I. DOMAĆA BIBLIOGRAFIJA · 18. Dante Alighieri, Božanstvena komedija, treći dio: Raj, preveo i protuma čio Iso Kršnjavi, str. 71, 72, 78, Matica hrvatska, Zagreb 1915. 19. Franc

Tomo Vereš

BIBLIOGRAFIJA O ALBERTU VELIKOM

I. DOMAĆA BIBLIOGRAFIJA

Namjera je ove bibliografije popisati knjige, članke, prikaze, prosudbe, biljške, te odlomke knjiga i članaka koji se odnose na život i djelo Alberta Velikoga, a objavljivani su u nas u posljednjih stotinu godina.

Naime novovjekovna pojava Alberta Velikog na ovome povijesnom tlu tijesno je povezana s okružnicom Lava XIII »Aeterni Patris« (Vječnoga Oca, 1879) koja ga je zajedno s njegovim učenikom Tomom Akvinskim predstavila kao misaonog vjesnika kršćanske poruke novonastalom svijetu, napose kao suglasitelja kršćanske misli s osluškivanjem prirode i prirodoznanstvenim istraživanjem. Odonda Toma i Albert zajedno nastavljaju svoju naročitu znanstvenu misiju u ovim krajevima kao i u ostalim dijelovima svijeta. Čini se da katolicizam pomoću njih želi ponoviti djelo koje su oni izveli u 13. stoljeću, a to je djelo, kao što znamo, bilo ne samo značajno nego upravo epohalno.

U nas su isprva uglavnom naši filozofi i prevodioci Danteove »Božan­stvene komedije« svraćali pozornost na Albertovo ime i djelo, ali u zadnjih pedeset godina svjedoci smo postojanog i sve življeg interesa za Albertovu misao. To potvrđuje donekle i ova bibliografija koja želi biti sastavni dio jedne veće cjeline.

Bibliografija ima u vidu prvenstveno literaturu pisanu na hrvatskom jeziku. Ukoliko smo naišli na publikacije na slovenskom ili srpskom jeziku, također smo ih zabilježili.

Budući da je ova bibliografija u težnji otvorena prema svemu što je kod nas pisano o Albertu, njezini nedostaci u izvedbi su neminovni. Biti ćemo zahvalni svakome tko nam pomogne da ih uklonimo.

1. Okružnica nj. svetosti pape Leona XIII, Jedinorođeni Sin vječnoga Otca, Katolički list, XXX, br. 40, str. 314, Zagreb 1879.

187

2. Cvjetko Gruber, Kršćanska filosofija u duhu anđeoskog učitelja Sv. Tome Akvinjanina obzirom na najnoviju encikliku Aeterni Patris, str. 22, 63, Tipografski i litografski zavod C. Albrechta, Zagreb 1880.

3. Franjo Marković, Filosofijski rad Rugjera Josipa Boškovića, Rad Jugo­slavenske Akademije znanosti i umjetnosti, knj. LXXXVII, LXXXVTII, XC, str. 561, Zagreb 1887-8.

4. Kardinal Manning, Vječno svećeništvo, preveo Mihajlo Trbojević, str. 9, Tiskara Spindler i Löschner, Sarajevo 1888.

5. Ante Bauer, Naravno bogoslovje ili koliko mote čovjek samim razu­mom spoznati Boga, str. 152, Tiskara i litografija C. Albrechta, Zagreb 1892.

6. Ante Bauer, Opća metafizika ili ontologija, str. 109, 110, 118, Tiskara i litografija C. Albrechta, Zagreb 1894.

7. Franjo Valla, Poviest srednjega vieka, III. dio, 1. sv., str. 112, 196, 204--207, 208, Naklada »Matice hrvatske«, Zagreb 1894.

8. Franjo Marković, Razvoj i sustav obćenite estetike, str. 121, Nakladom Kr. Hrv.-Slav. Dalm. Zemaljske vlade, Zagreb 1903.

9. BI. Albert Veliki, Gospina krunica, X, br. 12, str. 373-374, Split 1904. 10. Duhovne iskre iz otajstvenih ruža (Po bi. Albertu Velikom), Gospina

krunica, XI, br. 1, str. 3-5; br. 2, str. 35-38; br. 3, str. 68-71; br. 5, str. 149-151; br. 6, str. 183-185; br. 7, str. 210-211; br. 8, str. 236-238; br. 9, str. 273-274; br. 10, str. 310-311; br. 11, str. 340-341; br. 12, str. 369-371, Split 1905.

11. F. K. E. Skolastična filosofija, Hrvatska straža, III, sv. IV-V, str. 461, 463, 464, 470. Krk 1905; IV, sv. IV-V, str. 435437, 439, 451, 455, Krk 1906.

12. Otkrića u Krapini, Hrvatska straža, V, sv. IV-V, str. 517, Krk 1907. 13. Crkva — majka evropske kulture, Hrvatska straža, VI, sv. I, str. 22, 24,

26, Krk 1908. 14. Albert Bazala, Povijest filozofije, sv. II, str. 140-145, Matica hrvatska

Zagreb 1909. 15. Dante Alighieri, Divna gluma, preveo i protumačio F. T., str. 432, Bokeška

štamparija, Kotor 1910. 16. Alberts des Grossen Verhältnis zu Plato, von Dr. L. Gaul, Münster i.

W. 1913 (prikaz), Hrvatska straža, XIII, br. 1, str. 88, Rijeka 1915. 17. Karlo Eterović, Roger Bacon i auktoritet, Hrvatska straža, XIII, br.

4, str. 261-263, 265, Rijeka 1915. 18. Dante Alighieri, Božanstvena komedija, treći dio: Raj, preveo i protuma­

čio Iso Kršnjavi, str. 71, 72, 78, Matica hrvatska, Zagreb 1915. 19. Franc Lukman, Die Moraltheologie Alberts des Grossen mit besonde­

rer Berücksichtigung ihrer Beziehungen zu Lehre des hl. Thomas, darg. von H. Laurer, Freiburg 1911 (prikaz), Voditelj v bogoslovnih vedah, XVIII, zv. 3, str. 222, Maribor 1915.

20. Albertus Magnus, Beiträge zu seiner Würdigung, von Graf von Hert-ling (prikaz), Hrvatska straža, XIV, br. 6, str. 512, Rijeka 1916.

21. Vilim Stanihurst, Povijest besmrtnog Boga, koji trpi u samrtnom ti­jelu, osvjetljena mišljenjima ćudoredne nauke i razjašnjenjima, preveo Jeronim Vladić, str. VI, Knjigotiskara Kajon, Sarajevo 1917.

22. Ante Bauer. Opća metafizika ili ontologija, drugo izdanje priredio S. Zimmermann, str. 123, 132, Tiskara nadbiskupske tiskare, Zagreb 1918.

23. Ivveins-Padovan, Dominikanci, str. 52-54, 56, 78, 84, 86, 88, Dubrovnik 1921.

188

24. Stjepan Zimmermann, Savremeni razvitak skolastičke filozofije, Bogo-slovska smotra, XI, br. II, str. 149, Zagreb 1923.

25. Fran Binički, Katolička Crkva i znanost, str. 39, 40, 54, 93, 100, 114, 117, Tisak Hrvatske tiskare F. P., Mostar 1923.

26. Stjepan Srkulj, Povijest srednjega vijeka. Za više razrede srednjih učilišta, 3. izd., str. 222, Tisak i naklada St. Kugli, Zagreb 1924.

27. Stjepan Zimmermann, Filozofijska ideologija Tome Akvinskog, K. 700-godišnjici njegova rođenja, Bogoslovska smotra, XIV, br. 3, str. 265, 266, Zagreb 1926.

28. Petar čule, Misli velikih umova o Kristu i kat. Crkvi, str. 95, Tisak Hrvatske tiskare F. P., Mostar 1926.

29. Hijacint Bošković, Aristotelizam sv. Tome, Katolički list, LXXIX, br. 10, str. 120, Zagreb 1928.

30. Sibe Budrović, Legenda B. Alberti Magni, auctore Rudolpho de Novi-magno, ed. altera, Coloniae Agrippinae 1928 (osvrt), Duhovni život, I, br. 2, str. 125-126, Zagreb 1929.

31. Miroslav Vanino, Povijest Crkve Katoličke, drugo prerađeno izdanje, str. 104, Književno društvo Sv. Jeronima, Zagreb 1930.

32. Hijacint Bošković, Predgovor, Sida Košutić, Sluga Vječne Mudrosti, str. VI, Izdanje »Duhovnog života«, Zagreb 1930.

33. Mladen Deželić, Pokušaji tvorbe zlata (s 1 slikom i portretom), Knjiga za tebe. I, str. 10-15, Zagreb 1930.

34. Ivo Mrakovčić, Blaženi Albert Veliki, Nedjelja, II, br. 51-52, str. 10-11, Zagreb 1930.

35. Hijacint Bošković, B. Albert Veliki (s portretom), Gospina krunica, XV, br. 2, str. 29-30, Zagreb 1931.

36. Hijacint Bošković, BI. Albert Veliki, Luč, XXVI, br. 9-10, str. 259-262, Zagreb 1931.

37. Petar Grgeč, Suvremenost štovanja BI. Alberta Velikog, Duhovni život, III, br. 4, str. 363-367, Zagreb 1931.

38. Hijacint Bošković, Problem spoznaje, str. 141, Izdanje »Duhovnog ži­vota«, Zagreb 1931.

39. Petar Grgeč, Blaženi Albert Veliki, Seljačke novine, XIV, br. 17, str. 5, Zagreb 1931.

40. Josip Srebrnić, Korizmena poslanica 1931, str. 6, 7, Nadbiskupska tis­kara, Zagreb 1931.

41. Sv. Albertu Velikom, biskupu i crkvenom naučitelju (s portretom). Treći Red S. O. Dominika, priredio o. Anđeo Šoljan, str. 361, Tisak Jugosla-vanske Tiskare, Ljubljana 1931.

42. Aleš Ušeničnik, Sv. Albert Veliki, čas, XXVI, str. 226-227, Ljubljana 1931-1932.

43. Dekret Sv. Oca Pape Pija XI. o kanonizaciji Alberta Velikog, Katolički list, LXXXIII, br. 13, str. 157-159; br. 14. str. 169-172, Zagreb 1932.

44. Hijacint Bošković, Albert Veliki (95 str.) Istina, Zagreb 1932. 45. Jordan Kuničić, Utemeljitelj kršćanskog aristotelizma, Katolički list,

LXXXIII, br. 4, str. 41-42, Zagreb 1932. 46. Ivan E. Šarić, Sv. Albert Veliki, Gospina krunica, XVI, br. 2, str. 27-30;

br. 3, str. 4043, Zagreb 1932. 47. Ivan Šarić, Albert Veliki, Napredak (kalendar), XXI, str. 24-29, Sara­

jevo 1932.

189

48. Bl. Albert Veliki proglašen svecem i naučiteljem Crkve (vijest) Gospina krunica, XVI, br. 2, str. 31, Zagreb 1932.

49. S(ibe) B(udrović), Sv. Albert Veliki, Gospina krunica, XVI, br. 11, str. 163-164, Zagreb 1932.

50. U čast Sv. Albertu Velikom, naučitelju Crkve, preveo s latinskog A(nto-nin Z(aninović), Gospina krunica, XVI, br. 11, str. 164-165, Zagreb 1932.

51. Hijacint Bošković, Mistika Alberta Velikog, Duhovni život, IV, br. 6, str. 321-333, Zagreb 1932.

52. Dominik Budrović, Obilježje Albertove svetosti, Duhovni život, IV, br. 6, str. 333-351, Zagreb 1932.

53. Jacek Zumbular ( = H. Bošković), Sv. Albert učitelj pobožnosti, Duhov­ni život, IV, br. 6, str. 352-360, Zagreb 1932.

54. Sv. Albert o dragocjenosti Kristove krvi, preveo S. Blašković, Duhovni život, IV, br. 6, str. 360-365, Zagreb 1932.

55. A. L., Sv. Albert Veliki, crkveni učitelj, Vrhbosna, XLVI, br. 3, str. 78, Sarajevo 1932.

56. Ljubomir Maraković, Albert Veliki (osvrt), Hrvatska prosvjeta, XIX, br. 7, str. 165-166, Zagreb 1932.

57. Stjepan Bakšić, Albert Veliki — znanstvenjak, apostol i svetac, Katolički list, LXXXIII, br. 47, str. 559-563, Zagreb 1932.

58. »Intelektualna misija Alberta Velikoga«. Govori g. Dr. Hiacint Boško­vić, R. s. Dom.; R. Recife: »Himna sv. Alberta« (vijest), Katolički list, LXXXIII, br. 49, str. 587, Zagreb 1932.

59. Meyenberg, Dr. Albert, Albert des Grosse mit der grossen Seele, Frei­burg i. Br. 1932. (prikaz), Katolički list, LXXXIII, br. 49, str. 588, Zag­reb 1932.

60. Albert Veliki — svetac i naučitelj Crkve (vijest), Nova revija, XI, br. 1„ str. 83, Makarska 1932.

61. Karlo Nola, Albert Veliki kao učenjak u prirodnim znanostima, 1206-1280, Nova revija, XI, br. 5, str. 468-469, Makarska 1932.

62. B(ošković), Aristotelizam Alberta Velikoga. Prilikom blagdana sv. Alberta Velikog, Seljačke novine, XV, br. 46, str. 4-5, Zagreb 1932.

63. B(ošković), O Sv. Albertu Velikom, Hrvatska straža, IV, br. 260, str. 4-5; br. 262, str. 4-5, Zagreb 1932.

64. Hijacint Bošković, Djela Alberta Velikog, Vrhbosna, XLVI, br. 4, str. 98-101, Sarajevo 1932.

65. Franjo Šanc, Wilms O.P., Albert der Grosse, Miinchen 1931 (prikaz). Život, XIII, br. 2, str. 93, Zagreb 1932.

66. H(ijacint) B(ošković), Meersseman G., Introductio in opera omnia b. Alberti Magni, Brugis Flandorum 1931; Wilms H., Alberto Magno, tr. it. da Marega, Bologna 1931; Puccetti, O. P. S. Alberto Magno, Roma 1932; Delorme, Albert le Grand, Juvisy 1932 (prikazi), Duhovni život, IV, br. 6, str. 380-381, Zagreb 1932.

67. Franciska Drane, Duh dominikanskog reda. Prikazan i osvijetljen prim­jerima iz života njegovih svetaca i blaženika, str. 95, 108, 109, 114, 133, 134, 136, 213, 214, 250, 262, Istina, Zagreb 1932.

68. X., Zdravo Kraljice (Legenda o smrti Sv. Alberta Velikog), Gospina krunica, XVII, br. 2, str. 25-26, Zagreb 1933.

69. A. D. Sertillanges, Prirodna i natprirodna pojava, Život, XIV, br. 9, str. 385-391, Zagreb 1933.

190

70. Hijacint Bošković, Intelektualna misija Alberta Velikog, Vrhbosna, XLVII, br. 4, str. 84-87, Sarajevo 1933.

71. Hijacint Bošković, Dva velika srca, Duhovni život, V, br. 2, str. 103-110, Zagreb 1933.

72. Hijacint Bošković, Iz sredovječne mistike, Duhovni život, V, br. 6, str. 377,378, Zagreb 1933.

73. Franjo Sane, Garreau A., Saint Albert le Grand, Paris 1932 (prikaz), ži­vot, XV, br. 10, str. 475-476, Zagreb 1934.

74. Sv. Albert Veliki, život s Crkvom, I, br. 50, 28-29, Hrvatska knjižara, Split 1935.

75. Franjo šanc, Stvoritelj svijeta. Njegova egzistencija i narav i njegov odnos prema svijetu, str. 49, 190, Nova tiskara Vrček i dr., Sarajevo 1935.

76. S. T., Bergsonovo pismo o kršćanskoj filozofiji, Hrvatska prosvjeta, XXII, br. 9, str. 263, Zagreb 1935.

77. Albert Veliki, Leksikon Minerva, stup. 19-20, Nakladna knjižara, Zagreb 1936.

78. Jacques Maritain, Anđeoski naučitelj, preveo V. Poljak, str. 46, Istina, Zagreb 1936.

79. Tarcizije šimetović, Aristotelsko-tomistički pokret u XIII. vijeku, Ak~ vinac, IV, br. 5. str. 4548, Dubrovnik 1936.

80. Karlo Balić, Sv. Toma Akvinski i drugi naučitelji, str. 16, 34, Tisak nadbiskupske tiskare, Zagreb 1938.

81. Andrija Živković, Osnovno moralno bogoslovlje, str. 36, 71, Vlastita naklada, Zagreb 1938.

82. Gilbert Keith Chesterton, Otac zapadne kulture, preveo Josip Blažina, str. 41-53, 63, Istina, Zagreb 1939.

83. Dante Alighieri, Božanstvena komedija, treći dio: Raj, preveo i protu­mačio Izidor Kršnjavi, urešeno sa 17 slika Mirka Račkog, str. 49,, 50, 53, Nakladna »Tipografija« D. D., Zagreb 1939.

84. Stanko Rac, Svjetlost Beatrice, Hrvatska prosvjeta, XXVI, br. 1-3, str, 23, Zagreb 1939.

85. Alfonzo Rodriguez, Vježbaj se u kršćanskoj savršenosti, prvi dio, sa špa­njolskog preveo Ivan Kujundžić, str. 266, 297, 436-437, Naklada Glasnika Srca Isusova, Zagreb 1939.

86. Hijacint Bošković, Sv. Toma Akvinski i Duns Skot, str. 10, 11, 35, 42, 43, Istina, Zagreb 1940.

87. Hijacint Bošković, Albert Veliki (s portretom), Hrvatska enciklopedija, sv. I, str. 185, 186, Zagreb 1941.

88. Petar Grgeč, A. V... razglašen kao meštar crne magije, Hrvatska en­ciklopedija, sv. I, str. 186, Zagreb 1941.

89. Hrvoje Iveković, Albert veliki zanimao se za teoriju alkemičara, Hrvat-skta enciklopedja, sv. I, str. 186, Zagreb 1941.

90. Maksimilijan Lach, Život svetaca za svaki dan, sv. 3, str. 143, 144, HKD Sv. Jeronima, Zagreb 1941.

91. Stjepan Bakšić, Presv. Trojstvo, str. 241, 245, 407, 466, Zagreb 1941. 92. Karlo Balić, Tomizam u svjetlu naučne i nenaučne kritike, str. 126,

127, 184, Tiskara »Kačić«, Šibenik 1941. 93. Andrija Živković, Kršćanske kreposti uopće, a bogoslovske i stožerne

napose, str. 27, Naklada Narodne tiskare, Zagreb 1942.

191

D4. Sveti Albert Veliki — zaštitnik onih koji se bave prirodnim naukama (vijest), Katolički list, XCIII, br. 13, str. 156, Zagreb 1942.

95. Franjo Šanc, Poviest filozofije, I. dio, str. 66, 181, 202, Izd. Knjižnica Života, Zagreb 1942; II. dio, str. 93, 112, 122, 142, 175-186, 190, 353, Izd. Knjižnica života, Zagreb 1943.

"96. Đuro Gračanin, Katolička bogoslovna znanost kod Hrvata, Naša domo­vina, sv. 1, str. 383, Izdanje glavnog ustaškog stana, Zagreb 1943.

97. Sv. Albert Veliki, Rimski Misal, priredio Dr. Dragutin Kniewald, peto izdanje, str. 777-778, Nakladna knjižara »Marulić«, Zagreb 1944.

98. Vilim Keilbach, Problem Boga u filozofiji, str. 59, 69, 153, 200, 245, 246, 248, Izd. Nakladnog odjela Hrvatske državne tiskare, Zagreb 1944.

99. Lujo Thaller, Sredovječni medicinski rukopisi zagrebačke stolne crkve, Kulturno poviestni zbornik zagrebačke nadbiskupije. U spomen 850. go­dišnjice osnutka, I, dio, str. 591, 592, Izd. Hrvatskog izdavačkog biblio­grafskog zavoda, Zagreb 1944.

100. Stjepan Bakšić, Bog Stvoritelj, sv. I, Stvaranje tvarnog i duhovnog svi­jeta, str. 102, 174, 244, 247, 315, »Tipografija« Grafičko-nakladnog zavoda, Zagreb 1946.

101. Alessandro Manzoni, Zaručnici, str. 448, Zora, Zagreb 1951. 102. Josip Badalić, Inkunabule u Narodnoj Republici Hrvatskoj, str. 4, 10, 42,

43, Zagreb 1952. 103. Branko Bošnjak i dr. Antologija filozofskih tekstova, str. 78, Školska

knjiga, Zagreb 1954. 104. Branko Bošnjak, Filozofija od Aristotela do Renesanse, str. 107, Ma­

tica hrvatska, Zagreb 1957. 105. Volter, Filozof koji ne zna, Istorijska pohvala uma, Mikromegas, Izbor

iz dela, prevod i uvodna studija Dr Dušana Nedjeljkovića, str. 65, 123, 129, Kultura, Beograd 1958.

106. Mirko Dražen Grmek, Hermanus Dalmata Slavus, Enciklopedija Jugo­slavije, sv. 3, str. 679, Izdanje i naklada Leksikografskog zavoda FNRJ, Zagreb 1958.

107. Lavoslav Giesinger, Albertus Magnus (pravo ime Albert von Boilstädt) (s portretom), Medicinska enciklopedija, sv. 1, str. 151, Izdanje i naklada Leksikografskog zavoda FNRJ, Zagreb 1959.

108. Dante Alighieri, Raj, II. izdanje, preveli Mihovil Kombol i Olinko De-lorko, str. 62, 217, Matica hrvatska, Zagreb 1960.

109. Dušan Nedeljković, Pragmatizam i dijalektika, str. 18, Kultura, Beo­grad 1960.

110. Ivan Focht, Mogućnost, nužnost, slučajnost, stvarnost — Hegelovo uče­nje o odumiranju umjetnosti, str. 43, Veselin Masleša, Sarajevo 1961.

111. Harmut Bastian, Vrhunski putovi čovječanstva, s njemačkog preveo Zlatko Šarić, str. 127,151, Zora, Zagreb 1962.

112. Bertrand Rasel, I storija zapadne filosofi je, prevela Dušanka Obradović, str. 414, 439, 440, 464, Kosmos, Beograd 1962.

113. T. S. Eliot, Izabrani tekstovi, prevela Milica Mihailović, str. 86, Pros-veta, Beograd 1963.

114. Wilhelm Hünermann, Povijest Kristova kraljevstva, sv. 2, preveo Filip Mašić, str. 255-267, Rezidencija Dl, Opatija 1964.

i 192

115. Branko Bošnjak, Treći internacionalni kongres za srednjovjekovnu filo­zofiju (od 31. augusta do 5. septembra 1964), Praxis, I, 2, str. 330, Za­greb 1964.

116. Th. Kaeppeli et H. V. Shooner, Les manuscrits médiévaux de Saint-Dominique de Dubrovnik, str. 27, 28, Sainte-Sabine, Rome 1965.

117. James Joyce, Vliks, knj. I, preveo Zlatko Gorjan, str. 325, Zora, Za­greb 1965.

118. Albert Veliki, Enciklopedija Leksikografskog Zavoda, sv. 1, str. 73, Zagreb 1965.

119. Hugo Đanković, Ulcus cruris, Medicinska enciklopedija, sv. 10, str. 134, Izdanje i naklada Leksikografskog zavoda, Zagreb 1965.

120. Sv. Albert, biskup i naučitelj, Misal za sve dane u godini, priredio o. Dr Jure Radić, str. 652, Makarska 1967.

121. Danko Grlić, Albert Veliki (Albertus Magnus) (s portretom), Leksikon filozofa, str. 27, Naprijed, Zagreb 1968.

122. Gvido Morpurgo — Taljabue, Savremena estetika, Pregled, preveo Vlasti-mir Dojković, str. 452, Nolit, Beograd 1968.

123. Živan Bezić, Kršćansko savršenstvo (Katolička asketika), II. izd. str. 55, Split 1968.

124. Vjekoslav Bajsić, S. Thomae Aquinatis vestigia premendo, Bogoslovska smotra, XXXVIII, br. 2, str. 163-166, Zagreb 1968.

125. II. vatikanski sabor, Pastoralna konstitucija Crkva u suvremenom svijetu »Gaudium et Spes«, str. 71, HKD Sv. Ćirila i Metoda, Zagreb 1968.

126. Šime Jurić, O knjižnici samostana Franjevaca Konventualaca Sv. Frane u Šibeniku s posebnim osvrtom na njezinu zbirku inkunabula, Kulturna baština samostana Svetog Frane u Šibeniku, str. 47, 54, 62, 63, Jugo­slavenska Akademija znanosti i umjetnosti, Zadar 1968.

127. Vladimir Bayer, Ugovor s đavlom, str. 76-90, 97, Zora, Zagreb 1969. 128. Oleg Mandić, Leksikon judaizma i kršćanstva, str. 35-36, Matica hrvatska,

Zagreb 1969. 129. Georg Wilhelm Friedrich Hegel, Istorìja filozofije, sv. 3, str. 115, 133,

136-138,145, 545, Kultura, Beograd 1970. 130. Ljubomir Mihailović, Albertus Magnus (Albert, Graf von Boilstädt), Voj­

na enciklopedija, sv. 1, str. 89, Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, Beograd 19702.

131. II. vatikanski koncil, Dokumenti, latinski i hrvatski, str. 767, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1970.

132. Ernest A. Moody, Srednjovjekovna logika, A. N. Prior, Historija logike, preveo Branko Petrović, str. 73, 74, Naprijed, Zagreb 1970.

133. Ernst Robert Curtius, Evropska književnost i latinsko srednjovjekovlje, str. 61, 125, 231, 232, 264, 267, 383, 552, Matica hrvatska, Zagreb 1971.

134. Fric Martini, Istorija nemačke književnosti, prev. Vera Stojić, str. 102, 103, Nolit, Beograd 1971.

135. Vjekoslav Bajsić, Na rubovima Crkve i civilizacije, str. 88-93, Kršćan­ska sadašnjost, Zagreb 1972.

136. II. vatikanski sabor. Dokumenti, drugo izmijenjeno izdanje, str. 426. Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1972.

137. Vadim Jelisejev, Jean Nadou, Gaston Wiet i Philippe Wolf, Velike civi­lizacije srednjeg vijeka (Historija čovječanstva, III, 2), str. 363, 364, 370, 452-454, Naprijed, Zagreb 1972.

13 Život br. 2 193

183. Marijan Biskup, Teološko-povijesni osvrt na krepost epikije, Bogoslov-ska smotra, L, br. 1, str. 63-65, Zagreb 1980.

184. Ivica Tomljenović, Augustinov učitelj i uzor (Uz 700. obljetnicu Sv. Alberta Velikog), Blaženi Augustin Kažotić, Vjesnik za širenje štovanja i kanonizaciju, VI, br. 1-2, str. 18-19, Zagreb 1980.

185. Papa o svom putovanju u SR Njemačku (vijest), AKSA, str. 2a, Zagreb 22. VIII. 1980.

186. Najava Papina puta u Njemačku (vijest), Glas Koncila, str. 6, Zagreb 31. VIII. 1980.

187. Sedamstogodišnjica Sv. Alberta Velikog, Vjesnik hrvatske dominikanske provincije. XVII, br. 47, str. 11-12, Zagreb 1980.

188. Simpozij o svetom Albertu Velikom prilikom 700. obljetnice svečeve smrti, Glas Koncila, str. 17, Zagreb 12. X 1980.

189. Tomo Vereš, Svestrani hrvatski mislilac, Obnovljeni život, XXXV, br. 1-2, str. 143, Zagreb 1980.

190. Frane Petrić, Deset dijaloga o povijesti, preveo Krešimir Čvrljak, str. 9, 298, Čakavski sabor, Istarska naklada, Otokar Keršovani, Liburnija, Edit, Pula —Rijeka 1980.

191. Tomo Vereš, Albert Veliki — čudo svog vremena (s portretom), Dani­ca 1981, Hrvatski katolički kalendar, godište 100, str. 83-85, HKD Sv. Ćirila i Metoda, Zagreb 1980.

192. MJ., Sv. Albert Veliki, OP, biskup i crkveni naučitelj, Služba Božja, XX, br. 3, str. 261-262, Makarska 1980.

193. Josip Antolović, S duhovnim velikanima kroz studeni, str. 143-147, Za­greb 1980.

194. Zlatan Plenković, Albert Veliki — Gospin štovatelj (U povodu 700. obljet­nice smrti), Vjesnik Đakovačke biskupije, XXXIII (CVIII), br. 11, str.

196, Đakovo 1980. 195. SR, Osmi veliki apostolski put Pape Ivana Pavla II, Glas Koncila,

str. 3, Zagreb 23. XI. 1980. 196. Tomo Vereš, Epohalno djelo Alberta Velikoga, Glas Koncila, str. 4-5,

Zagreb 23. XI. 1980. 197. Anđelko Fazinić, Proslava 700. obljetnice sv. Alberta Velikog, Vjesnik

hrvatske dominikanske provincije, XVII, br. 48, str. 20-21, Zagreb 1980. 198. Prigodom 700. obljetnice smrti Alberta Velikog... (vijest) Marulić, XIII,

br. 5-6, str. 534, Zagreb 1980. 199. Povijesni Institut u čast Alberta Velikog (vijest), AKSA, str. 7, Zagreb

19. XII. 1980. 200. Zlatan Plenković, Sto uzoraka nebeskih, str. 17, 171-172, Izvori Istine,

Korčula 1980. 201. Vladislav Tatarkjevič, Istorija šest pojmova. Umetnost, Lepo, Forma,

Stvaralaštvo, Podražavanje, Estetski doživljaj. Dodatak: O savršenstvu, preveo Petar Vujičić, str. 116, 133, 228, 247, 333, Nolit, Beograd (s.a.).

202. U čast Alberta Velikog (vijest; s portretom), Kana, str. 13, 16, br. 1/123, Zagreb, siječanj 1981.

203. Tomo Vereš: Emanuel Mounier, Glas Koncila, str. 10, Zagreb 25. I. 1981. 204. Proslava svetog Tome na Bogoslovnom fakultetu u Zagrebu (vijest),

Glas Koncila, str. 13, Zagreb 25.1.1981. 205. Proslava svetog Tome i podjela diploma na Bogoslovnom fakultetu

(vijest), Glas Koncila, str. 5, Zagreb 8. II. 1981.

196

138. Sveti Albert Veliki, Iz tumačenja Lukinog Evanđelja, Časoslov naroda Božjega, sv. 5, str. 3073, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1973.

139. Živan Bezić, Kršćansko savršenstvo, Asketika, III. izdanje, str. 90, Crkva u svijetu, Split 1973.

140. Boris Kalin, Povijest filozofije, str. 73, Školska knjiga, Zagreb 1973. 141. Sveti Albert Veliki, biskup i crkveni naučitelj, Rimski Misal, Misni ob­

rasci, str. 137*, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1973. 142. Bernhard Häring, Kristov zakon, sv. 1, str. 30, 159, Kršćanska sadašnjost,

Zagreb 1973. 143. Filip Hiti, Istorija Arapa, str. 411, Veselin Masleša, Sarajevo 1973. 144. Vladimir Merćep, Problem duše, str. 8, Crkva u svijetu, Split 1974. 145. Danko Grlić, Estetika, Povijest filozofskih problema, str. 145, 154, 156,

Naprijed, Zagreb 1974. 146. Albert Veliki, Leksikon JLZ, str. 14, Jugoslavenski leksikografski zavod,

Zagreb 1974. 147. Jacques le Goff, Srednjovjekovna civilizacija zapadne Evrope, prev.

Dobrila Stošić, str. 546-547, Jugoslavija, Beograd 1974. 148. Werner Jaeger, Humanizam i teologija, preveo Tomo Vereš, Obnovljeni

život, XXIX, br. 4, str. 314, Zagreb 1974. 149. Tomo Vereš, Što je teologija u Tome Akvinskog?, Obnovljeni život,

XXIX, br. 4, str. 345, Zagreb 1974. 150. Papa Pavao VI, Svjetlo Crkve, preveo Dominik Budrović, str. 11, Krš­

ćanska sadašnjost, Zagreb 1975. 151. Tomislav Ladan, Marulićev Syllabus, Prilozi za istraživanje hrvatske

filozofske baštine. I, br. 1-2, str. 208, Zagreb 1975. 152. Josip Antolović, S duhovnim velikanima kroz siječanj, str. 169, Zagreb

1975. 153. Eduard Hercigonja, Srednjovjekovna književnost (Povijest hrvatske

književnosti, knj. 2), str. 69, Liber, Mladost, Zagreb 1976. 154. Dante Alighieri, Poslanice, XIII, preveo Tomislav Ladan, Djela, knjiga

prva, str. 573, 574; Božanstvena komedija, preveli Mihovil Kombol, Ma­te Maras, Djela, knjiga druga, str. 427, 660, Sveučilišna naklada Liber, Nakladni zavod Matice hrvatske, Zagreb 1976.

155. Tomislav J. Šagi-Bunić, Povijest kršćanske literature, sv. 1, str. 9, Krš­ćanska sadašnjost, Zagreb 1976.

156. Franjo Ženko, Prirođoznanstvena istraživanja Marka Antuna Dominisa u svjetlu gnozeologijsko-metodologijskog problema u postrenesansnoj »novoj« filozofiji prirode, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baš­tine, II, br. 34, str. 17, Zagreb 1976.

157. Tomo Vereš, O bogolikom ateizmu, Glas Koncila, str. 17, Zagreb 6. III 1977.

158. Albert Veliki, pravo ime Albert Graf von Boilstädt, latinizirano Albertus Magnus, prozvan Doctor universalis, Opća enciklopedija, sv. 1, str. 88, Jugoslavenski Leksikografski Zavod, Zagreb 1977.

159. Tomo Vereš, Filozofija u teologiji, Objava i teologija, str. 188, 193, Krš­ćanska sadašnjost, Zagreb 1977.

160. Marija Brida, Juraj Dubrovčanin o peripatetičkom tumačenju unutar­njih pokretačkih principa, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske ba­štine, III , br. 5-6, str. 134, 139, 144, Zagreb 1977.

194

161. Stjepan Hosu, Srednjovjekovna latinska književnost (s portretom), Po­vijest svjetske književnosti, knj. 2, str. 191, 192, 394, Mladost, Zagreb 1977.

162. Vladimir Bazala, Nekoliko hrvatskih prirodoslovaca-filozofa, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, III, br. 5-6, str. 181, Zagreb 1977.

163. Branko Bošnjak, Sistematika filozofije, str. 49, Naprijed, Zagreb 1977. 164. Andrija Krešić, Radislav Vujičić, Država i politika, knj. 2, str. 239, NIP

»Glas Slavonije«, Osijek 1977. 165. Josip Antolović, S duhovnim velikanima kroz ožujak, str. 174, Zagreb

1977. 166. Eduard Hercigonja, Mjesto i udio hrvatske književnosti u književnom

procesu slavenskog srednjovjekovlja, Hrvatska književnost u evrop­skom kontekstu, uredili Aleksandar Flaker, Krunoslav Pranjić, str. 91, 131, Sveučilišna naklada Liber, Zagreb 1978.

167. Roberto Lopez, Rođenje Evrope, preveo Berislav Lukić, str. 326, Škol­ska knjiga, Zagreb 1978.

168. Tomo Vereš, Iskonski mislilac, str. 49, 57, 58, Dominikanska naklada »Istina«, Zagreb 1978.

169. Marko Oršolić, Filozofija znanosti Rogera Bacona, Nova et vetera, XXVIII, sv. 1-2, str. 59, Sarajevo 1978; XXIX, sv. 1, str. 72, Sarajevo 1979.

170. Marija Brida, Spor Jurja Dubrovčanina i Cesara Cremoninija o formama elemenata, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, IV, br. 7-8, str. 49, 51, 58, 60, Zagreb 1978.

171. Mihaela Girardi Karšulin, Dva osnovna peripatetička problema u djelu Matije Frkića, Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, IV, br. 7-8, str. 118, Zagreb 1978.

172. Miro Glavurtić, Satana, str. 28, 166, Beograd 1978. 173. Mitar Dragutinac, Albert Veliki (lat. Albertus Magnus), Leksikon ikono­

grafije, liturgike i simbolike zapadnog kršćanstva, uredio Anđelko Ba-durina, str. 107, 108, Sveučilišna naklada Liber, Kršćanska sadašnjost, Institut za povijest umjetnosti, Zagreb 1979.

174. Danko Grlić, Estetika IV. S onu strane estetike, str. 27, Naprijed, Za­greb 1979.

175. Franjo Šanjek, Herman Dalmatinac, pisac i prevodilac znanstvenih djela iz prve polovice XII. stoljeća, Croatica christiana periodica, III, br. 3, str. 115, Zagreb 1979.

176. Frane Petrić, Nova sveopća filozofija, prijevod s latinskog Tomislav La-dan, Pancosmia, knj. 28, Liber, Zagreb 1979.

177. Lorenzo Albacede i dr, Kristova nauka. Katolički katekizam za odrasle, preveo Josip Weissgerber, str. 462, HKD Sv. Ćirila i Metoda, Zagreb 1979.

178. Josip Antolović, S duhovnim velikanima kroz kolovoz, str. 249, 288, Za­greb 1979.

179. Josip Kribl, Vrijednost Akvinčeve filozofije i autorealizacija čovjeka, Bogoslovska smotra, XLIX, br. 34, str. 281, Zagreb 1979.

180. Papa Ivan Pavao II, Redemptor hominis — Otkupitelj čovjeka (encikli­ka), str. 61, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1980.

181. Sedamstogodišnjica Sv. Alberta Velikog u Kolnu (vijest), Vjesnik hr­vatske dominikanske provincije, XVI, br. 46, str. 11, Zagreb 1980.

182. Radovan Grgeč, Poruka kršćanskog humanizma, Marulić, XIII, br. 1, str. 8, Zagreb 1980.

195

206. Tamo Vereš, Je li Albert Veliki bio Šveđanin ili Nijemac?, Marulić, XIV, br. 1, str. 71-74, Zagreb 1981.

207. A., Četiri najveća pjesnika i upliv vjere (Homer, Dante, Shakespeare i Calderon), Život, IX, br. 4, str. 196, Zagreb 1928.

208. Stjepan Rohrbacher, Sv. Toma Akvinski i moderni kaos, Život, XIV, br. 7, str. 310, Zagreb 1933.

209. Radmila Šajković, Filozofija Baruha de Spinoze, str. 90, Filozofsko društvo Srbije, Beograd 1974.

210. Zorž Pule, Čovek, vreme, književnost preveo Sreten Marić, str. 36, Nolit, Beograd 1974.

211. Frano Čale i Mate Zorić, Dante Alighieri, Dubrovnik, XIX(XXII), br. 1/2, str. 26, Dubrovnik 1976.

212. Vladimir Bazala, Pregled povijesti znanosti. Razvoj ljudske misli i ob­razovanja, str. 22, 50, 60, 61, 65, 71, 92, Školska knjiga, Zagreb 1980.

213. Milan Sijerković, Vraći vremena (3), Večernji list, str. 28, Zagreb 1. IV. 1981.

II. BIBLIOGRAFIJA NA STRANIM JEZICIMA

Najpotpunije i najdostupnije bibliografije o Albertu Velikom su slijedeće:

1. M.-H. Laurent, M.-J. Congar, Essai de Bibliographie Albertinienne, Revue Thomiste, XXXVI, mars-avril 1931, str. 422468; isto u svesku: Maitre Albert, Revue Thomiste, Saint-Maximin, Var (s.a.), str. 199-244. — Sadrži 583 naslova do 1930. godine.

2. U. Dänhert, Monographische Bibliographie: Albertus Magnus, Die Er-kenntnislehre des Albertus Magnus gemessen an den Stufen der »ab-stractio«, str. 219-277, Leipzig 1934.

3. A. Walz, A. Pelzer, Bibliographia S. Alberti Magni indagatoris rerum naturalium, Angelicum, XXI, str. 1340, Roma 1944. — Donosi 301 naslov.

4. M. Schooyans, Bibliographie philosophique de saint Albert le Grand (1931-1960), Revista da Universidade católica, XXI, str. 36-38, Säo Paulo 1961.

5. A. Layer, Bibliographisches Schriftum zu Albert dem Grossen (seit 1930), Albert von Lauingen, 700 Jahre + Albertus Magnus. Festschrift 1980, str. 60-64, herausgegeben vom Historischen Verein Dillingen an der Donau, Lauingen 1980.

Mi ćemo na temelju ovih bibliografija sastaviti jedan manji izbor. Težište iz­bora stavljamo na radove filozofskog, teološkog i prirodoznanstvenog obi­lježja. Naslove ćemo rasporediti uglavnom prema kriteriju što su ga upotri­jebili Laurent, Congar, Walz i Pelzer u svojim bibliografijama. Nećemo na­voditi naslove koji su već sadržani u domaćoj bibliografiji u obliku prikaza ili osvrta.

A. Životopisi

6. P. Jammy, Vita B. Alberti Magni ex gravissimis auctoribus excerpta epitome, Lyon 1951.

197

7. J. Quétif et J. Echard, Scriptores Ordinis Praedicatorum, t. I, str. 162a-183b, Paris 1719.

8. P. Bayle, Dictionnaire historique et critique, 4e édition, t. I, str. 129-131, Paris 1695.

9. J. Sichart, Albertus Magnus. Sein Leben und seine Wissenschaft (XVI--386 str.), Regensburg 1857; franc, prijevod: Albert le Grand, sa vie et sa science, Paris 1862; engl, prijevod: Albert the Great of the order of Friar-preachers. His life and scholastic labours, London 1876.

10. P. De Loe, De vita et scriptis B. Alberti Magni, Analecta Bolandiana, XIX (1900), str. 257-284 (izvori); XX (1901), str. 273-316 (kronologija do-daja); XXI (1902), str. 301-371 (katalog djela), Bruxelles.

11. F. Pelster, Kritische Studien zum Leben u. zu den Schriften Alberts des Grossen, Freiburg 1920.

12. H. Ch. Scheeben, Albert der Grosse. Zur Chronologie seines Lebens, Vechta-Leipzig 1931.

13. H. Ch. Scheeben, A. Walz, Iconographia albertina, Freiburg 1932. 14. S. M. Albert, Albert the Great, Oxford 1948. 15. H. Ch. Scheeben, Albertus Magnus, Köln 1955. 16. J. Pieper, Albert der Grosse, Die Grossen der Weltgeschichte, Bd. III,

str. 636-649, Zürich 1973.

B. Opci uvodi

17. M. Grabmann, Der Einfluss Alberts des Grossen auf das mittelalterliche Geistesleben, Zeitschrift für kath. Theologie XXV, str. 313-356, In­nsbruck 1928; talij. prijevod: L'influsso di Alberto Magno sulla vita intellettuale del Medio Evo, 2a ed., Roma 1931.

18. G. Meersseman, Introductio in opera omnia b. Alberti Magni, Brugis 1931. 19. G. Sarton, Introduction to the History of Science, sv. II, str. 934-944,

passim, Baltimore 1931. 20. M. de Wulf, Histoire de la philosophie médiévale, 6e éd., sv. II, str.

129-150, Louvain-Paris 1936. 21. A. Puccetti, S. Alberto Magno, 2 sv., Siena 1937. 22. F. De Simone, Introduzione alla vita e pensiero di Alberto Magno, Na­

poli 1942. 23. F. Van Steenberghen, Saint Albert le Grand docteur de l'Eglise, Intro­

duction â l'étude de la philosophie médiévale, str. 421-432, Louvain-Pa­ris 1974.

C. Prirodne znanosti

a) Opcenito

24. G. Falconius, P. Berti (?), Theatrum omnium scientiarum artiumque collectum ex operibus Alberti Magni, Venecija 1613.

25. H. de Blainville, Histoire des sciences, de l'organisation et de leurs progrès, t. II, str. 1-95, Paris 1845.

26. L. Choulant, Albertus Magnus in seiner Bedeutung für die Naturwissen­schaften historisch und bibliographisch dargestellt, Janus, Zeitschrift f. Gesch. u. Liter, d. Medizin, str. 127-160, 687-690, Breslau 1846.

198

27. S. Dezani, La figura del b. Alberto Magno nel quadro storico della scien­za sperimentale, Alberto Magno, Atti della settimana albertina celebrata in Roma (9-14, XI, 1931), str. 241-270, Roma 1932.

28. H. Serrar, Saint Albert the Great-Scientist, Dominicana, XVIII (1933), str. 27-30.

29. L. Thorndike, A. History of Magic and Experimental Science during the first thirteen Centuries of our Era, New York 1923, I passim, II, str. 517-592, 720-750. — A History of Magic and Experimental Science, voi. I I I and IV, Fourtheenth and Fiftheenth Centuries, New York 1934, pas­sim.

30. M. Grabmann, Zur philosophischen und naturwissenschaftlichen Me­thode in den Aristotelskommentaren Alberts des Grossen, Angelicum, XXI, str. 50-64, Roma 1944.

b) Fizika 31. P. Duhem, La théorie physique, str. 385 i si. Paris 1906. 32. H. Fronober, Die Lehre von Materie und Form nach Albert d. Gr.

(Diesert.), Breslau 1909. 33. M. Mastrorilli, La filosofia naturale di Alberto Magno, Napoli 1922. 34. A. Maier, Die scholastische Wesensbestimmung der Bewegung als forma

fluens oder fluxus formae und ihre Beziehung zu Albertus Magnus, An­gelicum, XXI, str. 97-111, Roma 1944.

35. M. Hudeczek, De lumine et de coloribus, Angelicum, XXI, str. 112-138, Roma 1944.

36. Th. De Domonicis, La dinamica di A. Magno, Angelicum, XXI, str. 139--144.

c) Kemija (alkemija) 37. G, Naudé, Apologie pour tous les grands personages qui ont esté faus­

sement soupconnnez de magie, str. 538 i si., Paris 1625. 38. M. Berthelot, Sur les traductions latines des ouvrages alchimiques at­

tribués aux arabes, Journal des savants, str. 126-128, 1892. 39. M. Berthelot, Histoire des sciences. La chimie au moyen âge, passim,

Paris 1893. 40. Von Romocki, Geschichte der Explosivstoffe, I: Geschichte der Spreng­

stoffchemie, der Sprengtechnik bis zum Beginn der nauesten Zeit (ke­mija Alberta osobito prema »De mirabilibus mundi« i »Compositum de compositis«), str. 95-105, Berlin 1895.

41. Fr. Strunz, Albertus Magnus, Buch der grossen Chemiker, sv. 1, str. 3241, Berlin 1929.

42. C. Fernández, Alberto Magno y la química medioeval, La Ciencia To­mista, XXIV (1932), str. 242-266.

43. J. R. Pertington, Albertus Magnus on Alchemy, Ambix London, I (1937), str. 3-20.

44. N. Albeurne, S. Alberto Magno y la química inorganica, Angelicum, XXI, str. 144-156, Roma 1944.

d) Mineralógica 45. A. R. Bachiller, Ejemplo sobre el método experimental en Alberto Mag­

no tomado del tratado de Mineralogía. Alberto Magno y las ciencias empíricas, Unitas, XI, str. 306-309, Manilla 1932.

199

46. A. Neviani, / metalli studiati da San?Alberto Magno, Angelicum, XXI, str. 157-181, Roma 1944.

e) Astronomija 47. J. M. Schneider, Aus Astronomie u. Geologie des hl. Albertus des Gros­

sen, Divus Thomas, X, str. 41-67, Freiburg (Schweiz) 1932. 48. G. Stein, S. Alberto Magno e VAstronomia, Angelicum, XXI, str. 182-191,

Roma 1944. 49. B. Geyer, Das »Speculum astronomiae« kein Werk des Albertus Magnus,

Münchener Theologische Zeitschrift, br. 4, str. 95-101, München 1953.

f) Zemljopis 50. A. V. Humboldt, Kritische Untersuchungen über die historische Entwick­

lung der geographischen Kentnisse von der neuen Welt u. die Fortsch­ritte der nautischen Astronomie in dem 15. u. 16. Jahrhundert, sv. I, str. 66-67, Berlin 1852.

51. P. Mandonnet, Les idées cosmologiques d'Albert le Grand et de s. Tho­mas d'Aquin et la découverte de l'Amérique, Revue Thomiste, I, str. str. 46-64, 200-221, Saint-Maximin 1893.

52. P. Mandonnet, Les Dominicains et la découverte de l'Amérique, Paris 1893.

53. P. Duhem, Le système du monde. Histoire des doctrines cosmologiques de Platon à Copernic, sv. II, str. 228-230, passim; sv. IV, str. 330-333; sv. V, str. 412-468, Paris 1914-1917.

54. G. H. T. Kimble, Geography in the middle âges, str. 82-92 i si., London 1938.

g) Botanika 55. S. Fellner, Albertus Magnus als Botaniker, Jahreberricht d. K. K. Ober­

gymnasium zu den Schotten, str. 1-90, Wien 1881. 56. L. M. Klein, Botany of Albertus Magnus, The Month, XLVIII (1883),

str. 382. i sl. 57. G. Negri, La botanica di Alberto Magno, Angelicum, XXI, str. 192-207,

Roma 1944.

h) Zoologija 58. E. v. Martens, Über die von Albertus Magnus erwähnten Landsäugetiere,

Archiv für Naturgeschichte, 1858, str. 123-144. 59. H. Langenberg, Aus der Zoologie des Albertus Magnus. Programm der

Realschule, Elberfeld 1891. 60. H. Stadler, Geschichtlich-zoologische Studien über Albertus Magnus

Schrift De animalibus, Mitteilungen z. Gesch. de. Medizin u. d. Naturwis­senschaften, VI (1907), str. 249-254.

61. S. Killermann, Die Vogelkunde des Albertus Magnus, Regensburg 1910. 62. J. Peitzmeier, Die Tierpsychologie des Albertus Magnus nach den Quel­

len dargestellt, München 1923. 63. H. Balss, Albertus Magnus als Zoologe, München 1928.

i) Biologija 64. H. Erhard, Albertus Magnus als Biologe, Natur, XIV (1923), Heft 7. 65. A. Delorme, La morphogénèse d'Albert le Grand dans l'embryologie

scolastique, Revue Thomiste, XXXII, str. 352-360, Saint-Maximin 1931.

200

66. N.S. Pende, Alberto Magno corne modello insuperato délia necessaria collaborazione délia teologia con la biologia umana, Angelicum, XXI, str. 326-331, Roma 1944.

67. H. Balss, Albertus Magnus als Biologe. Werk und Ursprung, Stuttgart 1947. (Grosse Naturforscher Bd. 1).

j) Psihologija, Antropologija 68. A. Schneider, Die Psychologie Alberts des Grossen nach den Quellen

dargestellt, Münster i. W. 1903 i 1906. 69. G. Busnelli, U origine dell' anima razionale secondo Dante e Alberto

Magno, La Civiltà Cattolica, LXXX (1929), II, str. 289-300; III, 97-107, 229-237, 336-347.

70. H. Scharold, Die Physiognomie des Albertus Magnus u. die moderne Wissenschaft, Bayer. Blätter f.d. Gymnasialschulwesen LXIX (1932), str. 289-301.

71. P. Kopp, Psychiatrisches bei Albertus Magnus, Zeitschrift f.d. gesamte Neurologie, 1933, str. 50-61.

k) Fiziologija 72. M. Ansaldi, Natura, origine e importanza del sangue secondo Alberto

Magno, Angelicum, XXI, str. 306-325, Roma 1944.

1) Medicina i veterina 73. P. Diepgen, Geschichte der Medizin, sv. II: Das Mittelalter, passim,

Berlin u. Leipzig 1914. 74. F. Jäger, Zahn'dzrtliches aus den Werken Alberts des Grossen u. seiner

Schüler Thomas von Chantimpré u. Vicenz von Beauvais (Dissert.), Leipzig 1921.

75. K. Hoppe, Die Veterinärschriften Alberts von Boilstädt, Mynsingers u. Wolf gangs II. von Hohenlohe in ihrem Verhältnis zu einander, Beiträge zur Geschichte der Veterinärmedizin, I I I (1940/41), str. 321-330.

76. E. Toffoletto, II problema délia medicina contemporanea, str. 65 i si. Bologna 1942.

m) Matematika 77. S. Günther, Geschichte des mathematischen Unterrichts im deutschen

Mittelalter bis zum Jahre 1525, str. 151-154, 168 i si., Berlin 1887.

n) Glazba 78. W. Scherer, Der selige Albertus Magnus über die Musik, Krichenmusi-

kalisches Jahrbuch XXIV (1911), str. 65-70.

D. Filozofija

a) Općenito 79. J. G. Buhle, Lehrbuch der Geschichte der Philosophie, sv. V, str. 290-

-360, Göttingen 1800. 80. X. Rousselot, Etudes sur la philosophie dans le moyen âge, sv. II, str.

178-225, Paris 1841. 81. A. Stockl, Geschichte der Philosophie des Mittelalters, sv. II, § 101-119,

str. 352-421, Mainz 1865.

201

82. A. Horvâth, Albert der Grosse und der hl. Thomas von Aquin als Be­gründer der christlichen Philosophie, Divus Thomas, str. 591-636, Frei­burg (Schweiz) 1916.

83. F. Van Steenberghen, La philosophie au Xllh siècle, str. 272-306, Lou-vain-Paris 1966.

b) Logika

84. C. PrantJ, Geschichte der Logik, sv. III, str. 89-107, Leipzig 1867 i 1927. 85. A. Mansion, L' induction chez Albert le Grand, Revue néo-scolastique de

Philosophie, XIII, str. 115-134, 246-264, Louvain 1906. 86. I. M. Bochenski, Formale Logik, str. 10 i sl, 170, 174, 183, 211, 251, 254

i sl, 260 i sl, 276, 550 i sl, 566, Freiburg/München 1956.

c) Metafizika — Teodiceja

87. M. Gloszner, Das objective Princip der aristotelisch-Scholastischen Phi­losophie, besonders Alberts des Grossen Lehre vom objectiven Ursprung verglichen mit dem subjectivem Princip der neueren Philosophie, Re­gensburg 1880.

88. Th. De Regnon, Métaphysique des causes d'après S. Thomas et Albert le Grand, Paris 1886 (2. izd. 1906).

89. G. Grunwald, Geschichte der Gottesbeweise im Mittelalter, Münster i. W, 1908.

90. A. Rohner, Das Schöpfungproblem bei Moses Maimonides, Albertus Magnus und Thomas v.Aq., Münster i. W. 1913.

91. H. Kuhle, Die Lehre Alberts des Grossen von der Transzendentalien, Philosophia Perennis, Festgabe J. Geyser, Regensburg 1930.

92. B. Geyer, Albertus Magnus und die Entwicklung der scholastischen Metaphysik, Die Metaphysik im Mittelalter, Miscellanea mediaevalia, Bd. 2, str. 3-13, Berlin 1963.

93. G. Wieland, Untersuchnungen zum Seinsbegriff im Metaphysikkommen­tar Alberts des Grossen, Münster 1972.

d) Moral, Sociologija, Filozofija prava

94. A. Strobel, Die Lehre des sei. Albertus Magnus über das Gewissen, Sigmaringen 1901.

95. H. Lauer, Die Gewissenlehre Alberts des Grossen, Philosophisches Jahr­buch, XVII, str. 53-60, 185-188, Fulda 1904.

96. O. Lottin, La syndérèse chez Albert le Grand, Revue néo-scolastique de philosophie, XXX, str. 1844, Louvain 1928.

97. M. Grabmann, Das Naturrecht der Scholastik von Gratian bis Thomas von Aquin, Archiv für Rechtsphilosophie, XVI (1922), str. 3946; isto u: Mittelalterliches Geistesleben, sv. I, str. 90-97, München 1926 i Hildes-heim-New York 1975.

98. O. Lottin, Le droit naturel chez S. Thomas et ses prédécesseurs, Ephe­merides Theol. Lovanienses, I I (1925), str. 43-53.

99. W. Arendt, Die Staats-u. Gesellschaftslehre Alberts des Grossen nach den Quellen dargestellt, Iéna 1929.

100. E. von Hippel, Die Rechtslehre des Alberts des Grossen, Die neue Ord­nung, VII (1953), str. 325-341.

202

101. J. Gründel, Die Lehre von den Umständen der menschlichen Handlung im Mittelalter, str. 485-519, Münster 1963.

E. Teologija

102. Schmid, Scholasticorum nonnulli dogmata imprimis Alberti Magni, Tho-mae Aquinatis et Bonaventurae cum recent, theologorum ac philosopho-rum comparata, léna 1829.

a) Metodologia i Apologetika 103. Th. Heitz, La philosophie et la foi chez Albert le Grand, Revue des

sciences phil. et théol., II (1908), str. 661-673. 104. F. J. Vosté, Le B. Albert le Grand et la doctrine de l'inspiration scriptu-

raire, Revue Thomiste, XXIII, str. 199-204, Saint-Maximin 1918. 105. C. Feckes, Glauben und Glaubenswissenschaft nach Albert dem Grossen,

Zeitschrift für katholische Theologie, LIV (1930), str. 1-39.

b) Bog 106. A. Stohr, Die Trinitätslehre Ulrich von Strassburg mit besonderer Be­

rücksichtigung ihres Verhältnisses zu Albert dem Grossen u. Thomas von Aquin, str. 127-143, Münster 1928.

107. R. Garrigou — Lagrange, La volonté salvifique et la Prédestination chez le B. Albert le Grand, Revue Thomiste, XXXVI, str. 371-385, Saint-Maxi­min 1931.

c) Moral — kreposti, duhovni zivot 108. W. Braig, Die Moral des Albertus Magnus, Leipzig 1891. 109. B. Magnino, La morale di Alberto Magno, Scuola cattolica, X (1927),

str. 184-195. 110. H. Doms, Die Gnadenlehre des sei. Albertus Magnus, Breslau 1929. 111. O. Lottin, Les dons du Saint Esprit chez les théologiens depuis Pierre

Lombard jusqu' à S. Thomas, Recherches de théologie ancienne et médiévale, I, str. 51-53, Louvain 1929.

112. B. Lavaud, Les dons du S. Esprit d'après Albert le Grand, Revue Tho­miste, XXXVI, str. 386407, Saint-Maximin 1931.

113. W. Preger, Geschichte der deutschen-Mystik im Mittelalter, sv. I, str. 263-267, Leipzig 1874.

114. G. Meersseman, Le caractère immédiat de la contemplation mystique d'après le B. Albert, Revue Thomiste, XXXVI, str. 408421, Saint-Maxi­min 1931.

d) Otkupljenje, Mariologija 115. J. Gottschick, Studien zur Versöhnungslehre der Mittelalters, Zeitschrift

für Kirchengeschichte, XXII, str. 191-222, 321-375, Gotha 1902. 116. G. Esser, Die Gnadenfülle der Allerseligsten Jungfrau Maria nach der

Lehre des sei. Albertus des Grossen, Theologisch-praktische Quartal--Schrift, XXXIV, str. 273-288, Linz 1881.

117. X. L. Bachelet, Immaculée Conception, Dictionnaire de Théologie Ca­tholique, t. VII, 2, col. 1049-1050, 1055-1060, Paris 1923.

118. A. Fries, Was Albertus Magnus von Maria gesagt hat, Köln 1962.

203

e) Sakramenti 119. Tb. d'Argenlieu, La doctrine d'Albert le Grand sur le caractère sacra­

mentel, Revue Thomiste, XXXIII, str. 295411, 479496, Saint-Maximin 1928.

120. P. A. Del Corona, Elevazioni sul Misterio dell'Eucarestia raccolte dalle opere del B. Alberto Magno, 1. izd. 1903, 2. izd. Milano 1927.

121. P. Amiable, Le sacrifice de la Messe, par le B. Albert le Grand, La Vie spirituelle, XX (1929), str. 203-228.

122. J. Marques, La Transustanzione in S. Alberto Magno, Divus Thomas, LXVI (1963), str. 3-34.

123. P. Schmoll, Die Busslehre der Frühscholastik. Eine dogmengeschichtliche Untersuchung, str. 130-134, München 1909.

124. Fr. Pangerl, Die Reuelehre Alberts des Grossen, Zeitschrift für katho­lische Theologie, XLVI (1922), str. 60-98.

125. A. Teetaert, La confession aux laïques chez Albert le Grand, Ephemerides Theol. Lovanienses, II, str. 530-542, Louvain 1925.

126. F. J. Nocke, Sakrament und personaler Vollzung bei Albertus Magnus, Münster 1967.

f) Ekleziologija, eshatologija 127. I. von Senestrey, B. Alberti Magni... doctrina de infallibili Rom. Pon­

tifias magisterio, testimoniis aliquot illustata, Napulj 1870. 128. F. X. Leitner, Der hl. Thomas von Aquin über das unfehlbare Lehramt

des Papstes, str. 177-181, Freiburg i. Br. 1872. 129. W. Scherer, Des seligen Albertus Magnus Lehre von der Kirche, Frei­

burg i. Br. 1928. 130. E. Mangenot, Fin du monde, Dictionnaire de Théologie Catholique, t.

V, 2, col. 2540-2541, Paris 1912.

F. Povijesni doktrinarni odnosi 131. J. Bach, Des Albertus Magnus Verhältniss zu der Erkenntnislehre der

Griechen, Lateiner, Araber und Juden. Ein Beitrag zur Geschichte der Noetik, Wien 1881.

132. H. Stadler, Irrthümer des Albertus Magnus bei Benützung des Aristo­teles, Archiv f. Gesch. d. Naturwissenschaften u.d. Technik, VI (1913), str. 387-393.

133. M. Joel, Verhältnis Alberts des Grossen zu Moses Maimonides. Ein Bei­trag zur Geschichte der mittelalterlichen Philosophie, Breslau 1876.

134. E. Renan, Averroes et l'Averroisme, str. 231-235, Paris 1861. 135. P. Minges, Abhängigkeitsverhältnis zwischen Alexander von Haies und

Albert dem Grossen, Franziskanische Studien, II (1915), str. 208-229. 136. H. Stadler, Albertus Magnus, Thomas von Cantimpré und Vincenz von

Beauvais, Natur und Kultur, IV (1906), str. 86-90. 137. A. Walz, De Alberti Magni et. S. Thomae de Aquino personali ad invicem

relatione, Angelicum, II, str. 299-319, Roma 1925.

G. Ostalo

Zbornik: G. Meyer, A. Zimmermann (Hrsg.), Albertus Magnus Doctor uni­versalis, Mainz 1980. Sadrži studije:

204

M. Bauer, »Secundum modum Albertistarum« — ein albertistischer Kommen­tar zu De anima (Köln 1482) im Vergleich mit dem Text des Albertus (str. 746).

Y Congar, »In dulcedine societatis quaerere veritatem« — Notes sur le tra­vail en équipe chez les Prêcheurs au XIII' siècle (str. 47-57).

I. C. Ruegenberg, Die Seele als Form in einer Hierarchie von Formen. Beo­bachtungen zu einem Lehrstück aus der De anima-Paraphrase Alberts des Grossen (str. 59-88).

I. W. Frank, Zum Albertus — Autograph in der österreichischen National­bibliothek und zum »Albertinismus« der Wiener Dominikaner in Spät­mittelalter (str. 89-117).

A. Fries, Die Entstehungszeit der Bibelkommentare Alberts des Grossen (str. 119-139); isti Albertus Magnus Prosator (str. 141-165).

R. Haubst, Albert, wie Cusanus ihn sah (str. 167-194). P. Hossfeld, Die Arbeitsweise des Albertus Magnus in senien naturphiloso­

phischen Schriften (str. 195-204); isti, -»Erste Materie« und Materie im allgemeinen« in den Werken des Albertus Magnus (str. 205-234).

Ch. Hünemörder, Die Zoologie des Albertus Magnus (str. 235-248). G. Meyer, Das Grundproblem der Bewegung bei Albert dem Grossen und

Thomas von Aquin (str. 249-277). H. Schipperges, Das medizinische Denken bei Albertus Magnus (str. 279-294). J. Schneider, Die Bestimmung des Tugendbegriffes in den Schriften Alberts

»De natura boni« und »Summa de bona« (str. 295-322). W. Senner, Zur Wissenschaftstheorie der Theologie im Sentenzkommentar

Alberts des Grossen (str. 323-343). J. Stannard, The Botany of St. Albert the Great (str. 345-372). C. Vansteenkiste, Das erste Buch der Nikomachischen Ethik bei Albertus

Magnus (str. 373-384). W. A. Wallace, The Scientific Methodologie of St. Albert the Great (str. 385-

-407), E. H. Wéber, L'interprétation par Albert le Grand de la Théologie mystique

de Denys Ps-Aréopgite (str. 409439). J. A. Weisheipl, The Axiom 'Opus naturae est opus intélligentiae' and its

Origins (str. 441463). A. Zimmermann, Albertus Magnus und der lateinische Averroismus (str.

465493). J. Schöpfer, Bibliographie (1960-1980), str. 495-514.

Časopis Angélicum, LVII, fase. 4, Roma 1980. sadrži studije: M. F. Manzanedo, Doctrina de San Alberto Magno sobre los seis últimos

predicamentos (str. 433476), W. P. Eckert, Albert der Grosse als Naturwissenschaftler (str. 477495). A. Wilder, St. Albert and St. Thomas on Aristotle's De Interpretatione: a

Comparative Study (str. 496-532). P. Hossfeld, Die Lehre des Albertus Magnus von den Kometen (str. 533-541). C. Vansteenkiste, / volumi XIII e XIV del nuovo Alberto Magno (str. 542-556). L. Dewan, The Redl Distinction between Intellect and Will (str. 557-593).

205

Podaci o kritičkom izdanju Albertovih djela. Naziv: Editio Coloniensis

Sancti Doctoris Ecclesiae Alberti Magni Ordinis Fratrum Praedicatorum episcopi Opera omnia ad fidem codicum manusciptorum edenda apparatu critico notis prolegomenis indicibus instruenda curavit Institutum Alberti Magni Coloniense Bernhardo Geyer praeside (a.t. XXXVI, 2 (1978): Wilhelmo Kübel praeside). Monasterii Westfalorum in Aedibus Aschendorff, 1951 sqq.

Dosad objavljena djela navodimo kronološkim redom: t. XXVIII De bono. Primum ediderunt Henricus Kühle, Carolus Feckes,

Bernhardus Geyer, Wilhelmus Kübel. Münster 1951. t. XIX Postilla super Isaiam. Primum ed. Ferdinandus Siepmann. —

Postillae super Ieremiam et Postillae super Ezechielem frag­menta. Ed. Henricus Ostlender. Münster 1952.

t. XII Liber de natura et origine animae. Liber de principiis motus processivi, Primum ad fidem autographi ed. Bernhardus Ge­yer. — Quaestiones super De animalibus. Primum ed. Ephrem Filthaut O. P. Münster 1955.

t. XXVI De sacramentis. Primum ed. Albertus Ohlmeyer O. S. B. — De incarnatione. Primum ed. Ignatius Backes. — De resurrectione. Primum ed. Wilhelmus Kübel. Münster 1958.

t.XVI, 1 Metaphysica (lib. I-V). Ed. Bernhardus Geyer. Münster 1960. t.XVI,2 Metaphysica (lib. VI-XIII). Ed. Bernhardus Geyer. Münster 1964. t. XIV, 1 Super Ethica. Commentum et quaestiones primum ed. Wilhel­

mus Kübel. Münster (1. Fase. 1968; 2. Fase. 1972). t. VII, 1 De anima. Ed. Clemens Stroick O. M. I. Münster 1968. t. V, 1 De caelo et mundo. Ad fidem autographi ed. Paulus Hossfeld.

Münster 1971. t. XXXVII, 1 Super Dionysium De divinis nominibus. Primum ed. Paulus Si­

mon. Münster 1972. t. XXV, 1 De natura boni. Primum ed. + Ephrem Filthaut O. P. Münster

1974. t. XVII, 1 De unitate intellectus. Ed. Alfonsus Hufnagel. — De XV pro-

blematibus. Ed. + Bernhardus Geyer. — Problemata deter­minata. Ed. Iacobus Weisheipl O. P. — De fato. Ed. Paulus Simon. Münster 1975.

t. XXXVII, 2 Super Dionysii mysticam theologiam et epistulas. Ed. Paulus Simon. Münster 1978.

t. XXXIV, 1 Summa theologiae sive de mirabili scientia Dei. Libri I pars I: Quaestiones 1-50 A. Ed. Dionysius Siedler P. A. collaboranti-bus Wilhelmo Kübel et Henrico Georgio Vogels. Münster 1978.

t. V, 2 De natura loci. De causis proprietatum elementorum. De ge­nerinone et corruptione. Ed. Paulus Hossfeld. Münster 1980.

206