentar ili sugestiju u vezi s tržištem halal hrane u Hrvatskoj?

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

70

PRILOG 2. Pitanja za dubinski intervju

Istraživanje o halal hrani u Hrvatskoj

Poštovani,

ovo se istraživanje provodi u svrhu identifikacije poslovnih prilika vezanih za proizvodnju i distribuciju halal hrane u Hrvatskoj na Specijalističkom diplomskom stručnom studiju Poduzetnički menadžment na Veleučilištu VERN' u Zagrebu u svrhu izrade specijalističkoga diplomskog stručnog rada. Vaši odgovori pomoći će pri izradi rada koji će biti dostupan u knjižnici Veleučilišta VERN'

Unaprijed vam zahvaljujemo na utrošenom vremenu i trudu.

1. Ime i prezime poduzetnika/menadžera

……………………………………………………………………….

2. Naziv poduzeća i sjedište

……………………………………………………………………….

3. Broj zaposlenika

……………………………………………………………………….

4. Približan godišnji prihod

……………………………………………………………………….

5. Godina osnivanja poduzeća

……………………………………………………………………….

6. Osnovna djelatnost

……………………………………………………………………….

7. Dopunska djelatnost

……………………………………………………………………….

8. Koje je godine uveden halal certifikat u vaše poduzeće?

……………………………………………………………………….71

9. Koji su bili ključni razlozi za njegovo uvođenje?

……………………………………………………………………….

10. Koliko je bilo teško dobiti halal certifikat?

1 2 3 4 5

Jako teško Jako lagano

11. Ako ga je bilo teško dobiti, navedite razloge.

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

12. S kojim ste se preprekama susreli pri dobivanju halal certifikata?

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

13. Što vam je najviše pomoglo kod dobivanja halal certifikata?

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

14. Postoji li potražnja za halal proizvodima u Hrvatskoj?

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

15. Smatrate li da su vaši proizvodi prepoznatljivi na tržištu?

1 2 3 4 5

Uopće nisu prepoznatljivi Veoma su prepoznatljivi

16. U ukupnoj prodaji vašeg poduzeća, koliki udio iznosi prodaja halal proizvoda?

72

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

17. Za kojim halal certificiranim proizvodom vašeg poduzeća smatrate da je najveća potražnja?

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

18. Izvozite li svoje halal proizvode? Ako da, na koja tržišta?

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

19. Na koja tržišta biste još mogli izvoziti?

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

20. Planirate li proširiti asortiman proizvoda s halal certifikatom? Ako DA, kojim proizvodima?

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

21. Smatrate li važnim halal certifikat u prehrambenoj industriji?

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

22. Pronalazite li u Hrvatskoj sve potrebne resurse za halal proizvodnju? Ako NE, otkuda ih nabavljate?

73

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

23. Smatrate li da u Hrvatskoj postoji potencijal za razvoj halal proizvodnje? Obrazložite svoj stav.

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

24. Na koji način distribuirate svoje proizvode sada? Kako biste ih još mogli distribuirati?

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

25. Postoje li neiskorištene prilike za proizvodnju i distribuciju halal hrane u Hrvatskoj?

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

26. Imate li još neki komentar ili sugestiju u vezi s proizvodnjom i distribucijom halal hrane u Hrvatskoj?

……………………………………………………………………….

……………………………………………………………………….

74

ŽIVOTOPISDRAŽEN MARKIĆ

- uporna, društvena, inovativna, savjesna i odgovorna osoba

- profesionalni cilj: daljnje usavršavanje i obrazovanje kao i početak razvoja i rast

vlastite karijere

OSOBNI PODACI

Ime i prezime: Dražen Markić

Mjesto i datum rođenja: Zagreb, Hrvatska, 2. 12. 1987.

Adresa: 1. Ferenščica 59, 10000 Zagreb, Hrvatska

Telefon: 01/2451 720, 091/541 4071

e-pošta: [email protected]

OBRAZOVANJE

Veleučilište VERN': Poduzetnički menadžment, 2011.

Veleučilište VERN', smjer: Ekonomija poduzetništva, 2006. – 2010.

Škola stranih jezika ECHO u Fribourgu – Švicarska, I. stupanj njemačkog jezika,

2006.

RADNO ISKUSTVO

2010. Radno iskustvo vezano je za poduzeće AUTO-MAKSIMIR d.o.o. u

Zagrebu, gdje je obavljena stručna praksa, zatim dobivanje posla na odjelu

prodaje rezervnih dijelova, te prijelaz na odjel prodaje novih i rabljenih

vozila.

75

VJEŠTINE

- poznavanje tržišta novih i rabljenih automobila

- rad na računalu: profesionalno i u slobodno vrijeme

- strani jezici: engleski aktivno, njemački pasivno

HOBI I INTERESI

Sport i rekreacija: stolni tenis, trčanje, plivanje

Računala: Ms Office

Ostalo: automobilizam, vožnja bicikla

76

Lista provjere zadnje verzije SDSR-aLista provjere zadnje verzije specijalističkoga diplomskog stručnog rada

POPIS STUDENTA/STUDENTICE:________________

POTPIS MENTORA/ICE: ________________________77

Identification of business opportunities related to the production and ...

Documents